finansijsko i upravljaČko raČunovodstvo - dri.co.menik - finansijsko i upravljačko...

DRŽAVNA REVIZORSKA INSTITUCIJA

CRNE GORE

Priručnik

FINANSIJSKO I UPRAVLJAČKO RAČUNOVODSTVO

Drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Prof. dr Zoran Todorović, ovl. rev.

Podgorica, februar 2018. godine

DRŽAVNA REVIZORSKA INSTITUCIJA CRNE GORE

Autor: Prof. dr Zoran Todorović

Recenzent: Prof. dr Milan Dabović

Lektor: Katarina Milonjić

Tiraž: 100 primjeraka

Štampa: GOLBI D.O.O.

CIP – Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna biblioteka Crne Gore, Cetinje

ISBN .................................

COBISS.CG-ID ..................

Finansijsko i upravlja

Recenzija UVOD

I. FINANSIJSKO RAČUNOVODSTVO1. Finansijsko računovodstvo2. Okvir finansijskih izvještaja3. Uvod u finansijske izvještaje4. Računovodstvo kao informacioni s

4.1. Korišćenje računovodstvenih informacija4.2. Poslovne transakcije kao predmet vrednovanja4.3. Ciljevi i način izrade finansijskih izvještaja5. Računovodstveni koncept i principi

5.1. Sistem dvojnog knjigovodstva i ra5.2. Računovodstveno evidentiranje preko glavne knjige, dnevnika i pomo5.3. Računovodstveni tretman bilansnih pozicija

Uvod u finansijske izvještajeOkvir finansijskog izvještavanja za

6. Mjerenje poslovnog profita 6.1. Vrednovanje poslovnog dobitka6.2. Bilans novčanih troškova 6.3. Iskaz o promjenama na kapitalu6.4. Načelo sučeljavanja – gotovinska osno6.5. Obračunsko načelo računovodstva7. Primjena MRS

7.1 MRS 2 – Zalihe 7.2 MRS-16 Nekretnine, postrojenja i oprema7.3 MRS-10 Događaji nakon izvještajnog perioda7.4 MRS-36 Umanjenje vrijednosti sredstava7.5. MRS-37 Rezervisanja 7.6. MRS-38 Nematerijalna sredstva8. Finansijski izvještaji 9. Izvod iz Zakona o računovodstvu Zaključak Pojmovnik Literatura

II. UPRAVLJAČKO RAČUNOVODSTVOUVOD

1. Računovodstvo za menadžment2. Troškovno računovodstvo

2.1. Klasifikacija troškova 2.2. Ponašanje troškova 2.3. Poslovni računovođa

Finansijsko i upravljačko računovodstvo

~ 3 ~

SADRŽAJ

UNOVODSTVO unovodstvo

Okvir finansijskih izvještaja Uvod u finansijske izvještaje

unovodstvo kao informacioni sistem unovodstvenih informacija

Poslovne transakcije kao predmet vrednovanja in izrade finansijskih izvještaja

unovodstveni koncept i principi dvojnog knjigovodstva i računovodstveni sistem

unovodstveno evidentiranje preko glavne knjige, dnevnika i pomoćnih knjigaunovodstveni tretman bilansnih pozicija

ke izvještaje kog izvještavanja za preduzeća

Mjerenje poslovnog profita – rezultata Vrednovanje poslovnog dobitka

Iskaz o promjenama na kapitalu

gotovinska osnova čunovodstva

16 Nekretnine, postrojenja i oprema aji nakon izvještajnog perioda

36 Umanjenje vrijednosti sredstava

Nematerijalna sredstva

čunovodstvu

ČUNOVODSTVO

unovodstvo za menadžment unovodstvo

Str. 5 8

10 10 16 18 20 21 22 25 28 28

nih knjiga 33

35

40 44 45 50 52 52 59 59 69 83 85 89 92 94

100 111 111 115

116 116 119 122 122 128 129

3. Elementi troška 3.1. Materijal 3.2. Troškovi radne snage 3.3. Opšti troškovi 4. Sistem obračuna troškova

4.1. Obračun troškova prema narudžbi4.2. Obračun troškova po aktivnostima4.3. Apsorpcija troškova 4.5. Sistem obračuna troškova po procesima

4.5.1. Metod troškova procesa 5. Metode i tehnike obračuna troškova

5.1. Metod standardnih troškova5.2. Standardni obračun troškova5.3. Metod varijabilnih troškova5.4. Apsorpciona metoda 5.5. Obračun marginalnih troškova i donošenje odluka6. Donošenje odluka

6.1. Tretman troškova 6.2. CVP analiza (troškovi – obim profita)7. Mjerenje uspješnosti poslovanja 8. Upravljanje obrtnim kapitalom

Zaključak Pojmovnik

Literatura

PRIRUČNIK

~ 4 ~

una troškova troškova prema narudžbi

un troškova po aktivnostima

una troškova po procesima

čuna troškova troškova

un troškova Metod varijabilnih troškova

un marginalnih troškova i donošenje odluka

obim profita) Mjerenje uspješnosti poslovanja – performanse Upravljanje obrtnim kapitalom

-

130 130 136 139 147 147 150 156 173 173 176 176 182 183 205 207 216 216 218 222 228 230 231 234



Rukopis dr Zorana Todorovića, izmijenjeno i dopunjeno izdanje obuhvata 157 strana kucanog teksta sa literaturom razvrstanom u 6 bibliografskih jedinica od čega 5 knjiga,sadrži 16 prikaza, 8 slika, veći broj tabela, grafika, praktiizraza u obliku pojmovnika.

Sadržaj rukopisa „Finansijsko i upravljaprogramu polaganja ispita za državne revizore Crne Gore“, br. 17/07, 73/10, 40/11, 31/14)(„Sl. list CG“, br. 03/15). Senat Državne revizorske insgodine, donio je inovirani Pravilnik o programcjeline – Finansijsko računovodstvo i Upravljaračunovodstva posebno su obraračunovodstveni koncepti i principi, mjerenje poslovnog rezultata i fiokviru Upravljačkog računovodstva obramenadžment, troškovno računovodstvo, elementi troškova, sistem obratehnike obrade troškova, donošenje odluka, mjerenje uspješnosti poslovanja upravljanja obrtnim kapitalom. Kao što se iz sadržajanije imao nimalo lak zadatak da u jednom sažetom obliku razjasni i valjano obrazloži suštinu finansijskog računovodstva, račmaterija tijesno povezana i ispreplijetana, a ponterminološke povezanosti. S obzirom na velse konstatovati da je taj problem drnajmanje dva udžbenika vezano udžbenika ili priručnika teško je dati u konazato moramo biti svjesni mogućih nedostataka, propusta i uopšte slabih strana prvog ovakvog rada. Prvi dio Finansijskog računovodstva autor posvesistemu gdje je posebna pažnja poklonjena korištransakcijama kao predmetu vrednovanja i ciljeva i na

U drugom dijelu rada dr Todorovidvojnog knjigovodstva i računovodstveni sistem, raknjige, dnevnika i pomoćne knjige i ra

Treći dio predstavlja razjašnjenje mjerenja poslovnog rezultata preko vrednovanja poslovnog dobitka, načela sučeljavanja – gotovinske osnove, obrapotraživanja.


~ 5 ~


Recenzija

Priručnik „Finansijsko i upravljačko računovodstvoizmijenjeno i dopunjeno izdanje obuhvata 157 strana kucanog teksta sa literaturom razvrstanom

6 bibliografskih jedinica od čega 5 knjiga, kao i dva zakonska propisa. Sem liteći broj tabela, grafika, praktičnih primjera, kao i osnovnih stru

Finansijsko i upravljačko računovodstvo“ urađen je prema Pravilniku o programu polaganja ispita za državne revizore („Sl. list RCG“, br. 28/04, 27/06, 78/06 i Crne Gore“, br. 17/07, 73/10, 40/11, 31/14) i člana 8 Poslovnika Državne revizorske institucije

at Državne revizorske institucije, na sjednici održanoj Pravilnik o programu ispita za državne revizore, i sastoji se od dvije unovodstvo i Upravljačko računovodstvo. U okviru Finansijskog

unovodstva posebno su obrađena poglavlja: računovodstvo kao informacioni sistem, unovodstveni koncepti i principi, mjerenje poslovnog rezultata i finansijski izvještaji. U

unovodstva obrađena su kao posebna poglavlja raunovodstvo, elementi troškova, sistem obračuna troškova, metodi i

donošenje odluka, mjerenje uspješnosti poslovanja upravljanja obrtnim kapitalom. Kao što se iz sadržaja ovog rukopisa da zaključnije imao nimalo lak zadatak da u jednom sažetom obliku razjasni i valjano obrazloži suštinu

unovodstva, računovodstva troškova i upravljačkog računovodstva materija tijesno povezana i ispreplijetana, a ponekad i nedovoljno razjašnjena u smislu terminološke povezanosti. S obzirom na veliko iskustvo i teorijsko znanje iz ove oblasti može

nstatovati da je taj problem dr Todorović uspješno prevazišao. Uobičajeno najmanje dva udžbenika vezano za ovu problematiku. Ukupnu materiju koja se izlaže u obliku

nika teško je dati u konačnoj verziji u planiranom i koncepcijskom smislu, zato moramo biti svjesni mogućih nedostataka, propusta i uopšte slabih strana prvog ovakvog

čunovodstva autor posvećuje računovodstvu kao informativnom sistemu gdje je posebna pažnja poklonjena korišćenju računovodstvenih informacija, poslovtransakcijama kao predmetu vrednovanja i ciljeva i načinu izrade finansijskih izv

Todorović obrazlaže princip i koncept računovodstva čunovodstveni sistem, računovodstvene evidencije preko glavne

ne knjige i računovodstvene tretmane bilansnih pozicija.

i dio predstavlja razjašnjenje mjerenja poslovnog rezultata preko vrednovanja poslovnog gotovinske osnove, obračunska načela, procesa prilago


čunovodstvo“ – drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje obuhvata 157 strana kucanog teksta sa literaturom razvrstanom

i dva zakonska propisa. Sem literature rad nih primjera, kao i osnovnih stručnih

en je prema Pravilniku o Sl. list RCG“, br. 28/04, 27/06, 78/06 i „Sl. list

ržavne revizorske institucije titucije, na sjednici održanoj 7. 11. 2017.

ispita za državne revizore, i sastoji se od dvije unovodstvo. U okviru Finansijskog

unovodstvo kao informacioni sistem, nansijski izvještaji. U

ena su kao posebna poglavlja računovodstvo za una troškova, metodi i

donošenje odluka, mjerenje uspješnosti poslovanja – performanse i a zaključiti dr Todorović

nije imao nimalo lak zadatak da u jednom sažetom obliku razjasni i valjano obrazloži suštinu čunovodstva čija je

ekad i nedovoljno razjašnjena u smislu ko iskustvo i teorijsko znanje iz ove oblasti može

čajeno je da se pišu za ovu problematiku. Ukupnu materiju koja se izlaže u obliku

noj verziji u planiranom i koncepcijskom smislu, ih nedostataka, propusta i uopšte slabih strana prvog ovakvog

unovodstvu kao informativnom novodstvenih informacija, poslovnim

inu izrade finansijskih izvještaja.

unovodstva kroz sistem unovodstvene evidencije preko glavne

bilansnih pozicija.

i dio predstavlja razjašnjenje mjerenja poslovnog rezultata preko vrednovanja poslovnog ela, procesa prilagođavanja i

Peti dio čine finansijski izvještaji.

Ono što je važno istaći vezano za dio Finansijskog raovog rukopisa preko samog koncepta prihvatio ideju o savremenom mjestu i ulozi finansijskog računovodstva u okviru računovodstva preduzeinformacionog sistema savremenog korporativnog preduzeobuhvatio adekvatne knjigovodstvene aspekte sa hipotetikarakterističnih promjena i evidencija u dnevniku i glavnoj knjizi koje dostanja imovine, kapitala i obaveza preduzeračunovodstvena procedura poslovnih promjena koje se narokao i finansijski rezultat preduzećvažnost likvidnosti, profitabilnosti, graninovčanih tokova je sa razlogom posveprošlog vijeka sve više dobija na prepoznatljivi po ovom pokazatelju.

Osnovna ideja MRS 1 sastoji se u unaprerazmjerama. U tom smislu on predvito: bilansa stanja, bilansa uspjeha, izvještaja o promjenama na kapitalu i izvještaja o tokovima gotovine i računovodstvene politike i promjene sa dopunskim obTodorović u obliku zaključka potencira saglprikazivanju jednoobraznih i uporedivih finansijskih izvještaja.

Prvi i drugi dio Upravljačkog raračunovodstvu, klasifikaciji troškova, ponašanju troškova i ra

Treći dio ovog rada autor je posvetio problemu elemenata troškova koji se sastoje iz materijala, troškova, radne snage i opštih troškova. Zatim, sistemu obraTodorović posvećuje metodama i tehnikama obrametode: metodu standardnih troštretman troškova, CVP analizu, mjerenje performansi i upravljanje obrtnim kapitalom.

Savremene tendencije u razvoju upravljaovoj oblasti, usmjerene su u tri osnovna pravca: nastavak i razvoj obratradicionalno upravljačko računovodstvo i strategijsko upravljaračunovodstvo se, generalno vrijednosti u preduzeću zato je interno orijentisano za razliku od finansijskog raInterna orijentacija upravljačkog raodređenim informacijama i sadržajima uglavnommenadžerima. Za razliku od finansijskog ramogu pokrivati vremenske intervale od najkramjesečnih, kvartalnih, godišnjih i višegodišnjih. Ovo rase odnosi na obračun troškova i učposlovnih promjena na imovini, troškovima i prezentaciji odgovarajućih izvještaja, ipak, u veposlovnim događajima – transakcijama i njihovim raraznim osnovama.

Može se opravdano zaključiti da rainterni bilansi, kalkulacije i brojni specijal

PRIRUČNIK

~ 6 ~

i.

i vezano za dio Finansijskog računovodstva jeste činjenica da je autor ovog rukopisa preko samog koncepta prihvatio ideju o savremenom mjestu i ulozi finansijskog

čunovodstva preduzeća i šire, odnosno rainformacionog sistema savremenog korporativnog preduzeća. Autor je u ovom dijelu rada obuhvatio adekvatne knjigovodstvene aspekte sa hipotetičkim primjerima za knjiženje

nih promjena i evidencija u dnevniku i glavnoj knjizi koje dovode do promjene stanja imovine, kapitala i obaveza preduzeća. Radom je obuhvaćena globalna finansijsko

unovodstvena procedura poslovnih promjena koje se naročito odražavaju na bilans stanja kao i finansijski rezultat preduzeća. U okviru mjerenja poslovnog rezultata naro

ti, profitabilnosti, granične dobiti i vrednovanje poslovnog dobitka. Bilansu anih tokova je sa razlogom posvećena posebna pažnja jer ova kategorija od 90

prošlog vijeka sve više dobija na važosti tako da izvještaji savremene firme napo ovom pokazatelju.

1 sastoji se u unapređivanju finansijskog izvještavanja u merazmjerama. U tom smislu on predviđa sastavljanje seta finansijskih izvještaja opšteto: bilansa stanja, bilansa uspjeha, izvještaja o promjenama na kapitalu i izvještaja o tokovima

unovodstvene politike i promjene sa dopunskim objašnjenjima. U tom smislu drčka potencira sagledavanje suštinskih smjernica o formi i

prikazivanju jednoobraznih i uporedivih finansijskih izvještaja.

čkog računovodstva dr Todorović posvećunovodstvu, klasifikaciji troškova, ponašanju troškova i računovodstvu za menadžment.

i dio ovog rada autor je posvetio problemu elemenata troškova koji se sastoje iz materijala, troškova, radne snage i opštih troškova. Zatim, sistemu obračuna troškova. Posebni dio rada dr

uje metodama i tehnikama obračuna troškova u kom smislu obrametode: metodu standardnih troškova, varijabilnih troškova i apsorpcionu metodu. Zatim, tretman troškova, CVP analizu, mjerenje performansi i upravljanje obrtnim kapitalom.

Savremene tendencije u razvoju upravljačkog računovodstva, kako tvrde poznavaoci prilika u ovoj oblasti, usmjerene su u tri osnovna pravca: nastavak i razvoj obra

čunovodstvo i strategijsko upravljačko računovodstvo. Upravlja posmatrano, bavi prevashodno procesom transformacije

u zato je interno orijentisano za razliku od finansijskog račkog računovodstva ogleda se u tome što su njegovi izvještaji sa

cijama i sadržajima uglavnom usmjereni internim korisnicima menadžerima. Za razliku od finansijskog računovodstva izvještaji upravljačkog ramogu pokrivati vremenske intervale od najkraćih vremenskih jednica – minutnih,

artalnih, godišnjih i višegodišnjih. Ovo računovodstvo je, posebno njegov dio koji un troškova i učinke, pored praćenja knjigovodstvenog obuhvatanja nastalih

promjena na imovini, troškovima – rashodima, prihodima i rezultatu, tezvještaja, ipak, u većoj mjeri okrenuto budu

transakcijama i njihovim računovodstvenim kvantifikacijama po

iti da računovodstveni izvještaji iz upravljačkog rainterni bilansi, kalkulacije i brojni specijalni, posebni izvještaji, koje dr Todorovi

činjenica da je autor ovog rukopisa preko samog koncepta prihvatio ideju o savremenom mjestu i ulozi finansijskog

a i šire, odnosno računovodstvenog u ovom dijelu rada

kim primjerima za knjiženje vode do promjene

ena globalna finansijsko-ito odražavaju na bilans stanja

nog rezultata naročito je istaknuta ne dobiti i vrednovanje poslovnog dobitka. Bilansu

ena posebna pažnja jer ova kategorija od 90-ih godina važosti tako da izvještaji savremene firme na zapadu postoje

ivanju finansijskog izvještavanja u međunarodnim vještaja opšte namjene i

to: bilansa stanja, bilansa uspjeha, izvještaja o promjenama na kapitalu i izvještaja o tokovima jašnjenjima. U tom smislu dr

edavanje suštinskih smjernica o formi i

posvećuje troškovnom za menadžment.

i dio ovog rada autor je posvetio problemu elemenata troškova koji se sastoje iz materijala, una troškova. Posebni dio rada dr

a troškova u kom smislu obrađuje tri sorpcionu metodu. Zatim,

tretman troškova, CVP analizu, mjerenje performansi i upravljanje obrtnim kapitalom.

unovodstva, kako tvrde poznavaoci prilika u ovoj oblasti, usmjerene su u tri osnovna pravca: nastavak i razvoj obračuna troškova,

unovodstvo. Upravljačko prevashodno procesom transformacije

u zato je interno orijentisano za razliku od finansijskog računovodstva. unovodstva ogleda se u tome što su njegovi izvještaji sa

usmjereni internim korisnicima – čkog računovodstva minutnih, časovnih,

unovodstvo je, posebno njegov dio koji enja knjigovodstvenog obuhvatanja nastalih

rashodima, prihodima i rezultatu, te sagledavanju okrenuto budućim očekivanim

unovodstvenim kvantifikacijama po

čkog računovodstva – Todorović obrazlaže u


ovom dijelu rada sa hipotetički odabranim primjerima, imaju dominantnu ulogu dispozitivnog instrumenta u realizaciji menadžerskih aktivnostiodlučivanje i sistemske upravljačke kontrole procesa u savremenoj firmi.

Na ovaj način svaćena uloga savremenog upravljanaglašava upućuje na zaključak da mofirme, skoro je nezamislivo bez adekvatne informati

Ovaj rukopis u obliku priručnika veoma polaganje ispita za državnog revizora kako bi lakše shvatili ulogu finansijskog i upravljaračunovodstva i računovodstva troškova.

Smatram da ovaj rukopis može poslužiti kao prirupredmeta Finansijsko i upravljačupotrebu za kandidate koji treba da polažu ispite za državnog revizora

Podgorica, 23. 2. 2018.


~ 7 ~

čki odabranim primjerima, imaju dominantnu ulogu dispozitivnog menadžerskih aktivnosti, a vezani su za poslovno

ivanje i sistemske upravljačke kontrole procesa u savremenoj firmi.

ena uloga savremenog upravljačkog računovodstva, koju autor u radu čak da moderno upravljanje poslovnim aktivnostima savremene

firme, skoro je nezamislivo bez adekvatne informatičke podrške upravljačkog ra

nika veoma će korisno poslužiti kandidatima prilikom pripreme za državnog revizora kako bi lakše shvatili ulogu finansijskog i upravljaunovodstva troškova.

Smatram da ovaj rukopis može poslužiti kao priručnik za polaganje revizorskog isupravljačkog računovodstva. U tom smislu ga preporu

andidate koji treba da polažu ispite za državnog revizora.

Dr

ki odabranim primjerima, imaju dominantnu ulogu dispozitivnog a vezani su za poslovno-finansijsko

unovodstva, koju autor u radu derno upravljanje poslovnim aktivnostima savremene

čkog računovodstva.

e korisno poslužiti kandidatima prilikom pripreme za državnog revizora kako bi lakše shvatili ulogu finansijskog i upravljačkog

nik za polaganje revizorskog ispita iz poručujem na dalju

Recenzent Milan Dabović

Na osnovu Pravilnika o programu od 11. 7. 2007. g.), kao i Pravilnika RCG, br. 23/07 od 27. 4. 2007. g.na sjednici održanoj 7. novembrdržavnog revizora.

Obaveza za određivanje člana Komisije bila je prethodno da se izradi Prirupredmet Finansijsko i upravljačko raje detaljan sadržaj koji se mora priru

Program ispita Finansijsko i upravlja

1. Finansijsko i upravljačko rukovodstvo

1) Finansijsko računovodstvo:

a) Okvir i uvod u finansijske izvještaje

b) Računovodstvo kao informacioni sistem u smislu:

1. korišćenje računovodstvenih informacija,

2. poslovne transakcije kao predmet vrednovanja,

3. ciljevi i način izrade finansijskih izvještaja.

c) Računovodstveni koncept i principi:

d) sistem dvojnog knjigovodstva i ra

e) računovodstvene evidencije preko glavne knjige, dnevnika i pomo

f) računovodstveni tretman bilansnih pozicija.

1. Mjerenje poslovnog profita

g) načelo sučeljavanja − gotovinsko na

h) obračunsko načelo,

i) proces prilagođavanja,

j) potraživanja

1. Primjena MRS

2. Finansijski izvještaj

3. Izvod iz Zakona o rač

2) Upravljačko računovodstvo:

a) računovodstvo za menadžment,

PRIRUČNIK

~ 8 ~

UVOD

Na osnovu Pravilnika o programu polaganja ispita za državnog revizora (Sl. list RCG), kao i Pravilnika o načinu polaganja ispita za državnog revizora (Sl. l

2007. g.) određen sam od strane Senata Državne revizorske institucije novembra 2017. godine za člana Komisije za polagan

lana Komisije bila je prethodno da se izradi Priručko računovodstvo. U programu ispita za pomenuti predmet dat

je detaljan sadržaj koji se mora priručnikom obuhvatiti kao i neophodna literatura.

Program ispita Finansijsko i upravljačko računovodstvo obuhvata sljedeće cjeline:

1. Finansijsko i upravljačko rukovodstvo

Okvir i uvod u finansijske izvještaje

unovodstvo kao informacioni sistem u smislu:

unovodstvenih informacija,

poslovne transakcije kao predmet vrednovanja,

in izrade finansijskih izvještaja.

unovodstveni koncept i principi:

sistem dvojnog knjigovodstva i računovodstveni sistem,

unovodstvene evidencije preko glavne knjige, dnevnika i pomoćne knjige,

unovodstveni tretman bilansnih pozicija.

Mjerenje poslovnog profita − rezultata:

gotovinsko načelo,

2. Finansijski izvještaj

Izvod iz Zakona o računovodstvu

unovodstvo:

unovodstvo za menadžment,

ist RCG, br. 44/06 pita za državnog revizora (Sl. list

en sam od strane Senata Državne revizorske institucije lana Komisije za polaganje ispita za

lana Komisije bila je prethodno da se izradi Priručnik za ispitni ispita za pomenuti predmet dat

iti kao i neophodna literatura.

e cjeline:

ćne knjige,


b) troškovno računovodstvo

c) elementi troška:

1. materijal, 2. rad, 3. opšti troškovi.

d) sistem obračuna troška:

1. obračin troškova po narudžbi, grupi proizvoda i ugovoru,2. sistem obračuna troškova po procesima,3. sistem obračuna troškova po operacionim uslugama.

e) Metode i tehnike obračuna troškova:

1. metoda standardnih troškova,2. metoda varijabilnih troškova,3. apsorpciona metoda.

f) Donošenje odluka:

1. tretman troškova, 2. analiza vremenske serije,3. CVP analiza (troškovi/obim profita).

g) Mjerenje uspješnosti poslovanja

h) Upravljanje obrtnim kapitalom.

Propisi i literatura:

1. Zakon o računovodstvu, „Službeni list Crne Gore“, br. 052/16 od 9.

2. Finansijsko računovodstveni opšti princip

3. Troškovno računovodstvo – 2002.

4. Osnove finansijskog menadžmenta i sveučilišna knjižnica, Zagreb.

5. Uvod u finansijsko računovodstvo,

Finansijsko računovodstvo, Prvo izdanje

6. Uloga i opseg upravljačkog ra

Upravljačko računovodstvo,

Materija koja se prezentira u prirupolaganje stručnog ispita za državnog revizora. najbolje prilagođena polaganju ispita za zvanje državnog revizora upotrijebljena na adekvatan način. Priručnik se sastoji od dvije odvojene cjeline:

– finansijsko računovodstvo i

– upravljačko računovodstvo


~ 9 ~

in troškova po narudžbi, grupi proizvoda i ugovoru, una troškova po procesima, una troškova po operacionim uslugama. čuna troškova:

metoda standardnih troškova, metoda varijabilnih troškova, apsorpciona metoda.

analiza vremenske serije, CVP analiza (troškovi/obim profita).

ti poslovanja − performanse.

Upravljanje obrtnim kapitalom.

Službeni list Crne Gore“, br. 052/16 od 9. 8. 2016

unovodstveni opšti princip – Grey/Needles.

Prevod autora – Horgen, G. Foster, S. M. Datar, Sarajevo,

snove finansijskog menadžmenta – Jamesc Van Home, John M. Wachowiez; NacionalZagreb.

unovodstvo, Radna knjiga 1

Prvo izdanje, CIPFA, London, UK, 2015.

kog računovodstva, Radna knjiga 1

, Prvo izdanje, CIPFA, London, UK, 2015.

prezentira u priručniku obrađena je na osnovu objavljene literature za nog ispita za državnog revizora. Smatram da je korišćena litaratu

polaganju ispita za zvanje državnog revizora upotrijebljena na adekvatan nik se sastoji od dvije odvojene cjeline:

unovodstvo i

unovodstvo.

2016.

M. Datar, Sarajevo,

Jamesc Van Home, John M. Wachowiez; Nacionalna

ena je na osnovu objavljene literature za ćena litaratura koja je

polaganju ispita za zvanje državnog revizora upotrijebljena na adekvatan

I. FINANSIJSKO RAČUNOVODSTVO

Između upravljačkog računovodstva i finansijskog ra

Finansijsko računovodstvo je koncentrisano na izvještavanje spoljnjih pravnih lica, mjerenje i evidentiranje poslovnih transakcija i pružanje finansijskih izvještaja koji su bazirani na generalno usvojenim računovodstvenim principima. Menadžeri su odgovorni za finansijske izvještaje koji su izdati ulagačima, vladinim organima i drugim spoljnjim saradnicima. Takokompenzacija izvršioca često zavisi od broja ovih finansijskih izvještaja. Zato su menadžeri zainteresovani kako za upravljačko

Uloga računovođa u organizaciji je da uspostave informacioni sistem i rukovode njim. tih informacija je finansijske prirode.

Računovodstvo mora da vodi raRačunovodstvena evidencija je neophoračunovodstvenog perioda, a finansijski izvještaji predstavljaju osnovu za utvrdobit. Preduzeća su obavezna da sapropisana zakonom i u skladu sa opšteprihvamora izvršiti revizija računa preduze

Finansijske računovođe i knjigovoračunovodstvenih evidencija na osnovu kojih se pripremajuračuni mogu biti izvor informisanja za menadžment. Mepotrebe menadžmenta.

Finansijske računovođe vode knjigovodstveni sistem glavne knjige, knjige nabavke, knjige prodaje i pripremaju finansijske izvještaje u skladu sa zakonom i rastandardima. Informacije dobijene iz finansijskog ranedovoljne za potrebe menadžmenta.

U sljedećoj tabeli prikazan je pojednostavljen bilans uspjeha kompanifinansijski računovođa.

Tabela 1. Bilans uspjeha za period x (u

Prodaja Troškovi prodatih proizvodaUtrošeni materijal Plate Proizvodni troškovi Bruto dobitak Troškovi materijala Opšti troškovi administracijeFinansijski troškovi Neto dobitak

PRIRUČNIK

~ 10 ~


unovodstva i finansijskog računovodstva često se pravi razlika.

je koncentrisano na izvještavanje spoljnjih pravnih lica, mjerenje i evidentiranje poslovnih transakcija i pružanje finansijskih izvještaja koji su bazirani na

unovodstvenim principima. Menadžeri su odgovorni za finansijske čima, vladinim organima i drugim spoljnjim saradnicima. Tako

esto zavisi od broja ovih finansijskih izvještaja. Zato su menadžeri čko računovodstvo tako i za finansijsko računovodstvo.

a u organizaciji je da uspostave informacioni sistem i rukovode njim. tih informacija je finansijske prirode.

unovodstvo mora da vodi računovodstvene evidencije zbog zakonskih propisa. unovodstvena evidencija je neophodna za pripremu finansijskih izvještaja na kraju svakog

unovodstvenog perioda, a finansijski izvještaji predstavljaju osnovu za utvrđa su obavezna da sačinjavaju godišnje finansijske izvještaje u formi koja je

akonom i u skladu sa opšteprihvaćenom računovodstvenom praksom. Takouna preduzeća.

e i knjigovođe imaju zadatak da održavaju sistem glavne knjige unovodstvenih evidencija na osnovu kojih se pripremaju finansijski izvještaji. Finansijski uni mogu biti izvor informisanja za menadžment. Međutim, po pravilu, oni su nedovoljni za

e vode knjigovodstveni sistem glavne knjige, knjige nabavke, knjige maju finansijske izvještaje u skladu sa zakonom i ra

standardima. Informacije dobijene iz finansijskog računovodstvenog sistema obinedovoljne za potrebe menadžmenta.

oj tabeli prikazan je pojednostavljen bilans uspjeha kompanije XYZ koji je pripremio

Kompanija XYZ

Tabela 1. Bilans uspjeha za period x (u €)

Troškovi prodatih proizvoda

800.000 400.000 150.000

150.000 Opšti troškovi administracije 100.000

40.000


esto se pravi razlika.

je koncentrisano na izvještavanje spoljnjih pravnih lica, mjerenje i evidentiranje poslovnih transakcija i pružanje finansijskih izvještaja koji su bazirani na

unovodstvenim principima. Menadžeri su odgovorni za finansijske ima, vladinim organima i drugim spoljnjim saradnicima. Takođe,

esto zavisi od broja ovih finansijskih izvještaja. Zato su menadžeri ovodstvo.

a u organizaciji je da uspostave informacioni sistem i rukovode njim. Većina

unovodstvene evidencije zbog zakonskih propisa. dna za pripremu finansijskih izvještaja na kraju svakog

unovodstvenog perioda, a finansijski izvještaji predstavljaju osnovu za utvrđivanje poreza na injavaju godišnje finansijske izvještaje u formi koja je

unovodstvenom praksom. Takođe se

e imaju zadatak da održavaju sistem glavne knjige finansijski izvještaji. Finansijski

utim, po pravilu, oni su nedovoljni za

e vode knjigovodstveni sistem glavne knjige, knjige nabavke, knjige maju finansijske izvještaje u skladu sa zakonom i računovodstvenim

unovodstvenog sistema obično su

je XYZ koji je pripremio

2.000.000

1.350.000 650.000

290.000 360.000


Ovaj bilans uspjeha može biti odgovarajupreduzeća namijenjen akcionarima. Meposlovnim performansama. Menadžerima je potrebno mnogo više detalja da bi odgovorili na pitanja kao što su:

– Koji od naših proizvoda se najbolje prodaje? od svakog proizvoda i svake linije proizvoda?

– Koliki je dobitak ostvaren od svakog proizvoda?

– Da li na nekom od naših proizvoda pravimo gubitak?

– Koliki je trošak po prodatoj jedinici u poregodine?

– Da li su troškovi viši od o

– Koliko više moramo da prodamo da bi

Menadžeri žele da znaju o troškovima pojedinih proizvoda i usluga i dobicima koje oni ostvaruju. Detaljne finansijske informacijneophodne za svaki centar troškova, centar prihoda, profitni centar i investicioni centar.

Osnovni sistem finansijskog računovodstva ne može da pruži ove informacije.

Sistem računovodstva troškova i upravljajednostavnog sistema budžetiranja do velikog i složenog informacionog sistema pružaju detaljne informacije koje su potrebne menadžerima.

1. Finansijsko računovodstvo

Finansijsko računovodstvo se fokusira na U ovom modulu, puno naše pažnje biprocesu njihove pripreme. Finansijsko raza evidentiranje i organizovanje informacija potrebnih za pripremu finansijskih izvještaja, kao i tumačenje informacija unutar njih. Finansijsk

– Finansijske informacije za eksterne korisnike koriste zainteresovane strane izvan same organizacije.

– Finansijske informacije koje moraju biti pripremljen

– Istorijske informacije godinu dana unazad.

1.1. Upravljačko računovodstvo

Upravljačko računovodstvo se fokusira na interno izvještavanje. Da bi se donosile operativne odluke, kako bi poslovanje bilo efektivno, menadžerima budžetima i troškovima. Upravljač

– Izvještavanje prilagođeno u skladu sa zahtjevima donosioca odluka organizacije.

– Prognostičke informacije


~ 11 ~

Ovaj bilans uspjeha može biti odgovarajući površni prikaz rezultata poslovanja cijelog akcionarima. Međutim, on ne daje menadžerima dovoljno informacija o

poslovnim performansama. Menadžerima je potrebno mnogo više detalja da bi odgovorili na

Koji od naših proizvoda se najbolje prodaje? Koliko prihoda od prodaje zaraod svakog proizvoda i svake linije proizvoda?

Koliki je dobitak ostvaren od svakog proizvoda?

Da li na nekom od naših proizvoda pravimo gubitak?

Koliki je trošak po prodatoj jedinici u poređenju sa troškom po jedinici od prošle

viši od očekivanih, i ako jesu u kojim oblastima?

Koliko više moramo da prodamo da bismo ostvarili dobit od 500.000

Menadžeri žele da znaju o troškovima pojedinih proizvoda i usluga i dobicima koje oni ostvaruju. Detaljne finansijske informacije o troškovima, prihodima, dobitku i prinosu neophodne za svaki centar troškova, centar prihoda, profitni centar i investicioni centar.

čunovodstva ne može da pruži ove informacije.

unovodstva troškova i upravljačkog računovodstva koji u praksi variraju od jednostavnog sistema budžetiranja do velikog i složenog informacionog sistema pružaju detaljne informacije koje su potrebne menadžerima.

1. Finansijsko računovodstvo

unovodstvo se fokusira na pripremu finansijskih izvještaja za eksternu upotrebu. U ovom modulu, puno naše pažnje biće posvećeno formatu ovih izvještaja, njihovom sadržaju, i procesu njihove pripreme. Finansijsko računovodstvo takođe obuhvata i sisteme koji se koriste

je i organizovanje informacija potrebnih za pripremu finansijskih izvještaja, kao i enje informacija unutar njih. Finansijsko računovodstvo fokusira se na:

formacije za eksterne korisnike – finansijske izvještaje prvenstveno zainteresovane strane izvan same organizacije.

Finansijske informacije koje moraju biti pripremljene kako nalaže zakon ili propis.

Istorijske informacije – finansijski izvještaji su vremenski retrospekti

dstvo

unovodstvo se fokusira na interno izvještavanje. Da bi se donosile operativne odluke, kako bi poslovanje bilo efektivno, menadžerima će biti potrebne detaljne informacije o budžetima i troškovima. Upravljačko računovodstvo fokusira se na:

Izvještavanje prilagođeno u skladu sa zahtjevima donosioca odluka organizacije.

ke informacije – na primjer, finansijski plan za naredne 3 godine.

i površni prikaz rezultata poslovanja cijelog utim, on ne daje menadžerima dovoljno informacija o

poslovnim performansama. Menadžerima je potrebno mnogo više detalja da bi odgovorili na

Koliko prihoda od prodaje zarađujemo

enju sa troškom po jedinici od prošle

ostvarili dobit od 500.000 € godišnje?

Menadžeri žele da znaju o troškovima pojedinih proizvoda i usluga i dobicima koje oni e o troškovima, prihodima, dobitku i prinosu

neophodne za svaki centar troškova, centar prihoda, profitni centar i investicioni centar.

unovodstva ne može da pruži ove informacije.

unovodstva koji u praksi variraju od jednostavnog sistema budžetiranja do velikog i složenog informacionog sistema pružaju

pripremu finansijskih izvještaja za eksternu upotrebu. eno formatu ovih izvještaja, njihovom sadržaju, i

e obuhvata i sisteme koji se koriste je i organizovanje informacija potrebnih za pripremu finansijskih izvještaja, kao i

finansijske izvještaje prvenstveno

e kako nalaže zakon ili propis.

finansijski izvještaji su vremenski retrospektivni, obično

unovodstvo se fokusira na interno izvještavanje. Da bi se donosile operativne e biti potrebne detaljne informacije o

eno u skladu sa zahtjevima donosioca odluka organizacije.

ijski plan za naredne 3 godine.

– Finansijske informacije koje ni

1.2. Finansijsko upravljanje

Finansijsko upravljanje uključuje planiranje, usmjeravanje, pranovčanih sredstava organizacije. Finansijski menadžer treba da utvrdi koja su novorganizaciji potrebna, da obezbijedi ta sredstva i da upravlj

1.3. Računovodstvena načela

Računovodstvene prakse su razvijane tokom dugog niza godina. U toku tog razvoja, identifikovana su razna načela koja podupiru pripremu finansijskih izvještaja. Prije nego što pogledamo same izvještaje i procese ukljuvažnijih načela. Oni se takođe na

Iako se ne sprovode kroz zakone ili ranačela se dosljedno primjenjuju od straneizvještaja. Ova se načela primjenjuju na sve organizacije, bilo

Neka od načela je prilično teško shvatiti u pokroz materijale za ovaj modul, uonačela. Nakon što budete vidjeli primjere nashvatimo razlog za ovo načelo i njegov zna

Trebali biste da stavite napomenu da treba da se vratite na ovaj dio radne knjige u kasnijoj fazi izučavanja finansijskog računovodstva, tako da možete da primijenite znanje koje ste stekli do tog nivoa na opisima i primjerima datim ispod.

1.3.1. Načelo poslovne jedinice

Načelo poslovne jedinice zahtijeva da se preduzecjeline. To znači da se lične transakcije vlasnika evidentiraju odvtransakcija.

Na primjer, svaki kapital koji je vlasnik uložio se, u strane vlasnika toj poslovnoj jedinici. Na ovaj nasu od sve imovine i obaveza poslovne jedinice.

1.3.2. Načelo novčanog mjerila

Finansijske informacije uzimaju u obzir siznosima. Korišćenjem standardnih novrazličitih organizacija. Nažalost, ovo znavisokoobučena i dobro motivisana radna snaga, ugled privrednog društva i imidž brenda, ne pojavljuju u računovodstvenim evidencijama, time možda potcjenjujuprivrednog društva. Međutim, svaka procjena vezana za ove stavke bipodložna fluktuacijama iz perioda u period.

1.3.3. Stabilnost novčane jedinice

Novčana jedinica, na primjer, funta ili dolar, koristi se u finansijskim izvještajima. Pretpostavlja se da je vrijednost valute konstantna.

1 CIPFA Finansijsko računovodstvo Radna knjiga 1, str. 14

PRIRUČNIK

~ 12 ~

Finansijske informacije koje nijesu obavezne prema zakonu ili propisu.

Finansijsko upravljanje

čuje planiranje, usmjeravanje, praćenje, organizovanje i kontrolu anih sredstava organizacije. Finansijski menadžer treba da utvrdi koja su nov

organizaciji potrebna, da obezbijedi ta sredstva i da upravlja njima na najefikasniji na

Računovodstvena načela

unovodstvene prakse su razvijane tokom dugog niza godina. U toku tog razvoja, ela koja podupiru pripremu finansijskih izvještaja. Prije nego što

ocese uključene u njihovu pripremu, važno je razumjetie nazivaju principi ili konvencije.

Iako se ne sprovode kroz zakone ili računovodstvene standarde, osnovna raela se dosljedno primjenjuju od strane računovođa koji su uključeni u pripremu finansijskih

ela primjenjuju na sve organizacije, bilo u javnom ili privatnom sektoru.

no teško shvatiti u početku jer su prilično apstraktna. Kako budete radili terijale za ovaj modul, uočićete različite situacije u kojima se primjenjuju pojedina

ela. Nakon što budete vidjeli primjere načela primijenjene u praksi, onda je mnogo lakše da elo i njegov značaj za finansijske izvještaje.

da stavite napomenu da treba da se vratite na ovaj dio radne knjige u kasnijoj fazi unovodstva, tako da možete da primijenite znanje koje ste stekli do

tog nivoa na opisima i primjerima datim ispod.1

jedinice

zahtijeva da se preduzeće i njegov vlasnik tretiraju kao zasebne čne transakcije vlasnika evidentiraju odvojeno od poslovnih

Na primjer, svaki kapital koji je vlasnik uložio se, u stvari, tretira kao dugorostrane vlasnika toj poslovnoj jedinici. Na ovaj način, lična imovina i obaveze vlasnika odvojene

ne i obaveza poslovne jedinice.

Načelo novčanog mjerila

ijske informacije uzimaju u obzir samo one stavke koje mogu biti izražene standardnih novčanih jedinica mogu se uporediti finansijski podaci iz

itih organizacija. Nažalost, ovo znači da se nekvantitativne stvari kao što su ana radna snaga, ugled privrednog društva i imidž brenda, ne

unovodstvenim evidencijama, time možda potcjenjujući tržišnu vrijednost utim, svaka procjena vezana za ove stavke biće vrlo subjektivna i

jama iz perioda u period.

Stabilnost novčane jedinice

ana jedinica, na primjer, funta ili dolar, koristi se u finansijskim izvještajima. Pretpostavlja e vrijednost valute konstantna.

unovodstvo Radna knjiga 1, str. 14.

vezne prema zakonu ili propisu.

enje, organizovanje i kontrolu anih sredstava organizacije. Finansijski menadžer treba da utvrdi koja su novčana sredstva

ima na najefikasniji način.

unovodstvene prakse su razvijane tokom dugog niza godina. U toku tog razvoja, ela koja podupiru pripremu finansijskih izvještaja. Prije nego što

ene u njihovu pripremu, važno je razumjeti neke od

unovodstvene standarde, osnovna računovodstvena eni u pripremu finansijskih

u javnom ili privatnom sektoru.

no apstraktna. Kako budete radili ite situacije u kojima se primjenjuju pojedina

ela primijenjene u praksi, onda je mnogo lakše da

da stavite napomenu da treba da se vratite na ovaj dio radne knjige u kasnijoj fazi unovodstva, tako da možete da primijenite znanje koje ste stekli do

e i njegov vlasnik tretiraju kao zasebne ojeno od poslovnih

stvari, tretira kao dugoročni kredit od na imovina i obaveze vlasnika odvojene

amo one stavke koje mogu biti izražene u novčanim anih jedinica mogu se uporediti finansijski podaci iz

i da se nekvantitativne stvari kao što su ana radna snaga, ugled privrednog društva i imidž brenda, ne

ći tržišnu vrijednost će vrlo subjektivna i

ana jedinica, na primjer, funta ili dolar, koristi se u finansijskim izvještajima. Pretpostavlja


1.3.4. Načelo dvostrukog obuhvatanja poslovne promjene

Načelo dvostrukog obuhvatanja poslovne promjene:

Svaka transakcija ima dvije jednake strane, što znajednaka.

Kao što ćemo otkriti u kasnijim sesijama o dvojnom knjigovodstvu, svaka transakcija puta uticati na organizaciju. Na ovaj nakasnije biti riječi) uvijek će ostati jednake.

Na primjer, ako organizacija dobije kredit od banke u iznosu od £ 20 000 i iskoristi taj novac da kupi novo motorno vozilo, uticaj na ra

� Sredstva će se povećati za £

� Obaveze će se povećati za £

1.3.5. Istorijski trošak

Istorijski trošak

Transakcije su evidentirane po svojoj nabavnoj vrijednosti.

Bitno je da se transakcije vrednuju na dosljedan naobično evidentiraju po svojoj nabavnoj vrijednosti (ili istorijskom trošku). To znavrijednost privrednog društva može biti znastanja.

1.3.6. Obračunski period (ili vremenski interval)

Finansijski izvještaji se redovno pripremaju, obivremenski interval koji finansijski izvještaji obmenadžment, koji su za internu upotrebu, obimjesečno.

1.3.7. Načelo stalnosti poslovanja

Načelo stalnosti poslovanja:

Očekuje se da će privredno društvo nastaviti da normalno posluje najmanje sljedemjeseci.2

Prilikom pripreme finansijskih izvještaja pretpostavljamo, osim ako nije drugaorganizacija nastaviti da radi u doglednoj buduizvještaje za avio-kompaniju učinili bismo to na osnovu pretpostavke da posluje kao avio-kompanija. To je važno s obzirom da ako su postojali planovi da se privredni subjekat proda u bliskoj budućnosti, vristanja može biti vrlo različita. Na primjer, ako predmožda neće ostvariti punu vrijednost svojih aviona i dr

2 Isto kao pod 1, str. 16.


~ 13 ~

Načelo dvostrukog obuhvatanja poslovne promjene

elo dvostrukog obuhvatanja poslovne promjene:

Svaka transakcija ima dvije jednake strane, što znači da je računovodstvena jedna

emo otkriti u kasnijim sesijama o dvojnom knjigovodstvu, svaka transakcija a organizaciju. Na ovaj način, obje strane računovodstvene jedna

e ostati jednake.

Na primjer, ako organizacija dobije kredit od banke u iznosu od £ 20 000 i iskoristi taj novac da j na računovodstvenu jednačinu će biti sljedeći:

ati za £ 20 000, prikazujući nabavku novog vozila.

ati za £ 20 000, što ukazuje da organizacija duguje taj novac banci.

po svojoj nabavnoj vrijednosti.

Bitno je da se transakcije vrednuju na dosljedan način. Kako bi se ovo osiguralo, transakcije se no evidentiraju po svojoj nabavnoj vrijednosti (ili istorijskom trošku). To zna

ijednost privrednog društva može biti značajno drugačija od one koja je prikazana u bilasnu

Obračunski period (ili vremenski interval)

Finansijski izvještaji se redovno pripremaju, obično na svakih 12 mjeseci. Obrainterval koji finansijski izvještaji obuhvataju. Imajte na umu da se izvještaji za

menadžment, koji su za internu upotrebu, obično pripremaju redovnije, najmanje jednom

Načelo stalnosti poslovanja

e privredno društvo nastaviti da normalno posluje najmanje sljede

Prilikom pripreme finansijskih izvještaja pretpostavljamo, osim ako nije drugačorganizacija nastaviti da radi u doglednoj budućnosti. Dakle, ako bismo pripremali finansijske

činili bismo to na osnovu pretpostavke da će i daljkompanija. To je važno s obzirom da ako su postojali planovi da se privredni

ćnosti, vrijednost po kojima će sredstva biti prikazana u bilansu . Na primjer, ako preduzeće namjerava da napusti avio

e ostvariti punu vrijednost svojih aviona i drugih sredstava.

tvena jednačina uvijek

emo otkriti u kasnijim sesijama o dvojnom knjigovodstvu, svaka transakcija će dva unovodstvene jednačine (o čemu će

Na primjer, ako organizacija dobije kredit od banke u iznosu od £ 20 000 i iskoristi taj novac da e biti sljedeći:

i nabavku novog vozila.

izacija duguje taj novac banci.

in. Kako bi se ovo osiguralo, transakcije se no evidentiraju po svojoj nabavnoj vrijednosti (ili istorijskom trošku). To znači da tržišna

je prikazana u bilasnu

no na svakih 12 mjeseci. Obračunski period je hvataju. Imajte na umu da se izvještaji za

nije, najmanje jednom

e privredno društvo nastaviti da normalno posluje najmanje sljedećih dvanaest

Prilikom pripreme finansijskih izvještaja pretpostavljamo, osim ako nije drugačije rečeno, da će mo pripremali finansijske

će i dalje nastaviti da kompanija. To je važno s obzirom da ako su postojali planovi da se privredni

e sredstva biti prikazana u bilansu e namjerava da napusti avio-sektor,

1.3.8. Načelo dosljednosti

Dosljednost:

Koristi se isti pristup iz jednog perioda u drugi kako bi se omoguizvještaja. Bitno je da se odluke koje se koriste u pripremi finansijskih izvještaja primjenjuju dosljedno iz jednog obračunskog perioda u drugi. Na period mogu se uporediti u odnosu na prethodne godine.

1.3.9. Načelo uzročnosti prihoda i rashoda

Načelo uzročnosti:

Transakcije su evidentirane u razdoblju na koji se odnose, bez obzira na kretanje gotovine kojase odnosi na te transakcije.

U toku obračunskog perioda, prihode treba upariti sa rashodima nastalim u procesu ostvarivanja tih istih prihoda. Ovo je bez obzira na to da li je gotovina koja potiprimljena ili plaćena do kraja obraodražava pravu vrijednost transakcija koj

Vraćajući se na naš raniji primjer, u pripremi bilansa uspjeha za godinu koja je završila decembra 2014. godine, avio-kompatokom prethodnih 12 mjeseci. Ovo uprkos da je kompanija platila svojim dobavljaperiodu.

1.3.10. Načelo opreznosti

Načelo opreznosti

Rezervisani pristup koji gubitke priznaje u trenutku nastanka, ali odlaže dobit do trenutka se u potpunosti realizuje.

Priprema finansijskih izvještaja zasniva se na brojnim odlukama i procjenama. One ukljuamortizaciju, rezervacije za sporna potraživanja i dospjelih obaveza. Nazahtijeva da ove odluke nijesu previše optimistifinansijskih izvještaja, opreznim se smatra potpuno priznavanje svih mogumogu nastati, pri čemu se očekivani dobici ne evidentiraju dok se u potpunosti ne ostvare.

1.3.11. Načelo pojedinačnog procjenjivanja sredstava i obaveza

Organizacija ne može kompenzovati obaveze sredstvima. Na primjer, ako organizacija ima pozitivno stanje na računu u banci, kao i prekoraevidentirana u finansijskim izvještajima, a ne

1.3.12. Načelo objektivnosti

Računovođa ne bi trebao da ukljufinansijskih izvještaja. Izvještaji bi trebali bit

PRIRUČNIK

~ 14 ~

Koristi se isti pristup iz jednog perioda u drugi kako bi se omogućilo poreBitno je da se odluke koje se koriste u pripremi finansijskih izvještaja primjenjuju

unskog perioda u drugi. Na ovaj način finansijski izvještaji za tekui u odnosu na prethodne godine.

Načelo uzročnosti prihoda i rashoda

Transakcije su evidentirane u razdoblju na koji se odnose, bez obzira na kretanje gotovine koja

unskog perioda, prihode treba upariti sa rashodima nastalim u procesu ostvarivanja tih istih prihoda. Ovo je bez obzira na to da li je gotovina koja potiče iz ovih transakcija

ena do kraja obračunskog perioda. Na taj način, evidentirana dobit treba da odražava pravu vrijednost transakcija koje su se dogodile u tom periodu.

i se na naš raniji primjer, u pripremi bilansa uspjeha za godinu koja je završila kompanija bi trebala da uključi sve troškove goriva koriš

tokom prethodnih 12 mjeseci. Ovo uprkos činjenici da je na dan 31. decembra malo vjerovatno atila svojim dobavljačima za sve gorivo primljeno u tom obra

Rezervisani pristup koji gubitke priznaje u trenutku nastanka, ali odlaže dobit do trenutka

Priprema finansijskih izvještaja zasniva se na brojnim odlukama i procjenama. One ukljuaciju, rezervacije za sporna potraživanja i dospjelih obaveza. Na

su previše optimistične. Kao posljedica toga, prilikom pripreme finansijskih izvještaja, opreznim se smatra potpuno priznavanje svih moguć

ekivani dobici ne evidentiraju dok se u potpunosti ne ostvare.

Načelo pojedinačnog procjenjivanja sredstava i obaveza

Organizacija ne može kompenzovati obaveze sredstvima. Na primjer, ako organizacija ima unu u banci, kao i prekoračenje po računu, oba ova salda bi

evidentirana u finansijskim izvještajima, a neće biti saldirana u jednu brojku.

a ne bi trebao da uključuje lično mišljenje ili predrasude prilikom pripreme finansijskih izvještaja. Izvještaji bi trebali biti neutralni ili bez predrasuda.

poređenje brojki iz Bitno je da se odluke koje se koriste u pripremi finansijskih izvještaja primjenjuju

in finansijski izvještaji za tekući

Transakcije su evidentirane u razdoblju na koji se odnose, bez obzira na kretanje gotovine koja

unskog perioda, prihode treba upariti sa rashodima nastalim u procesu ostvarivanja če iz ovih transakcija

in, evidentirana dobit treba da

i se na naš raniji primjer, u pripremi bilansa uspjeha za godinu koja je završila 31. i sve troškove goriva korišćenog

injenici da je na dan 31. decembra malo vjerovatno jeno u tom obračunskom

Rezervisani pristup koji gubitke priznaje u trenutku nastanka, ali odlaže dobit do trenutka kada

Priprema finansijskih izvještaja zasniva se na brojnim odlukama i procjenama. One uključuju aciju, rezervacije za sporna potraživanja i dospjelih obaveza. Načelo opreznosti

ne. Kao posljedica toga, prilikom pripreme finansijskih izvještaja, opreznim se smatra potpuno priznavanje svih mogućih gubitaka koji

ekivani dobici ne evidentiraju dok se u potpunosti ne ostvare.

Organizacija ne može kompenzovati obaveze sredstvima. Na primjer, ako organizacija ima unu, oba ova salda biće

prilikom pripreme


1.3.13. Načelo realizacije

Dobit i prihode treba staviti u finansijske izvještaje samo kada su realizovani i svi poznati troškovi i gubici priznati. Jedini izuzetak od ovog pravila je kada su sredstva revalorizovana i kada je stavljena kao neostvarena dobit u izvještajima.

1.3.14. Načelo istinitosti

Finansijski izvještaji treba da daju istinit i fer prikaz, ili da istinito i objektivno u svim materijalnim aspektima prezentuju finansijski rezultat i položaj subjekta. To znaizvještaji trebaju da budu materijalno ta

1.3.15. Načelo suštine iznad forme

Pravni oblik transakcije ponekad se može razlikovati od komercijalne finansijski izvještaji treba da pokažu komercijalnu suštinu transakcijeorganizaciju.

Na primjer, organizacija može da kupi motorno vozilo koje košta £lizinga. U skladu sa uslovima ugovpet godina i organizacija može postati vlasnik vozila samo nakon i

U ovom slučaju, da bi finansijski izvještaji dali fer prikaz, komercijalna suština mora biti iznvlasništva. Iako organizacija, u pravnom smislu, ne posjeduje vozilo do trenutka isplate posljednje rate lizinga, ona nosi sve prednosti i rizike povezane sa vlasništvom. Kao rezultat toga, komercijalna suština ukazuje na to da od dana kada organizacijatretira kao stalno sredstvo, sa odgovarajuobaveze.

1.3.16. Načelo materijalnosti

Načelo materijalnosti:

Materijalnost predstavlja granični nivo preko kojeg bi propusti, dodavanjstavki, uticali na odluke korisnika.

Finansijski izvještaji trebaju biti materijalno ispravni.

Dakle, ako su finansijski izvještaji materijalno netakojih će doći na osnovu izvještaja, mogu se osnovna računovodstvena pravila ne trebaju strogo prim

Vježba 1.1: Računovodstvena na

Dajte kratko objašnjenje za svako od dolje navedenih na

(a) Stalnosti poslovanja

(b) Obračunsko/načelo uzročnosti

(c) Opreznosti

(d) Konzistentnosti

(e) Materijalnosti

(f) Suština iznad forme


~ 15 ~

Dobit i prihode treba staviti u finansijske izvještaje samo kada su realizovani i svi poznati Jedini izuzetak od ovog pravila je kada su sredstva revalorizovana i

ostvarena dobit u izvještajima.

Finansijski izvještaji treba da daju istinit i fer prikaz, ili da istinito i objektivno u svim nim aspektima prezentuju finansijski rezultat i položaj subjekta. To zna

terijalno tačni i nepristrasni.

Načelo suštine iznad forme

Pravni oblik transakcije ponekad se može razlikovati od komercijalne suštine. Ako je to slufinansijski izvještaji treba da pokažu komercijalnu suštinu transakcije

Na primjer, organizacija može da kupi motorno vozilo koje košta £ 50 000 putem finansijskog lizinga. U skladu sa uslovima ugovora o lizingu organizacija će plaćati £ 10 000 godišnje tokom pet godina i organizacija može postati vlasnik vozila samo nakon isplate posljednje rate lizinga.

aju, da bi finansijski izvještaji dali fer prikaz, komercijalna suština mora biti iznvlasništva. Iako organizacija, u pravnom smislu, ne posjeduje vozilo do trenutka isplate posljednje rate lizinga, ona nosi sve prednosti i rizike povezane sa vlasništvom. Kao rezultat toga, komercijalna suština ukazuje na to da od dana kada organizacija dobije vozilo, treba da ga

sredstvo, sa odgovarajućim plaćanjima zakupa evidentiranim kao dugoro

čni nivo preko kojeg bi propusti, dodavanja ili lažno prikazivanje i, uticali na odluke korisnika.

baju biti materijalno ispravni.

Dakle, ako su finansijski izvještaji materijalno netačni onda odluke korisnika izvještaja, do i na osnovu izvještaja, mogu biti neispravne. Materijalnost takođe ukazuje na to da

unovodstvena pravila ne trebaju strogo primjenjivati na beznačajne stvari.

unovodstvena načela

vako od dolje navedenih načela:

nosti

Dobit i prihode treba staviti u finansijske izvještaje samo kada su realizovani i svi poznati Jedini izuzetak od ovog pravila je kada su sredstva revalorizovana i

Finansijski izvještaji treba da daju istinit i fer prikaz, ili da istinito i objektivno u svim nim aspektima prezentuju finansijski rezultat i položaj subjekta. To znači da finansijski

suštine. Ako je to slučaj, i njen uticaj na

50 000 putem finansijskog 10 000 godišnje tokom

splate posljednje rate lizinga.

aju, da bi finansijski izvještaji dali fer prikaz, komercijalna suština mora biti iznad vlasništva. Iako organizacija, u pravnom smislu, ne posjeduje vozilo do trenutka isplate posljednje rate lizinga, ona nosi sve prednosti i rizike povezane sa vlasništvom. Kao rezultat

dobije vozilo, treba da ga ntiranim kao dugoročne

a ili lažno prikazivanje

ni onda odluke korisnika izvještaja, do đe ukazuje na to da

jenjivati na beznačajne stvari.

(g) Pojedinačnog procjenjivanja sredstava i obaveza

(h) Poslovne jedinice

(i) Novčanog mjerila

(j) Istorijskog troška

(k) Dvostrukog obuhvatanja poslovne promjene

2. Okvir finansijskog izvještavanja

2.1. Računovodstveni standardi

Računovodstveni standardi su dokumenti koji daju smjernice o tome kako pripremiti finansijske izvještaje. Postoji mnogo različdjelovima iskaza, npr. zalihama, prihodima, lizingom. U ovom kursu bavimeđunarodnih standarda koje priprema Odbor za me(International Accounting Standards Board (IASB)). Oni se nazivajuračunovodstvenim standardima (MRS) ili Meizvještavanja (MSFI).

2.2. Zakonodavstvo i računovodstveni standardi

Preduzeća su zakonom obavezana da pripremaju i objavljuju godišnje izvještaje, ali se računovodstveni standardi ne sprovode kroz zakonodavstvo.

Pravila i propisi različitih profesionalnih tijela i finansijskih institucija mogu dovesti do disciplinskog saslušavanja članova (rakoji daju fer prikaz finansijskih uč

Ovo znači da računovođe moraju da primjenjuju rafinansijskih izvještaja, jer pravilna primjena standarda osigurava da izvještaji prikazuju realno i objektivno finansijsko poslovanje i stanje.

2.3. IASB

IASB je nezavisno tijelo MSFI Fondacije koje uspostavlja standarde. Njegovi 15 punopravnih članova) su odgovorni za razvoj i objavljivanje MSFI. Svi sastanci IASB su otvoreni za javnost i prenose se putem webcastuspostavljanju standarda IASB slijedi temeljan, otvoren i transparentan postupak detaljne provjere. Važnu komponentu predstavlja objavljivanje konsultativnih dokumenata, kao što su dokumenti za raspravu i nacrt i izlaganja u svrhu javnih komentara. IASB blisko sarazainteresovanim stranama širom svijeta, ukljuposlovne lidere, one koji postavljaju ra

Do 2003. godine, računovodstveni standardi nazivali su sestandardi (MRS). Ovo je promijenjeno, i standardi izdatiMeđunarodni standardi finansijskog izvještavanja (MSFI). Namvremenom zamijene novijim MSFI.

PRIRUČNIK

~ 16 ~

nog procjenjivanja sredstava i obaveza

buhvatanja poslovne promjene

Okvir finansijskog izvještavanja

Računovodstveni standardi

unovodstveni standardi su dokumenti koji daju smjernice o tome kako pripremiti finansijske izvještaje. Postoji mnogo različitih računovodstvenih standarda, i svaki se bavi posebnim

zalihama, prihodima, lizingom. U ovom kursu bavićemo se primjenom unarodnih standarda koje priprema Odbor za međunarodne računovodstvene standarde

(International Accounting Standards Board (IASB)). Oni se nazivajuunovodstvenim standardima (MRS) ili Međunarodnim standardima fin

Zakonodavstvo i računovodstveni standardi

a su zakonom obavezana da pripremaju i objavljuju godišnje izvještaje, ali se ne sprovode kroz zakonodavstvo.

itih profesionalnih tijela i finansijskih institucija mogu dovesti do lanova (računovođa) ukoliko ne predstavljaju finansijske izvještaje

h učinaka i poziciju preduzeća.

e moraju da primjenjuju računovodstvene standarde prilikom izrade finansijskih izvještaja, jer pravilna primjena standarda osigurava da izvještaji prikazuju realno i

ovanje i stanje.

IASB je nezavisno tijelo MSFI Fondacije koje uspostavlja standarde. Njegovi članova) su odgovorni za razvoj i objavljivanje MSFI. Svi sastanci IASB su

otvoreni za javnost i prenose se putem webcast-a. U ispunjavanju svojih uspostavljanju standarda IASB slijedi temeljan, otvoren i transparentan postupak detaljne provjere. Važnu komponentu predstavlja objavljivanje konsultativnih dokumenata, kao što su dokumenti za raspravu i nacrt i izlaganja u svrhu javnih komentara. IASB blisko sarazainteresovanim stranama širom svijeta, uključujući i investitore, analitičposlovne lidere, one koji postavljaju računovodstvene standarde i računovodstvenu profesiju.

unovodstveni standardi nazivali su se Međunarodni rastandardi (MRS). Ovo je promijenjeno, i standardi izdati nakon 2003. godine nazivaju se

unarodni standardi finansijskog izvještavanja (MSFI). Namjera je da se MRS ukinu i vremenom zamijene novijim MSFI.

unovodstveni standardi su dokumenti koji daju smjernice o tome kako pripremiti finansijske se bavi posebnim

zalihama, prihodima, lizingom. U ovom kursu bavićemo se primjenom unovodstvene standarde

(International Accounting Standards Board (IASB)). Oni se nazivaju međunarodnim unarodnim standardima finansijskog

a su zakonom obavezana da pripremaju i objavljuju godišnje izvještaje, ali se

itih profesionalnih tijela i finansijskih institucija mogu dovesti do a) ukoliko ne predstavljaju finansijske izvještaje

unovodstvene standarde prilikom izrade finansijskih izvještaja, jer pravilna primjena standarda osigurava da izvještaji prikazuju realno i

IASB je nezavisno tijelo MSFI Fondacije koje uspostavlja standarde. Njegovi članovi (trenutno lanova) su odgovorni za razvoj i objavljivanje MSFI. Svi sastanci IASB su

a. U ispunjavanju svojih dužnosti u uspostavljanju standarda IASB slijedi temeljan, otvoren i transparentan postupak detaljne provjere. Važnu komponentu predstavlja objavljivanje konsultativnih dokumenata, kao što su dokumenti za raspravu i nacrt i izlaganja u svrhu javnih komentara. IASB blisko sarađuje sa

i i investitore, analitičare, regulatore, vodstvenu profesiju.

odni računovodstveni nakon 2003. godine nazivaju se

jera je da se MRS ukinu i


2.4. IASB: ciljevi

Ciljevi IASB su:

– Da razvija, u javnom interesu, jedinstveni set visokokvalitetnih, razumljivih i sprovodivih globalnih ratransparentne i uporedive informacije u finansijskim izvještajima i ostalom finansijskom izvještavanju, kkapitala i ostalim korisnicima u donošenj

– Da promoviše korišćenje i ri

– Da dovede do približavanja nacionalnih raMeđunarodnih standarda finansijskog izvještavan

2.5. Savjetodavno vijeće MSFI

Savjetodavno vijeće MSFI je formalno savjetodavno tijelo IASB i povjFondacije. Vijeće se sastoji od širokog spektra predstavnika iz grupa koje su zainteresovane za rad IASB i na koje taj rad direktno utikorisnike finansijskih izvještaja, kao i iprofesionalna računovodstvena tijela i one koji postavljaju standarde. vijeća imenuju povjerenici.

2.6. Komitet za tumačenje MSFI

Komitet za tumačenje MSFI je interpretativno tijelo IASB. Komitet14 članova sa pravom glasa koje imenuju povjerenici i koji potirazličitih profesija. Mandat Komitet za tumapitanja koja su se pojavila u kontekstu tekutim pitanjima.

Sastanci Komiteta za tumačenje su otvoreni za javnosti i prenose se putem webcastpripremi tumačenja, Komitet za tumaprati transparentan, temeljan i otvoren postupak.

2.7. Koristi od upotrebe međunarodnih standarda

MRS i MSFI su pomogli da se poboljša i uskladi finansijsko izvještavanje širom svijeta. Standardi se koriste na sljedeće nač

– Kao nacionalni zahtjevi, često nakon nacionalnog

– Kao osnova za sve ili neke nacionalne zahtjeve.

– Kao međunarodni standard za one zemlje ko

– Od strane regulatornih tijela za doma

– Od strane samih kompanija.

Živimo u sve globalizovanijem svijetu,Zbog toga je dosljednost informacija koje se upotrebljavaju u razlivažna. Prednosti usklađivanje finansijskog izvještav


~ 17 ~

Da razvija, u javnom interesu, jedinstveni set visokokvalitetnih, razumljivih i sprovodivih globalnih računovodstvenih standarda. Oni zahtijevaju visokokvalitetne,

ansparentne i uporedive informacije u finansijskim izvještajima i ostalom finansijskom izvještavanju, kako bi pomogli učesnicima na svkapitala i ostalim korisnicima u donošenju ekonomskih odluka.

ćenje i rigoroznu primjenu tih standarda.

Da dovede do približavanja nacionalnih računovodstvenih standarda i unarodnih standarda finansijskog izvještavanja u visokokvalitetna rješenja.

Savjetodavno vijeće MSFI

e MSFI je formalno savjetodavno tijelo IASB i povje se sastoji od širokog spektra predstavnika iz grupa koje su zainteresovane za

rad IASB i na koje taj rad direktno utiče. To uključuje investitore, finansijske analitikorisnike finansijskih izvještaja, kao i izrađivače, akademike, revizore, regulatore,

unovodstvena tijela i one koji postavljaju standarde. Članove Savjetodav

Komitet za tumačenje MSFI

enje MSFI je interpretativno tijelo IASB. Komitet za tumačlanova sa pravom glasa koje imenuju povjerenici i koji potiču iz razliitih profesija. Mandat Komitet za tumačenje je da redovno pregleda ra

pitanja koja su se pojavila u kontekstu tekućih MSFI i pruži autoritativne smjernice (IFRICs) o

čenje su otvoreni za javnosti i prenose se putem webcastenja, Komitet za tumačenje blisko sarađuje sa sličnim nacionalnim komitetima i

n, temeljan i otvoren postupak.

Koristi od upotrebe međunarodnih standarda

MRS i MSFI su pomogli da se poboljša i uskladi finansijsko izvještavanje širom svijeta. će načine:

esto nakon nacionalnog procesa.

e ili neke nacionalne zahtjeve.

unarodni standard za one zemlje koje razvijaju vlastite zahtjeve.

Od strane regulatornih tijela za domaće i strane kompanije.

Živimo u sve globalizovanijem svijetu, što znači da sve više naših sistema postaje integrisano. toga je dosljednost informacija koje se upotrebljavaju u različitim državama veoma

ivanje finansijskog izvještavanja širom svijeta su sljedeć

Da razvija, u javnom interesu, jedinstveni set visokokvalitetnih, razumljivih i unovodstvenih standarda. Oni zahtijevaju visokokvalitetne,

ansparentne i uporedive informacije u finansijskim izvještajima i ostalom esnicima na svjetskom tržištu

unovodstvenih standarda i ja u visokokvalitetna rješenja.

e MSFI je formalno savjetodavno tijelo IASB i povjerenici su MSFI e se sastoji od širokog spektra predstavnika iz grupa koje su zainteresovane za

uje investitore, finansijske analitičare i ostale e, akademike, revizore, regulatore,

lanove Savjetodavnog

za tumačenje se sastoji od u iz različitih zemalja i

enje je da redovno pregleda računovodstvena SFI i pruži autoritativne smjernice (IFRICs) o

enje su otvoreni za javnosti i prenose se putem webcast-a. U nim nacionalnim komitetima i

MRS i MSFI su pomogli da se poboljša i uskladi finansijsko izvještavanje širom svijeta.

a postaje integrisano. itim državama veoma

anja širom svijeta su sljedeće:

– Dosljednost računovodstvenih politika širom svijeta, što omogufinansijskih izvještaja preko granica.

– Računovođe mogu da rade u razli

– Kvalitetnije informacije koje doprinose

– Standardi mogu biti usvojeni ili korišmanje troškova i lakši proces.

2.8. Opšte prihvaćena računovodstvena praksa (GAAP)

GAAP označava sva pravila kojima se u„opšteprihvaćena računovodstvena praksa“ (GAAP) odnosi se na kompletan set računovodstvenih propisa iz svih izvora koji se primjenjuju u odreopštim računovodstvenim principima GAAP stoga uključuje:

– računovodstveno zakonodavstvo

– računovodstvene standarde,

– računovodstvene koncepte ili konvencije.

3. Uvod u finansijske izvještaje

3.1. Obračunsko nasuprot gotovinskog računovodstva

Većinu vremena primjenjivaćemo obraostvareni i troškova kada su nastali, bez obzira na kretanje gotovine. Nado koncepta dobitka i gubitaka (kao što je prikazano u bilansu uspjeha), salda na kraju godine (kao što je prikazano u bilansu stanja).

Gotovinsko računovodstvo ukljuvrijednost plaćenog i primljenog novca. Gotovinsko raprimijeni i razumije, ali nam daje informacij

Važno je da imate jasno razumijevanje prirode obrarazlikuje od gotovinskog računovodstva. Kako budete napredovali kroz radne knjige, razumijevanje će biti sve bolje.

3.2. Elementi finansijskih izvještaja

Finansijski izvještaji zasnovani na obrasredstvima, obavezama, kapitalu, prihodima i rashodima. Ovih pet stvari se nazivaju elementima finansijskih izvještaja.

Daćemo vam detaljne, tačnije definicije elemenata kasnije, a za sada osnovne opise.

– Sredstva – stvari koje subjekat posjedujeitd.

– Obaveze – stvari koje subjekat dugu

PRIRUČNIK

~ 18 ~

unovodstvenih politika širom svijeta, što omogućava lakše porejskih izvještaja preko granica.

e mogu da rade u različitim zemljama i da primjenjuju isti finansijski okvir.

tnije informacije koje doprinose donošenju informisanih odluka širom svijeta.

Standardi mogu biti usvojeni ili korišćeni kao obrazac u kompanijama u razvoju, što znamanje troškova i lakši proces.

2.8. Opšte prihvaćena računovodstvena praksa (GAAP)

ava sva pravila kojima se uređuje računovodstvo, bez obzira na izvor. Termin unovodstvena praksa“ (GAAP) odnosi se na kompletan set

unovodstvenih propisa iz svih izvora koji se primjenjuju u određenoj zemlji, zajedno sa svim unovodstvenim principima ili konvencijama koje se obično primjenjuju

unovodstveno zakonodavstvo,

unovodstvene standarde,

stvene koncepte ili konvencije.

Uvod u finansijske izvještaje

Obračunsko nasuprot gotovinskog računovodstva

ćemo obračunsko računovodstvo, prepoznavanje prihoda kada su ostvareni i troškova kada su nastali, bez obzira na kretanje gotovine. Načelo uzrodo koncepta dobitka i gubitaka (kao što je prikazano u bilansu uspjeha), kao i do postoje

je prikazano u bilansu stanja).

unovodstvo uključuje samo evidentiranje priliva i odliva, što predstavlja enog i primljenog novca. Gotovinsko računovodstvo je puno jednostavnij

primijeni i razumije, ali nam daje informaciju koja je daleko manje korisna.

Važno je da imate jasno razumijevanje prirode obračunskog računovodstva i kako se ono čunovodstva. Kako budete napredovali kroz radne knjige,

Elementi finansijskih izvještaja

Finansijski izvještaji zasnovani na obračunskom računovodstvu moraju da sadrže podatke o sredstvima, obavezama, kapitalu, prihodima i rashodima. Ovih pet stvari se nazivaju

jskih izvještaja.

nije definicije elemenata kasnije, a za sada ćemo razmotriti neke

stvari koje subjekat posjeduje, npr. gotovina, zalihe, vozila, zgrade, zemljište,

stvari koje subjekat duguje, npr. dugovi.

ćava lakše poređenje

ansijski okvir.

donošenju informisanih odluka širom svijeta.

eni kao obrazac u kompanijama u razvoju, što znači

unovodstvo, bez obzira na izvor. Termin unovodstvena praksa“ (GAAP) odnosi se na kompletan set

enoj zemlji, zajedno sa svim no primjenjuju u toj zemlji.

unovodstvo, prepoznavanje prihoda kada su čelo uzročnosti dovodi

kao i do postojećih

uje samo evidentiranje priliva i odliva, što predstavlja unovodstvo je puno jednostavnije da se

unovodstva i kako se ono unovodstva. Kako budete napredovali kroz radne knjige,

unovodstvu moraju da sadrže podatke o sredstvima, obavezama, kapitalu, prihodima i rashodima. Ovih pet stvari se nazivaju

ćemo razmotriti neke

npr. gotovina, zalihe, vozila, zgrade, zemljište,


– Kapital – kako se subjekat finansiraakumulirana dobit.

– Prihod – izvori prihoda, npr. prodaja.

– Rashod – odlazni resursi, npr. plate, zakup, itd.

Vrijednost sredstava, obaveza i kapitala na

Prihodi i rashodi u određenom vremenskom razdoblju (obibilansu uspjeha.

Finansijski izvještaj

Bilans stanja

Bilans uspjeha

3.3. Kapital i prihod

Prihodi i rashodi mogu biti kapitalni ili vezani za tekuizmeđu ove dvije kategorije, jer je to materijalno da utiče na brojke u finansijskim izvještajima. Prvo kapitalnih rashoda i tekućih rashoda, a zatim

Kapitalni rashod

Kapitalni rashod za posljedicu ima kupovinu stalnih sredstava.

Stalna sredstva su sredstva koja jednog obračunskog perioda, a koja nijesu poslovanju. Na primjer, zemljište,

Troškovi stalnih sredstava ne evidentiraju se kao rashod u potpunosti u bilansu uspjeha u periodu u kojem je došlo do kupovine. Umjesto toga, stalna sredstva se postepeno amortizuju tokom više obračunskih perioda. sredstva (koji je, zapamtite, više od godinu dana) i knjiži se u bilansu uspjeha kao rashod u svakoj od tih godina. Vrijednost tog sredstva u bilansu stanja se smanjuje u skladu sa tim.


~ 19 ~

kako se subjekat finansira, npr. akcije, investicije od strane vlasnika, i

, npr. prodaja.

pr. plate, zakup, itd.

Vrijednost sredstava, obaveza i kapitala na određeni dan prikazani su u bilansu stanja.

enom vremenskom razdoblju (obično jedna godina)

Elementi Vremenski okvir

Sredstva Obaveze Kapital

Na posljednji dan obračunskog perioda

Prihod Rashod

Prihodi i rashodi u određenom vremenskom

razdoblju

Prihodi i rashodi mogu biti kapitalni ili vezani za tekuće poslovanje. Morate da shvatite razliku u ove dvije kategorije, jer je to od suštinskog značaja za računovodstvo i može

e na brojke u finansijskim izvještajima. Prvo ćemo razmotriti podjelu ih rashoda, a zatim ćemo razmotriti značaj takve podjele za pri

ima kupovinu stalnih sredstava.

Stalna sredstva su sredstva koja će da osiguraju korist poslovnom subjektu tokom više od unskog perioda, a koja nijesu stečena sa ciljem da se preprodaju u redovnom

emljište, zgrade, vozila, IT oprema, itd.

Troškovi stalnih sredstava ne evidentiraju se kao rashod u potpunosti u bilansu uspjeha u došlo do kupovine. Umjesto toga, stalna sredstva se postepeno amortizuju

unskih perioda. To znači da je trošak raspodijeljen tokom životnog vijeka sredstva (koji je, zapamtite, više od godinu dana) i knjiži se u bilansu uspjeha kao rashod u svakoj od tih godina. Vrijednost tog sredstva u bilansu stanja se smanjuje u skladu sa tim.

npr. akcije, investicije od strane vlasnika, i

prikazani su u bilansu stanja.

no jedna godina) prikazani su u

Vremenski okvir

Na posljednji dan unskog perioda

Prihodi i rashodi u enom vremenskom

razdoblju

e poslovanje. Morate da shvatite razliku čunovodstvo i može

emo razmotriti podjelu aj takve podjele za prihode.

e da osiguraju korist poslovnom subjektu tokom više od ena sa ciljem da se preprodaju u redovnom

Troškovi stalnih sredstava ne evidentiraju se kao rashod u potpunosti u bilansu uspjeha u došlo do kupovine. Umjesto toga, stalna sredstva se postepeno amortizuju

i da je trošak raspodijeljen tokom životnog vijeka sredstva (koji je, zapamtite, više od godinu dana) i knjiži se u bilansu uspjeha kao rashod u svakoj od tih godina. Vrijednost tog sredstva u bilansu stanja se smanjuje u skladu sa tim.

4. Računovodstvo kao informacioni sistemRačunovodstvo je informacioni sistem koji vrednuje, obra

nekom preduzeću. Preduzeće je svaki trgovaprivatnom sektoru privređivanja.

Slika 1. Računovodstvo kao informacioni sistem (Lit. broj 2

Kako je prikazano na slici 1, računovodstvo predstavlja vezu izmekoji donose odluke. Prvo, računovodstvo vrednuje poslovne aktivnosti evidentiranjem podataka o tim aktivnostima radi njihovog budu


Uloga računovodstva da pomaže donosiocima odluka putem vrednovanja, obrade i prenosa informacija se obično dijeli u dvije kategorije i to: upravlja

Iako postoji znatno preklapanje u funkcijama upravljaosnovna razlika među njima se ogleda u tome ko su glavni korisnici informacija koje pružaju. Upravljačko računovodstvozadužena za ostvarivanje ciljeva profitabilnosti i likvidnosti, podatke o finansijskim, investicionim i operativnim aktivnostima. Poslovodstvu i radnicima koji mora da bude dostupna informacija koja

RA

Poslovne aktivnosti

Podaci

Vrednovanje postignuto evidentiranjem podataka

PRIRUČNIK

~ 20 ~

čunovodstvo kao informacioni sisteminformacioni sistem koji vrednuje, obrađuje i prenosi finansijske podatke o

je svaki trgovački, privredni ili poslovni subjekat u javnom ili

unovodstvo kao informacioni sistem (Lit. broj 2, str. 4)

čunovodstvo predstavlja vezu između poslovnih aktivnosti i onih čunovodstvo vrednuje poslovne aktivnosti evidentiranjem podataka

di njihovog budućeg korišćenja.


unovodstva da pomaže donosiocima odluka putem vrednovanja, obrade i prenosa no dijeli u dvije kategorije i to: upravljačko i finansijsko rač

Iako postoji znatno preklapanje u funkcijama upravljačkog i finansijskog rau njima se ogleda u tome ko su glavni korisnici informacija koje

unovodstvo obezbjeđuje internoj upravi, donosiocima odluka, koja je zadužena za ostvarivanje ciljeva profitabilnosti i likvidnosti, podatke o finansijskim, investicionim i operativnim aktivnostima. Poslovodstvu i radnicima koji provode te aktivnosti mora da bude dostupna informacija koja će im reći koliko su uspješno obavljali posao u

RAČUNOVODSTVO

Donosioci odluka

Informacije

Obrada postignuta čuvanjem i pripremom podataka

Prenos objavljivanjem postignut izvještavanjem

čunovodstvo kao informacioni sistem uje i prenosi finansijske podatke o

ki, privredni ili poslovni subjekat u javnom ili

4)

u poslovnih aktivnosti i onih unovodstvo vrednuje poslovne aktivnosti evidentiranjem podataka

unovodstva da pomaže donosiocima odluka putem vrednovanja, obrade i prenosa ko i finansijsko računovodstvo.

kog i finansijskog računovodstva, u njima se ogleda u tome ko su glavni korisnici informacija koje oni

uje internoj upravi, donosiocima odluka, koja je zadužena za ostvarivanje ciljeva profitabilnosti i likvidnosti, podatke o finansijskim,

provode te aktivnosti i koliko su uspješno obavljali posao u


prošlosti i šta mogu da očekuju u budusvaki artikal koji će mu reći koliko je prodato na spotreban mu je budžet (finansijski plan) za svaki izlaz koji psljedećoj godini. Finansijsko donosiocima odluka kako bi oni mogli procposlovne ciljeve. Ti izvještaji, namijenjeni vanjskim korisnicima se nizvještaji.

Obrada računovodstvene informacije

Ljudi obično ne uspiju da shvate razliku izmeje proces bilježenja finansijskih transakcija i vokoje je samo po sebi mehaničko i predstavljapremda važan, dio računovodstva. S druge strane,informacionog sistema koji treba da zadovolji njegove korisnike. Glavni ciljevi rasu analiza, tumačenje i upotreba informacija.

4.1. Korišćenje računovodstvenih informacija

Slika 2 prikazuje lica koja koriste ralica koja rukovode poslovanjem, kao i radnike, kreditore, dobavljače i druge trgovaagencije, kao i javnost.

Rukovodstvo (Management) predstavlja ljude koji imaju punu odgovornost za vopreduzeća i za ostvarivanje ciljeva likvidnosti i pro

Slika 2. Korisnici ra

Javnost

Državni organi i agencije

Kupci


~ 21 ~

ekuju u budućnosti. Na primjer, McDonalds-u treba radni izvještaj za ći koliko je prodato na svakom izlazu, koji su troškovi nastali i

potreban mu je budžet (finansijski plan) za svaki izlaz koji predviđa prodaju i troškove u računovodstvo generiše izvještaje i daje ih vanjskim

donosiocima odluka kako bi oni mogli procijeniti da li je neko preduzeće postiglo zacrtane poslovne ciljeve. Ti izvještaji, namijenjeni vanjskim korisnicima se nazivaju finansijski

Obrada računovodstvene informacije

no ne uspiju da shvate razliku između računovodstva i knjigovodstva. je proces bilježenja finansijskih transakcija i vođenja finansijske evidencije. Knjigovodstvo

čko i predstavlja proces koji se stalno ponavljaunovodstva. S druge strane, računovodstvo podrazumijeva oblikovanje

informacionog sistema koji treba da zadovolji njegove korisnike. Glavni ciljevi raenje i upotreba informacija.

Korišćenje računovodstvenih informacija

riste računovodstvene informacije da bi donijeli odluke, a to su lica koja rukovode poslovanjem, kao i čitav niz zainteresovanih strana, uključ

če i druge trgovačke kreditore, kupce, državne organe i njihove

predstavlja ljude koji imaju punu odgovornost za voa i za ostvarivanje ciljeva likvidnosti i profitabilnosti poslovanja. (Lit. b

Korisnici računovodstvenih usluga (Lit. br. 2, str. 8)

Preduzeće

Rukovodstvo

Dobavljači i drugi

u treba radni izvještaj za vakom izlazu, koji su troškovi nastali i

a prodaju i troškove u generiše izvještaje i daje ih vanjskim

će postiglo zacrtane azivaju finansijski

ovodstva. Knjigovodstvo enja finansijske evidencije. Knjigovodstvo

proces koji se stalno ponavlja je samo mali, unovodstvo podrazumijeva oblikovanje

informacionog sistema koji treba da zadovolji njegove korisnike. Glavni ciljevi računovodstva

unovodstvene informacije da bi donijeli odluke, a to su itav niz zainteresovanih strana, uključujući investitore,

ke kreditore, kupce, državne organe i njihove

predstavlja ljude koji imaju punu odgovornost za vođenje fitabilnosti poslovanja. (Lit. br. 2, str. 7)

Kreditori

Zaposleni

Investitori

Investitori su vlasnici, ili potencijalni vlasnici akcija preduzekapital uz rizik, i otuda su zainteresovani za povrat od njihovih ulaganja, kao i za mogukoje to ulaganje sa sobom nosi. Ulagapomoći da odluče da li da kupe, drže ili prodaju akcije neke kompanije. Kada ulagaakcije, oni postaju akcionari, i kao takvi su takopomoći da procijene koliko je neko preduze

Zaposleni su lica koja rade u odrezainteresovani za finansijske informacije koje rukovodilaca da se održe u preduzezapošljavanja, kao i redovnu isplatu zarada i doprinosa, kao na primjer, uplastaža.

Mnoge kompanije pozajmljuju novac, kako za kratkoroaktivnosti. Zajmodavci su zainteresovani za finansijske informacije pomoda li će njihovi zajmovi i dogovorene kamate biti servisirani po dospjelikvidnost, gotovinski tok, kao i profitabilnost koželjeti da analiziraju finansijsko stanje neke kompanije prije nego zajam.

Dobavljači i drugi kreditori su zainteresovani za finansijske izvještaje koji im pomažu da procijene da li će iznosi koji im se duguju biti isplaobično više zainteresovani za kratkoroglavnom kupcu.

Kupce kompanije takođe interesuju finansijski izvještaji, jer buduće mogućnosti nekog preduzenekim preduzećem ili zavisnosti od njega.

Državne organe i agencije interesuju aktivnosti preduzeresursa i ekonomske politike, poreske politike i moguposlovanja preduzeća.

4.2. Poslovne transakcije kao predmet vrednovanja

Poslovne transakcije su poslovni dogaPoslovni subjekti mogu svakodnevno imati stotine, ili transakcije predstavljaju sirovi, neobra

Transakcija može biti razmjena vrijednosti (kupovina, prodaja, isplata, uplata ili zadvije ili više nezavisnih strana. Transakcija isto tako može biti neki poslovni dogaisti efekat kao i transakcija razmjene, ali koji ne ukljukoje nijesu „razmjena“ su gubici nastali usljed phabanje i trošenje mašina i opreme, i s

Izražavanje transakcija u novčanim jedinicama

Sve poslovne transakcije se evidentiraju u nov„money measure“ – „novčani izraz“.

PRIRUČNIK

~ 22 ~

su vlasnici, ili potencijalni vlasnici akcija preduzeća. Oni su ti koji obezbjekapital uz rizik, i otuda su zainteresovani za povrat od njihovih ulaganja, kao i za mogu

m nosi. Ulagačima je potrebna računovodstvena informacija koja e da li da kupe, drže ili prodaju akcije neke kompanije. Kada ulaga

akcije, oni postaju akcionari, i kao takvi su takođe zainteresovani za informacije koje jene koliko je neko preduzeće sposobno da plaća dividende.

su lica koja rade u određenom preduzeću ili grupi koja ih predstavlja. Oni su takozainteresovani za finansijske informacije koje će im pomoći da procijene sposobnost rukovodilaca da se održe u preduzeću i napreduju, kao i da obezbzapošljavanja, kao i redovnu isplatu zarada i doprinosa, kao na primjer, uplać

Mnoge kompanije pozajmljuju novac, kako za kratkoročne, tako i za dugorosu zainteresovani za finansijske informacije pomoću kojih

e njihovi zajmovi i dogovorene kamate biti servisirani po dospjeću. Oni analiziraju likvidnost, gotovinski tok, kao i profitabilnost kompanije. Banke i drugi zajmodavci željeti da analiziraju finansijsko stanje neke kompanije prije nego što odluč

su zainteresovani za finansijske izvještaje koji im pomažu da nosi koji im se duguju biti isplaćeni na vrijeme. Trgova

no više zainteresovani za kratkoročni finansijski opstanak preduzeća, izuzev kada se radi o

e interesuju finansijski izvještaji, jer će im oni pomonosti nekog preduzeća. To je posebno slučaj kada se radi o dugoroem ili zavisnosti od njega.

interesuju aktivnosti preduzeća zbog njihove brige oko raspodjele nomske politike, poreske politike i mogućnosti naplate poreza, kao i reg

Poslovne transakcije kao predmet vrednovanja

su poslovni događaji koji utiču na finansijski položaj poslovnog subjekta. ni subjekti mogu svakodnevno imati stotine, ili čak hiljade transakcija. Te poslovne

transakcije predstavljaju sirovi, neobrađeni materijal za računovodstvene izvještaje.

Transakcija može biti razmjena vrijednosti (kupovina, prodaja, isplata, uplata ili zadvije ili više nezavisnih strana. Transakcija isto tako može biti neki poslovni dogaisti efekat kao i transakcija razmjene, ali koji ne uključuje razmjenu. Neki primjeri transakcija

su gubici nastali usljed požara, poplave, eksplozije i krahabanje i trošenje mašina i opreme, i svakodnevna akumulisanja kamate.

Izražavanje transakcija u novčanim jedinicama

Sve poslovne transakcije se evidentiraju u novčanim jedinicama. Ovaj koncept se nazani izraz“.

a. Oni su ti koji obezbjeđuju kapital uz rizik, i otuda su zainteresovani za povrat od njihovih ulaganja, kao i za moguće rizike

unovodstvena informacija koja će im e da li da kupe, drže ili prodaju akcije neke kompanije. Kada ulagači posjeduju

e zainteresovani za informacije koje će im

u ili grupi koja ih predstavlja. Oni su takođe jene sposobnost njihovih

u i napreduju, kao i da obezbijede mogućnosti zapošljavanja, kao i redovnu isplatu zarada i doprinosa, kao na primjer, uplaćivanja penzionog

a dugoročne poslovne ću kojih će utvrditi

e njihovi zajmovi i dogovorene kamate biti servisirani po dospjeću. Oni analiziraju mpanije. Banke i drugi zajmodavci će takođe

što odluče da joj odobre

su zainteresovani za finansijske izvještaje koji im pomažu da eni na vrijeme. Trgovački kreditori su

a, izuzev kada se radi o

pomoći da procijene aj kada se radi o dugoročnoj vezi s

a zbog njihove brige oko raspodjele nosti naplate poreza, kao i regularnosti

na finansijski položaj poslovnog subjekta. ak hiljade transakcija. Te poslovne unovodstvene izvještaje.

Transakcija može biti razmjena vrijednosti (kupovina, prodaja, isplata, uplata ili zajam) između dvije ili više nezavisnih strana. Transakcija isto tako može biti neki poslovni događaj koji ima

uje razmjenu. Neki primjeri transakcija ožara, poplave, eksplozije i krađe; fizičko

anim jedinicama. Ovaj koncept se naziva


Finansijski položaj i računovodstvena jednačina

Finansijski položaj se odnosi na ekonomske resurse koje kontroliše kompanija i potraživanja prema tim resursima na određeni dan, drugi termin za to je kapital. Prema tome, može posmatrati kroz vrijednost ekonomskih resursa odnosno kroz vrijednost ukupnog vlastitog kapitala:

Ekonomski resursi = vlastiti kapital

Svaka kompanija može da posjeduje dvije vrste kapitala, nevlastiti (tj. kapital zajmodavaca i kreditora) i vlastiti kapital. Prema tome:

Ekonomski resursi = nevlastiti kapital = vlastiti kapital U računovodstvenoj terminologiji, ekonomskim resursima se nazivaju sredstva, a nevlastitim kapitalom se nazivaju obaveze. Dakle, jedna Sredstva = obaveze + vlastiti kapital Ova jednačina je poznata kao moraju biti jednake, odnosno u „ravnoteži“. Sredstva

Sredstva su ekonomski resursi koje kontroliše preduzekoristi za buduće poslovne operacije. Neke vrste sredstava, na primjer, gotovina i nokupci duguju kompaniji (a nazivaju se potraživanja od kupaca) susredstva – zalihe (roba koja se drži radi prodaje)stvari. Sredstva – prava na patente, trgova

Obaveze

Obaveze podrazumijevaju sadašnje obaveze preduzepruži usluge drugim subjektima u budunovčani iznosi koji se duguju dobavljaobaveze prema dobavljačima), pozajmljeni novac (na primjer, novac od zajmova koji se morajuvraćati bankama), plate i nadnice za zaposlene, porezi koji se duguju državi, kao i usluge koje treba izvršiti.

Obaveze su novčana potraživanja povjerilaca koje su zakonski priznate kao dugovanja dužnika. Drugim riječima, zakon daje pravo zajmodavcima da imovine kompanije, ukoliko kompanija ne isplati dugovanja. Zajmodavci imaju vepotpunosti naplate dugove, prije vlasnika, svih sredstava preduzeća.

Vlastiti kapital

Vlastiti kapital predstavlja potraživanja od strane akcionara ili vlasnika udjela prema sredstvima preduzeća. On je jednak preostalom udjelu, ili preostalom kapitalu u sredstvimakoji preostaje nakon izmirenja obaveza tog subjekta.


~ 23 ~

Finansijski položaj i računovodstvena jednačina

se odnosi na ekonomske resurse koje kontroliše kompanija i potraživanja đeni dan, drugi termin za to je kapital. Prema tome,

može posmatrati kroz vrijednost ekonomskih resursa odnosno kroz vrijednost ukupnog vlastitog

Ekonomski resursi = vlastiti kapital

Svaka kompanija može da posjeduje dvije vrste kapitala, nevlastiti (tj. kapital zajmodavaca i kreditora) i vlastiti kapital. Prema tome:

Ekonomski resursi = nevlastiti kapital = vlastiti kapital

unovodstvenoj terminologiji, ekonomskim resursima se nazivaju sredstva, a nevlastitim kapitalom se nazivaju obaveze. Dakle, jednačina se može napisati kao

Sredstva = obaveze + vlastiti kapital

ina je poznata kao računovodstvena jednačina. Dvije strane jednamoraju biti jednake, odnosno u „ravnoteži“.

sursi koje kontroliše preduzeće i od kojih se očekuje da budu od e poslovne operacije. Neke vrste sredstava, na primjer, gotovina i no

(a nazivaju se potraživanja od kupaca) su novčane stavke. Druga zalihe (roba koja se drži radi prodaje), zemlja, zgrade i oprema su nenov

prava na patente, trgovačko ime ili autorska prava su nefizičkog karaktera.

podrazumijevaju sadašnje obaveze preduzeća da isplati gotovinu, preda sredstva ili rugim subjektima u budućnosti. U te obaveze spadaju dugovanja preduze

ani iznosi koji se duguju dobavljačima za robe i usluge kupljene na kredit (nazivaju se ima), pozajmljeni novac (na primjer, novac od zajmova koji se moraju

ati bankama), plate i nadnice za zaposlene, porezi koji se duguju državi, kao i usluge koje

ana potraživanja povjerilaca koje su zakonski priznate kao dugovanja dužnika. ima, zakon daje pravo zajmodavcima da u pravnom postupku izvrše prodaju

imovine kompanije, ukoliko kompanija ne isplati dugovanja. Zajmodavci imaju vepotpunosti naplate dugove, prije vlasnika, čak i ako plaćanje duga podrazumijeva iskoriš

Vlastiti kapital predstavlja potraživanja od strane akcionara ili vlasnika udjela prema sredstvima a. On je jednak preostalom udjelu, ili preostalom kapitalu u sredstvima

nakon izmirenja obaveza tog subjekta. Teoretski, to je ono što bi preostalo kada

se odnosi na ekonomske resurse koje kontroliše kompanija i potraživanja eni dan, drugi termin za to je kapital. Prema tome, kompanija se

može posmatrati kroz vrijednost ekonomskih resursa odnosno kroz vrijednost ukupnog vlastitog

Svaka kompanija može da posjeduje dvije vrste kapitala, nevlastiti (tj. kapital zajmodavaca i

unovodstvenoj terminologiji, ekonomskim resursima se nazivaju sredstva, a nevlastitim

. Dvije strane jednačine uvijek

ih se očekuje da budu od e poslovne operacije. Neke vrste sredstava, na primjer, gotovina i novac koje

čane stavke. Druga , zemlja, zgrade i oprema su nenovčane, fizičke

ko ime ili autorska prava su nefizičkog karaktera.

a da isplati gotovinu, preda sredstva ili nosti. U te obaveze spadaju dugovanja preduzeća,

ima za robe i usluge kupljene na kredit (nazivaju se ima), pozajmljeni novac (na primjer, novac od zajmova koji se moraju

ati bankama), plate i nadnice za zaposlene, porezi koji se duguju državi, kao i usluge koje

ana potraživanja povjerilaca koje su zakonski priznate kao dugovanja dužnika. u pravnom postupku izvrše prodaju

imovine kompanije, ukoliko kompanija ne isplati dugovanja. Zajmodavci imaju veća prava da u mijeva iskorištenje

Vlastiti kapital predstavlja potraživanja od strane akcionara ili vlasnika udjela prema sredstvima a. On je jednak preostalom udjelu, ili preostalom kapitalu u sredstvima nekog subjekta,

Teoretski, to je ono što bi preostalo kada

bi sve obaveze bile isplaćene, što se može defiračunovodstvene jednačine, moguć

Vlastiti kapital = sredstva

Vlastiti kapital korporacije se naziva i Sredstva = obaveze + akcionarski kapital

Akcionarski kapital ima dva dijela, osnovni kapital i zadržanu zaradu Vlastiti kapital = osnovni kapital +

Osnovni kapital je iznos uložen u preduzepreduzeću je predstavljeno udjelom u kapitalu tog preduze

Osnovni kapital se tipično dijeli na nominalnu vrijednost i premiju po akcijinominalne vrijednosti akcije i više cijene po kojoj se akcija prodaje.

Nominalna vrijednost je iznos po akciji koji se evidentira na rakorporacije i minimalni je iznos koji se može navesti u izvještaju kao osnovni kapital.po akciji nastaje kada se akcije prodaju po cijeni koja je viša od njihove nominalne vrijednosti, tj. uz premiju. U početnom poglavlju ove knjige osnovni kapital su prodate po nominalnoj vrijednosti.

Zadržana zarada predstavlja vlastiti kapital akcionara ostvaren iz profitnih aktivnostipreduzeća i zadržan radi korišćenja u poslovanju. Kao što možete vidjeti iz slike 3 na narednoj strani na zadržanu zaradu utiču tri vrste transakcija: prihodi, rashodi i div

Jednostavno rečeno, prihodi i rashodi su povenastaju iz redovnog poslovanja preduzekupaca (ili se složi da je naplati u budutu kompaniju predstavlja prihod. Sredstva (gotovina ili potraživanja) kompanije se povea samim tim i akcionarski kapital. S druge strane, gotovina koju kompanija isplati (ili pristane da isplati u budućnosti) u procesu primanja neke usredstva (gotovina) se smanjuju ili obaveze povesmanjuje. Generalno se može rećrashoda. Kada prihodi premašuju raspremašuju prihode, ta razlika se naziva ulaganja u akcije (obično gotovina) nastali od podijeljene neto dobiti. Važno je ne miješati dividende i rashode, jer oboje smanjuju zadržanu zaradu.

PRIRUČNIK

~ 24 ~

ćene, što se može definisati neto sredstvima. Preureine, moguće je vlastiti kapital definisati i ovako:

Vlastiti kapital = sredstva - obaveze

tal korporacije se naziva i akcionarski kapital, pa prema tome jednaSredstva = obaveze + akcionarski kapital

Akcionarski kapital ima dva dijela, osnovni kapital i zadržanu zaradu – neraspore

Vlastiti kapital = osnovni kapital + zadržana zarada

Osnovni kapital je iznos uložen u preduzeće od strane akcionara. Njihovo vlasništvo u jelom u kapitalu tog preduzeća.

no dijeli na nominalnu vrijednost i premiju po akciji,nominalne vrijednosti akcije i više cijene po kojoj se akcija prodaje.

Nominalna vrijednost je iznos po akciji koji se evidentira na računu vlastitog kapitala korporacije i minimalni je iznos koji se može navesti u izvještaju kao osnovni kapital.po akciji nastaje kada se akcije prodaju po cijeni koja je viša od njihove nominalne vrijednosti,

etnom poglavlju ove knjige osnovni kapital će biti prikazan kao akcije koje date po nominalnoj vrijednosti.

edstavlja vlastiti kapital akcionara ostvaren iz profitnih aktivnostienja u poslovanju. Kao što možete vidjeti iz slike 3 na narednoj

ču tri vrste transakcija: prihodi, rashodi i dividende.

eno, prihodi i rashodi su povećanja i smanjenja akcionarskog kapitala koja nastaju iz redovnog poslovanja preduzeća. Na primjer, gotovina koju kompanija naplati od kupaca (ili se složi da je naplati u budućnosti) za uslugu koju je kupac dobio od tu kompaniju predstavlja prihod. Sredstva (gotovina ili potraživanja) kompanije se povea samim tim i akcionarski kapital. S druge strane, gotovina koju kompanija isplati (ili pristane

nosti) u procesu primanja neke usluge, predstavlja rashod. U tom slusredstva (gotovina) se smanjuju ili obaveze povećavaju, odnosno akcionarski kapital se smanjuje. Generalno se može reći da kompanija uspješno posluje ako su njeni prihodi verashoda. Kada prihodi premašuju rashode, ta razlika se naziva neto dobitpremašuju prihode, ta razlika se naziva neto gubitak. Dividende su obrač

no gotovina) nastali od podijeljene neto dobiti. Važno je ne miješati oboje smanjuju zadržanu zaradu.

nisati neto sredstvima. Preuređenjem

, pa prema tome jednačina glasi:

neraspoređenu dobit: zadržana zarada

e od strane akcionara. Njihovo vlasništvo u

, tj. razlika između

unu vlastitog kapitala korporacije i minimalni je iznos koji se može navesti u izvještaju kao osnovni kapital. Premija po akciji nastaje kada se akcije prodaju po cijeni koja je viša od njihove nominalne vrijednosti,

e biti prikazan kao akcije koje

edstavlja vlastiti kapital akcionara ostvaren iz profitnih aktivnosti enja u poslovanju. Kao što možete vidjeti iz slike 3 na narednoj

idende.

anja i smanjenja akcionarskog kapitala koja a. Na primjer, gotovina koju kompanija naplati od

nosti) za uslugu koju je kupac dobio od kompanije, za tu kompaniju predstavlja prihod. Sredstva (gotovina ili potraživanja) kompanije se povećavaju, a samim tim i akcionarski kapital. S druge strane, gotovina koju kompanija isplati (ili pristane

sluge, predstavlja rashod. U tom slučaju, avaju, odnosno akcionarski kapital se

i da kompanija uspješno posluje ako su njeni prihodi veći od neto dobit; kada rashodi su obračunati prihodi od

no gotovina) nastali od podijeljene neto dobiti. Važno je ne miješati


Slika 3. Međusobni odnos r

4.3. Cilj i način izrade finansijskih izvještaja

Prethodno smo analizirali korisnike finansijskih informacija i razloge zbog kojihinformacija potrebna.

Prema Komitetu za međunarodne raje da pruže informacije o nekom preduzedonošenje poslovnih odluka“.

Te poslovne odluke, gotovo uvijek, zahtijevaju procjenu sposobnosti nekog predugeneriše buduće novčane tokove. Korisnici izvještaja mogu lakše da procako imaju na raspolaganju podatke o finansijskom položaju preduzeposlovanja i profitabilnosti, kao i

Ulaganja akcionara dividendi

Osnovni kapital

=

Sredstva


~ 25 ~

Međusobni odnos računa vlastitog kapitala (Lit. br. 2

Cilj i način izrade finansijskih izvještaja

Prethodno smo analizirali korisnike finansijskih informacija i razloge zbog kojih

unarodne računovodstvene standarde (KMR), cilj finansijskih izvještaja ekom preduzeću „koje su, velikom broju korisnika zna

Te poslovne odluke, gotovo uvijek, zahtijevaju procjenu sposobnosti nekog predutokove. Korisnici izvještaja mogu lakše da procijene tu sposobnost,

spolaganju podatke o finansijskom položaju preduzeća, uspješnosti njegovog poslovanja i profitabilnosti, kao i promjenama gotovinskih tokova.

DAT U ZADRŽANOJ ZARADI

Račun dividendi

Račun prihoda

Račrashoda

DAT U BILANSU USPJEHA

Osnovni kapital

Zadržana zarada

BILANS STANJA

= + +

Obaveze

Vlastitikapital

2, str. 55)

Prethodno smo analizirali korisnike finansijskih informacija i razloge zbog kojih im je ta

standarde (KMR), cilj finansijskih izvještaja koje su, velikom broju korisnika značajne za

Te poslovne odluke, gotovo uvijek, zahtijevaju procjenu sposobnosti nekog preduzeća da jene tu sposobnost,

a, uspješnosti njegovog

Račun rashoda

DAT U BILANSU

Zadržana zarada

Vlastiti kapital

Finansijski izvještaji predstavljaju najefikasniji napreduzeća, periodično prezentuju informacije sakupljene i obrasistemu. Dakle, ti izvještaji, bilans stanja, bilans uspjeha i izvještaj o najvažniji „proizvodi“ računovodstva. Oni imaju „opštu namjenu“subjekata koji ih koriste. Oni su „vanjski“mogućeg sukoba interesa pojedinih menadžera, koji moraju da pripvanjskih korisnika, kao što su ulaganovac, radi povećanja pouzdanosti i vjerodostojnosti izvještaja, njihovu reviziju vrše računovođe koje ne rade u preduze

Glavne kvalitativne karakteristike računovodstvenih informacija

Lako se može desiti studentima, koji poharačunovodstvo 100% tačno. Tu pomisao još više pojadrugim uvodnim knjigama mogu riješiti. Svi se brojevi sabiraju; ono što bi trebalo da bude jednako nečemu, jeste jednako nesvojoj preciznosti. U ovom kursu osnove raobliku, prije svega da biste ih lakše razumjeli. U praksi, menijesu ni jednostavne, ni precizne i rijetko zadovoljavaju sve kriterij

Cilj računovodstvenih informacija, da pruže podatke raznim korisnicima kako bi oni mdonijeti poslovne odluke na bazi tih podataka je ideal, odnosno teorija. Nepodudarnost teorije i prakse daje povoda za veliki interes, ali istovremeno i velike razlike u mišljenju kada se govori o računovodstvu.

Na narednoj slici br. 4 daje se prikaz

Slika 4. Kvalitativne karakteristike ra

KVALITATIVNE KARAKTERISTIKE

Razumljivost Zna

Relevantnost

• Vremenska ograniizvještaju

• Ravnoteža izme• Uravnoteženost kvalitativnih karakteristika

PRIRUČNIK

~ 26 ~

izvještaji predstavljaju najefikasniji način da se subjektima, koji se nalaze izvan no prezentuju informacije sakupljene i obrađene u rač

bilans stanja, bilans uspjeha i izvještaj o gotovinskomunovodstva. Oni imaju „opštu namjenu“, zbog velikog broja

jekata koji ih koriste. Oni su „vanjski“, jer se njihovi korisnici nalaze izvan preduzeeg sukoba interesa pojedinih menadžera, koji moraju da pripreme finansijske izvještaje i

vanjskih korisnika, kao što su ulagači, ili kreditori koji ulažu u preduzeće, ili mu pozajmljuju anja pouzdanosti i vjerodostojnosti izvještaja, njihovu reviziju vrše

e koje ne rade u preduzeću.

e kvalitativne karakteristike računovodstvenih informacija

Lako se može desiti studentima, koji pohađaju prvi kurs iz računovodstva, da pomisle da je no. Tu pomisao još više pojačava činjenica da se svi problemi u ovoj i

im knjigama mogu riješiti. Svi se brojevi sabiraju; ono što bi trebalo da bude emu, jeste jednako nečemu. Računovodstvo je u velikoj mjeri slič

svojoj preciznosti. U ovom kursu osnove računovodstva su predstavljene u jednostste ih lakše razumjeli. U praksi, međutim, računovodstvene informacije

cizne i rijetko zadovoljavaju sve kriterijume.

unovodstvenih informacija, da pruže podatke raznim korisnicima kako bi oni mdonijeti poslovne odluke na bazi tih podataka je ideal, odnosno teorija. Nepodudarnost teorije i prakse daje povoda za veliki interes, ali istovremeno i velike razlike u mišljenju kada se govori

Na narednoj slici br. 4 daje se prikaz Kvalitativnih karakteristika računovodstvenih informacija.

. Kvalitativne karakteristike računovodstvenih informacija (Lit. br.2

KVALITATIVNE KARAKTERISTIKE

Razumljivost Značajnost Pouzdanost Uporedivost

FINANSIJSKI IZVJEŠTAJI

Relevantnost Vjerno predstavljanje Suština važnija od forme Neutralnost Razumnost Kompletnost

• Vjerno predstavljanje

• Suština važnija od forme

• Neutralnost • Razumnost • Kompletnost

Ograničenja

Vremenska ograničenost podataka u izvještaju Ravnoteža između troškova i koristi Uravnoteženost kvalitativnih karakteristika

in da se subjektima, koji se nalaze izvan ene u računovodstvenom

gotovinskom toku su , zbog velikog broja

, jer se njihovi korisnici nalaze izvan preduzeća. Zbog reme finansijske izvještaje i

će, ili mu pozajmljuju anja pouzdanosti i vjerodostojnosti izvještaja, njihovu reviziju vrše

unovodstva, da pomisle da je injenica da se svi problemi u ovoj i

im knjigama mogu riješiti. Svi se brojevi sabiraju; ono što bi trebalo da bude slično matematici u

unovodstva su predstavljene u jednostavnom unovodstvene informacije

unovodstvenih informacija, da pruže podatke raznim korisnicima kako bi oni mogli donijeti poslovne odluke na bazi tih podataka je ideal, odnosno teorija. Nepodudarnost teorije i prakse daje povoda za veliki interes, ali istovremeno i velike razlike u mišljenju kada se govori

unovodstvenih informacija.

r.2, str. 180)

ajnost Pouzdanost Uporedivost


Razumljivost

Najvažnije kvalitativne karakteristike su razumljivost, znaRazumljivost podrazumijeva prenos namjeravanog znadonosioca odluke. Računovođa sastavlja finansijske izvještaje u skladu sa usvojenom generišući važne informacije za koje se vjeruje da Međutim, oni koji donose odluke, moraju da protumadonošenje odluka. Donosilac odluke mora da prosudi koji podatak da upotrijebi i da pri tome zna šta taj podatak zapravo zna

Značajnost

Značajnost znači da informacija može uticati, tj. biti bitna za donošenje odluke. Drugim riječima, kad ne bi postojala relevantna informacija, vjerovatno bi bila odluka. Da bi bila relevantna, informacija mora da sadrži podatak o prošlim transakcijama i događajima i mora biti od pomoćobezbjeđuje informaciju o tome kako je preduze„feedback“), a pomaže i u planiranju ili predvi

Na relevantnost informacije utičrelativni značaj nekog elementa izvještaja ili dogaje vjerovatno relevantan za korisnika finansijskih izvještaja.

Pouzdanost

Pored toga što mora biti relevantna, rariječima, korisnik mora biti siguran da se može oslpredstavlja tačno ono što se podrazumijeva da predstavlja. Ona mora biti vjerodostojna i provjerljiva od strane nezavisnih subjekata uz koriš

Da bi bila pouzdana, informacija mora da obezbdogađaja. Na primjer, bilans stanja treba da predstavi ekonomske resurse, obaveze i vlastiti kapital preduzeća što je moguće vjernije, a u skladu sa ratako, bilans stanja mora da bude provjerljiv od strane revizora.

Ako informacija treba da vjerno predstavi transakcije i druge dogaprednost suštini nad formom. To znarealnost poslovnih aktivnosti, a ne samo njihovu pravnu formu. Na primjer, onekog sredstva trećoj strani, uz istovremen dogovor o nastavku uživanja ekonomske koristi od tog sredstva, ne bi vjerno prikazala transakciju u koju se ušlo.

Uporedivost

Sljedeća važna karakteristika rakorisnicima izvještaja mora obezbijediti moguu različitim periodima kako bi mogli procijeniti trendove kretanja vezanih za uspješnost poslovanja i finansijski položaj. Korisnicima, isto tako, mora biti data mogufinansijskih izvještaja različitih preduzeprocjene relativne uspješnosti poslovanja, finansijskog položaja i promjenatokovima. Zato se korišćene računovodstvene metode moraju navoditi u izvještajima i koristiti dosljedno. Korisnici moraju biti obavkao i učincima tih promjena. Ipak, uporedivost ne zna


~ 27 ~

kvalitativne karakteristike su razumljivost, značajnost, pouzdanost i uporedivost. Razumljivost podrazumijeva prenos namjeravanog značenja. Ona zavisi i od ra

đa sastavlja finansijske izvještaje u skladu sa usvojenom za koje se vjeruje da će korisnicima biti zaista razumljive.

utim, oni koji donose odluke, moraju da protumače te informacije i da ih upotrijebe za donošenje odluka. Donosilac odluke mora da prosudi koji podatak da upotrijebi, kako da ga upotrijebi i da pri tome zna šta taj podatak zapravo znači.

i da informacija može uticati, tj. biti bitna za donošenje odluke. Drugim ima, kad ne bi postojala relevantna informacija, vjerovatno bi bila donijeta druga

odluka. Da bi bila relevantna, informacija mora da sadrži podatak o prošlim transakcijama i ajima i mora biti od pomoći kod predviđanja budućih uslova. Na primjer, bila

ju o tome kako je preduzeće poslovalo tokom prošle godine (odnosno u planiranju ili predviđanju sljedeće godine.

Na relevantnost informacije utiču njena priroda i važnost. Termin „važnost“aj nekog elementa izvještaja ili događaja. Ako je neki podatak ili doga

je vjerovatno relevantan za korisnika finansijskih izvještaja.

Pored toga što mora biti relevantna, računovodstvena informacija mora biti i pouzdana. Drugim ima, korisnik mora biti siguran da se može osloniti na tu informaciju. Ona mora da

no ono što se podrazumijeva da predstavlja. Ona mora biti vjerodostojna i e nezavisnih subjekata uz korišćenje istih metoda vrednovanja.

ja mora da obezbijedi vjerno predstavljanje transakcijabilans stanja treba da predstavi ekonomske resurse, obaveze i vlastiti

će vjernije, a u skladu sa računovodstvenim standardima. Isto a da bude provjerljiv od strane revizora.

ja treba da vjerno predstavi transakcije i druge događaje, onda je važno dati prednost suštini nad formom. To znači, da računovođa treba da predstavi suštinu i ekonomsku

a ne samo njihovu pravnu formu. Na primjer, ooj strani, uz istovremen dogovor o nastavku uživanja ekonomske koristi od

ala transakciju u koju se ušlo.

stika računovodstvenih informacija je uporedivost, pošto se korisnicima izvještaja mora obezbijediti mogućnost poređenja finansijskih izvještaja preduze

kako bi mogli procijeniti trendove kretanja vezanih za uspješnost finansijski položaj. Korisnicima, isto tako, mora biti data mogu

itih preduzeća, kako u zemlji, tako i u inostranstvu, radi moguprocjene relativne uspješnosti poslovanja, finansijskog položaja i promjena

čunovodstvene metode moraju navoditi u izvještajima i koristiti dosljedno. Korisnici moraju biti obaviješteni o bilo kakvim promjenama prim

Ipak, uporedivost ne znači da treba uvijek imati jednak pr

ajnost, pouzdanost i uporedivost. enja. Ona zavisi i od računovođe i od

a sastavlja finansijske izvještaje u skladu sa usvojenom praksom, e korisnicima biti zaista razumljive. e te informacije i da ih upotrijebe za

upotrijebi, kako da ga

i da informacija može uticati, tj. biti bitna za donošenje odluke. Drugim donijeta drugačija

odluka. Da bi bila relevantna, informacija mora da sadrži podatak o prošlim transakcijama i ih uslova. Na primjer, bilans uspjeha

o tokom prošle godine (odnosno

jena priroda i važnost. Termin „važnost“ se odnosi na e neki podatak ili događaj bitan, on

unovodstvena informacija mora biti i pouzdana. Drugim oniti na tu informaciju. Ona mora da

no ono što se podrazumijeva da predstavlja. Ona mora biti vjerodostojna i enje istih metoda vrednovanja.

ijedi vjerno predstavljanje transakcija i drugih bilans stanja treba da predstavi ekonomske resurse, obaveze i vlastiti

unovodstvenim standardima. Isto

aje, onda je važno dati a treba da predstavi suštinu i ekonomsku

a ne samo njihovu pravnu formu. Na primjer, očigledna prodaja oj strani, uz istovremen dogovor o nastavku uživanja ekonomske koristi od

unovodstvenih informacija je uporedivost, pošto se nansijskih izvještaja preduzeća

kako bi mogli procijeniti trendove kretanja vezanih za uspješnost finansijski položaj. Korisnicima, isto tako, mora biti data mogućnost poređenja

a, kako u zemlji, tako i u inostranstvu, radi mogućnosti procjene relativne uspješnosti poslovanja, finansijskog položaja i promjena u gotovinskim

unovodstvene metode moraju navoditi u izvještajima i koristiti ješteni o bilo kakvim promjenama primijenjenih metoda,

i da treba uvijek imati jednak pristup,

ukoliko se desi da korišćeni pristup doračunovodstvenih informacija.

5. Računovodstveni koncepti i principi

5.1. Sistem dvojnog knjigovodstva i računovodstveni sistem

Sistem dvojnog knjiženja koji predstavlja kiKako je ranije pomenuto, prvi sistematski prikaz knjigovodstva sa primdvojnog knjiženja se pojavio 1494. u knjizi matematike koju je napisao Lucačuveni njemački pjesnik i pisac drama je za dvnajljepših otkrića ljudskog uma“. Werner Sombart, poznati ekonomisje „dvojno knjigovodstvo stvorilo isti duh koji je stv

U skladu sa zakonskim odredbama precizira se sljedeće u vezi finansijskih iskaza, standarda, raslijedi:

Sastavljanje finansijskih iskaza

Član 4

Pravna lica sastavljaju finansijske iskaze po MRS, odnosno po MSFI, koje je objavio IASB i utvrdio i objavio organ državne uprave nadležan za poslove finansija (u daljem tekstu: Ministarstvo) odnosno pravno lice kojem je povjereno vršenje tihodgovarajućeg organa IFAC dobilo pravo na prevod i objavljivanje.

Sastavljanje finansijskih iskaza za nevladine organizacije detaljnije aktom Vlade.

Razvrstavanja pravnih lica

Član 5

Pravna lica, u smislu ovog zakona, razvrstavaju se na mikro, mala, srednja i velika, u zavisnosti od prosječnog broja zaposlenih, ukupnog prihoda na godišnjem nivou i ukupne aktive, i to

1) mikro pravna lica su pravna lica koja na dan sastavljanja bilansa stanja ispunjavaju dva sljedeća tri kriterijuma:

– prosječan broj zaposlenih u poslovnoj godini nije ve

– ukupan prihod na godišnjem nivou ne prelazi 700.000,00

– ukupna aktiva ne prelazi 350.000,00

2) mala pravna lica su pravna lica koja na dan sastavljanja bilansa sljedeća tri kriterijuma:

– prosječan broj zaposlenih u poslovnoj godini je ve

– ukupan prihod na godišnjem nivou je ve

– ukupna aktiva je veća od 350.000,00

PRIRUČNIK

~ 28 ~

eni pristup dođe u nesklad sa pravilima važnosti i pouzdanosti

5. Računovodstveni koncepti i principi

5.1. Sistem dvojnog knjigovodstva i računovodstveni sistem

Sistem dvojnog knjiženja koji predstavlja kičmu računovodstva, razvio se u toku renesanse. Kako je ranije pomenuto, prvi sistematski prikaz knjigovodstva sa primijenjenim sistemom dvojnog knjiženja se pojavio 1494. u knjizi matematike koju je napisao Luca

ki pjesnik i pisac drama je za dvojno knjigovodstvo rekao da je „. Werner Sombart, poznati ekonomista je izrazio vjerovanje da

dvojno knjigovodstvo stvorilo isti duh koji je stvorio Galilejev i Njutnov sistem“

U skladu sa zakonskim odredbama članova Zakona o računovodstvu („Sl. list CG“e u vezi finansijskih iskaza, standarda, računovodstva i knjigovodstva kako

iskaza

Pravna lica sastavljaju finansijske iskaze po MRS, odnosno po MSFI, koje je objavio IASB i utvrdio i objavio organ državne uprave nadležan za poslove finansija (u daljem tekstu: Ministarstvo) odnosno pravno lice kojem je povjereno vršenje tih poslova, koje je od

eg organa IFAC dobilo pravo na prevod i objavljivanje.

Sastavljanje finansijskih iskaza za nevladine organizacije detaljnije će se utvrditi podzakonskim

og zakona, razvrstavaju se na mikro, mala, srednja i velika, u zavisnosti nog broja zaposlenih, ukupnog prihoda na godišnjem nivou i ukupne aktive, i to

1) mikro pravna lica su pravna lica koja na dan sastavljanja bilansa stanja ispunjavaju dva

an broj zaposlenih u poslovnoj godini nije veći od 10;

ukupan prihod na godišnjem nivou ne prelazi 700.000,00 €;

ukupna aktiva ne prelazi 350.000,00 €;

2) mala pravna lica su pravna lica koja na dan sastavljanja bilansa stanja zadovoljavaju dva od

an broj zaposlenih u poslovnoj godini je veći od 10, a manji od 50;

ukupan prihod na godišnjem nivou je veći od 700.000,00 €, a manji od 8.000.000,00

a od 350.000,00 €, a manja od 4.000.000,00 €;

e u nesklad sa pravilima važnosti i pouzdanosti

unovodstva, razvio se u toku renesanse. jenjenim sistemom

dvojnog knjiženja se pojavio 1494. u knjizi matematike koju je napisao Luca Pacioli. Goethe, ojno knjigovodstvo rekao da je „jedno od

ta je izrazio vjerovanje da o Galilejev i Njutnov sistem“.

list CG“, broj 52/16) unovodstva i knjigovodstva kako

Pravna lica sastavljaju finansijske iskaze po MRS, odnosno po MSFI, koje je objavio IASB i utvrdio i objavio organ državne uprave nadležan za poslove finansija (u daljem tekstu:

poslova, koje je od

e se utvrditi podzakonskim

og zakona, razvrstavaju se na mikro, mala, srednja i velika, u zavisnosti nog broja zaposlenih, ukupnog prihoda na godišnjem nivou i ukupne aktive, i to:

1) mikro pravna lica su pravna lica koja na dan sastavljanja bilansa stanja ispunjavaju dva od

stanja zadovoljavaju dva od

i od 10, a manji od 50;

a manji od 8.000.000,00 €;


3) srednja pravna lica su pravna lica koja na dan sastavljanja bilansa stanja ispunjavaju dva od sljedeća tri kriterijuma:

– prosječan broj zaposlenih u poslovnoj godini ve

– ukupan prihod na godišnjem nivou€;

– ukupna aktiva je veća od 4.000.000,00

4) velika pravna lica su pravna lica koja na dan sastavljanja bilansa stanja ispunjavanju dva od sljedeća tri kriterijuma:




Razvrstavanje u skladu sa kriterijumima iz stava 1 ovog dan sastavljanja finansijskih iskaza i dobijene podatke na osnovu kojih je izvršeno razvrstavanje koristi za narednu poslovnu godinu.

Novoosnovana pravna lica razvrstavaju se, u skladu sa stavom 1 ovog podataka iz finansijskih iskaza tekupodaci koriste se za tekuću i narednu poslovnu godinu.

Prosječan broj zaposlenih izračunava se na namjeseca, uključujući i zaposlene u inostranstvu, podijeli odnosno brojem mjeseci poslovanja pravnog lica.

Ako na dan sastavljanja bilansa stanja, u dvije uzastopne finansijske godine dood graničnih vrijednosti dva od tri kriterijuma iz stava 1 ovog izvrši svoje razvrstavanje u odgovaraju

Konsolidovani iskazi

Član 6

Matično pravno lice dužno je da sastavlja, dostavlja i objavljuje konsolidovane finansijske izvještaje, u skladu sa ovim zakon

Matično pravno lice dužno je da sastavlja, dostavlja i objavljuje konsolidovani izvještaj menadžmenta.

Konsolidovani godišnji finansijski izvještaji su finansijski izvještaji grupe pravnih lica u kojoj jedno pravno lice (u daljem tekstu: majednim ili više zavisnih pravnih lica prilikom utvrprikazuje grupu kao cjelinu.

Konsolidovane godišnje finansijske izvještaje, odnosno konsolidovani izvješza grupu pravnih lica dužno je da sa


~ 29 ~

3) srednja pravna lica su pravna lica koja na dan sastavljanja bilansa stanja ispunjavaju dva od

an broj zaposlenih u poslovnoj godini veći od 50, a manji od 250;

ukupan prihod na godišnjem nivou je veći od 8.000.000,00 €, a manji od 40.000.000,00

a od 4.000.000,00 €, a manja od 20.000.000,00 €;

4) velika pravna lica su pravna lica koja na dan sastavljanja bilansa stanja ispunjavanju dva od

n broj zaposlenih u poslovnoj godini je veći od 250;

ukupan prihod na godišnjem nivou je veći od 40.000.000,00 €;

a od 20.000.000,00 €.

Razvrstavanje u skladu sa kriterijumima iz stava 1 ovog člana, vrši pravno lice samostalno na stavljanja finansijskih iskaza i dobijene podatke na osnovu kojih je izvršeno razvrstavanje

koristi za narednu poslovnu godinu.

Novoosnovana pravna lica razvrstavaju se, u skladu sa stavom 1 ovog čpodataka iz finansijskih iskaza tekuće poslovne godine i broja mjeseci poslovanja, a utvr

u i narednu poslovnu godinu.

čunava se na način da se ukupan broj zaposlenih krajem svakog i i zaposlene u inostranstvu, podijeli sa brojem mjeseci u poslovnoj godini,

odnosno brojem mjeseci poslovanja pravnog lica.

Ako na dan sastavljanja bilansa stanja, u dvije uzastopne finansijske godine dođnih vrijednosti dva od tri kriterijuma iz stava 1 ovog člana, pravno lice dužno je da

izvrši svoje razvrstavanje u odgovarajuću kategoriju za narednu poslovnu godinu.

no pravno lice dužno je da sastavlja, dostavlja i objavljuje konsolidovane finansijske izvještaje, u skladu sa ovim zakonom, MRS i MSFI.

no pravno lice dužno je da sastavlja, dostavlja i objavljuje konsolidovani izvještaj

Konsolidovani godišnji finansijski izvještaji su finansijski izvještaji grupe pravnih lica u kojoj jedno pravno lice (u daljem tekstu: matično pravno lice) ima kontrolu (dominantan uticaj) nad jednim ili više zavisnih pravnih lica prilikom utvrđivanja finansijskih i poslovnih politika, a

Konsolidovane godišnje finansijske izvještaje, odnosno konsolidovani izvještaj menadžmenta za grupu pravnih lica dužno je da sačini matično pravno lice.



€, a manji od 40.000.000,00


lana, vrši pravno lice samostalno na stavljanja finansijskih iskaza i dobijene podatke na osnovu kojih je izvršeno razvrstavanje

Novoosnovana pravna lica razvrstavaju se, u skladu sa stavom 1 ovog člana, na osnovu ovne godine i broja mjeseci poslovanja, a utvrđeni

in da se ukupan broj zaposlenih krajem svakog sa brojem mjeseci u poslovnoj godini,

Ako na dan sastavljanja bilansa stanja, u dvije uzastopne finansijske godine dođe do odstupanja vno lice dužno je da

u kategoriju za narednu poslovnu godinu.

no pravno lice dužno je da sastavlja, dostavlja i objavljuje konsolidovane finansijske


Konsolidovani godišnji finansijski izvještaji su finansijski izvještaji grupe pravnih lica u kojoj no pravno lice) ima kontrolu (dominantan uticaj) nad

ivanja finansijskih i poslovnih politika, a

taj menadžmenta

Matično pravno lice

Član 7

Matičnim pravnim licem, u smislu ovog zakona, smatra se pravno lice koje:

– ima direktnu ili indirektnu ve

– ima pravo da imenuje ili razriješi veizvršnih direktora drugog pravnog lica, kao

– ima pravo da vrši odlučujučiji je akcionar ili član na osnovu ugovora zakljuosnivačkog akta, ili statuta tog pravnog lica;

– je ostvarivanjem prava glasa kao većinu članova uprave ili nadzornog odbodnosno drugog upravljačobavljali u prethodnoj poslovnoj godini i obavljaju je u tekusastavljanja godišnjih finansijskih izvj

– ima kontrolu nad većinom glasalicu na osnovu sporazuma s drugim akcionarima ili istovremeno je akcionar ili

– na jedinstvenoj osnovi na osnovu ugovora, osnivaili zavisnim pravnim licem, ili

– je dužno da primjenjuje MSFI pojedinastandardima sastavlja konsolidovane finansijske izvještaje.

U slučajevima iz stava 3 tač. 1, 2, 4 i 5 ovog odnosno pravima razrješenja koje ima matinjegovih zavisnih pravnih lica i prava koja imaju druga lica u svoje ime, a za raili njegovih zavisnih pravnih lica, a oduzimaju se ekvivalentna prava koja se vrše u ime lica koje nije matično pravno lice ili njegovo zavisno pravno lice ili ih pravno lice vrši u okviru ugovorenog obezbjeđenja plaćanja pod uslovom da pravno lice glasa u skladu sa nalogom, odnosno u interesu lica koje je dalo sredstvo obezbje

Radi utvrđivanja kontrole (dominantnog uticaja) matiovog člana od ukupnih glasačkih prava u zavisnom pravnom licu oduzimaju se glasakoja ima to zavisno pravno lice, njegovo zavisno pravno lice ili lice koje djeluje u svoje ime, a za račun tih pravnih lica.

Izuzeća od konsolidacije

Član 8

Matično pravno lice nije dužno da sastavlja konsolidovane godišnje finansijske izvještaje za male grupe pravnih lica.

Izuzetno od stava 1 ovog člana, matiobuhvataju subjekte od javnog interesa sastavlja konsolidovane godišnje finansijske izvještaje.

PRIRUČNIK

~ 30 ~

nim pravnim licem, u smislu ovog zakona, smatra se pravno lice koje:

ima direktnu ili indirektnu većinu glasačkih prava u drugom pravnom licu;

ima pravo da imenuje ili razriješi većinu članova upravnog ili nadzornog odbora, ili izvršnih direktora drugog pravnog lica, kao član, odnosno akcionar tog pravnog lica;

čujuću kontrolu (dominanatan uticaj) nad drugim pravnim licem lan na osnovu ugovora zaključenog s tim pravnim licem, na osnovu

kog akta, ili statuta tog pravnog lica;

je ostvarivanjem prava glasa kao člana ili akcionara zavisnih pravnih lica imenovalo lanova uprave ili nadzornog odbora, upravnog odbora ili izvršnih direktora

odnosno drugog upravljačkog ili nadzornog tijela tih pravnih lica, koji su tu funkciju obavljali u prethodnoj poslovnoj godini i obavljaju je u tekućoj poslovnoj godini do sastavljanja godišnjih finansijskih izvještaja;

ćinom glasačkih prava akcionara ili članova u zavisnom pravnom licu na osnovu sporazuma s drugim akcionarima ili članovima u tom pravnom licu i istovremeno je akcionar ili član;

na jedinstvenoj osnovi na osnovu ugovora, osnivačkog akta ili statuta upravlja matiili zavisnim pravnim licem, ili

je dužno da primjenjuje MSFI pojedinačno ili kao grupa i da u skladu sa tim standardima sastavlja konsolidovane finansijske izvještaje.

č. 1, 2, 4 i 5 ovog člana glasačkim pravima, pravima imenovanja, odnosno pravima razrješenja koje ima matično pravno lice dodaju se ekvivalentna prava njegovih zavisnih pravnih lica i prava koja imaju druga lica u svoje ime, a za ra

ica, a oduzimaju se ekvivalentna prava koja se vrše u ime lica no pravno lice ili njegovo zavisno pravno lice ili ih pravno lice vrši u okviru

ćanja pod uslovom da pravno lice glasa u skladu sa nalogom, nteresu lica koje je dalo sredstvo obezbjeđenja plaćanja.

ivanja kontrole (dominantnog uticaja) matičnog pravnog lica iz stava 5 tačkih prava u zavisnom pravnom licu oduzimaju se glasa

avisno pravno lice, njegovo zavisno pravno lice ili lice koje djeluje u svoje ime, a

no pravno lice nije dužno da sastavlja konsolidovane godišnje finansijske izvještaje za

lana, matično pravno lice dužno je da za male grupe pravnih lica koje obuhvataju subjekte od javnog interesa sastavlja konsolidovane godišnje finansijske izvještaje.

kih prava u drugom pravnom licu;

lanova upravnog ili nadzornog odbora, ili odnosno akcionar tog pravnog lica;

u kontrolu (dominanatan uticaj) nad drugim pravnim licem enog s tim pravnim licem, na osnovu

lana ili akcionara zavisnih pravnih lica imenovalo ora, upravnog odbora ili izvršnih direktora

kog ili nadzornog tijela tih pravnih lica, koji su tu funkciju oj poslovnoj godini do

lanova u zavisnom pravnom lanovima u tom pravnom licu i

g akta ili statuta upravlja matičnim

no ili kao grupa i da u skladu sa tim

kim pravima, pravima imenovanja, no pravno lice dodaju se ekvivalentna prava

njegovih zavisnih pravnih lica i prava koja imaju druga lica u svoje ime, a za račun pravnih lica ica, a oduzimaju se ekvivalentna prava koja se vrše u ime lica

no pravno lice ili njegovo zavisno pravno lice ili ih pravno lice vrši u okviru anja pod uslovom da pravno lice glasa u skladu sa nalogom,

nog pravnog lica iz stava 5 tač. 1, 4 i 5 kih prava u zavisnom pravnom licu oduzimaju se glasačka prava

avisno pravno lice, njegovo zavisno pravno lice ili lice koje djeluje u svoje ime, a

no pravno lice nije dužno da sastavlja konsolidovane godišnje finansijske izvještaje za

no pravno lice dužno je da za male grupe pravnih lica koje obuhvataju subjekte od javnog interesa sastavlja konsolidovane godišnje finansijske izvještaje.


Matično pravno lice, koje je zavisno pravno lice drugog malice), nije dužno da sastavlja konsolidovane godišnje finansijske izvještaje i konsolidovani izvještaj menadžmenta, ako matič

1) nije emitent hartija od vrijednosti i drugih finansijskih instrumenata kojima sorganizovanom tržištu;

2) je pod kontrolom drugog mati

3) jeste u 90-postotnom i većpreostalih članova pravnog lica;

4) sa zavisnim pravnim licimau konsolidaciju, predstavlja predmet konsolidacije u konsolidovanim finansijskim izvještajima drugog matič

5) izuzetog pravnog lica objavljuje konsokonsolidovane izvještaje menadžmenta i pripadaju

Subjekti od javnog interesa, u smislu ovog zakona su:

– pravna lica koja emituju hartije od vrijednosti i druge finansijske instrumente kojimase trguje na organizovanom tržištu;

– banke i druge finansijske institucije;

– osiguravajuća društva;

– pravna lica razvrstana u kategoriju velikih pravnih lica u skladu sa ovim zakonom.

Razvrstavanja grupa pravnih lica

Član 9

Grupe pravnih lica, u smislu ovog

1) male grupe su grupe pravnih lica koje na dan sastavljanja bilansa stanja matilica na konsolidovanoj osnovi, ispunjavaju dva od tri sljede

– prosječan broj zaposlenih u po

– ukupan prihod na godišnjem nivou je manji od 8.000.000,00

– ukupna aktiva je manja od 4.000.000,00

2) srednje grupe su grupe pravnih lica kojelica na konsolidovanoj osnovi, ispunjavaju dva od tri sljede


– ukupan prihod na godišnjem nivou je ve€;


3) velike grupe su grupe pravnih lica koje na dan sastavljanja bilansa stanja na konsolidovanoj osnovi, ispunjavaju dva od tri sljede



~ 31 ~

no pravno lice, koje je zavisno pravno lice drugog matičnog pravnog lica (izuzeto pravno lice), nije dužno da sastavlja konsolidovane godišnje finansijske izvještaje i konsolidovani izvještaj menadžmenta, ako matično pravno lice:

nije emitent hartija od vrijednosti i drugih finansijskih instrumenata kojima s

je pod kontrolom drugog matičnog pravnog lica iz države članice Evropske unije;

postotnom i većem vlasništvu drugog matičnog pravnog lica uz odobrenje lanova pravnog lica;

sa zavisnim pravnim licima, osim pravnih lica koja se u skladu sa zakonom ne ukljuu konsolidaciju, predstavlja predmet konsolidacije u konsolidovanim finansijskim izvještajima drugog matičnog pravnog lica iz države članice Evropske unije;

izuzetog pravnog lica objavljuje konsolidovane godišnje finansijske izvještaje, konsolidovane izvještaje menadžmenta i pripadajuće revizorske izvještaje.


pravna lica koja emituju hartije od vrijednosti i druge finansijske instrumente kojimase trguje na organizovanom tržištu;

banke i druge finansijske institucije;

a društva;

pravna lica razvrstana u kategoriju velikih pravnih lica u skladu sa ovim zakonom.


Grupe pravnih lica, u smislu ovog zakona, razvrstavaju se na male, srednje i velike, i to:

1) male grupe su grupe pravnih lica koje na dan sastavljanja bilansa stanja matilica na konsolidovanoj osnovi, ispunjavaju dva od tri sljedeća kriterijuma:


ukupan prihod na godišnjem nivou je manji od 8.000.000,00 €;

ukupna aktiva je manja od 4.000.000,00 €;

2) srednje grupe su grupe pravnih lica koje, na dan sastavljanja bilansa stanja matisnovi, ispunjavaju dva od tri sljedeća kriterijuma:



a od 4.000.000,00 €, a manja od 20.000.000,00 €;

3) velike grupe su grupe pravnih lica koje na dan sastavljanja bilansa stanja na konsolidovanoj edeća kriterijuma:

an broj zaposlenih u poslovnoj godini je veći od 250;

nog pravnog lica (izuzeto pravno lice), nije dužno da sastavlja konsolidovane godišnje finansijske izvještaje i konsolidovani

nije emitent hartija od vrijednosti i drugih finansijskih instrumenata kojima se trguje na

lanice Evropske unije;

nog pravnog lica uz odobrenje

, osim pravnih lica koja se u skladu sa zakonom ne uključuju u konsolidaciju, predstavlja predmet konsolidacije u konsolidovanim finansijskim


lidovane godišnje finansijske izvještaje, e revizorske izvještaje.

pravna lica koja emituju hartije od vrijednosti i druge finansijske instrumente kojima


zakona, razvrstavaju se na male, srednje i velike, i to:

1) male grupe su grupe pravnih lica koje na dan sastavljanja bilansa stanja matičnog pravnog

na dan sastavljanja bilansa stanja matičnog pravnog


€, a manji od 40.000.000,00

3) velike grupe su grupe pravnih lica koje na dan sastavljanja bilansa stanja na konsolidovanoj



Ako na dan sastavljanja bilansa stanja, u dvije uzastopne finansijske godine dood graničnih vrijednosti dva od tri kriterijuma iz stava 1 ovog da izvrši svoje razvrstavanje u odgovaraju

Grupa pravnih lica može da izvrši razvrstavanje u odbilansa stanja i bilansa uspjeha prije konsolidacionih eliminacijaktive i ukupnog prihoda iz stava 1 ovog

Značaj sistema dvojnog knjiženja

U čemu je značaj sistema dvojnog knjiženja? Ovaj sistem se zasniva na principu dvojnostznači da svaki ekonomski događizvora i upotrebe – koji se međusobno saldiraju ili se nalaze u ravnoteži. U sistemu dvojnog knjiženja svaka transakcija se mora evidentirati sa bar jednim dugovanjem i jednim potraživanjem, tako da su ukupni iznosi dugovanja i ukupni iznosi potraživanja jednaki. Zbog načina na koji je konstruisan, cijeli sistem je uvijek u ravnoteži.bez obzira koliko su sofisticirani, zasn

Kao ilustracija za analizu transakcija posl

„T“ račun

„T“ račun je podesan za početak učračun ima tri dijela: (1) naziv, koji opisuje sredstva, obaveze, ili vlastiti stranu, koja se naziva dugovna strana; i (3) desnu stranu, koja se naziva vrsta računa koji se naziva „T“ raanalizu transakcija. On izgleda ovako:

Dugovna (lijeva) strana

Svaki unos podataka na lijevoj strani raknjiženje na desnoj strani računa je potraživanje ili potražno knjiženje. Termini dugovanje (skraćeno d, od latinskog credere) su naprosto riječi koje ra„smanjenje“). Kasnije u poglavlju dijelu gdje proučavamo oblik računa glavne knjige.

Ilustracija „T“ računa

U poglavlju gdje govorimo o raizvještaja, SHANNON PROPERTY kompanija je imala nekoliko transakcija koje su uključivale prijem i isplatu gotovine. Ove transakcije se zbirno mogu prikazati na ra

PRIRUČNIK

~ 32 ~

godišnjem nivou je veći od 40.000.000,00 €;

a od 20.000.000,00 €.

Ako na dan sastavljanja bilansa stanja, u dvije uzastopne finansijske godine dođnih vrijednosti dva od tri kriterijuma iz stava 1 ovog člana, grupa pravnih lica dužna je

da izvrši svoje razvrstavanje u odgovarajuće grupe za narednu poslovnu godinu.

Grupa pravnih lica može da izvrši razvrstavanje u odgovarajuće grupe na osnovu ukupbilansa stanja i bilansa uspjeha prije konsolidacionih eliminacija uz uvećanje za 20% ukupne aktive i ukupnog prihoda iz stava 1 ovog člana.

Značaj sistema dvojnog knjiženja

aj sistema dvojnog knjiženja? Ovaj sistem se zasniva na principu dvojnostdogađaj posmatra sa dva aspekta: napora i nagrade, žrtve i koristi,

đusobno saldiraju ili se nalaze u ravnoteži. U sistemu dvojnog knjiženja svaka transakcija se mora evidentirati sa bar jednim dugovanjem i jednim

em, tako da su ukupni iznosi dugovanja i ukupni iznosi potraživanja jednaki. Zbog ina na koji je konstruisan, cijeli sistem je uvijek u ravnoteži. Svi računovodstveni sistemi,

bez obzira koliko su sofisticirani, zasnivaju se na principu dvojnosti.

lustracija za analizu transakcija poslužiće nam račun u obliku slova „T“.

etak učenja sistema dvojnog knjiženja. U najjednostavnijem obliku, un ima tri dijela: (1) naziv, koji opisuje sredstva, obaveze, ili vlastiti

strana; i (3) desnu stranu, koja se naziva potražnaračun, zato što po obliku podsjeća na slovo „T“

analizu transakcija. On izgleda ovako:

Naziv računa

Dugovna Potražna (lijeva) strana (desna) strana

Svaki unos podataka na lijevoj strani računa je dugovanje ili dugovno knjiženje; svako čuna je potraživanje ili potražno knjiženje. Termini

eno d, od latinskog debere) i credit – potraživanje (skraćeno c od latinskog računovođa koristi za „lijevo“ i „desno“ (ne za „pove

). Kasnije u poglavlju ćemo vas upoznati sa formalnijom verzijom „T“avamo oblik računa glavne knjige.

U poglavlju gdje govorimo o računovodstvenim informacijama i upotrebi finansijskih izvještaja, SHANNON PROPERTY kompanija je imala nekoliko transakcija koje su

rijem i isplatu gotovine. Ove transakcije se zbirno mogu prikazati na ra

Ako na dan sastavljanja bilansa stanja, u dvije uzastopne finansijske godine dođe do odstupanja pa pravnih lica dužna je

e grupe za narednu poslovnu godinu.

e grupe na osnovu ukupnog ćanje za 20% ukupne

aj sistema dvojnog knjiženja? Ovaj sistem se zasniva na principu dvojnosti, što aj posmatra sa dva aspekta: napora i nagrade, žrtve i koristi,

usobno saldiraju ili se nalaze u ravnoteži. U sistemu dvojnog knjiženja svaka transakcija se mora evidentirati sa bar jednim dugovanjem i jednim

em, tako da su ukupni iznosi dugovanja i ukupni iznosi potraživanja jednaki. Zbog čunovodstveni sistemi,

enja sistema dvojnog knjiženja. U najjednostavnijem obliku, un ima tri dijela: (1) naziv, koji opisuje sredstva, obaveze, ili vlastiti kapital; (2) lijevu

potražna strana. Ova a na slovo „T“, se koristi za

una je dugovanje ili dugovno knjiženje; svako una je potraživanje ili potražno knjiženje. Termini debit –

ćeno c od latinskog a koristi za „lijevo“ i „desno“ (ne za „povećanje“ ili

oznati sa formalnijom verzijom „T“ računa u

unovodstvenim informacijama i upotrebi finansijskih izvještaja, SHANNON PROPERTY kompanija je imala nekoliko transakcija koje su

rijem i isplatu gotovine. Ove transakcije se zbirno mogu prikazati na računu


gotovine evidentiranjem primitaka na lijevoj (dugovnoj) strani ra(potražnoj) strani računa:

Ilustracija 1: Račun gotovine (Lit. b

Gotovina

(1) 50,000 (2) (5) 1,500 (4) (7) (8) (9) (11) 52,500 Saldo 15,300 Ukupni iznos novčanih primitaka na lijevoj strani iznosi 52,500. (Ukupan iznos je napisan malim ciframa da bi se razlikovao od stvarnih dugovnih knjiženja). Isplate gotovine na desnoj strani ukupno iznose 37,200. Ovi iznosi su realni iznosi ili vertikalni vertikalni zbirovi, koji se izračutvrđivanja raspoložive gotovine. Razlika u iznosima ukupnog dugovnog ukupnog potražnog – desnog zbira predstavlja

Ako je saldo dugovni, on se piše na lijevoj straniUočite da račun gotovine Shannon Property kompanije ima 37,200). To je iznos gotovine kojom preduze

5.2. Računovodstveno evidentiranje preko glavne knjige, dnevnika i pomoćnih knjiga

Sada ćemo pokazati formalnu obradu transakcija u glavnom dnevniku, glbilansu.

Glavni dnevnik

Transakcije se mogu knjižiti direktno na rateško identifikovati pojedine transakcije ili pronajednom, a potraživanje na drugom radnevniku, po hronološkom redoslijedu. Taj dnevnik se ponekad naziva i knjiženja, pošto je to mjesto na kojeprvi put. Kasnije se dugovne i potražne strane svake transakcije mogu prenijeti na odgoračune u glavnoj knjizi.

Svaka transakcija se pojedinačno knjiži u dnevniknaziva knjiženje u dnevniku.

Većina preduzeća ima više od jedne vrste dnevnika. Najjednostavnija i najfleksibilnija vrsta je glavni dnevnik. Knjiženja u glavnomtransakciji:


~ 33 ~

gotovine evidentiranjem primitaka na lijevoj (dugovnoj) strani računa i isplata na desnoj

un gotovine (Lit. br. 2, str. 57)

35,000 200

1,000 1,000

400 (11) 600

37,200

anih primitaka na lijevoj strani iznosi 52,500. (Ukupan iznos je napisan malim ciframa da bi se razlikovao od stvarnih dugovnih knjiženja). Isplate gotovine na desnoj strani ukupno iznose 37,200. Ovi iznosi su realni iznosi ili vertikalni zbir u koloni (stupcu). Ti vertikalni zbirovi, koji se izračunavaju na kraju svakog mjeseca, predstavljaju lak na

ivanja raspoložive gotovine. Razlika u iznosima ukupnog dugovnog desnog zbira predstavlja saldo (ili bilans) računa.

do dugovni, on se piše na lijevoj strani, a ako je potražni, piše se na desnoj straniun gotovine Shannon Property kompanije ima dugovni saldo od 15,300 (52,500

37,200). To je iznos gotovine kojom preduzeće raspolaže na kraju mjeseca.


emo pokazati formalnu obradu transakcija u glavnom dnevniku, glavnoj knjizi i probnom

rektno na račune. Međutim, kada se ovakav metod koristi vrlo je teško identifikovati pojedine transakcije ili pronaći greške, pošto se dugovanje evidentira na jednom, a potraživanje na drugom računu. Rješenje je u evidentiranju svih transakcija u

po hronološkom redoslijedu. Taj dnevnik se ponekad naziva i , pošto je to mjesto na kojem se transakcije unose u računovodstvenu evidenciju po

prvi put. Kasnije se dugovne i potražne strane svake transakcije mogu prenijeti na odgo

čno knjiži u dnevniku, a postupak evidentiranja transakcija se

a ima više od jedne vrste dnevnika. Najjednostavnija i najfleksibilnija vrsta je glavnom dnevniku obuhvataju sljedeće informacije o svakoj

una i isplata na desnoj

anih primitaka na lijevoj strani iznosi 52,500. (Ukupan iznos je napisan malim ciframa da bi se razlikovao od stvarnih dugovnih knjiženja). Isplate gotovine na desnoj

zbir u koloni (stupcu). Ti unavaju na kraju svakog mjeseca, predstavljaju lak način

ivanja raspoložive gotovine. Razlika u iznosima ukupnog dugovnog – lijevog zbira i

ko je potražni, piše se na desnoj strani. dugovni saldo od 15,300 (52,500 -


avnoj knjizi i probnom

utim, kada se ovakav metod koristi vrlo je i greške, pošto se dugovanje evidentira na

unu. Rješenje je u evidentiranju svih transakcija u po hronološkom redoslijedu. Taj dnevnik se ponekad naziva i knjiga početnog

unovodstvenu evidenciju po prvi put. Kasnije se dugovne i potražne strane svake transakcije mogu prenijeti na odgovarajuće

, a postupak evidentiranja transakcija se

a ima više od jedne vrste dnevnika. Najjednostavnija i najfleksibilnija vrsta je e informacije o svakoj

1. Datum knjiženja;

2. Nazive računa koji se knjiže na dugovnoj strani i iznose u iskonta;

3. Nazive računa koji se knjiže na potražnoj strani ikonta;

4. Objašnjenje transakcije odnosno opis

5. Ako treba, unose se i identifikacioni brojevi ra

U narednoj tabeli br. 2 smo evidentirali dvije transakcije reklambr. 2, str. 68) Kako se vidi iz prikaza, postupak evidentiranja trasljedeći:

Glavni dnevnik St

Datum kniženja Opis i objašnjenje

20xx Jan.

6

8

Materijal za crtanjeKancelarijski materi

(Kupovina materijala za crtanje na kredit)

Unaprijed pla

(Plaćena jednogodišnjaživotnog osiguranja)

1. Unesite datum upisujući godinu brojevima u prvom gornjem redu prve kolone, mjese

sljedećem redu prve kolone i dan u slknjiženja, na istoj strani za

2. Upišite tačne nazive računa koji se teretenazivom „Opis“. Upišite naziv ramarginu drugog reda i upišite naziv ratrebalo da bude brzo, ali dovoljno da se identifikuje transakcija. Transakcija može imati više knjiženja na dugovnoj i potražnoj strani. To se naziva složeno knjiženje. Kod složenog knjiženja, svi dugovni rastrani računa. (Transakcije od 6. januara agencije Joan Miller su jedan primjer složknjiženja; vidi: Tabelu br. 2).

3. Upišite dugovne iznose u odgovarajuračuna na kome treba da se knjiži na dugovnoj strani, i napišite potražne iznose u odgovarajuću kolonu istog retka u kome se nalazi rapotražnoj strani.

PRIRUČNIK

~ 34 ~

una koji se knjiže na dugovnoj strani i iznose u istom redu na drugoj strani

una koji se knjiže na potražnoj strani i iznose u istom redu na potražnoj strani

Objašnjenje transakcije odnosno opis;

Ako treba, unose se i identifikacioni brojevi računa, odnosno konta.

2 smo evidentirali dvije transakcije reklamne agencije Joan Miller. (Lit. str. 68) Kako se vidi iz prikaza, postupak evidentiranja transakcija u glavnom dnevniku je

Tabela br. 2

Glavni dnevnik St

Opis i objašnjenje Prenos Dug.

Materijal za crtanje Kancelarijski materijal

Obaveze (Kupovina materijala za

crtanje na kredit) Unaprijed plaćeno osiguranje

Gotovina ena jednogodišnja premija životnog osiguranja)

1,800800

480

ći godinu brojevima u prvom gornjem redu prve kolone, mjeseem redu prve kolone i dan u sljedećem redu prve kolone. Kod naknadnih

knjiženja, na istoj strani za isti mjesec i godinu, mjesec i godina mogu biti izostavljeni.

čuna koji se terete na dugovnoj i potražnoj strani u kolo. Upišite naziv računa na kome se knjiži na dugovnoj strani uz lijevu

upišite naziv računa kod koga se knjiži na potražnoj strani. To bi trebalo da bude brzo, ali dovoljno da se identifikuje transakcija. Transakcija može imati više knjiženja na dugovnoj i potražnoj strani. To se naziva složeno knjiženje. Kod

ja, svi dugovni računi se navode prije bilo kojeg knjiženja na potražnoj una. (Transakcije od 6. januara agencije Joan Miller su jedan primjer slož

knjiženja; vidi: Tabelu br. 2).

Upišite dugovne iznose u odgovarajuću kolonu istog retka u komuna na kome treba da se knjiži na dugovnoj strani, i napišite potražne iznose u

u kolonu istog retka u kome se nalazi račun na kojima se treba knjižiti na

tom redu na drugoj strani

redu na potražnoj strani

ne agencije Joan Miller. (Lit. nsakcija u glavnom dnevniku je

Glavni dnevnik Strana 1

Dug. Potr.

1,800 800

480

2,600

480

i godinu brojevima u prvom gornjem redu prve kolone, mjesec u em redu prve kolone. Kod naknadnih

isti mjesec i godinu, mjesec i godina mogu biti izostavljeni.

na dugovnoj i potražnoj strani u koloni pod una na kome se knjiži na dugovnoj strani uz lijevu

una kod koga se knjiži na potražnoj strani. To bi trebalo da bude brzo, ali dovoljno da se identifikuje transakcija. Transakcija može imati više knjiženja na dugovnoj i potražnoj strani. To se naziva složeno knjiženje. Kod

uni se navode prije bilo kojeg knjiženja na potražnoj una. (Transakcije od 6. januara agencije Joan Miller su jedan primjer složenog

u kolonu istog retka u kome se nalazi naziv una na kome treba da se knjiži na dugovnoj strani, i napišite potražne iznose u

un na kojima se treba knjižiti na


4. U momentu kada se transakcije evidentiraju u glavnikolonu prenos (naznaka broja mjesta gdje se prenosi podatak). Ova kolona se ponekad naziva folio. Kasnije, ako kompdnevniku, ona popunjava brojeve raglavnom dnevniku i knjizi i da bi pokazala da je knjiženje preneseno u dnevnik. Ako računi nijesu brojčano obilježeni

5. Obično se nakon knjiženja u dnevniku podvu

Glavna knjiga

Glavni dnevnik se koristi za evidentiranje podataka o svakoj transakciji. Glavna knjiga se koristi za ažuriranje (unos novih podataka) svakog ra

Oblik računa glavne knjige

„T“ – račun je jednostavan način direktnog evidentiranja transakckomplikovaniji oblik računa da bi se evidentiralo više podataka. U naredobaveze dat je oblik knjige računa

Obaveze

Datum Stavka

20xx Jan

5 6 9

30

Naziv i broj računa se pojavljuju u gornjemdvije kolone, isto kao i u dnevniku. Kolona Spošto su objašnjenja već data u dnevniku. Kolona Bdnevnika na kojoj se može naćodgovarajuću kolonu – Duguje ili Pnovi saldo računa i unosi u zadnje dvije kolone. Prednost račun je da je trenutni iznos računa odmah dostupan.

5.3. Računovodstveni tretman bilansnih pozicija

Klasifikovani bilans stanja

Bilansi stanja kategorizuju račune kao sredstva, obaveze i vlastiti kapital. Pošto i prilipreduzeće može da ima na stotine rakategorijama nije od velike pomoćglavnih kategorija, čini finansijske izvještaje mnogo korisnijim. Investitori i kreditori (ulagapozajmljivači) analiziraju i procje


~ 35 ~

U momentu kada se transakcije evidentiraju u glavni dnevnik, ništa se ne upisuje u kolonu prenos (naznaka broja mjesta gdje se prenosi podatak). Ova kolona se ponekad naziva folio. Kasnije, ako kompanija koristi brojeve računa da bi identifikovala radnevniku, ona popunjava brojeve računa kako bi istovremeno imala vezu brojeva u glavnom dnevniku i knjizi i da bi pokazala da je knjiženje preneseno u dnevnik. Ako

ano obilježeni, pozicije se ručno štrikliraju radi evidencije (

no se nakon knjiženja u dnevniku podvuče linija.

Glavni dnevnik se koristi za evidentiranje podataka o svakoj transakciji. Glavna knjiga se koristi za ažuriranje (unos novih podataka) svakog računa.

čin direktnog evidentiranja transakcija. U praksi je potreban nešto una da bi se evidentiralo više podataka. U narednoj tabeli 3

čuna koji sadrži četiri kolone za knjiženje novčanih iznosa.

Glavna knjiga Tabela 3 – Račun obaveze

Račun 212

Br.

prenosa Duguje Potražuje

duguje

J1 J1 J1 J2

1,000

1,500 2,600

70

una se pojavljuju u gornjem dijelu konta. Datum transakcije se pojavljuje u prve isto kao i u dnevniku. Kolona Stavka se rijetko koristi za određivanje transakcija,

data u dnevniku. Kolona Br. prenosa se koristi da se navede strana kojoj se može naći početno knjiženje transakcije. Iznos knjiženja

Duguje ili Potražuje, a zatim se, nakon svakog knjiženja, izrauna i unosi u zadnje dvije kolone. Prednost ovog oblika računa u odnosu na

čuna odmah dostupan.

Računovodstveni tretman bilansnih pozicija

čune kao sredstva, obaveze i vlastiti kapital. Pošto i prilie može da ima na stotine računa, prosto navođenje računa po ovim širokim

kategorijama nije od velike pomoći korisnicima izvještaja. Uvođenje podkategorija, pored oini finansijske izvještaje mnogo korisnijim. Investitori i kreditori (ulaga

i) analiziraju i procjenjuju međusobne odnose ovih podkategorija. Finansijski

dnevnik, ništa se ne upisuje u kolonu prenos (naznaka broja mjesta gdje se prenosi podatak). Ova kolona se ponekad

una da bi identifikovala račune u ovremeno imala vezu brojeva u

glavnom dnevniku i knjizi i da bi pokazala da je knjiženje preneseno u dnevnik. Ako no štrikliraju radi evidencije (√)

Glavni dnevnik se koristi za evidentiranje podataka o svakoj transakciji. Glavna knjiga se

ija. U praksi je potreban nešto noj tabeli 3 – Račun

e za knjiženje novčanih iznosa.

Račun 212

Saldo

duguje potraž.

1,500 4,100 3,100 3,170

dijelu konta. Datum transakcije se pojavljuje u prve tavka se rijetko koristi za određivanje transakcija,

r. prenosa se koristi da se navede strana etno knjiženje transakcije. Iznos knjiženja se unosi u

otražuje, a zatim se, nakon svakog knjiženja, izračunava čuna u odnosu na „T“

une kao sredstva, obaveze i vlastiti kapital. Pošto i prilično malo una po ovim širokim

kategorija, pored ovih ini finansijske izvještaje mnogo korisnijim. Investitori i kreditori (ulagači i

kategorija. Finansijski

izvještaji opšte namjene, koji se sastavljaju za vanjske koripodkategorije, nazivaju se klasifikovani finansijski izvještaji.

Bilans stanja pokazuje finansijski položaj nekog predklasifikovanog bilansa stanja su tipinavedena po redosljedu likvidnosti sa tekuu kolonama vlastitog ili akcionarskog kapitala, naravno, zavise od vrste poslovoblika preduzeća.

Suprotno tome, u zemljama Evropske unije, bilans stanja se obitako što se dugoročna ili netekuća sredstva navode u gornjem dijelu, a obaveze (finansijske) se prikazuju nakon vlastitog kapitala (vidisu u skladu sa Međunarodnim račbilansa stanja su u potpunosti prihvatljivi, sve dotle dok su kompprezentirane i ne zbunjuju njegove korisnike.

U narednom prikazu br. 1 daje se klasifikovani bilans stanja korporacijeverzija).

Prikaz 1 – Klasifikovani bilans stanja Tang A

Tang Auto Parts Corporation,

Nematerijalna sredstvaZaštitni znak

Nekretnine, postrojenja i opremaZemljišteZgrade

Akumulisana amortizacijaOprema za dostavu

Akumulisana amortizacijaKancelarijska oprema

Akumulisana amortizacijaUkupno nekretnine, postrojenja i oprema

Ulaganja

Zemljište koje se drži za kasnije koriš

Tekuća sredstvaGotovina

Tekuća ulaganjaPotraživanja za primljene

Potraživanja (od kupaca)Zalihe

Unaprijed plaćeno osiguranjePotrošni materijal za radnju

Kancelarijski materijalUkupno tekuća sredstva

PRIRUČNIK

~ 36 ~

izvještaji opšte namjene, koji se sastavljaju za vanjske korisnike, a podijeljeni su u korisne kategorije, nazivaju se klasifikovani finansijski izvještaji.

Bilans stanja pokazuje finansijski položaj nekog preduzeća u određenom trenutku. Podklasifikovanog bilansa stanja su tipične za većinu kompanija u Sjevernoj Ameri

jedu likvidnosti sa tekućim sredstvima prikazanim na vrhu liste. Podu kolonama vlastitog ili akcionarskog kapitala, naravno, zavise od vrste poslov

Evropske unije, bilans stanja se obično prikazuje nešto drugana ili netekuća sredstva navode u gornjem dijelu, a obaveze (finansijske) se

prikazuju nakon vlastitog kapitala (vidi: Prikaz 1). Oba ova oblika predstavljanja bilansa sunarodnim računovodstvenim standardima. I zaista, svi oblici prezentacije

bilansa stanja su u potpunosti prihvatljivi, sve dotle dok su komponente bilansa stanja jasno ne zbunjuju njegove korisnike.

1 daje se klasifikovani bilans stanja korporacije Tang Auto djelovi (EU

Klasifikovani bilans stanja Tang Auto djelovi (EU verzija) (Lit. br.

, Bilans stanja, 31. decembar, 20x1.

Sredstva Nematerijalna sredstva

Zaštitni znak Nekretnine, postrojenja i oprema

Zemljište 20.650

Akumulisana amortizacija 8.640 12.010Oprema za dostavu 18.400

Akumulisana amortizacija 9.450 Kancelarijska oprema 8.600

Akumulisana amortizacija 5.000 Ukupno nekretnine, postrojenja i oprema

Ulaganja

Zemljište koje se drži za kasnije korišćenje

a sredstva Gotovina 10.360

a ulaganja Potraživanja za primljene mjenice

Potraživanja (od kupaca) 35.300 60.400

eno osiguranje Potrošni materijal za radnju

Kancelarijski materijal ća sredstva

a podijeljeni su u korisne

enom trenutku. Podpodjele evernoj Americi. Sredstva

a prikazanim na vrhu liste. Podpodjele u kolonama vlastitog ili akcionarskog kapitala, naravno, zavise od vrste poslovanja, odnosno

no prikazuje nešto drugačije, a sredstva navode u gornjem dijelu, a obaveze (finansijske) se

rikaz 1). Oba ova oblika predstavljanja bilansa stanja unovodstvenim standardima. I zaista, svi oblici prezentacije

nente bilansa stanja jasno

Tang Auto djelovi (EU

r. 2, str. 188)

500

4.500

12.010

8.950

3.600 29.600

10.360 2.000 8.000

35.300 60.400

6.600 1.060

636 124.356


Ukupno sredstva (aktiva)

Osnovni kapital5.000 akcija odobreno, izdato i nalazi

se van preduzePremija

Ukupno osnovni kapitalZadržana zarada

Ukupno vlastiti kapital

Tekuće obavezeObaveze za izdate

Obaveze (prema dobavljaObaveze za plate

Ukupno tekuće obaveze

Dugoročne obavezeHipotekarne obaveze

Ukupne obavezeUkupno akcionarski kapital i obaveze (pasiva)

Sredstva

Sredstva kompanije se obično dijele u imovina, postrojenja i oprema; i (4) nematerijalna sredstva. Radi jednostavnosti, neke kompanije grupišu ulaganja, nematerijalna sredstva i razna drugakoja se naziva „ostala sredstva“. lakoće njihovog pretvaranja u gotovinu. Na primjer, tekuu gotovinu od imovine, postrojenja i

Tekuća sredstva

Tekuća sredstva su gotovinska ili druga sredstva za koja se razumno orealizovana u gotovini, prodata ili potrošena u toku jedne godine, ili u normalnom ciklusu poslovanja, u zavisnosti koji je duži. Normalni operatda se zatvori obrt novac/novac, od gotovine do gotovine. Na primjer, novac se koristi za kupovinu zaliha, koje se potom prodaju za novacodgođenim plaćanjem. Ako se robaprije završetka operativnog ciklusa.

Normalni operativni ciklus, za većPreduzeća u duvanskoj industriji, na primjer, moraju, zbog prirgodine da bi zatvorila ukupan ciklus, odnosno prodala duvan.smatraju tekućim sredstvom, pošto Drugi primjer je preduzeće koje prodšporet se mogu otplaćivati u periodu od dvadeset potraživanja još uvijek smatraju teku


~ 37 ~

Ukupno sredstva (aktiva) Vlastiti kapital

Osnovni kapital 5.000 akcija odobreno, izdato i nalazi

se van preduzeća

50.000 10.000

Ukupno osnovni kapital 60.000Zadržana zarada 38.433

Ukupno vlastiti kapital Obaveze

e obaveze Obaveze za izdate mjenice 15.000

Obaveze (prema dobavljačima) 25.683Obaveze za plate

će obaveze

ne obaveze Hipotekarne obaveze

Ukupne obaveze Ukupno akcionarski kapital i obaveze (pasiva)

no dijele u četiri kategorije: (1) tekuća sredstva; (2) ulaganja; (3imovina, postrojenja i oprema; i (4) nematerijalna sredstva. Radi jednostavnosti, neke kompanije grupišu ulaganja, nematerijalna sredstva i razna druga sredstva u j

. Ove kategorije se navode redosljedom na osnovu pretpostavke e njihovog pretvaranja u gotovinu. Na primjer, tekuća sredstva se obično lakše pretvaraju

jenja i opreme.

a sredstva su gotovinska ili druga sredstva za koja se razumno očrealizovana u gotovini, prodata ili potrošena u toku jedne godine, ili u normalnom ciklusu poslovanja, u zavisnosti koji je duži. Normalni operativni ciklus je prosječno vrijeme potrebno da se zatvori obrt novac/novac, od gotovine do gotovine. Na primjer, novac se koristi za

koje se potom prodaju za novac ili obećanu gotovinu, ako se vrši prodaja sa anjem. Ako se roba daje na odloženo plaćanje, potraživanja se moraju naplatiti

prije završetka operativnog ciklusa.

Normalni operativni ciklus, za većinu kompanija, je kraći od godinu dana, ali postoje izuzeci. a u duvanskoj industriji, na primjer, moraju, zbog prirode obrade, č

godine da bi zatvorila ukupan ciklus, odnosno prodala duvan. Bez ozbira na to, zalihe duvana se im sredstvom, pošto će ono biti prodato tokom normalnog operativnog ciklusa.

e koje prodaje robu na rate. Rate za televizijski aparat ili elektriivati u periodu od dvadeset četiri, ili trideset šest mjeseci, ali se

ek smatraju tekućim sredstvima.

158.916

50.000

10.000 60.000 38.433

98.433

15.000 25.683

2.000 42.683 17.800 60.483 158.916

a sredstva; (2) ulaganja; (3) imovina, postrojenja i oprema; i (4) nematerijalna sredstva. Radi jednostavnosti, neke

sredstva u jednu kategoriju, jedom na osnovu pretpostavke

čno lakše pretvaraju

a sredstva su gotovinska ili druga sredstva za koja se razumno očekuje da će biti realizovana u gotovini, prodata ili potrošena u toku jedne godine, ili u normalnom ciklusu

čno vrijeme potrebno da se zatvori obrt novac/novac, od gotovine do gotovine. Na primjer, novac se koristi za

anu gotovinu, ako se vrši prodaja sa anje, potraživanja se moraju naplatiti

i od godinu dana, ali postoje izuzeci. ode obrade, čekati dvije ili tri

Bez ozbira na to, zalihe duvana se e ono biti prodato tokom normalnog operativnog ciklusa.

televizijski aparat ili električni etiri, ili trideset šest mjeseci, ali se

Gotovina je, očigledno, tekuće sredstvo. Privremenamjenice, kao i zalihe su takođe tekugotovinu tokom sljedeće godine, ili tokom

Unaprijed plaćeni rashodi, kao što su zakup i osigurankupljene da se koriste u procesu poslovanja, a ne da se prodaju, takoklasifikovane kao tekuća sredstva.

Te vrste sredstava su tekuća u tom smislu što, da nitekući gotovinski izdatak, da se ona nabave.

Pri odlučivanju, da li je neko sredstvo tekuočekivanja“. Na primjer, tekuće ulaganje vodi se na raprivremenih ulaganja neangažovanog poslovanje. Uprava može, s razlogom, da opojave potrebe za gotovinom tokom slod vrijednosti koje uprava ne očekuje da privremenu upotrebu neangažovanog novca, treba da budu prikazana u kategoriji ulaganja klasifikovanog bilansa stanja.

Ulaganja

Kategorija ulaganja obuhvata sredstva, obiposlovanju preduzeća i koja uprava ne planira Stavke u ovoj kategoriji su hartije od vrijednosti koje se drže kao dugorodugoročna potraživanja za primljene mjenice, zemljili postrojenja koja se ne koriste u redovnom poslovanju preduzeosnovani radi otplate dugovanja ili kupovine zgrade. U ovu kategoriju spadaju i velika trajna ulaganja u drugo preduzeće radi kontrolisanja tog preduze

Nekretnine, postrojenja i oprema

Kategorija nekretnina, postrojenja i opreme obuhvata dugororedovnom poslovanju preduzeća. Ona predstavljaju mjesto gdje se posao obavljazgrade), opremu kojom se proizvodi, prodaje, isporurazloga ova sredstva se nazivaju operativna sredstva ilsredstva, stalna sredstva, ili osnovna vrijednost. Preko asredstava, osim zemlje, se rasporeamortizacija se evidentira na račimovina, postrojenja i oprema pojavljuju obično kombinuju da bi finansijski izvještaji bili razumljiviji, manje haoti

Primjer 1: Nekretnine postrojenja i oprema (BS)

Zemljište Zgrade i oprema Akumulisana amortizacija Ukupne nekretnine, postrojenja i oprema

PRIRUČNIK

~ 38 ~

će sredstvo. Privremena ulaganja, potraživanja za đe tekuća sredstva, jer se očekuje da će ona biti

e godine, ili tokom normalnog operativnog ciklusa.

eni rashodi, kao što su zakup i osiguranje, kao i zalihe potrošnog materijala kupljene da se koriste u procesu poslovanja, a ne da se prodaju, takođ

a sredstva.

a u tom smislu što, da nijesu bila kupljena ranije, bio bi potreban nski izdatak, da se ona nabave.

ivanju, da li je neko sredstvo tekuće ili netekuće, važan je pojam „razumnog će ulaganje vodi se na računu koji se koristi za evidentiranje

privremenih ulaganja neangažovanog novca, ili novca koji nije trenutno potreban za redovno poslovanje. Uprava može, s razlogom, da očekuje da će prodati te hartije od vrijednosti kada se

e potrebe za gotovinom tokom sljedećeg operativnog ciklusa ili godine. Ulaganja u hartije čekuje da će prodati tokom sljedeće godine i koje ne uklju

privremenu upotrebu neangažovanog novca, treba da budu prikazana u kategoriji ulaganja

obuhvata sredstva, obično dugoročna, koja se ne koriste u redovnom a i koja uprava ne planira da pretvori u gotovinu tokom sl

ji su hartije od vrijednosti koje se drže kao dugorojene mjenice, zemlja koja se čuva za kasnije koriš

ili postrojenja koja se ne koriste u redovnom poslovanju preduzeća, kao i specijalni fondovi osnovani radi otplate dugovanja ili kupovine zgrade. U ovu kategoriju spadaju i velika trajna

di kontrolisanja tog preduzeća.


Kategorija nekretnina, postrojenja i opreme obuhvata dugoročna sredstva koja se koriste u ća. Ona predstavljaju mjesto gdje se posao obavlja

zgrade), opremu kojom se proizvodi, prodaje, isporučuje i servisira roba kompanije. Iz tog se nazivaju operativna sredstva ili, ponekad, fiksna sredstva, materijalna

sredstva, stalna sredstva, ili osnovna vrijednost. Preko amortizacije nabavna vrijednost ovih sredstava, osim zemlje, se raspoređuje na periode u kojima ona donose koristi. Prethodna amortizacija se evidentira na računu Akumulisana amortizacija. Tačan redoslimovina, postrojenja i oprema pojavljuju u bilansu stanja nije svugdje isti. U praksi, ra

no kombinuju da bi finansijski izvještaji bili razumljiviji, manje haotični. Na primjeru br.

Primjer 1: Nekretnine postrojenja i oprema (BS)

4,500 47, 23,090 24,560

Ukupne nekretnine, postrojenja i oprema 29,060

ulaganja, potraživanja za primljene e ona biti pretvorena u

je, kao i zalihe potrošnog materijala kupljene da se koriste u procesu poslovanja, a ne da se prodaju, takođe treba da budu

su bila kupljena ranije, bio bi potreban

e, važan je pojam „razumnog unu koji se koristi za evidentiranje

novca, ili novca koji nije trenutno potreban za redovno e prodati te hartije od vrijednosti kada se

eg operativnog ciklusa ili godine. Ulaganja u hartije e godine i koje ne uključuju u

privremenu upotrebu neangažovanog novca, treba da budu prikazana u kategoriji ulaganja

na, koja se ne koriste u redovnom da pretvori u gotovinu tokom sljedeće godine.

ji su hartije od vrijednosti koje se drže kao dugoročna ulaganja, uva za kasnije korišćenje, oprema

a, kao i specijalni fondovi osnovani radi otplate dugovanja ili kupovine zgrade. U ovu kategoriju spadaju i velika trajna

na sredstva koja se koriste u a. Ona predstavljaju mjesto gdje se posao obavlja (zemlju i

roba kompanije. Iz tog ad, fiksna sredstva, materijalna

mortizacije nabavna vrijednost ovih uje na periode u kojima ona donose koristi. Prethodna

an redosljed po kome se u bilansu stanja nije svugdje isti. U praksi, računi se

čni. Na primjeru br. 1:

4,500 47,650 24,560 29,060


Mnoga preduzeća daju nekretnine, postrojenja i opremu u jednom redu, a detalje pojašnjavaju u napomenama uz finansijske izvještaje.

Nekretnine, postrojenja i oprema, takoposjeduje, kao što su šume, nalazišta nafte i gasa ili rudnici uglja.ne koriste se u redovnom poslovanju ukljupomenuto.


Nematerijalna sredstva su dugoročna osnovu prava i privilegija koja pripadaju njihovom vlasniku. Tu spadaju patenti, autorska prava, gudvil, franšize i trgovačko nabavnoj vrijednosti i tokom vijeka amortizuju tako da razlika izmeakumulisane amortizacije daje sadašnju vrijednost, koja se vodi tokom otrajanja prava ili privilegije.

Ostala sredstva

Neke kompanije koriste kategoriju ostala sredstva da bi grupisale sva sredstva osim tekusredstava i imovine, postrojenja i opreme. Ostala sredstva mogu ukljunematerijalna sredstva.

Finansijske obaveze

Obaveze se dijele u dvije kategorije: teku

Tekuće obaveze

Kategorija tekućih obaveza se sastoji od obaveza koje dospijevaju za plaizvršiti tokom jedne godine, ili normalnog operativnog ciklusa preduzeje period duži. Ove obaveze se uglavnom plakratkoročnih obaveza. U okviru tekuobaveze prema dobavljačima, tekuobaveze za poreze i avansi uplaćeni od kupaca (nezara

Dugoročne obaveze

Dugovanja preduzeća koja dospijevaju u periodu dužem od godinu dana, ili nakon normalnog operativnog ciklusa, ili se trebaju isplatiti iz Hipotekarne obaveze, dugoročne mjenice, obaveze za izdate obveznice, obaveze za penzijsko osiguranje zaposlenih i obaveze dugoroOdloženi porezi na dobit se običobaveza bilansa stanja korporacija javnog sektora. Ova obaveza nastaje zato što se pravila vrednovanja dobiti u svrhu plaćfinansijskom izvještavanju. Kumulativna godišnja razlika izmese moraju platiti državi i rashodi poreza na dobit navedenog u bilansu uspjeha je ukljuračun Odgođeni porez na dobit.

Vlastiti kapital

Dio koji se odnosi na vlastiti kapital korporaciprikazali u primjeru Tang Auto Parts korp


~ 39 ~

a daju nekretnine, postrojenja i opremu u jednom redu, a detalje pojašnjavaju u eštaje.

a i oprema, takođe, uključuju i prirodne resurse koje kompanija posjeduje, kao što su šume, nalazišta nafte i gasa ili rudnici uglja. Sredstva koja su nabavljenane koriste se u redovnom poslovanju uključuju se u kategoriji ulaganja, kako je pretodno

Nematerijalna sredstva su dugoročna sredstva koja nemaju fizički sadržaj, većna osnovu prava i privilegija koja pripadaju njihovom vlasniku. Tu spadaju patenti, autorska

čko ime (zaštitni znakovi) i sl. Ova sredstva se evidentiraju po nabavnoj vrijednosti i tokom vijeka amortizuju tako da razlika između nabavne vrijednosti i akumulisane amortizacije daje sadašnju vrijednost, koja se vodi tokom oč

Neke kompanije koriste kategoriju ostala sredstva da bi grupisale sva sredstva osim tekusredstava i imovine, postrojenja i opreme. Ostala sredstva mogu uklju

aveze se dijele u dvije kategorije: tekuće obaveze i dugoročne obaveze.

ih obaveza se sastoji od obaveza koje dospijevaju za plaćanje ili se moraju izvršiti tokom jedne godine, ili normalnog operativnog ciklusa preduzeća, zavje period duži. Ove obaveze se uglavnom plaćaju iz tekućih sredstava ili stvaranjem novih

nih obaveza. U okviru tekućih obaveza razvrstavaju se obaveze za izdate mjenice, ima, tekući dio dugoročnog zajma, obaveze za plate i naknade,

ćeni od kupaca (nezarađeni prihodi).

a koja dospijevaju u periodu dužem od godinu dana, ili nakon normalnog operativnog ciklusa, ili se trebaju isplatiti iz netekućih sredstava su dugoro

čne mjenice, obaveze za izdate obveznice, obaveze za penzijsko osiguranje zaposlenih i obaveze dugoročnog zakupa, uglavnom spadaju u ovu kategoriju. Odloženi porezi na dobit se obično objavljuju kao zasebna kategorija u sekciji dugoroobaveza bilansa stanja korporacija javnog sektora. Ova obaveza nastaje zato što se pravila vrednovanja dobiti u svrhu plaćanja poreza razlikuju od pravila koja se primjenjuju u

Kumulativna godišnja razlika između obaveza poreza na dobit koje se moraju platiti državi i rashodi poreza na dobit navedenog u bilansu uspjeha je uklju

Dio koji se odnosi na vlastiti kapital korporacije će se pojaviti u bilansu stanja kako smo to prikazali u primjeru Tang Auto Parts korporacije. Korporacije su zasebna,

a daju nekretnine, postrojenja i opremu u jednom redu, a detalje pojašnjavaju u

uju i prirodne resurse koje kompanija Sredstva koja su nabavljena, a

nja, kako je pretodno

ki sadržaj, već imaju vrijednost na osnovu prava i privilegija koja pripadaju njihovom vlasniku. Tu spadaju patenti, autorska

ime (zaštitni znakovi) i sl. Ova sredstva se evidentiraju po u nabavne vrijednosti i

akumulisane amortizacije daje sadašnju vrijednost, koja se vodi tokom očekivanog vijeka

Neke kompanije koriste kategoriju ostala sredstva da bi grupisale sva sredstva osim tekućih sredstava i imovine, postrojenja i opreme. Ostala sredstva mogu uključiti ulaganja i

ih obaveza se sastoji od obaveza koje dospijevaju za plaćanje ili se moraju a, zavisno od toga koji

ih sredstava ili stvaranjem novih ih obaveza razvrstavaju se obaveze za izdate mjenice,

baveze za plate i naknade,

a koja dospijevaju u periodu dužem od godinu dana, ili nakon normalnog ih sredstava su dugoročne obaveze.

ne mjenice, obaveze za izdate obveznice, obaveze za penzijsko nog zakupa, uglavnom spadaju u ovu kategoriju.

avljuju kao zasebna kategorija u sekciji dugoročnih obaveza bilansa stanja korporacija javnog sektora. Ova obaveza nastaje zato što se pravila

anja poreza razlikuju od pravila koja se primjenjuju u u obaveza poreza na dobit koje

se moraju platiti državi i rashodi poreza na dobit navedenog u bilansu uspjeha je uključena u

e se pojaviti u bilansu stanja kako smo to oracije. Korporacije su zasebna, pravna lica u

vlasništvu akcionara. Pozicija vlastitog kapitala u bilansu stanja ima dva dijela: uloženi kapital vlasnika, odnosno akcionara, ili uplačesto u bilansu stanja preduzeća prikazuje u dva oblika i iznosa: (1) nominalna vrijednost emitovanog akcijskog kapitala i (2) uplaakciji, koji se često opisuje kao premija po akciji.

6. Mjerenje poslovnog profita Cilj finansijskog izvještavanja je da obezbijedi informacije koje su korisne za donošenje poslovnih odluka. Te odluke su vezane za dzadovoljavajuće likvidnosti i postizanje zadovoljavajukreditori, u znatnoj mjeri, zasnivaju svoje odluke na procjenama o sposobnosti preduzegeneriše buduće gotovinske tokove, kako bi

Procjena likvidnosti

Likvidnost je pojam koji znači posjedovanje dovoljno raspoloživog novca da se plate dospjeli računi i dospjele obaveze kao i da pokriju neomjerila likvidnosti su obrtni kapital i koeficijent teku

Obrtni kapital

Prvi pokazatelj obrtnog kapitala je iznos za koji ukupna tekutekuće obaveze. Ovo je važno mjerilo likvidnosti pošto su tekumoraju platiti u toku jedne godine, a tekugotovini ili iskorištena tokom jedne godine ili jednog operativnog ciklusa, u zavisnosti koji je duži. Po definiciji, tekuće obaveze se plasredstava u odnosu na tekuće obaveze su neto tekuradi nastavka poslovanja, odnosno odvijanja operativnog ciklusa. Radni ili obrtni kapital je kapital koji se može koristiti za kupovinu zaliha, dobijanprodaje.

Prikaz 2 – Skraćeni „Single-step“

Bilans uspjeha za 20x1. godinu, zaklju

Prihodi Neto prodaja Dobit od kamata Ukupno prihodi Troškovi i rashodi Trošak prodate robe Rashodi prodaje Opšti i administrativni rashodi Rashod za kamatu Ukupno troškovi i rashodi

PRIRUČNIK

~ 40 ~

vlasništvu akcionara. Pozicija vlastitog kapitala u bilansu stanja ima dva dijela: uloženi kapital onara, ili uplaćeni osnovni kapital i zadržane zarade. Osnovni kapital se

esto u bilansu stanja preduzeća prikazuje u dva oblika i iznosa: (1) nominalna vrijednost emitovanog akcijskog kapitala i (2) uplaćeni ili uloženi iznos iznad nominalne vrijednosti

opisuje kao premija po akciji.

6. Mjerenje poslovnog profita – rezultataCilj finansijskog izvještavanja je da obezbijedi informacije koje su korisne za donošenje poslovnih odluka. Te odluke su vezane za dva važna cilja uprave preduze

e likvidnosti i postizanje zadovoljavajuće profitabilnosti, s obzirom da ulagau znatnoj mjeri, zasnivaju svoje odluke na procjenama o sposobnosti preduze

e gotovinske tokove, kako bi osiguralo opstanak i razvoj.

či posjedovanje dovoljno raspoloživog novca da se plate dospjeli uni i dospjele obaveze kao i da pokriju neočekivane potrebe za gotovim novcem. Dva

ni kapital i koeficijent tekuće likvidnosti.

Prvi pokazatelj obrtnog kapitala je iznos za koji ukupna tekuća sredstva premašuju ukupne e obaveze. Ovo je važno mjerilo likvidnosti pošto su tekuće obaveze dugovanja koja se

u toku jedne godine, a tekuća sredstva su sredstva koja će biti realizovana u gotovini ili iskorištena tokom jedne godine ili jednog operativnog ciklusa, u zavisnosti koji je

e obaveze se plaćaju iz tekućih sredstava. Prema tome, e obaveze su neto tekuća sredstva sa kojima preduze

radi nastavka poslovanja, odnosno odvijanja operativnog ciklusa. Radni ili obrtni kapital je kapital koji se može koristiti za kupovinu zaliha, dobijanje kredita ili finansiranje širenja

step“ bilans uspjeha korporacije Tang Auto Parts (Lit.

Tang Auto Parts korporacija Bilans uspjeha za 20x1. godinu, zaključno sa 31. decembrom

vlasništvu akcionara. Pozicija vlastitog kapitala u bilansu stanja ima dva dijela: uloženi kapital eni osnovni kapital i zadržane zarade. Osnovni kapital se

a prikazuje u dva oblika i iznosa: (1) nominalna vrijednost eni ili uloženi iznos iznad nominalne vrijednosti po

rezultata Cilj finansijskog izvještavanja je da obezbijedi informacije koje su korisne za donošenje

duzeća – održavanje obzirom da ulagači i

u znatnoj mjeri, zasnivaju svoje odluke na procjenama o sposobnosti preduzeća da

i posjedovanje dovoljno raspoloživog novca da se plate dospjeli ekivane potrebe za gotovim novcem. Dva

a sredstva premašuju ukupne e obaveze dugovanja koja se

će biti realizovana u gotovini ili iskorištena tokom jedne godine ili jednog operativnog ciklusa, u zavisnosti koji je

ih sredstava. Prema tome, višak tekućih a sredstva sa kojima preduzeće raspolaže

radi nastavka poslovanja, odnosno odvijanja operativnog ciklusa. Radni ili obrtni kapital je i finansiranje širenja

bilans uspjeha korporacije Tang Auto Parts (Lit. br. 2, str. 194)

no sa 31. decembrom

289,656 1,400 291,056

181,260 54,780

34,504 2,631 273,175


Dobit prije poreza Porez na dobit Neto dobit Zarada po akciji Nedostatak obrtnog kapitala može dovesti do propObrtni kapital za Tang korporaciju je (Lit. bpodataka iz bilansa stanja: Tekuća sredstva Manje tekuće obaveze Obrtni kapital

Koeficijent tekuće likvidnosti Drugi pokazatelj likvidnosti, koeficijent tekukapitalom i mnogi bankari i ostali zajmodavci ga smatraju pravim pokazateljem sposobkompanije da plati dospjele račune i redovno odnos tekućih sredstava i tekućih obaveza. Za Tang korporaciju, on bi se ovako izra Koeficijent tekuće likvidnosti = Dakle, Tang ima 2,90 tekućih sredstava za svakih 1,00 tekuloše? Odgovor zahtijeva poređenje koeficijenta iz ove godine sa koeficijentima iz prethodnih godina, kao i sa koeficijentima uspjetekući koeficijent se veoma razlikuje zavisno od vrste privredne djelatnosvisok tekući koeficijent može biti veoma nepovoljan.

Vrlo visoki tekući koeficijent može ukazati da kompanija ne koristi svoja sredstva efikasno.

Procjena profitabilnosti

Koliko god je važno plaćati račune na vrijeme, toliko je važnasticanja zadovoljavajućeg dobitka. Kao cilj, profitabilnost se, u pogledu pažnje uprave, takmisa likvidnošću, pošto likvidna sredstva, iako važna, nidobitak. Gotovina, na primjer, znasamo ako se kupovna moć koristi za kupovinu sredstava koja stvaraju (i manje su dobit, kao što su zalihe i dugoročna sredstva.

Među opštim mjerilima kojima se vrednuje sposobnostgranična dobit, (2) obrt sredstava, (3) povra(5) povraćaj prema vlastitom kapitalu. Da bi se kompanija pravilno procijenila, mora se uporediti zarađena dobit, uspješnosprošlih perioda i predviđanjima za budukonkurentskih preduzeća koja se bave istom djelatnoš


~ 41 ~

Nedostatak obrtnog kapitala može dovesti do propasti preduzeća. l za Tang korporaciju je (Lit. br. 2, str. 194) izračunat kako slijedi na osnovu

Drugi pokazatelj likvidnosti, koeficijent tekuće likvidnosti, je usko povezan sa obrtnim kapitalom i mnogi bankari i ostali zajmodavci ga smatraju pravim pokazateljem sposob

čune i redovno otplaćuje postojeće kredite. Tekućih obaveza. Za Tang korporaciju, on bi se ovako izra

tekuća sredstva 124,356 = −−−−−−−−−−−−−− = −−−−−−−−−−−−−−= 2,9

tekuće obaveze 42,683

ih sredstava za svakih 1,00 tekućih obaveza. Da li je to dobro ili đenje koeficijenta iz ove godine sa koeficijentima iz prethodnih

godina, kao i sa koeficijentima uspješnih kompanija koje se bave istom djelatnoši koeficijent se veoma razlikuje zavisno od vrste privredne djelatnosti. Zna

ent može biti veoma nepovoljan.

i koeficijent može ukazati da kompanija ne koristi svoja sredstva efikasno.

čune na vrijeme, toliko je važna i profitabilnosteg dobitka. Kao cilj, profitabilnost se, u pogledu pažnje uprave, takmi

u, pošto likvidna sredstva, iako važna, nijesu resursi iz kojih se najbolje ostvaruje jer, znači kupovna moć, ali se zadovoljavajuća dobit može ostvariti koristi za kupovinu sredstava koja stvaraju (i manje su

ihe i dugoročna sredstva.

u opštim mjerilima kojima se vrednuje sposobnost preduzeća da ostvari dobit su (1) na dobit, (2) obrt sredstava, (3) povraćaj od sredstava, (4) obaveze u vlastitom kapitalu i

stitom kapitalu. Da bi se kompanija pravilno procijenila, mora se ena dobit, uspješnost poslovanja kompanije tekućeg perioda, sa pokazateljima iz

anjima za budući period, kao i sa prosječnim pokazateljima a koja se bave istom djelatnošću.

17,881 3,381

14,500 2,90

unat kako slijedi na osnovu

124,356 42,683 81,673

e likvidnosti, je usko povezan sa obrtnim kapitalom i mnogi bankari i ostali zajmodavci ga smatraju pravim pokazateljem sposobnosti

e kredite. Tekući koeficijent je ih obaveza. Za Tang korporaciju, on bi se ovako izračunao:

= 2,9

eza. Da li je to dobro ili enje koeficijenta iz ove godine sa koeficijentima iz prethodnih

om djelatnošću. Prosječan ti. Značajno nizak ili

i koeficijent može ukazati da kompanija ne koristi svoja sredstva efikasno.

profitabilnost, tj. sposobnost eg dobitka. Kao cilj, profitabilnost se, u pogledu pažnje uprave, takmiči

su resursi iz kojih se najbolje ostvaruje ća dobit može ostvariti

koristi za kupovinu sredstava koja stvaraju (i manje su likvidna)

a da ostvari dobit su (1) aj od sredstava, (4) obaveze u vlastitom kapitalu i

stitom kapitalu. Da bi se kompanija pravilno procijenila, mora se eg perioda, sa pokazateljima iz

čnim pokazateljima

Granična dobit

Granična dobit pokazuje postotak po svakIzračunava se dijeljenjem neto dobiti sa neto prodajom. Ovaj pokbruto dobiti, koja nije koeficijent, ve

Tang Auto Parts korporacija ima grani

Granična dobit = neto dobit neto prodaja Razlika od 1 ili 2 posto u graničgodine i veoma uspješne godine.

Obrt sredstava

Obrt sredstava je koeficijent koji pokazuje koliko efikasno se sredstva koriste da bi se ostvarila prodaja. On se izračunava dijeljenjem neto prodaje sa prosjeKompanija koja ima veći obrt sredstava koristi svoja sredstva produktivnije od one koja ima manji obrt sredstava. Prosječna ukupna sredstva se izrana početku godine i ukupnih sredstava na kraju godine i njihovim dijeljenjem sa 2.

Pod pretpostavkom da su ukupna sredstva Tang korporacije na pona kraju 158.916, njen obrt sredstava se izra

Obrt sredstava = neto prodaja prosječna ukupna sredstva Tang korporacija ostvaruje 1,90 od prodaje na svaki 1.00 uložen u prosjeOvaj koeficijent pokazuje bitan odnos

Povraćaj od sredstava

I koeficijent granične dobiti i koeficijent obrta sredstava imaju neka ogranigranične dobiti ne uzima u obzir sredstva potrebna za ostvarivanje dobiti, pokazasredstava ne uzima u obzir iznos ostvarene dobiti. Koeficijent povraove teškoće pokazujući odnos neto dobiti i prosje

Povraćaj od sredstava = neto dobit prosječna ukupna (148,620

sredstva Ovaj koeficijent pokazuje sposobnost resursa kompanije da generišu ddobit) i kako efikasno kompanija koristi sva svoja Povrat sredstava, zatim, kombinuje grani Granična dobit x obrt sredstava = 5% x 1.9 puta =

3 Neznatna razlika između 9.4 i 9.5 je nastala zbog zaokružvanja.

PRIRUČNIK

~ 42 ~

pokazuje postotak po svakoj jedinici prodaje koji rezultira neto dobitkom. unava se dijeljenjem neto dobiti sa neto prodajom. Ovaj pokazatelj se ne smije miješati sa

bruto dobiti, koja nije koeficijent, već iznos za koji prihodi premašuju trošak prodate robe.

korporacija ima graničnu dobit od 5.0 posto:

= 14,500 = 0.05 (5.0%) neto prodaja 289,656

Razlika od 1 ili 2 posto u graničnoj dobiti kompanije može značiti razliku izme

Obrt sredstava je koeficijent koji pokazuje koliko efikasno se sredstva koriste da bi se ostvarila unava dijeljenjem neto prodaje sa prosječnim ukupnim sredstvima.

i obrt sredstava koristi svoja sredstva produktivnije od one koja ima čna ukupna sredstva se izračunavaju sabiranjem ukupnih sredstava

etku godine i ukupnih sredstava na kraju godine i njihovim dijeljenjem sa 2.

pretpostavkom da su ukupna sredstva Tang korporacije na početku godine bila 148,620 a na kraju 158.916, njen obrt sredstava se izračunava kako slijedi:

= 289.656 = 289.656 na ukupna (148.620 + 158.916) / 2 153.768

ruje 1,90 od prodaje na svaki 1.00 uložen u prosječna ukupna sredstva. Ovaj koeficijent pokazuje bitan odnos podatka iz bilansa uspjeha i podataka iz bilansa stanja.

ne dobiti i koeficijent obrta sredstava imaju neka ogranične dobiti ne uzima u obzir sredstva potrebna za ostvarivanje dobiti, pokaza

sredstava ne uzima u obzir iznos ostvarene dobiti. Koeficijent povraćaja od sredstava rješava i odnos neto dobiti i prosječnih ukupnih sredstava:

neto dobit = 14,500 = 14,500 = 0.094 (ili 9.4%)čna ukupna (148,620 + 158,916) / 2 153,768

sredstva

Ovaj koeficijent pokazuje sposobnost resursa kompanije da generišu dobit (odnosno, granii kako efikasno kompanija koristi sva svoja sredstva (odnosno obrt sredstava).

Povrat sredstava, zatim, kombinuje graničnu dobit i obrt sredstava:

rt sredstava = povraćaj od sredstava 1.9 puta = 9.5%3

u 9.4 i 9.5 je nastala zbog zaokružvanja.

oj jedinici prodaje koji rezultira neto dobitkom. zatelj se ne smije miješati sa

iznos za koji prihodi premašuju trošak prodate robe.

iti razliku između pristojne

Obrt sredstava je koeficijent koji pokazuje koliko efikasno se sredstva koriste da bi se ostvarila nim ukupnim sredstvima.

i obrt sredstava koristi svoja sredstva produktivnije od one koja ima unavaju sabiranjem ukupnih sredstava

etku godine i ukupnih sredstava na kraju godine i njihovim dijeljenjem sa 2.

etku godine bila 148,620 a

289.656 = 1,9 puta 153.768

čna ukupna sredstva. podatka iz bilansa uspjeha i podataka iz bilansa stanja.

ne dobiti i koeficijent obrta sredstava imaju neka ograničenja. Koeficijent ne dobiti ne uzima u obzir sredstva potrebna za ostvarivanje dobiti, pokazatelj obrta

aja od sredstava rješava

= 0.094 (ili 9.4%)

obit (odnosno, graničnu sredstva (odnosno obrt sredstava).


Dakle, uprava preduzeća može da poboljša ukupnu profitabilnost poveobrta sredstava, ili i jednog i drugog. Na sliprocjenjuje ukupnu profitabilnost kompanije, mora imati na umu mepokazatelja, da bi došao do povrać

Obaveze u vlastitom kapitalu

Sljedeće korisno mjerilo je koeficijent dugovanja vlastitom kapitalu koji pokazuje omjer između izvora finansiranja koje obezbjeakcionari. Ovaj koeficijet se izračkapitalom društva. Bilansi stanja vefinansijske obaveze, ali se one mogu lako utvrditi oukupnih sredstava. Koeficijent obaveza u vlastitom kapitalu (odnos ukupnih obaveza i vlastitog kapitala) od 1.0 znači da su ukupne obaveze jednake vlastitom kapitalusredstava kompanije finansiraju vlastitom kapitalu je u težem položaju kada postoji zastoj u poslovanju, jer je obavezna da nastavi sa otplatom duga kreditorima, a dividende se mogu odgoditi ako kompanija trenutno bilježi loše poslovne rezultate.

Obaveze u vlastitom kapitalu = ukupne obaveze Vlastiti kapital Pošto je koeficijent ukupnih obaveza i vlastitog kapitala korporacije finansiraju kreditori,

Ovaj koeficijent ne spada potpuno ni u kategoriju likvidnosti, ni u kategoriju profitabilnosti. Jasno je da je on veoma bitan za analizu likvidnosti,Međutim, on je važan i za profitabilnost, iz dva razloga. Prvo, kreditore zanima omjer u kome se preduzeće finansira iz kredita, jer što je vekako bi mogla da plaća kamatu svojim kreditkome se preduzeće finansira iz kredita. Iznos kamate koji se mora platiti utikoja je preostala radi obezbjeđivanja povrata od ulaganja akcionarima. Koeficijent obaveza u vlastitom kapitalu takođe pokazuju koliki bi se rast mogao ostvariti pozajmljivanjem dodatnih dugoročnih finansijskih sredstava.

Povraćaj od vlastitog kapitala društva

Akcionare svakako interesuje i koliko su zaradili od svojih ulaganja u preduzevlastitom (uloženom) kapitalu se vrednuje kao odnos izmeakcionarskog kapitala društva. Uzimajui pretpostavljajući da je početni akcionarski kapital 100,552, povrat na vlastiti kapital Tang korporacije je izračunat kako slijedi:

Povrat prema vlast. = neto dobitkapitalu prosječan akc. U 20x1. godini, Tang je za svoje akcionare zaradio 14.6 posto povrata prema akcionarskom (uloženom) kapitalu društva.


~ 43 ~

a može da poboljša ukupnu profitabilnost povećanjem graniobrta sredstava, ili i jednog i drugog. Na sličan način korisnik finansijskog izvještaja, kada procjenjuje ukupnu profitabilnost kompanije, mora imati na umu međusobnu povezanost oba

došao do povraćaja sredstava.

e korisno mjerilo je koeficijent dugovanja vlastitom kapitalu koji pokazuje omjer ra finansiranja koje obezbjeđuju kreditori i izvora finansiranja koje obezbje

akcionari. Ovaj koeficijet se izračunava dijeljenjem ukupnih finansijskih obaveza sa vlastitim kapitalom društva. Bilansi stanja većine javnih preduzeća, međutim, ne pokazuju ukupne finansijske obaveze, ali se one mogu lako utvrditi oduzimanjem ukupnog vlastitog kapitala od ukupnih sredstava. Koeficijent obaveza u vlastitom kapitalu (odnos ukupnih obaveza i vlastitog

i da su ukupne obaveze jednake vlastitom kapitalusredstava kompanije finansiraju kreditori. Kompanija koja ima visok koeficijent dugovanja u vlastitom kapitalu je u težem položaju kada postoji zastoj u poslovanju, jer je obavezna da nastavi sa otplatom duga kreditorima, a dividende se mogu odgoditi ako kompanija trenutno

ukupne obaveze = 60,483 = 0.614 (ili 61.4%)Vlastiti kapital 98,433

Pošto je koeficijent ukupnih obaveza i vlastitog kapitala 61.4 posto, oko 38 posto Tang a ako 62 posto ulagači.

Ovaj koeficijent ne spada potpuno ni u kategoriju likvidnosti, ni u kategoriju profitabilnosti. Jasno je da je on veoma bitan za analizu likvidnosti, jer se odnosi na dug i njegovu otplatu.

utim, on je važan i za profitabilnost, iz dva razloga. Prvo, kreditore zanima omjer u kome e finansira iz kredita, jer što je veći dug kompanije ona mora da ostvari ve

a kamatu svojim kreditorima. Drugo, i akcionare interesuje odnos po e finansira iz kredita. Iznos kamate koji se mora platiti utič

đivanja povrata od ulaganja akcionarima. Koeficijent obaveza u e pokazuju koliki bi se rast mogao ostvariti pozajmljivanjem dodatnih

nih finansijskih sredstava.

Povraćaj od vlastitog kapitala društva

Akcionare svakako interesuje i koliko su zaradili od svojih ulaganja u preduzećvlastitom (uloženom) kapitalu se vrednuje kao odnos između neto dobiti i prosjeakcionarskog kapitala društva. Uzimajući iznos krajnjeg akcionarskog kapitala

četni akcionarski kapital 100,552, povrat na vlastiti kapital Tang unat kako slijedi:

neto dobit = 14,500U = 14,500 an akc. kapital (100,522 + 98,433) / 2 99,492.50

U 20x1. godini, Tang je za svoje akcionare zaradio 14.6 posto povrata prema akcionarskom

anjem granične dobiti, in korisnik finansijskog izvještaja, kada

nu povezanost oba

e korisno mjerilo je koeficijent dugovanja vlastitom kapitalu koji pokazuje omjer anja koje obezbjeđuju

unava dijeljenjem ukupnih finansijskih obaveza sa vlastitim utim, ne pokazuju ukupne

duzimanjem ukupnog vlastitog kapitala od ukupnih sredstava. Koeficijent obaveza u vlastitom kapitalu (odnos ukupnih obaveza i vlastitog

i da su ukupne obaveze jednake vlastitom kapitalu, tj. da polovinu kreditori. Kompanija koja ima visok koeficijent dugovanja u

vlastitom kapitalu je u težem položaju kada postoji zastoj u poslovanju, jer je obavezna da nastavi sa otplatom duga kreditorima, a dividende se mogu odgoditi ako kompanija trenutno

= 0.614 (ili 61.4%)

61.4 posto, oko 38 posto Tang

Ovaj koeficijent ne spada potpuno ni u kategoriju likvidnosti, ni u kategoriju profitabilnosti. dug i njegovu otplatu.

utim, on je važan i za profitabilnost, iz dva razloga. Prvo, kreditore zanima omjer u kome i dug kompanije ona mora da ostvari veću dobit orima. Drugo, i akcionare interesuje odnos po

e finansira iz kredita. Iznos kamate koji se mora platiti utiče na iznos dobiti ivanja povrata od ulaganja akcionarima. Koeficijent obaveza u

e pokazuju koliki bi se rast mogao ostvariti pozajmljivanjem dodatnih

Akcionare svakako interesuje i koliko su zaradili od svojih ulaganja u preduzeće. Povrat prema u neto dobiti i prosječnog

i iznos krajnjeg akcionarskog kapitala iz bilansa stanja etni akcionarski kapital 100,552, povrat na vlastiti kapital Tang

14,500 = 0.146 / ili 14.6%) 2 99,492.50

U 20x1. godini, Tang je za svoje akcionare zaradio 14.6 posto povrata prema akcionarskom

Da li je ovo zadovoljavajući površto su, na primjer, koliko je kompanija zaradila u prethodnim godinama i koliko su zaradile komapnije koje posluju u istoj privrednoj branši.

6.1. Vrednovanje poslovnog dobitka

Da bi preduzeće bilo uspješno, ili Elementi koji su direktno vezani za dobit su prihodi i rashodi. Neto dobit se evidentira u bilansu uspjeha i koristi se od strane uprave, akcionara i drugih da bi se ocOni koji analiziraju bilans uspjeha, moraju razumjeti kako ramoraju imati na umu dobre i loše strane tog mjerila/nakompanije.

Neto dobit

Neto dobitak je neto povećanje vlastitokoje se akumulira na računu zadržane zarade. U najjednostavnijem obliku, razlikom između prihoda i rashoda

Kada rashodi premaše prihode, javlja se

Prihodi

Prihodi su veliki prilivi ekonomske koristi u toku odreredovnog poslovanja kada te aktivnosti rezultiraju povenastaju od prodaje roba, pružanja usluga, ili obavljanja drugih poslovnih aktivnosti. U najprostijem slučaju, prihodi su jednaki vrijednosti prodate robe i izvršenih usluga u odrevremenskom periodu. Kada preduzeprimi gotovinu, ili obećanje da će mu u bliskoj buduplaćanje se evidentira na računu potraživanja (od kupaca),kupaca. Prihod za neki period je jednak ukupnom iznosuusluge date kupcima u toku tog perioda.

Prihodi uglavnom ne utiču na obaveze, a neke transakcije koje povesredstva nijesu prihodi. Na primjer, kredit od banke poveproizvodi prihod. Naplata po rapotraživanja, takođe ne proizvodi prihod. Sjetite se da kada dosredstava potraživanja se povećava. Prema tome, raznači da bi se ista prodaja računala dva puta.

Ne proističu sva povećanja vlastitog kapitala iz prihoda. Ulaganja akcionara povekapital, a ne predstavljaju prihod.

Rashodi

Rashodi su smanjenja ekonomske koristi u obliku odliva isredstava ili nastanak obaveza koje dovode do smanjenja vlasniperioda. Rashodi nastaju od troškova proizvodnje ili proddrugih poslovnih aktivnosti. Drugim rijtoku sticanja prihoda. Često nazvani troškovi poslovanja, rashodi ukljurobe, troškove aktivnosti koje su neophodne za nastavak poslovanja i troškove privla

PRIRUČNIK

~ 44 ~

i povrat uloženog kapitala ili nije, zavisi od nekoliko faktora, kao što su, na primjer, koliko je kompanija zaradila u prethodnim godinama i koliko su zaradile

luju u istoj privrednoj branši.

6.1. Vrednovanje poslovnog dobitka

no, ili čak da bi preduzeće opstalo, ono mora da ostvaruje dobit. Elementi koji su direktno vezani za dobit su prihodi i rashodi. Neto dobit se evidentira u bilansu uspjeha i koristi se od strane uprave, akcionara i drugih da bi se ocijenila uspješnost posOni koji analiziraju bilans uspjeha, moraju razumjeti kako računovođa definiše neto dobit i moraju imati na umu dobre i loše strane tog mjerila/načina vrednovanja uspješnosti poslovanja

anje vlastitog kapitala nastalo iz redovnog poslovanja kompanije unu zadržane zarade. U najjednostavnijem obliku, neto dobit

u prihoda i rashoda kada prihodi premaše rashode:

Neto dobit = prihodi - rashodi

Kada rashodi premaše prihode, javlja se neto gubitak.

su veliki prilivi ekonomske koristi u toku određenog perioda proistekli iz aktivnosti redovnog poslovanja kada te aktivnosti rezultiraju povećanjem vlasničkog kapitala.

d prodaje roba, pružanja usluga, ili obavljanja drugih poslovnih aktivnosti. U aju, prihodi su jednaki vrijednosti prodate robe i izvršenih usluga u odre

vremenskom periodu. Kada preduzeće isporuči proizvod ili izvrši uslugu kupcu, onanje da će mu u bliskoj budućnosti biti isplaćena gotovina.

čunu potraživanja (od kupaca), ili računu primljenih mjenica od kupaca. Prihod za neki period je jednak ukupnom iznosu gotovine i potraživanja za robe i usluge date kupcima u toku tog perioda.

u na obaveze, a neke transakcije koje povećavaju gotovinu i druga su prihodi. Na primjer, kredit od banke povećava obaveze i gotovinu, ali ne

oizvodi prihod. Naplata po računima potraživanja koja povećava gotovinu, a smanjuje e ne proizvodi prihod. Sjetite se da kada dođe do prodaje na kredit, ra

sredstava potraživanja se povećava. Prema tome, računati naplatu potraživanja čunala dva puta.

anja vlastitog kapitala iz prihoda. Ulaganja akcionara povetal, a ne predstavljaju prihod.

Rashodi su smanjenja ekonomske koristi u obliku odliva ili iscrpljivanja (amortizacije) sredstava ili nastanak obaveza koje dovode do smanjenja vlasničkog kapitala tokom odreperioda. Rashodi nastaju od troškova proizvodnje ili prodaje, pružanja usluga ili obavljanja drugih poslovnih aktivnosti. Drugim riječima, rashodi su troškovi roba i usluga koriš

esto nazvani troškovi poslovanja, rashodi uključuju troškove prodate robe, troškove aktivnosti koje su neophodne za nastavak poslovanja i troškove privla

zavisi od nekoliko faktora, kao što su, na primjer, koliko je kompanija zaradila u prethodnim godinama i koliko su zaradile

e opstalo, ono mora da ostvaruje dobit. Elementi koji su direktno vezani za dobit su prihodi i rashodi. Neto dobit se evidentira u bilansu

jenila uspješnost poslovanja. a definiše neto dobit i

ina vrednovanja uspješnosti poslovanja

g kapitala nastalo iz redovnog poslovanja kompanije neto dobit se mjeri

neto gubitak.

enog perioda proistekli iz aktivnosti čkog kapitala. Prihodi

d prodaje roba, pružanja usluga, ili obavljanja drugih poslovnih aktivnosti. U aju, prihodi su jednaki vrijednosti prodate robe i izvršenih usluga u određenom

i proizvod ili izvrši uslugu kupcu, ono obično, ili ena gotovina. Obećanje za

unu primljenih mjenica od gotovine i potraživanja za robe i

avaju gotovinu i druga ava obaveze i gotovinu, ali ne

ava gotovinu, a smanjuje e do prodaje na kredit, račun

unati naplatu potraživanja kao prihod,

anja vlastitog kapitala iz prihoda. Ulaganja akcionara povećavaju vlastiti

li iscrpljivanja (amortizacije) kog kapitala tokom određenog

je, pružanja usluga ili obavljanja su troškovi roba i usluga korišćenih u

čuju troškove prodate robe, troškove aktivnosti koje su neophodne za nastavak poslovanja i troškove privlačenja i


služenja kupcima. Primjeri za to su plate, zakup, reklame, telefonske usluge i amortizacija ili alokacija troškova zgrada ili kancelarijske opreme.

Kao što ni svi novčani primici niGotovinsko plaćanje radi smanjenja neke obaveze ne stvara trošak. Meproisteći iz prethodno nastalog troška, kao što je reklama koja isto tako, postojati dva koraka prije nego što neki gotovinski izdatak postane rashod. Na primjer, unaprijed plaćeni troškovi ili postrojenja (kao što su mašine i oprkupovine evidentiraju kao sredstva. Kasnije, kako njihov upotrebni vijek istinjihova nabavna vrijednost se rasporeponekad nazivaju amortizovanim sredstvima.

Ne nastaju sva smanjenja vlastitog kapitala iz rashoda. Dividende smanjuju akcionarski kapital, ali one nijesu troškovi.

6.2. Bilans novčanih tokova

Cilj MRS 7 jeste da obezbijedi pravnog lica da stvara gotovinu i gotovinske ekvivalente kao i da naznatog pravnog lica.

Bilans novčanih tokova daje sliku o likvidnosti preduze

Ukoliko preduzeće ne bi vodilo raperiodu to može biti razlog, a u praksi se ostvaruje pozitivan finansijski rezultat.

Standard razvrstava gotovinske tokove na operativne aktivnosti, aktivnosti investiranja i aktivnosti finansiranja.

Izvješaj o gotovinskim tokovima u skladu sa zahtjevima ovog standarda treba da predstavlja integralni dio finansijskih iskaza pravnog lica za svaki period za koji se

Standard nudi izbor metode za dio izvještaja o gotovinskim tokovima koji se odnosi na operativne aktivnosti.

• Direktan metod: objavljuje glavne vrste bruto gotovinskih primitaka i bruto gotovinske uplate.

• Indirektan metod: neto profit ilitransakcija koje nijesu gotovinske prirode, bilo koje odgode ili obrabudućih operativnih gotovinskih primitaka ili uplata, bilo koje stavke prihoda ili rashoda koje se odnose na gotovinske

Prikaz 3

Dati su finansijski iskazi X DOO

Bilans uspjeha za godinu koja završava 31.Prihod od prodaje Troškovi proizvodnje za Troškovi administracije i distribucijeOstali poslovni rashodi


~ 45 ~

Primjeri za to su plate, zakup, reklame, telefonske usluge i amortizacija ili alokacija troškova zgrada ili kancelarijske opreme.

ani primici nijesu prihodi, tako ni svi novčani izdaci nismanjenja neke obaveze ne stvara trošak. Međutim, obaveza je mogla

i iz prethodno nastalog troška, kao što je reklama koja će biti plaćena kasnije. Mogu, isto tako, postojati dva koraka prije nego što neki gotovinski izdatak postane rashod. Na

eni troškovi ili postrojenja (kao što su mašine i oprtiraju kao sredstva. Kasnije, kako njihov upotrebni vijek isti

va nabavna vrijednost se raspoređuje na trošak, a potom i na rashod. U suštini, troškovi se ponekad nazivaju amortizovanim sredstvima.

Ne nastaju sva smanjenja vlastitog kapitala iz rashoda. Dividende smanjuju akcionarski kapital,

Cilj MRS 7 jeste da obezbijedi informacije korisnicima finansijskih iskaza o mogupravnog lica da stvara gotovinu i gotovinske ekvivalente kao i da naznači potrebu za gotovinom

anih tokova daje sliku o likvidnosti preduzeća u određenom obračunskom peri

e ne bi vodilo računa o mogućnosti generisanja gotovine u odreperiodu to može biti razlog, a u praksi se često i dešava, da se preduzeće likvidira bez obzira što

pozitivan finansijski rezultat.

inske tokove na operativne aktivnosti, aktivnosti investiranja i

Izvješaj o gotovinskim tokovima u skladu sa zahtjevima ovog standarda treba da predstavlja integralni dio finansijskih iskaza pravnog lica za svaki period za koji se iskazi pre

Standard nudi izbor metode za dio izvještaja o gotovinskim tokovima koji se odnosi na

objavljuje glavne vrste bruto gotovinskih primitaka i bruto gotovinske

neto profit ili gubitak prije oporezivanja usklađtransakcija koje nijesu gotovinske prirode, bilo koje odgode ili obra

ih operativnih gotovinskih primitaka ili uplata, bilo koje stavke prihoda ili rashoda koje se odnose na gotovinske tokove od investiranja i finansiranja.

PRIMJER:

Prikaz 3 – Bilans uspjeha za X DOO

Dati su finansijski iskazi X DOO za godinu 2004:

Bilans uspjeha za godinu koja završava 31. decembra 2004. ($’000)$ 4 000

Troškovi proizvodnje za prodatu robu $ 2 000Troškovi administracije i distribucije $ 400Ostali poslovni rashodi $ 600

Primjeri za to su plate, zakup, reklame, telefonske usluge i amortizacija ili

ani izdaci nijesu troškovi. utim, obaveza je mogla ćena kasnije. Mogu,

isto tako, postojati dva koraka prije nego što neki gotovinski izdatak postane rashod. Na eni troškovi ili postrojenja (kao što su mašine i oprema) se prilikom

tiraju kao sredstva. Kasnije, kako njihov upotrebni vijek ističe tokom rada, suštini, troškovi se

Ne nastaju sva smanjenja vlastitog kapitala iz rashoda. Dividende smanjuju akcionarski kapital,

informacije korisnicima finansijskih iskaza o mogućnosti i potrebu za gotovinom

enom obračunskom periodu.

nosti generisanja gotovine u određenom e likvidira bez obzira što

inske tokove na operativne aktivnosti, aktivnosti investiranja i

Izvješaj o gotovinskim tokovima u skladu sa zahtjevima ovog standarda treba da predstavlja iskazi prezentuju.

Standard nudi izbor metode za dio izvještaja o gotovinskim tokovima koji se odnosi na

objavljuje glavne vrste bruto gotovinskih primitaka i bruto gotovinske

usklađuje se za efekte transakcija koje nijesu gotovinske prirode, bilo koje odgode ili obračuni prošlih ili

ih operativnih gotovinskih primitaka ili uplata, bilo koje stavke prihoda ili rashoda

($’000) 4 000 2 000

$ 400 $ 600

Profit iz poslovanja Trošak kamate Prihod od kamate Profit prije poreza Trošak poreza Neto profit

Prikaz 4 – Bilans stanja na dan 31.

Aktiva Osnovna sredstva – nab.Akumulirana amortizacijaOsnovna sredstva – neto knj.Obrtna sredstva:

Zalihe Kupci Potraživanja za kamateAvansna plaćanja Kratkoročna ulaganjaGotovina Ukupna aktiva Pasiva

Akcijski kapital Emisiona premija Neraspoređena dobit Kredit – 10% kamataTekuće obaveze: Dobavljači Obračunate obaveze Obračunate kamate Obaveze za dividendObaveze za poreze Ukupna pasiva

Napomene:

1. Osnovna sredstva sa nabavnom vrijednošvrijednošću od $ 1,4 miliona su bila prodata na dan 1.gubitak po osnovu prodaje od $

2. Kratkoročna ulaganja se tretiraju kao gotovinski ekvivalenti u skladu sa standardom 7.Traži se: Uraditi Bilans novčanih tokova (u skladu sa standardom 7)

– indirektan metod – direktan metod

PRIRUČNIK

~ 46 ~

$1 000$ 250$ 50$ 800$ 200$ 600

Bilans stanja na dan 31. decembar za X DOO:

Godina 2002. Godina 2003$’000

nab. vrijednost 10 000 11 000Akumulirana amortizacija 6 000

neto knj. vrijednost 4 000

1 000 1 500

Potraživanja za kamate 100 150

na ulaganja 300 50

Ukupna aktiva 7 100

1 200 750

ena dobit 1 100

10% kamata 2000

1 400 unate obaveze 100

220 dividende 180

150 Ukupna pasiva 7 100

Osnovna sredstva sa nabavnom vrijednošću od $ 1,7 miliona i neto knjigovodstvenom miliona su bila prodata na dan 1. januar 2004. godine i ostvaren je

gubitak po osnovu prodaje od $ 0.4 miliona. na ulaganja se tretiraju kao gotovinski ekvivalenti u skladu sa standardom 7.

anih tokova (u skladu sa standardom 7) za 2004.

$1 000 $ 250 $ 50 $ 800 $ 200 $ 600

Godina 2003. $’000

11 000 6 500 4 500

1 400 1 120

150 40

200 210

7 620

1 260 760

1 400

2 690

860 200 150 140 160

7 620

miliona i neto knjigovodstvenom godine i ostvaren je

na ulaganja se tretiraju kao gotovinski ekvivalenti u skladu sa standardom 7. godinu koristeći:


RJEŠENJE: 1. Prikaz 5 – BNT – Indirektna metoda

Stavka Poslovne aktivnosti

Profit prije poreza Ispravke: Amortizacija Kapitalni gubitak Prihod od kamate Trošak kamate Promjene na obrtnom kapitalu:Kupci Zalihe Avansi Dobavljači Obračunate obaveze Međuzbir Plaćeni porez Plaćena kamata Plaćena dividenda A. Gotovina generisana iz poslovnih aktivnosti Invesicione aktivnosti

Nabavka osnovnih sredstavaProdaja osnovnih sredstavaB. Gotovina iz investicionih aktivnostiFinansijske aktivnosti

Emisija akcija Kredit C. Gotovina iz finansijskih aktivnostiPromjene gotovine u toku perioda A+ Početno stanje gotovine i ekvivalenata= Krajnje stanje gotovine i ekvivalenata

Pomoćne radnje:

– za osnovna sredstva

Imamo podatke iz Bilansa stanja o tome koliko je bilo poosnovnih sredstava i ispravke vrijednosti. Isto govori da je u toku godine prodato osnovno sredstvo Takođe su u napomeni date i informacije o nabavnoj vrijednosti tog sreknjigovodstvenoj vrijednosti na dansredstva do trenutka prodaje. Koristenam trebaju za Bilans novčanih tokova (BNT), a to su:


~ 47 ~

rektna metoda

800 400 (50) 250

Promjene na obrtnom kapitalu: 380

(400) 110

(540) 100

(190) (320) (340)

A. Gotovina generisana iz poslovnih

Nabavka osnovnih sredstava (2700) Prodaja osnovnih sredstava 1000 B. Gotovina iz investicionih aktivnosti

70

690 C. Gotovina iz finansijskih aktivnosti Promjene gotovine u toku perioda A + B + C

gotovine i ekvivalenata Krajnje stanje gotovine i ekvivalenata

Imamo podatke iz Bilansa stanja o tome koliko je bilo početno i krajnje stanje na raosnovnih sredstava i ispravke vrijednosti. Isto tako napomena uz finansijske izvještaje nam govori da je u toku godine prodato osnovno sredstvo čijom prodajom je ostvaren gubitak.

e su u napomeni date i informacije o nabavnoj vrijednosti tog sredknjigovodstvenoj vrijednosti na dan prodaje koje koristimo za obračun ispravke vrijednosti sredstva do trenutka prodaje. Koristeći date informacije dolazimo još do novih podataka koji

anih tokova (BNT), a to su:

Iznos

800

1400

(350) 1850

(850)

1000

(1700)

760 60

350 410

etno i krajnje stanje na računima tako napomena uz finansijske izvještaje nam

ijom prodajom je ostvaren gubitak. dstva kao i o neto

un ispravke vrijednosti i date informacije dolazimo još do novih podataka koji

– Kolika je bila nabavka osnovnih sredstava u toku periinvesticionih aktivnosti)

– Koliki je bio iznos troška amortizacije u toku godine (za ispravke na profitu u BNT iz poslovnih aktivnosti)

– Koliki je bio iznos priliva od prodaje osnovnog sredstva (za dio BNT iz investicionih aktivnosti)

Osnovna sredstva

P/S 10.000 Nab. 2.700

Prod. 1.700K/S 11.000

12.700 12.700

Nab vr. 1.700

– Plaćeni porez

Da bismo izračunali plaćeni porez imamo poU Bilansu uspjeha imamo iznos troška poreza za tekuračuna obaveze za porez. Razlika na dugovnoj strani

PlaK/S 160

– Plaćena kamata

Za plaćenu kamatu takođe imamo poBilansu uspjeha imamo iznos troška kamate za tekuračuna obaveze za kamate. Razlika na dugovnoj strani predstavlja plau toku perioda.

PlaK/S 150

PRIRUČNIK

~ 48 ~

Kolika je bila nabavka osnovnih sredstava u toku perioda (za dio BNT iz investicionih aktivnosti);

Koliki je bio iznos troška amortizacije u toku godine (za ispravke na profitu u BNT iz poslovnih aktivnosti);

Koliki je bio iznos priliva od prodaje osnovnog sredstva (za dio BNT iz investicionih aktivnosti).

Akumulirana amortizacija

Prod. 1.700 K/S 11.000

Prod. 300 K/S 6.500

12.700 6.800

Račun prodaje os. sred.

Nab vr. 1.700

A.am. 300 Priliv 1.000 Gub. 400

1.700 1.700

eni porez imamo početno i krajnje stanje na računu obaveza za porez. U Bilansu uspjeha imamo iznos troška poreza za tekući period koji se knjiži na potražnoj strani

una obaveze za porez. Razlika na dugovnoj strani predstavlja plaćeni iznos u toku perioda.

Obaveze za porez Plać. 190 K/S 160

P/S 150 Troš. per. 200

350 350

e imamo početno i krajnje stanje na računu obaveza za kamate. iznos troška kamate za tekući period koji se knjiži na potražnoj strani

una obaveze za kamate. Razlika na dugovnoj strani predstavlja plaćeni iznos na ime kamate

Obaveze za kamatu Plać. 320 K/S 150

P/S 220 Troš.per. 250

470 470

oda (za dio BNT iz

Koliki je bio iznos troška amortizacije u toku godine (za ispravke na profitu u BNT

Koliki je bio iznos priliva od prodaje osnovnog sredstva (za dio BNT iz


P/S 6.000 Amor. 800

6.800

unu obaveza za porez. i period koji se knjiži na potražnoj strani

eni iznos u toku perioda.

unu obaveza za kamate. U i period koji se knjiži na potražnoj strani

eni iznos na ime kamate


– Plaćena dividenda O objavljenim dividendama nemamo informaciju, ali vidimo da je ostvareni neto profit u godini 600, a neraspoređena dobit je u Bilansu stanja povegodinu objavljena dividenda 300 i odividende. Na ovom računu je, kako vidimo iz objavljenog Bilansa stanjakrajnje stanje, a razlika na dugovnoj strani predstavlja ispla

IsplaK/S 140

– Priliv od emisije akcija

Vidimo da postoji razlika između pokapitala i na računu emisione premije. Ukupan iznos povepriliv od emisije.

2. Direktna metoda Kao što je rečeno u uvodnom djelu teksta direktna i indirektna metoda kod Bilansa novtokova razlikuju se samo za dio BNT iz poslovnih aktivnosti.

Prikaz 6: Pregled BNT

StavkaPoslovne aktivnosti

Prilivi gotovine od kupacaOdlivi gotovine za plaćanja dobavlj.

MeđuzbirPlaćeni porez

Plaćena kamPlaćena dividenda

A. Gotovina generisana iz poslovnih aktivnosti

Invesicione aktivnosti

Nabavka osnovnih sredstavaProdaja osnovnih sredstava

B. Gotovina iz investicionih aktivnostiFinansijske aktivnosti

Emisija akcijaKredit

C. Gotovina iz finansijskih aktivnostiPromjene gotovine u toku perioda A

+ Početno stanje gotovine i ekvivalenata= Krajnje stanje gotovine i ekvivalenata


~ 49 ~

O objavljenim dividendama nemamo informaciju, ali vidimo da je ostvareni neto profit u godini ena dobit je u Bilansu stanja povećana samo za 300 što zna

godinu objavljena dividenda 300 i ona se knjiži na potražnoj strani račkako vidimo iz objavljenog Bilansa stanja, postojalo po

krajnje stanje, a razlika na dugovnoj strani predstavlja isplaćeni iznos dividende.

Obaveze za dividendu Isplać. 340 K/S 140

P/S 180 Objav. div 300

480 480

Priliv od emisije akcija

đu početnog i krajnjeg stanja (povećanje) na računu emisione premije. Ukupan iznos povećanja na ova dva rač

eno u uvodnom djelu teksta direktna i indirektna metoda kod Bilansa novtokova razlikuju se samo za dio BNT iz poslovnih aktivnosti.

Prikaz 6: Pregled BNT – Direktna metoda

Stavka Poslovne aktivnosti

Prilivi gotovine od kupaca ćanja dobavlj. i zaposl. đuzbir

eni porez (190) ena kamata (320)

ena dividenda (340) A. Gotovina generisana iz poslovnih

aktivnosti

Invesicione aktivnosti Nabavka osnovnih sredstava (2700) Prodaja osnovnih sredstava 1000

B. Gotovina iz investicionih aktivnosti Finansijske aktivnosti

Emisija akcija 70 Kredit 690

C. Gotovina iz finansijskih aktivnosti Promjene gotovine u toku perioda A + B + C

etno stanje gotovine i ekvivalenata Krajnje stanje gotovine i ekvivalenata

O objavljenim dividendama nemamo informaciju, ali vidimo da je ostvareni neto profit u godini ana samo za 300 što znači da je za tu

računa obaveze za postojalo početno i

eni iznos dividende.

anje) na računu akcijskog računa predstavlja

eno u uvodnom djelu teksta direktna i indirektna metoda kod Bilansa novčanih

Iznos

4380 2530 1850

(850)

1000

(1700)

760 60

350 410

Pomoćne radnje: Pomoćne radnje koje smo uradili za indirektnu metodu su issamo kako smo došli do iznosa prve dvije stavke kod BNT

a) Prilivi gotovine od kupaca: Prihod od prodaje iz Bilansa uspjeha + početno stanje na kupcima iz Bilansa stanjakrajnje stanje na kupcima iz Bilansa stanjaPriliv od kupaca

b) Odlivi gotovine za plać Troškovi poslovanja iz Bilansa uspjeha (2000Amortizacija Kapitalni gubitak od prodaje osnovnog sredstva Minus početno stanje zaliha Plus krajnje stanje zaliha Minus početno stanje avansa Plus krajnje stanje avansa Plus početno stanje dobavljača Minus krajnje stanje dobavljača Plus početno stanje obračunatih obaveza Minus krajnje stanje obračunatih obaveza Odlivi gotovine za plaćanje dobavlja Ostatak Bilansa novčanih tokova je isti

6.3. Iskaz o promjenama na kapitalu Bilans stanja ne daje preciznu sliku investitorima i akcionarima o tome šta je uzrok neke promjene na kapitalu. Iz tog razloga je u skladu sa standardima (MRS 1) obavezno da finansijski iskazi sadrže i Iskaz o promjenama na kapitalu. Ovaj finansijski iskaz daje detaljnu sliku o tome do kakvih je promjena na kapitalu došlo u toku obraAnaliza podataka iz Bilansa stanja o kapitalu iz tekuiz prethodnog perioda može nas dovesti do pogrešne slike o nekom preduze Recimo da su podaci iz pasive bilansa stanja nekog preduze

Prikaz

Aktiva Bilans stanja Pasiva

PRIRUČNIK

~ 50 ~

ne radnje koje smo uradili za indirektnu metodu su iste za direktnu metodu. Objasnikako smo došli do iznosa prve dvije stavke kod BNT – direktna metoda.

a) Prilivi gotovine od kupaca:

Prihod od prodaje iz Bilansa uspjeha 4000 etno stanje na kupcima iz Bilansa stanja 1500

krajnje stanje na kupcima iz Bilansa stanja (1120) 4380

Odlivi gotovine za plaćanje dobavljačima i zaposlenim

Troškovi poslovanja iz Bilansa uspjeha (2000 + 400 + 600) 3000 (800)

Kapitalni gubitak od prodaje osnovnog sredstva (400) (1000) 1400 (150) 40

1400 (860)

unatih obaveza 100 unatih obaveza (200)

anje dobavljačima i zaposlenim 2530

anih tokova je isti kao i kod indirektnog metoda.

skaz o promjenama na kapitalu

Bilans stanja ne daje preciznu sliku investitorima i akcionarima o tome šta je uzrok neke kapitalu. Iz tog razloga je u skladu sa standardima (MRS 1) obavezno da

sadrže i Iskaz o promjenama na kapitalu. Ovaj finansijski iskaz daje detaljnu sliku o tome do kakvih je promjena na kapitalu došlo u toku obračunskog perioda.

a podataka iz Bilansa stanja o kapitalu iz tekućeg perioda i uporednih podataka o kapitalu iz prethodnog perioda može nas dovesti do pogrešne slike o nekom preduzeću.

Recimo da su podaci iz pasive bilansa stanja nekog preduzeća sljedeći: 7 – Iskaz o promjenama na kapitalu BS

Aktiva Bilans stanja PasivaPozicija Tekuća g. Akcijski kapital 7000 Emisiona premija 3000 Revalorizaciona rezerva 3000 Neraspoređeni dobitak 4000

te za direktnu metodu. Objasnićemo direktna metoda.

Bilans stanja ne daje preciznu sliku investitorima i akcionarima o tome šta je uzrok neke kapitalu. Iz tog razloga je u skladu sa standardima (MRS 1) obavezno da

sadrže i Iskaz o promjenama na kapitalu. Ovaj finansijski iskaz daje detaljnu unskog perioda.

eg perioda i uporednih podataka o kapitalu ću.

Aktiva Bilans stanja Pasiva Prethodna g.

1000 5000 5000 3000


Analizirajući podatke iz prethodnog bilansa stanja stekao bi se utisak da se radi o jako uspješnom preduzeću čiji je akcijski kapital porastao sa 1000 na 7000, meanalize koju nam obezbjeđuje Iskaz o promjenama na kapitalu preuranjeno je donositi zaključke. Moguće je da je samo kapitalizovan dio rezervi što u stvari predstavlja samo zamjenu papira a ne suštinsku promjenu.

Pretpostavimo da se u preduzeću č

1. Kapitalizovan je saldo od 5000 sa ra

2. Emitovane su nove akcije ukupne nominalne vrijednosti 1000 uz emisionu premiju od 300%.

3. Izvršena je revalorizacija osnovnih sredstava što je imalo za efekrevalorizacionih rezervi osnovnih sredstava od 1000

4. Izvršena je revalorizacija hartija od vrijednosti koje se kotiraju na berzi za 2000

5. Prodate su hartije od vrijednosti

6. Razlika između stare i nove

7. Ostvaren je gubitak u tekuć

8. Isplaćena je dividenda akcionarima u iznosu od 2000

Izrada Iskaza o promjenama na kapitalu:

1. Emisionu premiju smanjujemo za 5000, a pove

2. Po osnovu nove emisije imamo povepremije od 3000 (gotovina duguje 4000).

3. Po osnovu ove promjene imamo odreispravci vrijednosti, a razlika koja nam je u ovom srevalorizacione rezerve –

4. Revalorizacija hartija od vrijednosti ima efekat na dugororevalorizacione rezerve investicija, i u ovom slu

5. Prilikom prodaje hartija od vrijednsaldo sa tog računa se prenosi na Bilans uspjeha. U ovom slurevalorizacionih rezervi od 1500.

6. U skladu sa standardom 16 imamo mogusredstava prenosimo svake godine u nerasporeizmeđu iznosa amortizacije tih sredstava prije revalorizacije i novog iznosa amortizacije nakon revalorizacije. U našem primjeru je ta razlika 3500 i ima efekta na dva rakapitala i to kao smanjenje sa revalorizacionih rezervi i kao poveneraspoređenoj dobiti.

7. Ostvaren je gubitak u tekusmanjenje neraspoređene dobiti.

8. Isplata dividendi se takođ2000.


~ 51 ~

i podatke iz prethodnog bilansa stanja stekao bi se utisak da se radi o jako iji je akcijski kapital porastao sa 1000 na 7000, međ

đuje Iskaz o promjenama na kapitalu preuranjeno je donositi e je da je samo kapitalizovan dio rezervi što u stvari predstavlja samo

zamjenu papira a ne suštinsku promjenu.

ću čiji smo dio Bilansa stanja gore dali desilo sljede

Kapitalizovan je saldo od 5000 sa računa emisione premije.

Emitovane su nove akcije ukupne nominalne vrijednosti 1000 uz emisionu premiju od

Izvršena je revalorizacija osnovnih sredstava što je imalo za efekrevalorizacionih rezervi osnovnih sredstava od 1000.

Izvršena je revalorizacija hartija od vrijednosti koje se kotiraju na berzi za 2000

Prodate su hartije od vrijednosti čija je revalorizaciona rezerva bila 1500

u stare i nove amortizacije revalorizovanih osnovnih sredstava je 3500

Ostvaren je gubitak u tekućoj godini od 500.

ena je dividenda akcionarima u iznosu od 2000.

Izrada Iskaza o promjenama na kapitalu:

Emisionu premiju smanjujemo za 5000, a povećavamo akcijski kapital.

Po osnovu nove emisije imamo povećanje akcijskog kapitala od 1000 i emisione premije od 3000 (gotovina duguje 4000).

Po osnovu ove promjene imamo određeni procenat povećanja na osnovnom sredstvu ispravci vrijednosti, a razlika koja nam je u ovom slučaju 1000 pove

račun kapitala.

Revalorizacija hartija od vrijednosti ima efekat na dugoročne investicije i na revalorizacione rezerve investicija, i u ovom slučaju imamo povećanje od 2000

Prilikom prodaje hartija od vrijednosti za koje je otvoren račun revalorizacionih rezervi una se prenosi na Bilans uspjeha. U ovom slučaju imamo smanjenje sa

revalorizacionih rezervi od 1500.

U skladu sa standardom 16 imamo mogućnost da dio revalorizacionih rezervi osnovnih sredstava prenosimo svake godine u neraspoređenu dobit. Taj dio jednak je razlici

u iznosa amortizacije tih sredstava prije revalorizacije i novog iznosa amortizacije nakon revalorizacije. U našem primjeru je ta razlika 3500 i ima efekta na dva rakapitala i to kao smanjenje sa revalorizacionih rezervi i kao pove

Ostvaren je gubitak u tekućoj godini od 500. Ovo se reflektuje na kapitalu kao ene dobiti.

Isplata dividendi se takođe reflektuje na smanjenju neraspoređene dobiti za iznos od

i podatke iz prethodnog bilansa stanja stekao bi se utisak da se radi o jako iji je akcijski kapital porastao sa 1000 na 7000, međutim bez dodatne

uje Iskaz o promjenama na kapitalu preuranjeno je donositi e je da je samo kapitalizovan dio rezervi što u stvari predstavlja samo

Bilansa stanja gore dali desilo sljedeće:

Emitovane su nove akcije ukupne nominalne vrijednosti 1000 uz emisionu premiju od

Izvršena je revalorizacija osnovnih sredstava što je imalo za efekat povećanje

Izvršena je revalorizacija hartija od vrijednosti koje se kotiraju na berzi za 2000.

ija je revalorizaciona rezerva bila 1500.

amortizacije revalorizovanih osnovnih sredstava je 3500.

kapital.

anje akcijskog kapitala od 1000 i emisione

anja na osnovnom sredstvu čaju 1000 povećava

čne investicije i na anje od 2000.

un revalorizacionih rezervi aju imamo smanjenje sa

nost da dio revalorizacionih rezervi osnovnih enu dobit. Taj dio jednak je razlici

u iznosa amortizacije tih sredstava prije revalorizacije i novog iznosa amortizacije nakon revalorizacije. U našem primjeru je ta razlika 3500 i ima efekta na dva računa kapitala i to kao smanjenje sa revalorizacionih rezervi i kao povećanje na

oj godini od 500. Ovo se reflektuje na kapitalu kao

ene dobiti za iznos od

Prikaz 8 – Iskaz o promjenama na kapitalu za naš primjer bi izgledao:

Akcijski kapital

– nominal.Početno stanje 1000

Profit Dividende

Revalorizacione rezerve – amort.

Nova emisija 1000 Kapitalizacija 5000 Revalorizacija

osnovnih sredstava

Revalorizacija dugoročnih investicija

Prodaja dugoročnih investicija

Krajnje stanje 7000 Vidimo da je stanje sa početka i sa kraja perioda isto kao u Bilansu stanja s tiiskazom daje mnogo detaljnija slika o preduze

6.4. Načelo sučeljavanja – gotovinska osnova

Prihodi se moraju dodijeliti onom raizvršene, a rashodi se moraju dodijeliti raostvario prihod.

6.5. Obračunsko načelo računovodstva (Načelo fakturisanja i realizacije)

Da bi primijenili pravilo sučeljavanja, raObračunsko načelo računovodstva događaja priznaju kada se pojave (a ne kada se novac ili njegovi ekvivalenti prime ili daju) i oni se evidentiraju u računovodstvenim evidencijama i o njima se izvještava u finansijskim izvještajima u periodima na koje se odnose. Drugse sastoji iz svih tehnika koje su rase obezbjeđuje na dva osnovna nakada nastanu i (2) prilagođavanjem ra

Priznavanje prihoda kada su ostvareni i rashodi kada se pojave

U poglavlju o vrednovanju poslovnih transakcija, nekoliko puta smo ilustrovali prvi metod obračunskog načela računovodstva. Na primjer, kada je rekla2, str. 64) izvršila prodaju na kredit objavljivanjem reklame za jednog klijenta (u transakciji iz 19. januara), prihod je priznat u momentu prodaje knjiženjem na dugoPotraživanja i na potražnoj strani ra

PRIRUČNIK

~ 52 ~

Iskaz o promjenama na kapitalu za naš primjer bi izgledao:

Akcijski kapital nominal.

Emisiona premija

Revalorizacione rezerve

5000 5000

(3500)

3000 (5000)

1000

2000

(1500)

3000 3000

etka i sa kraja perioda isto kao u Bilansu stanja s tiiskazom daje mnogo detaljnija slika o preduzeću investitorima i akcionarima.

gotovinska osnova

Prihodi se moraju dodijeliti onom računovodstvenom periodu u kome je roba prodata ili usluge izvršene, a rashodi se moraju dodijeliti računovodstvenom periodu u kome su nastali, da bi se

nsko načelo računovodstva (Načelo fakturisanja i realizacije)

eljavanja, računovođe su razvile obračunsko načelo raunovodstva je osnova po kojoj se „učinci“ transakcija i drugih

aja priznaju kada se pojave (a ne kada se novac ili njegovi ekvivalenti prime ili daju) i oni unovodstvenim evidencijama i o njima se izvještava u finansijskim

izvještajima u periodima na koje se odnose. Drugim riječima, obračunsko načelo rase sastoji iz svih tehnika koje su računovođe razvile da bi primijenile načelo su

uje na dva osnovna načela: (1) evidentiranjem prihoda kada su zaraavanjem računa.

Priznavanje prihoda kada su ostvareni i rashodi kada se pojave

U poglavlju o vrednovanju poslovnih transakcija, nekoliko puta smo ilustrovali prvi metod unovodstva. Na primjer, kada je reklamna agencija Joan Mill

str. 64) izvršila prodaju na kredit objavljivanjem reklame za jednog klijenta (u transakciji iz 19. januara), prihod je priznat u momentu prodaje knjiženjem na dugovnoj strani ra

potražnoj strani računa Zarađene naknade od reklame. To je na

Iskaz o promjenama na kapitalu za naš primjer bi izgledao:

Neraspoređena dobit 3000 (500)

(2000)

3500

4000

etka i sa kraja perioda isto kao u Bilansu stanja s tim što se ovim

unovodstvenom periodu u kome je roba prodata ili usluge unovodstvenom periodu u kome su nastali, da bi se

nsko načelo računovodstva (Načelo fakturisanja i realizacije)

čelo računovodstva. transakcija i drugih

aja priznaju kada se pojave (a ne kada se novac ili njegovi ekvivalenti prime ili daju) i oni unovodstvenim evidencijama i o njima se izvještava u finansijskim

unsko načelo računovodstva čelo sučeljavanja. Ono

ela: (1) evidentiranjem prihoda kada su zarađeni, a rashoda

U poglavlju o vrednovanju poslovnih transakcija, nekoliko puta smo ilustrovali prvi metod mna agencija Joan Miller (Lit. br.

str. 64) izvršila prodaju na kredit objavljivanjem reklame za jednog klijenta (u transakciji iz vnoj strani računa

e od reklame. To je način na koji


računovođa priznaje prihod od prodaje na kredit prije negoodređivanja momenta kada je došlo do prodaje se

19. januara: Vrši uslugu objavljivanja nekoliko velikih rStores. Usluga se odmah fakturiše, ali

Dug. Jan. 19 Računi Potraživanja 2,800 Zarađena nakn. za reklamne usluge – realizacija Potraživanja Jan. 19 2,800 Zarađ. naknade za rekl. usluge

Kada je reklamna agencija Joan Miller, 30.rashod je priznat i da se pojavio i da je pomogao da se ostvari prihod u januaru. Ta transakcija je evidentirana knjiženjem na dugovnoj strani računa Obaveza. Dok se telefonski ratransakcija vodi. Treba zapaziti da priznavanje rashoda ne zavisi od momenta nov

30. januara: Prima (ali ne plać

Jan. 30 Trošak telefona 70 Obaveze Obaveze Jan. 9 1,000 Troškovi telefona

Jan. 30 70


~ 53 ~

od prodaje na kredit prije nego što se izvrši naplata. Proces nta kada je došlo do prodaje se naziva priznavanje prihoda.

19. januara: Vrši uslugu objavljivanja nekoliko velikih reklama za Ward Department uriše, ali će biti naplaćena sljedeći mjesec.

Dug. Pot. Transakcija: Prihod zara ali će biti naplaćen kasnije. Analiza: Sredstva se pove

Potraživanja 2,800 Vlastiti kapital se pove Pravila: Povećanja sredstava se evidentiraju na dugovnoj strani.

realizacija 2,800 Povećanja vlastitog kapitala se evidentiraju na potražnoj

Potraživanja strani računa Realizacije. Knjiženje: Povećanje sredstava se evidentira na dugovnoj strani računa. Potraživanja. Pove vlastitog kapitala se evidentira na

. naknade za rekl. usluge – relizac. potražnoj strani računa. Zara naknade za reklamne usluge Jan. 10 1,400 realizacija. 9 2,800

Kada je reklamna agencija Joan Miller, 30. januara (Lit. br. 2, str. 64) primila rarashod je priznat i da se pojavio i da je pomogao da se ostvari prihod u januaru. Ta transakcija je evidentirana knjiženjem na dugovnoj strani računa Rashod za telefon i potražnoj strani

una Obaveza. Dok se telefonski račun ne plati, račun Obaveze služi kao mjesto na kome se transakcija vodi. Treba zapaziti da priznavanje rashoda ne zavisi od momenta nov

e plaća) račun za telefon, 70.

Dug. Pot. Transakcija: Napravljen trošak koji nije plaćen.

Jan. 30 Trošak telefona 70 Analiza: Obaveze se pove 70 Vlastiti kapital se smanjuje.

Pravila: Povećanja obaveza seObaveze evidentiraju na potražnoj strani.

Smanjenja vlastitogJan. 5 1,500 kapitala se evidentiraju na 6 2,600 dugovnoj strani. 30 70 Knjiženje: Smanjenje vlastitog kapitala se evidentira na dugovnoj strani računa. Troškovi telefona. Povećanje obaveza se evi

Troškovi telefona na potražnoj strani ra

što se izvrši naplata. Proces priznavanje prihoda.

eklama za Ward Department

Prihod zarađen, ćen kasnije.

: Sredstva se povećavaju. Vlastiti kapital se povećava.

anja sredstava se evidentiraju na dugovnoj strani.

anja vlastitog kapitala se evidentiraju na potražnoj

una Realizacije. ćanje sredstava

se evidentira na dugovnoj una. Potraživanja. Povećanje

vlastitog kapitala se evidentira na potražnoj strani računa. Zarađene naknade za reklamne usluge –

str. 64) primila račun za telefon, rashod je priznat i da se pojavio i da je pomogao da se ostvari prihod u januaru. Ta transakcija

una Rashod za telefon i potražnoj strani un Obaveze služi kao mjesto na kome se

transakcija vodi. Treba zapaziti da priznavanje rashoda ne zavisi od momenta novčane isplate.

Napravljen trošak

: Obaveze se povećavaju. Vlastiti kapital se smanjuje.

anja obaveza se evidentiraju na potražnoj strani. Smanjenja vlastitog kapitala se evidentiraju na

: Smanjenje vlastitog

kapitala se evidentira na dugovnoj una. Troškovi telefona.

anje obaveza se evidentira na potražnoj strani računa Obaveze.

6.5. Proces prilagođavanja

Računovođe koriste korektivna knjiženja da bi primtransakcije koje prelaze jedan račjedan unos na računu bilansa stanja (ili stalni rabilansa uspjeha (ili privremenom raGotovine. Ona su potrebna kada postoje odgode ili obraodgađanje priznavanja nekog rashoda koji je vezarađen. Odgode se koriste u dva slu

1. Evidentirani su troškovi koji se morajračunovodstvenih perioda. Primjeri su unaprijed plaosiguranje, potrošni materijal i troškovi zgrade. Korektivno knjiženje u ovom sluobuhvata račun Sredstva i ra

2. Evidentirani su prihodi koji se moraju raspodijeliti izmeperioda. Primjer za to su naplaobuhvata račun Obaveza i ra

„Akrual“ je priznavanje prihoda ili rashoda koji „Akruali“ su potrebni u ova dva slu

1. Postoje neevidentirani prihodi.nenaplaćene, ili su fakturisane kupcima. Korektivno knjiženje obuhvata rai račun Prihoda.

2. Postoje neevidentirani troškovi računovodstvenom periodu, ali koje niračun Rashoda i račun Obaveza.

U prikazu 9 daje se pregled računovodstvenog

PRIRUČNIK

~ 54 ~

na knjiženja da bi primijenili obračunsko načelo raračunovodstveni period. Korektivna knjiženja imaju najmanje

bilansa stanja (ili stalni račun) i najmanje jedno knjiženje na rabilansa uspjeha (ili privremenom računu). Korektivna knjiženja nikada ne uklju

u potrebna kada postoje odgode ili obračunate, a neplaćene obaveze. Odgoda je anje priznavanja nekog rashoda koji je već plaćen ili postoji, ili nekog prihoda koji je ve

en. Odgode se koriste u dva slučaja:

Evidentirani su troškovi koji se moraju raspodijeliti između dva ili više unovodstvenih perioda. Primjeri su unaprijed plaćeni zakup, unaprijed pla

osiguranje, potrošni materijal i troškovi zgrade. Korektivno knjiženje u ovom sluun Sredstva i račun Rashoda.

su prihodi koji se moraju raspodijeliti između dva ili više raperioda. Primjer za to su naplaćene usluge koje tek treba izvršiti. Korektivno knjiženje

un Obaveza i račun Prihoda.

je priznavanje prihoda ili rashoda koji je nastao, ali još uvijek nije evidentiransu potrebni u ova dva slučaja:

Postoje neevidentirani prihodi. Primjer su naknade koje su zarađene, ali još uvene, ili su fakturisane kupcima. Korektivno knjiženje obuhvata ra

Postoje neevidentirani troškovi – rashodi. Primjer su: zarađene plate u tekuunovodstvenom periodu, ali koje nijesu isplaćene. Korektivno knjiženje obuhvata

un Obaveza.

čunovodstvenog ciklusa kako slijedi (Lit. br. 2, str.112):

čelo računovodstva na unovodstveni period. Korektivna knjiženja imaju najmanje

un) i najmanje jedno knjiženje na računu unu). Korektivna knjiženja nikada ne uključuju račun

ene obaveze. Odgoda je en ili postoji, ili nekog prihoda koji je već

u raspodijeliti između dva ili više eni zakup, unaprijed plaćeno

osiguranje, potrošni materijal i troškovi zgrade. Korektivno knjiženje u ovom slučaju

u dva ili više računovodstvenih ene usluge koje tek treba izvršiti. Korektivno knjiženje

li još uvijek nije evidentiran.

đene, ali još uvijek ene, ili su fakturisane kupcima. Korektivno knjiženje obuhvata račun Sredstava

ene plate u tekućem ene. Korektivno knjiženje obuhvata

str.112):

F

ina

nsijsko

i up

ravlja

Prika

z 9

Donosioci odluke

Poslovne aktivnosti

F

ina

nsijsko

i up

ravljačko

raču

novo

dstvo

~ 5

5 ~

Prika

z 9. P

regled

raču

novo

dstven

og

ciklusa

RAČUNOVODSTVENI CIKLUS

Vrednovanje

1. Analiziranje

poslovnih transakcija

Komunikacija

6. Izrada

finansijskih izvještaja

Obrada

5.

Zaključivanje računa

4. Korigovanje računa i

izrada korig.

probnog bilansa

3.

Prenošenje knjiženja i priprema probnog bilansa

2.

Evidentiranje / unos

podataka

6.6. Potraživanja

Druga osnovna vrsta kratkoročnih likvidnih sredstava su potraživanja od kupaca i potraživanja za primljene mjenice. Oba potraživanja nastaju kao rezultat prodaje robe kupcima uz odloženo plaćanje. Svako maloprodajno preduzerobe više dana ili mjeseci nakon kupovine. Prodaja na kredit se znatno proširila i u veleprodaji i proizvodnim industrijskim granama.

Potraživanja od kupaca su kratkorokoju su kupcima omogućila maloprodajna i veleprodajna preduzeobično naziva trgovački kredit ili odgoda plase obično kreću u rasponu od pet dana do šest mjeseci, grana i preduzeća. Za neka preduzepotraživanja od prodaje na kredit kredit nastaju u slučaju prodaje robe pod uslovima koji omogurobu u više rata. Robne kuće, prodavnice kupolovnih automobila, kao i druge maloprodajne firme, otplaćuje u ratama. Iako period otplate može da bude dvadeset od prodaje na kredit (na rate) se klasifikuju kao tekuuobičajena za datu privrednu oblast. Posebna raevidentiranje ovakvih kreditnih prodaja, se obikursevima.

U bilansu stanja, račun Potraživanja je rezervisan za prodaju redovnim kupcima tokom redovnog ciklusa poslovanja. Ako su zaposlenima,cima dati zajmovi ili prodata roba pod uslovima koji ne spadaju u ovu kategoriju, te transakcije trebaju biti prikazane odvojeno, kao sredstva koja se vode pod nazivom Potražzaposlenih.

Računi pojedinačnih potraživanja preplate svoje račune greškom ili plapojedinačni računi kupaca pokažu potražna salda, ukupanprikazan u bilansu stanja kao tekuako ne dođe do prodaje robe tim kupcima.

Pomoćna knjiga računa potraživanja

Do sada smo u obrazloženjima koristili samo jedmože da nam kaže direktno koliko je duguje. U praksi, sve kompanije koje robu prodaju kupcima na kredit, vode pojedinapotraživanja za svakog kupca. Ako kompanija ima 6,000 kupaca na kredit, postoji 6,000 rapotraživanja. Kada bi se ovi računi evidentirali u glavnoj knjizi, zajedno sa ostalim sredstvima, obavezama i vlastitim kapitalom, ona bi bila preglomazna. Zbog toga, mnoge kompanije te pojedinačne potražne račune ne vode u glavnoj knjizi koja sadrži finansijske izvještaje, veevidentiraju u odvojenoj, pomoćnoj knjizi. Pomovezuju za saldo na jednom računu u glavnoj knjizi. Raredosljedu ili po brojevima računa u pomo

PRIRUČNIK

~ 56 ~

čnih likvidnih sredstava su potraživanja od kupaca i potraživanja za primljene mjenice. Oba potraživanja nastaju kao rezultat prodaje robe kupcima uz odloženo

maloprodajno preduzeće prelazi u ekspanziju kada omogući kupcima plarobe više dana ili mjeseci nakon kupovine. Prodaja na kredit se znatno proširila i u veleprodaji i proizvodnim industrijskim granama.

su kratkoročna likvidna sredstva a nastala su od prodaje na kredit ila maloprodajna i veleprodajna preduzeća. Ova vrsta kredita se

ki kredit ili odgoda plaćanja za prodatu robu. Uslovi trgovau u rasponu od pet dana do šest mjeseci, zavisno od usvojene prakse poje

a. Za neka preduzeća, čija je osnovna djelatnost prodaja robe široke potrošnje, potraživanja od prodaje na kredit čine značajan dio potraživanja od kupaca.

aju prodaje robe pod uslovima koji omogućavaju kupcu da isplati kupljenu će, prodavnice kućnih aparata, prodavnice namještaja, prodavnice

polovnih automobila, kao i druge maloprodajne firme, često daju robu na kredit koji se uje u ratama. Iako period otplate može da bude dvadeset četiri i više mjeseci, potraživanja

od prodaje na kredit (na rate) se klasifikuju kao tekuća sredstva, ako je takva kreditna politika oblast. Posebna računovodstvena pravila, koja se odnose na prodaja, se obično izučavaju na naprednim ra

un Potraživanja je rezervisan za prodaju redovnim kupcima tokom Ako su zaposlenima, višim službenicima korporacije

cima dati zajmovi ili prodata roba pod uslovima koji ne spadaju u ovu kategoriju, te transakcije trebaju biti prikazane odvojeno, kao sredstva koja se vode pod nazivom Potraž

nih potraživanja od kupaca, normalno, imaju dugovna salda, ali ponekad kupci une greškom ili plaćajući unaprijed jer očekuju nove kupovine. Kada

uni kupaca pokažu potražna salda, ukupan iznos ovih potraživanja treba da bude prikazan u bilansu stanja kao tekuća obaveza, pošto ti iznosi moraju biti kasnije nadokna

e do prodaje robe tim kupcima.

Pomoćna knjiga računa potraživanja

koristili samo jedan račun potraživanja. Međutim, taj rakoliko je svaki kupac kupio i platio robe ili koliko svaki kupac

duguje. U praksi, sve kompanije koje robu prodaju kupcima na kredit, vode pojedinaa. Ako kompanija ima 6,000 kupaca na kredit, postoji 6,000 računi evidentirali u glavnoj knjizi, zajedno sa ostalim sredstvima,

obavezama i vlastitim kapitalom, ona bi bila preglomazna. Zbog toga, mnoge kompanije te une ne vode u glavnoj knjizi koja sadrži finansijske izvještaje, ve

ju u odvojenoj, pomoćnoj knjizi. Pomoćna knjiga se sastoji od račvezuju za saldo na jednom računu u glavnoj knjizi. Računi kupaca se vod

čuna u pomoćnoj knjizi računa potraživanja od kupaca.

nih likvidnih sredstava su potraživanja od kupaca i potraživanja za primljene mjenice. Oba potraživanja nastaju kao rezultat prodaje robe kupcima uz odloženo

ći kupcima plaćanje robe više dana ili mjeseci nakon kupovine. Prodaja na kredit se znatno proširila i u veleprodaji i

na likvidna sredstva a nastala su od prodaje na kredit a. Ova vrsta kredita se

anja za prodatu robu. Uslovi trgovačkog kredita zavisno od usvojene prakse pojedinih

ija je osnovna djelatnost prodaja robe široke potrošnje, ajan dio potraživanja od kupaca. Potraživanja na

avaju kupcu da isplati kupljenu ih aparata, prodavnice namještaja, prodavnice

sto daju robu na kredit koji se etiri i više mjeseci, potraživanja

ako je takva kreditna politika unovodstvena pravila, koja se odnose na

naprednim računovodstvenim

un Potraživanja je rezervisan za prodaju redovnim kupcima tokom višim službenicima korporacije ili vlasni-

cima dati zajmovi ili prodata roba pod uslovima koji ne spadaju u ovu kategoriju, te transakcije trebaju biti prikazane odvojeno, kao sredstva koja se vode pod nazivom Potraživanja od

vna salda, ali ponekad kupci ekuju nove kupovine. Kada

iznos ovih potraživanja treba da bude osi moraju biti kasnije nadoknađeni

un potraživanja. Međutim, taj račun ne ili koliko svaki kupac

duguje. U praksi, sve kompanije koje robu prodaju kupcima na kredit, vode pojedinačne račune a. Ako kompanija ima 6,000 kupaca na kredit, postoji 6,000 računa

uni evidentirali u glavnoj knjizi, zajedno sa ostalim sredstvima, obavezama i vlastitim kapitalom, ona bi bila preglomazna. Zbog toga, mnoge kompanije te

une ne vode u glavnoj knjizi koja sadrži finansijske izvještaje, već ih na knjiga se sastoji od računa čija se salda

uni kupaca se vode po azbučnom una potraživanja od kupaca.


Kada kompanija unese pojedinačni rasaldo se odražava na računu Potraživanja od kupaca u glavnoj knjglavnoj knjizi se naziva još i kontrolni raknjige. On jeste kontrolni u smislu da njegov saldo treba da bude jednak ukupnom zbiru salda svih pojedinačnih računa u pomoizmeđu računa pomoćne knjige i kontrolnog ra

Prikaz 10. Odnos izmeđ

Kada se iznosi u pomoćnoj knjizi i na kontrolom ragreška i može da je pronađe i ispravi. Kao što knjigu računa obaveza (prema dobavljaračun u glavnoj knjizi za koji uprava preduzepojedinačnu stavku, kao što su recimo Potraživanja za mje

Nenaplativi računi

Bez obzira koliko je sistem kontrole kredita razrase suoči sa kupcima koji ili nećnazivaju nenaplativi računi, ili nenaplativa potraživanja i predstavljaju gubitak ili rashod od prodaje na kredit. Zašto kompanija prodaje na kredit ako oplaćeni? Odgovor je da kompanija oprodaje na kredit, pa će time poveć

Nenaplativi računi i metod ispravke ili otpisa

Kod računovodstvenog evidentiranja nenaplativih ranenaplativih potraživanja se sučnavedeno, kada uprava omogući kupovinu na kredit da bi poveće izazvati određene gubitke zbog nenaplativih ra

POMOĆNA KNJIGARAČUNA POTRAŽIVANJA

Kupac A

saldo xxx

Kupac B saldo xxx

Kupac C

saldo xxx • • •

Kupac X saldo xxx


~ 57 ~

Kada kompanija unese pojedinačni račun kupca u knjigu računa Potraživanja od kupaca, njihov unu Potraživanja od kupaca u glavnoj knjizi. Ovaj rač

kontrolni račun, jer se smatra da on kontroliše raknjige. On jeste kontrolni u smislu da njegov saldo treba da bude jednak ukupnom zbiru salda

una u pomoćnoj knjizi, kako je to prikazano na prikazu 10 ne knjige i kontrolnog računa.

Prikaz 10. Odnos između računa pomoćne knjige i kontrolnog računa (Lit. b

noj knjizi i na kontrolom računu ne slažu, računovođe i ispravi. Kao što ćete vidjeti, većina kompanija koristi i pomo

una obaveza (prema dobavljačima). Moguće je voditi pomoćnu knjigu za bilo koji un u glavnoj knjizi za koji uprava preduzeća želi da ima specifične informacije z

nu stavku, kao što su recimo Potraživanja za mjenice, Tekuća ulaganja i Oprema.

Bez obzira koliko je sistem kontrole kredita razrađen i efikasan, kompanija će uvijek morati da i sa kupcima koji ili neće željeti, ili neće moći da plate. Računi takvih k

uni, ili nenaplativa potraživanja i predstavljaju gubitak ili rashod od prodaje na kredit. Zašto kompanija prodaje na kredit ako očekuje da neki od ra

da kompanija očekuje da će prodati mnogo više nego što bi prodala da ne e time povećati svoju zaradu.

Nenaplativi računi i metod ispravke ili otpisa

unovodstvenog evidentiranja nenaplativih računa metodom otpisa, gubici od aplativih potraživanja se sučeljavaju sa prodajom koja ih je proizvela. Kako je ranije

ći kupovinu na kredit da bi povećala prodaju, ona je svjesna i da ene gubitke zbog nenaplativih računa. Ti gubici su rashodi

NA KNJIGA UNA POTRAŽIVANJA

KONTROLNI RAGLAVNE KNJIGE

Potraživanja

saldo xxx

una Potraživanja od kupaca, njihov izi. Ovaj račun potraživanja u

, jer se smatra da on kontroliše račune pomoćne knjige. On jeste kontrolni u smislu da njegov saldo treba da bude jednak ukupnom zbiru salda

prikazano na prikazu 10 – Odnos

una (Lit. br. 2, str.238)

unovođa zna da postoji ina kompanija koristi i pomoćnu

nu knjigu za bilo koji ne informacije za svaku

a ulaganja i Oprema.

en i efikasan, kompanija će uvijek morati da čuni takvih kupaca se

uni, ili nenaplativa potraživanja i predstavljaju gubitak ili rashod od ekuje da neki od računa neće biti

e prodati mnogo više nego što bi prodala da ne

una metodom otpisa, gubici od eljavaju sa prodajom koja ih je proizvela. Kako je ranije

ona je svjesna i da una. Ti gubici su rashodi koji su nastali u

KONTROLNI RAČUN GLAVNE KNJIGE

Potraživanja

momentu kada je prodaja na kredit izvršena, i treba da se sunastali. Naravno, u momentu kada doplatiti, a koji neće, odnosno predvidjeti tabi se ispoštovalo načelo sučeljavanja, gubici od nenaplativprocijenjeni iznos postaje rashod u ra

Na primjer, pretpostavimo da je Cottage Sales kompanija najviše robe prodala na kredit u prvoj godini svoga rada. Na kraju godine, potraživanja su iznosila 100,000. Tog dana je uprava provjerila stanje naplativosti po potraživanjima. Oko 6,000 od 100,000 raprocijenjeno kao nenaplativo. Prema tome, rasposlovanja je procijenjen na 6,000. Slte godine:

31. dec.: Rashod od nenaplativih potraživanja Ispravka za nenaplativa potraživanja Evidentiranje rashoda za proc nenaplative račune za 20x1 Račun Rashoda za nenaplative raRačun Ispravke nenaplativih potraživanjasredstva koji se odbija od računa Potraživanja. On smanjuje potraživanja na iznos za kojočekuje da bude realizovan ili napla

Tekuća sredstva Gotovina Tekuća ulaganja Tekuća potraživanja Umanjena za ispravku nenaplativih ra Zalihe Ukupna tekuća sredstva Potraživanja se mogu u bilansu stanja pokazati i ovako:Potraživanja (neto ispravke za nenaplative ra Isto tako, oni se mogu prikazati kao „neto“potraživanja navedenim u napomeni uz finansijske izvještaje. Procne može knjižiti na potražnoj stranikontrolnog računa bio u neskladu sa ukupnim raprocijenjeni nenaplativi iznos knjiži na potražnoj strani posebnog ranenaplative račune. Račun ispravke često može da ima razliIspravka nenaplativih potraživanja. Rashod za nenaplativa potraživanja je drugi naziv koji se često koristi za Rashod za nenaplative ra Procjenjivanje rashoda zbog nenapl

Kako je već pomenuto, neophodno je procijeniti rashod da bi se pokrili ogodinu. Normalno da se procjene mogu veoma razlikovati. Ako uprava zauzme optimisti

PRIRUČNIK

~ 58 ~

momentu kada je prodaja na kredit izvršena, i treba da se sučele sa prihodima koji su iz njih nastali. Naravno, u momentu kada dođe do prodaje, uprava ne može da utvrdi koji

e, odnosno predvidjeti tačan iznos novca koji će biti izgubljen. Prema tome, da eljavanja, gubici od nenaplativih računa se moraju procijeniti

jenjeni iznos postaje rashod u računovodstvenoj godini kada je izvršena prodaja.

je Cottage Sales kompanija najviše robe prodala na kredit u prvoj godini svoga rada. Na kraju godine, potraživanja su iznosila 100,000. Tog dana je uprava provjerila stanje naplativosti po potraživanjima. Oko 6,000 od 100,000 računa potraživanja je

njeno kao nenaplativo. Prema tome, rashod od nenaplativih računa u prnja je procijenjen na 6,000. Sljedeće korektivno knjiženje bi bilo izvršeno 31. decembra

Rashod od nenaplativih potraživanja 6,000 nenaplativa potraživanja 6,000

Evidentiranje rashoda za procijenjene une za 20x1

un Rashoda za nenaplative račune se u bilansu uspjeha pojavljuje kao operativni rashod. un Ispravke nenaplativih potraživanja se u bilansu stanja pojavljuje kao kontra

čuna Potraživanja. On smanjuje potraživanja na iznos za kojili naplaćen u gotovini, kako slijedi:

10,000 15,000 100,000

Umanjena za ispravku nenaplativih računa 6,000 94,000 56,000

175,000

Potraživanja se mogu u bilansu stanja pokazati i ovako: nenaplative račune od 6,000) 94,000

ako, oni se mogu prikazati kao „neto“ iznos, sa iznosom ispravki za nenaplativa potraživanja navedenim u napomeni uz finansijske izvještaje. Procijenjeni nenaplativi iznos se ne može knjižiti na potražnoj strani kontrolnog računa Potraživanja, jer bi time saldo

una bio u neskladu sa ukupnim računima kupaca u pomoćnoj knjizi. Zato se jenjeni nenaplativi iznos knjiži na potražnoj strani posebnog računa

esto može da ima različit naziv, kao što je, recimo, Sumnjivi raIspravka nenaplativih potraživanja. Rashod za nenaplativa potraživanja je drugi naziv koji se esto koristi za Rashod za nenaplative račune.

Procjenjivanje rashoda zbog nenaplativih računa

pomenuto, neophodno je procijeniti rashod da bi se pokrili očekivani gubici za datu Normalno da se procjene mogu veoma razlikovati. Ako uprava zauzme optimisti

ele sa prihodima koji su iz njih e do prodaje, uprava ne može da utvrdi koji će kupci

e biti izgubljen. Prema tome, da una se moraju procijeniti i taj

i kada je izvršena prodaja.

je Cottage Sales kompanija najviše robe prodala na kredit u prvoj godini svoga rada. Na kraju godine, potraživanja su iznosila 100,000. Tog dana je uprava

čuna potraživanja je čuna u prvoj godini

e korektivno knjiženje bi bilo izvršeno 31. decembra

une se u bilansu uspjeha pojavljuje kao operativni rashod. su stanja pojavljuje kao kontra – račun

una Potraživanja. On smanjuje potraživanja na iznos za koji se

10,000 15,000 100,000 94,000 56,000 175,000

94,000

iznos, sa iznosom ispravki za nenaplativa jenjeni nenaplativi iznos se

una Potraživanja, jer bi time saldo ćnoj knjizi. Zato se čuna – Ispravka za

it naziv, kao što je, recimo, Sumnjivi računi, ili Ispravka nenaplativih potraživanja. Rashod za nenaplativa potraživanja je drugi naziv koji se

čekivani gubici za datu Normalno da se procjene mogu veoma razlikovati. Ako uprava zauzme optimističan


stav i predvidi mali gubitak od nenaplativih rau slučaju kada uprava zauzme pesimistitakođe biti veći, jer će procijenjeni rashod biti manji. Raosnovu prethodnog iskustva i poočekuju veći gubici zbog nenaplativih rarasta. Konačnu odluku o procinformacija, kao što je računovodstvena analiza, te na osnovu nekih kvalitativnih faktora, kao što je pretpostavljeni stav koji ćuspješnosti poslovanja preduzeća. Bez obzira na kvalitativne procjene, predvinenaplativih potraživanja treba da budu realni.

Računovođa, prilikom procjene očjedan od dva metoda procjene: metod postotka od neto prodaje, i metod starosti dospijeračuna potraživanja.

7. Primjena MRS/MSFI standarda u ra

7.1. MRS 2 – Zalihe

7.1.1. Uvod

Zalihe predstavljaju jednu od najvažnijih vrsta sredstava u finanijskim izvještajima preduzeOne utiču na bilans uspjeha, imaju sredstva u bilansu stanja. Sada ćzaliha, kako pripremiti i takođe prou

Zalihe obuhvataju:

� kupljenu robu koja se drži radi d� sirovine (tj. materijal koji ć� nedovršene radove (tj. proizvode u srednjoj fazi završetka) i � gotove proizvode.

Kao što već znate, rashod trošenja zaliha ukljuprodaje (ili troška prodate robe). U okviru trgovinskog raprihodom od prodaje zaliha u okviru obrazaliha se prenose u sljedeći obračunski period u bilansu stanja.

Početno stanje zaliha Plus kupovina Minus završno stanje zaliha Jednako je trošak prodaje

\Trošak prodaje = početno stanje zaliha + kupovina


~ 59 ~

stav i predvidi mali gubitak od nenaplativih računa, dobijena neto potraživanja aju kada uprava zauzme pesimističan stav. Prema optimističkom stavu, neto profit

jenjeni rashod biti manji. Računovođa kompanije pravi procjenu na osnovu prethodnog iskustva i postojećih ekonomskih uslova. Na primjer, normalno je da se

i gubici zbog nenaplativih računa u periodu recesije, nego u periodu ekonomskog nu odluku o procijenjenom rashodu donosi uprava na osnovu objektivnih

unovodstvena analiza, te na osnovu nekih kvalitativnih faktora, kao što je pretpostavljeni stav koji će investitori, bankari, zajmodavci i drugi zauzetuspješnosti poslovanja preduzeća. Bez obzira na kvalitativne procjene, predvinenaplativih potraživanja treba da budu realni.

a, prilikom procjene očekivanog rashoda od nenaplativih računa, može da izabere jedan od dva metoda procjene: metod postotka od neto prodaje, i metod starosti dospije

jena MRS/MSFI standarda u računovodstvu

Zalihe predstavljaju jednu od najvažnijih vrsta sredstava u finanijskim izvještajima preduzeu na bilans uspjeha, imaju direktan uticaj na bruto dobit i uključene su kao teku

sredstva u bilansu stanja. Sada ćemo vidjeti kako se popisuju zalihe i procjenjuje vrijednost đe proučiti računovodstveni standard MRS 2 – Zalihe.

kupljenu robu koja se drži radi dalje prodaje, sirovine (tj. materijal koji će biti upotrijebljen u procesu proizvodnje), nedovršene radove (tj. proizvode u srednjoj fazi završetka) i

znate, rashod trošenja zaliha uključujemo u bilans uspjeha obračprodaje (ili troška prodate robe). U okviru trgovinskog računa trošak prodaje uparuje se sa prihodom od prodaje zaliha u okviru obračunskog perioda, dajući bruto dobit. Završ

i obračunski period u bilansu stanja.

£ etno stanje zaliha X

X no stanje zaliha (X)

Jednako je trošak prodaje X

FORMULA

Trošak prodaje = početno stanje zaliha + kupovina – završno stanje zaliha

neto potraživanja će biti veća nego kom stavu, neto profit će

a kompanije pravi procjenu na ih ekonomskih uslova. Na primjer, normalno je da se

una u periodu recesije, nego u periodu ekonomskog jenjenom rashodu donosi uprava na osnovu objektivnih

unovodstvena analiza, te na osnovu nekih kvalitativnih faktora, kao ri, bankari, zajmodavci i drugi zauzeti u pogledu

a. Bez obzira na kvalitativne procjene, predviđeni gubici od

čuna, može da izabere jedan od dva metoda procjene: metod postotka od neto prodaje, i metod starosti dospijeća

čunovodstvu

Zalihe predstavljaju jednu od najvažnijih vrsta sredstava u finanijskim izvještajima preduzeća. čene su kao tekuća

emo vidjeti kako se popisuju zalihe i procjenjuje vrijednost Zalihe.

ujemo u bilans uspjeha obračunavanjem troška una trošak prodaje uparuje se sa

i bruto dobit. Završno stanje

završno stanje zaliha

Međutim, samo zapisivanje ove formule skriva tri osnovna problema:

� Na koji način se dobija precizan popis zaliha u bilo kom trenutku?� Kada se izvrši popis, kako procij� Kada se procijeni vrijednost zaliha, kako funkcioniše dvojno knjigovodstvo za

Prije nego što pogledamo odgovore na ova pitanja, osvrnimo se na MRS 2.

7.1.2. MRS 2 – Definicija i djelokrug

Zalihe su sredstva:

� koja se drže za prodaju u redovnom toku poslovanja� u procesu proizvodnje za takvu prodaju� u obliku materijala ili djelova zaliha koji

postupku pružanja usluga.

Zalihe mogu uključivati:

� Kupljenu robu koja se drži radi dalje prodaje.� Sirovine (tj. materijal koji ć� Radovi u toku (tj. proizvode u srednjoj fazi završetka).� Gotovi proizvodi.

Sljedeće stavke su isključene iz djelokruga ovog standarda:

� Radovi u toku prema ugovorima o izgradnji (obuhvaizgradnji, koje ćemo izučavati u modelu „Finansijsko izvještavan

� Finansijski instrumenti (tj. akcije, obveznice).� Stoka, poljoprivredni i šumski proizvodi, i minerali.

7.1.3. Popis i procjena zaliha

Popis zaliha

Zalihe na kraju godine utvrđuju se fizizaliha. Poslovanje je kontinuirana aktivnost ali se rana određeni datum.

Neophodno je „zamrznuti“ aktivnost preduzedatom trenutku. Vjerovatno ste povremeno vidjeli prodavce ilzbog popisa“, upravo iz ovog razloga.

U jednostavnim slučajevima, kada preduzekoličine zaliha, količina zaliha na datum bilansa stanja može se utvrditi fizizaliha. U slučaju kada preduzeće ima znaza utvrđivanje količina je vođenje kontinuirane evidencije zaliha.

Karton se vodi za svaku stavku zalihakao i tekući zbir. Nekoliko stavki zaliha se popisuje svakog dana kako bi se obezbijedilo da su

PRIRUČNIK

~ 60 ~

zapisivanje ove formule skriva tri osnovna problema:

in se dobija precizan popis zaliha u bilo kom trenutku? Kada se izvrši popis, kako procijeniti vrijednost zaliha? Kada se procijeni vrijednost zaliha, kako funkcioniše dvojno knjigovodstvo za

Prije nego što pogledamo odgovore na ova pitanja, osvrnimo se na MRS 2.

Definicija i djelokrug

za prodaju u redovnom toku poslovanja, u procesu proizvodnje za takvu prodaju,

djelova zaliha koji će biti utrošeni u procesu proizvodnje ili u postupku pružanja usluga.

Kupljenu robu koja se drži radi dalje prodaje. Sirovine (tj. materijal koji će biti upotrijebljen u procesu proizvodnje).

proizvode u srednjoj fazi završetka).

ene iz djelokruga ovog standarda:

Radovi u toku prema ugovorima o izgradnji (obuhvaćeni u MRS 11 čavati u modelu „Finansijsko izvještavanje“).

Finansijski instrumenti (tj. akcije, obveznice). Stoka, poljoprivredni i šumski proizvodi, i minerali.

đuju se fizičkim brojanjem zaliha ili „kontinuiranim“ popisom anje je kontinuirana aktivnost ali se računovodstveni izvještaji moraju pripremiti

Neophodno je „zamrznuti“ aktivnost preduzeća kako bi se utvrdila njegova sredstva i obaveze u datom trenutku. Vjerovatno ste povremeno vidjeli prodavce ili preduzeća sa znakom „zatvoreno zbog popisa“, upravo iz ovog razloga.

ajevima, kada preduzeće ima zalihe koje se lako popisuju i relativno male ina zaliha na datum bilansa stanja može se utvrditi fizi

će ima značajne količine raznovrsnih zaliha, alternativni pristup đenje kontinuirane evidencije zaliha.

se vodi za svaku stavku zaliha i u njemu su navedena primanja i izdavanja iz magacinai zbir. Nekoliko stavki zaliha se popisuje svakog dana kako bi se obezbijedilo da su

Kada se procijeni vrijednost zaliha, kako funkcioniše dvojno knjigovodstvo za zalihe?

e biti utrošeni u procesu proizvodnje ili u

e biti upotrijebljen u procesu proizvodnje).

eni u MRS 11 – Ugovori o

kim brojanjem zaliha ili „kontinuiranim“ popisom unovodstveni izvještaji moraju pripremiti

a kako bi se utvrdila njegova sredstva i obaveze u a sa znakom „zatvoreno

e ima zalihe koje se lako popisuju i relativno male ina zaliha na datum bilansa stanja može se utvrditi fizičkim brojanjem

ine raznovrsnih zaliha, alternativni pristup

i u njemu su navedena primanja i izdavanja iz magacina, i zbir. Nekoliko stavki zaliha se popisuje svakog dana kako bi se obezbijedilo da su


njihovi kartoni ispravni – ovo se zove „kontinuirani“ popis zato što se odvija tokom godinene obavlja se u jednom popisu u odre

Procjena zaliha

Standard kaže da „zalihe treba mjeriti po trošku ili neto ostvarivoj vrijednosti, u zavisnosti od toga šta je manje“, a ovo se odnosi na pojedinarazmjenjivih stavki.

Da pogledamo ovo pažljivije.

Uobičajena osnova za procjenu zalihe je

Ovo ima smisla zato što je cilj korekcije za završno stanje zaliha u bilansu uspjeha da se iz kupovine izdvoje stavke koje su neprodate na datum bilansa stanja. Stavke su ušle u kupovpo cijeni koštanja (trošku) tako da ih oduzimamo po trošku.

Ukoliko se, iz nekog razloga, roba držanaostvarivanje dobiti, zbog oštećenja ili zastarjelosti, bilo bi pogrešno popisivati je po cijeni troška.

Vrijednost takvih stavki utvrđuje se po prodajnoj cijeni umanjenoj za procijenjene troškove završetka (ukoliko je stavka oštenedovršena) i troškove prodaje.

Neophodno je posmatrati stavke zalihe pojedzaliha skoro sigurno biti veća od ukupnog troška. Grupe slimogu se posmatrati zajedno.

Ukratko, vrijednost zaliha utvrđuje se po:

Trošak ili neto ostvariva vrijedno

Procjena završnog stanja zali

Pretpostavimo da Beta Company ima i NRV svake stavke prikazani su u tabeli ispod.

Stavka zaliha Trošak

1 2 3 4

Ukupno


~ 61 ~

ovo se zove „kontinuirani“ popis zato što se odvija tokom godinene obavlja se u jednom popisu u određenom trenutku.

„zalihe treba mjeriti po trošku ili neto ostvarivoj vrijednosti, u zavisnosti a ovo se odnosi na pojedinačne stavke ili grupe sli

ajena osnova za procjenu zalihe je istorijski trošak/ranija cijena.

Ovo ima smisla zato što je cilj korekcije za završno stanje zaliha u bilansu uspjeha da se iz kupovine izdvoje stavke koje su neprodate na datum bilansa stanja. Stavke su ušle u kupovpo cijeni koštanja (trošku) tako da ih oduzimamo po trošku.

Ukoliko se, iz nekog razloga, roba držana na datum bilansa stanja ne može prodati uz ćenja ili zastarjelosti, bilo bi pogrešno popisivati je po cijeni

đuje se po neto ostvarivoj vrijednosti (NRV)prodajnoj cijeni umanjenoj za procijenjene troškove završetka (ukoliko je stavka ošte

Neophodno je posmatrati stavke zalihe pojedinačno jer će neto ostvariva vrijednost ukupnih a od ukupnog troška. Grupe sličnih, međusobno razmjenjivih stavki

đuje se po:

FORMULA

a vrijednost (NRV) u zavisnosti od toga šta je manje, za pojedina

stavke ili grupe sličnih stavki.

RADNI PRIMJER

Procjena završnog stanja zaliha 1

Pretpostavimo da Beta Company ima četiri stavke zaliha na kraju obračunskog perioda. Trošak zani su u tabeli ispod.

Trošak NRV Trošak/NRV

(u zavisn.

£ £ 27 14 43 29

32 8

55 40

113 135

ovo se zove „kontinuirani“ popis zato što se odvija tokom godine, a

„zalihe treba mjeriti po trošku ili neto ostvarivoj vrijednosti, u zavisnosti grupe sličnih/međusobno

Ovo ima smisla zato što je cilj korekcije za završno stanje zaliha u bilansu uspjeha da se iz kupovine izdvoje stavke koje su neprodate na datum bilansa stanja. Stavke su ušle u kupovinu

na datum bilansa stanja ne može prodati uz enja ili zastarjelosti, bilo bi pogrešno popisivati je po cijeni

neto ostvarivoj vrijednosti (NRV) – procijenjenoj prodajnoj cijeni umanjenoj za procijenjene troškove završetka (ukoliko je stavka oštećena ili

e neto ostvariva vrijednost ukupnih usobno razmjenjivih stavki

u zavisnosti od toga šta je manje, za pojedinačne

unskog perioda. Trošak

Trošak/NRV (u zavisn. od toga šta je

niže)

£ 27 8

43 29

107

Bilo bi neispravno porediti ukupni trošak (££ 113 u bilansu stanja.

Preduzeće može predvidjeti gubitak od £ 6 na stavci 2 i treba ga priznati. Ako se sve stavke uzmu zajedno, gubitak na stavci 2 se maskira o

Poređenjem troška i NRV za svaku stavku posebno, dobija se razumna procjena od £ 107. To je vrijednost koju treba prikazati u bilansu stanja.

Međutim, za preduzeće koje ima velike koliovom slučaju prihvatljivo je grupisati sliNRV po kategorijama a ne po stavkama.

Denijevo početno stanje zaliha iznosilo je £je procijenjeno na £ 15 661. Međsu koštale £ 1 450 pri nabavci i koje predviđa se da će ova stavka biti prodata za robe?

Oštećene zalihe po trošku

Oštećene zalihe po NRV

Vrijednost izlaznih zaliha

Stoga će salda iz bilansa uspjeha izgledati ovako:

Bilans uspjeha (izvod) Trošak prodate robe: Početno stanje zaliha Plus: kupovina Minus: završno stanje zaliha 7.1.4. Račun zaliha glavne knjige

Kada se utvrdi vrijednost izlaznih zaliha, raračuna zaliha i knjiženjem u korist trgovinskog raperioda. Stoga će zalihe imati dugovni saldo na kraju perioda, a ovaj saldo bilansu stanja kao tekuća sredstva.

Međutim, račun u glavnoj knjizi ne ažurira se tokom razalihe kupuju i prodaju. Umjesto toga, raa brojka završnog stanja zaliha unosi se u glavnu kpopisuje i procjenjuje zalihe koje su preostale.

PRIRUČNIK

~ 62 ~

Bilo bi neispravno porediti ukupni trošak (£ 113) sa ukupnom NRV (£ 135) i iskazati zalihe od

e može predvidjeti gubitak od £ 6 na stavci 2 i treba ga priznati. Ako se sve stavke uzmu zajedno, gubitak na stavci 2 se maskira očekivanom dobiti na drugim stavkama.

svaku stavku posebno, dobija se razumna procjena od £ 107. To je vrijednost koju treba prikazati u bilansu stanja.

e koje ima velike količine zaliha ovaj postupak može biti neizvodljiv. U aju prihvatljivo je grupisati slične stavke u kategorije i izvršiti poređ

kategorijama a ne po stavkama.

RADNI PRIMJER

Procjena izlaznih zaliha 2

etno stanje zaliha iznosilo je £ 14 894, kupovina £ 98 533, a završno stanje zaliha Međutim, ova procjena ne uključuje stavku ošteć

su koštale £ 1 450 pri nabavci i koje će koštati još £ 500 pri opravci. Kada se izvrši opravka, e ova stavka biti prodata za £ 1 500. Koliko iznosi Danny-jev trošak prodate

= £ 1 450

= £ 1 500 - £ 500 = £ 1 000

= £ 15 661 + £1 000 = £ 16 661

e salda iz bilansa uspjeha izgledati ovako:

£

14 894 98 533 (16 661) 96 766

7.1.4. Račun zaliha glavne knjige

Kada se utvrdi vrijednost izlaznih zaliha, računovodstvo se vodi u glavnoj knjizi una zaliha i knjiženjem u korist trgovinskog računa (bilans uspjeha) na kraju obra

e zalihe imati dugovni saldo na kraju perioda, a ovaj saldo ća sredstva.

avnoj knjizi ne ažurira se tokom računovodstvene godine buduzalihe kupuju i prodaju. Umjesto toga, račun nabavki evidentira kad se roba kupi za preprodaju a brojka završnog stanja zaliha unosi se u glavnu knjigu na kraju godine kada predu

suje i procjenjuje zalihe koje su preostale.

i iskazati zalihe od

e može predvidjeti gubitak od £ 6 na stavci 2 i treba ga priznati. Ako se sve četiri ekivanom dobiti na drugim stavkama.

svaku stavku posebno, dobija se razumna procjena od £ 107. To je

ine zaliha ovaj postupak može biti neizvodljiv. U avke u kategorije i izvršiti poređenje troška i

98 533, a završno stanje zaliha uje stavku oštećenih zaliha, koje

500 pri opravci. Kada se izvrši opravka, jev trošak prodate

unovodstvo se vodi u glavnoj knjizi zaduživanjem una (bilans uspjeha) na kraju obračunskog

e zalihe imati dugovni saldo na kraju perioda, a ovaj saldo će biti prikazan u

unovodstvene godine budući da se un nabavki evidentira kad se roba kupi za preprodaju

njigu na kraju godine kada preduzeće


1. Kada se izvrši popis zaliha, preduzedvostruki unos. D Račun zaliha (vrijednost završnog stanja zaliha

P Bilans uspjeha (trošak prodaje)

2. Međutim, umjesto da se završno stanje zaliha prikažu kao „plus“ vrijednost na trgovinskom računu (dodavanjem prodaji), uobi„minusa“ prilikom dobijanja troška prodaje. Dugovni saldo na raimovinu, što će se prikazati kao dio teku

3. Završno stanje zaliha na kraju jednog perioda postaju posljedećeg perioda. Račun zaliha ostaje nepromijenjen do kraja sljevrijednost ulaznih zaliha prikazuje u bilansu uspjeha:D Bilans uspjeha (trošak prodaje)

P Račun zaliha (vrijednost ulaznih zaliha)

Datum Referenca

Prenos salda (početno

stanje zaliha) Bilans uspjeha

7.1.5. MRS 2 – Šta je trošak?

Ranije smo vidjeli da standard kaže da vrijednost zaliha treba utvrditi po trošku ili neto ostvarivoj vrijednosti, u zavisnosti od toga šta

Trošak zaliha čine:

� Troškovi nabavke; � Troškovi konverzije; � Drugi troškovi koji su nastali dovo

stanje.

Troškovi nabavke

U standardu se navodi da troškove nabavke zaliha

� nabavna cijena; plus � uvozne carine i drugi porezi; plus� troškovi prevoza (ulazni transport), rukovanje zalihama, kao i drugi troškovi koji se

mogu direktno pripisati sticanju gotovih proizvoda, materijala i usluga.

Troškovi konverzije

Troškovi konverzije zaliha sastoje se od dva glavna dijela:


~ 63 ~

Kada se izvrši popis zaliha, preduzeće će imati vrijednost završnog stanja zaliha i vrši se

un zaliha (vrijednost završnog stanja zaliha) £ X

rošak prodaje) £ X

m, umjesto da se završno stanje zaliha prikažu kao „plus“ vrijednost na unu (dodavanjem prodaji), uobičajeno je da se prikazuju kao cifra

„minusa“ prilikom dobijanja troška prodaje. Dugovni saldo na računu zaliha predstavlja se prikazati kao dio tekućih sredstava u bilansu stanja.

tanje zaliha na kraju jednog perioda postaju početno stanje zaliha na počun zaliha ostaje nepromijenjen do kraja sljedećeg perioda, kada se

zaliha prikazuje u bilansu uspjeha: Bilans uspjeha (trošak prodaje) £ X

un zaliha (vrijednost ulaznih zaliha) £ X

Zalihe

Iznos £ Datum Referenca

četno

2.000

3.500

5.500

Bilans uspjeha

Zaključni saldo (završno stanje

zaliha)

Ranije smo vidjeli da standard kaže da vrijednost zaliha treba utvrditi po trošku ili neto nosti, u zavisnosti od toga šta je manje. Da vidimo sada šta je trošak.

Drugi troškovi koji su nastali dovođenjem zaliha na sadašnju lokaciju i u sadašnje

U standardu se navodi da troškove nabavke zaliha čine:

uvozne carine i drugi porezi; plus troškovi prevoza (ulazni transport), rukovanje zalihama, kao i drugi troškovi koji se mogu direktno pripisati sticanju gotovih proizvoda, materijala i usluga.

zije zaliha sastoje se od dva glavna dijela:

e imati vrijednost završnog stanja zaliha i vrši se

X

X

m, umjesto da se završno stanje zaliha prikažu kao „plus“ vrijednost na ajeno je da se prikazuju kao cifra

čunu zaliha predstavlja

stanje zaliha na početku ćeg perioda, kada se

X

X

Iznos £ 2.000

3.500

5.500

Ranije smo vidjeli da standard kaže da vrijednost zaliha treba utvrditi po trošku ili neto je manje. Da vidimo sada šta je trošak.

enjem zaliha na sadašnju lokaciju i u sadašnje

troškovi prevoza (ulazni transport), rukovanje zalihama, kao i drugi troškovi koji se mogu direktno pripisati sticanju gotovih proizvoda, materijala i usluga.

� troškovi direktno povezani sa jedinicama proizvodnje, kao što je direktan materijal, direktan rad.

� fiksni i varijabilni opšti troškovi proizvodnje kojigotove proizvode, koji su sistematski raspore

Fiksni opšti troškovi proizvodnje su oni indirektni troškovi proizvodnje koji ostaju relativno konstantni bez obzira na obim proizvodnje, kao što su troškovi upravljanja i administrativni troškovi pogona.

Varijabilni opšti troškovi proizvodnje su oni indirektni troškovi proizvodnje koji direktno ili gotovo direktno zavise od obima proizvodnje, kao što troškovi rada.

Standard naglašava da se raspoređzasniva na normalnom kapacitetu proizvodnje.

� Normalan kapacitet je proizvodnja koja se oodređenog broja perioda/sezona u normalnim uslovima.

� Treba uzeti u obzir gubitak kapaciteta kao posljedicu planiranog održavanja.� Moguće je koristiti i ostvaren obim proizvodnje ako je približan normalnom kapacitetu.� Iznos fiksnih opštih troškova proizvodnje raspore

povećava se kao posljedica smanjene proizvodnje ili ako postrojenje ne radi.� Neraspoređeni opšti troškovi

nastali. � U periodima neuobičajeno velike proizvodnje, iznos fiksnih opštih troškova proizvodnje

raspoređen na svaku jednicu proizvoda umanjuje se tako da se zalihe ne mjere iznad troška.

� Varijabilni opšti troškovi proizvodnje rasporeosnovu stvarne upotrebe proizvodnih kapaciteta.

Ostali troškovi

Ostale troškove treba priznati jedino ako su nastali u vezi sa dovolokaciju i u sadašnje stanje. Ovaj standard navodi vrstetroškove zaliha:

� Neuobičajeni iznosi otpadnog materijala, troškovi rada ili drugi proizvodni troškovi.� Troškovi skladištenja.� Administrativni opšti troškovi koji ni� Troškovi prodaje.

Mjerenje troška

Troškovi zaliha određuju se koristeOni mogu uključivati:

� Stavke koje se obično ne mogu me� Robu ili usluge koji su namijenjeni i izdvojeni

Specifični troškovi pripisuju se identifikovanim predmetima zaliha kada se izdvajaju za određeni projekat, ali ne u slučajevima gdje postoje velike koliveoma slične. U ovoj posljednjoj situacijiFIFO ili AVCO, koji su objašnjeni u nastavku.

PRIRUČNIK

~ 64 ~

troškovi direktno povezani sa jedinicama proizvodnje, kao što je direktan materijal,

fiksni i varijabilni opšti troškovi proizvodnje koji su nastali konverzijom materijasu sistematski raspoređeni.

Fiksni opšti troškovi proizvodnje su oni indirektni troškovi proizvodnje koji ostaju relativno konstantni bez obzira na obim proizvodnje, kao što su troškovi upravljanja i administrativni

ovi proizvodnje su oni indirektni troškovi proizvodnje koji direktno ili gotovo direktno zavise od obima proizvodnje, kao što troškovi rada.

tandard naglašava da se raspoređivanje fiksnih opštih troškova proizvodnje na stavke zaliha apacitetu proizvodnje.

Normalan kapacitet je proizvodnja koja se očekuje na osnovu prosjeka tokom enog broja perioda/sezona u normalnim uslovima.

Treba uzeti u obzir gubitak kapaciteta kao posljedicu planiranog održavanja.ostvaren obim proizvodnje ako je približan normalnom kapacitetu.

Iznos fiksnih opštih troškova proizvodnje raspoređenih na svaku jedinicu proizvoda ne ava se kao posljedica smanjene proizvodnje ili ako postrojenje ne radi.

eni opšti troškovi proizvodnje priznaju se kao rashod perioda u kojem su

ajeno velike proizvodnje, iznos fiksnih opštih troškova proizvodnje en na svaku jednicu proizvoda umanjuje se tako da se zalihe ne mjere iznad

šti troškovi proizvodnje raspoređuju se na svaku jedinicu proizvoda na osnovu stvarne upotrebe proizvodnih kapaciteta.

Ostale troškove treba priznati jedino ako su nastali u vezi sa dovođenjem zaliha na sadašnju . Ovaj standard navodi vrste troškova koji ni

ajeni iznosi otpadnog materijala, troškovi rada ili drugi proizvodni troškovi.Troškovi skladištenja. Administrativni opšti troškovi koji nijesu vezani za proizvodnju.

uju se koristeći specifičnu identifikaciju njihovih individualnih troškova.

no ne mogu međusobno razmjenjivati. Robu ili usluge koji su namijenjeni i izdvojeni za specifične projekte.

ni troškovi pripisuju se identifikovanim predmetima zaliha kada se izdvajaju za čajevima gdje postoje velike količine zaliha koje su identi

e. U ovoj posljednjoj situaciji može se primijeniti jedan od sljedećFIFO ili AVCO, koji su objašnjeni u nastavku.

troškovi direktno povezani sa jedinicama proizvodnje, kao što je direktan materijal,

su nastali konverzijom materijala u

Fiksni opšti troškovi proizvodnje su oni indirektni troškovi proizvodnje koji ostaju relativno konstantni bez obzira na obim proizvodnje, kao što su troškovi upravljanja i administrativni

ovi proizvodnje su oni indirektni troškovi proizvodnje koji direktno ili

ivanje fiksnih opštih troškova proizvodnje na stavke zaliha

ekuje na osnovu prosjeka tokom

Treba uzeti u obzir gubitak kapaciteta kao posljedicu planiranog održavanja. ostvaren obim proizvodnje ako je približan normalnom kapacitetu.

enih na svaku jedinicu proizvoda ne ava se kao posljedica smanjene proizvodnje ili ako postrojenje ne radi.

proizvodnje priznaju se kao rashod perioda u kojem su

ajeno velike proizvodnje, iznos fiksnih opštih troškova proizvodnje en na svaku jednicu proizvoda umanjuje se tako da se zalihe ne mjere iznad

uju se na svaku jedinicu proizvoda na

enjem zaliha na sadašnju koji nijesu uključeni u

ajeni iznosi otpadnog materijala, troškovi rada ili drugi proizvodni troškovi.

nu identifikaciju njihovih individualnih troškova.

ni troškovi pripisuju se identifikovanim predmetima zaliha kada se izdvajaju za ine zaliha koje su identične ili

e se primijeniti jedan od sljedeća dva pristupa –


Ovaj standard pominje još dvije tehnike od kojih obje datu rezultatepa se obje mogu koristiti radi podesnosti:

� Standarni trošak uzima u obzir uobitrajanje rada itd. On se preispituje i revidira redovno.

� Metoda trgovine na malo broja artikala koji se brzo mijenjaju i koji immetod vrednovanja zaliha može biti da se ukupna prodajna vrijednost zaliha umanji za odgovarajući postotak bruto marže troška. Postotak koji se koristi uzima u obzirizvorne prodajne cijene. Čprodaje na malo.

Utvrđivanje troška nabavke slične ili međusobno razmjenjive robe

Zalihe mogu biti sirovine ili komponente napravilo preduzeće a koji još uvijek nimože kontinuirano kupovati pošiljke odredobavljača, ona se skladišti na odgovarajuse miješa sa prethodnim pošiljkama. Kada magacioner izdaje komponente za proizvodnju, on jednostavno izvući iz lagera komponente koje su mu na dohvat ruke, koje su možda stigle tokom posljednje pošiljke ili neke prethodne pošiljke ili nekoliko razli

Ovo predstavlja izazov kada se rastavki zaliha možda kupljena po razlise tehnikama koje se mogu koristiti za upravljanje ovim informacijama.

Tehnike za utvrđivanje troška nabavke slične ili međusobno razmjenjive robe

Postoji nekoliko tehnika koje se koriste u praksi za utvr

FIFO

FIFO (prvi ulaz – prvi izlaz). Koristekoriste prema redosljedu prema kojem su dobijene od dobavljakomponente čine dio najstarije pošiljke koja je još uvijek neiskorišutvrđuje trošak.

LIFO

LIFO (posljednji ulaz, prvi izlaz). Ovo uključine dio najskorije isporuke, dok starije pošiljke leže na lageru nesmetano (Ovo nije zabranjeno prema MRS 2 – Zalihe).

AVCO

AVCO (prosječni trošak). Kako se nabavne cijene mijenjaju sa svakom novom pošiljkom, prosječna cijena komponenata na lageru se konstantno mijenja. Pretpostavlja se da je svaka komponenta na lageru u bilo kojem trenutku kupljena po prosjelageru u tom trenutku.

Standardni trošak


~ 65 ~

ndard pominje još dvije tehnike od kojih obje datu rezultate za obračpa se obje mogu koristiti radi podesnosti:

u obzir uobičajene vrijednosti proizvodnje: kolitrajanje rada itd. On se preispituje i revidira redovno. Metoda trgovine na malo – često se koristi u trgovini na malo za mjerenje zaliha velikog broja artikala koji se brzo mijenjaju i koji imaju slične profitne marže. Jedini praktimetod vrednovanja zaliha može biti da se ukupna prodajna vrijednost zaliha umanji za

i postotak bruto marže čime se vrijednost umanjuje na približan iznos troška. Postotak koji se koristi uzima u obzir zalihe čija cijena je snižena ispod njihove izvorne prodajne cijene. Često se koristi različit prosječan postotak za svaki sektor

Utvrđivanje troška nabavke slične ili međusobno razmjenjive robe

Zalihe mogu biti sirovine ili komponente kupljene od dobavljača, gotovi proizvodi koje je e a koji još uvijek nijesu prodati ili rad u procesu proizvodnje. Preduze

može kontinuirano kupovati pošiljke određene komponente. Kad se svaka pošiljka primi od šti na odgovarajućem lageru ili na odgovarajućoj polici ili paleti, gdje

se miješa sa prethodnim pošiljkama. Kada magacioner izdaje komponente za proizvodnju, on i iz lagera komponente koje su mu na dohvat ruke, koje su možda stigle

om posljednje pošiljke ili neke prethodne pošiljke ili nekoliko različitih pošiljki.

o predstavlja izazov kada se radi o utvrđivanju troška zaliha, budući da je grupa slistavki zaliha možda kupljena po različitim cijenama u različito vrijeme. Narednse tehnikama koje se mogu koristiti za upravljanje ovim informacijama.


Postoji nekoliko tehnika koje se koriste u praksi za utvrđivanje troška:

prvi izlaz). Koristeći ovu tehniku, mi pretpostavljamo da se komponente koriste prema redosljedu prema kojem su dobijene od dobavljača. Smatra se da izdate

ine dio najstarije pošiljke koja je još uvijek neiskorišćena, te se shodno tome

ednji ulaz, prvi izlaz). Ovo uključuje suprotnu pretpostavku da izdate komponente ine dio najskorije isporuke, dok starije pošiljke leže na lageru nesmetano (Ovo nije zabranjeno

ak). Kako se nabavne cijene mijenjaju sa svakom novom pošiljkom, na cijena komponenata na lageru se konstantno mijenja. Pretpostavlja se da je svaka

komponenta na lageru u bilo kojem trenutku kupljena po prosječnoj cijeni svih komponenti na

za obračunavanje troška,

ti proizvodnje: količinu sirovina,

esto se koristi u trgovini na malo za mjerenje zaliha velikog ne profitne marže. Jedini praktičan

metod vrednovanja zaliha može biti da se ukupna prodajna vrijednost zaliha umanji za ime se vrijednost umanjuje na približan iznos

ija cijena je snižena ispod njihove an postotak za svaki sektor

a, gotovi proizvodi koje je su prodati ili rad u procesu proizvodnje. Preduzeće

ene komponente. Kad se svaka pošiljka primi od oj polici ili paleti, gdje

se miješa sa prethodnim pošiljkama. Kada magacioner izdaje komponente za proizvodnju, on će i iz lagera komponente koje su mu na dohvat ruke, koje su možda stigle

itih pošiljki.

ći da je grupa sličnih ito vrijeme. Naredno poglavlje bavi


i ovu tehniku, mi pretpostavljamo da se komponente a. Smatra se da izdate ena, te se shodno tome

uje suprotnu pretpostavku da izdate komponente ine dio najskorije isporuke, dok starije pošiljke leže na lageru nesmetano (Ovo nije zabranjeno

ak). Kako se nabavne cijene mijenjaju sa svakom novom pošiljkom, na cijena komponenata na lageru se konstantno mijenja. Pretpostavlja se da je svaka

noj cijeni svih komponenti na

Unaprijed određeni standardni trošak primjenjuje se na sve stavke zaliha. Ukoliko se ova standardna cijena razlikuje od cijena stvarno plarazliku kao „odstupanje“ u bilansu uspje

U ovom primjeru prikazaćemo kako obraprocijeniti trošak predmeta zaliha koje

Evidencija zaliha preduzeća pokazuje sljedegodine:

Mart Detalji1. 1, 5. 8. 12 15. 19. 22.

Početno stanjeIzdato

KupljenoIzdato

KupljenoIzdato

KupljenoIzdato

2. Radovi u toku. Preduzeće je na dan 31.poludovršene stavke Y. Troškovi proizvodnje ostvareni do ovog trenutka iznosili su £jedinici, a dodatni troškovi za završetak proizvodnje procijenjene su na £

Prodajna cijena stavke Y je £ 100 po jedinici. Preduze3% od prodajne cijene kada se jedinice stavke Y prodaju kupcima.

Potrebno

a) Obračunati trošak zaliha sirovina materijala Z na dan 31. avgust 2011. godine koristesvaku od narednih metoda:

i. Prvi ulaz – prvi izlaz (FIFO)ii. Ponderisani prosječ

b) Obračunati vrijednost po kojoj se zalihe poludovršene stavke Y prikazuju u bilansu stanja preduzeća na dan 31. avgust 2011. godine.

7.1.6. MRS 2 – Šta je neto ostvariva vrijednost?

Ključna definicija

Neto ostvariva vrijednost

Neto ostvariva vrijednost (NRV)poslovanja umanjena za procijenjene troškove završetka i procijenjene troškove neophodne da se obavi prodaja.

4 Eng. Net realisable value, dalje u tekstu: NRV.

PRIRUČNIK

~ 66 ~

eni standardni trošak primjenjuje se na sve stavke zaliha. Ukoliko se ova standardna cijena razlikuje od cijena stvarno plaćenih tokom perioda, biće neop

stupanje“ u bilansu uspjeha.

RADNI PRIMJER

AVCO i FIFO

emo kako obračunavaju AVCO i FIFO. U svakom sluniti trošak predmeta zaliha koje se izdaju tokom mjeseca.

a pokazuje sljedeće promjene na zalihama tokom m

Detalji Kg Trošak (£/kg)etno stanje Izdato

Kupljeno Izdato

Kupljeno Izdato

Kupljeno Izdato

200 100 700 300 400 200 800 600

1,00

3,00

5,00

2.00

e je na dan 31. avgust 2011. godine imalo zalihe od 800 jedinica poludovršene stavke Y. Troškovi proizvodnje ostvareni do ovog trenutka iznosili su £jedinici, a dodatni troškovi za završetak proizvodnje procijenjene su na £ 32 po jedinici.

je £ 100 po jedinici. Preduzeće plaća prodajnu proviziju koja iznosi 3% od prodajne cijene kada se jedinice stavke Y prodaju kupcima.

unati trošak zaliha sirovina materijala Z na dan 31. avgust 2011. godine koristesvaku od narednih metoda:

prvi izlaz (FIFO) i prosječni trošak (AVCO).

unati vrijednost po kojoj se zalihe poludovršene stavke Y prikazuju u bilansu a na dan 31. avgust 2011. godine.

Šta je neto ostvariva vrijednost?

Neto ostvariva vrijednost (NRV)4 se procjenjuje kao prodajna cijena u uobiposlovanja umanjena za procijenjene troškove završetka i procijenjene troškove neophodne da

Eng. Net realisable value, dalje u tekstu: NRV.

eni standardni trošak primjenjuje se na sve stavke zaliha. Ukoliko se ova će neophodno otpisati

unavaju AVCO i FIFO. U svakom slučaju, moraće se

e promjene na zalihama tokom marta 2011.

Trošak (£/kg) 1,00

- 3,00

- 5,00

- 2.00

-

avgust 2011. godine imalo zalihe od 800 jedinica poludovršene stavke Y. Troškovi proizvodnje ostvareni do ovog trenutka iznosili su £ 70 po

32 po jedinici.

a prodajnu proviziju koja iznosi

unati trošak zaliha sirovina materijala Z na dan 31. avgust 2011. godine koristeći

unati vrijednost po kojoj se zalihe poludovršene stavke Y prikazuju u bilansu

se procjenjuje kao prodajna cijena u uobičajenom toku poslovanja umanjena za procijenjene troškove završetka i procijenjene troškove neophodne da


Opšte je pravilo da sredstva ne treba držati u iznosima koji su veda će se realizovati od njene prodaje ili upotrebe. U sluispod troška kada su stavke oštepovećani da bi se obavila prodaja.

U nastavku su navedene situacije

� Povećanje troška ili smanjenje prodajne cijene.� Fizičko pogoršanje stanja zaliha (ošte� Zastarjelost proizvoda. � Odluka, kao dio marketinške

uz gubitak.

Procjena i ponovna procjena NRV

Procjena NRV treba da se vrši istovremeno kad i procjena prodajne cijene, koristenajpouzdanije informacije koje stoje na raspolaganju.

Razlozi zbog kojih se zalihe drže takose držati da bi se ispoštovao ugovor a njihova NRV tada tome, dodatne zalihe iste vrste držane na kraju perioda prodaje kada se NRV procjenjuje.

Neto ostvariva vrijednost mora se ponovo procijeniti na kraju svakog perioda i opet uporediti sa troškom. Ukoliko se NRV povećprethodni otpis mora poništiti u obimu da svrijednosti, u zavisnosti od toga šta je manje. Ovo je izvodljivo kada su prodajne cijene pale u prošlosti a onda opet porasle. Otpis NRV može biti takve velizasebno objaviti.

Priznavanje kao rashoda

Kada su zalihe prodate, potrebno je primijeniti sljede

� Knjigovodstvenu vrijednost tih zaliha treba priznati kao rashod u razdoblju u kojem je priznat relevantni prihod (trošak prodaje).

� Iznos bilo kog otpisa zaliha do nepriznati kao rashod u razdoblju otpisa odnosno nastanka manjka (smanjenjem vrijednosti završnog stanja zaliha).

� Iznos bilo kog poništenja otpisa zaliha kao posljedicavrijednosti treba priznati kao smanjenje iznosa zaliha priznatih kao rashod u razdoblju u kojem je došlo do poništenja (pove


~ 67 ~

redstva ne treba držati u iznosima koji su veći od onih za koje se oe se realizovati od njene prodaje ili upotrebe. U slučaju zaliha, ovaj iznos mogao bi pasti

ispod troška kada su stavke oštećene ili postanu zastarjele ili kada su troškovi dovrani da bi se obavila prodaja.

U nastavku su navedene situacije kada NRV može biti manja od troška:

anje troška ili smanjenje prodajne cijene. ko pogoršanje stanja zaliha (oštećenje).

Odluka, kao dio marketinške strategije preduzeća, da se proizvodi proizvode i prodaju

Procjena i ponovna procjena NRV

jena NRV treba da se vrši istovremeno kad i procjena prodajne cijene, koristenajpouzdanije informacije koje stoje na raspolaganju.

ih se zalihe drže takođe se moraju uzeti u obzir. Neke zalihe, na primjer, mogu se držati da bi se ispoštovao ugovor a njihova NRV tada će biti ugovorna cijena. Nasuprot tome, dodatne zalihe iste vrste držane na kraju perioda će se procijeniti prema opštimprodaje kada se NRV procjenjuje.

Neto ostvariva vrijednost mora se ponovo procijeniti na kraju svakog perioda i opet uporediti sa troškom. Ukoliko se NRV povećala za zalihe držane na kraju više od jednog perioda, onda se

štiti u obimu da se zalihe tada procijene po trošku ili neto ostvarivoj vrijednosti, u zavisnosti od toga šta je manje. Ovo je izvodljivo kada su prodajne cijene pale u prošlosti a onda opet porasle. Otpis NRV može biti takve veličine, obima ili prirode da

Kada su zalihe prodate, potrebno je primijeniti sljedeće:

Knjigovodstvenu vrijednost tih zaliha treba priznati kao rashod u razdoblju u kojem je priznat relevantni prihod (trošak prodaje).

tpisa zaliha do neto utrdive vrijednosti i svi manjkovi zaliha trebaju se priznati kao rashod u razdoblju otpisa odnosno nastanka manjka (smanjenjem vrijednosti završnog stanja zaliha). Iznos bilo kog poništenja otpisa zaliha kao posljedica povećanja neto

osti treba priznati kao smanjenje iznosa zaliha priznatih kao rashod u razdoblju u kojem je došlo do poništenja (povećanjem vrijednosti završnog stanja za

i od onih za koje se očekuje aju zaliha, ovaj iznos mogao bi pasti

ene ili postanu zastarjele ili kada su troškovi dovršenja

a, da se proizvodi proizvode i prodaju

jena NRV treba da se vrši istovremeno kad i procjena prodajne cijene, koristeći

e se moraju uzeti u obzir. Neke zalihe, na primjer, mogu e biti ugovorna cijena. Nasuprot

e se procijeniti prema opštim cijenama

Neto ostvariva vrijednost mora se ponovo procijeniti na kraju svakog perioda i opet uporediti sa ala za zalihe držane na kraju više od jednog perioda, onda se

tada procijene po trošku ili neto ostvarivoj vrijednosti, u zavisnosti od toga šta je manje. Ovo je izvodljivo kada su prodajne cijene pale u

ine, obima ili prirode da se mora

Knjigovodstvenu vrijednost tih zaliha treba priznati kao rashod u razdoblju u kojem je

ive vrijednosti i svi manjkovi zaliha trebaju se priznati kao rashod u razdoblju otpisa odnosno nastanka manjka (smanjenjem

ćanja neto ostvarive osti treba priznati kao smanjenje iznosa zaliha priznatih kao rashod u razdoblju u

anjem vrijednosti završnog stanja zaliha).

Naredne brojke odnose se na zalihe na

Trošak Prodajna cijena Modifikacioni trošak da bi se omoguprodaja Dodatni troškovi marketinga Posjedovane jedinice

Da bi se utvrdila tačna procjena završnog stanja zaliha, treba utNRV se izračunava kao prodajna cijena umanjena za sve modifikacione troškove i umanjena za troškove marketinga. To nam daje sljedezaliha:

Stavka Trošak

£

A 20

B 9 (=12

C 12 (=

Ukupno Vježba 1.2: Procjena zaliha i bruto dobit

Mel i Godfrey posluju kao „Potters Independent Trading“. Dana 1. aprila kupili su 200 pari farmerica za £ 4 500. Dana 6. aprila još 80 pari je kupljeno po cijeni od £40 pari je prodato za £ 1 200. Mel i Godfrey imaju obi

Dana 12. aprila nabavili su 100 majica za £ 500narednog dana za £ 15 po komadu. Mepo majici.

Dana 15. aprila, Godfrey je uspio da dobije 50 video rekordera za £njima nešto nije u redu. Godfrey je mišljenja da bi ih mogao popraviti po cijeni od £svakom i prodati za £ 80, ostvarivši tako dobar profit.

Dana 20. aprila, Mel je ugovorio pkomisionoj osnovi. Do kraja mjeseca, Mel je prodao 20 paketa za £Trigger naplaćivao £ 12 po paketu.

PRIRUČNIK

~ 68 ~

RADNI PRIMJER:

Procjena zaliha

Naredne brojke odnose se na zalihe na kraju godine. Obračunati vrijednost zaliha.

Stavka A £

Stavka B £

Modifikacioni trošak da bi se omogućila

20 30

7 200

9 12 2

2 150

na procjena završnog stanja zaliha, treba utvrditi trošak i NRV svake zaliheunava kao prodajna cijena umanjena za sve modifikacione troškove i umanjena za

troškove marketinga. To nam daje sljedeće neto ostvarive vrijednosti i otuda sljede

NRV £

Procjena £

Količina Jedinice

23 (= 30 - 7)

20 200

8 (=12 - 2- 2)

8 150

12 (= 22 - 8 - 2)

12 300

bruto dobit

i Godfrey posluju kao „Potters Independent Trading“. Dana 1. aprila kupili su 200 pari farmerica za £ 4 500. Dana 6. aprila još 80 pari je kupljeno po cijeni od £ 2 000. Sljede40 pari je prodato za £ 1 200. Mel i Godfrey imaju običaj da prvo prodaju starije zalihe.

Dana 12. aprila nabavili su 100 majica za £ 500, ali ih nijesu platili. Sve sem 30 je prodato narednog dana za £ 15 po komadu. Međutim, ostale su bile oštećene i Mel očekuje da dobije £

ey je uspio da dobije 50 video rekordera za £ 2 500 pošto se njima nešto nije u redu. Godfrey je mišljenja da bi ih mogao popraviti po cijeni od £svakom i prodati za £ 80, ostvarivši tako dobar profit.

Dana 20. aprila, Mel je ugovorio posao sa Trigger-om. Trigger je dostavio 25 paketa vina na komisionoj osnovi. Do kraja mjeseca, Mel je prodao 20 paketa za £ 20 po svakom, za koje je

12 po paketu.

unati vrijednost zaliha.

Stavka C £

12 22 8

2 300

vrditi trošak i NRV svake zalihe. unava kao prodajna cijena umanjena za sve modifikacione troškove i umanjena za

a sljedeća procjena

Ukupna vrijednost

£

4.000

1.200

3.600

8.800

i Godfrey posluju kao „Potters Independent Trading“. Dana 1. aprila kupili su 200 pari 2 000. Sljedećeg dana

aj da prvo prodaju starije zalihe.

su platili. Sve sem 30 je prodato čekuje da dobije £ 2

2 500 pošto se činilo da sa njima nešto nije u redu. Godfrey je mišljenja da bi ih mogao popraviti po cijeni od £ 10 po

om. Trigger je dostavio 25 paketa vina na 20 po svakom, za koje je


Potrebno

a. Objasniti šta u procjeni zaliha znazavisnosti od toga šta je manje“.

b. Obračunati bruto dobit za svaku vrstu zaliha za mjesec april.

7.1.7. MRS 2 – Objavljivanje

U finansijskim izvještajima treba objaviti:

� Računovodstvene politike usvojene za mjerenje zaliha, ukljuobračuna troška zaliha.

� Ukupnu knjigovodstvenu vrijednost zaliha i knjigovodstvenu vrijednost zaliha klasifikovanu na način prikladan za subjekat.

� Knjigovodstvenu vrijednost zaliha iskazanih po neto ostvarivoj vrijednosti (NRV).� Iznos svakog poništenja otpisa zaliha koji je priznat kao prihod u predmetnom periodu.� Okolnosti ili događaje koji su doveli do poništenja otpisa zaliha.� Knjigovodstvenu vrijednost zaliha založenih kao instrument obezbje

obaveza.

Ove informacije su od velikog znasredstava od jednog perioda do drugog.

Ovaj standard navodi uobičajenu klasifikaciju zaliha na:

� Trgovačku robu, � Sirovine, � Materijale, � Radove u toku, � Gotove proizvode.

U finansijskim izvještajima takođ

� Trošak zaliha priznat kao rashod tokom perioda; ili� Operativni troškovi, primjenjivi na prihode, priznati kao rashod tokom perioda,

klasifikovani prema njihovoj prirodi.

Izbor održava razlike u načinu na koji se bilans uspjeha može prezentovati.

Kada subjekat objavi iznos operativnih troškova primjenjivih na prihode tokom perioda, klasifikovane prema prirodi, onda

� Sirovine i potrošni materijal,� Troškove rada, � Druge operativne troškove� Neto promjene zaliha za period.

7.2. MRS 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema

7.2.1. Uvod

Prije nego što pređemo na pojedinosti relevantnog raosvrnućemo se na osnove računovodstv


~ 69 ~

Objasniti šta u procjeni zaliha znači „po trošku ili neto ostvarivoj vrijednosti, u zavisnosti od toga šta je manje“.

unati bruto dobit za svaku vrstu zaliha za mjesec april.

U finansijskim izvještajima treba objaviti:

unovodstvene politike usvojene za mjerenje zaliha, uključivši koriš

Ukupnu knjigovodstvenu vrijednost zaliha i knjigovodstvenu vrijednost zaliha in prikladan za subjekat.

Knjigovodstvenu vrijednost zaliha iskazanih po neto ostvarivoj vrijednosti (NRV).og poništenja otpisa zaliha koji je priznat kao prihod u predmetnom periodu.

aje koji su doveli do poništenja otpisa zaliha. Knjigovodstvenu vrijednost zaliha založenih kao instrument obezbjeđ

od velikog značaja za korisnike finansijskih izvještaja, a narosredstava od jednog perioda do drugog.

ajenu klasifikaciju zaliha na:

finansijskim izvještajima takođe se moraju objaviti ili:

Trošak zaliha priznat kao rashod tokom perioda; ili Operativni troškovi, primjenjivi na prihode, priznati kao rashod tokom perioda, klasifikovani prema njihovoj prirodi.

u na koji se bilans uspjeha može prezentovati.

Kada subjekat objavi iznos operativnih troškova primjenjivih na prihode tokom perioda, klasifikovane prema prirodi, onda će se troškovi priznati kao rashod objaviti za sljede

materijal,

Druge operativne troškove, Neto promjene zaliha za period.


emo na pojedinosti relevantnog računovodstvenog standarda (čunovodstva za nekretnine, postrojenja i opremu.

rivoj vrijednosti, u

korišćenu metodu

Ukupnu knjigovodstvenu vrijednost zaliha i knjigovodstvenu vrijednost zaliha

Knjigovodstvenu vrijednost zaliha iskazanih po neto ostvarivoj vrijednosti (NRV). og poništenja otpisa zaliha koji je priznat kao prihod u predmetnom periodu.

Knjigovodstvenu vrijednost zaliha založenih kao instrument obezbjeđenja za plaćanje

aja za korisnike finansijskih izvještaja, a naročito promjena

Operativni troškovi, primjenjivi na prihode, priznati kao rashod tokom perioda,

Kada subjekat objavi iznos operativnih troškova primjenjivih na prihode tokom perioda, e se troškovi priznati kao rashod objaviti za sljedeće:

unovodstvenog standarda (MRS 16),

Nekretnine, postrojenja i oprema predstavljaju materijalna, stalna sredstva koju preduzeposjeduje za upotrebu u svakodnevnim aktivnostima. Vepripadaju, posjeduju neku vrstu nekretmehanizacija, vozila ili IT oprema.

Ključna definicija

Stalna sredstva:

Sredstva koja preduzeće posjeduje i koristi duže od jednog obrajedne godine.

Kako se obračunavaju ova sredstvapostrojenja i opreme koja se posjeduje i rashod koriška tome da budu materijalno znaveoma važnom.

Kupovina nekretnina, postrojenja i opreme je primjer kapitalnih izdatakasredstava. Kapitalni izdaci povećizdataka koji bi povećali rashod u bilansu uspjeha. T

D Račun imovine (npr. zgrade, automobili, kompjuteri...)

P Banka ili dobavljač (obaveza)

Stalna sredstva bi onda bila priznata kao takva na vrhu bilansa stanja.

Obično se nekretnine, postrojenja i oprema mjere po njih, ali se i drugi troškovi mogu ukljuvratiti na pojedinosti u vezi sa mjerenjem.

7.2.2. MRS 16 – Pregled i djelokrug

MRS 16 obuhvata sve aspekte rapredstavlja veliku količinu stavki koje su „materijalna“ stalna sredstva.

MRS 16 treba slijediti kod računovodstva za nekretnine, postrojenja i opremu ukoliko drugi međunarodni računovodstveni standard ne zahtijeva

MRS 26 se ne odnosi na sljedeće:

� Šume i druge obnovljive prirodne resurse.� Prava na iskorišćavanje rudnih rezervi, istraživanje i va

i drugih neobnovljivih izvora.

Ključna definicija

Nekretnine, postrojenja i oprema:

Nekretnine, postrojenja i oprema su materijalna sredstva:

� koju subjekat posjeduje za koriznajmljivanje drugima ili za administrativne svrhe; i

� za koju se očekuje da će se koristiti duže od

PRIRUČNIK

~ 70 ~

Nekretnine, postrojenja i oprema predstavljaju materijalna, stalna sredstva koju preduzeposjeduje za upotrebu u svakodnevnim aktivnostima. Većina subjekata, bilo kojem tipu da pripadaju, posjeduju neku vrstu nekretnine, postrojenja i opreme, bilo da su to zemljište, zgrade, mehanizacija, vozila ili IT oprema.

e posjeduje i koristi duže od jednog obračunskog perioda

aju ova sredstva? Korisnici računa treba da znaju vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme koja se posjeduje i rashod korišćenja ove imovine, od kojih obje naginju ka tome da budu materijalno značajne brojke, čineći ovu oblast finansijskog ra

Kupovina nekretnina, postrojenja i opreme je primjer kapitalnih izdataka, tj. stvaranje stalnih sredstava. Kapitalni izdaci povećavaju imovinu u bilansu stanja. To se razlikuje od teku

ali rashod u bilansu uspjeha. Traženi dvostruki unos izgleda ovako:

un imovine (npr. zgrade, automobili, kompjuteri...)

(obaveza)

Stalna sredstva bi onda bila priznata kao takva na vrhu bilansa stanja.

no se nekretnine, postrojenja i oprema mjere po istorijskom trošku, tj. koliko je planjih, ali se i drugi troškovi mogu uključiti zajedno sa nabavnom cijenom. Kasnije

i sa mjerenjem.

Pregled i djelokrug

MRS 16 obuhvata sve aspekte računovodstva za nekretnine, postrojenja i opremu. Ovo inu stavki koje su „materijalna“ stalna sredstva.

čunovodstva za nekretnine, postrojenja i opremu ukoliko drugi unovodstveni standard ne zahtijeva različit tretman:

će:

Šume i druge obnovljive prirodne resurse. avanje rudnih rezervi, istraživanje i vađenje rudnih rezervi, nafte, gasa

i drugih neobnovljivih izvora.

ja i oprema:

Nekretnine, postrojenja i oprema su materijalna sredstva:

koju subjekat posjeduje za korišćenje u proizvodnji ili isporuci roba ili usluga, za iznajmljivanje drugima ili za administrativne svrhe; i

će se koristiti duže od jednog obračunskog perioda.

Nekretnine, postrojenja i oprema predstavljaju materijalna, stalna sredstva koju preduzeće ina subjekata, bilo kojem tipu da

nine, postrojenja i opreme, bilo da su to zemljište, zgrade,

unskog perioda, tj. duže od

una treba da znaju vrijednost nekretnina, enja ove imovine, od kojih obje naginju i ovu oblast finansijskog računovodstva

tj. stvaranje stalnih avaju imovinu u bilansu stanja. To se razlikuje od tekućih

raženi dvostruki unos izgleda ovako:

tj. koliko je plaćeno za iti zajedno sa nabavnom cijenom. Kasnije ćemo se

za nekretnine, postrojenja i opremu. Ovo

unovodstva za nekretnine, postrojenja i opremu ukoliko drugi

enje rudnih rezervi, nafte, gasa

enje u proizvodnji ili isporuci roba ili usluga, za

unskog perioda.


Priznavanje

Priznavanje znači uključivanje stavke u ra

Priznavanje nekretnina, postrojenja i opreme zavisi od dva kriterijuma:

� Vjerovatno je da će se budusubjekat.

� Trošak imovine može se pouzdano izmjeriti. 7.2.3. MRS 16 – Mjerenje nekretnina, postrojenja i opreme

Početno mjerenje

Kada se neka stavka nekretnina, postrojenja ili opreme kvalifikuje da bude priznata kao sredstva, ona će u početku biti mjerena po cijeni.

D Računa imovine (npr. zgrade, automobili, kompjuteri...)

P Banke ili dobavljača (obaveza)

Trošak

Ključna definicija

Trošak:

Trošak je iznos plaćenog novca ili novza nabavku imovine u vrijeme njeno

U ovom standardu navode se komponente troška stavke nekretnina, postrojenja i opreme:

� Nabavna cijena, nakon odbitka trgova� Početno procijenjeni troškovi demontaže i uklanjanja stavke i obnavljanja mjesta na

kojem je smještena. � Troškovi koji se mogu direktno pripisati dovo

namijenjenu upotrebu, kao što su na primjer:– troškovi pripreme lokacije– početni troškovi isporuke i rukovanja– troškovi instaliranja, – naknade stručnjacima (arhitekte, inžen

Isključeni troškovi

Sljedeći troškovi neće se smatrati dijelom troška nekretnina, postrojenja ili opreme, osim ako se ne mogu direktno pripisati sticanju imovine ili njenom dovo

� Rashodi aktivnosti koje slu� Administrativni troškovi i ostali opšti troškovi.� Troškovi početnika biznisa (start� Početni gubici u poslovanju prije nego što sredstvo dostigne planirani

Svi oni priznaće se kao rashod, a ne kao sredstvo.


~ 71 ~

ivanje stavke u račune.

Priznavanje nekretnina, postrojenja i opreme zavisi od dva kriterijuma:

e se buduće ekonomske koristi povezane sa imovinom prilivati u

ošak imovine može se pouzdano izmjeriti.

Mjerenje nekretnina, postrojenja i opreme

Kada se neka stavka nekretnina, postrojenja ili opreme kvalifikuje da bude priznata kao etku biti mjerena po cijeni.

una imovine (npr. zgrade, automobili, kompjuteri...),

a (obaveza).

enog novca ili novčanih ekvivalenata ili fer vrijednost druge naknade date za nabavku imovine u vrijeme njenog sticanja ili izgradnje.


Nabavna cijena, nakon odbitka trgovačkih popusta i rabata. etno procijenjeni troškovi demontaže i uklanjanja stavke i obnavljanja mjesta na

Troškovi koji se mogu direktno pripisati dovođenju sredstva u funkcionalno stanje za namijenjenu upotrebu, kao što su na primjer:

troškovi pripreme lokacije, etni troškovi isporuke i rukovanja,

ima (arhitekte, inženjeri).

e se smatrati dijelom troška nekretnina, postrojenja ili opreme, osim ako se ne mogu direktno pripisati sticanju imovine ili njenom dovođenju u funkcionalno stanje:

e slučajno nastaju u vezi sa izgradnjom ili razvojem stavke.Administrativni troškovi i ostali opšti troškovi.

etnika biznisa (start-up) i slični predproizvodni troškovi. etni gubici u poslovanju prije nego što sredstvo dostigne planirani uč

e se kao rashod, a ne kao sredstvo.

e ekonomske koristi povezane sa imovinom prilivati u

Kada se neka stavka nekretnina, postrojenja ili opreme kvalifikuje da bude priznata kao

anih ekvivalenata ili fer vrijednost druge naknade date


etno procijenjeni troškovi demontaže i uklanjanja stavke i obnavljanja mjesta na

enju sredstva u funkcionalno stanje za

e se smatrati dijelom troška nekretnina, postrojenja ili opreme, osim ako se enju u funkcionalno stanje:

ajno nastaju u vezi sa izgradnjom ili razvojem stavke.

učinak.

Manje stavke, kao što su alati, čpreduzeća ima svoju politiku otpisa imovine kao rashoda u jednoj godini, kada je vrijednost imovine ispod određenog nivoa.

Zamjena imovine

Zamjena ili djelimična zamjena je 16 navodi se da se trošak tako nabavljenih nekretnina, postrojenja i opreme mjeri po fer vrijednosti dobijene imovine (osim ako se ona

Naknadni izdaci

Kako tretirati naknadne izdatke za dugoro

Procijeniti da li naknadni izdaci unapreraniji učinak (na primjer: povećprodužavaju korisni vijek upotrebe imovine ili smanjuju operativne troškove imovine). Kada je vjerovatno da će se dodatne budućknjigovodstvenoj vrijednosti imovine.

Izdatak koji ne unapređuje stanje imovine u odnosu na njen raniji uizdatak u periodu u kojem je nastao.

Ključna definicija

Knjigovodstvena vrijednost:

Knjigovodstvena vrijednost (drugi termin za kojem je neko sredstvo priznato nakon odbitka akumulirane amortizacije i gubitaka po umanjenju vrijednosti.

Umanjenje vrijednosti imovine obra

Sljedeći izdaci mogu unaprijediti sredstvo:

� Prilagođavanje postrojenja kako bi se produžio njegov vijek upotrebe, ukljupovećani kapacitet.

� Unapređenje djelova mašine kako bi se poboljšao kvalitet proizvoda.� Usvajanje novog proizvodnog procesa, zna

Uobičajene opravke i održavanje samo održavaju ili obnavljaju vrijednost, one je niti unapređuju niti povećavaju, tako da se takvi troškovi priznaju kao rashodi onda kada nastanu.

7.2.4. MRS 16 – Amortizacija

Ključna definicija

Amortizacija:

Amortizacija je sistematsko rasporekorisnog vijeka upotrebe.

Amortizirajući iznos

Amortizirajući iznos je trošak sredstva ili drugi iznos koji zamjenjuje trošak (u finansijskim izvještajima) umanjen za procijenjeni ostatak vrijednosti.

PRIRUČNIK

~ 72 ~

Manje stavke, kao što su alati, često se otpisuju kao rashodi u jednom razdoblju. Vea ima svoju politiku otpisa imovine kao rashoda u jednoj godini, kada je vrijednost

na zamjena je česta pojava kod nekretnina, postrojenja i opreme. U MRS 16 navodi se da se trošak tako nabavljenih nekretnina, postrojenja i opreme mjeri po fer vrijednosti dobijene imovine (osim ako se ona ne može pouzdano izmjeriti).

Kako tretirati naknadne izdatke za dugoročna sredstva nakon njihove kupovine i priznavanja?

Procijeniti da li naknadni izdaci unapređuju (poboljšavaju) stanje imovine u odnosu na njen povećavaju kapacitet imovine, poboljšavaju kvalitet proizvoda,

produžavaju korisni vijek upotrebe imovine ili smanjuju operativne troškove imovine). Kada je e se dodatne buduće ekonomske koristi prilivati u preduzeće, izdatak se dodaje

govodstvenoj vrijednosti imovine.

uje stanje imovine u odnosu na njen raniji učinak samo se priznaje kao izdatak u periodu u kojem je nastao.

Knjigovodstvena vrijednost (drugi termin za „neto knjigovodstvenu vrijednost“) je iznos po kojem je neko sredstvo priznato nakon odbitka akumulirane amortizacije i gubitaka po

Umanjenje vrijednosti imovine obrađeno je kasnije u ovoj radnoj knjizi.

diti sredstvo:

avanje postrojenja kako bi se produžio njegov vijek upotrebe, uklju

enje djelova mašine kako bi se poboljšao kvalitet proizvoda. Usvajanje novog proizvodnog procesa, značajno smanjenje operativnih tro

ajene opravke i održavanje samo održavaju ili obnavljaju vrijednost, one je niti avaju, tako da se takvi troškovi priznaju kao rashodi onda kada nastanu.

acija je sistematsko raspoređivanje amortizirajućeg iznosa sredstva tokom njegovog

i iznos je trošak sredstva ili drugi iznos koji zamjenjuje trošak (u finansijskim enjeni ostatak vrijednosti.

esto se otpisuju kao rashodi u jednom razdoblju. Većina a ima svoju politiku otpisa imovine kao rashoda u jednoj godini, kada je vrijednost

esta pojava kod nekretnina, postrojenja i opreme. U MRS 16 navodi se da se trošak tako nabavljenih nekretnina, postrojenja i opreme mjeri po fer

na sredstva nakon njihove kupovine i priznavanja?

uju (poboljšavaju) stanje imovine u odnosu na njen oljšavaju kvalitet proizvoda,

produžavaju korisni vijek upotrebe imovine ili smanjuju operativne troškove imovine). Kada je će, izdatak se dodaje

inak samo se priznaje kao

„neto knjigovodstvenu vrijednost“) je iznos po kojem je neko sredstvo priznato nakon odbitka akumulirane amortizacije i gubitaka po

avanje postrojenja kako bi se produžio njegov vijek upotrebe, uključujući

ajno smanjenje operativnih troškova.

ajene opravke i održavanje samo održavaju ili obnavljaju vrijednost, one je niti avaju, tako da se takvi troškovi priznaju kao rashodi onda kada nastanu.

eg iznosa sredstva tokom njegovog

i iznos je trošak sredstva ili drugi iznos koji zamjenjuje trošak (u finansijskim


MRS 16 odražava sljedeći pristup amortizaciji:

� Amortizirajući iznos nekretnina, postrojenja i opreme treba rasporediti sistematski tokom korisnog vijeka upotrebe.

� Korišćena metoda amortizacije treba da odražava okvir oekonomskih koristi imovine od strane subjekta.

� Iznos amortizacije za svako razdoblje treba priznati kao rashod, osim ako nije ukljuu knjigovodstvenu vrijednost druge imovine.

MRS 16 zatijeva da se sva stalna sredstva amortizuju, uz samnajznačajniji je zemljište u slobodnom vlasništvu.

Sredstva koja se moraju amortizovati su ona koja:

� Imaju očekivani vijek upotrebe duže� Imaju ograničen vijek upotrebe, i � Koje subjekat posjeduje za

Zemljište obično ima neograničeno trajanje i kao takvo se obipostoje i izuzeci (npr. kamenolom

Prilikom utvrđivanja iznosa koji se otpisuje neophodno j

� Korisni vijek upotrebe –korišćenja sredstva.

� Procijenjeni ostatak vrijednosti upotrebe.

Procjena vijeka upotrebe

Procjena vijeka upotrebe zahtijeva rasuskupinom sredstava. Prilikom sticanja potpuno novog tipa sredstva i dalje procijeniti vijek upotrebe iako će to biti mnogo teže.

Treba uzeti u obzir sljedeće faktore:

� Očekivano fizičko trošenje (zavisi od koriš� Zastarijevanje (usljed tehnološkog napretka/usavršavanja proizvodnje/smanjenja

tražnje). � zakonska ili slična ograni

povezanog zakupa.

Vijek upotrebe treba preispitivati periodibuduće periode ukoliko se očekivanja znatno razlikuju od prvobitnih procjena. Efekat promjene treba objaviti u obračunskom periodu u kom doprocijenjenom vijeku, knjigovodstvenu vrijednost sredstva treba smanjiti tokom preostalog vijeka upotrebe.


~ 73 ~

i pristup amortizaciji:

i iznos nekretnina, postrojenja i opreme treba rasporediti sistematski tokom korisnog vijeka upotrebe.

ena metoda amortizacije treba da odražava okvir očekivanog ekonomskih koristi imovine od strane subjekta. Iznos amortizacije za svako razdoblje treba priznati kao rashod, osim ako nije ukljuu knjigovodstvenu vrijednost druge imovine.

MRS 16 zatijeva da se sva stalna sredstva amortizuju, uz samo jedan ili dva izuzetka ajniji je zemljište u slobodnom vlasništvu.

Sredstva koja se moraju amortizovati su ona koja:

ekivani vijek upotrebe duže od jednog obračunskog perioda, en vijek upotrebe, i

Koje subjekat posjeduje za korišćenje u proizvodnji ili isporuci roba ili usluga.

no ima neograničeno trajanje i kao takvo se obično ne amortizuje. Meeci (npr. kamenolom će se amortizovati).

ivanja iznosa koji se otpisuje neophodno je uzeti u obzir:

– razdoblje tokom kojeg se ekonomske koristi dobijaju od

Procijenjeni ostatak vrijednosti – vrijednost sredstava na kraju njenog korisnog vijeka

upotrebe zahtijeva rasuđivanje zasnovano na iskustvu sa sličnim sredstvima ili skupinom sredstava. Prilikom sticanja potpuno novog tipa sredstva i dalje ć

će to biti mnogo teže.

faktore:

ko trošenje (zavisi od korišćenja i održavanja). Zastarijevanje (usljed tehnološkog napretka/usavršavanja proizvodnje/smanjenja

na ograničenja vezana za korišćenje sredstva, kao što je dužina

Vijek upotrebe treba preispitivati periodično i stope amortizacije korigovati za sadašnje i čekivanja znatno razlikuju od prvobitnih procjena. Efekat promjene

unskom periodu u kom dođe do promjene. Kada dođprocijenjenom vijeku, knjigovodstvenu vrijednost sredstva treba smanjiti tokom preostalog

i iznos nekretnina, postrojenja i opreme treba rasporediti sistematski

ekivanog trošenja budućih

Iznos amortizacije za svako razdoblje treba priznati kao rashod, osim ako nije uključen

o jedan ili dva izuzetka –

enje u proizvodnji ili isporuci roba ili usluga.

mortizuje. Međutim,

razdoblje tokom kojeg se ekonomske koristi dobijaju od

vrijednost sredstava na kraju njenog korisnog vijeka

ivanje zasnovano na iskustvu sa sličnim sredstvima ili skupinom sredstava. Prilikom sticanja potpuno novog tipa sredstva i dalje će biti neophodno

Zastarijevanje (usljed tehnološkog napretka/usavršavanja proizvodnje/smanjenja

enje sredstva, kao što je dužina

no i stope amortizacije korigovati za sadašnje i ekivanja znatno razlikuju od prvobitnih procjena. Efekat promjene

dođe do promjene u procijenjenom vijeku, knjigovodstvenu vrijednost sredstva treba smanjiti tokom preostalog

Procijenjeni ostatak vrijednosti (rezidualna vrijednost)

Ključna definicija

Procijenjeni ostatak vrijednosti (rezidualna

Procijenjeni ostatak vrijednosti (rezidualna vrijednost) sredstva je procijenjeni iznos koji bi subjekt trenutno dobio prodajom sredstva, umanjen za procijenjene troškove prodaje, ali uz pretpostavku da starost sredstva i stanje odgovara onom vijeka upotrebe.

U većini slučajeva, rezidualna vrijednost imovine je vjerovatno beznaznačajniju vrijednost, ta vrijednost mora se procijeniti na datum kupovine ili neke naredne revalorizacije. Iznos rezidualne vrijednosti treba procijeniti na osnovu trenutne situacije sa drugim sličnim sredstvom koje se koristi na isti naupotrebe. Očekivane troškove otuđvrijednosti.

Preispitivanje metode amortizacije

Metod amortizacije treba preispitivati periodiočekivanom obrascu ekonomskih koristi od ovih sredstava, metod bi trebalo promijeniti tako da odgovara ovom promijenjenom obrascu. Kada dopromjenu treba protumačiti kao promjenu u rasadašnje i buduće periode treba uskladiti.

Osnove

Vidjeli smo kako MRS 16 obuhvata amortizpostrojenja i opremu kao stalna sredstva u našem bilansu stanja, zajedno sa svim dodatnim izdacima vezanim za unapređenje. Ali još uvijek ništa nije uticalo na naš bilans uspjeha, pa kako priznati izdatak nastao upotrebom ove imovine? Odgovor glasi amortizacija.

Koncept razgraničenja nalaže da moramo spojiti trošak korišdobijenim od nje. Stoga priznajemo amortizaciju svake godine kada se sredstvo produktivno koristi (tokom njenog korisnog vijeka upotrebe). Amortizacija omogu

� Obezbjeđuje da će se rashod na� Smanjuje vrijednost sredstva u

Treba napomenuti da iako se vrijednost sredstva smanjuje svake godine zboamortizacije, ovo se ni na koji nasamo pokazuje da se sredstvo troši habanjem i trošenjem.

Zemljište se ne amortizuje budući da se smatra da ima neogr

Metode amortizacije

Postoje dvije široko korišćene metode za obradegresivna metoda.

Pravolinijska metoda obračunava isti rashod u svakoj godini vijeka upotrebe sredstava.

PRIRUČNIK

~ 74 ~

Procijenjeni ostatak vrijednosti (rezidualna vrijednost)

Procijenjeni ostatak vrijednosti (rezidualna vrijednost):

Procijenjeni ostatak vrijednosti (rezidualna vrijednost) sredstva je procijenjeni iznos koji bi subjekt trenutno dobio prodajom sredstva, umanjen za procijenjene troškove prodaje, ali uz pretpostavku da starost sredstva i stanje odgovara onom koje se očekuje na kraju korisnog

ajeva, rezidualna vrijednost imovine je vjerovatno beznačajna. Ukoliko ima neku ajniju vrijednost, ta vrijednost mora se procijeniti na datum kupovine ili neke naredne

s rezidualne vrijednosti treba procijeniti na osnovu trenutne situacije sa nim sredstvom koje se koristi na isti način, a koje je sada pri kraju svog vijeka

ane troškove otuđenja treba poravnati u odnosu na bruto procijenjeni ost

Preispitivanje metode amortizacije

Metod amortizacije treba preispitivati periodično i, ukoliko je došlo do značekivanom obrascu ekonomskih koristi od ovih sredstava, metod bi trebalo promijeniti tako da

promijenjenom obrascu. Kada dođe do takve promjene u metodi amortizacije, iti kao promjenu u računovodstvenoj procjeni a iznos amortizacije za

e periode treba uskladiti.

Vidjeli smo kako MRS 16 obuhvata amortizaciju i naučili kako priznajemo nekretnine, postrojenja i opremu kao stalna sredstva u našem bilansu stanja, zajedno sa svim dodatnim

đenje. Ali još uvijek ništa nije uticalo na naš bilans uspjeha, pa upotrebom ove imovine? Odgovor glasi amortizacija.

enja nalaže da moramo spojiti trošak korišćenja imovine sa koristima dobijenim od nje. Stoga priznajemo amortizaciju svake godine kada se sredstvo produktivno

g vijeka upotrebe). Amortizacija omogućava dvije stvari:

e se rashod naći u bilansu uspjeha (dugovanje). Smanjuje vrijednost sredstva u bilansu stanja (potraživanje).

Treba napomenuti da iako se vrijednost sredstva smanjuje svake godine zboamortizacije, ovo se ni na koji način ne odnosi na potencijalnu prodajnu cijenu sredstva, vesamo pokazuje da se sredstvo troši habanjem i trošenjem.

Zemljište se ne amortizuje budući da se smatra da ima neograničeni korisni vijek upotrebe.

ene metode za obračunavanje amortizacije: pravolinijska metoda i

unava isti rashod u svakoj godini vijeka upotrebe sredstava.

Procijenjeni ostatak vrijednosti (rezidualna vrijednost) sredstva je procijenjeni iznos koji bi subjekt trenutno dobio prodajom sredstva, umanjen za procijenjene troškove prodaje, ali uz

ekuje na kraju korisnog

ajna. Ukoliko ima neku ajniju vrijednost, ta vrijednost mora se procijeniti na datum kupovine ili neke naredne

s rezidualne vrijednosti treba procijeniti na osnovu trenutne situacije sa in, a koje je sada pri kraju svog vijeka

enja treba poravnati u odnosu na bruto procijenjeni ostatak

no i, ukoliko je došlo do značajne promjene u ekivanom obrascu ekonomskih koristi od ovih sredstava, metod bi trebalo promijeniti tako da

e promjene u metodi amortizacije, unovodstvenoj procjeni a iznos amortizacije za

ili kako priznajemo nekretnine, postrojenja i opremu kao stalna sredstva u našem bilansu stanja, zajedno sa svim dodatnim

enje. Ali još uvijek ništa nije uticalo na naš bilans uspjeha, pa upotrebom ove imovine? Odgovor glasi amortizacija.

enja imovine sa koristima dobijenim od nje. Stoga priznajemo amortizaciju svake godine kada se sredstvo produktivno

ava dvije stvari:

Treba napomenuti da iako se vrijednost sredstva smanjuje svake godine zbog akumulirane in ne odnosi na potencijalnu prodajnu cijenu sredstva, već

eni korisni vijek upotrebe.

unavanje amortizacije: pravolinijska metoda i

unava isti rashod u svakoj godini vijeka upotrebe sredstava.


Amortizacija = (trošak imovine

Na primjer, Trošak sredstva = Rezidualna vrijednost = Vijek upotrebe imovine = Pema tome,

Amortizacija = ��

�� 1000

Degresivna metoda je samo drugi nauspjeha.

Amortizacija se izračunava obračunom fiksnog procenta na knj(neto knjigovodstvena vrijednoknjigovodstvena vrijednost je vrijednost priznata na raamortizaciju do datuma izvještavanja.

Obrazac godišnjeg iznosa amortizacije za stalno sredstvo treba da nastojkoristi dobijenih od tog sredstva. Degresivna metoda potvršto su postrojenja, oprema i vozila) dobijena korist može biti veTako i iznos amortizacije treba da bude vekorisnog vijeka upotrebe imovine. To se može vidjeti na sljede

Sredstvo je koštalo £ 10 000, a oAmortizacija će se obračunati koriste

Tokom vijeka upotrebe sredstva,amortizacija iznosiće:

Godina Trošak

£

1 2 3 4

10 000 10 000 10 000 10 000

Treba napomenuti da kod korišćenja degresivne metode knjigovodstvena vrijednost nikada ne dostiže nulu – u ovom primjeruvijeka upotrebe.


~ 75 ~

(1) Pravolinijska metoda FORMULA

Amortizacija = (trošak imovine – rezidualna vrijednost sredstva) / broj godina

vijeka upotrebe imovine)

£ 12 000 £ 2 000 10 godina

000

(2) Degresivna metoda

Degresivna metoda je samo drugi način obračunavanja godišnjeg iznosa amortizacije u bilans

unava obračunom fiksnog procenta na knjigovodstvenu vrijednost imovine (neto knjigovodstvena vrijednost) svake godine. Knjigovodstvena vrijednost ili neto

igovodstvena vrijednost je vrijednost priznata na računu troška sredstva umanjena za svu amortizaciju do datuma izvještavanja.

Obrazac godišnjeg iznosa amortizacije za stalno sredstvo treba da nastoji da odgovara obrascu koristi dobijenih od tog sredstva. Degresivna metoda potvrđuje da za neko stalno sredstvo (kao što su postrojenja, oprema i vozila) dobijena korist može biti veća u prethodnim godinama. Tako i iznos amortizacije treba da bude veći tokom prethodnih godina, opadajukorisnog vijeka upotrebe imovine. To se može vidjeti na sljedećem primjeru.

10 000, a očekuje se da će biti prodato za £ 256 nakon 4 godine. unati koristeći fiksnu stopu od 60% korišćenjem degresivne metode.

Tokom vijeka upotrebe sredstva, iznos amortizacije, knjigovodstvena vrijednost i akumulirana

Iznos amortizacije

£


£

Knjigovodstvena

6 000 2 400 960 384

6 000 8 400 9 360 9 744

Treba napomenuti da kod korišćenja degresivne metode knjigovodstvena vrijednost nikada ne primjeru ona se smanjuje na procijenjeni trošak vrijednosti na kraju

rezidualna vrijednost sredstva) / broj godina

unavanja godišnjeg iznosa amortizacije u bilansu

igovodstvenu vrijednost imovine st) svake godine. Knjigovodstvena vrijednost ili neto

unu troška sredstva umanjena za svu

i da odgovara obrascu uje da za neko stalno sredstvo (kao

a u prethodnim godinama. om prethodnih godina, opadajući tokom

256 nakon 4 godine. enjem degresivne metode.

iznos amortizacije, knjigovodstvena vrijednost i akumulirana

Knjigovodstvena vrijednost

£ 4 000 1 600 640 256

enja degresivne metode knjigovodstvena vrijednost nikada ne ona se smanjuje na procijenjeni trošak vrijednosti na kraju

Dvostruki unos za amortizaciju

Za priznavanje amortizacije, evidentira s

D Bilans uspjeha (rashod),

P Račun akumulirane amortizacije (svojstven za sku

Treba napomenuti da amortizacija ne utisredstva. Umjesto toga, račun akumulirane amortizacije vodi se za svaku skupinu nekretnina, postrojenja i opreme.

Prikazivanje u finansijskim izv

Koja god metoda da se koristi za obraprikazuju u bilansu stanja na jedan od sljede

Metoda 1

Bilans stanja na kraju godine 201X. (izvod):

Stalna sredstva po trošku Minus: Akumulirana amortizacijaKnjigovodstvena vrijednost (NKV) Sa druge strane, naročito ako ima više od jedne kategorije stalne imovine, to se može prikazati na sljedeći način: Metoda 2 Bilans stanja na kraju godine 201X

Trošak

Zgrade Namještaj i ugradna

oprema Vozila

12.000

25 00045 000

Akumulirana amortizacija pokazuje obim u kojem je sredstvo obraprethodnim obračunskim periodima.

Knjigovodstvena vrijednost ili neto knjigovodstvena vrijednost (NKV) predstavlja obim u kojem će se sredstvo još koristiti kao rashod u budu

Rashod amortizacije biće prikazan zajedno sa svim ostalim rashodima u bilansu uspjeha, ispod bruto dobiti.

PRIRUČNIK

~ 76 ~

Dvostruki unos za amortizaciju

anje amortizacije, evidentira se sljedeći dvostruki unos:

un akumulirane amortizacije (svojstven za skupinu sredstava).

Treba napomenuti da amortizacija ne utiče na račun glavne knjige koji sadrži prvobitni trošak un akumulirane amortizacije vodi se za svaku skupinu nekretnina,

Prikazivanje u finansijskim izvještajima

Koja god metoda da se koristi za obračunavanje godišnjeg iznosa amortizacije, sredstva se prikazuju u bilansu stanja na jedan od sljedeća dva načina:

Bilans stanja na kraju godine 201X. (izvod):

£ 45.000

Minus: Akumulirana amortizacija (21.000) Knjigovodstvena vrijednost (NKV) 24.000

ito ako ima više od jedne kategorije stalne imovine, to se može prikazati

godine 201X. (izvod):

Trošak £


£

Knjigovodstvena

12.000 8.000

25 000 45 000

(3 000) (6 000)

(12 000) (21 000)

pokazuje obim u kojem je sredstvo obračunato kao rashod u unskim periodima.

Knjigovodstvena vrijednost ili neto knjigovodstvena vrijednost (NKV) predstavlja obim u e se sredstvo još koristiti kao rashod u budućim obračunskim periodim

e prikazan zajedno sa svim ostalim rashodima u bilansu uspjeha, ispod

un glavne knjige koji sadrži prvobitni trošak un akumulirane amortizacije vodi se za svaku skupinu nekretnina,

unavanje godišnjeg iznosa amortizacije, sredstva se

ito ako ima više od jedne kategorije stalne imovine, to se može prikazati


£ 9 000 2 000

13 000 24 000

čunato kao rashod u

Knjigovodstvena vrijednost ili neto knjigovodstvena vrijednost (NKV) predstavlja obim u unskim periodima.

e prikazan zajedno sa svim ostalim rashodima u bilansu uspjeha, ispod


Promjene u očekivanom vijeku trajanja, revalorizaciji ili poboljšanju

Očekivani vijek upotrebe svakog sredstva je stvar rasuneophodno da se izvrši ponovna procjena vijeka upotrebe. Ovo amortizacije u budućim periodima.

Iznos amortizacije, nakon što se vijek upotrebe promijeni, odreknjigovodstvena vrijednost imovine podijeli sa

Na primjer, ako je sredstvo kupljeno za £godina, nakon pet godina ono će se amortizovati za £procijeni i očekuje se da je preostali vijek trajanja 1 godina, iznos amortizacije u šestoj godini biće:

(50 000 - 10 000) / 16 = £ 2 500

Isti princip važi kada se sredstvo revalorizuje ilNova vrijednost imovine se amortizuje

Vježba 4.3: Pravolinijska amortizacija i amortizacija po degresivnoj metodi

Stavka postrojenja košta £ 12 150. Bitog perioda biti prodata za £ 1 600.

Potrebno

Obračunati iznos amortizacije za svaku godinu koriste

(a) pravolinijsku metodu,

(b) degresivnu metodu po stopi od 33

Za rješavanje zadatka mogu se koristiti tabele u nastav

Godina Iznos

amortizacije £

1

2 3 4 5

(b) Degresivna metoda


~ 77 ~

Promjene u očekivanom vijeku trajanja, revalorizaciji ili poboljšanju

ekivani vijek upotrebe svakog sredstva je stvar rasuđivanja, a u nekim situacijama može biti neophodno da se izvrši ponovna procjena vijeka upotrebe. Ovo će imati uticaja na iznos

im periodima.

nakon što se vijek upotrebe promijeni, određuje se tako što imovine podijeli sa preostalim vijekom trajanja

Na primjer, ako je sredstvo kupljeno za £ 50 000 i u početku je imalo uvijek upotrebe od 25 će se amortizovati za £ 10 000. Ako se vijek tra

e se da je preostali vijek trajanja 1 godina, iznos amortizacije u šestoj godini

kada se sredstvo revalorizuje ili poveća vrijednost usljed izdatka poboljšanja. Nova vrijednost imovine se amortizuje tokom njenog preostalog vijeka trajanja.

: Pravolinijska amortizacija i amortizacija po degresivnoj metodi

12 150. Biće zadržana pet godina. Već je dogovoreno da 1 600.

unati iznos amortizacije za svaku godinu koristeći:

(b) degresivnu metodu po stopi od 331/3%.

Za rješavanje zadatka mogu se koristiti tabele u nastavku.

(a) Pravolinijska metoda

Trošak imovine £


£

Knjigovodstvena

situacijama može biti e imati uticaja na iznos

uje se tako što se neto preostalim vijekom trajanja.

etku je imalo uvijek upotrebe od 25 ajanja tada ponovo

e se da je preostali vijek trajanja 1 godina, iznos amortizacije u šestoj godini

a vrijednost usljed izdatka poboljšanja. tokom njenog preostalog vijeka trajanja.

: Pravolinijska amortizacija i amortizacija po degresivnoj metodi

je dogovoreno da će na kraju


£

Godina Iznos

amortizacije £

1 2 3 4 5

Vježba 3.4: Račun povećanja i amortizacije glavne knjige

Preduzeće Red je 1. januara 2013. godine kupilo zgradu za £a je da se zgrade amortizuju pravolinijski tokom 40 godina.

Potrebno

Prikazati trošak zgrade i račune akumulirane amortizacije glavne knjige za godinu koja završila 31. decembra 2013. godine.

7.2.5. Revalorizacije

Mjerenje nakon početnog priznavanja

Standard ovdje nudi dva moguća tretmana. U suštini, pitanje je izbora izimovine po trošku ili revalorizacije na fer vrijednost.

Ključna definicija

Fer vrijednost:

Fer vrijednost je iznos za koji se neko sredstvo može razmijeniti izmekoje su voljne obaviti transakciju.

� Troškovni model – iskazati sredstvo po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke po umanjenju vrijednosti.

� Revalorizacioni model –fer vrijednost na datum revalorizacije umanjena za kasakumulirane gubitke po umanjenju vrijednosti. Revalorizacija se treba sprovoditi dovoljno redovno tako da se knjigovodstvena vrijednost približava fer vrijednosti na datum bilansa stanja. Revalorizacioni model je jedini raspmože izmjeriti pouzdano.

Revalorizacije

Tržišna vrijednost zemljišta i zgrada obisadašnje korišćenje i poslovnu djelatnost. Takve procjene obikvalifikovani procjenitelji.

Kod postrojenja i opreme, fer vrijednost se takotržišna vrijednost nije dostupna, koristi se metod amortizovandesiti da nema tržišne vrijednosti u slu

PRIRUČNIK

~ 78 ~

Trošak imovine £


£

Knjigovodstvena

anja i amortizacije glavne knjige

e Red je 1. januara 2013. godine kupilo zgradu za £ 75 000. Politika amortizacije Reda je da se zgrade amortizuju pravolinijski tokom 40 godina.

čune akumulirane amortizacije glavne knjige za godinu koja završila 31. decembra 2013. godine.

Mjerenje nakon početnog priznavanja

Standard ovdje nudi dva moguća tretmana. U suštini, pitanje je izbora izmeimovine po trošku ili revalorizacije na fer vrijednost.

za koji se neko sredstvo može razmijeniti između informisanih stranaka koje su voljne obaviti transakciju.

iskazati sredstvo po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke po umanjenju vrijednosti.

– iskazati sredstvo po revalorizovanom iznosu, koji fer vrijednost na datum revalorizacije umanjena za kasnije akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke po umanjenju vrijednosti. Revalorizacija se treba sprovoditi dovoljno redovno tako da se knjigovodstvena vrijednost približava fer vrijednosti na datum bilansa stanja. Revalorizacioni model je jedini raspoloživi ukoliko se stavka

Tržišna vrijednost zemljišta i zgrada obično predstavlja fer vrijednost, pretpostavljajuenje i poslovnu djelatnost. Takve procjene obično obavljaju profesionalno

Kod postrojenja i opreme, fer vrijednost se takođe može uzeti kao tržišna vrijednost. Kada na, koristi se metod amortizovanog zamjenskog troška. Može se

nema tržišne vrijednosti u slučaju kada se predmeti postrojenja i opreme rijetko


£

75 000. Politika amortizacije Red-

une akumulirane amortizacije glavne knjige za godinu koja se

među evidnetiranja

u informisanih stranaka

iskazati sredstvo po trošku umanjenom za akumuliranu

m iznosu, koji čini njena nije akumuliranu amortizaciju i

akumulirane gubitke po umanjenju vrijednosti. Revalorizacija se treba sprovoditi dovoljno redovno tako da se knjigovodstvena vrijednost približava fer vrijednosti na

oloživi ukoliko se stavka

no predstavlja fer vrijednost, pretpostavljajući no obavljaju profesionalno

e može uzeti kao tržišna vrijednost. Kada enskog troška. Može se

redmeti postrojenja i opreme rijetko


prodaju ili zbog njihove specifične prirode (tj. oni bi se obiposlovanja).

Učestalost procjene zavisi od promjenljivosti fer vrijednosti pojedinapostrojenja i opreme. Što je fer vrijednost promjenljivija, to treba

Najbitnije, ako se pojedina nekretnina, postrojenje i oprema revalorizuje, tada treba istovremeno revalorizovati cjelokupnu skupinu nekretnina, postrojenja i opreme kojoj tosredstvo pripada.

Ovim se izbjegava selektivna revalorizacija sredstava i izvještavanje iznosa u finansijskim izvještajima koji predstavljaju mješavinu troškova i vrijednosti razlisredstava može se revalorizovati i kontinuirano u istrevalorizacija skupine sredstava dovrši u kratkom roku.

Osnove

Naučili ste da se nekretnine, postrojenja i oprema poMeđutim, postoji opcija da se naknadno revalorizuju ov

Kako bi se obezbijedilo da bilans stanja daje korisne i relevantne informacije, preduzerevalorizovati nekretnine, postrojenja i opremu (obivrijednosti imovine novije.

Prilično je uobičajeno da tržišna vrijednost odreuprkos starenju. Najočigledniji primjer rastu

Preduzeće koje posjeduje nekretnine, postrojenja i opremu da revalorizuje ovu imovinu u bilansu stanja. Mepozicije preduzeća, može se donijeti odluka da se izvrši revalorizacija, inavrijednost sredstava preduzeća može u

Kada se stalna sredstva revalorizuju, amortizacija se obrapreostalog vijeka upotrebe).

Računovodstvo za revalorizaciju

Pojednostavljeni dvostruki unos za revalorizaciju izgleda ovako:

D Račun stalnih sredstava,

P Revalorizacione rezerve.

Mi teretimo relevantni račun imovine kako bismo poveiznosa. Odgovarajuće potraživanje ide na revalorizovane rezerve, kapitalne rezerve koje se javljaju u kapitalnom dijelu u bilansu stanja.

Međutim, kada se neko sredstvo amortizuje, takoprilikom revalorizacije. Sljedeći primjer

Vježba 3.5: Revalorizacija (ABC preduze

ABC preduzeće kupuje materijalno stalno sredstvo za £ 150 000, a prsredstva 5 godina. Ono amortizuje imovinu pravolnijskom metodom i ne postoji procijenjeni ostatak vrijednosti (rezidualna vrijednost). Gprocjenjuje se da ima vrijednost u iznosu od £


~ 79 ~

prodaju ili zbog njihove specifične prirode (tj. oni bi se obično samo prodali kao dio teku

estalost procjene zavisi od promjenljivosti fer vrijednosti pojedinačnih predmeta nekretnina, preme. Što je fer vrijednost promjenljivija, to treba češće vršiti revalorizacije.

Najbitnije, ako se pojedina nekretnina, postrojenje i oprema revalorizuje, tada treba istovremeno revalorizovati cjelokupnu skupinu nekretnina, postrojenja i opreme kojoj to

Ovim se izbjegava selektivna revalorizacija sredstava i izvještavanje iznosa u finansijskim izvještajima koji predstavljaju mješavinu troškova i vrijednosti različitih datuma. Skupina sredstava može se revalorizovati i kontinuirano u istim vremenskim razmacima uz uslov da se revalorizacija skupine sredstava dovrši u kratkom roku.

ili ste da se nekretnine, postrojenja i oprema početno mjere po istorijskom trošku. utim, postoji opcija da se naknadno revalorizuju ova sredstva, kao što smo upravo v

Kako bi se obezbijedilo da bilans stanja daje korisne i relevantne informacije, preduzerevalorizovati nekretnine, postrojenja i opremu (obično zemljište ili zgrade) tako da su

ajeno da tržišna vrijednost određenih nekretnina, postrojenja i opreme raste, igledniji primjer rastućih tržišnih vrijednosti su zemljište i zgrade.

e koje posjeduje nekretnine, postrojenja i opremu čija vrijednost raste nijeda revalorizuje ovu imovinu u bilansu stanja. Međutim, da bi se dao „istinit i fer prikaz“

a, može se donijeti odluka da se izvrši revalorizacija, inaća može učiniti nerealno niskom.

se stalna sredstva revalorizuju, amortizacija se obračunava na revalorizovani iznos (tokom

Računovodstvo za revalorizaciju

Pojednostavljeni dvostruki unos za revalorizaciju izgleda ovako:

un imovine kako bismo povećali njenu vrijednost do revalorizovanog e potraživanje ide na revalorizovane rezerve, kapitalne rezerve koje se

javljaju u kapitalnom dijelu u bilansu stanja.

utim, kada se neko sredstvo amortizuje, takođe moramo eliminisati svu amortizaciju ći primjer će to i pokazati.

Vježba 3.5: Revalorizacija (ABC preduzeće)

e kupuje materijalno stalno sredstvo za £ 150 000, a procjenjuje se da je vijek sredstva 5 godina. Ono amortizuje imovinu pravolnijskom metodom i ne postoji procijenjeni

nosti (rezidualna vrijednost). Godinu dana kasnije sredstvo se revalorizuje i procjenjuje se da ima vrijednost u iznosu od £ 160 000.

no samo prodali kao dio tekućeg

nih predmeta nekretnina, e vršiti revalorizacije.

Najbitnije, ako se pojedina nekretnina, postrojenje i oprema revalorizuje, tada treba istovremeno revalorizovati cjelokupnu skupinu nekretnina, postrojenja i opreme kojoj to

Ovim se izbjegava selektivna revalorizacija sredstava i izvještavanje iznosa u finansijskim čitih datuma. Skupina

im vremenskim razmacima uz uslov da se

etno mjere po istorijskom trošku. kao što smo upravo vidjeli.

Kako bi se obezbijedilo da bilans stanja daje korisne i relevantne informacije, preduzeće može no zemljište ili zgrade) tako da su

enih nekretnina, postrojenja i opreme raste, ih tržišnih vrijednosti su zemljište i zgrade.

ija vrijednost raste nije obavezno utim, da bi se dao „istinit i fer prikaz“

a, može se donijeti odluka da se izvrši revalorizacija, inače se ukupna

unava na revalorizovani iznos (tokom

ali njenu vrijednost do revalorizovanog e potraživanje ide na revalorizovane rezerve, kapitalne rezerve koje se

e moramo eliminisati svu amortizaciju

ocjenjuje se da je vijek sredstva 5 godina. Ono amortizuje imovinu pravolnijskom metodom i ne postoji procijenjeni

odinu dana kasnije sredstvo se revalorizuje i

Potrebno

Prikazati odgovarajuće unose za vou:

(a) Računu stalnog sredstva,

(b) Računu akumulirane amortizacije

(c) Revalorizacionim rezervama.

Vježba 3.6: Revalorizacija (XYZ preduze

XYZ preduzeće kupuje materijalno stalno sredstvo za £ 310 000, a procjenjuje se da je vijek imovine 6 godina. Ono amortizuje sredstvo pravolinijskom metodom i procijenjeno je da postoji rezidualna vrijednost od £ 70 000. Godinu dana kasnije sredstvo se revalorprocjenjuje se da mu je vrijednost £

Potrebno: Prikazati odgovarajuće unose za vodvije godine u:

(a) Računu stalnog sredstva,

(b) Računu akumulirane amortizacije

(c) Revalorizacionim rezervama.

7.2.6. Otuđenja (ili isknjižavanje)

Povlačenja i otuđenja

Kada se sredstvo trajno povuče iz upotrebe, ili se prodaekonomske koristi ne očekuju od otu

Dobici ili gubici predstavljaju razliku izmeotuđenja i knjigovodstvene vrijednosti sredstva. Njih treba priznati kao prihod ili rashod u bilansu uspjeha.

Osnove

Prestanak priznavanja (isknjižavanje) pojedine nekretnine, postrojenja ili opreme nastaje u trenutku otuđivanja, ili kada se budusredstva.

� Vrijednost na troškovnom ra� Amortizacija akumulirana izme� Svaka dobit ili gubitak prilikom otu

uspjeha.

Dobit ili gubitak prilikom otuđenja sredstva predstavlja razliku izmeneto knjigovodstvene vrijednosti (knjigovodstvene vrijednosti) sredstva.

Na primjer, neka stavka nekretnine, postrojenja i opreme ima knjigovodstvenu vrijednost u iznosu od £ 2 500, a sada se prodaje za £se kao rashod u bilansu uspjeha.

PRIRUČNIK

~ 80 ~

e unose za vođenje računovodstva navedenih transakcija za dvije godine

unu akumulirane amortizacije,

Vježba 3.6: Revalorizacija (XYZ preduzeće)

e kupuje materijalno stalno sredstvo za £ 310 000, a procjenjuje se da je vijek imovine 6 godina. Ono amortizuje sredstvo pravolinijskom metodom i procijenjeno je da postoji rezidualna vrijednost od £ 70 000. Godinu dana kasnije sredstvo se revalorprocjenjuje se da mu je vrijednost £ 300 000 bez procijenjenog ostatka vrijednosti.

Prikazati odgovarajuće unose za vođenje računovodstva navedenih transakcija za

acije,

7.2.6. Otuđenja (ili isknjižavanje)

če iz upotrebe, ili se proda, ili je za staro gvožđe, a kada se buduekuju od otuđenja ovog sredstva, treba ga povući iz bilansa stanja.

Dobici ili gubici predstavljaju razliku između procijenjenog neto iznosa potraživanja od enja i knjigovodstvene vrijednosti sredstva. Njih treba priznati kao prihod ili rashod u

ja (isknjižavanje) pojedine nekretnine, postrojenja ili opreme nastaje u ivanja, ili kada se buduće ekonomske koristi ne očekuju od upotrebe ovog

Vrijednost na troškovnom računu otuđenog sredstva mora se ukloniti. irana između sticanja i otuđenja mora se ukloniti.

Svaka dobit ili gubitak prilikom otuđivanja priznaje se kao prihod ili rashod u bilansu

đenja sredstva predstavlja razliku između prihoda od prodaje i tvene vrijednosti (knjigovodstvene vrijednosti) sredstva.

Na primjer, neka stavka nekretnine, postrojenja i opreme ima knjigovodstvenu vrijednost u iznosu od £ 2 500, a sada se prodaje za £ 1 500: gubitak prilikom otuđivanja od £ 1 000 priznaje

unovodstva navedenih transakcija za dvije godine

e kupuje materijalno stalno sredstvo za £ 310 000, a procjenjuje se da je vijek imovine 6 godina. Ono amortizuje sredstvo pravolinijskom metodom i procijenjeno je da postoji rezidualna vrijednost od £ 70 000. Godinu dana kasnije sredstvo se revalorizuje i

300 000 bez procijenjenog ostatka vrijednosti.

unovodstva navedenih transakcija za

đe, a kada se buduće i iz bilansa stanja.

u procijenjenog neto iznosa potraživanja od enja i knjigovodstvene vrijednosti sredstva. Njih treba priznati kao prihod ili rashod u

ja (isknjižavanje) pojedine nekretnine, postrojenja ili opreme nastaje u ekuju od upotrebe ovog

enja mora se ukloniti.

ivanja priznaje se kao prihod ili rashod u bilansu

u prihoda od prodaje i

Na primjer, neka stavka nekretnine, postrojenja i opreme ima knjigovodstvenu vrijednost u ivanja od £ 1 000 priznaje


Prilikom otuđivanja revalorizovanih sredstava, subjekt obraobično. Svaki iznos koji ostane u revalorizacionim rezervama prenosi se u zadržanu dobit.

Računovodstvo otuđenja

Sljedeći koraci predstavljaju dobre smjernice za ra

(1) Otvoriti račun otuđenja. Ovaj raprilikom otuđenja na transakciji (ili transakcijama, ukoliko je bilo više od jednog otuđenja).

(2) Skinuti stalno sredstvo sa ranova procjena ukoliko je sredstvo revalorizovano) i izvršiti knjiženje na raotuđenja: D Račun otuđenja stalnog sredstva

P Račun stalnog sredstva

(3) Sva amortizacija povezana sa sredstvom kojeevidencije. Možda se posebno mora izraD Račun akumulirane amortizacije

C Račun otuđenja stalnog sredstva

Razlika na računu otuđenja stalnog sredstva sada je neto knjigovodstvena vrijednost sredstva.

(4) Evidentirati iznos dobijen za prodaju sredstva (prihod po otuD Gotovina/banka ili potraživanja

P Račun otuđenja stalnog sredstva

(5) Saldo na računu otuđenja sada prenijeti u bilans uspjeha.Ukoliko postoji potražni saldo na raprofit od prodaje;

D Račun otuđenja stalnog sredstva

P Bilans uspjeha

Ukoliko postoji dugovni saldo, onda je ostaren gubitak od prodaje;

D Bilans uspjeha

P Račun otuđenja stalnog sredstva

Može se imati i zaseban račun otuđitd.) kako bi se pratilo koja su sredstva otuiznosi mali, prihvatljivo je imati samo

U mnogim slučajevima, otuđenje sredstva drugi primjeri otuđenja.

Na primjer:

� Sredstvo se može zamijeniti uz doplatu tj. ustupiti uz djelimisredstvo. Prihod će biti popust dat na novo sredstvo.


~ 81 ~

ivanja revalorizovanih sredstava, subjekt obračunava dobit ili gubitak kao i no. Svaki iznos koji ostane u revalorizacionim rezervama prenosi se u zadržanu dobit.

ju dobre smjernice za računovodstvo otuđenja:

enja. Ovaj račun koristiće se da se utvrdi svaka dobit ili gubitak enja na transakciji (ili transakcijama, ukoliko je bilo više od jednog

Skinuti stalno sredstvo sa računovodstvenih evidencija (ovo će biti ili ponova procjena ukoliko je sredstvo revalorizovano) i izvršiti knjiženje na ra

enja stalnog sredstva

un stalnog sredstva

Sva amortizacija povezana sa sredstvom koje se otuđuje takođe se mora skinuti sa evidencije. Možda se posebno mora izračunati koliko ona iznosi.

un akumulirane amortizacije


đenja stalnog sredstva sada je neto knjigovodstvena vrijednost

Evidentirati iznos dobijen za prodaju sredstva (prihod po otuđenju). Gotovina/banka ili potraživanja


đenja sada će predstavljati dobit ili gubitak od prodaje i treba ga a.

Ukoliko postoji potražni saldo na računu otuđenja stalnog sredstva, onda je ostvaren


Ukoliko postoji dugovni saldo, onda je ostaren gubitak od prodaje;

ja stalnog sredstva

un otuđenja za svaku skupinu sredstava (zgrade, nepokretni inventar itd.) kako bi se pratilo koja su sredstva otuđena i da li je ostvarena dobit ili gubitak. Ukoliko su iznosi mali, prihvatljivo je imati samo jedan račun otuđenja.

enje sredstva će značiti da je ono prodato. Me

Sredstvo se može zamijeniti uz doplatu tj. ustupiti uz djelimičnu doplatu za drugo popust dat na novo sredstvo.

unava dobit ili gubitak kao i no. Svaki iznos koji ostane u revalorizacionim rezervama prenosi se u zadržanu dobit.

e se da se utvrdi svaka dobit ili gubitak enja na transakciji (ili transakcijama, ukoliko je bilo više od jednog

e biti ili početni trošak ili nova procjena ukoliko je sredstvo revalorizovano) i izvršiti knjiženje na računu

đe se mora skinuti sa

enja stalnog sredstva sada je neto knjigovodstvena vrijednost

e predstavljati dobit ili gubitak od prodaje i treba ga

enja stalnog sredstva, onda je ostvaren

enja za svaku skupinu sredstava (zgrade, nepokretni inventar ena i da li je ostvarena dobit ili gubitak. Ukoliko su

iti da je ono prodato. Međutim, postoje i

čnu doplatu za drugo

� Sredstvo može učestvovati u nesreosiguravajućeg društva primi isplata, onda taj iznos predstavlja prihod.

� Sredstvo može biti za staro gvožkoji u stvari može biti nula.

Potrebno

Pripremiti relevantne račune glavne knjige za 2010. godinu. Blanko rabismo vam pomogli.

Datum Referenca

Datum Referenca

Datum Referenca

Umanjenje vrijednosti sredstava

Knjigovodstvenu vrijednost predmetaopreme takođe treba preispitivati periodiiznos opao ispod knjigovodstvene vrijednosti. Kada je bivrijednost sredstva treba umanjiti do nadoknadivog iznosa.

Nadoknadive iznose treba posmatrati na pojedinaidentičnih sredstava.

PRIRUČNIK

~ 82 ~

estvovati u nesrećnom slučaju i postati bezvrijedno. Ukoliko se od eg društva primi isplata, onda taj iznos predstavlja prihod.

Sredstvo može biti za staro gvožđe. Prihod je iznos dobijen prodajom tastvari može biti nula.

une glavne knjige za 2010. godinu. Blanko računi dati su u nastavku da





ost predmeta ili grupe identičnih predmeta nekretnina, postrojenja i e treba preispitivati periodično. To služi da bi se procijenilo da li je nadoknadivi

iznos opao ispod knjigovodstvene vrijednosti. Kada je bilo takvog opadanja, knjigovodstvenu sredstva treba umanjiti do nadoknadivog iznosa.

Nadoknadive iznose treba posmatrati na pojedinačnoj osnovi za svako sredstvo ili za grupu

aju i postati bezvrijedno. Ukoliko se od eg društva primi isplata, onda taj iznos predstavlja prihod.

e. Prihod je iznos dobijen prodajom takvog sredstva,

uni dati su u nastavku da

Iznos £

Iznos £

Iznos £

nih predmeta nekretnina, postrojenja i no. To služi da bi se procijenilo da li je nadoknadivi

o takvog opadanja, knjigovodstvenu

dstvo ili za grupu


Ključna definicija

Nadoknadivi iznos:

Nadoknadivi iznos je iznos koji subjekat ouključujući procijenjeni ostatak vrijednosti (rezidualnu vrijednost) prilikom otuiznos od neto prodajne cijene ili vrijednosti u upotrebi.

7.2.7. MRS 16 – Objavljivanje

Ovaj standard ima dugačak spisak uslova vezanih

� Osnove mjerenja korišćene za utvrviše, bruto knjigovodstvenu vrijednost za tu osnovu u svakoj kategoriji).

� Korišćenje metode amortizacije.� Korisne vjekovne upotrebe ili koriš� Bruto knjigovodstvenu vrijednost i akumuliranu amortizaciju na po

perioda. � Povezivanje knjigovodstvene vrijednosti na po

prikazuju: – povećanja, – otuđenja, – povećanja i smanjenja koja proizilaze iz revalorizacije– smanjenja knjigovodstvene vrijednosti– amortizacija, – ostale promjene.

Sljedeća tabela prikazuje format koji se obisredstava.

Trošak ili procjena: Na dan 1. januar 2012.

Revalorizacija Povećanja u godini Otuđenja u godini

Na dan 31. decembar 2012.

7.3. MRS 10 – Događaji nakon izvještajnog perioda

7.3.1. Uvod

Izvještajni period je vremenski okvir koji finansijski izvještaji obuhvataju; bilans uspjeha (BU) pokazuje prihode i rashode tokom položaj na posljednji dan perioda.izvještajnog perioda. Da li ih navodimo u finansijskim izvještajima ili ne?


~ 83 ~

Nadoknadivi iznos je iznos koji subjekat očekuje da nadoknadi od budućeg koriši procijenjeni ostatak vrijednosti (rezidualnu vrijednost) prilikom otu

iznos od neto prodajne cijene ili vrijednosti u upotrebi.

k uslova vezanih za objavljivanje, koji uključuju:

ćene za utvrđivanje bruto knjigovodstvene vrijednosti (ako ih ima više, bruto knjigovodstvenu vrijednost za tu osnovu u svakoj kategoriji).

enje metode amortizacije. ovne upotrebe ili korišćene stope amortizacije.

Bruto knjigovodstvenu vrijednost i akumuliranu amortizaciju na poč

Povezivanje knjigovodstvene vrijednosti na početku i na kraju perioda kojim se

nja i smanjenja koja proizilaze iz revalorizacije, njenja knjigovodstvene vrijednosti,

a tabela prikazuje format koji se obično koristi za objavljivanje promjena stalnih

Ukupno £

Zemljište i zgrade

£

50 000 40 000

12 000 12 000 4 000 -

(1 000) - Na dan 31. decembar 2012. 65 000 52 000

Događaji nakon izvještajnog perioda

Izvještajni period je vremenski okvir koji finansijski izvještaji obuhvataju; bilans uspjeha (BU) pokazuje prihode i rashode tokom čitavog perioda, bilans stanja (BS) koji pokazuje finansijski

sljednji dan perioda. Važno je razmotriti šta uraditi sa dogaizvještajnog perioda. Da li ih navodimo u finansijskim izvještajima ili ne?

eg korišćenja sredstva, i procijenjeni ostatak vrijednosti (rezidualnu vrijednost) prilikom otuđenja. To je veći

a objavljivanje, koji uključuju:

ivanje bruto knjigovodstvene vrijednosti (ako ih ima više, bruto knjigovodstvenu vrijednost za tu osnovu u svakoj kategoriji).

Bruto knjigovodstvenu vrijednost i akumuliranu amortizaciju na početku i na kraju

etku i na kraju perioda kojim se

no koristi za objavljivanje promjena stalnih

Postrojenja i oprema

£

10 000

- 4 000

(1 000) 13 000

Izvještajni period je vremenski okvir koji finansijski izvještaji obuhvataju; bilans uspjeha (BU) itavog perioda, bilans stanja (BS) koji pokazuje finansijski

Važno je razmotriti šta uraditi sa događajima nakon

Na primjer, požar uništi cjelokupne zalihe preduzebankrotirao, oboje ubrzo nakon kraja izvještajnog perioda. Odluka da li da se ovi dogapriznaju u finansijskim izvještajima ili ne rukovo

7.3.2. Događaji nakon izvještajnog perioda

Morate da znate definiciju događaja nakon izvještajnog perioda

Ključna definicija

Događaji nakon izvještajnog perioda:

„Događaji nakon izvještajnog perioda su povoljni ili nepovoljni dogakraja izvještajnog perioda i datuma kada su finansijski izvještaji odobreni za

Mogu se identifikovati dvije vrste dogaizvještajnog perioda. Njihove definicije slijede:

Ključne definicije

Korektivni događaji nakon izvještajnog perioda:

Korektivni događaji nakon izvještajnokoje su postojale na kraju izvještajnog perioda.

Nekorektivni događaji nakon izvještajnog perioda:

Nekorektivni događaji nakon izvještajnog perioda nastale nakon izvještajnog perioda (ali ne pružaju dokaze o okolnostima)

7.3.3. Događaji nakon izvještajnog perioda

Korektivni događaji nakon izvještajnog periodaizvještajima, obično bez objavljivanja u napomenama.

Nekorektivni događaji nakon izvještajnog periodaizvještajima, ali materijalno značnjihovo neobjavljivanje može da uti

U napomeni se mora navesti priroda dogamora napisati izjava da se takva procjena ne može izvršiti.

Primjeri korektivnih događaja nakon izvještajnog perioda:

� Rješenje sudskog spora koje po� Klijent je objavio bankrot neposredno nakon kraja izvještajnog perioda.� Prodaja zaliha neposredno nakon kraja izvještajnog perioda, u vrijednosti manjoj nego

što je navedena u bilansu stanja.� Otkrivanje prevare ili greške koja ima uticaja na finansijske izvještaje.

Primjeri nekorektivnih događaja nakon izvještajnog perioda

� Zalihe uništene u požaru nakon izvještajnog perioda� Pad tržišne vrijednosti investicija nakon izvještajnog perioda� Velika poslovna kombinacija/restrukturiranje nakon izvještajnog perioda

PRIRUČNIK

~ 84 ~

cjelokupne zalihe preduzeća ili preduzeće otkrije da je kupac ubrzo nakon kraja izvještajnog perioda. Odluka da li da se ovi doga

priznaju u finansijskim izvještajima ili ne rukovođena je MRS 10.

7.3.2. Događaji nakon izvještajnog perioda – definicije

Morate da znate definiciju događaja nakon izvještajnog perioda kao što je data u MRS 10:

aji nakon izvještajnog perioda:

aji nakon izvještajnog perioda su povoljni ili nepovoljni događaji koji nastaju izmekraja izvještajnog perioda i datuma kada su finansijski izvještaji odobreni za objavljivanje

Mogu se identifikovati dvije vrste događaja, korektivni i nekorektivni dogaizvještajnog perioda. Njihove definicije slijede:


aji nakon izvještajnog perioda – događaji koji pružaju dokaz o okolnostima koje su postojale na kraju izvještajnog perioda.


aji nakon izvještajnog perioda – događaji koji ukazuju na okolnosti koje su akon izvještajnog perioda (ali ne pružaju dokaze o okolnostima).

7.3.3. Događaji nakon izvještajnog perioda – priznavanje

aji nakon izvještajnog perioda moraju se odraziti u finansijskim no bez objavljivanja u napomenama.

aji nakon izvještajnog perioda ne moraju se odraziti u finansijskim izvještajima, ali materijalno značajni događaji moraju biti objavljeni u napomenama, ukoliko njihovo neobjavljivanje može da utiče na ekonomske odluke korisnika finansijs

U napomeni se mora navesti priroda događaja i procjena njegovog finansijskog efekta, ili se mora napisati izjava da se takva procjena ne može izvršiti.

đaja nakon izvještajnog perioda:

Rješenje sudskog spora koje potvrđuje postojeću obavezu na kraju izvještajnog perioda.Klijent je objavio bankrot neposredno nakon kraja izvještajnog perioda.Prodaja zaliha neposredno nakon kraja izvještajnog perioda, u vrijednosti manjoj nego što je navedena u bilansu stanja.

nje prevare ili greške koja ima uticaja na finansijske izvještaje.

đaja nakon izvještajnog perioda:

Zalihe uništene u požaru nakon izvještajnog perioda. Pad tržišne vrijednosti investicija nakon izvještajnog perioda.

vna kombinacija/restrukturiranje nakon izvještajnog perioda

e otkrije da je kupac ubrzo nakon kraja izvještajnog perioda. Odluka da li da se ovi događaji

kao što je data u MRS 10:

aji koji nastaju između objavljivanje.“

aja, korektivni i nekorektivni događaji nakon

aji koji pružaju dokaz o okolnostima

aji koji ukazuju na okolnosti koje su

moraju se odraziti u finansijskim

ne moraju se odraziti u finansijskim aji moraju biti objavljeni u napomenama, ukoliko

e na ekonomske odluke korisnika finansijskih izvještaja.

aja i procjena njegovog finansijskog efekta, ili se

u obavezu na kraju izvještajnog perioda. Klijent je objavio bankrot neposredno nakon kraja izvještajnog perioda. Prodaja zaliha neposredno nakon kraja izvještajnog perioda, u vrijednosti manjoj nego

nje prevare ili greške koja ima uticaja na finansijske izvještaje.

vna kombinacija/restrukturiranje nakon izvještajnog perioda.



MRS 10 zahtijeva da finansijski iskazi subjekta ne smiju biti pripremljeni prema nastalnosti poslovanja ako menadžment odlusubjekat ili obustavi poslovanje, ili ako nema realnu alternativu nego da tako uradi.

Ključna definicija

Načelo stalnosti poslovanja:

Očekivanje da će subjekat nastaviti sa poslovanjem u doglednoj budu

Ne morate da znate kako preduzećposlovanja, ali ćete cijeniti činjenicu da mnoge osnove za procjenu koje koriste naposlovanja ne bi bile prikladne za preduzeposlovanjem. Na primjer, bilo koje postrojenje i mašine u fabrici preduzepo nabavnoj vrijednosti umanjenoj za akumuliranu amortizaciju u skladu sa MRS 16, ali ako preduzeće biti likvidirano, bilo bi prikladnije procijenikojoj se mogu prodati od strane vlasnika ili kupca, a koja može biti i nula.

7.3.5. Datum kada su finansijski izvještaji odobreni za objavljivanje

MRS 10 zahtijeva da datum kada su finansijski izvještaji odobreniobjelodanjen zajedno sa imenom osobe koja daje odobrenje, obi

Ovo objavljivanje je važno, jer ovaj datum oznaizvještajnog perioda održavaju u finansijskim izvještajima.

Vježba 2.1. Događaji nakon izvještajnog perioda

a. Završno stanje zaliha procijenjeno je na £ 65 000. Deset dana nakon izvještajnog perioda stavka zaliha je prodata za £procjenu u iznosu od £ 12 000.

b. Tri sedmice nakon izvuništio veliku količinu zaliha. Uništene zalihe bile su dio završnog staniznosu od £ 80 000.

c. Zaključno stanje potraživanja bila su £ 64 000. Ubrzo nakon kraja godine glavni kupac je proglasio bankrot. Sada je pretp000 na kraju godine, samo 10

d. Požar koji se desio ubrzo nakon izvještajnog perioda uništio je zalihe u vrijednosti od £ 3 000. Vrijednost zali

Potrebno:

Objasniti kako gore navedeni podaci treba da budu tretirani u finansijskim izvještajima.

7.4. MRS 36 – Umanjenje vrijednosti sredstava

7.4.1. Uvod

U Radnoj knjizi 4 imali smo revalorizaciju sredstava naviše. Sada mukoliko moramo smanjiti vrijednost sredstava


~ 85 ~


MRS 10 zahtijeva da finansijski iskazi subjekta ne smiju biti pripremljeni prema nastalnosti poslovanja ako menadžment odluči da će nakon kraja izvještajnog perioda da likvidira subjekat ili obustavi poslovanje, ili ako nema realnu alternativu nego da tako uradi.

e subjekat nastaviti sa poslovanjem u doglednoj budućnosti.

znate kako preduzeća pripremaju svoje izvještaje ako ne koriste nainjenicu da mnoge osnove za procjenu koje koriste na

poslovanja ne bi bile prikladne za preduzeće koje će biti likvidirano ili poslovanjem. Na primjer, bilo koje postrojenje i mašine u fabrici preduzeća se generalno drže po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za akumuliranu amortizaciju u skladu sa MRS 16, ali ako

e biti likvidirano, bilo bi prikladnije procijeniti ta postrojenja i mašine u vrijednosti po kojoj se mogu prodati od strane vlasnika ili kupca, a koja može biti i nula.

7.3.5. Datum kada su finansijski izvještaji odobreni za objavljivanje

MRS 10 zahtijeva da datum kada su finansijski izvještaji odobreni za objavzajedno sa imenom osobe koja daje odobrenje, obično direktora.

Ovo objavljivanje je važno, jer ovaj datum označava kraj perioda u kojem se dogaizvještajnog perioda održavaju u finansijskim izvještajima.

aji nakon izvještajnog perioda

Završno stanje zaliha procijenjeno je na £ 65 000. Deset dana nakon izvještajnog perioda stavka zaliha je prodata za £ 2 000. Ova stavka bila je uklju

u iznosu od £ 12 000. akon izvještajnog perioda došlo je do požara u radnjama koji je činu zaliha. Uništene zalihe bile su dio završnog stan

no stanje potraživanja bila su £ 64 000. Ubrzo nakon kraja godine glavni e proglasio bankrot. Sada je pretpostavka da, iako je kupac dugovao

000 na kraju godine, samo 10 p po £ duga će biti naplaćeno. Požar koji se desio ubrzo nakon izvještajnog perioda uništio je zalihe u vrijednosti od £ 3 000. Vrijednost zaliha na dan izvještavanja bila je £ 600 000.



U Radnoj knjizi 4 imali smo revalorizaciju sredstava naviše. Sada moramo vidjeti šta se dešava ukoliko moramo smanjiti vrijednost sredstava, tj. umanjiti je.

MRS 10 zahtijeva da finansijski iskazi subjekta ne smiju biti pripremljeni prema načelu izvještajnog perioda da likvidira

subjekat ili obustavi poslovanje, ili ako nema realnu alternativu nego da tako uradi.

a pripremaju svoje izvještaje ako ne koriste načelo stalnosti injenicu da mnoge osnove za procjenu koje koriste načelo stalnosti

e biti likvidirano ili će prestati sa ća se generalno drže

po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za akumuliranu amortizaciju u skladu sa MRS 16, ali ako će ti ta postrojenja i mašine u vrijednosti po

za objavljivanje mora biti ora.

ava kraj perioda u kojem se događaji nakon

Završno stanje zaliha procijenjeno je na £ 65 000. Deset dana nakon izvještajnog vka bila je uključena u završnu

štajnog perioda došlo je do požara u radnjama koji je inu zaliha. Uništene zalihe bile su dio završnog stanja zaliha u

no stanje potraživanja bila su £ 64 000. Ubrzo nakon kraja godine glavni ostavka da, iako je kupac dugovao £ 25

Požar koji se desio ubrzo nakon izvještajnog perioda uništio je zalihe u vrijednosti £ 600 000.


oramo vidjeti šta se dešava

Ovo se može dogoditi iz više razloga, možda je vozilo oštesredstava. Računovodstveno načelo opreznossredstava. MRS 36 propisuje potrebni ra

Ključna poruka MRS 36 jeste da nadoknadivog.

Ključna definicija

Nadoknadivi iznos:

Nadoknadivi iznos sredstva jeste iznos koji se može dobiti prodajom ili korišsredstva.

7.4.2. Testiranje na umanjenje vrijednosti

Subjekat mora da procijeni svoja sredstnaznaka umanjenja vrijednosti. Naznake umanjenja vrijednos

Eksterne izvore:

� Pad tržišne vrijednosti, � Negativne promjene u tehnologiji, tržištima, ekonomiji, zakonima.� Povećanje tržišnih kamatnih stopa.

Interne izvore:

� Zastarjelost ili fizičko ošteć� Imovina je dio restrukturiranja ili � Lošiji ekonomski rezultati od o

Za ono sredstvo koje pokazuje znake umanjenja vrijednosti, subjekat umanjenja vrijednosti kako bi se utvrdilo da li knjigovodstvena vrijednost sredstva premašuje nadoknadivi iznos. U ovoj fazi važno je da razumijemo neke od kljurelevantne za umanjenje vrijednosti.

7.4.3. Umanjenja vrijednosti sredstava

Nadoknadivi iznos

Predstavlja veći iznos od iznosa fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje vrijednost) i upotrebne vrijednosti.

Razlog zašto se uzima veća vrijednost je jasna. Fer vrijednost umanjena za troškove prodaje predstavlja nadoknadivu vrijednost sredstava od njene prodaje, predstavlja nadoknadivu vrijednost koja potiodabrati najkorisniju opciju i zato je ve

Fer vrijednost umanjena za troškove prodaje

To su potencijalni prihodi od prodaje umanjeni za troškovsredstava.

� Kada postoji aktivno prodajno tržište, tada fer vrijedprodajnu cijenu sličnog sredstva.

PRIRUČNIK

~ 86 ~

Ovo se može dogoditi iz više razloga, možda je vozilo oštećeno ili je pala tržišna vrijednost unovodstveno načelo opreznosti ističe da ne smijemo precijeniti vrijednost naših

sredstava. MRS 36 propisuje potrebni računovodstveni tretman u okolnostima poput ovih.

na poruka MRS 36 jeste da se sredstvo ne knjiži po vrijednosti koja je ve

vi iznos sredstva jeste iznos koji se može dobiti prodajom ili koriš

7.4.2. Testiranje na umanjenje vrijednosti

Subjekat mora da procijeni svoja sredstva na svaki datum izvještavanja da bi vidio ima li Naznake umanjenja vrijednosti uključuju sljede

Negativne promjene u tehnologiji, tržištima, ekonomiji, zakonima. anje tržišnih kamatnih stopa.

ko oštećenje. dio restrukturiranja ili će se staviti van upotrebe.

Lošiji ekonomski rezultati od očekivanih.

pokazuje znake umanjenja vrijednosti, subjekat ćumanjenja vrijednosti kako bi se utvrdilo da li knjigovodstvena vrijednost sredstva premašuje nadoknadivi iznos. U ovoj fazi važno je da razumijemo neke od ključnih definicija koje su

ntne za umanjenje vrijednosti.

7.4.3. Umanjenja vrijednosti sredstava – definicije

od iznosa fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje upotrebne vrijednosti.

a vrijednost je jasna. Fer vrijednost umanjena za troškove prodaje predstavlja nadoknadivu vrijednost sredstava od njene prodaje, a upotrebna vrijednost predstavlja nadoknadivu vrijednost koja potiče od nastavka korišćenja sredstava; subjekat

i zato je veća vrijednost relevantna.

Fer vrijednost umanjena za troškove prodaje

od prodaje umanjeni za troškove koji su nastali u toku prodaje

Kada postoji aktivno prodajno tržište, tada fer vrijednost predstavlja nedavno ostvareno nog sredstva.

eno ili je pala tržišna vrijednost jeniti vrijednost naših

unovodstveni tretman u okolnostima poput ovih.

se sredstvo ne knjiži po vrijednosti koja je veća od

vi iznos sredstva jeste iznos koji se može dobiti prodajom ili korišćenjem tog

a na svaki datum izvještavanja da bi vidio ima li uju sljedeće:

pokazuje znake umanjenja vrijednosti, subjekat će preduzeti test umanjenja vrijednosti kako bi se utvrdilo da li knjigovodstvena vrijednost sredstva premašuje

čnih definicija koje su

od iznosa fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje (neto prodajna

a vrijednost je jasna. Fer vrijednost umanjena za troškove prodaje upotrebna vrijednost

enja sredstava; subjekat će

koji su nastali u toku prodaje

nost predstavlja nedavno ostvareno


� Kada ne postoji aktivno tržište, fer vrijednost možemo odrediti koristeprocjenu onoga što su stranekomercijalnoj transakciji.

� Troškovi prodaje mogu da sadrže troškove vezane za prodajnu transakciju (ukljupravne troškove).

Upotrebna vrijednost

Ovo je sadašnja vrijednost budukorišćenja sredstva. Od vas se nevrijednost će vam biti data u zadatku.

Kada se radi testiranje na umanjenje vrijednosti, nadoknadiva vrijednost se uporetrenutnom knjigovodstvenom vrijednošnadoknadivog iznosa, mora se uraditi umanjenje vrijednosti.

7.4.4. Umanjenje vrijednosti –

Gubitak usljed umanjenja vrijedsredstva premašuje njegov nadoknadivi iznos. Navrijednosti u finansijskim izvještajima zavisi od toga da li se to sredstvo prikazuje po istorijskom trošku ili revalorizovanoj vrijednosti.

Trenutne knjig. vrijednosti


~ 87 ~

Kada ne postoji aktivno tržište, fer vrijednost možemo odrediti koristeprocjenu onoga što su strane, koje imaju znanje i spremnost, spremne da plate u

i. Troškovi prodaje mogu da sadrže troškove vezane za prodajnu transakciju (uklju

Ovo je sadašnja vrijednost budućih novčanih tokova koji se očekuju od kontinuiranog enja sredstva. Od vas se neće tražiti da izračunate tu vrijednost na ispitu za FR

atku.

Kada se radi testiranje na umanjenje vrijednosti, nadoknadiva vrijednost se uporetrenutnom knjigovodstvenom vrijednošću. Ukoliko je knjigovodstvena vrijednost venadoknadivog iznosa, mora se uraditi umanjenje vrijednosti.

– računovodstveni tretman

dnosti je iznos za koji prethodna knjigovodstvena vrijednost sredstva premašuje njegov nadoknadivi iznos. Način na koji knjižimo gubitak vrijednosti u finansijskim izvještajima zavisi od toga da li se to sredstvo prikazuje po istorijskom trošku ili revalorizovanoj vrijednosti.

Nova knjig. vrijednost

Trenutne knjig.

Nadoknadivog iznosa

Fer vrij. umanjene za troš.

prodaje (neto prod. vrijedn.)

Manja od

Veća od

Kada ne postoji aktivno tržište, fer vrijednost možemo odrediti koristeći najbolju koje imaju znanje i spremnost, spremne da plate u

Troškovi prodaje mogu da sadrže troškove vezane za prodajnu transakciju (uključujući

ekuju od kontinuiranog unate tu vrijednost na ispitu za FR – ta

Kada se radi testiranje na umanjenje vrijednosti, nadoknadiva vrijednost se upoređuje sa u. Ukoliko je knjigovodstvena vrijednost veća od

osti je iznos za koji prethodna knjigovodstvena vrijednost in na koji knjižimo gubitak usljed umanjenja

vrijednosti u finansijskim izvještajima zavisi od toga da li se to sredstvo prikazuje po

Upotrebne vrijednosti

Istorijski trošak

Kada se imovina prikazuje po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za akumuliranu amorumanjenje vrijednosti se priznaje u bilansu uspjeha kao rashod. To je isto kao i priznavanje dodatne amortizacije:

D Rashod (Bilans uspjeha),

P Akumulirana amortizacija (iskaz o fin. poziciji)

Revalorizovana vrijednost

Kada se imovina prikazuje po revalorizovanoj vrijednosti umanjenoj za akumuliranu amortizaciju, umanjenje vrijednosti mora biti prvo priznato kao revalorizacione rezerve. U obimu u kojem gubitak od umanjenja vrijerezerve za to sredstvo, taj višak se u bilansu uspjeha priznaje kao rashod.

D Rashod (Bilans uspjeha) (višak)

D Revalorizacione rezerve (prvo)

P Imovina (Bilans stanja).

Potrebno je uskladiti godišnji iznos amortizacije. On je zasnovan na promijenjenoj knjigovodstvenoj vrijednosti sredstava tokom preostalog korisnog ekonomskog vijeka trajanja.

Sljedeća informacija odnosi se na zgradu koja je predmet pregleda radi umanjenja vrijednosti sredstava. Subjekat prikazuje svoju zgradu po amortizovanom trošku:

Krajnji istorijski trošak Krajnja akumulirana amortizacijaFer vrijednost Upotrebna vrijednost Trošak prodaje sredstva Potrebno Odrediti koji su unosi potrebni za sredstvo kako bi bilo p Rješenje Neto ostvariva vrijednost (55 000 Upotrebna vrijednost Stoga, nadoknadivi iznos (viši) Prethodna knjig. vrijednost (100 000 Stoga, umanjenje (75 000 – 50 000) Unos: D Bilans stanja – rashod P Stalno sredstvo (akumulirana amortizacija)

PRIRUČNIK

~ 88 ~

Kada se imovina prikazuje po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za akumuliranu amorumanjenje vrijednosti se priznaje u bilansu uspjeha kao rashod. To je isto kao i priznavanje

Akumulirana amortizacija (iskaz o fin. poziciji).

po revalorizovanoj vrijednosti umanjenoj za akumuliranu amortizaciju, umanjenje vrijednosti mora biti prvo priznato kao revalorizacione rezerve. U

ubitak od umanjenja vrijednosti sredstva prevazilazi bilans revalorizacione stvo, taj višak se u bilansu uspjeha priznaje kao rashod.

Rashod (Bilans uspjeha) (višak),

Revalorizacione rezerve (prvo),

Potrebno je uskladiti godišnji iznos amortizacije. On je zasnovan na promijenjenoj rijednosti sredstava tokom preostalog korisnog ekonomskog vijeka trajanja.

RADNI PRIMJER

a informacija odnosi se na zgradu koja je predmet pregleda radi umanjenja vrijednosti sredstava. Subjekat prikazuje svoju zgradu po amortizovanom trošku:

£ 100 000

Krajnja akumulirana amortizacija 25 000 55 000 45 000 5 000

Odrediti koji su unosi potrebni za sredstvo kako bi bilo prijavljeno u skladu sa MRS 36.

£ Neto ostvariva vrijednost (55 000 – 5 000) 50 000

45 000 50 000

Prethodna knjig. vrijednost (100 000 – 25 000) 75 000 50 000) 25 000

25 000 25 000

(akumulirana amortizacija)

Kada se imovina prikazuje po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za akumuliranu amortizaciju, umanjenje vrijednosti se priznaje u bilansu uspjeha kao rashod. To je isto kao i priznavanje

po revalorizovanoj vrijednosti umanjenoj za akumuliranu amortizaciju, umanjenje vrijednosti mora biti prvo priznato kao revalorizacione rezerve. U

osti sredstva prevazilazi bilans revalorizacione

Potrebno je uskladiti godišnji iznos amortizacije. On je zasnovan na promijenjenoj rijednosti sredstava tokom preostalog korisnog ekonomskog vijeka trajanja.

a informacija odnosi se na zgradu koja je predmet pregleda radi umanjenja vrijednosti

rijavljeno u skladu sa MRS 36.


7.5. MRS 37 – REZERVISANJA, Potencijalna sredstva i potencijalne obaveze

7.5.1. Uvod

Načelo opreznosti nam govori da nikada ne sto na umu, moramo uzeti u obzir kako

Na primjer, šta ako bivši zaposleni pokrene sudski postupak protiv preduzeće će možda morati da plati zaposlenom znapreduzeće treba da prizna rashod i obavezu u svojim finansijskim izvještajima uprkos nepouzdanosti? MRS 37 daje smjernice koje treba slijediti kaodlukom.

7.5.2. Rezervisanja – definicija

MRS 37 daje sljedeću definiciju rezervisanja.

� Rezervisanje je obaveza neizvjesnog roka dospije� Obaveza je sadašnja obaveza subjekta da prenese ekonomske koristi koje su rezult

prošlih transakcija i događ

MRS pravi razliku između rezervisanja i drugih obaveza, kao što su obaveze prema dobavljačima i dospjele obaveze. Ovo se zasniva na neizvjestan rok dospijeća ili iznosa buduslučajevima pojedinih dospjelih obaveza, ona je uopšteno mnogo manja nego za rezervisanja.

7.5.3. Rezervisanja – priznavanje

MRS 37 navodi da rezervisanje treba priznati kao obavezu u finansijskim izvještajima kadasva tri sljedeća kriterijuma ispunjena:

1. Subjekat ima sadašnju obavezu kao rezultat prošlog obavezuju2. Vjerovatno je da će odliv ekonomskih resursa biti potreban kako bi se izmirila obaveza;

i 3. Može se uraditi pouzdana procjena obaveze.

Kriterijum 1 – Ovo znači da je dogaje preduzeće protiv kojeg je bivši radnik podnio krivipotez, a obaveza je da će preduzebudućnosti.

Kriterijum 2 – ovaj kriterijum je zadovoljen ukoliko je više od 50% vjerovatno da obaveze morati doći do nagodbe. Tako preduzeća u smislu da li je vjerovatno da

Kriterijum 3 – potrebna je pouzdana procjena svake brojke u finansijskim izvještajima, uključujući i rezervisanja. U datom primjeru, pravni strubio isplaćen ukoliko bi preduzeće izgubilo spor.

7.5.4. Rezervisanja – računovodstveni tretman

Rezervisanja se stavljaju u rashode u bilansu uspjeha (duguje), a obaveze se priznaju u bilansu stanja (potražuje).


~ 89 ~

REZERVISANJA, Potencijalna sredstva i potencijalne obaveze

elo opreznosti nam govori da nikada ne smijemo da potcijenimo rashode ito na umu, moramo uzeti u obzir kako ćemo se suočiti sa spornom obavezom tj. rezervisanjem.

Na primjer, šta ako bivši zaposleni pokrene sudski postupak protiv preduzeće možda morati da plati zaposlenom značajnu sumu novca. Pitanje je: da li

e treba da prizna rashod i obavezu u svojim finansijskim izvještajima uprkos danosti? MRS 37 daje smjernice koje treba slijediti kada se suoč

definicija

u definiciju rezervisanja.

Rezervisanje je obaveza neizvjesnog roka dospijeća ili iznosa. Obaveza je sadašnja obaveza subjekta da prenese ekonomske koristi koje su rezultprošlih transakcija i događaja.

u rezervisanja i drugih obaveza, kao što su obaveze prema ima i dospjele obaveze. Ovo se zasniva na činjenici da za rezervisanje postoji

a ili iznosa budućih troškova. I dok je neizvjesnost jasno prisutna u ajevima pojedinih dospjelih obaveza, ona je uopšteno mnogo manja nego za rezervisanja.

priznavanje

MRS 37 navodi da rezervisanje treba priznati kao obavezu u finansijskim izvještajima kadaa kriterijuma ispunjena:

Subjekat ima sadašnju obavezu kao rezultat prošlog obavezujućeg događe odliv ekonomskih resursa biti potreban kako bi se izmirila obaveza;

Može se uraditi pouzdana procjena obaveze.

i da je događaj iz prošlosti prouzrokovao potencijalnu obavezu. Primjer e protiv kojeg je bivši radnik podnio krivičnu prijavu; događaj iz prošlosti je pravni

e preduzeće možda morati da plati zaposlenom dogovoreni novac u

ovaj kriterijum je zadovoljen ukoliko je više od 50% vjerovatno da i do nagodbe. Tako će u datom primjeru pravni struč

a u smislu da li je vjerovatno da će izgubiti slučaj ili ne.

potrebna je pouzdana procjena svake brojke u finansijskim izvještajima, i i rezervisanja. U datom primjeru, pravni stručnjaci bi dali procjenu iznosa koji bi

će izgubilo spor.

računovodstveni tretman

Rezervisanja se stavljaju u rashode u bilansu uspjeha (duguje), a obaveze se priznaju u bilansu

REZERVISANJA, Potencijalna sredstva i potencijalne obaveze

mijemo da potcijenimo rashode i obaveze. Imajući iti sa spornom obavezom tj. rezervisanjem.

preduzeća, i kao rezultat ajnu sumu novca. Pitanje je: da li

e treba da prizna rashod i obavezu u svojim finansijskim izvještajima uprkos da se suočite sa ovakvom

Obaveza je sadašnja obaveza subjekta da prenese ekonomske koristi koje su rezultat

u rezervisanja i drugih obaveza, kao što su obaveze prema injenici da za rezervisanje postoji

a. I dok je neizvjesnost jasno prisutna u ajevima pojedinih dospjelih obaveza, ona je uopšteno mnogo manja nego za rezervisanja.

MRS 37 navodi da rezervisanje treba priznati kao obavezu u finansijskim izvještajima kada su

eg događaja; i e odliv ekonomskih resursa biti potreban kako bi se izmirila obaveza;

aj iz prošlosti prouzrokovao potencijalnu obavezu. Primjer aj iz prošlosti je pravni

om dogovoreni novac u

ovaj kriterijum je zadovoljen ukoliko je više od 50% vjerovatno da će zbog e u datom primjeru pravni stručnjaci savjetovati

potrebna je pouzdana procjena svake brojke u finansijskim izvještajima, njaci bi dali procjenu iznosa koji bi

Rezervisanja se stavljaju u rashode u bilansu uspjeha (duguje), a obaveze se priznaju u bilansu

D Rashod (Bilans uspjeha)

P Obaveze – kratkoročne ili dugoro

Rezervisanja treba provjeriti na svaki datum izvještavanja i korigovati tako da odražavaju trenutno najbolju procjenu. Ukoliko nije vjerovatno da potreban kako bi se izmirila obaveza, rezervisanje treba ukinuti.

Rezervisanja treba koristiti samo za izdatke za koje je rezervisanje prvobitno prepoznato. Postavljanje izdataka, u odnosu na rezervisanje za koje je izvorno priznata, za druge svrhe prikrila bi uticaj dva različita doga

Preduzeće Fab je tužio bivši zaposleni zočekuju da će Fab izgubiti slučaj i savjetovali su ih da su sudovi u sliodredili nadoknade koje poslodavci moraju da plate zaposlenima u iznosu oko £

Potrebno

a) Odrediti da li ovo zadovoljava kriterijume MRS 37 za priznavanje rezervisanja?

b) Koji unosi će biti potrebni?

c) Koji iznos će biti potreban u sljedesudija odredi da naknada od £ 125 000 mora biti pl

d) Ne uzimajući u obzir c), koji unos bude na sudu i kada sudija odredi da nadoknada od £ 95 000 mora biti pla

e) Ne uzimajući u obzir c) i d), koji unos zaposleni povuče svoju tužbu protiv preduze

Rješenje

(a) Kriterijumi za priznavanje rezervisanja:

Kako bi odredili da li bi rezervisanje trebali da priznamo, moramo na datu situaciju da primijenimo 3 elementa definicije.

1. Sadašnja obaveza kao rezultat prošlih dogaradnika i sudski postupak nakon toga, a sadašnja obaveza je oobaveza da se isplati naknada nakon sudskog postupka.

2. Vjerovatno je da će transfer ekonomskihda bi se ispunio ovaj kriterijum, mora biti baš vjerovatno, odnosno više od 50%, da ćemo morati da platimo naknadu. Ako naši pravni savjetnici misle da slučaj, onda je ovaj drugi kriterijum ispunjen.

3. Može se napraviti pouzdanaukoliko su naši pravni savjetnici u mogunaknade na osnovu sličnih slu

(b) Unos: Unos za rezervisanje biće kako slijedi:D Rashod – Bilans uspjeha P Rezervisanja (kratkoročne obaveze)

PRIRUČNIK

~ 90 ~

ne ili dugoročne (bilans stanja)

reba provjeriti na svaki datum izvještavanja i korigovati tako da odražavaju trenutno najbolju procjenu. Ukoliko nije vjerovatno da će prenos ekonomskih koristi biti potreban kako bi se izmirila obaveza, rezervisanje treba ukinuti.

titi samo za izdatke za koje je rezervisanje prvobitno prepoznato. Postavljanje izdataka, u odnosu na rezervisanje za koje je izvorno priznata, za druge svrhe

ita događaja.

RADNI PRIMJER

e Fab je tužio bivši zaposleni za nepravedan otkaz. Pravni savjetnici preduzečaj i savjetovali su ih da su sudovi u sličnim skorijim slu

odredili nadoknade koje poslodavci moraju da plate zaposlenima u iznosu oko £

Odrediti da li ovo zadovoljava kriterijume MRS 37 za priznavanje rezervisanja?

e biti potreban u sljedećoj finansijskoj godini kada slučaj bude na sudu i kada sudija odredi da naknada od £ 125 000 mora biti plaćena?

i u obzir c), koji unos će biti potreban u sljedećoj finansijskoj godini kada slubude na sudu i kada sudija odredi da nadoknada od £ 95 000 mora biti plaćena?

i u obzir c) i d), koji unos će biti potreban u sljedećoj finansijskoj godini ako e svoju tužbu protiv preduzeća?

(a) Kriterijumi za priznavanje rezervisanja:

Kako bi odredili da li bi rezervisanje trebali da priznamo, moramo na datu situaciju da jenimo 3 elementa definicije.

kao rezultat prošlih događaja – prošli događaj bio je otpuštanje radnika i sudski postupak nakon toga, a sadašnja obaveza je očekivana zakonska obaveza da se isplati naknada nakon sudskog postupka.

e transfer ekonomskih koristi biti potreban za izmirenje obaveza da bi se ispunio ovaj kriterijum, mora biti baš vjerovatno, odnosno više od 50%, da emo morati da platimo naknadu. Ako naši pravni savjetnici misle da

aj, onda je ovaj drugi kriterijum ispunjen. napraviti pouzdana procjena obaveze – treći kriterijum je tako

ukoliko su naši pravni savjetnici u mogućnosti da procijene vjerovatnost plačnih slučajeva.

e kako slijedi: £ 100 000

čne obaveze) £ 100.000

reba provjeriti na svaki datum izvještavanja i korigovati tako da odražavaju e prenos ekonomskih koristi biti

titi samo za izdatke za koje je rezervisanje prvobitno prepoznato. Postavljanje izdataka, u odnosu na rezervisanje za koje je izvorno priznata, za druge svrhe

a nepravedan otkaz. Pravni savjetnici preduzeća Fab nim skorijim slučajevima

odredili nadoknade koje poslodavci moraju da plate zaposlenima u iznosu oko £ 100 000.

Odrediti da li ovo zadovoljava kriterijume MRS 37 za priznavanje rezervisanja?

aj bude na sudu i kada

oj finansijskoj godini kada slučaj bude na sudu i kada sudija odredi da nadoknada od £ 95 000 mora biti plaćena?

finansijskoj godini ako

Kako bi odredili da li bi rezervisanje trebali da priznamo, moramo na datu situaciju da

đaj bio je otpuštanje radnika i sudski postupak nakon toga, a sadašnja obaveza je očekivana zakonska

biti potreban za izmirenje obaveza – da bi se ispunio ovaj kriterijum, mora biti baš vjerovatno, odnosno više od 50%, da emo morati da platimo naknadu. Ako naši pravni savjetnici misle da ćemo izgubiti

i kriterijum je takođe ispunjen nosti da procijene vjerovatnost plaćanja


Ukoliko je vjerovatno da će nagodba morati da se plati u narednih godinu dana, tada rezervisanje biti kategorisano kao kratkoro (c) Unos u sljedećoj godini: Sljedeće godine preduzeće Fa

su prethodno procijenili pravni savjetnici. Unos je sljede D Rashod – Bilans uspjeha D Rezervisanja (obaveze) P Banka (d) Alternativni unos u sljedećoj godini: Sljedeće godine preduzeće Fab ispla

su prethodno procijenili pravni savjetnici. Unos je sljede P Ostali prihodi – Bilans uspjehaD Rezervisanja (obaveze) P Banka (e) Alternativni unos u sljedećoj godini: Sljedeće godine, zaposleni povla

tome, potreban je sljedeći unos: D Rezervisanja (obaveze) P Ostali prihodi – Bilans uspjeha Vježba 4.4.

Preduzeće je bilo žirant za kredit u ime lokalne opštinske grupe. Žirant kredit samo ako lokalna opštinska grupa ne bude otpladobila £ 15 000 na dan 1. januara 2012. godine i moraju ukupno da plate £ 16 000 zajmodavcu, tokom perioda od 4 godine.

U godini koja se završila 31. decembra 2012. godine, opštinska grupa je bila u odlifinansijskom stanju, i vratila je £ 4 000 kredit

Međutim, u godini koja se završila 31. decembra 2013. godine, finansijsko stanje grupe dramatično se pogoršalo, i čini se da ne000 u tom periodu, ali nijesu u stanju da taj iznos plate.

Pogledajte navedene informacije.

Potrebno

Objasniti kako bi preduzeće trebalo da prizna ovu situaciju za godinu koja se završila 31. decembra 2013. godine.


~ 91 ~

e nagodba morati da se plati u narednih godinu dana, tada rezervisanje biti kategorisano kao kratkoročna obaveza.

će Fab isplaćuje naknadu od £ 125 000, umjesto £ 100 000, koliko su prethodno procijenili pravni savjetnici. Unos je sljedeći:

£ 25 000 £100 000

£125 000

ćoj godini: će Fab isplaćuje naknadu od £ 95 000, umjesto £ 100 000, koliko

su prethodno procijenili pravni savjetnici. Unos je sljedeći:

Bilans uspjeha £ 5 000 £ 100 000 £ 95 000

ćoj godini: e godine, zaposleni povlači tužbu, tako da rezervisanje nije više potrebno. Shodno

ći unos:

£ 100 000 Bilans uspjeha £ 100 000

e je bilo žirant za kredit u ime lokalne opštinske grupe. Žirant će biti odgovoran za kredit samo ako lokalna opštinska grupa ne bude otplaćivala kredit. Lokalna opštinska grupa je

15 000 na dan 1. januara 2012. godine i moraju ukupno da plate £ 16 000 zajmodavcu,

U godini koja se završila 31. decembra 2012. godine, opštinska grupa je bila u odlifinansijskom stanju, i vratila je £ 4 000 kredita.

utim, u godini koja se završila 31. decembra 2013. godine, finansijsko stanje grupe ini se da neće biti u mogućnosti da otplaćuju kredit. Oni duguju £ 4

su u stanju da taj iznos plate.

navedene informacije.

e trebalo da prizna ovu situaciju za godinu koja se završila 31.

e nagodba morati da se plati u narednih godinu dana, tada će

, umjesto £ 100 000, koliko

uje naknadu od £ 95 000, umjesto £ 100 000, koliko

i tužbu, tako da rezervisanje nije više potrebno. Shodno

će biti odgovoran za ivala kredit. Lokalna opštinska grupa je

15 000 na dan 1. januara 2012. godine i moraju ukupno da plate £ 16 000 zajmodavcu,

U godini koja se završila 31. decembra 2012. godine, opštinska grupa je bila u odličnom

utim, u godini koja se završila 31. decembra 2013. godine, finansijsko stanje grupe uju kredit. Oni duguju £ 4

e trebalo da prizna ovu situaciju za godinu koja se završila 31.

7.6. MRS 38 – Nematerijalna sredstva

7.6.1. Uvod

Nematerijalno sredstvo je ono koje definicija po MRS 38 je sljedeća:

Ključna definicija

Nematerijalno sredstvo

Nematerijalno sredstvo je nemonetarno sredstvo bez fiziidentifikovati.

MRS 38 daje smjernice o tome kako obraMi ćemo obratiti pažnju samo na jedan dio MRS 38, odnosno na troškove istraživanja i razvoja. Ostatak MRS 38 biće obuhvaćen u modelu finansijskog izvještavanja.

Veliko pitanje na koje MRS 38 traži odgovor jestistraživanja i razvoja? Prvo treba da razmotrimo zašto je logitokom razvoja novog proizvoda, kapitalizujemo.

Glavno računovodstveno načelo koje može da riješi ovo pitanje je obrafarmaceutska kompanija potroši milione funti sa razvoj lijeka prije nego što postane dostupan za prodaju, da li bi trebalo da otpišugubitak u dugom nizu godina prije nego što postanu profrashod poklopimo sa odgovarajuć

Odgovor na ovaj scenario je da u nekim slukapitalizovane, a zatim će se amortizovati (depresijacija) tokPogledajmo ovo detaljno.

7.6.2. Istraživanje i razvoj – definicija

MRS 38 pravi važnu razliku izmeđse troškovi istraživanja mogu priznati kao rashod u bilansu mogu kapitalizovati i priznati kao nematerijalno stalno sredstvo u bilansu stanja.

Ključna definicija

Istraživanje:

Istraživanje je originalno i planirano ispitivanje preduzeto u cilju sticanja novog nautehničkog znanja i razumijevanja.

7.6.3. Istraživanje i razvoj – računovodstveni tretman

Ključna definicija

Razvoj:

Razvoj je primjena rezultata istraživanja ili primjena drugog znanja u planiranju ili dizajna proizvodnje novih značajno poboljšanih materijala, ureusluga prije početka komercijalne proizvodnje.

PRIRUČNIK

~ 92 ~


Nematerijalno sredstvo je ono koje se ne može dotaći, na primjer, brend ili licenca. Formalna ća:

Nematerijalno sredstvo je nemonetarno sredstvo bez fizičke suštine, koje se može

kako obračunati mnoge različite vrste nematerijalnih sredstava. emo obratiti pažnju samo na jedan dio MRS 38, odnosno na troškove istraživanja i razvoja.

ćen u modelu finansijskog izvještavanja.

Veliko pitanje na koje MRS 38 traži odgovor jeste: možemo li da kapitalizujemo troškove istraživanja i razvoja? Prvo treba da razmotrimo zašto je logično da troškovetokom razvoja novog proizvoda, kapitalizujemo.

čelo koje može da riješi ovo pitanje je obračunskfarmaceutska kompanija potroši milione funti sa razvoj lijeka prije nego što postane dostupan za prodaju, da li bi trebalo da otpišu ove troškove u bilansu uspjeha i potencijalno ostvare gubitak u dugom nizu godina prije nego što postanu profitabilni? Zapamtite, cilj nam je da rashod poklopimo sa odgovarajućim prihodom, ali prihoda nema dugi niz godina.

Odgovor na ovaj scenario je da u nekim slučajevima ove vrste troškova mogu biti e se amortizovati (depresijacija) tokom perioda prodaje proizvoda.

definicija

avi važnu razliku između troškova istraživanja i razvoja. Značaj razlike je u tome da se troškovi istraživanja mogu priznati kao rashod u bilansu uspjeha, dok se troškovi razvoja mogu kapitalizovati i priznati kao nematerijalno stalno sredstvo u bilansu stanja.

Istraživanje je originalno i planirano ispitivanje preduzeto u cilju sticanja novog naunanja i razumijevanja.

računovodstveni tretman

Razvoj je primjena rezultata istraživanja ili primjena drugog znanja u planiranju ili dizajna ajno poboljšanih materijala, uređaja, proizvoda, procesa, sistema ili

etka komercijalne proizvodnje.

primjer, brend ili licenca. Formalna

ke suštine, koje se može

nematerijalnih sredstava. emo obratiti pažnju samo na jedan dio MRS 38, odnosno na troškove istraživanja i razvoja.

e: možemo li da kapitalizujemo troškove no da troškove, koji su nastali

čunsko načelo. Ako farmaceutska kompanija potroši milione funti sa razvoj lijeka prije nego što postane dostupan

i potencijalno ostvare itabilni? Zapamtite, cilj nam je da

im prihodom, ali prihoda nema dugi niz godina.

ajevima ove vrste troškova mogu biti om perioda prodaje proizvoda.

aj razlike je u tome da uspjeha, dok se troškovi razvoja

mogu kapitalizovati i priznati kao nematerijalno stalno sredstvo u bilansu stanja.

Istraživanje je originalno i planirano ispitivanje preduzeto u cilju sticanja novog naučnog ili

Razvoj je primjena rezultata istraživanja ili primjena drugog znanja u planiranju ili dizajna a, proizvoda, procesa, sistema ili


Standard takođe navodi specifičpriznavanjem nematerijalnog sredstva.

Predloženo nematerijalno sredstvo mora:

� Biti raspoloživo za prodaju ili koriš� Biti tehnički izvodljivo za kompletiranje, tako da može postati raspoloživo za prodaju i

korišćenje. � Biti takvo da se može oč

nematerijalnog sredstva priticati u subjekat.� Imati mjerljiv trošak – subjekat može odrediti troškove koje je imao u procesu razvoja

nematerijalnih sredstava. � Imati namjeru da završi razvoj

da završi razvoj nematerija� Imati kompletiranost –

finansijske i druge resurse da završi razvoj nematerijalnog sredstva.

Računovodstveni tretman

Troškovi istraživanja

� Otpisati ih ako su u bilansu uspjeha uneseni kao D Rashod (Bilans uspjeha)

P Banka/dospjele obaveze

Troškovi razvoja

� Otpisati ih ako su u bilansu uspjeha uneseni kao rashod, osim ako ispunjavaju kriterijume za kapitalizaciju.

� Ukoliko je trošak kapitalizovan, tada troškove razvoja treba priznatiimovinu (stalna imovina u bilansu stanja), i primjenjujuga tokom korisnog vijeka trajanja od trenutka poproizvodnje/korišćenja.

Ukoliko troškovi ispunjavaju sve kriterijume za kapitali

D Nematerijalna imovina (iskaz o fin. poziciji

P Banka/dospjele obaveze.

Tada se trošak koji je stavljen u bilanskoji je stvoren iz razvojnog projekta. Ovo se naziva amortizacija i isto je što i depresijacija.

D Rashod (Bilans uspjeha)

P Akumulirana amortizaija (bilans stanja)

Vježba 5.5.

Dong Xi PNE je proizvođač koji je nedavno znakako bi proizvodio robu veće dodatne vrijednosti. Direktor finansija želi da zna da li bilo koji od nastalih troškova može da se tretira kao kapitalni trošak i prnastali u toj godini bili su sljedeći:


~ 93 ~

specifične kriterijume koji, ako ih subjekat dokaže, rezultiraju priznavanjem nematerijalnog sredstva.

Predloženo nematerijalno sredstvo mora:

raspoloživo za prodaju ili korišćenje od strane subjekta. ki izvodljivo za kompletiranje, tako da može postati raspoloživo za prodaju i

Biti takvo da se može očekivati da će ekonomske koristi koje proistisredstva priticati u subjekat.

subjekat može odrediti troškove koje je imao u procesu razvoja

Imati namjeru da završi razvoj – subjekat mora biti sposoban da pokaže svoju namjeru da završi razvoj nematerijalnog sredstva.

subjekat mora pokazati da ima odgovarajufinansijske i druge resurse da završi razvoj nematerijalnog sredstva.

Otpisati ih ako su u bilansu uspjeha uneseni kao rashod. Rashod (Bilans uspjeha)

Banka/dospjele obaveze

Otpisati ih ako su u bilansu uspjeha uneseni kao rashod, osim ako ispunjavaju kriterijume za kapitalizaciju. Ukoliko je trošak kapitalizovan, tada troškove razvoja treba priznati imovinu (stalna imovina u bilansu stanja), i primjenjujući načelo uzročga tokom korisnog vijeka trajanja od trenutka početka komercijalne

škovi ispunjavaju sve kriterijume za kapitalizaciju, neophodni su sljede

Nematerijalna imovina (iskaz o fin. poziciji – stalna imovina),

rošak koji je stavljen u bilans uspjeha tokom određenog perioda poklopio sa prihodom ekta. Ovo se naziva amortizacija i isto je što i depresijacija.

Akumulirana amortizaija (bilans stanja)

koji je nedavno značajno povećao ulaganja u istraživanje i razvoj e dodatne vrijednosti. Direktor finansija želi da zna da li bilo koji

od nastalih troškova može da se tretira kao kapitalni trošak i prizna u bilansu stanja. Troškovinastali u toj godini bili su sljedeći:

koji, ako ih subjekat dokaže, rezultiraju

ki izvodljivo za kompletiranje, tako da može postati raspoloživo za prodaju i

e ekonomske koristi koje proističu iz razvoja

subjekat može odrediti troškove koje je imao u procesu razvoja

subjekat mora biti sposoban da pokaže svoju namjeru

subjekat mora pokazati da ima odgovarajuće tehničke,

Otpisati ih ako su u bilansu uspjeha uneseni kao rashod, osim ako ispunjavaju

kao nematerijalnu elo uzročnosti, amortizujte

četka komercijalne

zaciju, neophodni su sljedeći unosi:

enog perioda poklopio sa prihodom ekta. Ovo se naziva amortizacija i isto je što i depresijacija.

ao ulaganja u istraživanje i razvoj e dodatne vrijednosti. Direktor finansija želi da zna da li bilo koji

izna u bilansu stanja. Troškovi

1. Iznos od £ 100 000 je potrošen na troškove nove proizvodne tehnologije. Nova tehnologija je u završnoj fazi testiranja i oće ući u upotrebu naredne finansijske godine. Oimati uštede u troškovima prkoristan vijek trajanja od 5 godina.

2. Iznos od £ 150 000 je potrošen na razvoj revolucionarnog procesa kontrole kvaliteta. Projekat je u ranoj fazi, ali je menadžer projekta uvjeren da troškova. On predviđa da će novi proces biti spreman za implementaciju za 5 do 10 godina. Direktor finansija je sa jedne strane uzbuprojekta, a sa druge je zabrinut da je vremenski horizont za razvojsmatra da organizacija treba da usmjeri svoje resurse na projekte koji su bliži realizaciji.

3. Konačni projekt u razvoju bila je saradnja izmekupca koji prodaju Dong Xi PNE proizvode na maloprodCilj projekta je da dodatno integrišu svoje sisteme menadžmenta logistike. Menadžeri projekta očekuju integraciju u periodu od 2 godine i imaju punu podršku odbora sve 3 firme i posvećenost pružanju finansijskih i drugih Do sada je odlučeno od strane menadžera projekta da se ne prate troškovi projekta, jer je širina ulaznih podataka od razlineželjeno skretanje pažnje sa glavnih z

Potrebno:

Objasnite računovodstveni tretman i pokažite predložene unose za gore navedene troškove (bez objavljivanja) po MRS 38 – Nematerijalna sredstva.

8. Finansijski izvještajiStandardi za analizu finansijskih izvještaja

Pri korišćenju analize finansijskih izvještaja oni koji donose odluke moraju procijeniti da li su pokazatelji koje su utvrdili povoljni ili nepovoljni.tri standarda: (1) empirijska mjerila, (2) ranija uspješnost ko

Empirijska mjerila

Mnogi finansijski analitičari, investitori i povjerioci koriste idealna ili empirijska mjerila kod ključnih finansijskih odnosa. Na primjer, dugo se smatralo da je opšti racio likvidnosti (kratkoročna sredstva podijeljena sa kratkoroFirma za procjenu kreditne sposobnosti Dun & Bradstreet iz SAD u svoodnosima nudi ove smjernice.

Kratkoročne obaveze prema likvidni

teškoće ukoliko ovaj odnos pređe 80%.

Zalihe prema neto obrtnom fondu. Obi

Iako takva mjerila mogu da ukažu na oblasti koje treba dodatno ispitati, nema nikakvih dokaza da su ovi nivoi najbolji za sve kompanije, posebno u meopštim raciom likvidnosti višim od 2:1 može imati lošu kreditnu politiku (što dovodi do suviše velikih dugovanja), prevelike ili zastarjele zalihe ili loše upravljanje gotovim novcem.

PRIRUČNIK

~ 94 ~

100 000 je potrošen na troškove zarada tima koji je bio u završnoj fazi razvoja nove proizvodne tehnologije. Nova tehnologija je u završnoj fazi testiranja i o

i u upotrebu naredne finansijske godine. Očekuje se da će tehnologija kao rezultat imati uštede u troškovima proizvodnje preduzeća od oko £ 25 000 godišnjekoristan vijek trajanja od 5 godina.

150 000 je potrošen na razvoj revolucionarnog procesa kontrole kvaliteta. Projekat je u ranoj fazi, ali je menadžer projekta uvjeren da će dovesti do

će novi proces biti spreman za implementaciju za 5 do 10 godina. Direktor finansija je sa jedne strane uzbuđen zbog prognoze uštede koje je dao menadžer projekta, a sa druge je zabrinut da je vremenski horizont za razvoj proizvoda predug i smatra da organizacija treba da usmjeri svoje resurse na projekte koji su bliži realizaciji.

ni projekt u razvoju bila je saradnja između 3 različita odsjeka unutar preduzekupca koji prodaju Dong Xi PNE proizvode na maloprodajnom tržištu u Velikoj Britaniji. Cilj projekta je da dodatno integrišu svoje sisteme menadžmenta logistike. Menadžeri

ekuju integraciju u periodu od 2 godine i imaju punu podršku odbora sve 3 enost pružanju finansijskih i drugih resursa potrebnih za uspješan završetak.

eno od strane menadžera projekta da se ne prate troškovi projekta, jer je širina ulaznih podataka od različitog osoblja previše komplikovana i

e sa glavnih zadataka projekta.

unovodstveni tretman i pokažite predložene unose za gore navedene troškove (bez Nematerijalna sredstva.

8. Finansijski izvještaji Standardi za analizu finansijskih izvještaja

enju analize finansijskih izvještaja oni koji donose odluke moraju procijeniti da li su pokazatelji koje su utvrdili povoljni ili nepovoljni. Najčešće se za upoređivanje koriste sltri standarda: (1) empirijska mjerila, (2) ranija uspješnost kompanije i (3) granske norme.

ari, investitori i povjerioci koriste idealna ili empirijska mjerila kod nih finansijskih odnosa. Na primjer, dugo se smatralo da je opšti racio likvidnosti

a podijeljena sa kratkoročnim obavezama) od 2:1 u naFirma za procjenu kreditne sposobnosti Dun & Bradstreet iz SAD u svojim klju

ne obaveze prema likvidnim sredstvima. Obično kompanija počinje da zapada u

đe 80%.

Zalihe prema neto obrtnom fondu. Obično ovaj odnos ne treba da pređe 80%.

Iako takva mjerila mogu da ukažu na oblasti koje treba dodatno ispitati, nema nikakvih dokaza kompanije, posebno u međunarodnom kontekstu. Kompanija s

opštim raciom likvidnosti višim od 2:1 može imati lošu kreditnu politiku (što dovodi do suviše velikih dugovanja), prevelike ili zastarjele zalihe ili loše upravljanje gotovim novcem.

zarada tima koji je bio u završnoj fazi razvoja nove proizvodne tehnologije. Nova tehnologija je u završnoj fazi testiranja i očekuje se da

e tehnologija kao rezultat a od oko £ 25 000 godišnje i da će imati

150 000 je potrošen na razvoj revolucionarnog procesa kontrole kvaliteta. e dovesti do smanjenja

e novi proces biti spreman za implementaciju za 5 do 10 godina. en zbog prognoze uštede koje je dao menadžer

proizvoda predug i smatra da organizacija treba da usmjeri svoje resurse na projekte koji su bliži realizaciji.

ita odsjeka unutar preduzeća i 2 ajnom tržištu u Velikoj Britaniji.

Cilj projekta je da dodatno integrišu svoje sisteme menadžmenta logistike. Menadžeri ekuju integraciju u periodu od 2 godine i imaju punu podršku odbora sve 3

resursa potrebnih za uspješan završetak. eno od strane menadžera projekta da se ne prate troškovi projekta, jer je

og osoblja previše komplikovana i predstavljala bi

unovodstveni tretman i pokažite predložene unose za gore navedene troškove (bez

enju analize finansijskih izvještaja oni koji donose odluke moraju procijeniti da li su ivanje koriste sljedeća

mpanije i (3) granske norme.

ari, investitori i povjerioci koriste idealna ili empirijska mjerila kod nih finansijskih odnosa. Na primjer, dugo se smatralo da je opšti racio likvidnosti

nim obavezama) od 2:1 u načelu prihvatljiv. jim ključnim poslovnim

očinje da zapada u

80%.

Iako takva mjerila mogu da ukažu na oblasti koje treba dodatno ispitati, nema nikakvih dokaza unarodnom kontekstu. Kompanija s

opštim raciom likvidnosti višim od 2:1 može imati lošu kreditnu politiku (što dovodi do suviše velikih dugovanja), prevelike ili zastarjele zalihe ili loše upravljanje gotovim novcem. Kod


neke druge kompanije, ovaj odnos može biti manji od 2:1 zahvaljujuu ovim oblastima. Stoga, empirijska mjerila treba veoma pažljivo koristiti.

Ranija uspješnost kompanije

Napredak u odnosu na empirijska mjerila predstavlja poreodnosa iste kompanije tokom nekog vremenskog perioda. Ovaj standard pružiti određenu osnovu za ocjenjivanje da li se odretakođe moglo biti od pomoći u prikazivanju mogutrendovi ponekad mijenjaju tok, takva predviproblem kod analize trendova je tajDrugim riječima, ranija uspješnost Na primjer, iako se dobit od ukupnih ulaganjaova dobit od 4% zapravo može biti neadekvatna.

Granske norme

Jedan od načina da se nadoknade nedostacigranskih normi. Ovaj standard će otkriti položaj kompanije koja se analizira u odnosu na druge kompanije u okviru iste industrijske grane, imaju prosjeod 8%. U tom slučaju, dobit od 3 ili 4 procenta vjerovatno nese takođe mogu koristiti za ocjenjivanje trendova. Pretpostavimo da je zbog negativnih ekonomskih kretanja marža dobiti kompanije opala sa 12 na 10 procenata. Nalaz da su drugekompanije, iz iste industrijske grane, bile suoprocenta, ukazaće da je kompanija koja se analizira, poslovala relativno dobro.

Postoje tri ograničenja za upotrebu granskih normi kao standarda. Prvo, dvije knaizgled pripadaju istoj industrijskoj grani, ne moraju biti striktno kompatibilne. Uzmimo, na primjer, dvije kompanije za koje se smatra da se bave poslovima iz oblasti naftne industrije. Osnovna poslovna aktivnost jedne od njih može biti prkupuje od drugih proizvođača i distrubuira ih kroz svoje benzinske stanice. Druga, međunarodna kompanija bi mogla da se bavi otkrivanjem, proizvodprodajom svojih vlastitih naftnih derivata. Poslovi ovzato što su oni različiti.

Drugo, većina velikih kompanija danas posluje u više industrijskih grana.diversifikovanih kompanija, ili konglomerata, rade u mnindustrijskim granama. Individualni segmenti ovakve jedne diversifikovane kompanije generalno imaju različite stope profitabilnosti i razlikonsolidovanih finansijskih izvještaja ovih kompanija, norme kao standarde zato što jednostavno nema drugih kompanija koje su dovoljno sliZahtjev Međunarodnog komiteta za standarde u radjelimično rješenje za ovaj problem.moraju izvještavati o prihodima, dobiti od poslovanja i sredstvima koja se mogu identifikovati za svaki od segmenata njihovog rada. U zavisnosti od specifisegmentima mogu biti iznijete tržištima.

Treće ograničenje vezano za granske normekoje se bave sličnim poslovima, mogu da koriste razli


~ 95 ~

kompanije, ovaj odnos može biti manji od 2:1 zahvaljujući izuzetnom rukovou ovim oblastima. Stoga, empirijska mjerila treba veoma pažljivo koristiti.

Napredak u odnosu na empirijska mjerila predstavlja poređenje finansijskih pokazatelja ili odnosa iste kompanije tokom nekog vremenskog perioda. Ovaj standard ć

enu osnovu za ocjenjivanje da li se određeni odnos poboljšava ili pogoršava. To bi i u prikazivanju mogućih budućih trendova. Međutim,

trendovi ponekad mijenjaju tok, takva predviđanja se moraju pažljivo sačinjavati. Još jedan problem kod analize trendova je taj da prošlost ne mora biti korisno mjerilo adekvatnosti.

ima, ranija uspješnost ne mora biti dovoljna da bi se zadovoljile trenutne potrebe. Na primjer, iako se dobit od ukupnih ulaganja povećala sa 3% prošle godine na 4% ove godine, ova dobit od 4% zapravo može biti neadekvatna.

ina da se nadoknade nedostaci korišćenja ranijeg uspjeha kao standarda je upotreba granskih normi. Ovaj standard će otkriti položaj kompanije koja se analizira u odnosu na druge kompanije u okviru iste industrijske grane, imaju prosječnu stopu prinosa na ukupna ulaganja

aju, dobit od 3 ili 4 procenta vjerovatno neće biti adekvatna. Granske norme e mogu koristiti za ocjenjivanje trendova. Pretpostavimo da je zbog negativnih

ekonomskih kretanja marža dobiti kompanije opala sa 12 na 10 procenata. Nalaz da su drugekompanije, iz iste industrijske grane, bile suočene sa prosječnim padom marže dobiti sa 12 na 4

e da je kompanija koja se analizira, poslovala relativno dobro.

enja za upotrebu granskih normi kao standarda. Prvo, dvije knaizgled pripadaju istoj industrijskoj grani, ne moraju biti striktno kompatibilne. Uzmimo, na primjer, dvije kompanije za koje se smatra da se bave poslovima iz oblasti naftne industrije. Osnovna poslovna aktivnost jedne od njih može biti prodaja proizvoda od nafte, koje ona

đ ča i distrubuira ih kroz svoje benzinske stanice. Druga, unarodna kompanija bi mogla da se bavi otkrivanjem, proizvodnjom, rafiniranjem i

jih vlastitih naftnih derivata. Poslovi ove dvije kompanije se ne mogu porediti,

ina velikih kompanija danas posluje u više industrijskih grana.diversifikovanih kompanija, ili konglomerata, rade u mnogim međusobno nevezanim

Individualni segmenti ovakve jedne diversifikovane kompanije ite stope profitabilnosti i različite stepene rizika. Pri analizi

konsolidovanih finansijskih izvještaja ovih kompanija, često je nemoguće koristiti granske rde zato što jednostavno nema drugih kompanija koje su dovoljno sli

unarodnog komiteta za standarde u računovodstvu u odredbi IAS 14 daje no rješenje za ovaj problem. U ovom zahtjevu se navodi da višestrane kompanije

ati o prihodima, dobiti od poslovanja i sredstvima koja se mogu identifikovati za svaki od segmenata njihovog rada. U zavisnosti od specifičnih kriterijuma, informacije o tim segmentima mogu biti iznijete za poslove u različitim industrijskim granama ili s

enje vezano za granske norme je da kompanije u okviru iste industrijnim poslovima, mogu da koriste različite prihvatljive računovodstvene metode.

i izuzetnom rukovođenju

kih pokazatelja ili odnosa iste kompanije tokom nekog vremenskog perioda. Ovaj standard će analitičaru bar

eni odnos poboljšava ili pogoršava. To bi đutim, s obzirom da činjavati. Još jedan

no mjerilo adekvatnosti. ne mora biti dovoljna da bi se zadovoljile trenutne potrebe.

ala sa 3% prošle godine na 4% ove godine,

enja ranijeg uspjeha kao standarda je upotreba e otkriti položaj kompanije koja se analizira u odnosu na druge

nu stopu prinosa na ukupna ulaganja e biti adekvatna. Granske norme

e mogu koristiti za ocjenjivanje trendova. Pretpostavimo da je zbog negativnih ekonomskih kretanja marža dobiti kompanije opala sa 12 na 10 procenata. Nalaz da su druge

nim padom marže dobiti sa 12 na 4 e da je kompanija koja se analizira, poslovala relativno dobro.

enja za upotrebu granskih normi kao standarda. Prvo, dvije kompanije koje naizgled pripadaju istoj industrijskoj grani, ne moraju biti striktno kompatibilne. Uzmimo, na primjer, dvije kompanije za koje se smatra da se bave poslovima iz oblasti naftne industrije.

odaja proizvoda od nafte, koje ona a i distrubuira ih kroz svoje benzinske stanice. Druga,

njom, rafiniranjem i e dvije kompanije se ne mogu porediti,

ina velikih kompanija danas posluje u više industrijskih grana. Neke od ovih đusobno nevezanim

Individualni segmenti ovakve jedne diversifikovane kompanije ite stepene rizika. Pri analizi

će koristiti granske rde zato što jednostavno nema drugih kompanija koje su dovoljno slične.

unovodstvu u odredbi IAS 14 daje U ovom zahtjevu se navodi da višestrane kompanije

ati o prihodima, dobiti od poslovanja i sredstvima koja se mogu identifikovati nih kriterijuma, informacije o tim

jskim granama ili stranim

ompanije u okviru iste industrijske grane, unovodstvene metode.

Odnosno, zalihe se mogu vrednovati uz pomometode amortizacije za slična sredstva. Pa ipak,ranijem uspjehu, granske norme vjerovatntekućeg uspjeha, ali ih treba veoma pažljivo koristiti.

Izvori informacija

Spoljašnji analitičar je često ograniNajvažniji izvor informacija o javnim korporacijama su izvještaji koje objavljuje sama kompanija, izvještaji podnijeti instisavjetodavne službe za kredite i ulaganja.

Izvješaji koje objavljuje sama kompanija

Godišnji izvještaj koji objavljuje neka javna korporacija predstavlja važan izvor finansiinformacija. Najvažniji djelovi ovog godišnjeg izvještaja suprotekle godine koju daje rukovodstvo, (2) finansijski izvještaji, (3) napomene uz te izvještaje uključujući i glavne računovodstvene metode koje je koristila data kompanija, (4)izvještaj i (5) rezime poslovanja tokom petogodišnjeg ili desetogodišnjeg perioda. Vejavnih kompanija takođe objavljuje i periodikvartalno ili na šest mjeseci. Ovi izvještaji predstavljaju skraćenih finansijskih izvještaja, koji mogu biti podvrgnuti ogranistrane nezavisnih revizora. Ove meuočavanja ranih znakova važnih promje

Oruđe i tehnike finansijske analize

Nekoliko brojki same po sebi veoma mnogo znaili njihova promjena u jednom u odnosu na drugi period. Oruda pokažu odnose i promjene. U tehnike finansijske analize, koje se najhorizontalna analiza, analiza trendova, vertikalna analiza i racio analiza.

Horizontalna analiza

Međunarodni računovodstveni standardi traže da finansijski izvještajbudu uporedivi, da daju finansijske informacije za tekuUobičajena početna tačka za ispitivanje takvih izvještaja je horizontalna analiza koja poizračunavanjem promjena apsolutnih iznosa i protekuću godinu. Ovaj procenat promjena se mora izrapromjena odnosi na veličinu ukljudrastična kao promjena od jednog miliona u neto dobiti, relativno veći iznos nego neto dobit.

Prikazi 11 i 12 predstavljaju skrauspjeha kompanije Volvo, švedskog proizvopromjene u apsolutnim iznosima i procentualno. Promjene u procentima su izrasljedeći način:

Procenat promjene = 100

PRIRUČNIK

~ 96 ~

Odnosno, zalihe se mogu vrednovati uz pomoć različitih metoda, ili se mogu koristiti razlina sredstva. Pa ipak, ukoliko je dostupan mali broj informacija o

ranijem uspjehu, granske norme vjerovatno nude najbolje postojeće standarde za ocjenu ma pažljivo koristiti.

esto ograničen na javno dostupne informacije o nekoj kompaniji. Najvažniji izvor informacija o javnim korporacijama su izvještaji koje objavljuje sama kompanija, izvještaji podnijeti institucijama za hartije od vrijednosti, poslovni

kredite i ulaganja.

Izvješaji koje objavljuje sama kompanija

Godišnji izvještaj koji objavljuje neka javna korporacija predstavlja važan izvor finansijelovi ovog godišnjeg izvještaja su: (1) analiza poslovanja tokom

protekle godine koju daje rukovodstvo, (2) finansijski izvještaji, (3) napomene uz te izvještaje unovodstvene metode koje je koristila data kompanija, (4)

izvještaj i (5) rezime poslovanja tokom petogodišnjeg ili desetogodišnjeg perioda. Vee objavljuje i periodične izvještaje o finansijskoj situa

kvartalno ili na šest mjeseci. Ovi izvještaji predstavljaju ograničene informacije u obliku enih finansijskih izvještaja, koji mogu biti podvrgnuti ograničenoj ili potpunoj reviziji od e nezavisnih revizora. Ove međuizvještaje pažljivo prati finansijska zajednica radi

avanja ranih znakova važnih promjena u kretanju dobiti kompanije.

Oruđe i tehnike finansijske analize

Nekoliko brojki same po sebi veoma mnogo znače. Važan je njihov odnos s drugim brojevima ili njihova promjena u jednom u odnosu na drugi period. Oruđa finansijske analize imaju za cilj

pokažu odnose i promjene. U tehnike finansijske analize, koje se najčešćhorizontalna analiza, analiza trendova, vertikalna analiza i racio analiza.

unovodstveni standardi traže da finansijski izvještaji budu sastavljeni tako da budu uporedivi, da daju finansijske informacije za tekuću godinu i za prethodu godinu.

ka za ispitivanje takvih izvještaja je horizontalna analiza koja pounavanjem promjena apsolutnih iznosa i procenta promjena iz prethodne, u odnosu na u godinu. Ovaj procenat promjena se mora izračunati kako bi se pokazalo kako se veli

inu uključenih iznosa. Promjena od jednog miliona u prodaji nije tako ednog miliona u neto dobiti, s obzirom da prodaja podrazumijeva

i iznos nego neto dobit.

11 i 12 predstavljaju skraćene verzije komparativnih bilansa stanja, odnosno bilansa uspjeha kompanije Volvo, švedskog proizvođača automobila, kamiona i autobusa, uz prikazane promjene u apsolutnim iznosima i procentualno. Promjene u procentima su izra

Procenat promjene = 100 iznos promjene iznos u prethodnoj godini

tih metoda, ili se mogu koristiti različite ukoliko je dostupan mali broj informacija o

e standarde za ocjenu

en na javno dostupne informacije o nekoj kompaniji. Najvažniji izvor informacija o javnim korporacijama su izvještaji koje objavljuje sama

tucijama za hartije od vrijednosti, poslovni časopisi i

Godišnji izvještaj koji objavljuje neka javna korporacija predstavlja važan izvor finansijskih (1) analiza poslovanja tokom

protekle godine koju daje rukovodstvo, (2) finansijski izvještaji, (3) napomene uz te izvještaje unovodstvene metode koje je koristila data kompanija, (4) revizorski

izvještaj i (5) rezime poslovanja tokom petogodišnjeg ili desetogodišnjeg perioda. Većina izvještaje o finansijskoj situaciji, obično

ene informacije u obliku enoj ili potpunoj reviziji od

izvještaje pažljivo prati finansijska zajednica radi

e. Važan je njihov odnos s drugim brojevima a finansijske analize imaju za cilj

češće koriste, spadaju

i budu sastavljeni tako da u godinu i za prethodu godinu.

ka za ispitivanje takvih izvještaja je horizontalna analiza koja počinje centa promjena iz prethodne, u odnosu na

unati kako bi se pokazalo kako se veličina iliona u prodaji nije tako

obzirom da prodaja podrazumijeva

ene verzije komparativnih bilansa stanja, odnosno bilansa iona i autobusa, uz prikazane

promjene u apsolutnim iznosima i procentualno. Promjene u procentima su izračunate na


Polazna godina u svim grupama podataka je p1994. do 1995. dugoročna sredstva Volvo

Prikaz 11: Komparativni bilansi stanja

Konsolidovani bilansi stanja

Sredstva Obrtna sredstva: Likvidna sredstva Potraživanja Zalihe Stalna dugoročna sredstva: Nekretnine, postrojenja i oprema, neto Ulaganja u akcije drugih preduzećDugoročna potraživanja i zajmovi Nematerijalna sredstva Ukupna sredstva Obaveze i vlastiti kapital Tekuće obaveze: Dospjele obaveze Avansi Bankarski i drugi zajmovi Ostale tekuće obaveze i rezervisanja Dugoročne obaveze: Zajmovi s garancijom Ostali dugoročni zajmovi i izdaci Odložene poreske obaveze Manjinski interes Vlastiti kapital:


~ 97 ~

u svim grupama podataka je prva godina koja je ispitivana. Na primjer, od na sredstva Volvo-a su se povećala za 2350.

Komparativni bilansi stanja s horizontalnom analizom (Lit. b

Volvo

Konsolidovani bilansi stanja 31. decembar 1995. i 1994.

milionima kruna Povećanje (smanjenje)

1995. 1994. iznos

23 306 24 449 (1143) 28 906 30 545 (1639) 23 929 23 380 612 76 141 78 374 (2 233)

27 941 28 296 (225)

eduzeća 18 087 18 548 (461)

10 904 8.919 1 985 5 626 4 545 1 081 62 558 60 208 2 350 138 699 138 582 117

12 702 13 075 (373) 2 637 2 623 4 11 691 21 555 (9 864)

32 749 34 959 (2 210) 59 769 72 212 (12 443)

6 975 4 317 2 658

16 800 13 776 3 024 3 350 4 107 (757) 27 125 22 200 4 925

605 838 233 27.8

rva godina koja je ispitivana. Na primjer, od

s horizontalnom analizom (Lit. br. 2, str. 535)

ćanje (smanjenje) procenat

(4.7) (5.4) 2.6 (2.8)

(0.9) (2.5)

22.3 23.8

3.9 -

(2.9) 0.9 (45.8)

(6.3) (17.2)

61.6

22.0 (18.4) 22.2

233 27.8

Akcijski kapital Rezerve i zadržana zarada Ukupan vlastiti kapital Ukupne obaveze i vlastiti kapital _____________________________________________________________miliona kruna, sa 60 208 miliona kruna na 62 558 miliona kruna, ili za 3,9%. Procenat povećanja je izračunat na sljedeći na Procenat povećanja = 100 x

Prikaz 12: Komparativni bilans uspjeha s horizontalnom analizom (Lit.

Konsolidovani bilans uspjeha Neto prodaja Troškovi i izdaci: Troškovi prodaje Prodajni opšti i administrativni rashodi Amortizacija Ukupni troškovi i rashodi Dobit od poslovanja prije vanrednih stavki Vanredne neuobičajene stavke Dobit od poslovanja Prinos od ulaganja u akcije drugih preduzeća i finansijski prihod, neto Dobit prije oporezivanja i manjinskog interesa Rezervisanje za poreze Manjinski interes Neto profit

PRIRUČNIK

~ 98 ~

2 318 2 220 98 48 882 41 112 7 770 51 200 43 332 7 868

138 699 138 582 117

_____________________________________________________________miliona kruna, sa 60 208 miliona kruna na 62 558 miliona kruna, ili za 3,9%. Procenat

unat na sljedeći način:

= 100 x 2350 miliona = 3.9% 60208 miliona

Komparativni bilans uspjeha s horizontalnom analizom (Lit. br 2

Volvo Konsolidovani bilans uspjeha, 31. decembar 1995. i 1994.

(milionima kruna) Povećanje (smanjenje) 1995. 1994. iznos

171.51 1155 866 15 645

132 693 118 876 13 817 24 138 22 512 1 626 5 656 5 107 549 162 487 146 495 15 992

9 024 9 371 (347) 1 215 - 1 215

10 239 9 371 7868

2 809 7 0007 (4 198)

13 048 16 378 (3 330) 3 741 2 783 958

9 307 13 595 (4 288)

45 365 (320) 9 262 13 230 (3 968)

4.4 18.9 18.2

138 582 117 -

_____________________________________________________________ miliona kruna, sa 60 208 miliona kruna na 62 558 miliona kruna, ili za 3,9%. Procenat

br 2, sr. 536)

i 1994.

anje (smanjenje) procenat

10.0

11.6 7.2

10.7 10.9

(3.7) NA

9.3

59.9

20.3 34.4

31.5

87.7 30.0


Ispitivanje uporednih bilansa stanja pokazuje neke promjene u 1994. u odnosu na 1995. Zalihe su porasle za 2.6 procenata dok su se nematerijalna sredstva znaprocenata. Procenat smanjenja tekuprocenta smanjenja obrtnih sredstva od 2,8%. Bankarski i dsmanjenje od 45.8%. Ukupni vlastiti kapital povepostao likvidniji i manje je finansiran kratkoro Mora se posvetiti pažnja o procentualnim promjsmatrati da je povećanje zajma sa osiguranjem od 61,6 procenata kao važdrugih dugoročnih zajmova i dospjelih obaveza od 22%. Mezato što u novčanim iznosima, poveod povećanja od 2 658 miliona kruna za zajmove s osigur

Prikaz 13:

1995 Neto prodaja (u milionima kruna)Evropa 102 843Sjeverna Amerika 40 557 Ostala tržišta 28 111 Analiza trendova (u procentima)Evropa 220.5 Sjeverna Amerika 221.8 Ostala tržišta 228.4 ________________________________________________________________________ Iz bilansa uspjeha prezentiranog u prikazu 8, povetroškova i izdataka za 10.9% prevazišlo je do pada poslovne dobiti prije vanrednih stavki od 3,7%. neposlovnu dobit od poslovnih prihoda. Takoakcije drugih preduzeća i finansijski prihodi pozitivni, veći od troškova kamate u svakoj godini.


~ 99 ~

Ispitivanje uporednih bilansa stanja pokazuje neke promjene u 1994. u odnosu na 1995. Zalihe su porasle za 2.6 procenata dok su se nematerijalna sredstva značajno poveprocenata. Procenat smanjenja tekućih obaveza od 17,2% bio je više od šest puta ve

sredstva od 2,8%. Bankarski i drugi zajmovi su pokazali veliko smanjenje od 45.8%. Ukupni vlastiti kapital povećao se za 18,2%. Generalno gledano, Volvo je postao likvidniji i manje je finansiran kratkoročnim dugovima.

procentualnim promjenama. Na primjer, u prikazu 11anje zajma sa osiguranjem od 61,6 procenata kao važnije od pove

nih zajmova i dospjelih obaveza od 22%. Međutim, ovo nije ispravanpovećanje od 3 024 miliona kruna za dugoročne zajmove je ve

anja od 2 658 miliona kruna za zajmove s osiguranjem.

Prikaz 13: Analiza trendova (Lit. br. 2, str. 537)

Volvo

Međunarodna neto prodaja Analiza trendova

1994 1993 1992

(u milionima kruna) 102 843 92 155 60 936 51 585

38 917 31 707 19 822 24 794 18 512 11 595

(u procentima) 220.5 197.6 130.7 110.6

212.8 173.4 108.4 201.5 150.4 94.2

________________________________________________________________________

Iz bilansa uspjeha prezentiranog u prikazu 8, povećanje troškova prodaje od 11.6% i ukupnih troškova i izdataka za 10.9% prevazišlo je povećanje prodaje od 10.0 procenata,do pada poslovne dobiti prije vanrednih stavki od 3,7%. Volvo je u 1995. godini imao znaneposlovnu dobit od poslovnih prihoda. Takođe, obratite pažnju da su u obje godine ulaganja u

a i finansijski prihodi pozitivni, što znači da je finansijski prihod bio i od troškova kamate u svakoj godini.

Ispitivanje uporednih bilansa stanja pokazuje neke promjene u 1994. u odnosu na 1995. Zalihe no povećala za 23.8

ih obaveza od 17,2% bio je više od šest puta veći od gi zajmovi su pokazali veliko

18,2%. Generalno gledano, Volvo je

enama. Na primjer, u prikazu 11 može se nije od povećanja

utim, ovo nije ispravan zaključak čne zajmove je veće

1991

46 632 18 284 12 307

110.0 100.0 100.0

________________________________________________________________________

anje troškova prodaje od 11.6% i ukupnih anje prodaje od 10.0 procenata, što je dovelo

Volvo je u 1995. godini imao značajnu u obje godine ulaganja u

i da je finansijski prihod bio

9. Izvod iz

(„Službeni list Crne Gore“, br. 052/16 od 9.

Proglašavam, Zakon o računovodstvu, koji je sjednici prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2016. godini, dana 30. jula 2016. godine.

Podgorica, 3. avgusta 2016. godine

Na osnovu člana 82 stav 1 tačka 2 i saziva, na Desetoj śednici prvog redovnog (proljegodine, donijela je

Ovim zakonom uređuje se razvrstavanje pravnih lica, uslovi i naorganizacija računovodstva, sastavljanje, dostavljanje i objavljivanje finansijskih izvještaja (u daljem tekstu: računovodstvo), uslovi i način vršenja procjenračunovodstvo.

Ovaj zakon primjenjuje se na pravno lice registrovano za obavljanje privredne djelatnosti, nevladinu organizaciju i dio stranog društva (u daljem tekstu: pravno lice).

Ovaj zakon ne primjenjuje se na ralokalne samouprave.

Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu, imaju sljede

1) finansijski iskazi u skladu sa MeMRS), odnosno Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja (u daljem tekstu: MSFI) su:

– iskaz o finansijskoj poziciji (u daljem tekstu: bilans st

– iskaz o ukupnom rezultatu (u daljem tekstu: bilans uspjeha);

– iskaz o novčanim tokovima;

– iskaz o promjenama na kapitalu;

– napomene uz finansijske iskaze.

2) finansijski izvještaji su skup finansijskih iskaza i drugihizvještaje menadžmenta, komentare uprave, mišljenja i druge isprave;

PRIRUČNIK

~ 100 ~

. Izvod iz Zakona o računovodstvu

Službeni list Crne Gore“, br. 052/16 od 9. 8. 2016)

unovodstvu, koji je donijela Skupština Crne Gore 25. saziva, na Desetoj ćnjeg) zasijedanja u 2016. godini, dana 30. jula 2016. godine.

Broj: 01-819/2

Podgorica, 3. avgusta 2016. godine

Predsjednik Crne Gore,

Filip Vujanović, s. r.

čka 2 i člana 91 stav 1 Ustava Crne Gore, Skupština Crne Gore 25. ednici prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2016. godini, dana 30. jula 2016.

ZAKON

O RAČUNOVODSTVU

I. OSNOVNE ODREDBE

Predmet

Član 1 uje se razvrstavanje pravnih lica, uslovi i način vođenja poslovnih knjiga,

unovodstva, sastavljanje, dostavljanje i objavljivanje finansijskih izvještaja (u daljem unovodstvo), uslovi i način vršenja procjene vrijednosti imovine i druga pitanja od zna

Ovaj zakon primjenjuje se na pravno lice registrovano za obavljanje privredne djelatnosti, nevladinu organizaciju i dio stranog društva (u daljem tekstu: pravno lice).

juje se na računovodstvo i završni račun budžeta države, odnosno jedinice

Značenje izraza

Član 2 Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu, imaju sljedeća značenja:

1) finansijski iskazi u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima (u daljem tekstu: unarodnim standardima finansijskog izvještavanja (u daljem tekstu: MSFI)

iskaz o finansijskoj poziciji (u daljem tekstu: bilans stanja);

iskaz o ukupnom rezultatu (u daljem tekstu: bilans uspjeha);

anim tokovima;

iskaz o promjenama na kapitalu;

napomene uz finansijske iskaze.

2) finansijski izvještaji su skup finansijskih iskaza i drugih pratećih izvještaja koji obuhvataju i izvještaje menadžmenta, komentare uprave, mišljenja i druge isprave;

donijela Skupština Crne Gore 25. saziva, na Desetoj njeg) zasijedanja u 2016. godini, dana 30. jula 2016. godine.

lana 91 stav 1 Ustava Crne Gore, Skupština Crne Gore 25. njeg) zasijedanja u 2016. godini, dana 30. jula 2016.

đenja poslovnih knjiga, unovodstva, sastavljanje, dostavljanje i objavljivanje finansijskih izvještaja (u daljem

e vrijednosti imovine i druga pitanja od značaja za

Ovaj zakon primjenjuje se na pravno lice registrovano za obavljanje privredne djelatnosti, nevladinu

un budžeta države, odnosno jedinice

unovodstvenim standardima (u daljem tekstu: unarodnim standardima finansijskog izvještavanja (u daljem tekstu: MSFI)

ih izvještaja koji obuhvataju i


3) IASB je Odbor za međunarodne raStandards Board) kao nezavisno regulatorno tijelo Fondacifinansijskog izvještavanja (International Financial Foundation);

4) IFAC je Međunarodna federacija raglobalno profesionalno tijelo iz oblasti ra

5) IFRIC (Komitet za tumačFinancial Reporting Interpretations Committee) je komitet IASB zadužen za analizu pitanja iz oblasti računovodstva u konteks(IAS) i Okvira IASB;

6) kodeks etike za profesionalne raMeđunarodnog kodeksa etike za profesionalne raProfessional Accountants – profesionalnih računovođa;

7) MRS odnosno MSFI su MeStandards – IAS) i Međunarodni standardi finansijsReporting Standards – IFRS) koje je objavio IASB i IFRIC;

8) statistički aneks je izvještaj sa podacima o pravnom licu, koji se dostavlja uz finansijske iskaze;

9) zavisno pravno lice je pravno lice koje je pod kontrolom mati

10) grupa pravnih lica je matično pravno lice i sva njegova zavisna pravna lica;

11) povezana pravna lica su dva ili više pravnih lica u okviru grupe pravnih lica;

12) Međunarodni standardi za procjenu vrijednosti (MSPV) su standardi i odgovarajustandarda, izdata ili prihvaćena od strane Savjeta me(International Valuation Standards Council

13) Evropski standardi za procjenu vrijednosti (ESPV) su standardi i odgovarajustandarda, izdata ili prihvaćena od Evropskog udruženja saveza procjenjivaGroup of Valuers’ Associations

Upotreba rodno osjetljivog jezika

Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fiziženskom rodu.

II. SASTAVLJANJE FINANSIJSKIH ISKAZA I RAZVRSTAVANJE PRAVNIH LICA


Pravna lica sastavljaju finansijske iskaze po MRS, odnosno po MSFI, koje je objavio IASB i utvrdio i objavio organ državne uprave nadležan za poslove finansija (u daljem tekstu: Ministarstvo) odnosno pravno lice kojem je povjereno vršenje tih poslova, koje je od odgovarajuna prevod i objavljivanje.

Sastavljanje finansijskih iskaza za nevladine organizacije detaljnije aktom Vlade.


~ 101 ~

đunarodne računovodstvene standarde (The International Accounting Standards Board) kao nezavisno regulatorno tijelo Fondacije za međunarodne standarde finansijskog izvještavanja (International Financial Reporting Standards Foundation

unarodna federacija računovođa (International Federation of Accountants), koja je elo iz oblasti računovodstvene profesije;

5) IFRIC (Komitet za tumačenje međunarodnog finansijskog izvještavanja Financial Reporting Interpretations Committee) je komitet IASB zadužen za analizu pitanja iz

unovodstva u kontekstu postojećih Međunarodnih računovodstvenih standarda

6) kodeks etike za profesionalne računovođe je kodeks prihvaćen na osnovu IFACunarodnog kodeksa etike za profesionalne računovođe (International Code of Ethics for

ICEPA) kojim se definišu opšteprihvaćeni standardi ponašanja

7) MRS odnosno MSFI su Međunarodni računovodstveni standardi (International Accounting đunarodni standardi finansijskog izvještavanja (International

IFRS) koje je objavio IASB i IFRIC;

ki aneks je izvještaj sa podacima o pravnom licu, koji se dostavlja uz finansijske iskaze;

9) zavisno pravno lice je pravno lice koje je pod kontrolom matičnog pravnog lica;

10) grupa pravnih lica je matično pravno lice i sva njegova zavisna pravna lica;


unarodni standardi za procjenu vrijednosti (MSPV) su standardi i odgovarajućena od strane Savjeta međunarodnih standarda procjene vrijednosti

al Valuation Standards Council – IVSC);

ropski standardi za procjenu vrijednosti (ESPV) su standardi i odgovarajućena od Evropskog udruženja saveza procjenjivač

Associations – TEGOVA).

Upotreba rodno osjetljivog jezika

Član 3 Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u



Član 4 finansijske iskaze po MRS, odnosno po MSFI, koje je objavio IASB i utvrdio

i objavio organ državne uprave nadležan za poslove finansija (u daljem tekstu: Ministarstvo) odnosno pravno lice kojem je povjereno vršenje tih poslova, koje je od odgovarajućeg organa IFAC dobilo pravo

Sastavljanje finansijskih iskaza za nevladine organizacije detaljnije će se utvrditi podzakonskim

unovodstvene standarde (The International Accounting đunarodne standarde

Reporting Standards Foundation – IFRS

a (International Federation of Accountants), koja je

nog finansijskog izvještavanja – International Financial Reporting Interpretations Committee) je komitet IASB zadužen za analizu pitanja iz

unovodstvenih standarda – MRS

en na osnovu IFAC-ovog e (International Code of Ethics for

eni standardi ponašanja

rnational Accounting kog izvještavanja (International Financial

ki aneks je izvještaj sa podacima o pravnom licu, koji se dostavlja uz finansijske iskaze;

nog pravnog lica;


unarodni standardi za procjenu vrijednosti (MSPV) su standardi i odgovarajuća objašnjenja unarodnih standarda procjene vrijednosti

ropski standardi za procjenu vrijednosti (ESPV) su standardi i odgovarajuća objašnjenja ena od Evropskog udruženja saveza procjenjivača (The European

ka lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u


finansijske iskaze po MRS, odnosno po MSFI, koje je objavio IASB i utvrdio i objavio organ državne uprave nadležan za poslove finansija (u daljem tekstu: Ministarstvo) odnosno

ana IFAC dobilo pravo

e se utvrditi podzakonskim

Pravna lica, u smislu ovog zakona, razvrstavaju se na mikro, prosječnog broja zaposlenih, ukupnog prihoda na godišnjem nivou i ukupne aktive, i to:

1) mikro pravna lica su pravna lica koja na dan sastavljanja bilansa stanja ispunjavaju dva od sljedeća tri kriterijuma:


– ukupan prihod na godišnjem nivou ne prelazi 700.000,00

– ukupna aktiva ne prelazi 350.000,00

2) mala pravna lica su pravna lica koja na dan sastavljanja bilansa stanja sljedeća tri kriterijuma:



– ukupna aktiva je veća od 3

3) srednja pravna lica su pravna lica koja na dan sastavljanja bilansa stanja ispunjavaju dva od sljedeća tri kriterijuma:

– prosječan broj zaposlenih u poslovnoj godini ve



4) velika pravna lica su pravna lica koja na dan sastavljanja bilansa stanja ispunjavanju sljedeća tri kriterijuma:




Razvrstavanje u skladu sa kriterijumima iz stava 1 ovog sastavljanja finansijskih iskaza i dobijene podatke na osnovu kojih je izvršeno razvrstavanarednu poslovnu godinu.

Novoosnovana pravna lica razvrstavaju se, u skladu sa finansijskih iskaza tekuće poslovne godine i broja mjeseci poslovanja, a utvrtekuću i narednu poslovnu godinu.

Prosječan broj zaposlenih izračunava se na namjeseca, uključujući i zaposlene u inostranstvu, podijeli sa brojem mjeseci u poslovnoj godini, odnosno brojem mjeseci poslovanja pravnog lica.

Ako na dan sastavljanja bilansa stanja, u dvije uzastopne finansijske godine dograničnih vrijednosti dva od tri kriterijuma iz stava 1 ovog razvrstavanje u odgovarajuću kategoriju za narednu poslovnu godinu.

Matično pravno lice dužno je da sastavlja, dostavljau skladu sa ovim zakonom, MRS i MSFI.

PRIRUČNIK

~ 102 ~

Razvrstavanja pravnih lica

Član 5 Pravna lica, u smislu ovog zakona, razvrstavaju se na mikro, mala, srednja i velika, u zavisnosti od

nog broja zaposlenih, ukupnog prihoda na godišnjem nivou i ukupne aktive, i to:



ukupan prihod na godišnjem nivou ne prelazi 700.000,00 €;

ukupna aktiva ne prelazi 350.000,00 €;

2) mala pravna lica su pravna lica koja na dan sastavljanja bilansa stanja zadovoljavaju dva od


ukupan prihod na godišnjem nivou je veći od 700.000,00 € a manji od 8.000.000,00 €;

ukupna aktiva je veća od 350.000,00 € a manja od 4.000.000,00 €;


an broj zaposlenih u poslovnoj godini veći od 50, a manji od 250;

upan prihod na godišnjem nivou je veći od 8.000.000,00 €, a manji od 40.000.000,00

ukupna aktiva je veća od 4.000.000,00 €, a manja od 20.000.000,00 €;

4) velika pravna lica su pravna lica koja na dan sastavljanja bilansa stanja ispunjavanju



ukupna aktiva je veća od 20.000.000,00 €.

kriterijumima iz stava 1 ovog člana, vrši pravno lice samostalno na dan sastavljanja finansijskih iskaza i dobijene podatke na osnovu kojih je izvršeno razvrstava

Novoosnovana pravna lica razvrstavaju se, u skladu sa stavom 1 ovog člana, na osnovu podataka iz e poslovne godine i broja mjeseci poslovanja, a utvrđeni podaci koriste se za

an broj zaposlenih izračunava se na način da se ukupan broj zaposlenii i zaposlene u inostranstvu, podijeli sa brojem mjeseci u poslovnoj godini, odnosno

brojem mjeseci poslovanja pravnog lica.

Ako na dan sastavljanja bilansa stanja, u dvije uzastopne finansijske godine dođnih vrijednosti dva od tri kriterijuma iz stava 1 ovog člana, pravno lice dužno je da izvrši svoje

u kategoriju za narednu poslovnu godinu.

Konsolidovani iskazi

Član 6 no pravno lice dužno je da sastavlja, dostavlja i objavljuje konsolidovane finansijske izvještaje,

u skladu sa ovim zakonom, MRS i MSFI.

mala, srednja i velika, u zavisnosti od nog broja zaposlenih, ukupnog prihoda na godišnjem nivou i ukupne aktive, i to:


zadovoljavaju dva od


€ a manji od 8.000.000,00 €;



€, a manji od 40.000.000,00

€, a manja od 20.000.000,00 €;


lana, vrši pravno lice samostalno na dan sastavljanja finansijskih iskaza i dobijene podatke na osnovu kojih je izvršeno razvrstavanje koristi za

lana, na osnovu podataka iz eni podaci koriste se za

in da se ukupan broj zaposlenih krajem svakog i i zaposlene u inostranstvu, podijeli sa brojem mjeseci u poslovnoj godini, odnosno

Ako na dan sastavljanja bilansa stanja, u dvije uzastopne finansijske godine dođe do odstupanja od lana, pravno lice dužno je da izvrši svoje

i objavljuje konsolidovane finansijske izvještaje,


Matično pravno lice dužno je da sastavlja, dostavlja i objavljuje konsolidovani izvještaj menadžmenta.

Konsolidovani godišnji finansijski izvještaji su finansijski izpravno lice (u daljem tekstu: matično pravno lice) ima kontrolu (dominantan uticaj) nad jednim ili više zavisnih pravnih lica prilikom utvrđcjelinu.

Konsolidovane godišnje finansijske izvještaje, odnosno konsolidovani izvještaj menadžmenta za grupu pravnih lica dužno je da sačini mati

Matičnim pravnim licem, u smislu ovog zakona, smatra se pravno lice koje:

1) ima direktnu ili indirektnu već

2) ima pravo da imenuje ili razriješi vedirektora drugog pravnog lica, kao

3) ima pravo da vrši odlučujućakcionar ili član na osnovu ugovora zakljuili statuta tog pravnog lica;

4) je ostvarivanjem prava glasa kčlanova uprave ili nadzornog odbora, upravnog odbora ili izvršnih direktora odnosno drugog upravljačkog ili nadzornog tijela tih pravnih lica, koji su tu funkciju obavljali u prethodnoj poslovnoj godini i obavljaju je u tekuizvještaja;

5) ima kontrolu nad većinom glasaosnovu sporazuma s drugim akcionarima ili akcionar ili član;

6) na jedinstvenoj osnovi na osnovu ugovora, osnivazavisnim pravnim licem, ili

7) je dužno da primjenjuje MSFI pojedinasastavlja konsolidovane finansijske izvještaje.

U slučajevima iz stava 3 tač. 1, 2, 4 i 5 ovog pravima razrješenja koje ima matičpravnih lica i prava koja imaju druga lica u svoje ime, a za rapravnih lica, a oduzimaju se ekvivalentna prava koja se vrše u ime lica koje nije matinjegovo zavisno pravno lice ili ih pravno lice uslovom da pravno lice glasa u skladu sa nalogom, odnosno u interesu lica koje je dalo sredstvo obezbjeđenja plaćanja.

Radi utvrđivanja kontrole (dominantnog uticaja) matičlana od ukupnih glasačkih prava u zavisnom pravnom licu oduzimaju se glasazavisno pravno lice, njegovo zavisno pravno lice ili lice koje djeluje u svoje ime, a za ralica.

Matično pravno lice nije dužno da sastavlja konsolidovane godišnje finansijske izvještaje za male grupe pravnih lica.


~ 103 ~


Konsolidovani godišnji finansijski izvještaji su finansijski izvještaji grupe pravnih lica u kojoj jedno pravno lice (u daljem tekstu: matično pravno lice) ima kontrolu (dominantan uticaj) nad jednim ili više zavisnih pravnih lica prilikom utvrđivanja finansijskih i poslovnih politika, a prikazuje grupu kao

onsolidovane godišnje finansijske izvještaje, odnosno konsolidovani izvještaj menadžmenta za čini matično pravno lice.

Matično pravno lice

Član 7 nim pravnim licem, u smislu ovog zakona, smatra se pravno lice koje:

1) ima direktnu ili indirektnu većinu glasačkih prava u drugom pravnom licu;

2) ima pravo da imenuje ili razriješi većinu članova upravnog ili nadzornog odbora, ili izvršnih direktora drugog pravnog lica, kao član odnosno akcionar tog pravnog lica;

čujuću kontrolu (dominanatan uticaj) nad drugim pravnim licem lan na osnovu ugovora zaključenog s tim pravnim licem, na osnovu osniva

4) je ostvarivanjem prava glasa kao člana ili akcionara zavisnih pravnih lica imenovalo velanova uprave ili nadzornog odbora, upravnog odbora ili izvršnih direktora odnosno drugog

kog ili nadzornog tijela tih pravnih lica, koji su tu funkciju obavljali u prethodnoj j godini i obavljaju je u tekućoj poslovnoj godini do sastavljanja godišnjih finansijskih

inom glasačkih prava akcionara ili članova u zavisnom pravnom licu na osnovu sporazuma s drugim akcionarima ili članovima u tom pravnom licu i istovremeno je

6) na jedinstvenoj osnovi na osnovu ugovora, osnivačkog akta ili statuta upravlja mati

7) je dužno da primjenjuje MSFI pojedinačno ili kao grupa i da u skladu sa timsastavlja konsolidovane finansijske izvještaje.

. 1, 2, 4 i 5 ovog člana glasačkim pravima, pravima imenovanja, odnosno pravima razrješenja koje ima matično pravno lice dodaju se ekvivalentna prava njegovih zavisnihpravnih lica i prava koja imaju druga lica u svoje ime, a za račun pravnih lica ili njegovih zavisnih pravnih lica, a oduzimaju se ekvivalentna prava koja se vrše u ime lica koje nije matinjegovo zavisno pravno lice ili ih pravno lice vrši u okviru ugovorenog obezbjeđuslovom da pravno lice glasa u skladu sa nalogom, odnosno u interesu lica koje je dalo sredstvo

ivanja kontrole (dominantnog uticaja) matičnog pravnog lica iz stava 5 takih prava u zavisnom pravnom licu oduzimaju se glasačka prava koja ima to

zavisno pravno lice, njegovo zavisno pravno lice ili lice koje djeluje u svoje ime, a za ra

Izuzeća od konsolidacije

Član 8 no pravno lice nije dužno da sastavlja konsolidovane godišnje finansijske izvještaje za male


vještaji grupe pravnih lica u kojoj jedno no pravno lice) ima kontrolu (dominantan uticaj) nad jednim ili više

ivanja finansijskih i poslovnih politika, a prikazuje grupu kao

onsolidovane godišnje finansijske izvještaje, odnosno konsolidovani izvještaj menadžmenta za

lanova upravnog ili nadzornog odbora, ili izvršnih

u kontrolu (dominanatan uticaj) nad drugim pravnim licem čiji je enog s tim pravnim licem, na osnovu osnivačkog akta,

lana ili akcionara zavisnih pravnih lica imenovalo većinu lanova uprave ili nadzornog odbora, upravnog odbora ili izvršnih direktora odnosno drugog

kog ili nadzornog tijela tih pravnih lica, koji su tu funkciju obavljali u prethodnoj oj poslovnoj godini do sastavljanja godišnjih finansijskih

lanova u zavisnom pravnom licu na pravnom licu i istovremeno je

kog akta ili statuta upravlja matičnim ili

no ili kao grupa i da u skladu sa tim standardima

kim pravima, pravima imenovanja, odnosno no pravno lice dodaju se ekvivalentna prava njegovih zavisnih

un pravnih lica ili njegovih zavisnih pravnih lica, a oduzimaju se ekvivalentna prava koja se vrše u ime lica koje nije matično pravno lice ili

vrši u okviru ugovorenog obezbjeđenja plaćanja pod uslovom da pravno lice glasa u skladu sa nalogom, odnosno u interesu lica koje je dalo sredstvo

nog pravnog lica iz stava 5 tač. 1, 4 i 5 ovog čka prava koja ima to

zavisno pravno lice, njegovo zavisno pravno lice ili lice koje djeluje u svoje ime, a za račun tih pravnih

no pravno lice nije dužno da sastavlja konsolidovane godišnje finansijske izvještaje za male

Izuzetno od stava 1 ovog člana, matiobuhvataju subjekte od javnog interesa sas

Matično pravno lice, koje je zavisno pravno lice drugog matinije dužno da sastavlja konsolidovane godišnje finansijske izvještaje i konsolidovani izvještaj menadžmenta, ako matično pravno lice:

1) nije emitent hartija od vrijednosti i drugih finansijskih instrumenata kojima se trguje na organizovanom tržištu;

2) je pod kontrolom drugog mati

3) jeste u 90-postotnom i većem vlasništvu drugog matičlanova pravnog lica;

4) sa zavisnim pravnim licima, osim pravnih lica koja se u skladu sa zakonom ne ukljukonsolidaciju, predstavlja predmet konsolidacije u kdrugog matičnog pravnog lica iz države

5) izuzetog pravnog lica objavljuje konsolidovane godišnje finansijske izvještaje, konsolidovane izvještaje menadžmenta i pripadaju


– pravna lica koja emituju hartije od vrijednosti i druge finansijske instrumente kojima se trguje na organizovanom tržištu;

– banke i druge finansijske institucije;

– osiguravajuća društva;

– pravna lica razvrstana u kategoriju velikih pravnih lica u skladu sa ovim zakonom.



1) male grupe su grupe pravnina konsolidovanoj osnovi, ispunjavaju dva od tri sljede


– ukupan prihod na godišnjem nivou je ma

– ukupna aktiva je manja od 4.000.000,00

2) srednje grupe su grupe pravnih lica koje na dan sastavljanja bilansa stanja matina konsolidovanoj osnovi, ispunjavaju dva od tri sljede




3) velike grupe su grupe pravnih lica koje na dan sastavljanja bilansa stanja na konsolidovanoj osnovi, ispunjavaju dva od tri sl




PRIRUČNIK

~ 104 ~

lana, matično pravno lice dužno je da za male grupe pravnih lica koje obuhvataju subjekte od javnog interesa sastavlja konsolidovane godišnje finansijske izvještaje.

no pravno lice, koje je zavisno pravno lice drugog matičnog pravnog lica (izuzeto pravno lice), nije dužno da sastavlja konsolidovane godišnje finansijske izvještaje i konsolidovani izvještaj

no pravno lice:

1) nije emitent hartija od vrijednosti i drugih finansijskih instrumenata kojima se trguje na

2) je pod kontrolom drugog matičnog pravnog lica iz države članice Evropske unije;

ćem vlasništvu drugog matičnog pravnog lica uz odobrenje preostalih

4) sa zavisnim pravnim licima, osim pravnih lica koja se u skladu sa zakonom ne ukljukonsolidaciju, predstavlja predmet konsolidacije u konsolidovanim finansijskim izvještajima

nog pravnog lica iz države članice Evropske unije;

5) izuzetog pravnog lica objavljuje konsolidovane godišnje finansijske izvještaje, konsolidovane izvještaje menadžmenta i pripadajuće revizorske izvještaje.


pravna lica koja emituju hartije od vrijednosti i druge finansijske instrumente kojima se trguje na

banke i druge finansijske institucije;



Član 9 Grupe pravnih lica, u smislu ovog zakona, razvrstavaju se na male, srednje i velike, i to:

1) male grupe su grupe pravnih lica koje na dan sastavljanja bilansa stanja matina konsolidovanoj osnovi, ispunjavaju dva od tri sljedeća kriterijuma:


ukupan prihod na godišnjem nivou je manji od 8.000.000,00 €;

ukupna aktiva je manja od 4.000.000,00 €;

2) srednje grupe su grupe pravnih lica koje na dan sastavljanja bilansa stanja matina konsolidovanoj osnovi, ispunjavaju dva od tri sljedeća kriterijuma:



ukupna aktiva je veća od 4.000.000,00 €, a manja od 20.000.000,00 €;

velike grupe su grupe pravnih lica koje na dan sastavljanja bilansa stanja na konsolidovanoj osnovi, ispunjavaju dva od tri sljedeća kriterijuma:



ukupna aktiva je veća od 20.000.000,00 €.

no pravno lice dužno je da za male grupe pravnih lica koje tavlja konsolidovane godišnje finansijske izvještaje.

nog pravnog lica (izuzeto pravno lice), nije dužno da sastavlja konsolidovane godišnje finansijske izvještaje i konsolidovani izvještaj

1) nije emitent hartija od vrijednosti i drugih finansijskih instrumenata kojima se trguje na


nog pravnog lica uz odobrenje preostalih

4) sa zavisnim pravnim licima, osim pravnih lica koja se u skladu sa zakonom ne uključuju u onsolidovanim finansijskim izvještajima

5) izuzetog pravnog lica objavljuje konsolidovane godišnje finansijske izvještaje, konsolidovane

pravna lica koja emituju hartije od vrijednosti i druge finansijske instrumente kojima se trguje na



h lica koje na dan sastavljanja bilansa stanja matičnog pravnog lica

2) srednje grupe su grupe pravnih lica koje na dan sastavljanja bilansa stanja matičnog pravnog lica


€, a manji od 40.000.000,00

€, a manja od 20.000.000,00 €;

velike grupe su grupe pravnih lica koje na dan sastavljanja bilansa stanja na konsolidovanoj


Ako na dan sastavljanja bilansa stanja, u dvije uzastopne finansijske godine dograničnih vrijednosti dva od tri kriterijuma svoje razvrstavanje u odgovarajuće grupe za narednu poslovnu godinu.

Grupa pravnih lica može da izvrši razvrstavanje u odstanja i bilansa uspjeha prije konsolidacionih eliminacija uz uveprihoda iz stava 1 ovog člana.

Pripremanje i dostavljanje finansijskih iskaza

Pravno lice dužno je da pripremi godišnje finansijske iskaze i konsolidovandan 31. decembra poslovne godine, odnosno na dan registracije statusnih promjena (spajanje, pripajanje, podjela) i na dan donošenja odluke o dobrovoljnoj likvidaciji pravnog lica.

Pravno lice dužno je da dostavlja finansijske izvještelektronskom obliku organu uprave nadležnom za poslove utvrPoreska uprava) najkasnije do 31. marta teku

Pravno lice dužno je da konsolidovane finansipisanom i elektronskom obliku dostavi Poreskoj upravi najkasnije do 30. septembra tekuprethodnu godinu.

Uz iskaze iz stava 1 ovog člana, dostavlja se i statisti

Poreska uprava je dužna da finansijske izvještaje i izvještaje menadžmenta pravnih lica iz st. 2 i 3 ovog člana objavljuje na svojoj internet stranici.

Mikro i mala pravna lica dužna su da Poreskoj upravi dostave bilans stanja, bilans uspjeha i statistički aneks.

Obaveza sastav

Veliko pravno lice, srednje pravno lice i pravno lice koje emituje hartije od vrijednosti i druge finansijske instrumente kojima se trguje na organizovanom tržištu dužno je da sastavlja godišnji izvještaj menadžmenta i konsolidovani izvještaj menadžmenta.

Veliko pravno lice, srednje pravno lice i matikonsolidovane finansijske iskaze i pravno lice koje emituje hartije od vrijednosti i druge finansijske instrumente kojima se trguje na organizovanom tržištu, dužno je da Poreskoj upravi dostavlja finansijske i konsolidovane finansijske izvještaje u skladu sa MRS i MSFI.

Izvještaj menadžmenta iz stava 2 ovog

1) kratak opis poslovnih aktivnosti i organizacione s

2) istinit prikaz razvoja, analize finansijskog položaja i rezultata poslovanja pravnog lica, uključujući finansijske i nefinansijske pokazatelje primjerene za odreaktivnosti, kao i informacije o č

3) informacije o ulaganjima u cilju zaštite životne sredine;

4) planirani budući razvoj;

5) podatke o aktivnostima istraživanja i razvoja, a posebno ulaganjima u obrazovanje zaposlenih;

6) informacije o otkupu sopstveni

7) postojanje poslovnih jedinica;


~ 105 ~

Ako na dan sastavljanja bilansa stanja, u dvije uzastopne finansijske godine dođnih vrijednosti dva od tri kriterijuma iz stava 1 ovog člana, grupa pravnih lica dužna je da izvrši

će grupe za narednu poslovnu godinu.

Grupa pravnih lica može da izvrši razvrstavanje u odgovarajuće grupe na osnovu ukupkonsolidacionih eliminacija uz uvećanje za 20% ukupne aktive i ukupnog

III. FINANSIJSKI ISKAZI

Pripremanje i dostavljanje finansijskih iskaza

Član 10 Pravno lice dužno je da pripremi godišnje finansijske iskaze i konsolidovane iskaze sa stanjem na

dan 31. decembra poslovne godine, odnosno na dan registracije statusnih promjena (spajanje, pripajanje, podjela) i na dan donošenja odluke o dobrovoljnoj likvidaciji pravnog lica.

Pravno lice dužno je da dostavlja finansijske izvještaje i izvještaj menadžmenta u pisanom i elektronskom obliku organu uprave nadležnom za poslove utvrđivanja i naplate poreza (u daljem tekstu: Poreska uprava) najkasnije do 31. marta tekuće, za prethodnu godinu.

Pravno lice dužno je da konsolidovane finansijske izvještaje i konsolidovani izvještaj menadžmenta u pisanom i elektronskom obliku dostavi Poreskoj upravi najkasnije do 30. septembra teku

lana, dostavlja se i statistički aneks.

a da finansijske izvještaje i izvještaje menadžmenta pravnih lica iz st. 2 i 3 lana objavljuje na svojoj internet stranici.

Mikro i mala pravna lica dužna su da Poreskoj upravi dostave bilans stanja, bilans uspjeha i

Obaveza sastavljanja finansijskih iskaza

Član 11 Veliko pravno lice, srednje pravno lice i pravno lice koje emituje hartije od vrijednosti i druge

finansijske instrumente kojima se trguje na organizovanom tržištu dužno je da sastavlja godišnji nsolidovani izvještaj menadžmenta.

Veliko pravno lice, srednje pravno lice i matično pravno lice koje je dužno da sastavlja konsolidovane finansijske iskaze i pravno lice koje emituje hartije od vrijednosti i druge finansijske

na organizovanom tržištu, dužno je da Poreskoj upravi dostavlja finansijske i konsolidovane finansijske izvještaje u skladu sa MRS i MSFI.

Izvještaj menadžmenta iz stava 2 ovog člana naročito sadrži:

1) kratak opis poslovnih aktivnosti i organizacione strukture pravnog lica;

2) istinit prikaz razvoja, analize finansijskog položaja i rezultata poslovanja pravnog lica, i finansijske i nefinansijske pokazatelje primjerene za određenu vrstu poslovne

aktivnosti, kao i informacije o članovima upravnih i nadzornih tijela;

3) informacije o ulaganjima u cilju zaštite životne sredine;


6) informacije o otkupu sopstvenih akcija, odnosno udjela;

7) postojanje poslovnih jedinica;

Ako na dan sastavljanja bilansa stanja, u dvije uzastopne finansijske godine dođe do odstupanja od lana, grupa pravnih lica dužna je da izvrši

e grupe na osnovu ukupnog bilansa anje za 20% ukupne aktive i ukupnog

e iskaze sa stanjem na dan 31. decembra poslovne godine, odnosno na dan registracije statusnih promjena (spajanje, pripajanje,

aje i izvještaj menadžmenta u pisanom i ivanja i naplate poreza (u daljem tekstu:

jske izvještaje i konsolidovani izvještaj menadžmenta u pisanom i elektronskom obliku dostavi Poreskoj upravi najkasnije do 30. septembra tekuće, za

a da finansijske izvještaje i izvještaje menadžmenta pravnih lica iz st. 2 i 3

Mikro i mala pravna lica dužna su da Poreskoj upravi dostave bilans stanja, bilans uspjeha i

Veliko pravno lice, srednje pravno lice i pravno lice koje emituje hartije od vrijednosti i druge finansijske instrumente kojima se trguje na organizovanom tržištu dužno je da sastavlja godišnji

no pravno lice koje je dužno da sastavlja konsolidovane finansijske iskaze i pravno lice koje emituje hartije od vrijednosti i druge finansijske

na organizovanom tržištu, dužno je da Poreskoj upravi dostavlja finansijske

2) istinit prikaz razvoja, analize finansijskog položaja i rezultata poslovanja pravnog lica, đenu vrstu poslovne


8) podatke o finansijskim instrumentima koji se koriste ako su od znapoložaja i uspješnosti poslovanja i za utvrgubitaka;

9) informacije o ciljevima i metodama uprpolitiku izbjegavanja ili smanjenja gubitaka za svaku vekoristi zaštita od rizika;

10) informacije o izloženosti pravnog lica rizicima cijena, kreditnim rrizicima novčanog toka;

11) ciljeve i politike u upravljanju finansijskim rizicima, rizicima i neizvjesnostima poslovanja, zajedno sa politikom zaštite svake zna

U konsolidovanom izvještaju menadžmenta, pored informacija iz stava 3 tauzimajući u obzir neophodna usklađizvještaja menadžmenta radi obezbjeuključena kao cjeline u konsolidaciju uklju

1) stečenim sopstvenim akcijama ili udjelima, broju i nominalnoj vrijednosti ili, ako ne postoji nominalna vrijednost, knjigovodstvenoj vrijednosti svih ili udjela zavisnih pravnih lica tog matiračun tih pravnih lica;

2) sistemima unutrašnje kontrole i upravljanja rizikom, u izvještaju o korporativnom upranavode se osnovne karakteristike tih sistema za pravna lica koja su ukljucjelina.

Godišnji izvještaj menadžmenta i konsolidovani izvještaj menadžmenta za akcionarska društva, velika pravna lica, osiguravajuća društva, bankedruštva, berze, investiciona društva, investicione fondove, društva za upravljanje investicionim fondovima, dobrovoljne penzione fondove, društva za upravljanje dobrovoljnim investicionim fondovima i druge kolektivne investicione šeme sadrži prikaz pravila korporativnog upravljanja koje koriste.

Izuzetno od stava 3 ovog člana srednja pravna lica nijesu dužna da u izvještaj menadžmenta ukljunefinansijske informacije.

Izvještaji iz st. 1 i 2 ovog člana godinu.

Mikro i mala pravna lica nijesu dužna da sastavljaju izvještaj menadžmenta.

Mišljenje revizora može biti pozitivno, mišljenje sa rezervom ili negativno mirevizor može uzdržati od izražavanja mišljenja.

Revizorski izvještaj naročito sadrži:

1) uvod u kojem se navode finansijski izvještaji koji su predmet revizije, sa okvirom finansijskog izvještavanja koji je korišćen ili primijen

2) opis obima revizije, uz navođ

3) mišljenje revizora kojim se jasno izražava ocjena pružaju li godišnji finansijski izvještaji istinit i fer prikaz finansijskog položaja u skladu sa ovim zakonom;

4) pitanja na koja revizor ukazuje, bez izražavanja mišljenja sa rezervom;

5) mišljenje o usklađenosti izvještaja menadžmenta sa godišnjim finansijskim izvještajima za istu poslovnu godinu;

PRIRUČNIK

~ 106 ~

8) podatke o finansijskim instrumentima koji se koriste ako su od značaja za procjenu finansijskog položaja i uspješnosti poslovanja i za utvrđivanje aktive, pasive, finansijskog stanja i dobiti ili

9) informacije o ciljevima i metodama upravljanja finansijskim rizikom pravnog lica, ukljupolitiku izbjegavanja ili smanjenja gubitaka za svaku veću vrstu najavljene transakcije za koju se

10) informacije o izloženosti pravnog lica rizicima cijena, kreditnim rizicima, rizicima likvidnosti i

11) ciljeve i politike u upravljanju finansijskim rizicima, rizicima i neizvjesnostima poslovanja, zajedno sa politikom zaštite svake značajne vrste planirane transakcije za koju se koristi zaštita

U konsolidovanom izvještaju menadžmenta, pored informacija iz stava 3 tač. 1, 2 i 3 ovog i u obzir neophodna usklađivanja koja proizlaze iz posebnih karakteristika konsolidovanih

izvještaja menadžmenta radi obezbjeđenja pregledne ocjene finansijskog stanja pravnih lica koja su ena kao cjeline u konsolidaciju uključuju se podaci o:

enim sopstvenim akcijama ili udjelima, broju i nominalnoj vrijednosti ili, ako ne postoji nominalna vrijednost, knjigovodstvenoj vrijednosti svih akcija matičnog pravnog lica kao i akcija ili udjela zavisnih pravnih lica tog matičnog pravnog lica ili lica koja djeluju u svoje ime a za

2) sistemima unutrašnje kontrole i upravljanja rizikom, u izvještaju o korporativnom upranavode se osnovne karakteristike tih sistema za pravna lica koja su uključena u konsolidaciju kao

Godišnji izvještaj menadžmenta i konsolidovani izvještaj menadžmenta za akcionarska društva, ća društva, banke i druge finansijske institucije, klirinško

društva, berze, investiciona društva, investicione fondove, društva za upravljanje investicionim fondovima, dobrovoljne penzione fondove, društva za upravljanje dobrovoljnim investicionim

uge kolektivne investicione šeme sadrži prikaz pravila korporativnog upravljanja koje

lana srednja pravna lica nijesu dužna da u izvještaj menadžmenta uklju

člana dostavljaju se Poreskoj upravi do 31. marta, teku

Mikro i mala pravna lica nijesu dužna da sastavljaju izvještaj menadžmenta.

Revizorski izvještaj

Član 12 Mišljenje revizora može biti pozitivno, mišljenje sa rezervom ili negativno mišljenje ili se ovlaš

revizor može uzdržati od izražavanja mišljenja.

ito sadrži:

1) uvod u kojem se navode finansijski izvještaji koji su predmet revizije, sa okvirom finansijskog ćen ili primijenjen prilikom njihovog sastavljanja;

2) opis obima revizije, uz navođenje standarda revizije u skladu sa kojima je revizija obavljena;

3) mišljenje revizora kojim se jasno izražava ocjena pružaju li godišnji finansijski izvještaji istinit i finansijskog položaja u skladu sa ovim zakonom;

4) pitanja na koja revizor ukazuje, bez izražavanja mišljenja sa rezervom;

enosti izvještaja menadžmenta sa godišnjim finansijskim izvještajima za istu

aja za procjenu finansijskog ivanje aktive, pasive, finansijskog stanja i dobiti ili

avljanja finansijskim rizikom pravnog lica, uključujući u vrstu najavljene transakcije za koju se

izicima, rizicima likvidnosti i

11) ciljeve i politike u upravljanju finansijskim rizicima, rizicima i neizvjesnostima poslovanja, ajne vrste planirane transakcije za koju se koristi zaštita.

č. 1, 2 i 3 ovog člana, ivanja koja proizlaze iz posebnih karakteristika konsolidovanih

nansijskog stanja pravnih lica koja su

enim sopstvenim akcijama ili udjelima, broju i nominalnoj vrijednosti ili, ako ne postoji nog pravnog lica kao i akcija

nog pravnog lica ili lica koja djeluju u svoje ime a za

2) sistemima unutrašnje kontrole i upravljanja rizikom, u izvještaju o korporativnom upravljanju čena u konsolidaciju kao

Godišnji izvještaj menadžmenta i konsolidovani izvještaj menadžmenta za akcionarska društva, i druge finansijske institucije, klirinško-depozitna

društva, berze, investiciona društva, investicione fondove, društva za upravljanje investicionim fondovima, dobrovoljne penzione fondove, društva za upravljanje dobrovoljnim investicionim

uge kolektivne investicione šeme sadrži prikaz pravila korporativnog upravljanja koje

lana srednja pravna lica nijesu dužna da u izvještaj menadžmenta uključe

dostavljaju se Poreskoj upravi do 31. marta, tekuće za prethodnu

šljenje ili se ovlašćeni

1) uvod u kojem se navode finansijski izvještaji koji su predmet revizije, sa okvirom finansijskog

enje standarda revizije u skladu sa kojima je revizija obavljena;

3) mišljenje revizora kojim se jasno izražava ocjena pružaju li godišnji finansijski izvještaji istinit i

enosti izvještaja menadžmenta sa godišnjim finansijskim izvještajima za istu


6) mišljenje da li je izvještaj menadžmenta sastavljen u skladu sa ovim zakonom;

7) izjavu da li je na osnovu poznavanja poslovanja i poslovnog okruženja pravnog lica revizor identifikovao značajne pogrešne prikaze u izvještaju iz pogrešnih prikaza.

Odredba stava 2 tač. 1 do 4 ovog izvještaje.

Odredba stava 2 tač. 5, 6 i 7 ovog č

Revizor je dužan da izvrši reviziju djelova izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja iz člana 14 tač. 4 i 5 ovog zakona i da mišljenje u skladu sa stavom 2 ovog

Velika pravna lica i matična pravna lica, velike grupe koja u stanja imaju više od 500 zaposlenih, dužna su da u izvještaju menadžmenta ili kroz poseban nefinansijski izvještaj, uključe informacije potrebne za uvid u razvoj, poslovne rezultate i položaj pravnog lica sa učincima njegovih aktivnosti koje se odnose najmanje na socijalna i kadrovska pitanja, pitanja zaštite životne sredine, poštovanje ljudskih prava, borbu protiv korupcije, koji sadrži naro

1) kratak opis poslovnog modela pravnog lica;

2) opis politika pravnog lica u vezi sa socijalnim i kadrovskim pitanjima, pitanjima zaštite životne sredine, poštovanja ljudskih prava, borbu protiv korupcije, ukljukoje se sprovode;

3) rezultate preduzetih mjera;

4) osnovne rizike povezane sa pitanjima iz tapravnog lica, uključujući, kad je potrebno poslovne odnose, proizvode ili usluge koji mogu prouzrokovati negativne učinke u tim oblastima, kao i na

5) nefinansijske ključne pokazatelje uspješnosti od zna

Ako pravno lice ne sprovodi mjere iz stava 1 ovog navede primjereno objašnjenje za njihovo nesprovo

U nefinansijskom izvještaju iz iskazane u godišnjim finansijskim izvještajima kao i dodatna objašnjenja tih iznosa.

Izuzetno, ako organi upravljanja i nadzornio predstojećim poslovnim događajima ili pitanjima tokom pregovora mogu nanijeti ozbiljnu štetu poslovnom položaju pravnog lica, uz obrazloženo mišljenje mogu iz izvještaja menadžmenata ili nefinansijskog izvještaja te informacije isklju

Pravno lice koje je zavisno pravno lice nije dužno da sauključeno u konsolidovani izvještaj menadžmenta ili poseban nefinansijski izvještaj drugog pravnog lica, sastavljen u skladu sa članom 11 ovog zakona.

Ako pravno lice pripremi poseban nefinansijski izvještaj koji se odnosi na odregodinu, nije dužno da sačini nefinansijski izvještaj, ako poseban izvještaj: objavi sa izvještajem menadžmenta ili na internet stranici na koju se upuod šest mjeseci od datuma na koji je sastavljen bilans stanja.

Ovlašćeni revizor ili društvo za reviziju dužni su da u postupku revizije provjere da li je dostavljen izvještaj menadžmenta ili poseban nefinansijski izvještaj.


~ 107 ~

enje da li je izvještaj menadžmenta sastavljen u skladu sa ovim zakonom;

7) izjavu da li je na osnovu poznavanja poslovanja i poslovnog okruženja pravnog lica revizor ajne pogrešne prikaze u izvještaju iz člana 12 ovog zakona, sa opiso

. 1 do 4 ovog člana primjenjuje se i na konsolidovane godišnje finansijske

. 5, 6 i 7 ovog člana primjenjuje se i na konsolidovane izvještaje menadžmenta.

vrši reviziju djelova izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja iz . 4 i 5 ovog zakona i da mišljenje u skladu sa stavom 2 ovog člana.

Nefinansijski izvještaj

Član 13 na pravna lica, velike grupe koja u poslovnoj godini, na datum bilansa

stanja imaju više od 500 zaposlenih, dužna su da u izvještaju menadžmenta ili kroz poseban e informacije potrebne za uvid u razvoj, poslovne rezultate i položaj ovih aktivnosti koje se odnose najmanje na socijalna i kadrovska pitanja,

pitanja zaštite životne sredine, poštovanje ljudskih prava, borbu protiv korupcije, koji sadrži naro

1) kratak opis poslovnog modela pravnog lica;

lica u vezi sa socijalnim i kadrovskim pitanjima, pitanjima zaštite životne sredine, poštovanja ljudskih prava, borbu protiv korupcije, uključujući postupke osnovnih analiza

sa pitanjima iz tačke 2 ovog stava, koji se odnose na poslovanje i, kad je potrebno poslovne odnose, proizvode ili usluge koji mogu činke u tim oblastima, kao i način upravljanja tim rizicima;

ne pokazatelje uspješnosti od značaja za određeno poslovanje.

Ako pravno lice ne sprovodi mjere iz stava 1 ovog člana dužno je da u nefinansijskom izvještaju navede primjereno objašnjenje za njihovo nesprovođenje.

stava 1 ovog člana, po potrebi se uključuju upuiskazane u godišnjim finansijskim izvještajima kao i dodatna objašnjenja tih iznosa.

Izuzetno, ako organi upravljanja i nadzorni odbor ocijene da objavljivanje – uključđajima ili pitanjima tokom pregovora mogu nanijeti ozbiljnu štetu

poslovnom položaju pravnog lica, uz obrazloženo mišljenje mogu iz izvještaja menadžmenata ili nefinansijskog izvještaja te informacije isključiti.

je zavisno pravno lice nije dužno da sačinjava izvještaj iz stava 1 ovog eno u konsolidovani izvještaj menadžmenta ili poseban nefinansijski izvještaj drugog pravnog

lanom 11 ovog zakona.

premi poseban nefinansijski izvještaj koji se odnosi na odreini nefinansijski izvještaj, ako poseban izvještaj: objavi sa izvještajem

menadžmenta ili na internet stranici na koju se upućuje u izvještaju menadžmenta u od šest mjeseci od datuma na koji je sastavljen bilans stanja.

eni revizor ili društvo za reviziju dužni su da u postupku revizije provjere da li je dostavljen izvještaj menadžmenta ili poseban nefinansijski izvještaj.

enje da li je izvještaj menadžmenta sastavljen u skladu sa ovim zakonom;

7) izjavu da li je na osnovu poznavanja poslovanja i poslovnog okruženja pravnog lica revizor lana 12 ovog zakona, sa opisom prirode

lana primjenjuje se i na konsolidovane godišnje finansijske

lana primjenjuje se i na konsolidovane izvještaje menadžmenta.

vrši reviziju djelova izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja iz

poslovnoj godini, na datum bilansa stanja imaju više od 500 zaposlenih, dužna su da u izvještaju menadžmenta ili kroz poseban

e informacije potrebne za uvid u razvoj, poslovne rezultate i položaj ovih aktivnosti koje se odnose najmanje na socijalna i kadrovska pitanja,

pitanja zaštite životne sredine, poštovanje ljudskih prava, borbu protiv korupcije, koji sadrži naročito:

lica u vezi sa socijalnim i kadrovskim pitanjima, pitanjima zaštite životne i postupke osnovnih analiza

ke 2 ovog stava, koji se odnose na poslovanje i, kad je potrebno poslovne odnose, proizvode ili usluge koji mogu

tim rizicima;

eno poslovanje.

lana dužno je da u nefinansijskom izvještaju

uju upućivanja na iznose

uključivanje informacija ajima ili pitanjima tokom pregovora mogu nanijeti ozbiljnu štetu

poslovnom položaju pravnog lica, uz obrazloženo mišljenje mogu iz izvještaja menadžmenata ili

injava izvještaj iz stava 1 ovog člana ako je eno u konsolidovani izvještaj menadžmenta ili poseban nefinansijski izvještaj drugog pravnog

premi poseban nefinansijski izvještaj koji se odnosi na određenu poslovnu ini nefinansijski izvještaj, ako poseban izvještaj: objavi sa izvještajem

uje u izvještaju menadžmenta u roku koji nije duži

eni revizor ili društvo za reviziju dužni su da u postupku revizije provjere da li je dostavljen

Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja

Subjekti od javnog interesa dužni su da u godišnji izvještaj menadžmenta kao poseban dio ukljunaročito:

1) izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja;

2) informacije, ako je potrebno o:

– kodeksu korporativnog upravljanja koji je pravno lice dužno da primjenjuje;

– kodeksu korporativnog upravljanja koji pravno lice dobrovoljno primjenjuje;

– primijenjenim mjerama korporativnog upravljanja sa ovim zakonom;

3) izjavu o odstupanju od primjene obaveznog ili dobrovoljno prihvaupravljanja, sa navođenjem djelova kodeksa korporativnog upravljanja od kojih odstupa sa razlozima za odstupanje;

4) opis glavnih elemenata sistema unutrašnje kontrole pravnog lica i upravljanja rizikom u odnosu na postupak finansijskog izvještavanja;

5) podatke o značajnim direktnim i indirektnim vlasnicima akcija pravnog lica, ukljuindirektno posjedovanje akcija u piramidalnim strukturama i uzajamnim udjelima, vlasnicima hartija od vrijednosti s posebnim pravima kontrole i opisom tih prava, ograni(ograničenja prava glasa na odreglasa) ili ako su u saradnji s pravnim licem finansijska prava iz hartija od vrijednosti odvojena od njihovog posjedovanja, pravila imenovanja i opoziva nadzornog, ili upravnog odbora i statutom izvršeniizvršnih direktora, nadzornog ili upravnog odbora, narolica ili sticanja sopstvenih akcija;

6) podatke o sastavu i radu izvršnih, upravlja

Izvještaj o plaćanju naknada državi, odnosno jedinici lokalne samouprave

Subjekat od javnog interesa koji obavlja djelatnost u sektoru vasječe šuma, dužan je da sačini i objavi izvještaj o plaodnosno jedinici lokalne samouprave.

Obaveza iz stava 1 ovog člana ne odnosi se na zavisna ili matipravnih lica državi ili jedinici lokalne samouprave ukljudržavi ili jedinici lokalne samouprave koji sastavlja matiovog zakona.

Ako ukupna plaćanja pravnog lica iz stava 1 ovog plaćanja, u novcu ili naturi, ne prelaze 100.000,00 sastavlja izvještaj o plaćanju koncesionih i drugih naknada.

Izvještaj o plaćanju državi, odnosno jedinici lokalne samouprave narodjelatnostima iz stava 1 ovog člana i nov

1) ukupan iznos plaćen državi, odnosno jedinici lokalne samouprave;

2) ukupan novčani iznos po vrstama pla

a) naknade za korišćenje prava, dividende;

b) bonuse vezane uz ugovaranje, istraživanje i p

PRIRUČNIK

~ 108 ~

primjeni kodeksa korporativnog upravljanja

Član 14 Subjekti od javnog interesa dužni su da u godišnji izvještaj menadžmenta kao poseban dio uklju

1) izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja;

2) informacije, ako je potrebno o:

kodeksu korporativnog upravljanja koji je pravno lice dužno da primjenjuje;

kodeksu korporativnog upravljanja koji pravno lice dobrovoljno primjenjuje;

primijenjenim mjerama korporativnog upravljanja čija primjena nije obavezna u skl

3) izjavu o odstupanju od primjene obaveznog ili dobrovoljno prihvaćenog kodeksa korporativnog enjem djelova kodeksa korporativnog upravljanja od kojih odstupa sa

4) opis glavnih elemenata sistema unutrašnje kontrole pravnog lica i upravljanja rizikom u odnosu na postupak finansijskog izvještavanja;

ajnim direktnim i indirektnim vlasnicima akcija pravnog lica, ukljuje akcija u piramidalnim strukturama i uzajamnim udjelima, vlasnicima

hartija od vrijednosti s posebnim pravima kontrole i opisom tih prava, ograničenja prava glasa na određeni procenat, broj glasova, periode ograničenja ostvaren

glasa) ili ako su u saradnji s pravnim licem finansijska prava iz hartija od vrijednosti odvojena od njihovog posjedovanja, pravila imenovanja i opoziva članova uprave, odnosno izvršnih direktora, nadzornog, ili upravnog odbora i statutom izvršenim promjenama ovlašćenja izvršnih direktora, nadzornog ili upravnog odbora, naročito u pogledu emitovanja akcija pravnog lica ili sticanja sopstvenih akcija;

6) podatke o sastavu i radu izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela i njihovih odbora.

anju naknada državi, odnosno jedinici lokalne samouprave

Član 15 Subjekat od javnog interesa koji obavlja djelatnost u sektoru vađenja ruda i kamena ili djelatnosti

ini i objavi izvještaj o plaćenim koncesionim i drugim naknadama državi, odnosno jedinici lokalne samouprave.

lana ne odnosi se na zavisna ili matična pravna lica, ako su plapravnih lica državi ili jedinici lokalne samouprave uključena u konsolidovani izvještaj o državi ili jedinici lokalne samouprave koji sastavlja matično pravno lice u skladu sa odredbom

anja pravnog lica iz stava 1 ovog člana, kao jednokratno plaćanje ili kao niz vezanih i, ne prelaze 100.000,00 € u poslovnoj godini, pravno lice nije du

anju koncesionih i drugih naknada.

anju državi, odnosno jedinici lokalne samouprave naročito sadrži podatke o lana i novčane iznose, i to:

en državi, odnosno jedinici lokalne samouprave;

ani iznos po vrstama plaćanja i to:

ćenje prava, dividende;

b) bonuse vezane uz ugovaranje, istraživanje i proizvodnju;

Subjekti od javnog interesa dužni su da u godišnji izvještaj menadžmenta kao poseban dio uključe

kodeksu korporativnog upravljanja koji je pravno lice dužno da primjenjuje;

kodeksu korporativnog upravljanja koji pravno lice dobrovoljno primjenjuje;

ija primjena nije obavezna u skladu

enog kodeksa korporativnog enjem djelova kodeksa korporativnog upravljanja od kojih odstupa sa

4) opis glavnih elemenata sistema unutrašnje kontrole pravnog lica i upravljanja rizikom u odnosu

ajnim direktnim i indirektnim vlasnicima akcija pravnog lica, uključujući je akcija u piramidalnim strukturama i uzajamnim udjelima, vlasnicima

hartija od vrijednosti s posebnim pravima kontrole i opisom tih prava, ograničenjima prava glasa čenja ostvarenja prava

glasa) ili ako su u saradnji s pravnim licem finansijska prava iz hartija od vrijednosti odvojena od lanova uprave, odnosno izvršnih direktora,

ćenja članova uprave, ito u pogledu emitovanja akcija pravnog

odbora.


enja ruda i kamena ili djelatnosti sionim i drugim naknadama državi,

na pravna lica, ako su plaćanja ena u konsolidovani izvještaj o plaćanjima

no pravno lice u skladu sa odredbom člana 18

ćanje ili kao niz vezanih € u poslovnoj godini, pravno lice nije dužno da

čito sadrži podatke o


c) naknade za licence, zakupnine i druge naknade za licence i/ili koncesije, ostale naknade i plaćanja za unapređenje infrastrukture;

3) ako se plaćanja vrše u skladu sa odretačke 2 ovog stava za svaki pojedina

Izvještaj iz stava 1 ovog člana dostavlja se Poreskoj upravi do 31. marta tekuposlovnu godinu.

Izvještaj iz stava 1 ovog člana objavljuje se na internet stranici Por

Konsolidovani izvještaj o plaćanju naknada državi, odnosno jedinici lokalne samouprave

Matična pravna lica koja imaju zavisna pravna lica iz sačine konsolidovane izvještaje o plać

U konsolidovani izvještaj iz stava 1 ovog obavljanja djelatnosti vađenja ruda i kamena ili djelatnosti sje

Matično pravno lice nije dužno da sa

1) za male grupe, osim ako za č

2) za srednje grupe, osim ako za

3) ako je zavisno pravno lice drugog mati

Pravno lice, odnosno subjekat od javnog interesa, ne mora biti ukljuplaćanjima državi ili jedinici lokalne samouprave, ako:

1) je matično pravno lice u znavrši prava na imovini tog pravnog lica ili na upravljanje tim pravnim licem;

2) podatke potrebne za sastavljanje konsolidovanog izvještaja o plalokalne samouprave ne može pribaviti bez nesrazmjerno visokih troškova ili zbog znatnog kašnjenja;

3) se akcije/udjeli u tom pravnom licu drže isklju

Odredba stava 4 ovoga člana primjenjuje se samo ako smetnje

Dostavljanje finansijskih iskaza

Pravno lice koje emituje hartije od vrijednosti i druge finansijske instrumente kojima se trguje na organizovanom tržištu, kao i matično pravno lice koje je dužno da sastavlja konsoiskaze, dužno je da u pisanom i elektronskom obliku savrijednosti (u daljem tekstu: Komisija) godišnje i kvartalne finansijske izvještaje.

Finansijske izvještaje iz stava 1 ovog

Sadržaj, rokovi i način sačinjavanja i dostavljanja iskaza iz stava 1 ovog Komisije.

Izuzetno od stava 1 ovog člana, banke su dužne da, u pisanom i elektronskom obliku, sadostavljaju godišnje i kvartalne finansijske izvještaje Centralnoj banci Crne Gore (u daljem tekstu: Centralna banka), a osiguravajuća društva, u pisanom i elektronskom obliku, sagodišnje i kvartalne finansijske izvještaje Agenciji za

Finansijske izvještaje iz stava 4 ovog stranici.


~ 109 ~

c) naknade za licence, zakupnine i druge naknade za licence i/ili koncesije, ostale naknade đenje infrastrukture;

anja vrše u skladu sa određenim projektom iskazuje se iznos plaće 2 ovog stava za svaki pojedinačni projekat kao i ukupan iznos plaćanja.

lana dostavlja se Poreskoj upravi do 31. marta teku

lana objavljuje se na internet stranici Poreske uprave.

ćanju naknada državi, odnosno jedinici lokalne samouprave

Član 16 na pravna lica koja imaju zavisna pravna lica iz člana 15 stav 1 ovog zakona, dužna su da

ine konsolidovane izvještaje o plaćanju naknada državi, odnosno jedinici lokalne samouprave.

U konsolidovani izvještaj iz stava 1 ovog člana uključuju se samo plaćanja koja nastaju na osnovu enja ruda i kamena ili djelatnosti sječe šuma.

no pravno lice nije dužno da sačini konsolidovani izvještaj iz stava 1 ovog člana:

1) za male grupe, osim ako za člana grupe ima subjekta od javnog interesa;

2) za srednje grupe, osim ako za člana grupe ima subjekta od javnog interesa;

3) ako je zavisno pravno lice drugog matičnog pravnog lica sa sjedištem u Crnoj Gori.

Pravno lice, odnosno subjekat od javnog interesa, ne mora biti uključen u konsolidovani izvještaj o anjima državi ili jedinici lokalne samouprave, ako:

no pravno lice u značajnoj mjeri zbog ozbiljnih dugotrajnih ograničvrši prava na imovini tog pravnog lica ili na upravljanje tim pravnim licem;

2) podatke potrebne za sastavljanje konsolidovanog izvještaja o plaćanjima državi ili jlokalne samouprave ne može pribaviti bez nesrazmjerno visokih troškova ili zbog znatnog

3) se akcije/udjeli u tom pravnom licu drže isključivo radi preprodaje u kraćem roku.

lana primjenjuje se samo ako smetnje postoje u postupku konsolidacije.

Dostavljanje finansijskih iskaza

Član 17 Pravno lice koje emituje hartije od vrijednosti i druge finansijske instrumente kojima se trguje na

organizovanom tržištu, kao i matično pravno lice koje je dužno da sastavlja konsolidovane finansijske iskaze, dužno je da u pisanom i elektronskom obliku sačinjava i dostavlja Komisiji za hartije od vrijednosti (u daljem tekstu: Komisija) godišnje i kvartalne finansijske izvještaje.

Finansijske izvještaje iz stava 1 ovog člana, Komisija objavljuje na svojoj internet stranici.

injavanja i dostavljanja iskaza iz stava 1 ovog člana, utvr

lana, banke su dužne da, u pisanom i elektronskom obliku, sastavljaju godišnje i kvartalne finansijske izvještaje Centralnoj banci Crne Gore (u daljem tekstu:

ća društva, u pisanom i elektronskom obliku, sačinjavaju i dostavljaju godišnje i kvartalne finansijske izvještaje Agenciji za nadzor osiguranja (u daljem tekstu: Agencija).

Finansijske izvještaje iz stava 4 ovog člana Centralna banka i Agencija objavljuju na svojoj internet

c) naknade za licence, zakupnine i druge naknade za licence i/ili koncesije, ostale naknade

enim projektom iskazuje se iznos plaćanja po vrstama iz

lana dostavlja se Poreskoj upravi do 31. marta tekuće, za prethodnu


lana 15 stav 1 ovog zakona, dužna su da žavi, odnosno jedinici lokalne samouprave.

anja koja nastaju na osnovu

onsolidovani izvještaj iz stava 1 ovog člana:

nog pravnog lica sa sjedištem u Crnoj Gori.

en u konsolidovani izvještaj o

ajnoj mjeri zbog ozbiljnih dugotrajnih ograničenja spriječeno da

anjima državi ili jedinici lokalne samouprave ne može pribaviti bez nesrazmjerno visokih troškova ili zbog znatnog

ćem roku.

postoje u postupku konsolidacije.

Pravno lice koje emituje hartije od vrijednosti i druge finansijske instrumente kojima se trguje na lidovane finansijske

injava i dostavlja Komisiji za hartije od

a objavljuje na svojoj internet stranici.

lana, utvrđuju se pravilima

lana, banke su dužne da, u pisanom i elektronskom obliku, sačinjavaju i stavljaju godišnje i kvartalne finansijske izvještaje Centralnoj banci Crne Gore (u daljem tekstu:

činjavaju i dostavljaju nadzor osiguranja (u daljem tekstu: Agencija).

lana Centralna banka i Agencija objavljuju na svojoj internet

Sadržaj, rokove i način sačinjavanja i dostavljanja izvještaja banaka iz stava 4 ovog Centralna banka, a sadržaj, rokove i napropisuje Agencija.

Odgovornost i obaveza za sastavljanje i objavljivanje finansijskih izvještaja i izvještaja

Članovi upravnih i nadzornih organa pravnog lica kolektivno su odgovorni za sastavljanje i objavljivanje, u skladu sa ovim zakonom:

– godišnjih finansijskih izvještaja, izvještaja menadžmenta, i izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja; i

– konsolidovanih finansijskih izvještaja, konsolidovanih izvještaja menadžmenta i konsolidovanih izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja.

IV. POSLOVNE KNJIGE I SERTIFIKACIJA RA

Pravna lica dužna su da vode poslovne

Poslovne knjige vode se po sistemu dvojnog knjigovodstva.

Poslovne knjige su dnevnik, glavna knjiga i pomo

Pravno lice dužno je da registruje sve poslovne transakcije i vodi njihovu evidenciju u poslovnim knjigama.

Poslovne transakcije se evidentiraju po metodi fakturisane realizacije.

Računovodstvena evidencija mora biti zasnovana na vjerodostojnoj rau skladu sa pravilima urednog knjigovodstva i mora da prikazuje istinito finansijsko stanje i reposlovanja.

Lica ovlaš

Poslovne knjige vodi i finansijske iskaze pravnog lica sastavlja lice odrelica.

Vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih iskaza iz stava 1 ovog koje nije kažnjavano za krivična djela koja ga računovodstva.

Poslovne knjige vode se u pisanoj i elektronskoj formi.

Vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izvještaja pradruštvu ili preduzetniku, odnosno fizi

PRIRUČNIK

~ 110 ~

injavanja i dostavljanja izvještaja banaka iz stava 4 ovog Centralna banka, a sadržaj, rokove i način sačinjavanja i dostavljanja izvještaja osiguravaju

Odgovornost i obaveza za sastavljanje i objavljivanje finansijskih izvještaja i izvještaja menadžmenta

Član 18 vnih i nadzornih organa pravnog lica kolektivno su odgovorni za sastavljanje i

objavljivanje, u skladu sa ovim zakonom:

godišnjih finansijskih izvještaja, izvještaja menadžmenta, i izjave o primjeni kodeksa

anih finansijskih izvještaja, konsolidovanih izvještaja menadžmenta i konsolidovanih izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja.

IV. POSLOVNE KNJIGE I SERTIFIKACIJA RAČUNOVOĐ

Vođenje poslovnih knjiga

Član 19 Pravna lica dužna su da vode poslovne knjige.

Poslovne knjige vode se po sistemu dvojnog knjigovodstva.

Poslovne knjige su dnevnik, glavna knjiga i pomoćne evidencije.

Pravno lice dužno je da registruje sve poslovne transakcije i vodi njihovu evidenciju u poslovnim

transakcije se evidentiraju po metodi fakturisane realizacije.

unovodstvena evidencija mora biti zasnovana na vjerodostojnoj računovodstvenoj dokumentaciji, u skladu sa pravilima urednog knjigovodstva i mora da prikazuje istinito finansijsko stanje i re

Lica ovlašćena za vođenje poslovnih knjiga

Član 20 Poslovne knjige vodi i finansijske iskaze pravnog lica sastavlja lice određeno opštim aktom pravnog

enje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih iskaza iz stava 1 ovog člana može da vrši lice čna djela koja ga čine nedostojnim za obavljanje poslova iz oblasti

Poslovne knjige vode se u pisanoj i elektronskoj formi.

enje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izvještaja pravno lice može povjeriti privrednom društvu ili preduzetniku, odnosno fizičkom licu koje nije zaposleno u pravnom licu.

injavanja i dostavljanja izvještaja banaka iz stava 4 ovog člana, propisuje injavanja i dostavljanja izvještaja osiguravajućih društava

Odgovornost i obaveza za sastavljanje i objavljivanje finansijskih izvještaja i izvještaja

vnih i nadzornih organa pravnog lica kolektivno su odgovorni za sastavljanje i

godišnjih finansijskih izvještaja, izvještaja menadžmenta, i izjave o primjeni kodeksa

anih finansijskih izvještaja, konsolidovanih izvještaja menadžmenta i konsolidovanih

UNOVOĐA

Pravno lice dužno je da registruje sve poslovne transakcije i vodi njihovu evidenciju u poslovnim

unovodstvenoj dokumentaciji, u skladu sa pravilima urednog knjigovodstva i mora da prikazuje istinito finansijsko stanje i rezultate

eno opštim aktom pravnog

na može da vrši lice ine nedostojnim za obavljanje poslova iz oblasti

vno lice može povjeriti privrednom


Iz ovoga što je sve obrađeno može se zakljupreduzeću. U tom smislu na bazi dobijenih informacija za korisnike raizrađuju se finansijski izvještaji na bazi usvojenih razakonskih propisa. U okviru finansijskog ramjerenje poslovnog profita i dati pokazatelji, koeficijenti i indikatori poslovanja. Finansijski izvještaji obuhvataju čračunovodstvenim standardima i to:

• Bilans uspjeha, • Bilans stanja, • Bilans novčanih tokova, • Iskaz o promjenama na kapitalu,• Napomene (note ili bilješke ) uz finansijske izvještaje

Na bazi pomenutih segmenata finansijskih izvještaja, kao i uz odgovarajubilješke uz finansijske izvještaje revizori su obavezni da daju svoje miisti urađeni u skladu sa standardima i zakonskim propisima.Na kraju elaboracije finansijskog raovo računovodstvo kao i dat sadržaj tabela, slika, prikaza i primjera i navliteratura.

Sredstva: Ekonomski resursi koje preduze

korist u budućem poslovanju.

Revizija: Provjera finansijskih izvještaja kompanije radi davanja nezavisnog

profesionalnog mišljenja u pogledu vjerodostojnosti i istinitosti podataka datih u

izvještajima, kao i u pogledu njihove saglasnosti sa ra

Bilans stanja: Finansijski izvještaj koji prikazuje sredstva, obaveze i kapital društva u

određenom vremenskom periodu. Tako

Knjigovodstvo: Proces evidentiranja finansijskih transakcija i vo

evidencije.

Preduzeće: Ekonomski subjekt č

će obezbijediti adekvatni dobit akcionarima.

Poslovne transakcije: Ekonomski doga

subjekta.

Izvještaj o gotovinskom toku:

redovnih poslovnih aktivnosti, investicionih aktivnosti, kao i finansijskih aktivnosti u

određenom vremenskom periodu.

Kupci: Lica koja kupuju robe i usluge kompanije

Dividende: Raspodjela sredstava akcionarima (obi

prethodnih zarada (isto dobitaka)

Finansijsko računovodstvo:

informacija u obliku finansijskih izvještaja.

Bilans uspjeha: Finansijski izvještaj k


~ 111 ~

Zaključak

eno može se zaključiti kako se organizuje finansijsko rabazi dobijenih informacija za korisnike računovodstvenih usluga

uju se finansijski izvještaji na bazi usvojenih računovodstvenih principa, standarda i zakonskih propisa. U okviru finansijskog računovodstva, osim navedenog

profita i dati pokazatelji, koeficijenti i indikatori poslovanja. Finansijski izvještaji obuhvataju četiri glavna segmenta koji su obavezni po Me

nim standardima i to:

z o promjenama na kapitalu, kao i Napomene (note ili bilješke ) uz finansijske izvještaje.

Na bazi pomenutih segmenata finansijskih izvještaja, kao i uz odgovarajuće napomene odnosno bilješke uz finansijske izvještaje revizori su obavezni da daju svoje mišljenje i izvještaje da li su

eni u skladu sa standardima i zakonskim propisima. Na kraju elaboracije finansijskog računovodstva kao prilog obrađen je osnovni pojmovnik uz

unovodstvo kao i dat sadržaj tabela, slika, prikaza i primjera i nav

Pojmovnik

: Ekonomski resursi koje preduzeće kontroliše, a od kojih se očekuje da donesu

Provjera finansijskih izvještaja kompanije radi davanja nezavisnog


izvještajima, kao i u pogledu njihove saglasnosti sa računovodstvenim standardima.

sijski izvještaj koji prikazuje sredstva, obaveze i kapital društva u

enom vremenskom periodu. Takođe se naziva i izvještaj o finansijskom položaju.

Proces evidentiranja finansijskih transakcija i vođenje finansijske

Ekonomski subjekt čiji je cilj prodaja robe i usluga kupcima, po cijenama koje

e obezbijediti adekvatni dobit akcionarima.

Ekonomski događaji koji utiču na finansijski i ekonomski položaj

Finansijski izvještaj koji pokazuje prilive i odlive gotovine iz


enom vremenskom periodu.

Lica koja kupuju robe i usluge kompanije.

ela sredstava akcionarima (obično u obliku gotovine), a proisteklo iz

prethodnih zarada (isto dobitaka).

Proces sakupljanja i distribuiranja rač

informacija u obliku finansijskih izvještaja.

jski izvještaj koji prikazuje zarađene prihode i nastale rashode

sko računovodstvo u čunovodstvenih usluga

unovodstvenih principa, standarda i osim navedenog, obrađeno je i

profita i dati pokazatelji, koeficijenti i indikatori poslovanja. etiri glavna segmenta koji su obavezni po Međunarodnim

će napomene odnosno šljenje i izvještaje da li su

en je osnovni pojmovnik uz unovodstvo kao i dat sadržaj tabela, slika, prikaza i primjera i navedena korišćena

čekuje da donesu

Provjera finansijskih izvještaja kompanije radi davanja nezavisnog


unovodstvenim standardima.

sijski izvještaj koji prikazuje sredstva, obaveze i kapital društva u

e se naziva i izvještaj o finansijskom položaju.

đenje finansijske

iji je cilj prodaja robe i usluga kupcima, po cijenama koje

u na finansijski i ekonomski položaj

Finansijski izvještaj koji pokazuje prilive i odlive gotovine iz


no u obliku gotovine), a proisteklo iz

Proces sakupljanja i distribuiranja računovodstvenih

ene prihode i nastale rashode

tokom redovnog poslovanja u odre

Investitori: Vlasnici, ili potencijalni vlasnici preduze

Kreditori: Lica, uključujući banke, koji pozajmljuju novac za kratkoro

potrebe preduzeća.

Obaveze: Sadašnje obaveze preduze

usluge drugim subjektima u budu

Likvidnost: Posjedovanje dovo

dospjela dugovanja.

Neto sredstva: vlastiti kapital društva, ili sredstva umanjena za obaveze.

Neto dobit: Razlika između prihoda i rashoda, kada prihodi premaše rashode, u ovom

smislu rashod obuhvata i porez na dobit.

Neto gubitak: Razlika između prihoda i rashoda, kada rashodi premaše prihode.

Zadržana zarada: Kapital akcionara društva proistekao iz poslovnih aktivnosti koje

ostvaraju dobit i koji se zadržava radi koriš

Prihodi: Povećanja vlastitog kapitala koje nastaje iz redovnog poslovanja.

Osnovni kapital: Dio vlastitog kapitala društva koji se sastoji od osnovnog kapitala,

rezervnog kapitala i zadržane zarade.

Vlastiti kapital društva: Vlastiti kapital društva koji


Dobavljači i drugi trgovački kreditori:

na kredit.

Računovodstvena godina: Bilo koji 12

ekonomski subjekt.

Akrual: Priznavanje nekog rashoda ili prihoda koji je nastao ali još uvijek nije

evidentiran.

Obračunsko načelo računovodstva:

događaja priznaju kada se pojave, a ne kada se plate i primi gotovina ili gotovinski

ekvivalenti vezani za te poslovne transakcije ili doga

Obračunati troškovi: Troškovi koji su se pojavili, ali ni

neevidentirani troškovi.

Obračunati prihodi: Prihodi od izvršenih usluga ili isporu

proknjiženi, neevidentirani prihodi.

Računovodstvo na gotovinskoj osnovi:

naplaćeni i rashoda kada su pla

Odgoda: Odgađanje priznavanja nekog rashoda koji je ve

koji je već naplaćen.

Amortizacija: Dio nabavne vrijednosti dugotrajnog materijalnog sredstva dodijeljen bilo

kojem računovodstvenom periodu. Amortizacija se naziva i trošak amorti

Načelo sučeljavanja: Prihodi se moraju dodijeliti onom periodu u kojem je roba prodata

ili usluge izvršene, a rashodi se moraju dodijeliti periodu u kome se koriste radi

ostvarivanja prihoda.

Nezarađeni prihodi: Prihodi primljeni unaprijed z

usluge koje još nijesu izvršene; ra

Bruto dobit: Razlika između neto prodaje i nabavne vrijednosti prodate robe. Zove se i

bruto marža.

Bruto prodaja: Ukupna prodaja za gotovinu ili na kredit u toku ra

PRIRUČNIK

~ 112 ~

tokom redovnog poslovanja u određenom vremenskom periodu.

Vlasnici, ili potencijalni vlasnici preduzeća koji su uložili kapital uz rizik.

i banke, koji pozajmljuju novac za kratkoročne i dugoro

Sadašnje obaveze preduzeća da isplati gotovinu, prenese sredstva, ili izvrši

usluge drugim subjektima u budućem periodu.

Posjedovanje dovoljnog iznosa raspoloživih novčanih sredstava da se isplate

vlastiti kapital društva, ili sredstva umanjena za obaveze.

u prihoda i rashoda, kada prihodi premaše rashode, u ovom

hvata i porez na dobit.

đu prihoda i rashoda, kada rashodi premaše prihode.

Kapital akcionara društva proistekao iz poslovnih aktivnosti koje

ostvaraju dobit i koji se zadržava radi korišćenja u preduzeću.

anja vlastitog kapitala koje nastaje iz redovnog poslovanja.

Dio vlastitog kapitala društva koji se sastoji od osnovnog kapitala,


Vlastiti kapital društva koji se sastoji od osnovnog kapitala,


ki kreditori: Ljudi koji obezbjeđuju robe i usluge za gotovinu ili

Bilo koji 12-mjesečni računovodstveni period koji koristi neki

Priznavanje nekog rashoda ili prihoda koji je nastao ali još uvijek nije

unovodstva: Osnova po kojoj se učinci transakcija i drug

aja priznaju kada se pojave, a ne kada se plate i primi gotovina ili gotovinski

ekvivalenti vezani za te poslovne transakcije ili događaje.

Troškovi koji su se pojavili, ali nijesu priznati u ra

Prihodi od izvršenih usluga ili isporučene robe koji nijesu

proknjiženi, neevidentirani prihodi.

unovodstvo na gotovinskoj osnovi: Računovodstveno evidentiranje prihoda kada su

eni i rashoda kada su plaćeni.

je priznavanja nekog rashoda koji je već nastao ili je plać

Dio nabavne vrijednosti dugotrajnog materijalnog sredstva dodijeljen bilo

unovodstvenom periodu. Amortizacija se naziva i trošak amortizacije.

Prihodi se moraju dodijeliti onom periodu u kojem je roba prodata


Prihodi primljeni unaprijed za robu koja još nije isporu

usluge koje još nijesu izvršene; račun Obaveza.

u neto prodaje i nabavne vrijednosti prodate robe. Zove se i

Ukupna prodaja za gotovinu ili na kredit u toku rač

a koji su uložili kapital uz rizik.

i banke, koji pozajmljuju novac za kratkoročne i dugoročne

a da isplati gotovinu, prenese sredstva, ili izvrši

anih sredstava da se isplate

u prihoda i rashoda, kada prihodi premaše rashode, u ovom

u prihoda i rashoda, kada rashodi premaše prihode.

Kapital akcionara društva proistekao iz poslovnih aktivnosti koje

Dio vlastitog kapitala društva koji se sastoji od osnovnog kapitala,

se sastoji od osnovnog kapitala,

uju robe i usluge za gotovinu ili

unovodstveni period koji koristi neki

Priznavanje nekog rashoda ili prihoda koji je nastao ali još uvijek nije

inci transakcija i drugih

aja priznaju kada se pojave, a ne kada se plate i primi gotovina ili gotovinski

su priznati u računima,

ene robe koji nijesu

unovodstveno evidentiranje prihoda kada su

nastao ili je plaćen, ili prihoda

Dio nabavne vrijednosti dugotrajnog materijalnog sredstva dodijeljen bilo

zacije.

Prihodi se moraju dodijeliti onom periodu u kojem je roba prodata


u koja još nije isporučena, ili za

u neto prodaje i nabavne vrijednosti prodate robe. Zove se i

Ukupna prodaja za gotovinu ili na kredit u toku računovodstvenog


perioda.

Godišnji izvještaj: Sredstvo putem kojega se opšti

preduzeća, namijenjeni vanjskim korisnicima, podnose jednom godišnje akcionarima i

drugim zainteresovanim stranama.

Obrt sredstava: Pokazatelj profitabilnosti koji pokazuje koliko efikasno se sredstva ko

za ostvarivanje prodaje; neto prodaja podijeljena sa prosje

Konsolidovani finansijski izvještaji:

njenih preduzeća-kćeri (podružnica).

Tekući koeficijent: Pokazatelj likvidnosti: teku

obavezama.

Izvještaj o vlastitom kapitalu:

računima vlastitog kapitala, uklju

Potraživanja od kupaca: Kratkoro

maloprodaji ili veleprodaji.

Metod starosti dospijeća računa potraživanja:

osnovu pretpostavke za određeni dio ra

Ispravka za nenaplative ra

Potraživanja na iznos koji se oč

za nenaplativa potraživanja.

Metod ispravke: Metod obra

nenaplativi računi priznaju kao rashodi u periodu

Pomoćna knjiga: Posebna knjiga koja sadrži ra

nekog računa u glavnoj knjizi.

Nenaplativi računi: Računi potraživanja koje duguju kupci koji ih ne mogu ili ne

naplate. Zovu se i sumnjiva (ili sporna) nenaplativa potraživanja.

Gotovina: Upotrijebljena u izvještajim

novčana sredstva i depoziti po vi

Gotovinski ekvivalenti: Kratkoro

uključujući kratkoročne finansijske

Izvještaj o gotovinskim tokovima:

efekte od operativnih, investicionih i finansijskih aktivnosti kompanije u nekom

obračunskom periodu.

Gotovinski tokovi: Prilivi i odlivi gotovine i gotovinskih ekvivalenata.

Gotovinski tokovi u odnosu na sredstva:

operativnih aktivnosti i prosječ

Gotovinski tokovi u odnosu na prodaju:

operativih aktivnosti prema neto dobiti.

Sposobnost generisanja gotovine:

tekućih ili redovnih aktivnosti.

Direktni metod: Postupak pretvaranja bilansa sa ra

na osnovu obračunskih tokova,

korekcijom svake pojedinačne stavke u bilansu uspjeha.

Finansijske aktivnosti: Poslovne aktivnosti koje obuhvataju dobijanje ili vra

vlasnicima i obezbjeđivanje povrata na njihova ulaganja, kao i dobijanje resursa od

zajmodavca i otplatu pozajmljenih iznosa, ili nekih drugih na

Slobodni gotovinski tok: Generisana gotovina ili gotovinski deficit nakon izmirenja


~ 113 ~

Sredstvo putem kojega se opšti – namjenski finansijski izvještaji

a, namijenjeni vanjskim korisnicima, podnose jednom godišnje akcionarima i

zainteresovanim stranama.

Pokazatelj profitabilnosti koji pokazuje koliko efikasno se sredstva ko

neto prodaja podijeljena sa prosječnim ukupnim sredstvima.

Konsolidovani finansijski izvještaji: Kombinovani finansijski izvještaji preduze

eri (podružnica).

Pokazatelj likvidnosti: tekuća sredstva podijeljena sa teku

Izvještaj o vlastitom kapitalu: Finansijski izvještaj koji pokazuje promjene na svi

unima vlastitog kapitala, uključujući i zadržanu zaradu.

Kratkoročna likvidna sredstva proistekla od prodaje na kredit, u

a računa potraživanja: Metod procjene nenaplativih

đeni dio računa potraživanja neće biti naplaćen.

Ispravka za nenaplative račune: Kontra-račun sredstava koji smanjuju ra

Potraživanja na iznos koji se očekuje da bude naplaćen u gotovini. Još se zove i ispravka

Metod obračuna nenaplativih potraživanja kojim se procijenjeni

i priznaju kao rashodi u periodu kada su prihodi realizovani.

Posebna knjiga koja sadrži račune čiji se ukupan iznos slaže sa saldom

uni potraživanja koje duguju kupci koji ih ne mogu ili ne

naplate. Zovu se i sumnjiva (ili sporna) nenaplativa potraživanja.

Upotrijebljena u izvještajima o gotovinskim tokovima, i raspoloživa gotovina,

ana sredstva i depoziti po viđenju.

Kratkoročna (dvadeset dana ili manje), visoko likvidna ulaganja,

ne finansijske instrumente, komercijalne zapise i državne obveznice.

Izvještaj o gotovinskim tokovima: Osnovni finansijski izvještaj koji pokazuje gotovinske


Prilivi i odlivi gotovine i gotovinskih ekvivalenata.

Gotovinski tokovi u odnosu na sredstva: Pokazatelj odnosa neto gotovinskih tokova od

operativnih aktivnosti i prosječnih ukupnih sredstava.

Gotovinski tokovi u odnosu na prodaju: Pokazatelj odnosa neto gotovinskih t

prema neto dobiti.

Sposobnost generisanja gotovine: Sposobnost kompanije da stvara gotovinu iz svojih

Postupak pretvaranja bilansa sa računovodstvenog sistema koji se vodi

unskih tokova, na računovodstveni sistem na osnovu gotovinskih tokova,

ne stavke u bilansu uspjeha.

Poslovne aktivnosti koje obuhvataju dobijanje ili vra

ivanje povrata na njihova ulaganja, kao i dobijanje resursa od

zajmodavca i otplatu pozajmljenih iznosa, ili nekih drugih načina izmirenja obaveza.

Generisana gotovina ili gotovinski deficit nakon izmirenja

namjenski finansijski izvještaji

a, namijenjeni vanjskim korisnicima, podnose jednom godišnje akcionarima i

Pokazatelj profitabilnosti koji pokazuje koliko efikasno se sredstva koriste

nim ukupnim sredstvima.

nansijski izvještaji preduzeća-majke i

a sredstva podijeljena sa tekućim

Finansijski izvještaj koji pokazuje promjene na svim

od prodaje na kredit, u

Metod procjene nenaplativih računa na

ćen.

un sredstava koji smanjuju račun

en u gotovini. Još se zove i ispravka

una nenaplativih potraživanja kojim se procijenjeni

kada su prihodi realizovani.

iji se ukupan iznos slaže sa saldom

uni potraživanja koje duguju kupci koji ih ne mogu ili neće da

o gotovinskim tokovima, i raspoloživa gotovina,

na (dvadeset dana ili manje), visoko likvidna ulaganja,

instrumente, komercijalne zapise i državne obveznice.

Osnovni finansijski izvještaj koji pokazuje gotovinske


Pokazatelj odnosa neto gotovinskih tokova od

kazatelj odnosa neto gotovinskih tokova od

Sposobnost kompanije da stvara gotovinu iz svojih

vodstvenog sistema koji se vodi

unovodstveni sistem na osnovu gotovinskih tokova,

Poslovne aktivnosti koje obuhvataju dobijanje ili vraćanje resursa

ivanje povrata na njihova ulaganja, kao i dobijanje resursa od

ina izmirenja obaveza.

Generisana gotovina ili gotovinski deficit nakon izmirenja

preuzetih obaveza koje kompanija mora izvršiti ako želi da nastavi redovne poslovne

aktivnosti na planiranom nivou; neto gotovinski tokovi od operativnih aktivnosti umanjeni

za dividende i neto kapitalne izdatke.

Indirektni metod: Postupak prevo

osnovu korekcijom neto dobiti za one stavke koje ne uti

uključujući deprecijaciju, amortizaciju, iscrpljivanje prirodnih resursa, do

promjene na računima tekućih sredstava i

Investicione aktivnosti: Poslovne aktivnosti vezane za kupovinu i prodaju dugor

sredstava, kupovinu i prodaju utrživih

kao i davanje i naplata zajmova.

Negotovinske investicione i finansijske transakcije:

transakcije koje ne uključuju stvarne gotovinske prilive ili odlive, ve

sredstva i obaveze, ili vlastiti kapital, kao š

dugoročnu obavezu, ili izmirivanje duga izdavanje

Operativne aktivnosti: Poslovne aktivnosti koje uklju

drugih događaja koji ulaze u odre

PRIRUČNIK

~ 114 ~



pitalne izdatke.

Postupak prevođenja bilansa uspjeha sa obračunske na gotovinsku

osnovu korekcijom neto dobiti za one stavke koje ne utiču na gotovinske tokove,

i deprecijaciju, amortizaciju, iscrpljivanje prirodnih resursa, do

ćih sredstava i tekućih obaveza.

Poslovne aktivnosti vezane za kupovinu i prodaju dugor

utrživih hartija od vrijednosti osim gotovinskih ekvivalenata,

o i davanje i naplata zajmova.

Negotovinske investicione i finansijske transakcije: Značajne investicione i finansijske

uju stvarne gotovinske prilive ili odlive, već samo dugoro

sredstva i obaveze, ili vlastiti kapital, kao što je razmjena nekog dugoročnog sredstva za

nu obavezu, ili izmirivanje duga izdavanjem akcijskog kapitala.

Poslovne aktivnosti koje uključuju gotovinske efekte t

i ulaze u određivanje neto dobiti.



unske na gotovinsku

u na gotovinske tokove,

i deprecijaciju, amortizaciju, iscrpljivanje prirodnih resursa, dobitke, gubitke i

Poslovne aktivnosti vezane za kupovinu i prodaju dugoročnih

hartija od vrijednosti osim gotovinskih ekvivalenata,

ajne investicione i finansijske

ć samo dugoročna

to je razmjena nekog dugoročnog sredstva za

uju gotovinske efekte transakcija i


1. Zakon o računovodstvu („Sl. list CG2. Finansijsko računovodstvo 3. CIPFA Finansijsko računovodstvo

Sadržaj prikaza: Prikaz br. 1: Klasifikovani bilans stanja Tang Auto djelovi (EU verzija)Prikaz br. 2: Skraćeni „Single-step“ bilans uspjeha korporacije Tang Auto PartsPrikaz br. 3: Bilans uspjeha za X DOOPrikaz br. 4: Bilans stanja za X DOOPrikaz br. 5: BNT – Indirektna metodaPrikaz br. 6: BNT – Direktna metodaPrikaz br. 7: Iskaz o promjenama na kapitalu Prikaz br. 8: Iskaz o promjenama na kapitaluPrikaz br. 9: Pregled računovodstvenog ciklusaPrikaz br.10: Odnos između računa pomoPrikaz br. 11: Komparativni bilansi stanja s horizontalnom analizomPrikaz br. 12: Komparativni bilans uPrikaz br. 13: Analiza trendova Spisak slika Slika 1: Računovodstvo kao informacioni sistemSlika 2: Korisnici računovodstvenih usluSlika 3: Međusobni odnos računa vlastitog kapitalaSlika 4: Kvalitativne karakteristike raSpisak primjera: Primjer 1: Nekretnine, postrojenja i oprema (BS) Spisak tabela: Tabela1: Uloga upravljačkog i finansijskog raTabela 2: Glavni dnevnik Tabela 3: Glavna knjiga računa obaveza Spisak ilustracija: Ilustracija 1: Račun gotovine


~ 115 ~

Literatura:

unovodstvu („Sl. list CG“, broj 52/16) unovodstvo – opšti prisup, Gray/Needles

čunovodstvo-2015 Chartered Institute of Public Finance and Accountancy

Prikaz br. 1: Klasifikovani bilans stanja Tang Auto djelovi (EU verzija) step“ bilans uspjeha korporacije Tang Auto Parts

: Bilans uspjeha za X DOO z br. 4: Bilans stanja za X DOO

Indirektna metoda metoda

Iskaz o promjenama na kapitalu – BS Iskaz o promjenama na kapitalu

unovodstvenog ciklusa čuna pomoćne knjige i kontrolnog računa

: Komparativni bilansi stanja s horizontalnom analizom Komparativni bilans uspjeha s horizontalnom analizom

vodstvo kao informacioni sistem unovodstvenih usluga

čuna vlastitog kapitala ke računovodstvenih informacija

Primjer 1: Nekretnine, postrojenja i oprema (BS)

kog i finansijskog računovođe

una obaveza

2015 Chartered Institute of Public Finance and Accountancy

step“ bilans uspjeha korporacije Tang Auto Parts

II UPRAVLJAČKO RAČUNOVODSTVO

UVOD Troškovno računovodstvo pruža informacije kako upravljafinansijskom računovodstvu. Vrednuje i izvještava finansijske i nefinansijske informacije koje se odnose na troškove kupovine i potrošnje izvora organizacije. Troškovno rauključuje djelove oba računovodstva, i upravljatroškovima prikupljaju ili analiziraju. Internoje od nekoliko glavnih razlika izmeračunovodstva. Ostali uključuju ak(budžetiranje) i o uticaju na ponašanje menadžera i zaposlenih.

Računovodstvo troškova je sistem evidentiranja podataka i pružanja informacija o troškovima za proizvode koje organizacija proizvodi i/ili za usluutvrđivanje troškova za određene aktivnosti ili centre odgovornosti.

Računovodstvo troškova pruža detaljnu analizu troškova proizvoda i usluga, aktivnosti i centara odgovornosti organizacije.

Izrazi „računovodstvo troškova“

Upravljačko računovodstvo vrednuje, procjenjuje i oblikuje finansijske i nefinansijske informacije koje pomažu menadžerima da donose odluke kojima organizacije. Upravljačko računovodstvo se koncentriše na interno izvještavanje.

Takođe, vrijedno pažnje je da upravljaprihvaćene računovodstvene principe (GAAP) kao finansijsko ramenadžeri mogu naplaćivati kamatu na vlasniovakva naplata nije odobrena po GAAP

Izvještaji kao što su bilans stanja, bilans uspjeha i izvještaj gotovinskog toka su uobiza upravljačko računovodstvo tako i za finansi

Ukratko, većina kompanija se oslanja na, ili samo djelimisačinjavanju osnovnih internih finansijskih izvještaja. Zašto? Zbog toga što akrualno računovodstvo pruža jedinstven nasvrhe – internu i eksternu. Upravljaračunovodstva. Obuhvata šire teme kao što su razvoj i implementacija, strategija i politika, obračun, posebne studije i prognoze, uticaj na ponašfinansijske informacije. Sistem upravljaizvore informacija da bi obezbijedio sistem finans

Upravljačke računovođe su, dakle, pružaoci firačunovodstvo obuhvata računovodstvo troškova ali se takonefinansijskih i finansijskih informacija, a u nekim organizacijama, upravljamenadžerima pružaju informacije iz spoljn

PRIRUČNIK

~ 116 ~

UPRAVLJAČKO RAČUNOVODSTVO

unovodstvo pruža informacije kako upravljačkom računovodstvu tako i unovodstvu. Vrednuje i izvještava finansijske i nefinansijske informacije koje

se odnose na troškove kupovine i potrošnje izvora organizacije. Troškovno raunovodstva, i upravljačkog i finansijskog, i u kojima se informacije o

troškovima prikupljaju ili analiziraju. Interno-eksterna razlika, koja je upravo spomenuta, je od nekoliko glavnih razlika između upravljačkog računovodstva i finansijskog

čuju akcente upravljačkog računovodstva u budu(budžetiranje) i o uticaju na ponašanje menadžera i zaposlenih.

unovodstvo troškova je sistem evidentiranja podataka i pružanja informacija o troškovima za proizvode koje organizacija proizvodi i/ili za usluge koje pruža. Ono se tako

đene aktivnosti ili centre odgovornosti.

unovodstvo troškova pruža detaljnu analizu troškova proizvoda i usluga, aktivnosti i centara

i „upravljačko računovodstvo“ često se koriste kao sinonimi.

unovodstvo vrednuje, procjenjuje i oblikuje finansijske i nefinansijske informacije koje pomažu menadžerima da donose odluke kojima će ispuniti ciljeve

čunovodstvo se koncentriše na interno izvještavanje.

e, vrijedno pažnje je da upravljačko računovodstvo nije ograničeno na generalno unovodstvene principe (GAAP) kao finansijsko računovodstvo. Na primjer,

ti kamatu na vlasnički kapital kako bi pomogli rad na procjeni, i ako ovakva naplata nije odobrena po GAAP-u.

Izvještaji kao što su bilans stanja, bilans uspjeha i izvještaj gotovinskog toka su uobiunovodstvo tako i za finansijsko računovodstvo.

ina kompanija se oslanja na, ili samo djelimično odstupa od GAAPinjavanju osnovnih internih finansijskih izvještaja. Zašto? Zbog toga što akrualno unovodstvo pruža jedinstven način da se ocijeni finansijsko poslovanje organizacije za obje

internu i eksternu. Upravljačko računovodstvo je obuhvatnije od finansijskog unovodstva. Obuhvata šire teme kao što su razvoj i implementacija, strategija i politika,

un, posebne studije i prognoze, uticaj na ponašanje zaposlenih i nefinansijske kao i finansijske informacije. Sistem upravljačkog računovodstva koristi račune troškova i druge izvore informacija da bi obezbijedio sistem finansijskog izvještavanja menadžera.

e su, dakle, pružaoci finansijskih informacija. Upravljačunovodstvo troškova ali se takođe može proširiti na pružanje

nefinansijskih i finansijskih informacija, a u nekim organizacijama, upravljamenadžerima pružaju informacije iz spoljnjih izvora, kao i iz izvora unutar organizacije.

UPRAVLJAČKO RAČUNOVODSTVO

čunovodstvu tako i unovodstvu. Vrednuje i izvještava finansijske i nefinansijske informacije koje

se odnose na troškove kupovine i potrošnje izvora organizacije. Troškovno računovodstvo i u kojima se informacije o

ika, koja je upravo spomenuta, jedna unovodstva i finansijskog unovodstva u budućnosti

unovodstvo troškova je sistem evidentiranja podataka i pružanja informacija o troškovima ge koje pruža. Ono se takođe koristi za

unovodstvo troškova pruža detaljnu analizu troškova proizvoda i usluga, aktivnosti i centara

esto se koriste kao sinonimi.

unovodstvo vrednuje, procjenjuje i oblikuje finansijske i nefinansijske će ispuniti ciljeve

unovodstvo se koncentriše na interno izvještavanje.

unovodstvo nije ograničeno na generalno unovodstvo. Na primjer,

ki kapital kako bi pomogli rad na procjeni, i ako

Izvještaji kao što su bilans stanja, bilans uspjeha i izvještaj gotovinskog toka su uobičajeni kako

no odstupa od GAAP-a u injavanju osnovnih internih finansijskih izvještaja. Zašto? Zbog toga što akrualno

anje organizacije za obje unovodstvo je obuhvatnije od finansijskog

unovodstva. Obuhvata šire teme kao što su razvoj i implementacija, strategija i politika, anje zaposlenih i nefinansijske kao i

čune troškova i druge ijskog izvještavanja menadžera.

nansijskih informacija. Upravljačko e može proširiti na pružanje

nefinansijskih i finansijskih informacija, a u nekim organizacijama, upravljačke računovođe jih izvora, kao i iz izvora unutar organizacije.


Upravljačko računovodstvo se rračunovodstvo troškova uglavnom bavi utvraktivnosti ili odjeljenja, dok upravlInformacije upravljačkog računovodstva, na primjer, uklju

Savremene metode obračuna troškova

Najvažniji dio računovodstva je obrazadatak je da prati, u okviru procesa proizvodnje, troškove osnovnih proces ne bi mogao da se odvija, a takoaktivnosti. Otuda i naziv interni ili pogonski obratroškova i učinaka jeste najvažnije pitanje pri utvrpogonskog obračuna. Opšte ciljeve ovog dijela regulisao je novi kontni okvir. Zbog svoje širine i važnosti pogonski obračun je izdvojen u posebnu klasu. Novi kontni okvir raglavnu knjigu pogonskog obračuna od glavne knjige finansijskog knjigovodstva i time mu dao karakter metodološki samostalnog knjigovodstva. Postoji više razlitroškova. Razlog zbog kojih ne postoji jedinstvena klasifikacija sistema obrašto se oni mogu klasifikovati po razliskup načela, metoda i postupaka obrade i obuhvatanja troškovamjestima troškova, kao i vezivanje za nosioce troškova ili ukljuperioda, a sve u cilju obračuna što taobračunskih ciljeva. Na osnovu ovoga izdvoji

1. U zavisnosti od toga koji troškovi se ukljusistemi obračuna troškova se dijele na:– sistem obračuna po stvarnim troškovima– sistem obračuna po standardnim troškovima.

Obračun po stvarnim troškovima je najstariji sistem obrastvarnim troškovima je naknadna kalkulacija. Osim za potrebe politike cijena, podaci o stvarnoj cijeni koštanja koriste se i za potrebe bilansiranja,odluka, pa čak i za kontrolu ekonomi

1. Karakteristike savremenih metoda obračuna troškova

1.1. Obračun po standardnim troškovima

Sistem obračuna po standardnim troškovima zasniva se na unaprijed odreiznosima utroška svih vrijednosti u procesu proizvodnje, odnosno to su planski troškovi. Ovi troškovi pokazuju koliko treba da iznPrema kriterijumu obuhvata, odnosno sadržane

– sistem obračuna po punim troškovima i – sistem obračuna po nepotpunim troškovima.

Sistem obračuna po punim troškovima predstavlja apsorpcioni sistem obrakojem se u fazi proizvodnje u cijenu koštanja utroškova proizvodnje, a u fazi realizacije još i odgovarajuobračuna po nepotpunim troškovima poslovanja, a kao što se zna postoje fiksni iuključeni u cijenu koštanja. Najpoznatiji je sistem obra


~ 117 ~

unovodstvo se razlikuje od računovodstva troškova i po tome što se unovodstvo troškova uglavnom bavi utvrđivanjem istorijskog troška proizvoda, usluga,

aktivnosti ili odjeljenja, dok upravljačko računovodstvo, osim toga, gleda i u buduunovodstva, na primjer, uključuju finansijske prognoze i budžet.

Savremene metode obračuna troškova

unovodstva je obračun troškova i učinaka s kalkulacijom. zadatak je da prati, u okviru procesa proizvodnje, troškove osnovnih činilaca bez kojih taj proces ne bi mogao da se odvija, a takođe da prati i stvaranje učinaka, kao rezultata proizvodnih aktivnosti. Otuda i naziv interni ili pogonski obračun. Formulisanje ciljeva i zadataka obra

inaka jeste najvažnije pitanje pri utvrđivanju sadržine i organizacionog ustrojstva una. Opšte ciljeve ovog dijela regulisao je novi kontni okvir. Zbog svoje širine

un je izdvojen u posebnu klasu. Novi kontni okvir raččuna od glavne knjige finansijskog knjigovodstva i time mu dao

karakter metodološki samostalnog knjigovodstva. Postoji više različitih sistema obratroškova. Razlog zbog kojih ne postoji jedinstvena klasifikacija sistema obračšto se oni mogu klasifikovati po različitim kriterijumima. Sistem obračuna troškova predstavlja

ela, metoda i postupaka obrade i obuhvatanja troškova, zatim njihovo alociranje na mjestima troškova, kao i vezivanje za nosioce troškova ili uključivanje u rashode teku

čuna što tačnijeg periodičnog rezultata i zadovoljenja drugih unskih ciljeva. Na osnovu ovoga izdvojićemo dvije osnovne podjele:

U zavisnosti od toga koji troškovi se uključuju u cijenu koštanja nosilaca troškova, una troškova se dijele na:

una po stvarnim troškovima, una po standardnim troškovima.

troškovima je najstariji sistem obračuna troškova. Glavni cilj obrastvarnim troškovima je naknadna kalkulacija. Osim za potrebe politike cijena, podaci o stvarnoj cijeni koštanja koriste se i za potrebe bilansiranja, za donošenje odgovaraju

ak i za kontrolu ekonomičnosti poslovanja.

1. Karakteristike savremenih metoda obračuna troškova

1.1. Obračun po standardnim troškovima

una po standardnim troškovima zasniva se na unaprijed određsvih vrijednosti u procesu proizvodnje, odnosno to su planski troškovi. Ovi

troškovi pokazuju koliko treba da iznose troškovi u datim proizvodno-tehniumu obuhvata, odnosno sadržane cijene koštanja, razlikuju se:

po punim troškovima i una po nepotpunim troškovima.

una po punim troškovima predstavlja apsorpcioni sistem obračkojem se u fazi proizvodnje u cijenu koštanja učinka uključuju odgovaraju

zvodnje, a u fazi realizacije još i odgovarajući troškovi uprave i prodaje. Sistem una po nepotpunim troškovima uključuje u cijenu koštanja nosilaca samo dio troškova

a kao što se zna postoje fiksni i varijabilni troškovi koji mogu biti paeni u cijenu koštanja. Najpoznatiji je sistem obračuna po varijabilnim

unovodstva troškova i po tome što se ivanjem istorijskog troška proizvoda, usluga, unovodstvo, osim toga, gleda i u budućnost.

uju finansijske prognoze i budžet.

inaka s kalkulacijom. Njegov osnovni činilaca bez kojih taj

inaka, kao rezultata proizvodnih un. Formulisanje ciljeva i zadataka obračuna

ivanju sadržine i organizacionog ustrojstva una. Opšte ciljeve ovog dijela regulisao je novi kontni okvir. Zbog svoje širine

un je izdvojen u posebnu klasu. Novi kontni okvir računski je odvojio una od glavne knjige finansijskog knjigovodstva i time mu dao

itih sistema obračuna troškova. Razlog zbog kojih ne postoji jedinstvena klasifikacija sistema obračuna troškova je ta

una troškova predstavlja , zatim njihovo alociranje na

ivanje u rashode tekućeg nog rezultata i zadovoljenja drugih

uju u cijenu koštanja nosilaca troškova,

una troškova. Glavni cilj obračuna po stvarnim troškovima je naknadna kalkulacija. Osim za potrebe politike cijena, podaci o stvarnoj

za donošenje odgovarajućih poslovnih

una po standardnim troškovima zasniva se na unaprijed određenim novčanim svih vrijednosti u procesu proizvodnje, odnosno to su planski troškovi. Ovi

tehničkim uslovima.

una po punim troškovima predstavlja apsorpcioni sistem obračuna troškova, po uju odgovarajući iznosi svih

i troškovi uprave i prodaje. Sistem uje u cijenu koštanja nosilaca samo dio troškova

varijabilni troškovi koji mogu biti parcijalno una po varijabilnim troškovima, kod

koga se u cijenu koštanja uključplanskim troškovima mogu biti sistemi obrase reći da svaki od sistema troškova pruža podatke za potrebe bilansiranja, kontrole i poslovne politike. Opredjeljenje za dati sistem obraprimarni značaj.

Kod obračuna standardnih troškova, najprije se vrši prograobaviti u skladu s proizvodnim i drugim ciljevima za odredeterminiše koje vrste i koliko ćposao, proizvod ili uslugu. Za pripremu tehninadležni su tehnički kadrovi, koji su kompetentni za tehniizvršenje proizvodnih zadataka. Treba imati u vidu standarde za realnu, dostižnu, ipak uspješnu ekonomičnost, jer bi prestrogi standardi vjerovatno bili nedovoljno stimulativni, a samim tim i neznačajni za kontrolu troškova. Ne samo kod troškova direktnogtroškova u cjelini, kao i uopšte kod utvrusaglašavanjem mišljenja u pogledu visine troškova organizacionih jedinica. Kvalitet standarda nužnvremenskom intervalu. Testiranje standarda može se vršiti činilaca, ali u svakom slučaju veoma je znapitanju promjene u metodama proizvodnje. Logikoličinski utrošak materijala vrši onog momenta kada nastaju promjene tehniorganizacione prirode koje povlačkorekcije standarda vrše obično po isteku kalendarske godine, kada se inaobračun troškova. Standardizacija direktnih livremena za izradu određenog proizvoda ili obavljanje odreKompleksnost standardizovanja vremena usko je povezan sa uslovima obavljanja rada. Vemanji utrošak rada normalno zavisi od uslova koje pruža oprema, radnmaterijala, energije, intenziteta zalaganja kao veoma znatoga, standardizovanje utrošenog vremena rada predstavlja vrlo odgovoran posao. Iznos standardnih direktnih troškova dobija se množenjem standardne kolistandardnom cijenom, odnosno standardnog utroška vremosnovom. Kada je riječ o standardizaciji cijene materijala, obineka ekonomična ili željena cijena kao što je to slumaterijala. Množenjem količinske razlike vrsta materijala sa standardnom cijenom dobija se tmanjeg utroška materijala. Množenjem razlike izmestvarnog utroška materijala dobija se tzv. cjenovno odstupanje

Sljedeća tabela upoređuje uloge upravlja

PRIRUČNIK

~ 118 ~

koštanja uključuju samo varijabilni troškovi. Sistem obračuna po stvarnim i planskim troškovima mogu biti sistemi obračuna po potpunim i nepotpunim troškovima. Može

i da svaki od sistema troškova pruža podatke za potrebe bilansiranja, kontrole i poslovne politike. Opredjeljenje za dati sistem obračuna troškova zavisi od podataka kojima se pridaje

nih troškova, najprije se vrši programiranje svih poslova koje treba obaviti u skladu s proizvodnim i drugim ciljevima za određene vremenske intervale. Zatim se

liko će iznositi troškovi svake pojedinačne aktivnosti za odreosao, proizvod ili uslugu. Za pripremu tehničkih, fizičkih standarda (koli

ki kadrovi, koji su kompetentni za tehničku stranu proizvodnje i operativizvršenje proizvodnih zadataka. Treba imati u vidu standarde za realnu, dostižnu, ipak uspješnu

nost, jer bi prestrogi standardi vjerovatno bili nedovoljno stimulativni, a samim tim i ajni za kontrolu troškova. Ne samo kod troškova direktnog materijala, ve

u cjelini, kao i uopšte kod utvrđivanja standardnih troškova namećusaglašavanjem mišljenja u pogledu visine troškova dvije ili više međusobno uslovljenih organizacionih jedinica. Kvalitet standarda nužno pretpostavlja njihovu provjeru u odrevremenskom intervalu. Testiranje standarda može se vršiti češće ili rjeđe u zavisnosti od brojnih

aju veoma je značajno blagovremeno vršiti korekciju kad god su u todama proizvodnje. Logično je očekivati da se revizija standarda za

inski utrošak materijala vrši onog momenta kada nastaju promjene tehničorganizacione prirode koje povlače promjenu količinskog utroška. Praksa je pokazala da se

čno po isteku kalendarske godine, kada se inače priprema godišnji un troškova. Standardizacija direktnih ličnih dohodaka, misli se na standardizovanje

enog proizvoda ili obavljanje određenog posla odnosKompleksnost standardizovanja vremena usko je povezan sa uslovima obavljanja rada. Vemanji utrošak rada normalno zavisi od uslova koje pruža oprema, radno mjesto, kvalitet

energije, intenziteta zalaganja kao veoma značajan faktor trošenja rada itd. Zbog toga, standardizovanje utrošenog vremena rada predstavlja vrlo odgovoran posao. Iznos standardnih direktnih troškova dobija se množenjem standardne količine materijala sa standardnom cijenom, odnosno standardnog utroška vremena sa standardnom isplatnom

o standardizaciji cijene materijala, obično se ima u vidu ona ili željena cijena kao što je to slučaj sa standardnim utroškom koli

inske razlike između stvarnog i standardnog utroška kod pojesa standardnom cijenom dobija se tzv. troškovno odstupanje zbog ve

rijala. Množenjem razlike između stvarne i standardne cijene s kolirijala dobija se tzv. cjenovno odstupanje.

uje uloge upravljačkog i finansijskog računovođe:

uju samo varijabilni troškovi. Sistem obračuna po stvarnim i nepotpunim troškovima. Može

i da svaki od sistema troškova pruža podatke za potrebe bilansiranja, kontrole i poslovne una troškova zavisi od podataka kojima se pridaje

svih poslova koje treba ene vremenske intervale. Zatim se

ne aktivnosti za određeni kih standarda (količinski utrošak) ku stranu proizvodnje i operativno

izvršenje proizvodnih zadataka. Treba imati u vidu standarde za realnu, dostižnu, ipak uspješnu nost, jer bi prestrogi standardi vjerovatno bili nedovoljno stimulativni, a samim tim i

materijala, već i direktnih ivanja standardnih troškova nameće se potreba za

đusobno uslovljenih o pretpostavlja njihovu provjeru u određenom

e u zavisnosti od brojnih ajno blagovremeno vršiti korekciju kad god su u

ekivati da se revizija standarda za inski utrošak materijala vrši onog momenta kada nastaju promjene tehničke, tehnološke ili

inskog utroška. Praksa je pokazala da se če priprema godišnji

nih dohodaka, misli se na standardizovanje enog posla odnosno aktivnosti.

Kompleksnost standardizovanja vremena usko je povezan sa uslovima obavljanja rada. Veći ili o mjesto, kvalitet

faktor trošenja rada itd. Zbog toga, standardizovanje utrošenog vremena rada predstavlja vrlo odgovoran posao. Iznos standardnih direktnih troškova dobija se množenjem standardne količine materijala sa

ena sa standardnom isplatnom no se ima u vidu očekivana, a ne

aj sa standardnim utroškom količine standardnog utroška kod pojedinih

. troškovno odstupanje zbog većeg ili u stvarne i standardne cijene s količinom


Elementi

Informacije pretežno sačinjene za

Svrha informacija

Zakonski zahtjevi

Format

Priroda informacija

Period

1. Računovodstvo za menadžmentDa bi upravljali svojim organizacijama, menadžerima su neophodne informacije. Veinformacija je finansijske prirode i dobijene su iz raovom poglavlju se razmatraju zadaci koje menadžeri moraju da obave, zašto su inforambitne, kvalitet dobre informacije i izvori informacija. Naglasak je više na finansijskim nego na nefinansijskim informacijama i objašnjene su karakteristike troškova i upravljanja informacijama.

Funkcije menadžmenta

Menadžeri su odgovorni za upravljanjedopušteno im je da troše novac na resurse kao što su rad, materijal, oprema i eksterne usluge. Oni planiraju i usmjeravaju poslovanje u okviru svoje oblasti odgovornosti i odgovorni su za rezultate tog poslovanja.

Funkcije menadžmenta obuhvataju:

• Postavljanje ciljeva koje treba ostvariti

• Sačinjavanje planova za ostvarivanje tih ciljeva

• Pretvaranje planova u aktivnosti

• Praćenje tekućih rezultata i, po potrebi, preduzimanje kontrolnih mjera i korekci


~ 119 ~

Tabela 4:

Upravljačke računovođe Finansijske ra

Interne korisnike: na primjer menadžeri i

zaposleni

Eksterne korisnike: na primjer akcionari,

povjerioci, dobavljabanke, država

Pomoć u planiranju, kontroli i odlučivanju

Evidentiranje finansijske uspješnosti perioda i

finansijske pozicije na kraju tog perioda

Ne postoje Preduzeća moraju da

sačinjavaju finansijske izvještaje

Menadžment donosi odluku o informacijama koje su mu potrebne i

najsvrsishodnijem načinu njihove prezentacije

Format i finansijskih izvještaja čija je svrha prikaz treba da budu u

skladu sa računovodstvenim

standardima i zakonomFinansijska i nefinansijska Uglavnom finansijska

Prošli i budući Uglavnom istorijski

podaci

1. Računovodstvo za menadžment svojim organizacijama, menadžerima su neophodne informacije. Ve

informacija je finansijske prirode i dobijene su iz računovodstvenih evidencija organizacije. U ovom poglavlju se razmatraju zadaci koje menadžeri moraju da obave, zašto su inforambitne, kvalitet dobre informacije i izvori informacija. Naglasak je više na finansijskim nego na nefinansijskim informacijama i objašnjene su karakteristike troškova i upravljanja

Menadžeri su odgovorni za upravljanje organizacijom. Oni su zaduženi za kontrolu zaposlenih i dopušteno im je da troše novac na resurse kao što su rad, materijal, oprema i eksterne usluge. Oni planiraju i usmjeravaju poslovanje u okviru svoje oblasti odgovornosti i odgovorni su za

Funkcije menadžmenta obuhvataju:

ostavljanje ciljeva koje treba ostvariti;

injavanje planova za ostvarivanje tih ciljeva;

Pretvaranje planova u aktivnosti;

ih rezultata i, po potrebi, preduzimanje kontrolnih mjera i korekci

Finansijske računovođe Eksterne korisnike: na

primjer akcionari, povjerioci, dobavljači,

banke, država Evidentiranje finansijske

uspješnosti perioda i finansijske pozicije na

kraju tog perioda ća moraju da

injavaju finansijske izvještaje

i sadržaj finansijskih izvještaja ija je svrha istinit i fer

prikaz treba da budu u skladu sa

unovodstvenim standardima i zakonom Uglavnom finansijska Uglavnom istorijski

podaci

svojim organizacijama, menadžerima su neophodne informacije. Većina tih unovodstvenih evidencija organizacije. U

ovom poglavlju se razmatraju zadaci koje menadžeri moraju da obave, zašto su inforamacije bitne, kvalitet dobre informacije i izvori informacija. Naglasak je više na finansijskim nego na nefinansijskim informacijama i objašnjene su karakteristike troškova i upravljanja

organizacijom. Oni su zaduženi za kontrolu zaposlenih i dopušteno im je da troše novac na resurse kao što su rad, materijal, oprema i eksterne usluge. Oni planiraju i usmjeravaju poslovanje u okviru svoje oblasti odgovornosti i odgovorni su za

ih rezultata i, po potrebi, preduzimanje kontrolnih mjera i korekcije;

• Ocjena tekućih performansi

Ove funkcije, u širem smislu, mogu se opisati kao zadaci

Hijerarhija planiranja

Na različitim nivoima detaljnosti i za razliove funkcije obavljaju svi menadžeri, od najviših do najnižih nivoa organizacije

• Na strateškom nivou, menadžeri višeg nivoa formulišu dugoro(strategije) i nastoje da ostvare te dugoro

• Na taktičkom nivou, menadžeri višeg nivoa donose kratkorosljedeću godinu.

• Na operativnom nivou, svi menadžeri, a posebno menadžeri nižeg nivoa, donose svakodnevne odluke o tome šta sljede

Uspješnost planiranja i kontrole odnose se na zadatke postavljanplanova, obično godišnjih planova ili budžeta.

Stoga se jednostavna hijerarhija zadataka menadžera može prikazati na sl

Prikaz 14. Hijerarhija zadataka menadžmenta

Ove tri kategorije planiranja razlikuju semenadžmenta koji je uobičajeno odgovoran za aktivnosti planiranja i kontrole. Slpokazuje razlike.

Taktičko planiranje i

Operativno planiranje i kontrola

PRIRUČNIK

~ 120 ~

ih performansi.

Ove funkcije, u širem smislu, mogu se opisati kao zadaci planiranja i kontrole

itim nivoima detaljnosti i za različite periode planiranja (ili „horizonte planiranja“), svi menadžeri, od najviših do najnižih nivoa organizacije

nivou, menadžeri višeg nivoa formulišu dugoročne ciljeve i planove (strategije) i nastoje da ostvare te dugoročne ciljeve.

kom nivou, menadžeri višeg nivoa donose kratkoročne planove za, na primjer,

Na operativnom nivou, svi menadžeri, a posebno menadžeri nižeg nivoa, donose svakodnevne odluke o tome šta sljedeće uraditi i kako riješiti probleme.

Uspješnost planiranja i kontrole odnose se na zadatke postavljanja i ostvarivanja srednjorono godišnjih planova ili budžeta.

Stoga se jednostavna hijerarhija zadataka menadžera može prikazati na sljedeć

14. Hijerarhija zadataka menadžmenta

Ove tri kategorije planiranja razlikuju se prema vremenskom rasponu, detaljnosti i nivou ajeno odgovoran za aktivnosti planiranja i kontrole. Sl

Strateško planir. i

kontrola

Taktičko planiranje i

kontrola

Operativno planiranje i kontrola

kontrole.

ite periode planiranja (ili „horizonte planiranja“), svi menadžeri, od najviših do najnižih nivoa organizacije.

čne ciljeve i planove

planove za, na primjer,

Na operativnom nivou, svi menadžeri, a posebno menadžeri nižeg nivoa, donose e uraditi i kako riješiti probleme.

ja i ostvarivanja srednjoročnih

edeći način.

prema vremenskom rasponu, detaljnosti i nivou ajeno odgovoran za aktivnosti planiranja i kontrole. Sljedeća tabela


Cilj Pružiti obrazovanje visokog kvaliteta tako da za pet godina 95% u

dobije ocjenu 5 ili 4 na kraju godine

Strateški planovi

Smanjiti veli

Prikupiti nova sredstva da bi se uložio 1 milion € u novu opremu i objekte

Privući naj

Taktički planovi

Postaviti cilj za ovu godinu vezano za

Povećati broj nastavnika za 10% do

Isplanirati pokretanje kampanje za prikupljanje novca.

Operativni planovi

Pripremiti raspored slj

Pratiti rezultate koje su uostvarili na

Obezbijediti obuku za nastavnike Pored redovnog planiranja i ruti„jednokratne“ neplanirane odluke (ili takozvane ad hoc odluke). Ove odluke se donose kao odgovor na neku neočekivanu mogupojaviti mogućnost kupovine konkurentskog preduzepredlog o zatvaranju IT odjeljenja organizacije i prebacivanje cjelokupnog IT posla na specijalizovano eksterno preduzećraditi prekovremeno kako bi se porudod funkcija menadžmenta je da donosi nestruktu


~ 121 ~

Tabela 5:

Privatna škola Profitna organizacija

Pružiti obrazovanje visokog kvaliteta tako da za pet godina 95% učenika

dobije ocjenu 5 ili 4 na kraju godine.

Ostvarivati svake godine prinos na kapital od 20%.

Povećati zaradu po akciji za 10% svake godine, tokom

narednih 5 godina.

Smanjiti veličinu razreda.

nova sredstva da bi se uložio € u novu opremu i objekte.

ći najkvalitetnije nastavnike

dobrim platama.

Smanjiti troškove za 15% na domaćem tržištu

Proširiti se na azijska tržišta.

Povećati udio na domatržištu za 10% u narednih 5

godina.

Postaviti cilj za ovu godinu vezano za rezultate testova.

ćati broj nastavnika za 10% do

kraja godine.

Isplanirati pokretanje kampanje za prikupljanje novca.

Sprovesti program smanjenja troškova sljede

Uspostaviti poslovne veze sa

kupcima u Aziji i izvršiti istraživanje tržišta.

Povećati broj zaposlenih u cilju poboljšanja ukupne

prodaje.Pripremiti raspored časova za

jedeće polugodište.

Pratiti rezultate koje su učenici ostvarili na testovima.

Obezbijediti obuku za nastavnike.

Pribaviti cijene od više dobavljača prije nabavke

materijala.

Ponuditi količinski popust od 10% najvećim kupcima.

ored redovnog planiranja i rutinske kontrole, menadžeri će često morati da donose tne“ neplanirane odluke (ili takozvane ad hoc odluke). Ove odluke se donose kao

ekivanu mogućnost ili problem. Na strateškom nivou planiranja, može se nost kupovine konkurentskog preduzeća. Na taktičkom nivou, može se poja

predlog o zatvaranju IT odjeljenja organizacije i prebacivanje cjelokupnog IT posla na specijalizovano eksterno preduzeće. Na operativnom nivou možda treba donijeti odluku da li raditi prekovremeno kako bi se porudžbine kupaca izvršile nekoliko dana ranije. Dakle, jedna od funkcija menadžmenta je da donosi nestrukturirane odluke.

Profitna organizacija

Ostvarivati svake godine prinos na kapital od 20%.

ati zaradu po akciji za 10% svake godine, tokom

narednih 5 godina.

manjiti troškove za 15% na em tržištu.

Proširiti se na azijska tržišta.

ati udio na domaćem

tržištu za 10% u narednih 5 godina.

Sprovesti program smanjenja edeće godine.

poslovne veze sa kupcima u Aziji i izvršiti

istraživanje tržišta.

ati broj zaposlenih u cilju poboljšanja ukupne

prodaje. Pribaviti cijene od više

ča prije nabavke materijala.

Ponuditi količinski popust od

ćim kupcima.

esto morati da donose tne“ neplanirane odluke (ili takozvane ad hoc odluke). Ove odluke se donose kao

nost ili problem. Na strateškom nivou planiranja, može se kom nivou, može se pojaviti

predlog o zatvaranju IT odjeljenja organizacije i prebacivanje cjelokupnog IT posla na e. Na operativnom nivou možda treba donijeti odluku da li

anije. Dakle, jedna

2. Troškovno računovodstvo

2.1. Klasifikacija troškova

Jedan od osnovnih zadataka računovodstva troškova je izraproizvoda ili pruženih usluga. Prije nego što se to može urazličitim vrstama troškova i načproizvodnje ili aktivnosti. U ovom poglavlju se razmatraju ranjihova upotreba.

Troškovi se mogu klasifikovati na razliod metoda klasifikacije troškova je njihova podjela na:

• funkcionalne troškove;

• troškove materijala, troškove radne snage i ostale troškove

• direktne i indirektne (opšte troškove)

• troškove proizvoda ili usluge i troškove perioda

• fiksne troškove i varijabilne troškove (ili marginalne troškove)

• troškove koji se mogu izbje

• kontrolabilne i nekontrolabilne troško

1.1. Funkcionalna analiza troškova

U računovodstvu troškova, troškovi se koje se često nailazi su:

• troškovi proizvodnje,

• troškovi administracije,

• troškovi prodaje i distribucije (ili troškovi marketin

• troškovi istraživanja i razvoja

Funkcije za koje se izračunavaju troškovi zavisiuslužnom preduzeću nema troškova proizvodnje. Razlozi za klasifikaciju troškova prema funkciji mogu biti:

• izrada finansijskih izvještaja

• donošenje odluke koje troškove treba ili ne treba koristiti pri vrednovanju zaliha

• primjena kontrole troškova.

Troškovi svake funkcije se mogu porediti sa budžetom, a menadžer koji je odgovoran za te troškove, odgovoran je za svaku neefikasnosproizvodnje biće odgovoran za troškove proizvodnje, a menadžer prodaje za troškove prodaje.

PRIRUČNIK

~ 122 ~

2. Troškovno računovodstvo

Jedan od osnovnih zadataka računovodstva troškova je izračunavanje troškova proizvedenih usluga. Prije nego što se to može učiniti, potrebno je upoznati se sa

itim vrstama troškova i načinom na koji se troškovi ponašaju kada se mijenja nivo proizvodnje ili aktivnosti. U ovom poglavlju se razmatraju različite klasifikacije troškova i

Troškovi se mogu klasifikovati na različite načine u zavisnosti od svrhe za koju se koriste. od metoda klasifikacije troškova je njihova podjela na:

troškove materijala, troškove radne snage i ostale troškove;

ktne i indirektne (opšte troškove);

troškove proizvoda ili usluge i troškove perioda;

fiksne troškove i varijabilne troškove (ili marginalne troškove);

troškove koji se mogu izbjeći i troškove koji se ne mogu izbjeći;

kontrolabilne i nekontrolabilne troškove.

Funkcionalna analiza troškova

unovodstvu troškova, troškovi se često analiziraju po funkciji, na kategorije trošk

troškovi prodaje i distribucije (ili troškovi marketinga),

troškovi istraživanja i razvoja.

unavaju troškovi zavisiće od vrste organizacije. Na primjer, u u nema troškova proizvodnje. Razlozi za klasifikaciju troškova prema

izvještaja,

donošenje odluke koje troškove treba ili ne treba koristiti pri vrednovanju zaliha

primjena kontrole troškova.

Troškovi svake funkcije se mogu porediti sa budžetom, a menadžer koji je odgovoran za te troškove, odgovoran je za svaku neefikasnost ili bespotrebno trošenje. Na primjer, menadžer

e odgovoran za troškove proizvodnje, a menadžer prodaje za troškove prodaje.

unavanje troškova proizvedenih initi, potrebno je upoznati se sa

inom na koji se troškovi ponašaju kada se mijenja nivo ite klasifikacije troškova i

ine u zavisnosti od svrhe za koju se koriste. Neke

esto analiziraju po funkciji, na kategorije troškova na

e od vrste organizacije. Na primjer, u u nema troškova proizvodnje. Razlozi za klasifikaciju troškova prema

donošenje odluke koje troškove treba ili ne treba koristiti pri vrednovanju zaliha,

Troškovi svake funkcije se mogu porediti sa budžetom, a menadžer koji je odgovoran za te t ili bespotrebno trošenje. Na primjer, menadžer

e odgovoran za troškove proizvodnje, a menadžer prodaje za troškove prodaje.


Materijal, radna snaga i ostali rashodi

Osnovna klasifikacija koja se široko koristi u ramaterijala, kao što su sirovine ili komponente, troškova radne snage i ostalih rashoda. Ova klasifikacija treba da bude jednostavna i lako razumljiva.

Organizacije mogu klasifikovati materijal, rad i rashode detaljnije dodjeljivanjem troškova za svaki značajan trošak. Na ovaj nakontrolišu korišćenje određenih resursa. Na primjer, može postojati kategorija troškova za svaku različitu kategoriju radne snage.

Direktni i indirektni troškovi, osnovni i opšti troškovi

Drugi način klasifikacije troškova je pravljenje razlike izme

Direktan trošak je onaj izdatak koji se može neposredno vezati za odreili centar troškova. Na primjer, dirematerijala koji se koriste za izradu tog proizvoda. Direktni troškovi rada tog proizvoda su oni troškovi radne snage koja se neposredno bavi proizvodnjom tog proizvoda. Direktni troškovi nijesu zajednički za sve proizvode, ali trošak radnog mjesta ili ugovora može ukljudirektne rashode opreme nabavljene da bi se obavio taj posao ili direktan trošak podugovara

Osnovni trošak je zbir direktnih troškova materijala, direktnih troškova rada i ostalirashoda.

Indirektni troškovi ili opšti troškovi su oni izdaci koji se ne mogu neposredno vezati za određenu jedinicu troška ili centar troškova i moraju se, stoga, podijeliti na ravnomjernoj osnovi. Na primjer, u prizvodnom preduzematerijala koji se koristi za čišćproizvod su troškovi radne snage koja nije angažovana neposredno na izradi tog proizvoda. U ostale indirektne troškove spadaju grijanja, osvjetljenja i tako dalje.

U proizvodnim preduzećima, svi troškovi administrativnih odjeljenja i odjeljenja prodaje i distribucije često se smatraju indirektnim troškovima i stoga se nadministracije i opšti troškovi prodaje i distribucije.

Ukupan ili pun trošak jedne jedinice je osnovni trošak ili direktni trošak uveopštih troškova koji se sastoje od indirektnog materijala, indirektnog rada i ostalrashoda.

Metode određivanja učešća jedinice proizvodnje u opštim troškovima su objašnjene u narednim poglavljima.

Sažeti prikaz

Direktan materijal Direktan rad Ostali direktni rashodi (povremeno) Osnovni trošak Opšti troškovi proizvodnje Ukupan trošak fabrike


~ 123 ~

Materijal, radna snaga i ostali rashodi

Osnovna klasifikacija koja se široko koristi u računovodstvu troškova je razlikovanje troškova materijala, kao što su sirovine ili komponente, troškova radne snage i ostalih rashoda. Ova klasifikacija treba da bude jednostavna i lako razumljiva.

Organizacije mogu klasifikovati materijal, rad i rashode detaljnije dodjeljivanjem ajan trošak. Na ovaj način menadžerima se omogućuje da planiraju i

enih resursa. Na primjer, može postojati kategorija troškova za itu kategoriju radne snage.

i, osnovni i opšti troškovi

in klasifikacije troškova je pravljenje razlike između direktnih i indirektnih troškova.

je onaj izdatak koji se može neposredno vezati za određenu jedinicu troškova ili centar troškova. Na primjer, direktni troškovi materijala jednog proizvoda su troškovi materijala koji se koriste za izradu tog proizvoda. Direktni troškovi rada tog proizvoda su oni troškovi radne snage koja se neposredno bavi proizvodnjom tog proizvoda. Direktni troškovi

ki za sve proizvode, ali trošak radnog mjesta ili ugovora može ukljudirektne rashode opreme nabavljene da bi se obavio taj posao ili direktan trošak podugovara

je zbir direktnih troškova materijala, direktnih troškova rada i ostali

ili opšti troškovi su oni izdaci koji se ne mogu neposredno vezati za enu jedinicu troška ili centar troškova i moraju se, stoga, podijeliti na ravnomjernoj

osnovi. Na primjer, u prizvodnom preduzeću trošak indirektnog materijala uključišćenje i održavanje mašina. Indirektni troškovi rada za taj

proizvod su troškovi radne snage koja nije angažovana neposredno na izradi tog proizvoda. U ostale indirektne troškove spadaju svi opšti troškovi kao što su troškovi iznajmljivanja zgrade,

ima, svi troškovi administrativnih odjeljenja i odjeljenja prodaje i esto se smatraju indirektnim troškovima i stoga se nazivaju opšti troškovi

administracije i opšti troškovi prodaje i distribucije.

jedne jedinice je osnovni trošak ili direktni trošak uveopštih troškova koji se sastoje od indirektnog materijala, indirektnog rada i ostal

a jedinice proizvodnje u opštim troškovima su objašnjene u narednim

€ X

Direktan rad X Ostali direktni rashodi (povremeno) X Osnovni trošak X Opšti troškovi proizvodnje X Ukupan trošak fabrike X

razlikovanje troškova materijala, kao što su sirovine ili komponente, troškova radne snage i ostalih rashoda. Ova

Organizacije mogu klasifikovati materijal, rad i rashode detaljnije dodjeljivanjem računa in menadžerima se omogućuje da planiraju i

enih resursa. Na primjer, može postojati kategorija troškova za

u direktnih i indirektnih troškova.

đenu jedinicu troškova ktni troškovi materijala jednog proizvoda su troškovi

materijala koji se koriste za izradu tog proizvoda. Direktni troškovi rada tog proizvoda su oni troškovi radne snage koja se neposredno bavi proizvodnjom tog proizvoda. Direktni troškovi

ki za sve proizvode, ali trošak radnog mjesta ili ugovora može uključivati direktne rashode opreme nabavljene da bi se obavio taj posao ili direktan trošak podugovarača.

je zbir direktnih troškova materijala, direktnih troškova rada i ostalih direktnih

ili opšti troškovi su oni izdaci koji se ne mogu neposredno vezati za enu jedinicu troška ili centar troškova i moraju se, stoga, podijeliti na ravnomjernoj

irektnog materijala uključuje trošak enje i održavanje mašina. Indirektni troškovi rada za taj

proizvod su troškovi radne snage koja nije angažovana neposredno na izradi tog proizvoda. U svi opšti troškovi kao što su troškovi iznajmljivanja zgrade,

ima, svi troškovi administrativnih odjeljenja i odjeljenja prodaje i azivaju opšti troškovi

jedne jedinice je osnovni trošak ili direktni trošak uvećan za njen dio opštih troškova koji se sastoje od indirektnog materijala, indirektnog rada i ostalih indirektnih

a jedinice proizvodnje u opštim troškovima su objašnjene u narednim

Troškovi proizvoda i troškovi perioda

Troškovi proizvoda su oni troškovi koji se je trošak izrade ili kupovine jedinice zaliha. U finansijskim izvještajima zalihe treba vrednovati po njihovom ukupnom trošku proizvodnje ili neto ostvarivoj vrijednosti ukoliko je niža. Međutim, za svrhu internog izvještavanja menadžmenta, ne postoji zahtjev da se zalihe vrednuju u skladu sa računovodstvenim standardima i mogu se koristiti drugi metodi procjene vrijednosti zaliha.

Troškovi proizvoda se koriste za:

• procjenu vrijednosti zaliha i utvr• identifikovanje troškova pojedina

koliki dobitak (ili gubitak) svaka od njih ostvaruje.

Troškovi perioda su troškovi koji se ne mogu pripisati troškovima proizvoda,posmatraju kao trošak vremenskog perioda u kojem su nastali. Stoga se oni u punom iznosu unose u bilans uspjeha za odgovarajuzalihe vrednuju po osnovnom trošku, troškovi perioda bitroškovi ostalih funkcija (na primjer, prodaja, marketing, administracija). Ako se zalihe vrednuju po ukupnom trošku proizvodnje (to jest, ukljuproizvodnje), onda su svi ostali funkcionalni troškovi, tro

Razlika između troškova proizvoda i troškova perioda je neophodna za izravrijednosti zaliha i dobitka.

Fiksni i varijabilni troškovi

Upravljačke računovođe klasifikuju troškove prema nanivoa aktivnosti.

Fiksni troškovi su oni troškovi, na koje, u ukupnom iznosu, ne utiu istom iznosu bez obzira koliko se (mnogo ili malo) uradilo tokom odreje zakup fabrike, što je konstantan iznos za svaki perioproizvodi. Zakup za fabriku može biti 5.000 igračaka kao što prikazuje sljedeć

Grafik 1: Ukupni Trošak (u €) 5.000 0 Nivo aktivnosti (br. proizvedenih jedinica)

PRIRUČNIK

~ 124 ~

Troškovi proizvoda i troškovi perioda

izvoda su oni troškovi koji se uključuju pri vrednovanju zaliha. Trošak proizvoda je trošak izrade ili kupovine jedinice zaliha. U finansijskim izvještajima zalihe treba vrednovati po njihovom ukupnom trošku proizvodnje ili neto ostvarivoj vrijednosti ukoliko je niža.

internog izvještavanja menadžmenta, ne postoji zahtjev da se zalihe unovodstvenim standardima i mogu se koristiti drugi metodi procjene

Troškovi proizvoda se koriste za:

procjenu vrijednosti zaliha i utvrđivanje cijene koštanja i bruto dobiti za period;identifikovanje troškova pojedinačnih proizvoda ili grupe proizvoda i izrakoliki dobitak (ili gubitak) svaka od njih ostvaruje.

su troškovi koji se ne mogu pripisati troškovima proizvoda,posmatraju kao trošak vremenskog perioda u kojem su nastali. Stoga se oni u punom iznosu unose u bilans uspjeha za odgovarajući period i ne uključuju pri vrednovanju zaliha. Ako se zalihe vrednuju po osnovnom trošku, troškovi perioda biće opšti troškovi proizvodnje i svi troškovi ostalih funkcija (na primjer, prodaja, marketing, administracija). Ako se zalihe

nuju po ukupnom trošku proizvodnje (to jest, uključujući i dio opštih troškova proizvodnje), onda su svi ostali funkcionalni troškovi, troškovi perioda.

u troškova proizvoda i troškova perioda je neophodna za izra

e klasifikuju troškove prema načinu njihovog reagovanja na promjene

su oni troškovi, na koje, u ukupnom iznosu, ne utiče nivo aktivnosti, veu istom iznosu bez obzira koliko se (mnogo ili malo) uradilo tokom određenog perioda. Primjer je zakup fabrike, što je konstantan iznos za svaki period, bez obzira koliko se, i da li se uopšte,

Zakup za fabriku može biti 5.000 € mjesečno bez obzira da li se proizvodi 2 ili 200 komada edeći dijagram.

Grafik 1: Ukupni fiksni troškovi

Nivo aktivnosti (br. proizvedenih jedinica)

uju pri vrednovanju zaliha. Trošak proizvoda je trošak izrade ili kupovine jedinice zaliha. U finansijskim izvještajima zalihe treba vrednovati po njihovom ukupnom trošku proizvodnje ili neto ostvarivoj vrijednosti ukoliko je niža.

internog izvještavanja menadžmenta, ne postoji zahtjev da se zalihe unovodstvenim standardima i mogu se koristiti drugi metodi procjene

cijene koštanja i bruto dobiti za period; nih proizvoda ili grupe proizvoda i izračunavanje

su troškovi koji se ne mogu pripisati troškovima proizvoda, već se posmatraju kao trošak vremenskog perioda u kojem su nastali. Stoga se oni u punom iznosu

uju pri vrednovanju zaliha. Ako se škovi proizvodnje i svi

troškovi ostalih funkcija (na primjer, prodaja, marketing, administracija). Ako se zalihe i i dio opštih troškova

u troškova proizvoda i troškova perioda je neophodna za izračunavanje

inu njihovog reagovanja na promjene

e nivo aktivnosti, već ostaju đenog perioda. Primjer

d, bez obzira koliko se, i da li se uopšte,

no bez obzira da li se proizvodi 2 ili 200 komada


U stvarnosti, postoji tako visok nivo aktivnosti da se mora zakupiti više od jedne fabrike, pri čemu zakup više nije fiksni trošak (verazuman obim aktivnosti, upravljač Ako su troškovi u ukupnom iznosu fiksni, onda trošak po jedinici mora opadatinivoa aktivnosti kao što prikazuje sl

Grafik 2: Fi

Trošak (u €) Nivo aktivnosti (br. proizvedenih jedinica) Ako se proizvede 2 proizvoda fiksni trošak po jedinici je

Ako se proizvodi 200 proizvoda, fiks

Prema tome, fiksni trošak po jedinici opada po vrijednost.

Varijabilni troškovi su oni troškovi koji se u ukupnom iznosu mijenjaju direktno proporcionalno (srazmjerno) nivou aktivnosti. Primjer su direktni troškovi materijala. Svaka dodatno proizvedena jedinica proizvoda zahtijeva istu koliSlično tome, direktan rad obično se smatra direktnim troškom jer je za proizvodnju svake dodatne jedinice potrebno isto vrijeme kao i za prethodne jedinice, a ako se trošak radne snageutvrđuje na vremenskoj osnovi, svaka dodatna jedinica ima iste troškove rada.

Ukupni varijabilni troškovi mijenjaju se direktno srazmjerno obimu aktivnosti. Na primjer, ako trošak direktnog materijala iznosi 2 kg po cijeni od 2 ukupno iznosi 4 € po proizvodu. Dakle, ukupni trošak materijala je 4 € ako se proizvodi jedna jedinica, 8 € ako se proizvode 2 jedinice i 800 € ako se proizvodi 200 jedinica, kao što prikazuje sljedeći dijagram.


~ 125 ~

U stvarnosti, postoji tako visok nivo aktivnosti da se mora zakupiti više od jedne fabrike, pri emu zakup više nije fiksni trošak (već relativno fiksni). Međutim, sve dok se raz

razuman obim aktivnosti, upravljačke računovođe zakup mogu smatrati fiksnim troškom.

Ako su troškovi u ukupnom iznosu fiksni, onda trošak po jedinici mora opadatikao što prikazuje sljedeći dijagram.

Grafik 2: Fiksni trošak po jedinici


proizvede 2 proizvoda fiksni trošak po jedinici je 5.000, to jest 2.500 € po pr 2

roizvoda, fiksni trošak po jedinici je 5.000 to jest 25 € po proiz 200

Prema tome, fiksni trošak po jedinici opada po degresivnoj stopi, ali nikada ne pada na nultu

su oni troškovi koji se u ukupnom iznosu mijenjaju direktno proporcionalno (srazmjerno) nivou aktivnosti. Primjer su direktni troškovi materijala. Svaka

inica proizvoda zahtijeva istu količinu materijala ččno se smatra direktnim troškom jer je za proizvodnju svake

dodatne jedinice potrebno isto vrijeme kao i za prethodne jedinice, a ako se trošak radne snageuje na vremenskoj osnovi, svaka dodatna jedinica ima iste troškove rada.

Ukupni varijabilni troškovi mijenjaju se direktno srazmjerno obimu aktivnosti. Na primjer, ako trošak direktnog materijala iznosi 2 kg po cijeni od 2 € po kilogramu za svaki pro

€ po proizvodu. Dakle, ukupni trošak materijala je 4 € ako se proizvodi jedna € ako se proizvode 2 jedinice i 800 € ako se proizvodi 200 jedinica, kao što prikazuje

U stvarnosti, postoji tako visok nivo aktivnosti da se mora zakupiti više od jedne fabrike, pri utim, sve dok se razmatra samo

e zakup mogu smatrati fiksnim troškom.

Ako su troškovi u ukupnom iznosu fiksni, onda trošak po jedinici mora opadati sa povećanjem

€ po proizvodu.

€ po proizvodu.

ali nikada ne pada na nultu

su oni troškovi koji se u ukupnom iznosu mijenjaju direktno proporcionalno (srazmjerno) nivou aktivnosti. Primjer su direktni troškovi materijala. Svaka

inu materijala čiji je trošak isti. no se smatra direktnim troškom jer je za proizvodnju svake

dodatne jedinice potrebno isto vrijeme kao i za prethodne jedinice, a ako se trošak radne snage uje na vremenskoj osnovi, svaka dodatna jedinica ima iste troškove rada.

Ukupni varijabilni troškovi mijenjaju se direktno srazmjerno obimu aktivnosti. Na primjer, ako € po kilogramu za svaki proizvod, to

€ po proizvodu. Dakle, ukupni trošak materijala je 4 € ako se proizvodi jedna € ako se proizvode 2 jedinice i 800 € ako se proizvodi 200 jedinica, kao što prikazuje

Grafik 3: Ukupni varijabilni

Trošak (u €) 0 Nivo aktivnosti (br. proizvedenih jedinica

U praksi, kako nivo aktivnosti raste, može dojedinice. Na primjer, ako organizacija kupuje sve vepregovara o popustu sa svojim dobavljapadaju. Međutim, na razumnom nivou aktivnosti, obije direktan trošak po proizvedenoj jedinici, uvijek isti. Ako se takvi troškovi mijenjaju u direktnoj srazmjeri sa nivoom aktivnosti, onda je trošak psljedeći dijagram.

Grafik 4:

Trošak (u €) 4 0 Nivo aktivnosti (br. proizvedenih jedinica) Obično se direktni troškovi proizvoda tretiraju kao varijabilni trošak. Meindirektni troškovi mogu biti varijabilni, poveaktivnosti. Indirektni troškovi koji se mijenjaju sa nivoom aktivnosti nazivaju se opšti varijabilni troškovi.

Direktni troškovi mogu biti fiksni troškovi, dakle oni nidirektni troškovi uvođenja potrošasupervizora, amortizaciju opreme kontakt centra, što su sve fiksni troškovi perioda.

PRIRUČNIK

~ 126 ~

Grafik 3: Ukupni varijabilni troškovi


praksi, kako nivo aktivnosti raste, može doći do promjena u dodatnim troškovima svake jedinice. Na primjer, ako organizacija kupuje sve veće količine materijala, ona može da pregovara o popustu sa svojim dobavljačima tako da troškovi materijala po jedinici

utim, na razumnom nivou aktivnosti, obično su varijabilni troškovi autputa, kao što je direktan trošak po proizvedenoj jedinici, uvijek isti. Ako se takvi troškovi mijenjaju u direktnoj srazmjeri sa nivoom aktivnosti, onda je trošak po jedinici konstantan kao što pokazuje

Grafik 4: Varijabilni troškovi po jedinici


no se direktni troškovi proizvoda tretiraju kao varijabilni trošak. Međmogu biti varijabilni, povećavajući svoj ukupan iznos sa porastom obima

aktivnosti. Indirektni troškovi koji se mijenjaju sa nivoom aktivnosti nazivaju se opšti

Direktni troškovi mogu biti fiksni troškovi, dakle oni nijesu uvijek varijabilni. Na primjer, enja potrošačkog kontakt centra uključuju trošak zakupa centra, zarade

supervizora, amortizaciju opreme kontakt centra, što su sve fiksni troškovi perioda.

i do promjena u dodatnim troškovima svake ine materijala, ona može da

ima tako da troškovi materijala po jedinici proizvoda no su varijabilni troškovi autputa, kao što

je direktan trošak po proizvedenoj jedinici, uvijek isti. Ako se takvi troškovi mijenjaju u o jedinici konstantan kao što pokazuje

no se direktni troškovi proizvoda tretiraju kao varijabilni trošak. Međutim, i određeni i svoj ukupan iznos sa porastom obima

aktivnosti. Indirektni troškovi koji se mijenjaju sa nivoom aktivnosti nazivaju se opšti

ijabilni. Na primjer, uju trošak zakupa centra, zarade

supervizora, amortizaciju opreme kontakt centra, što su sve fiksni troškovi perioda.


Poluvarijabilni troškovi

Poluvarijabilni troškovi su oni troškovi koji imaju i fiksne i varijabilne elemente. Primjer su troškovi telefona, koji se sastoje od fiksne pretplate i naknade za utrošene impulse. Kako broj impulsa pokazuje tendenciju variranja sa obimom aktivnosti, troškovi telefona su približno poluvarijabilni u odnosu na obim proizvodnje i prodaje.

Poluvarijabilni trošak ima fiksni element i varijabilni element. Na primjer, telefonska pretplata je fiksna, ali postoji i varijabilni trošak jednog poziva.

Grafik 5: Poluvarijabilni troškovi, na primjer

Trošak (u €) 0 Nivo aktivnosti (br. proizvedenih jedinica)

Relativno fiksni troškovi

Relativno fiksni troškovi („stepenasti“opseg nivoa aktivnosti, potom se mijenjaju, a onda su ponovo konstantni za slPrimjer je trošak zarada supervizora. Nadovoljno je imati samo jednog supervizora, meproizvoda neophodna su dva supervizora.

Relativno fiksni troškovi, na primjer, zarade supervizora

Grafik 6:

Trošak (u €)

0 Nivo aktivnosti (br. proizvedenih jedinica


~ 127 ~

i troškovi koji imaju i fiksne i varijabilne elemente. Primjer su troškovi telefona, koji se sastoje od fiksne pretplate i naknade za utrošene impulse. Kako broj impulsa pokazuje tendenciju variranja sa obimom aktivnosti, troškovi telefona su približno

uvarijabilni u odnosu na obim proizvodnje i prodaje.

Poluvarijabilni trošak ima fiksni element i varijabilni element. Na primjer, telefonska pretplata rijabilni trošak jednog poziva.

Grafik 5: Poluvarijabilni troškovi, na primjer troškovi telefona


stepenasti“ troškovi) su oni troškovi koji su konstantni za odreopseg nivoa aktivnosti, potom se mijenjaju, a onda su ponovo konstantni za slPrimjer je trošak zarada supervizora. Na primjer, za obim proizvodnje do 50 proizvoda dovoljno je imati samo jednog supervizora, međutim, ako se proizvodi izmeproizvoda neophodna su dva supervizora.

na primjer, zarade supervizora

Grafik 6: Relativno fiksni troškovi


i troškovi koji imaju i fiksne i varijabilne elemente. Primjer su troškovi telefona, koji se sastoje od fiksne pretplate i naknade za utrošene impulse. Kako broj impulsa pokazuje tendenciju variranja sa obimom aktivnosti, troškovi telefona su približno

Poluvarijabilni trošak ima fiksni element i varijabilni element. Na primjer, telefonska pretplata

troškovi) su oni troškovi koji su konstantni za određeni opseg nivoa aktivnosti, potom se mijenjaju, a onda su ponovo konstantni za sljedeći opseg.

primjer, za obim proizvodnje do 50 proizvoda utim, ako se proizvodi između 50 i 100

Primjena fiksnih i varijabilnih troškova

Razlikovanje fiksnih i varijabilnih troškova može se koristiti:

• pri utvrđivanju proizvodnih troškova (na primjer, marginalni troškovi);

• kao dopuna analizi profitabilnosti;

• kao pomoć menadžerima pri donošenju odluke o poveaktivnosti;

• za procjenu budućih troškova (prognoze i budžetiranje)

• za procjenu koliki troškovi treba da budu (za kontrolu budžeta) i ocjenu perf

Poluvarijabilni troškovi obično se dijele na svoje fiksne i varijabilne komponeuključuje se u fiksne troškove odrevarijabilne troškove.

Poznavanje relativno fiksnih troškova znaju da li će kao rezultat određene odlmeđutim, često je moguće posmatrati relativno fiksne troškove, ili kao fiksne troškove perioda (uz pretpostavku da će aktivnost ostati u onom opsegu u kome ovi troškovi ostaju na istom nivou), ili kao varijabilne troškove, gdje postoji veliki broj malih povepovećava. Kada postoji veliki broj malih poveteretiti taj trošak kao varijabilni.

2.2. Ponašanje troškova

Ponašanje troškova odražava načkako se mijenja obim aktivnosti, na primjer, obim proizvodnje i prodaje. Postoji razlika između fiksnih troškova i varijabilnih troškova. U ukupnom iznosu, fiksni troškovi ostaju nepromijenjeni bez obzira na nivo aktivnostidalje). Nasuprot tome, ukupni vaktivnosti. Neke posebne vrste troškova imaju „neuobi

Ove razlike u ponašanju troškova utiznaju koji će se troškovi i za koliko promijeniti

Ukupan trošak

Ponašanje troškova je način na koji fluktuacije nivoa aktivnosti utitroškove po jedinici. Pojam „troškovi“ se mogu odnositi na odreukupan godišnji trošak osiguranja motornog vozila ili ukupan trošak pakovanja i poštarine tokom određenog perioda. Alternativno, pojam „ukupni troškovi“ se može odnositi na ukupne troškove proizvodnje ili ukupne opšte troškove prodaje i distribucije i tako dalje.

Opšta pretpostavka u upravljačkom rapripadaju jednoj od sljedećih kategorija:

• Potpuno fiksni. Troškovi kao što su periodi

• Potpuno varijabilni. Troškovi kao što su troškopotpuno varijabilni.

PRIRUČNIK

~ 128 ~

Primjena fiksnih i varijabilnih troškova

Razlikovanje fiksnih i varijabilnih troškova može se koristiti:

ivanju proizvodnih troškova (na primjer, marginalni troškovi);

dopuna analizi profitabilnosti;

menadžerima pri donošenju odluke o povećanju ili smanjenju nivoa

ih troškova (prognoze i budžetiranje);

a procjenu koliki troškovi treba da budu (za kontrolu budžeta) i ocjenu perf

čno se dijele na svoje fiksne i varijabilne komponeiksne troškove određenog perioda, dok se varijabilni dio uklju

Poznavanje relativno fiksnih troškova može biti značajno za donosioce odluka koji treba da đene odluke troškovi porasti ili pasti „za jedan stepen

e posmatrati relativno fiksne troškove, ili kao fiksne troškove perioda e aktivnost ostati u onom opsegu u kome ovi troškovi ostaju na istom

nivou), ili kao varijabilne troškove, gdje postoji veliki broj malih povećanja kako se aktivnost ava. Kada postoji veliki broj malih povećanja, kako nivo aktivnosti rast

Ponašanje troškova odražava način na koji se ukupni troškovi ili troškovi po jedinici mijenjaju kako se mijenja obim aktivnosti, na primjer, obim proizvodnje i prodaje. Postoji

u fiksnih troškova i varijabilnih troškova. U ukupnom iznosu, fiksni troškovi ostaju nepromijenjeni bez obzira na nivo aktivnosti, to jest nivo proizvodnje, nivo prodaje i tako

varijabilni troškovi mijenjaju se u skladu sa promjenom nivoa aktivnosti. Neke posebne vrste troškova imaju „neuobičajeni“ obrazac ponašanja.

Ove razlike u ponašanju troškova utiču na odluke menadžera. Često je potrebno da menadžeri e se troškovi i za koliko promijeniti kao rezultat odluke koju razmatraju.

in na koji fluktuacije nivoa aktivnosti utiču na ukupne troškove ili troškove po jedinici. Pojam „troškovi“ se mogu odnositi na određenu stavku troška kao što je

ošak osiguranja motornog vozila ili ukupan trošak pakovanja i poštarine enog perioda. Alternativno, pojam „ukupni troškovi“ se može odnositi na ukupne

troškove proizvodnje ili ukupne opšte troškove prodaje i distribucije i tako dalje.

čkom računovodstvu i računovodstvu troškova je da troškovi ih kategorija:

Potpuno fiksni. Troškovi kao što su periodični zakupi i plate viših menadžera su fiksni.

Potpuno varijabilni. Troškovi kao što su troškovi direktnog materijala su obi

ivanju proizvodnih troškova (na primjer, marginalni troškovi);

anju ili smanjenju nivoa

a procjenu koliki troškovi treba da budu (za kontrolu budžeta) i ocjenu performansi.

no se dijele na svoje fiksne i varijabilne komponente. Fiksni dio enog perioda, dok se varijabilni dio uključuje u ukupne

ajno za donosioce odluka koji treba da za jedan stepen“. U praksi,

e posmatrati relativno fiksne troškove, ili kao fiksne troškove perioda e aktivnost ostati u onom opsegu u kome ovi troškovi ostaju na istom

anja kako se aktivnost o nivo aktivnosti raste, pravilno je

ili troškovi po jedinici mijenjaju kako se mijenja obim aktivnosti, na primjer, obim proizvodnje i prodaje. Postoji značajna

u fiksnih troškova i varijabilnih troškova. U ukupnom iznosu, fiksni troškovi nivo proizvodnje, nivo prodaje i tako

aju se u skladu sa promjenom nivoa ajeni“ obrazac ponašanja.

esto je potrebno da menadžeri kao rezultat odluke koju razmatraju.

u na ukupne troškove ili enu stavku troška kao što je

ošak osiguranja motornog vozila ili ukupan trošak pakovanja i poštarine enog perioda. Alternativno, pojam „ukupni troškovi“ se može odnositi na ukupne

troškove proizvodnje ili ukupne opšte troškove prodaje i distribucije i tako dalje.

unovodstvu troškova je da troškovi

ni zakupi i plate viših menadžera su fiksni.

vi direktnog materijala su obično


• Polufiksni i poluvarijabilni. Iako se fiksni i varijabilni elementi mogu razdojiti na svoje fiksne i varijabilne djelove, neke pojedinapoluvarijabilne kao što su tropoziva). Takođe je mogućposmatrani, oni polufiksni i poluvarijabilni.

S obzirom na ovu pretpostavku, formula za ukupne troškove (UT) mo

UT = a + bx gdje su:

a = fiksni troškovi za dati period

b = varijabilni troškovi po jedinici aktivnosti i

x = broj jedinica aktivnosti

2.3. Poslovni računovođa

U nastavku je prikazana organizaciona šema Top tables. Bob računovođom kako bi odlučio šta da preduzme.

Skladište i prodavnice Odjeljenje za

proizvodnju

ProizvodnjaSječenje

Montaža

Završni radovi

Istraživanje i

razvoj

Poslovni računovođa blisko sarađbudžeta, te pružanja informacija kako bi se o

Na primjer, poslovni računovođizračunali troškovi proizvodnje stolova i odredila njihova prodajna cijenračunovođa imati informaciju koja učionicu.


~ 129 ~

Polufiksni i poluvarijabilni. Iako se fiksni i varijabilni elementi mogu razdojiti na svoje fiksne i varijabilne djelove, neke pojedinačne stavke troškova su polufiksne i poluvarijabilne kao što su troškovi telefona (fiksni trošak pretplate + varijabilan trošak

e je moguće uzeti ukupne opšte troškove i pretpostaviti da su, ukupno posmatrani, oni polufiksni i poluvarijabilni.

S obzirom na ovu pretpostavku, formula za ukupne troškove (UT) može da glasi:

a = fiksni troškovi za dati period

b = varijabilni troškovi po jedinici aktivnosti i

x = broj jedinica aktivnosti

nastavku je prikazana organizaciona šema Top tables. Bob će se konsultovati sa poslovnim io šta da preduzme.

Top tables

Organizaciona šema

Poslovni direktor

Bob Smit

Odjeljenje za prodajuSkladište i prodavnice Odjeljenje za podršku

Sirovine

Radni

proces

Proizvedena

roba

Prodaja

Marketinške

kampanje

FinansijePoslovni izvještaji

Finansijski izvještaji

Kadrovsko

Održavanje

Nabavka

a blisko sarađuje sa odjeljenjima u Top tables u okviru procesa budžeta, te pružanja informacija kako bi se osigurala efikasnost odjeljenja.

unovođa blisko sarađuje sa odjeljenjem za proizvodnju kako bi se unali troškovi proizvodnje stolova i odredila njihova prodajna cijena. Ta

imati informaciju koja će pokazati da li iznos od £ 40 pokriva troškove stola za

Polufiksni i poluvarijabilni. Iako se fiksni i varijabilni elementi mogu razdojiti na svoje ne stavke troškova su polufiksne i

škovi telefona (fiksni trošak pretplate + varijabilan trošak e uzeti ukupne opšte troškove i pretpostaviti da su, ukupno

že da glasi:

e se konsultovati sa poslovnim

Odjeljenje za podršku

ansijePoslovni izvještaji

Finansijski izvještaji

Kadrovsko

Održavanje

Nabavka

u okviru procesa utvrđivanja

uje sa odjeljenjem za proizvodnju kako bi se a. Tako će poslovni

iva troškove stola za

Poslovne računovodstvene informacije ukljuza prodaju i nivou zaliha. Ukoliko je zaliha stonarudžbe, moguće je do kraja narednog dana školi isp

Poslovni računovođa je takođe upoznat i sa troškovima i budžetom odjeljenja za istraživanje i razvoj. Te informacije će mu omogkoji treba izraditi radi odlučivanja da

Uloga poslovnog računovođe

Uloga poslovnog računovođe obuhvata planiranju, donošenju odluka i kontroli u svim odjeljenima, podržavajuodjeljenja i više rukovodstvo koji nadgledaju

Funkcije poslovnog računovođe

Funkcije poslovnog računovođe mogu se ukratko

1. Pružanje informacija o troškovima. Ratroškovi prate i akumuliraju, a potom se stavljaju na raInformacije o troškovima pomažu i u utvrrazličitih proizvoda i usluga.

2. Pružanje informacija za planiranje i kontrolu. Ovo ukljurukovodstva na ključne oblasti i pitanja kako bi se pomogloefikasnog funkcionisanje subjekta.

3. Pružanje informacija kako Uopšteno, „bolje“ odluke Informacije koje pruža poslovni raomogućavaju donošenje bolje inforješavanju problema, na primjer sugerisanjem mogumože da pruži informacije koje su potrebne radi utvrostvare dugoročni ciljevi poslova

3.1. Materijal

Potrebno je da razumijete procedure prijema porunjegove vrijednosti, izdavanje materijala iz skladišta i utvrutvrđivanje vrijednosti krajnjih zaliha. U ovom poglavlju razmatraju se troškovi materijala, a posebno sirovina i robe za dalju prodaju.

Takođe se razmatraju i kontrolne mjere za spredrži u skladištu.

Poručivanje, primanje i izdavanje materij

Za potrebe utvrđivanja troškova, materijal se može podijeliti na direktan i indirektan materijal.

• Direktan materijal su sirovine od kojih je izra

PRIRUČNIK

~ 130 ~

unovodstvene informacije uključuju informacije o nivou proizvodnje, narudžbama i nivou zaliha. Ukoliko je zaliha stolova dovoljna i ako nijesu potrebni za hitne

e je do kraja narednog dana školi isporučiti 50 stolova za učionicu.

đe upoznat i sa troškovima i budžetom odjeljenja za istraživanje i e mu omogućiti da izvrši procjenu troškova i koristi softverski paket

ivanja da li će softver biti od koristi.

đe obuhvata čitav subjekt. Poslovne računovoenju odluka i kontroli u svim odjeljenima, podržavajući rukovodioce pojedinih

koji nadgledaju čitav subjekt.

Funkcije poslovnog računovođe

đe mogu se ukratko predstaviti na sljedeći način:

e informacija o troškovima. Računovodstvo troškova se bavi natroškovi prate i akumuliraju, a potom se stavljaju na račun izlaznih jedinica Informacije o troškovima pomažu i u utvrđivanju procjene inventara i profitabilnosti

itih proizvoda i usluga.

Pružanje informacija za planiranje i kontrolu. Ovo uključuje usmjeravanje pažnje ne oblasti i pitanja kako bi se pomoglo u osiguravanju efektivnog i

kasnog funkcionisanje subjekta.

ija kako bi se omogućilo rukovodstvu da donosi bolje odluke. „bolje“ odluke će se donositi ukoliko se pruže relevantne informacije.

Informacije koje pruža poslovni računovođa (ili funkcija poslovnog raavaju donošenje bolje informisanih odluka. Poslovni računovođ

rješavanju problema, na primjer sugerisanjem mogućih posljedica određmože da pruži informacije koje su potrebne radi utvrđivanja najboljeg na

ni ciljevi poslovanja.

3. Elementi troška

Potrebno je da razumijete procedure prijema poručenog materijala u skladište i evidentiranje njegove vrijednosti, izdavanje materijala iz skladišta i utvrđivanje njegove cijene, kao i

zaliha. U ovom poglavlju razmatraju se troškovi materijala, a posebno sirovina i robe za dalju prodaju.

e se razmatraju i kontrolne mjere za sprečavanje gubitaka na zalihama dok se materijal

Poručivanje, primanje i izdavanje materijala sa zaliha

ivanja troškova, materijal se može podijeliti na direktan i indirektan materijal.

Direktan materijal su sirovine od kojih je izrađen određeni proizvod.

izvodnje, narudžbama su potrebni za hitne čionicu.

e upoznat i sa troškovima i budžetom odjeljenja za istraživanje i iti da izvrši procjenu troškova i koristi softverski paket

čunovođe pomažu u i rukovodioce pojedinih

čin:

unovodstvo troškova se bavi načinom kako se dinica ili odjeljenja.

ivanju procjene inventara i profitabilnosti

uje usmjeravanje pažnje u osiguravanju efektivnog i

ilo rukovodstvu da donosi bolje odluke. e se donositi ukoliko se pruže relevantne informacije.

a (ili funkcija poslovnog računovodstva) unovođa će pomoći pri

ih posljedica određenih aktivnosti, te ivanja najboljeg načina da se

enog materijala u skladište i evidentiranje ivanje njegove cijene, kao i

zaliha. U ovom poglavlju razmatraju se troškovi materijala, a

avanje gubitaka na zalihama dok se materijal

ivanja troškova, materijal se može podijeliti na direktan i indirektan materijal.


• Indirektni materijal su pojedine vrste zalihe koje se koriste u

Procedure i dokumenta za nabavku materijala

Korisno je znati koji se formulari dobavljača, trebovanje materijala iz skladišta i utvrtroškova proizvodnje ili centrima opštih troškova.

Proces nabavke materijala obično po

Trebovanje

Trebovanje je formalni zahtjev za materijalom koji treba kupiti. Trebovanje može pripremiti neko od zaposlenih u skladištu ili zaliha opadne na unaprijed utvrđen nivo.

Alternativno, trebovanje može pripremiti neko u odjeljenju u kojem se materijal koristi. Trebovanje mora odobriti ovlašpotpisivanjem formulara.

Primjer trebovanja dat je na slici

Datum _________20__ Serijski broj _______Svrha*: zalihe/potrebna proizvodnja/potrošna roba

Kapitalna oprema (veza sa bud

Količina i

jedinica

O p i s

Odjeljenje ____________

Porudžbenica U velikim organizacijama često postoji odjeljenje nabavke obrađuju odobrena trebovanja i šaljupravilno odobrenog trebovanja, referent nabavke odabira dobavljadobavljača zasniva se na cijeni, rokovima isporuke, kolidobavljačem. Porudžbenica je zahtjev koji se šalje dobavljaodabranom dobavljaču, a jednu ili više kopija zadržava odjeljenje nabavke.


~ 131 ~

Indirektni materijal su pojedine vrste zalihe koje se koriste u proizvodnji.

Procedure i dokumenta za nabavku materijala

je znati koji se formulari ili dokumenta mogu koristiti za poručivanje materijala od a, trebovanje materijala iz skladišta i utvrđivanje troška materijala izdatog centrima roizvodnje ili centrima opštih troškova.

čno počinje trebovanjem.

Trebovanje je formalni zahtjev za materijalom koji treba kupiti. Trebovanje može pripremiti neko od zaposlenih u skladištu ili ga može automatski izraditi računarski sistem kada kolizaliha opadne na unaprijed utvrđen nivo.

Alternativno, trebovanje može pripremiti neko u odjeljenju u kojem se materijal koristi. je mora odobriti ovlašćeno lice kao što je menadžer u prodavnici, obi

5:

Slika 5. Trebovanje materijala

TREBOVANJE

Datum _________20__ Serijski broj _______Svrha*: zalihe/potrebna proizvodnja/potrošna roba

Kapitalna oprema (veza sa budžetom...) * obrisati neophodno

Šifra Mate-rijala

Šifra posla

ili odjelj.

Potrebna količ. Porudžbenica Datum Mjesto Broj Datum Dobavlja

Odjeljenje ____________ Odjeljenje __________

često postoji odjeljenje nabavke čiji referenti imaju zadatak da a trebovanja i šalju porudžbine odgovarajućim dobavljač

pravilno odobrenog trebovanja, referent nabavke odabira dobavljača i vrši porudžbinu. Izbor a zasniva se na cijeni, rokovima isporuke, količini i istoriji poslovanja s tim

je zahtjev koji se šalje dobavljaču radi kupovine dobara. Jedan primjerak se šalje u, a jednu ili više kopija zadržava odjeljenje nabavke.

proizvodnji.

čivanje materijala od ivanje troška materijala izdatog centrima

Trebovanje je formalni zahtjev za materijalom koji treba kupiti. Trebovanje može pripremiti unarski sistem kada količina

Alternativno, trebovanje može pripremiti neko u odjeljenju u kojem se materijal koristi. kao što je menadžer u prodavnici, obično

Datum _________20__ Serijski broj _______

Dobavljač

Odjeljenje __________

iji referenti imaju zadatak da im dobavljačima. Po prijemu

a i vrši porudžbinu. Izbor ini i istoriji poslovanja s tim

u radi kupovine dobara. Jedan primjerak se šalje

Slika br. 6:

Primjer porudžbenice dat je

Za _________________________ Serijski broj: _______________ _________________________ Datum ____________________ _________________________ Broj Molim Vas isporučite prema priloženim uslovima nabavke Količina Opis

Vaša ponuda _____________________________ Isporučiti, plaćenim prevozom prema ____________ uslovima Molimo Vas da navedete broj ove porudžbenice na svim dopisima, otpremnicama i fakturama.

Kopija porudžbenice šalje se odjeljenju koje prima proizvode kao

Ako dobavljač ne ispuni obećanje u vezi sa isporukom, može doće spriječiti kompaniju da ispuni svoja obeznačaja je da se sa dobavljačima održavaju bliski odnosi kako bi oni blagovremeno obavijestili kompaniju o eventualnom kašnjenju isporuke.

Prijemnica

Kada se roba primi od dobavljača, dobavljaisporučio. Prijemno odjeljenje:

• Provjerava koji su proizvodi isporudobavljač i broj porudžbenice na koju se ispor

• Provjerava otpremnicu koja prati materijal da bi provjerilo da li se ona slaže sa fiziproizvodima u pogledu koli

• Provjerava kopiju otpremnice da bi provjerilo da li je isporuporučena.

PRIRUČNIK

~ 132 ~

Slika br. 6: Porudžbenica materijala (obrazac)

Primjer porudžbenice dat je na sljedećoj slici:

PORUDŽBENICA

Za _________________________ Serijski broj: ________________________________________ Datum _____________________________________________ Broj trebovanja:_____________

Molim Vas isporučite prema priloženim uslovima nabavke.

Opis Šifra Datum isporuke

Cijena Za

uda _______________________________________ćenim prevozom prema ___________________

Molimo Vas da navedete broj ove porudžbenice na svim ima, otpremnicama i fakturama.

Za ABC d.o.o.

______________________ Kupac

Kopija porudžbenice šalje se odjeljenju koje prima proizvode kao potvrda očekivane isporuke.

ćanje u vezi sa isporukom, može doći do zastoja u iti kompaniju da ispuni svoja obećanja u vezi sa isporukom kupcima. Od presudnog

čima održavaju bliski odnosi kako bi oni blagovremeno obavijestili kompaniju o eventualnom kašnjenju isporuke.

Kada se roba primi od dobavljača, dobavljač šalje otpremnicu u kojoj navodi koje je proizvode

rovjerava koji su proizvodi isporučeni, u kojoj količini, vidljivi kvalitet, ko je i broj porudžbenice na koju se isporuka odnosi.

Provjerava otpremnicu koja prati materijal da bi provjerilo da li se ona slaže sa fiziproizvodima u pogledu količine, opisa i tako dalje.

Provjerava kopiju otpremnice da bi provjerilo da li je isporučena roba koja je i

Za _________________________ Serijski broj: _______________ _________________________ Datum ____________________

trebovanja:_____________

Za

__________ _______

čekivane isporuke.

i do zastoja u poslovanju što anja u vezi sa isporukom kupcima. Od presudnog

ima održavaju bliski odnosi kako bi oni blagovremeno obavijestili

šalje otpremnicu u kojoj navodi koje je proizvode

ini, vidljivi kvalitet, ko je

Provjerava otpremnicu koja prati materijal da bi provjerilo da li se ona slaže sa fizičkim

čena roba koja je i


• Priprema prijemnicu.

U prijemnici se bilježe detalji o materijalu primljenom od dobavljadodatni podaci kao što je, na primjer

Prijemnica je osnova za evidentiranje prijema u

Određene proizvode treba detaljno provjeriti i/ili hemijski analizirati. Provjera se obobavlja na uzorku, to jest na određpo detaljnoj specifikaciji navedenoj u porudžbenici.

Faktura

Faktura je račun koji se dobija od dobav

Kopija prijemnice šalje se odjeljenju nabavke zajedno sa kopijom porudžbenice. Kada se primi faktura dobavljača, ova tri dokumenta proslfakture.

Skladištenje i čuvanje

Magacioner je odgovoran da materijal bude dostupan za korišpožara i krađe, kao i za ekonomičskladište bude efikasno organizovano prema sl

• Materijal treba da bude blizu mjesta na kojem se naj

• Police i prolazi treba da budu tako rasporemože lako da priđe svakom mjestu.

• Pošto je prostor skup, treba koristiti visinu skladišta.

• Materijal treba pakovati u kolikomada, itd.

• Treba koristiti palete tako da se materijali mogu pomoskladišta na istoj paleti.

• Police i ograđena mjesta treba pravilno obilježiti da bi se obezbijedila identifikmaterijala.

• Materijal se u skladištu slaže na takav na

• Rasut materijal treba uskladištiti na naDakle, umjesto stavljanja svog materijala na veliku gomilu, treba ga ramanje, poznate količine.

• Materijal koji se relativno lako pomjera može se uskladištiti na police koje su postavljene na šine tako da se one u prednjem redu pomjeraju postrance kako bi se pristupilo policama u zadnjem dijelu.

Pošto su neki od navedenih principa u praksi suprokoristi prije usvajanja konačnog izgleda skladišta.


~ 133 ~

se bilježe detalji o materijalu primljenom od dobavljača i ukljudodatni podaci kao što je, na primjer, skladišna šifra stavke materijala.

Prijemnica je osnova za evidentiranje prijema u skladište.

eba detaljno provjeriti i/ili hemijski analizirati. Provjera se obna određenom broju slučajno odabranih komada koji se provjeravaju

po detaljnoj specifikaciji navedenoj u porudžbenici.

od dobavljača.

Kopija prijemnice šalje se odjeljenju nabavke zajedno sa kopijom porudžbenice. Kada se primi a, ova tri dokumenta prosljeđuju se licu nadležnom za odobravanje pla

ran da materijal bude dostupan za korišćenje, zaštiće, kao i za ekonomičnost rukovanja. Da bi se ostvarili ovi ciljevi neophodno je da

skladište bude efikasno organizovano prema sljedećim principima:

blizu mjesta na kojem se najčešće koristi.

Police i prolazi treba da budu tako raspoređeni da oprema za mehanie svakom mjestu.

Pošto je prostor skup, treba koristiti visinu skladišta.

Materijal treba pakovati u količine kako se obično izdaju, na primjer, kilogram, sto

Treba koristiti palete tako da se materijali mogu pomoću viljuškara unijeti i iznijeti iz

ena mjesta treba pravilno obilježiti da bi se obezbijedila identifik

Materijal se u skladištu slaže na takav način da se prvo izdaju stare zalihe.

erijal treba uskladištiti na način koji olakšava procjenu količDakle, umjesto stavljanja svog materijala na veliku gomilu, treba ga ra

Materijal koji se relativno lako pomjera može se uskladištiti na police koje su postavljene na šine tako da se one u prednjem redu pomjeraju postrance kako bi se pristupilo policama u zadnjem dijelu.

avedenih principa u praksi suprotstavljeni, potrebno je ocijeniti relativne nog izgleda skladišta.

a i uključuju određeni

eba detaljno provjeriti i/ili hemijski analizirati. Provjera se obično ajno odabranih komada koji se provjeravaju

Kopija prijemnice šalje se odjeljenju nabavke zajedno sa kopijom porudžbenice. Kada se primi uju se licu nadležnom za odobravanje plaćanja te

enje, zaštićen od oštećenja, nost rukovanja. Da bi se ostvarili ovi ciljevi neophodno je da

eni da oprema za mehaničko rukovanje

no izdaju, na primjer, kilogram, sto

u viljuškara unijeti i iznijeti iz

ena mjesta treba pravilno obilježiti da bi se obezbijedila identifikacija

in da se prvo izdaju stare zalihe.

in koji olakšava procjenu količina na zalihama. Dakle, umjesto stavljanja svog materijala na veliku gomilu, treba ga rasporediti na

Materijal koji se relativno lako pomjera može se uskladištiti na police koje su postavljene na šine tako da se one u prednjem redu pomjeraju postrance kako bi se

stavljeni, potrebno je ocijeniti relativne

Magacinske kartice

Magacinska kartica je jednostavna evidencija prijema, izdavanja i salda zaliha koju vode skladištari. Kada se koriste ove kartice:

• one se drže na fizičkom mjestu (ili „rafu“) gdje se drže i odgovaraju

• postoji kartica za svaku stavku zaliha, i

• kartica se ažurira prilikom izdavanja i prijema stavki zaliha tako da ona uvijek prikazuje trenutni saldo zaliha.

Ova kartica, stoga, predstavlja „duplikat“ informacija o kolizaliha, a skladištari često smatraju da je evidencija o raspoloživim zalihama i izdatim količinama vrlo korisna pomoć za obavljanje svakodnevnih zadprovjere stanja zaliha u računarskom sistemu ili manuelnom si

Interno trebovanje i izdavanje materijala

Zahtjevi za materijalom koji će se izdati iz skladišta i proslijediti proizvodnom ili drugom odjeljenju počinju internim trebovanjem. Ovaj dokument ima dvije funkcije: njime se daje odobrenje skladištaru da pošalje materijal i predstavlja osnovu za ažuriranje stanja u knjizi zaliha i na magacinskoj kartici.

Slika br. 7:

Primjer internog trebovanja dat je na sl

Mjesto/ Centar troškova br. __________________ Datum Šifra br. Opis

Odobrio: Magacioner:

Primio: Unio na magacinsku

karticu:

(Napomena: kada se neiskorišćeni materijal po formi sličan internom trebovanju, ali se štampa u druga

Predmeti male vrijednosti kao što su ekseri i šrafovi teoretski predstavljaju direktan makoji se može vezati za specifične porudžbine. Meobično tretiraju kao opšti troškovi. Mogupokrile potrebe u određenom periodu.

PRIRUČNIK

~ 134 ~

je jednostavna evidencija prijema, izdavanja i salda zaliha koju vode se koriste ove kartice:

kom mjestu (ili „rafu“) gdje se drže i odgovarajuće zalihe stavki,

postoji kartica za svaku stavku zaliha, i

kartica se ažurira prilikom izdavanja i prijema stavki zaliha tako da ona uvijek prikazuje

Ova kartica, stoga, predstavlja „duplikat“ informacija o količini koje se evidentiraju u knjizi esto smatraju da je evidencija o raspoloživim zalihama i izdatim

ć za obavljanje svakodnevnih zadataka. (Ovo je podesnije od unarskom sistemu ili manuelnom sistemu knjige zaliha

Interno trebovanje i izdavanje materijala

će se izdati iz skladišta i proslijediti proizvodnom ili drugom u internim trebovanjem. Ovaj dokument ima dvije funkcije: njime se daje

odobrenje skladištaru da pošalje materijal i predstavlja osnovu za ažuriranje stanja u knjizi

Slika br. 7: Interno trebovanje (obrazac)

internog trebovanja dat je na sljedećoj slici:

INTERNO TREBOVANJE Serijski broj_________

Centar troškova br. __________________ Datum ____________

Količina ili težina

Samo za odjeljenje troškova Cijena Količina € Skladišna

knjiga

Magacioner: Cijenu unio:

Unio na magacinsku

karticu:

Kalkulaciju provjerio:

ćeni materijal vrati u skladište transakcija se bilježi na dokumentu koji je an internom trebovanju, ali se štampa u drugačijoj boji).

Predmeti male vrijednosti kao što su ekseri i šrafovi teoretski predstavljaju direktan mačne porudžbine. Međutim, zbog njihove male vrijednosti oni se

no tretiraju kao opšti troškovi. Moguće je poslati trebovanja za veću kolienom periodu.

je jednostavna evidencija prijema, izdavanja i salda zaliha koju vode

će zalihe stavki,

kartica se ažurira prilikom izdavanja i prijema stavki zaliha tako da ona uvijek prikazuje

e se evidentiraju u knjizi esto smatraju da je evidencija o raspoloživim zalihama i izdatim

ataka. (Ovo je podesnije od stemu knjige zaliha).

e se izdati iz skladišta i proslijediti proizvodnom ili drugom u internim trebovanjem. Ovaj dokument ima dvije funkcije: njime se daje

odobrenje skladištaru da pošalje materijal i predstavlja osnovu za ažuriranje stanja u knjizi

Serijski broj_________

____________

Skladišna knjiga

transakcija se bilježi na dokumentu koji je ijoj boji).

Predmeti male vrijednosti kao što su ekseri i šrafovi teoretski predstavljaju direktan materijal utim, zbog njihove male vrijednosti oni se

ću količinu da bi se


Skladišna knjiga

Računovodstveno obuhvatanje direktnog materijala vrši se u skladišnoj knjizi. To je detaljna evidencija za svaku stavku zaliha, u kojoj se bilježe primljene i izdate kolivrijednost, kao i vrijednost tekućkartica ili, što je danas najčešće u formi odštampanih listova sa ra

Skladišna knjiga, osim svoje funkcije kao dosnovu za procedure kontrole zaliha.

Ova evidencija tekućih zaliha često se naziva i „stalne zalihe“

Stalne zalihe predstavljaju evidentiranje prijema, izdavanja i rezultirajustavki zaliha po količini ili količini i vrijednosti.

Na sljedećoj slici prikazana je uobicijene i vrijednosti stavke materijala

Slika br. 8: Kartica skladišne knjige

KARTICA SKLADIŠNE KNJIGE

Opis _______ Jedinica _______ Mjesto ______ Maksimum ___ Minimum _______ NPP

Prijem

Datum/ Br.

Koli-čina

€

U teoriji, troškovi primljenog materijala dobijaju se u neusklađenost između prijema robe i plaosnovu za informacije. Posljedičprijemnice. Stvarne cijene prenose s

Vrijednost prijema uključuje sve povezane troškove kao što su troškovi carine, troškovi transporta i troškovi pakovanja. Kada dodatni troškovi pokrivaju nekoliko stavki materijala taj trošak se dijeli na fer osnovi. Ako ti troškovi nimaterijala oni se smatraju za opšte troškove.

Vrednovanje krajnjih zaliha i izdavanje materijala

Ako je materijal nabavljen tačno kako zahtijeva proizvodnja, trošak te porudžbine se može odmah pripisati odgovarajućem nabavljaju u većim količinama po razlimanjim partijama. U pokušaju utvr

5 Nivo ponovnog poručivanja 6 Količina ponovnog poručivanja


~ 135 ~

o obuhvatanje direktnog materijala vrši se u skladišnoj knjizi. To je detaljna evidencija za svaku stavku zaliha, u kojoj se bilježe primljene i izdate količine, njihov trošak ili vrijednost, kao i vrijednost tekućih zaliha. Ova knjiga može biti u formi povezanih listova,

će u formi odštampanih listova sa računara.

Skladišna knjiga, osim svoje funkcije kao dijela sistema računovodstva troškova, predstavlja osnovu za procedure kontrole zaliha.

često se naziva i „stalne zalihe“.

predstavljaju evidentiranje prijema, izdavanja i rezultirajućeg salda pojedinačini i vrijednosti.

oj slici prikazana je uobičajena kartica skladišne knjige. U primjeru su izostavljene cijene i vrijednosti stavke materijala. Kartica skladišne knjige data je na sljedeć


KARTICA SKLADIŠNE KNJIGE Serijski broj ___________

Opis _______ Jedinica _______ Mjesto ______ Šifra __________

___ Minimum _______ NPP5_______KPP6_______

Izdavanje Poručeno

Datum/ Br.

Koli-čina

€ Fizički Saldo

Datum/ Br.

Koli-čna

U teoriji, troškovi primljenog materijala dobijaju se u fakturi dobavljača, ali ou prijema robe i plaćanja fakture čini skladišnu knjigu „zastarjelom“ kao

edično, prijemi robe se unose u skladišnu knjigu na osnovu prijemnice. Stvarne cijene prenose se iz porudžbenice.

uje sve povezane troškove kao što su troškovi carine, troškovi transporta i troškovi pakovanja. Kada dodatni troškovi pokrivaju nekoliko stavki materijala taj trošak se dijeli na fer osnovi. Ako ti troškovi nijesu značajni u odnosu na stvarni trošak materijala oni se smatraju za opšte troškove.

Vrednovanje krajnjih zaliha i izdavanje materijala

čno kako zahtijeva proizvodnja, trošak te porudžbine se može ćem radnom zadatku ili porudžbini. Često se, me

inama po različitim cijenama i izdaju proizvodnom odjeljenju u manjim partijama. U pokušaju utvrđivanja troškova proizvodnje, računovo

o obuhvatanje direktnog materijala vrši se u skladišnoj knjizi. To je detaljna čine, njihov trošak ili i povezanih listova,

unovodstva troškova, predstavlja

ćeg salda pojedinačnih

U primjeru su izostavljene sljedećoj slici.

Serijski broj ___________

Šifra __________ _______

€

a, ali očita vremenska ini skladišnu knjigu „zastarjelom“ kao

no, prijemi robe se unose u skladišnu knjigu na osnovu

uje sve povezane troškove kao što su troškovi carine, troškovi transporta i troškovi pakovanja. Kada dodatni troškovi pokrivaju nekoliko stavki materijala taj

ajni u odnosu na stvarni trošak

no kako zahtijeva proizvodnja, trošak te porudžbine se može esto se, međutim, materijali

itim cijenama i izdaju proizvodnom odjeljenju u unovođa troškova se,

dakle, suočava sa problemom utvriz skladišta za potrebe proizvodnog ili nekog drugog odjeljenja.

Metode utvrđivanja vrijednosti zaliha (izlazna cijena)

Metodi koji se mogu koristiti za utvr

• FIFO (first in, first out – skladišta vrednuje se po prprve i izaći iz skladišta.

• Ponderisan prosječni ponderisanog prosječnog troška sav materijal na zalihama vrednuje se po podnerisanoj prosječnoj cijeni, a izdavanja materijala iz skladišta vrednuju se po toj cijeni. Novi ponderisan prosjek izračunava se

• Periodična ponderisana prosjeizdaje iz skladišta ne utvrđjedinice izašle iz skladišta i sve jcijeni za taj period. To je ponderisana prosjetokom perioda.

• Metod standardnog troškapoglavljima. U suštini sam materijal na zalihama i sva izdavanja materijala sa zaliha vrednuju se po istoj standardnoj cijeni po jedinici zaliha.

3.2. Troškovi radne snage

Radna snaga je često trošak za preduzetroškovi radne snage i evidentiraju u ra

Elementi troškova radne snage: Šeme nagrađivanja

Zaposleni dobijaju platu ili zaradu? Plata je fiksni godišnji iznos koji se obijednakih mjesečnih isplata. Zaraodređenom periodu, ili na broju proizvedenih jedinica.

Za svrhu analize troškova, potrebno je shvatiti odrezaposlene kojima se isplaćuje zarada.

Osnovna cijena po radu

Zaposlenima koji dobijaju zaradu obizaposleni koji dobija zaradu može biti plaosnovna cijena rada bila bi 10 €.

Ponekad je korisno imati sličnu satnicu za radnike koji primaju platu, kao što su konsultanti, računovođe i pravnici. Da bi se dobila satnica, godišnju platu treba podijeliti procbrojem sati u godini za koje se očNa primjer, ako je konsultant plaćsedmično tokom 45 sedmica godišnje, njegova satnica izra

45.000 € / (45 x 40) = 30 BP na sat.

PRIRUČNIK

~ 136 ~

blemom utvrđivanja troškova materijala prilikom svakog izdavanja zaliha iz skladišta za potrebe proizvodnog ili nekog drugog odjeljenja.

Metode utvrđivanja vrijednosti zaliha (izlazna cijena)

Metodi koji se mogu koristiti za utvrđivanje vrijednosti materijala izdatog iz skladišta su:

prvi unutra, prvi napolje). Kod FIFO metoda materijal izdat iz skladišta vrednuje se po pretpostavci da će jedinice koje su prve primljene u skladište

čni trošak (cijena) ili AVCO (average cost). Kod metoda nog troška sav materijal na zalihama vrednuje se po podnerisanoj

noj cijeni, a izdavanja materijala iz skladišta vrednuju se po toj cijeni. Novi čunava se kada god dođe do novog prijema zaliha u skladište.

na ponderisana prosječna cijena – Cijena materijala na zalihama koji se izdaje iz skladišta ne utvrđuje se sve do kraja datog perioda. Na kraju tog perioda sve jedinice izašle iz skladišta i sve jedinice krajnjih zaliha vrednuju se po istoj prosjecijeni za taj period. To je ponderisana prosječna cijena početnih zaliha i nabavke zaliha

Metod standardnog troška – Metod standardnog troška objašnjen je u narednim ini sam materijal na zalihama i sva izdavanja materijala sa zaliha

vrednuju se po istoj standardnoj cijeni po jedinici zaliha.

esto trošak za preduzeća. U ovom poglavlju razmatra se kako se analiziraju ne snage i evidentiraju u računovodstvu troškova i upravljačkom ra

Elementi troškova radne snage: Šeme nagrađivanja

Zaposleni dobijaju platu ili zaradu? Plata je fiksni godišnji iznos koji se obinih isplata. Zarada je isplata koja se zasniva, ili na broju radnih sati u

enom periodu, ili na broju proizvedenih jedinica.

Za svrhu analize troškova, potrebno je shvatiti određene detalje šema nagrađivanja, posebno za uje zarada.

Zaposlenima koji dobijaju zaradu obično se plaća osnovna cijena za svaki radni sat. Na primjer, zaposleni koji dobija zaradu može biti plaćen 10 € na sat za 38-časovnu sedmicu i u tom slu

čnu satnicu za radnike koji primaju platu, kao što su konsultanti, e i pravnici. Da bi se dobila satnica, godišnju platu treba podijeliti proc

brojem sati u godini za koje se očekuje da će ih zaposleni provesti na radu uzplaćen 54.000 € godišnje i očekuje se da radi najmanje 40 sati

no tokom 45 sedmica godišnje, njegova satnica izračunala bi se na sljede

40) = 30 BP na sat.

ivanja troškova materijala prilikom svakog izdavanja zaliha

ala izdatog iz skladišta su:

prvi unutra, prvi napolje). Kod FIFO metoda materijal izdat iz e jedinice koje su prve primljene u skladište

ili AVCO (average cost). Kod metoda nog troška sav materijal na zalihama vrednuje se po podnerisanoj

noj cijeni, a izdavanja materijala iz skladišta vrednuju se po toj cijeni. Novi e do novog prijema zaliha u skladište.

Cijena materijala na zalihama koji se uje se sve do kraja datog perioda. Na kraju tog perioda sve

edinice krajnjih zaliha vrednuju se po istoj prosječnoj etnih zaliha i nabavke zaliha

Metod standardnog troška objašnjen je u narednim ini sam materijal na zalihama i sva izdavanja materijala sa zaliha

a. U ovom poglavlju razmatra se kako se analiziraju kom računovodstvu.

Zaposleni dobijaju platu ili zaradu? Plata je fiksni godišnji iznos koji se obično dijeli na 12 da je isplata koja se zasniva, ili na broju radnih sati u

đivanja, posebno za

a osnovna cijena za svaki radni sat. Na primjer, icu i u tom slučaju

nu satnicu za radnike koji primaju platu, kao što su konsultanti, e i pravnici. Da bi se dobila satnica, godišnju platu treba podijeliti procijenjenim

e ih zaposleni provesti na radu uz odbitak praznika. ekuje se da radi najmanje 40 sati

edeći način:


Bonus za prekovremeni rad

Premija za prekovremeni rad je vrijeme iznad osnovnih sati u odrezaposleni plaćeni. Obično se prekovremeni rad plapo satu. Taj višak iznad osnovne cijene po satu naziva se premi

Primjer

Kompanija plaća grupu zaposlenih 9 iznad 37 sati je prekovremeni rad koji se plaradili 407 sati redovnog radnog vremena i dsnage mogli bi se analizirati na sl

Sati po osnovnoj cijeni /447 sati po 9 Premija za prekovremeni rad (40 sati x 1/3 x 9 Neproduktivno vrijeme

U mnogim organizacijama vode se evidencije o radnom vremenu zaposlenih. Ponograničeno na evidentiranje vremena kada zaposleni stižu na posao i kada odlaze, najupotrebom evidencionih kartica, uredolaska i odlaska zaposlenih. Neke organizacije vode evidenciju svoje vrijeme dok su na poslu koriste

Razlog za vođenje evidencije o utrošku vremena je pomosnage.

• Potrošeno vrijeme tokom koga se nije radilo i nadgledati. Kada se pokaže da je neproduktivno vrijeme predugo, moraju se preduzeti mjere za poboljšanje korišć

• Evidentiranjem utroška vremena moguaktivnosti i djelova proizvodnje. Na primjer, troškovi radne snage mogu se pripisati određenim radnim mjestima ili klijentima/kupcima.

Neproduktivno vrijeme je rashod koji je u izvjesnoj mjeri neizbježan, ali treba da se drži pod kontrolom. Neproduktivno vrijeme može, izme

• Fabrici nedostaju porudžbine, p

• Možda postoji usko grlo u proizvodnom procesu pa zaposleni u narednim fazama proizvodne linije čekaju.

• Vrijeme može biti izgubljeno zbog kvara mašine i popravke i održavanja mašine i opreme.

Isplata premija

Poslodavac može imati šemu premija za zaposlene. Premija je isplata pored redovne plate ili zarade, a plaća se za ostvarivanje ili prekora


~ 137 ~

je vrijeme iznad osnovnih sati u određenom periodu za koji su no se prekovremeni rad plaća po višoj cijeni nego što je osno

po satu. Taj višak iznad osnovne cijene po satu naziva se premija za prekovremeni rad.

a grupu zaposlenih 9 € na sat za 37-časovnu radnu sedmicu. Radno vrijeme iznad 37 sati je prekovremeni rad koji se plaća za 1/3 više. Tokom jedne sedmice zaposleni su radili 407 sati redovnog radnog vremena i dodatnih 40 sati prekovremenog rada. Troškovi radne snage mogli bi se analizirati na sljedeći način:

€ Sati po osnovnoj cijeni /447 sati po 9 €) 4.023 Premija za prekovremeni rad (40 sati x 1/3 x 9 €) 120 4.143

U mnogim organizacijama vode se evidencije o radnom vremenu zaposlenih. Poneno na evidentiranje vremena kada zaposleni stižu na posao i kada odlaze, naj

upotrebom evidencionih kartica, uređaja za elektronsko očitavanje koji evidentira vrijeme dolaska i odlaska zaposlenih. Neke organizacije vode evidenciju o tome kako zaposleni koriste svoje vrijeme dok su na poslu koristeći radne kartice ili vremenske liste.

enje evidencije o utrošku vremena je pomoć menadžmentu u na

Potrošeno vrijeme tokom koga se nije radilo – neproduktivno vrijeme i nadgledati. Kada se pokaže da je neproduktivno vrijeme predugo, moraju se preduzeti mjere za poboljšanje korišćenja radne snage, a time i produktivnosti.

Evidentiranjem utroška vremena moguće je utvrditi troškove radne snage razliaktivnosti i djelova proizvodnje. Na primjer, troškovi radne snage mogu se pripisati

enim radnim mjestima ili klijentima/kupcima.

Neproduktivno vrijeme je rashod koji je u izvjesnoj mjeri neizbježan, ali treba da se drži pod rolom. Neproduktivno vrijeme može, između ostalog, nastati zbog toga što:

Fabrici nedostaju porudžbine, pa radna snaga nema šta da radi.

Možda postoji usko grlo u proizvodnom procesu pa zaposleni u narednim fazama

biti izgubljeno zbog kvara mašine i popravke i održavanja mašine i

Poslodavac može imati šemu premija za zaposlene. Premija je isplata pored redovne plate ili a se za ostvarivanje ili prekoračenje određenih ciljeva. Šeme premija razlikuju se

enom periodu za koji su a po višoj cijeni nego što je osnovna cijena

ja za prekovremeni rad.

asovnu radnu sedmicu. Radno vrijeme a za 1/3 više. Tokom jedne sedmice zaposleni su

odatnih 40 sati prekovremenog rada. Troškovi radne

U mnogim organizacijama vode se evidencije o radnom vremenu zaposlenih. Ponekad je ovo eno na evidentiranje vremena kada zaposleni stižu na posao i kada odlaze, najčešće

itavanje koji evidentira vrijeme o tome kako zaposleni koriste

menadžmentu u nadgledanju radne

neproduktivno vrijeme – može se mjeriti i nadgledati. Kada se pokaže da je neproduktivno vrijeme predugo, moraju se preduzeti

adne snage različitih aktivnosti i djelova proizvodnje. Na primjer, troškovi radne snage mogu se pripisati

Neproduktivno vrijeme je rashod koji je u izvjesnoj mjeri neizbježan, ali treba da se drži pod nastati zbog toga što:

Možda postoji usko grlo u proizvodnom procesu pa zaposleni u narednim fazama

biti izgubljeno zbog kvara mašine i popravke i održavanja mašine i

Poslodavac može imati šemu premija za zaposlene. Premija je isplata pored redovne plate ili me premija razlikuju se

po detaljima i mogu biti šeme za pojedinagrupa zaposlenih.

Plaćanje po komadu

Osnovna cijena rada i prekovremeni rad predstavljaju elemente strukture zarade za zaposlene čije se zarade isplaćuju po satu. Neproduktivno vrijeme je pitanje razmatranja za menadžment čiji zaposleni dobijaju, ili fiksnu platu, ili rade fiksan broj

Plaćanje po komadu je potpuno razlisnosi zaposleni umjesto poslodavac. U šemi plakomad koji proizvedu. Njihova ukupna plata, stoga, zavisi od toga koliko jedinica proizne koliko časova provedu radeći.

Plaćanje po komadu predstavlja plaobzira na utrošeno vrijeme.

Neophodne su stroge procedure provjere da bi se obezbijedio odgovaraju

Jednoobrazno plaćanje po komadu se danas gotovo iregulative u vezi sa zapošljavanjem i otpora sindikata. Mekomadu, ali da uz to dobija i garantovanu minimalnu zaradu svake sedmice.

Druga varijanta je „diferencijalna cijena po komadu“. Ovo je gotovo kazcijenom po komadu za prve jedinice proizvodnje i visokom cijenom po komadu za naknadne jedinice.

Primjer

Kompanija zapošljava tri radnika koji su plaproizvedenu jedinicu u jednoj sedmici do 10jedinica. Postoji i garantovana minimalna sedmi

Tokom jedne sedmice svaki zaposleni proizveo je sl

Zaposleni X Y Z Kolika je njihova ukupna zarada za tu sedmicu?

Rješenje

Po 2,25 € € € €X (96 jedinica) 216 Y (100 jedinica) 225 (22 jedZ (76 jedinica) 171 (minimum) 180Ukupno 687

PRIRUČNIK

~ 138 ~

po detaljima i mogu biti šeme za pojedinačne zaposlene ili grupne šeme premije koju dijeli

Osnovna cijena rada i prekovremeni rad predstavljaju elemente strukture zarade za zaposlene uju po satu. Neproduktivno vrijeme je pitanje razmatranja za menadžment

iji zaposleni dobijaju, ili fiksnu platu, ili rade fiksan broj časova svakog dana ili sedmice.

je potpuno različit metod plaćanja po kome najveći dio riziksnosi zaposleni umjesto poslodavac. U šemi plaćanja po komadu, zaposleni se pla

izvedu. Njihova ukupna plata, stoga, zavisi od toga koliko jedinica proiz

stavlja plaćanje fiksnog iznosa po jedinici ostvarenog autputa, bez

Neophodne su stroge procedure provjere da bi se obezbijedio odgovarajući standard rada.

anje po komadu se danas gotovo i ne primjenjuje kao posregulative u vezi sa zapošljavanjem i otpora sindikata. Međutim, zaposleni se može plakomadu, ali da uz to dobija i garantovanu minimalnu zaradu svake sedmice.

Druga varijanta je „diferencijalna cijena po komadu“. Ovo je gotovo kazneni sistem sa niskom cijenom po komadu za prve jedinice proizvodnje i visokom cijenom po komadu za naknadne

Kompanija zapošljava tri radnika koji su plaćeni po komadu. Cijena je 2,25 proizvedenu jedinicu u jednoj sedmici do 100 jedinica i 3 € za svaku jedinicu preko 100 jedinica. Postoji i garantovana minimalna sedmična nadnica od 170 € za svakog zaposlenog.

Tokom jedne sedmice svaki zaposleni proizveo je sljedeći broj jedinica:

Zaposleni Proizvedeno jedinica X 96 Y 122 Z 76

Kolika je njihova ukupna zarada za tu sedmicu?

€ Po 3 € Ukupno € € €

X (96 jedinica) 216 - 216 Y (100 jedinica) 225 (22 jedinice) 66 291

171 (minimum) 180 Ukupno 687

ne zaposlene ili grupne šeme premije koju dijeli

Osnovna cijena rada i prekovremeni rad predstavljaju elemente strukture zarade za zaposlene uju po satu. Neproduktivno vrijeme je pitanje razmatranja za menadžment

asova svakog dana ili sedmice.

ći dio rizika i nagrada anja po komadu, zaposleni se plaćaju za svaki

izvedu. Njihova ukupna plata, stoga, zavisi od toga koliko jedinica proizvedu, a

anje fiksnog iznosa po jedinici ostvarenog autputa, bez

ći standard rada.

ne primjenjuje kao posljedica zakonske utim, zaposleni se može plaćati po

neni sistem sa niskom cijenom po komadu za prve jedinice proizvodnje i visokom cijenom po komadu za naknadne

eni po komadu. Cijena je 2,25 € za svaku € za svaku jedinicu preko 100

€ za svakog zaposlenog.


Direktna i indirektna radna snaga

Zaposleni se mogu podijeliti u dvije kategorije:

• Zaposleni koji su direktno angažovani u proizvodnji proizvoda u slupreduzeća ili u slučaju uslužnih preduzeTo je direktna radna snaga

• Zaposleni koji nijesu direktno angažovani u stvarnom proizvodnom radu ili neposrednom pružanju usluge. To je

Direktna radna snaga u preduzeću obi

• U proizvodnom preduzeuključeni u proizvodnju proizvoda ili oni koji rade na porudžbinama kupaca, kao što su rukovaoci mašinama. U indirektnu radnu snagu spadaju svi ostali zaposleni u proizvodnji koji nijesu neposredno primjer, inžinjeri za popravku i održavanje ili zaposleni u skladištu i supervizori.

• U građevinskom preduzećobjekata, kao što su zidari, gipsari,

• U računovodstvenoj firmi, direktna radna snaga su zaposleni koji revizije ili vođenja poslovnih knjiga.

U većini sistema računovodstva troškova, zapili u prodaji i distribuciji smatraju se indirektnom radnom snagom.

3.3. Opšti troškovi

Alokacija i apsorpcija opštih troškova

Organizacije pokušavaju da utvrde troškove proizvoda koje proizvode ili usluga koje pružaju. Jedan od razloga za obračun troškova proizvoda je proizvedene robe, kao i vrednovanje troškova prodaje perioda. Jedan od metoda obratroškova proizvoda (ponekad i obraobračuna po punoj cijeni. Kod metoda aukupni troškovi proizvodnje. U ovom poglavlju objašnjava se metodologija apsorpcije i različite metode koji se koriste za dodjeljivanje opštih troškova, a posebno proizvodnih opštih troškova, troškova proizvoda.

Opšti troškovi i metod apsorpcije

Opšti troškovi su troškovi koji se ne mogu ekonomski pripisati jedinicama troškova. Opšti troškovi su drugi izraz za indirektne troškove.

Opšti troškovi se klasifikuju prema funkciji, na primjer, opšti troškovi protroškovi prodaje, opšti troškovi administracije. Ovo potom omogutroškovima jedinice proizvoda u slutroškovi perioda u odnosu na druge organizacione funkcije.


~ 139 ~

indirektna radna snaga

Zaposleni se mogu podijeliti u dvije kategorije:

Zaposleni koji su direktno angažovani u proizvodnji proizvoda u slučaju uslužnih preduzeća oni koji stvarno isporučuju uslugu potroša

tna radna snaga.

Zaposleni koji nijesu direktno angažovani u stvarnom proizvodnom radu ili neposrednom pružanju usluge. To je indirektna radna snaga.

Direktna radna snaga u preduzeću obično se može identifikovati prilično jednostavno:

U proizvodnom preduzeću, direktna radna snaga su proizvodni radnici neposredno eni u proizvodnju proizvoda ili oni koji rade na porudžbinama kupaca, kao što su

rukovaoci mašinama. U indirektnu radnu snagu spadaju svi ostali zaposleni u proizvodnji koji nijesu neposredno uključeni u sam proizvodni proces kao što su, na primjer, inžinjeri za popravku i održavanje ili zaposleni u skladištu i supervizori.

evinskom preduzeću, direktna radna snaga su zaposleni koji se bave izgradnjom objekata, kao što su zidari, gipsari, tesari i tako dalje.

unovodstvenoj firmi, direktna radna snaga su zaposleni koji enja poslovnih knjiga.

unovodstva troškova, zaposleni koji rade na administrativnim poslovima,uciji smatraju se indirektnom radnom snagom.

Alokacija i apsorpcija opštih troškova

Organizacije pokušavaju da utvrde troškove proizvoda koje proizvode ili usluga koje pružaju. un troškova proizvoda je dodjeljivanje vrijednosti kona

proizvedene robe, kao i vrednovanje troškova prodaje perioda. Jedan od metoda obratroškova proizvoda (ponekad i obračuna troškova usluga) je metod apsorpcije ili sistem

una po punoj cijeni. Kod metoda apsorpcije, na proizvode se objektivno raspodjeljuju ukupni troškovi proizvodnje. U ovom poglavlju objašnjava se metodologija apsorpcije i

ite metode koji se koriste za dodjeljivanje opštih troškova, a posebno proizvodnih opštih

Opšti troškovi i metod apsorpcije

su troškovi koji se ne mogu ekonomski pripisati jedinicama troškova. Opšti troškovi su drugi izraz za indirektne troškove.

Opšti troškovi se klasifikuju prema funkciji, na primjer, opšti troškovi protroškovi prodaje, opšti troškovi administracije. Ovo potom omogućava da se oni pripišu troškovima jedinice proizvoda u slučaju opštih troškova proizvodnje i da se tretiraju kao troškovi perioda u odnosu na druge organizacione funkcije.

Zaposleni koji su direktno angažovani u proizvodnji proizvoda u slučaju proizvodnog čuju uslugu potrošača.

Zaposleni koji nijesu direktno angažovani u stvarnom proizvodnom radu ili

no jednostavno:

u, direktna radna snaga su proizvodni radnici neposredno eni u proizvodnju proizvoda ili oni koji rade na porudžbinama kupaca, kao što su

rukovaoci mašinama. U indirektnu radnu snagu spadaju svi ostali zaposleni u eni u sam proizvodni proces kao što su, na

primjer, inžinjeri za popravku i održavanje ili zaposleni u skladištu i supervizori.

u, direktna radna snaga su zaposleni koji se bave izgradnjom

unovodstvenoj firmi, direktna radna snaga su zaposleni koji obavljaju posao

e na administrativnim poslovima,

Organizacije pokušavaju da utvrde troškove proizvoda koje proizvode ili usluga koje pružaju. dodjeljivanje vrijednosti konačnim zalihama

proizvedene robe, kao i vrednovanje troškova prodaje perioda. Jedan od metoda obračuna una troškova usluga) je metod apsorpcije ili sistem

psorpcije, na proizvode se objektivno raspodjeljuju ukupni troškovi proizvodnje. U ovom poglavlju objašnjava se metodologija apsorpcije i

ite metode koji se koriste za dodjeljivanje opštih troškova, a posebno proizvodnih opštih

su troškovi koji se ne mogu ekonomski pripisati jedinicama troškova. Opšti

Opšti troškovi se klasifikuju prema funkciji, na primjer, opšti troškovi proizvodnje, opšti ava da se oni pripišu

aju opštih troškova proizvodnje i da se tretiraju kao

Metod apsorpcije

Apsorpcija je metod obračuna troškova u kojem se troškovi jedne stavke (proizvoda, usluge ili aktivnosti) određuju kao zbir direktnih troškova i odgovarajudobio ukupan trošak ili potpuno apsorbovani trošak

Kada troškovi nastanu, oni se mogu evidentirati kao:

– direktni materijal,

– direktan rad,

– (ponekad) direktni rashodi

– opšti troškovi.

Opšti troškovi se dodjeljuju centru troškova (ili centru odgovornosti) koji može predstavljati

– opšte troškove proizvodnj

– opšte troškove administracije

– opšte troškove prodaje i distribucije

– ostale opšte troškove.

Potpuno apsorbovani troškovi proizvoda se, stoga, mogu izrailustrativnim brojkama):

Direktan materijal

Opšti troškovi proizvodnje

Ukupni troškovi proizvodnjeOpšti troškovi administracije

Opšti troškovi prodaje i distribucije

Puna cijena koštanja

Napomena:

1. U bilansu stanja krajnje zalihe se vrednuju po njihovom punom trošku proizvodnje

2. Neka preduzeća koja koriste apsorpciju kao troškove proizvodnje za svoje proizvode, ali im ne dodaju opšte troškove administracije i opšte troškove prodaje i distribucije pri izraadministracije i opšti troškovi prodaje i distribucije u takvim slutroškovi perioda odbijaju od dobitka za period u kojem su nastali.

PRIRUČNIK

~ 140 ~

una troškova u kojem se troškovi jedne stavke (proizvoda, usluge ili uju kao zbir direktnih troškova i odgovarajućeg dijela opštih troškova da bi se

dobio ukupan trošak ili potpuno apsorbovani trošak.

Kada troškovi nastanu, oni se mogu evidentirati kao:

(ponekad) direktni rashodi,

Opšti troškovi se dodjeljuju centru troškova (ili centru odgovornosti) koji može predstavljati

opšte troškove proizvodnje,

opšte troškove administracije,

opšte troškove prodaje i distribucije,

Potpuno apsorbovani troškovi proizvoda se, stoga, mogu izračunati na sljedeć

€ Direktan materijal

Direktan rad Direktni rashodi

12 8 2

Direktni troškovi


Ukupni troškovi proizvodnje Opšti troškovi administracije



22 16

___ 38 6

10

54

zalihe se vrednuju po njihovom punom trošku proizvodnje

a koja koriste apsorpciju kao metod obračuna troškova izratroškove proizvodnje za svoje proizvode, ali im ne dodaju opšte troškove administracije i

distribucije pri izračunavanju pune cijene koštanja. Opšti troškovi administracije i opšti troškovi prodaje i distribucije u takvim slučajevima prosto se kao troškovi perioda odbijaju od dobitka za period u kojem su nastali.

una troškova u kojem se troškovi jedne stavke (proizvoda, usluge ili eg dijela opštih troškova da bi se

Opšti troškovi se dodjeljuju centru troškova (ili centru odgovornosti) koji može predstavljati:

edeći način (sa datim

zalihe se vrednuju po njihovom punom trošku proizvodnje.

una troškova izračunavaju pune troškove proizvodnje za svoje proizvode, ali im ne dodaju opšte troškove administracije i

unavanju pune cijene koštanja. Opšti troškovi ajevima prosto se kao


Troškovi usluga i metod apsorpcije

Poptuno apsorbovani troškovi usluga mogu se izra

Uslužno preduzeće prvo mora donijeti odluku šta

– Za preduzeće koje se bavi telekomunikacijama, jedinica usluge može biti trošak telefonskog poziva po minutu ili trošak komunikacione veze

– U privatnoj bolnici, trošak može biti trošak po bolesni

– U elektrodistribuciji, jedinica troška meže biti trošak po jedinici isporuelektrične energije.

Troškovi usluga mogu se utvrditi na s

Direktan materijal

Opšti troškovi poslovanja

Ukupni troškovi proizvodnjeOpšti troškovi administracije


Puna cijena koštanja Fiksni i varijabilni opšti troškovi

Opšti troškovi mogu biti fiksni troškovi ili varijabilni troškovi. Kod metoda apsorpcije, opšti troškovi prizvodnje, opšti troškovi administracije i opšti troškovi prodaje i distribucije, mogu se, dakle, odvojiti na svoje fiksne i varijabilne elemente troškova.

• Fiksni opšti troškovi ostaju isti bez obzira na nivo aktivnosti ili autputa tokom perioda. Oni se ne mijenjaju pri promjeni nivoa autputa i aktivnosti, ve

• Varijabilni opšti troškovi nivoa autputa ili aktivnosti. Kako raste nivo autputa ili aktivnosti, raste i svaki varijabilni opšti trošak.


Opšti troškovi proizvodnje sastoje se od troškova indirektnih materijala, indirektnih zarada i indirektnih rashoda koji se mogu pripisati proizvodnji i uslužnim aktivnostima vezanim za proizvodnju.


~ 141 ~

apsorpcije

Poptuno apsorbovani troškovi usluga mogu se izračunati na sljedeći način.

e prvo mora donijeti odluku šta će biti jedinica usluge, na primjer:

e koje se bavi telekomunikacijama, jedinica usluge može biti trošak skog poziva po minutu ili trošak komunikacione veze.

U privatnoj bolnici, trošak može biti trošak po bolesničkom danu.

U elektrodistribuciji, jedinica troška meže biti trošak po jedinici isporu

Troškovi usluga mogu se utvrditi na sljedeći način:


Direktan rad Direktni rashodi

2 10 4

____

Direktni troškovi Opšti troškovi poslovanja

16 28

____

Ukupni troškovi proizvodnje Opšti troškovi administracije



44 10 16

___ 70

Fiksni i varijabilni opšti troškovi

mogu biti fiksni troškovi ili varijabilni troškovi. Kod metoda apsorpcije, opšti troškovi prizvodnje, opšti troškovi administracije i opšti troškovi prodaje i distribucije, mogu se, dakle, odvojiti na svoje fiksne i varijabilne elemente troškova.

ostaju isti bez obzira na nivo aktivnosti ili autputa tokom perioda. Oni se ne mijenjaju pri promjeni nivoa autputa i aktivnosti, već ostaju konstantni.

su iznosi indirektnog troška koji se mijenjaju sa promjenom voa autputa ili aktivnosti. Kako raste nivo autputa ili aktivnosti, raste i svaki varijabilni

Opšti troškovi proizvodnje sastoje se od troškova indirektnih materijala, indirektnih zarada i e mogu pripisati proizvodnji i uslužnim aktivnostima vezanim za

e biti jedinica usluge, na primjer:

e koje se bavi telekomunikacijama, jedinica usluge može biti trošak

U elektrodistribuciji, jedinica troška meže biti trošak po jedinici isporučene

mogu biti fiksni troškovi ili varijabilni troškovi. Kod metoda apsorpcije, opšti troškovi prizvodnje, opšti troškovi administracije i opšti troškovi prodaje i distribucije, mogu

ostaju isti bez obzira na nivo aktivnosti ili autputa tokom perioda. ostaju konstantni.

su iznosi indirektnog troška koji se mijenjaju sa promjenom voa autputa ili aktivnosti. Kako raste nivo autputa ili aktivnosti, raste i svaki varijabilni

Opšti troškovi proizvodnje sastoje se od troškova indirektnih materijala, indirektnih zarada i e mogu pripisati proizvodnji i uslužnim aktivnostima vezanim za

U ostale kategorije opštih troškova spadaju opšti troškovi administracije, prodaje i distribucije i, ukoliko postoje, opšti troškovi istraživanja i razvoja. Ove, ostale kategorijeobično se tretiraju kao troškovi perioda i odbijaju se od dobitka u periodu u kojem nastaju.

Opšti troškovi proizvodnje, s druge strane, Kada preduzeće primjenjuje metod apsorpcije, mtroškovima perioda da bi utvrdilo vrijednost zaliha. U ovom poglavlju objašnjavaju se složene metode koje se koriste kod metoda apsorpcije za dodjeljivanje opštih troškova proizvodnje troškovima proizvodnje sistemu obra

Indirektni troškovi proizvodnje nastaju na tri osnovna na

• Troškovi proizvodnje – troškovi koji nastaju u proizvodnim odjeljenjima kao što su troškovi goriva, zaštitne odjeć

• Troškovi uslužne aktivnostifabrici, na primjer troškovi rukovanja materijalom, kontrole proizvodnje, kantine

• Troškovi postrojenja – generalni opšti troškovi proizvodnje kao što su zakup fabrike, grijanje i osvjetljenje i plate menadžmenta proizvodnje.

Ovo su elementi opštih troškova proizvodnje koje treba dodmetoda apsorpcije.

Proces apsorpcije za opšte troškove proizvodnje

Proces dodjeljivanja opštih troškova troškovima proizvodnjeproces. Ako organizacija proizvodi standardni proizvod, može utvrditi opšti trošak po jedinici dijeljenjem ukupnih opštih troškova proizvodnje sa ukupnim brojem proizvedenih jedinica. Na primjer, ako fabrika proizvodi 1.000 jedinica standardnog proizvoda svake sedmice, a sedmiopšti troškovi proizvodnje su 8.000

Gotovo jednako jednostavan je sistem kojim se opšti troškovi proizvodnje pokrivaju troškovima proizvodnje dodjeljivanjem stope za cijelu fabriku po radnom ako proizvođač ima opšte troškove proizvodnje od 500.000 direktnog rada u proizvodnji tokom tog perioda, opšti troškovi od 10 € za svaki radni čas direktnog rada. Ako je za izradu proizvoda potrebno 2 opterećivao sa 20 € opštih troškova proizvodnje.

Ostali sistemi apsorpcije opštih troškova su složeniji i troška proizvedenih artikala. Može postojati trostepen ili opštih troškova proizvodnje troškovima proizvoda.

• Alokacija opštih troškova. Kada nastanu opšti troškovi, oni se moraju dodili „alocirati“ na odjeljenje, jedinicu rada ili opšti kod troškova. Odjeljenja u kojima nastaju opšti troškovi mogu biti odjeljenja koja se direktno bave proizvodnom aktivnoš(proizvodna odjeljenja) ili odjeljenja koja se bave dopunskim aktivnostima, kao što su popravke, održavanje i prodavnica (

• Raspodjela ostalih opštih troškova odjeljenjima. Raspodjela predstavlja podjelu zajedničkih troškova na pravičšto su: zakup fabrike, troškovi

PRIRUČNIK

~ 142 ~

U ostale kategorije opštih troškova spadaju opšti troškovi administracije, prodaje i distribucije i, ukoliko postoje, opšti troškovi istraživanja i razvoja. Ove, ostale kategorije

no se tretiraju kao troškovi perioda i odbijaju se od dobitka u periodu u kojem nastaju.

Opšti troškovi proizvodnje, s druge strane, često se tretiraju različito u računovodstvu troškova. e primjenjuje metod apsorpcije, mora da doda dio opštih troškova proizvodnje

troškovima perioda da bi utvrdilo vrijednost zaliha. U ovom poglavlju objašnjavaju se složene metode koje se koriste kod metoda apsorpcije za dodjeljivanje opštih troškova proizvodnje

mu obračuna po punoj cijeni.

Indirektni troškovi proizvodnje nastaju na tri osnovna načina:

troškovi koji nastaju u proizvodnim odjeljenjima kao što su troškovi goriva, zaštitne odjeće, amortizacije i supervizije.

tivnosti – troškovi funkcionisanja pomoćnih odjeljenja ili djelova u fabrici, na primjer troškovi rukovanja materijalom, kontrole proizvodnje, kantine

generalni opšti troškovi proizvodnje kao što su zakup fabrike, jenje i plate menadžmenta proizvodnje.

Ovo su elementi opštih troškova proizvodnje koje treba dodijeliti troškovima proizvoda kod

Proces apsorpcije za opšte troškove proizvodnje

Proces dodjeljivanja opštih troškova troškovima proizvodnje treba da bude priliproces. Ako organizacija proizvodi standardni proizvod, može utvrditi opšti trošak po jedinici

jeljenjem ukupnih opštih troškova proizvodnje sa ukupnim brojem proizvedenih jedinica. Na 000 jedinica standardnog proizvoda svake sedmice, a sedmi

opšti troškovi proizvodnje su 8.000 €, opšti trošak proizvodnje po jedinici je 8 €.

Gotovo jednako jednostavan je sistem kojim se opšti troškovi proizvodnje pokrivaju troškovima ljivanjem stope za cijelu fabriku po radnom času direktnog rada. Na primjer,

ima opšte troškove proizvodnje od 500.000 € i ako je utrošeno 50.000 direktnog rada u proizvodnji tokom tog perioda, opšti troškovi će se pokriti dodavanjem

as direktnog rada. Ako je za izradu proizvoda potrebno 2 € opštih troškova proizvodnje.

Ostali sistemi apsorpcije opštih troškova su složeniji i mogu se koristiti za dobijanje proizvedenih artikala. Može postojati trostepen ili četvorostepen proces dodjeljivanja

opštih troškova proizvodnje troškovima proizvoda.

opštih troškova. Kada nastanu opšti troškovi, oni se moraju dodje, jedinicu rada ili opšti kod troškova. Odjeljenja u kojima nastaju

opšti troškovi mogu biti odjeljenja koja se direktno bave proizvodnom aktivnoš) ili odjeljenja koja se bave dopunskim aktivnostima, kao što su

je i prodavnica (uslužna odjeljenja).

ostalih opštih troškova odjeljenjima. Raspodjela predstavlja podjelu kih troškova na pravičan način. Ostali opšti troškovi uključuju stavke troškova kao

: zakup fabrike, troškovi grijanja i osvjetljenja, troškovi obezbjeđivanja fabrike

U ostale kategorije opštih troškova spadaju opšti troškovi administracije, prodaje i distribucije i, ukoliko postoje, opšti troškovi istraživanja i razvoja. Ove, ostale kategorije opštih troškova,

no se tretiraju kao troškovi perioda i odbijaju se od dobitka u periodu u kojem nastaju.

čunovodstvu troškova. ora da doda dio opštih troškova proizvodnje

troškovima perioda da bi utvrdilo vrijednost zaliha. U ovom poglavlju objašnjavaju se složene metode koje se koriste kod metoda apsorpcije za dodjeljivanje opštih troškova proizvodnje

troškovi koji nastaju u proizvodnim odjeljenjima kao što su

nih odjeljenja ili djelova u fabrici, na primjer troškovi rukovanja materijalom, kontrole proizvodnje, kantine.

generalni opšti troškovi proizvodnje kao što su zakup fabrike,

jeliti troškovima proizvoda kod

treba da bude prilično jednostavan proces. Ako organizacija proizvodi standardni proizvod, može utvrditi opšti trošak po jedinici

jeljenjem ukupnih opštih troškova proizvodnje sa ukupnim brojem proizvedenih jedinica. Na 000 jedinica standardnog proizvoda svake sedmice, a sedmični

€, opšti trošak proizvodnje po jedinici je 8 €.

Gotovo jednako jednostavan je sistem kojim se opšti troškovi proizvodnje pokrivaju troškovima asu direktnog rada. Na primjer,

€ i ako je utrošeno 50.000 časova e se pokriti dodavanjem stope

as direktnog rada. Ako je za izradu proizvoda potrebno 2 časa, on bi se

mogu se koristiti za dobijanje „tačnijeg“ etvorostepen proces dodjeljivanja

opštih troškova. Kada nastanu opšti troškovi, oni se moraju dodijeliti direktno, je, jedinicu rada ili opšti kod troškova. Odjeljenja u kojima nastaju

opšti troškovi mogu biti odjeljenja koja se direktno bave proizvodnom aktivnošću ) ili odjeljenja koja se bave dopunskim aktivnostima, kao što su

ostalih opštih troškova odjeljenjima. Raspodjela predstavlja podjelu uju stavke troškova kao đivanja fabrike


• Oni se dijele između proizvodnih odjeljenja i uslužnih odjeljenja na pravi

• Raspodjela troškova uslužnog odjeljenja na proizvodna

• Apsorpcija opštih troškova utvrodjeljenje i dodavanje odgovarajusvakom odjeljenju. Izraz „pokriapsorpciju.

Postupak apsorpcije

Korak 1. Prikupljanje troškova po artiklu

Troškovi indirektnog materijala dobijaju se materijala. Indirektni troškovi rada dobijaju se analizom platnih spiskova. Indirektni rashodi evidentiraju se iz faktora i blagajn

Korak 2. Ustanovljavanje centara troškova

Centar odgovornosti je oblast poslovanja ili stavka tromenadžer preduzeća. Organizacije mogu biti pododgovornosti.

Centri odgovornosti mogu biti investicioni centri, profitni centri ili centri troškova. Karakteristika centara odgovornosti je da se troškovi mogu pratiti direktno od njih. Svi nastali u organizaciji mogu se dod

Preduzeće može donijeti odluku šta su njegovi centroškova u proizvodnoj organizaciji vjerovatno

• Proizvodna odjeljenja u kojima se proizvode stavke proizvoda. U svakoj organmože postojati nekoliko proizvodnih odjeljenja, a proizvodnja može teodjeljenja do drugog odjeljenja, a potom do tremašinskom odjeljenju, nastaviti se u odjeljenju montaže, a zatim u odjeljenjobrade. Slično, tome, u proizvodnji odjevune, preko odjeljenja predenja do odjeljenja tkanja. Svako proizvodno odjeljenje može biti odvojeni centar troškova. Alternativno, centar troškova može biti„odjeljenja“ u proizvodnoj oblasti. To su odjeljenja koja rade unutar ali koja nijesu direktno ukljuusluge i podršku proizvodnim odjeljenjima.

To mogu biti odjeljenje prodavnica, odjeljenje popravki i održavanja, odjeljenje kontrole proizvodnje i tako dalje.

• Administrativna odjeljenja

• Odjeljenja ili funkcija prodaje i distribucije

• Stavke opštih troškova koji se ne mogu pripisati jednom odjeljenju ili oblasti rada. U primjere spadaju troškovi zakupa fabriobezbjeđivanje zgrade, troškovi održavanja zgrade i tako dalje.


~ 143 ~

u proizvodnih odjeljenja i uslužnih odjeljenja na pravič

troškova uslužnog odjeljenja na proizvodna odjeljenja.

opštih troškova utvrđivanjem stope opštih troškova za svako proizvodno odjeljenje i dodavanje odgovarajućeg dijela opštih troškova artiklima na kojim

pokriće opštih troškova“ ponekad se koristi kao sinonim za

Prikupljanje troškova po artiklu

Troškovi indirektnog materijala dobijaju se analiziranjem evidencija prodavnica/trebovanja materijala. Indirektni troškovi rada dobijaju se analizom platnih spiskova. Indirektni rashodi evidentiraju se iz faktora i blagajničkih naloga i dodjeljuju odgovarajućem kont

Ustanovljavanje centara troškova

je oblast poslovanja ili stavka troškova za koju je odgovoran odrea. Organizacije mogu biti podijeljene na veliki broj razli

Centri odgovornosti mogu biti investicioni centri, profitni centri ili centri troškova. Karakteristika centara odgovornosti je da se troškovi mogu pratiti direktno od njih. Svi nastali u organizaciji mogu se dodijeliti određenom centru troškova.

e može donijeti odluku šta su njegovi centri troškova. Uopšteno govoretroškova u proizvodnoj organizaciji vjerovatno će biti:

u kojima se proizvode stavke proizvoda. U svakoj organmože postojati nekoliko proizvodnih odjeljenja, a proizvodnja može teodjeljenja do drugog odjeljenja, a potom do trećeg. Na primjer, proizvodnja može pomašinskom odjeljenju, nastaviti se u odjeljenju montaže, a zatim u odjeljenj

no, tome, u proizvodnji odjeće, proizvodnja može ići od odjeljenja vune, preko odjeljenja predenja do odjeljenja tkanja. Svako proizvodno odjeljenje može biti odvojeni centar troškova. Alternativno, centar troškova može biti

u proizvodnoj oblasti. To su odjeljenja koja rade unutar proizsu direktno uključena u proizvodnju proizvoda. Umjesto toga, ona pružaju

usluge i podršku proizvodnim odjeljenjima.

jenje prodavnica, odjeljenje popravki i održavanja, odjeljenje kontrole

Administrativna odjeljenja ili funkcije za administrativne opšte troškove.

Odjeljenja ili funkcija prodaje i distribucije, za troškove prodaje i distribucije

koji se ne mogu pripisati jednom odjeljenju ili oblasti rada. U primjere spadaju troškovi zakupa fabričke zgrade, troškovi grijanja i osvjetljenja,

ivanje zgrade, troškovi održavanja zgrade i tako dalje.

u proizvodnih odjeljenja i uslužnih odjeljenja na pravičnoj osnovi.

va za svako proizvodno eg dijela opštih troškova artiklima na kojima se radilo u

ponekad se koristi kao sinonim za

prodavnica/trebovanja materijala. Indirektni troškovi rada dobijaju se analizom platnih spiskova. Indirektni rashodi

em kontu troškova.

škova za koju je odgovoran određeni oj različitih centara

Centri odgovornosti mogu biti investicioni centri, profitni centri ili centri troškova. Karakteristika centara odgovornosti je da se troškovi mogu pratiti direktno od njih. Svi troškovi

tri troškova. Uopšteno govoreći, centri

u kojima se proizvode stavke proizvoda. U svakoj organizaciji može postojati nekoliko proizvodnih odjeljenja, a proizvodnja može teći od jednog

eg. Na primjer, proizvodnja može početi u mašinskom odjeljenju, nastaviti se u odjeljenju montaže, a zatim u odjeljenju završne

i od odjeljenja češljanja vune, preko odjeljenja predenja do odjeljenja tkanja. Svako proizvodno odjeljenje može biti odvojeni centar troškova. Alternativno, centar troškova može biti jedna mašina ili

proizvodne funkcije, Umjesto toga, ona pružaju

jenje prodavnica, odjeljenje popravki i održavanja, odjeljenje kontrole

za administrativne opšte troškove.

, za troškove prodaje i distribucije.

koji se ne mogu pripisati jednom odjeljenju ili oblasti rada. U ke zgrade, troškovi grijanja i osvjetljenja,

U opisu metoda apsorpcije koji slijedi zanemaruju se opšti troškovi administracije i opšti troškovi prodaje i distribucije i pažnja se usredsrtroškova se, stoga, kategorišu kao proizvodna odjeljenja, uslužna odjeljenja i gener

Korak 3. Alokacija i raspodjela opštih troškova

Ukupne opšte troškove proizvodnje treba podijeliti na specifimogu se odmah alocirati. Na primjer, plata supervizora centra troškova ili trošak indirektnog materijala izdat određenom centru troškova može se direktno alocirati na taj centar troškova. Druge stavke treba raspodijeliti fabrike ili plate menadžera fabrike.

Alokacija se odnosi na troškove koj

Raspodjela se odnosi na troškove koji se ne mogu poistovjetiti sa odreveć se moraju podijeliti između dva ili više centara troškova.

Izbor osnova za raspodjelu ukupnog iznosa biprihvatljivu tačnost, korist koji je taj centar ostvario od nastalih troškova.

Korak 4. Raspodjela troškova uslužnog centra troškova

Centri troškova usluga su troškovni centri kojtrošak usluga u jediničnim troškovima, troškovi uslužnog centra troškova moraju se podijeliti između proizvodnih centara troškova. I u ovom sluodražava ostvarenu korist.

Korak 5. Apsorpcija u jedinicama troškova

Apsorpcija je izračunavanje iznosa opštih troškova proizvodnje koji se tretiraju kao trošak svake jedinice troškova (ili proizvoda). Opšti troškovi se apsorbuju iz proizvodnih odjeljenja u autput koji je proizvelo to odjeljenje.

Centrima troškova proizvodnje bipredstavlja:

– Alocirane troškove,

– Raspodijeljene troškove,

– Učešće u troškovima uslužnog odjeljenja

Opšti troškovi koje će apsorbovati odretroškovi centara troškova proizvodnje za taj period podijele sa mjerom aktivnosti, na primjer, proizvodnim jedinicama ili radnim satima. Tako se dobija stopa apsostopa apsorpcije se potom koristi za dodavanje iznosa opštih troškova svim stavkama proizvedenim u tom odjeljenju.

Kada centar troškova proizvodi razlikupaca, obim proizvodnje mora se izrazKada jedna jedinica troškova prolazi kroz nekoliko proizvodnih centara, a postoji razliapsorpcije za svako odjeljenje, zsabiraju po odjeljenjima.

Procesi alokacije, dodjeljivanja i apsorpcije bi

PRIRUČNIK

~ 144 ~

apsorpcije koji slijedi zanemaruju se opšti troškovi administracije i opšti troškovi prodaje i distribucije i pažnja se usredsrijeđuje na pune troškove proizvodnje. Centri troškova se, stoga, kategorišu kao proizvodna odjeljenja, uslužna odjeljenja i gener

Korak 3. Alokacija i raspodjela opštih troškova

Ukupne opšte troškove proizvodnje treba podijeliti na specifične centre troškova. Neke stavke mogu se odmah alocirati. Na primjer, plata supervizora centra troškova ili trošak indirektnog

enom centru troškova može se direktno alocirati na taj centar troškova. jeliti (indirektno alocirati) većem broju centara, na primjer, zakup

fabrike ili plate menadžera fabrike.

se odnosi na troškove koji se mogu poistovjetiti sa određenim centrom troškova.

se odnosi na troškove koji se ne mogu poistovjetiti sa određenim centrom troškova, đu dva ili više centara troškova.

Izbor osnova za raspodjelu ukupnog iznosa biće takav da trošak određenog centra odražava, uz nost, korist koji je taj centar ostvario od nastalih troškova.

Korak 4. Raspodjela troškova uslužnog centra troškova proizvodnim centrima troška

su troškovni centri koji ne proizvode utrživi autput. Da bi se odrazio nim troškovima, troškovi uslužnog centra troškova moraju se podijeliti

u proizvodnih centara troškova. I u ovom slučaju osnova za dodjeljivanje treba da

Korak 5. Apsorpcija u jedinicama troškova

unavanje iznosa opštih troškova proizvodnje koji se tretiraju kao trošak svake jedinice troškova (ili proizvoda). Opšti troškovi se apsorbuju iz proizvodnih odjeljenja u

to odjeljenje.

Centrima troškova proizvodnje biće dodijeljen ukupan iznos opštih troškova fabrike, koji

ijeljene troškove,

e u troškovima uslužnog odjeljenja.

e apsorbovati određena jedinica troškova izračunavaju se tako što se opšti troškovi centara troškova proizvodnje za taj period podijele sa mjerom aktivnosti, na primjer, proizvodnim jedinicama ili radnim satima. Tako se dobija stopa apsorpcije opštih troškova.

om koristi za dodavanje iznosa opštih troškova svim stavkama

va proizvodi različite jedinice kao što su različiti poslovi po porudžbini , obim proizvodnje mora se izraziti u zajedničkoj mjeri kao što su časovi direktnog rada.

Kada jedna jedinica troškova prolazi kroz nekoliko proizvodnih centara, a postoji razliapsorpcije za svako odjeljenje, za taj proizvod ili posao ukupni proizvodni

cije, dodjeljivanja i apsorpcije biće objašnjen detaljnije u tekstu koji slijedi.

apsorpcije koji slijedi zanemaruju se opšti troškovi administracije i opšti uje na pune troškove proizvodnje. Centri

troškova se, stoga, kategorišu kao proizvodna odjeljenja, uslužna odjeljenja i generalni troškovi.

ne centre troškova. Neke stavke mogu se odmah alocirati. Na primjer, plata supervizora centra troškova ili trošak indirektnog

enom centru troškova može se direktno alocirati na taj centar troškova. em broju centara, na primjer, zakup

enim centrom troškova.

enim centrom troškova,

enog centra odražava, uz

roizvodnim centrima troška

i ne proizvode utrživi autput. Da bi se odrazio nim troškovima, troškovi uslužnog centra troškova moraju se podijeliti

aju osnova za dodjeljivanje treba da

unavanje iznosa opštih troškova proizvodnje koji se tretiraju kao trošak svake jedinice troškova (ili proizvoda). Opšti troškovi se apsorbuju iz proizvodnih odjeljenja u

jeljen ukupan iznos opštih troškova fabrike, koji

unavaju se tako što se opšti troškovi centara troškova proizvodnje za taj period podijele sa mjerom aktivnosti, na primjer,

rpcije opštih troškova. Ova om koristi za dodavanje iznosa opštih troškova svim stavkama

ti poslovi po porudžbini časovi direktnog rada.

Kada jedna jedinica troškova prolazi kroz nekoliko proizvodnih centara, a postoji različita stopa a taj proizvod ili posao ukupni proizvodni opšti troškovi se

e objašnjen detaljnije u tekstu koji slijedi.


Alokacija opštih troškova

Dodjeljivanje ostalih opštih troškova

Kao što je prethodno istaknuto, dodjeljivanje opštih troškova treba da bude na praviZa svaku stavku ostalih opštih troškova organizacija treba da utvrdi koja je to osnova. Za mnoge troškove postoje dvije ili više razli

Osnova dodjeljivanja treba da se zasniva na racionalnomvezi sa određenom stavkom troškova. Ovaj stav najbolje

Ne postoji pravilo za odlučivanje šta treba da bude pravizahtijeva subjektivnu ocjenu i malo zpodijeliti između odjeljenja na osnovu površine koju u fabrici zauzima svako od odjeljenja. Trošak fabričke kontrole može se dod

U određenim sistemima obračuna troškova teNa primjer, trošak grijanja i osvjetljenja može seuključuje utičnice, sijalice i snagu, ali sporno je da li su pokušaji na prekomjernoj tasvrsishodni. Prilikom odgovaranja na ispitna pitanja, možda vezi sa datim informacijama. Prouprocesima alokacije i dodjeljivanja.

Primjer

U sljedećoj tabeli dat je budžet za mjesecentre troškova.

Dodijelite svaki od datih troškova na

Indirektni radniciPla

Troškovi alatne obradeTroškovi rada vezani za održavanje mašina

ElektriAlat i sitan inventarOsiguranje mašinaOsiguranje zgrade

Amortizacija mašina


~ 145 ~

Dodjeljivanje ostalih opštih troškova

Kao što je prethodno istaknuto, dodjeljivanje opštih troškova treba da bude na pravistavku ostalih opštih troškova organizacija treba da utvrdi koja je to osnova. Za

mnoge troškove postoje dvije ili više različitih osnova koje se mogu primijeniti.

Osnova dodjeljivanja treba da se zasniva na racionalnom gledištu na ono što je enom stavkom troškova. Ovaj stav najbolje će ilustrovati nekoliko primjera.

ivanje šta treba da bude pravična osnova dodjeljivanja troškova. Ona zahtijeva subjektivnu ocjenu i malo zdravog razuma. Na primjer, trošak zakupa fabrike može se

u odjeljenja na osnovu površine koju u fabrici zauzima svako od odjeljenja. ke kontrole može se dodijeliti na osnovu broja zaposlenih u svakom odjeljenju.

čuna troškova teži se visikom stepenu „tačnosti“ ili janja i osvjetljenja može se podijeliti na osnovu složene formule koja

nice, sijalice i snagu, ali sporno je da li su pokušaji na prekomjernoj tadgovaranja na ispitna pitanja, možda ćete morati da date sopstveni sud u

vezi sa datim informacijama. Proučite sljedeći primjer. On će vam pomoći da se upoznate sa procesima alokacije i dodjeljivanja.

oj tabeli dat je budžet za mjesečne opšte troškove zajedno sa podacima vezanim za

jelite svaki od datih troškova na četiri grupe mašina po odgovarajućoj osnovi.

Budžet opštih troškova €

Supervizija Indirektni radnici Plaćeni praznici

Troškovi alatne obrade a vezani za održavanje mašina

Električna energija Alat i sitan inventar Osiguranje mašina Osiguranje zgrade

Zakup Amortizacija mašina

7.5256.0006.2009.4004.5001.9441.171

185150

2.5009.250

48.825

Kao što je prethodno istaknuto, dodjeljivanje opštih troškova treba da bude na pravičnoj osnovi. stavku ostalih opštih troškova organizacija treba da utvrdi koja je to osnova. Za

jeniti.

gledištu na ono što je „pravično“ u e ilustrovati nekoliko primjera.

na osnova dodjeljivanja troškova. Ona zakupa fabrike može se

u odjeljenja na osnovu površine koju u fabrici zauzima svako od odjeljenja. oja zaposlenih u svakom odjeljenju.

nosti“ ili „pravičnosti“. podijeliti na osnovu složene formule koja

nice, sijalice i snagu, ali sporno je da li su pokušaji na prekomjernoj tačnosti ete morati da date sopstveni sud u

ći da se upoznate sa

opšte troškove zajedno sa podacima vezanim za

oj osnovi.

7.525 6.000 6.200 9.400 4.500 1.944 1.171

185 150

2.500 9.250

48.825

Grupe mašina

Površina tla (u kvadratnim stop.)

Kilovat časovi

Nabavna cijena mašina (

Indirektni radnici (osoba)

Ukupno radnika (osoba)

Časovi održavanja mašina

Troškovi alatne obrade (

Troškovi supervizije (€)

Alat i sitan inventar (€)

Časovi rada mašina

Rješenje

Osnove za dodjeljivanje su:

1. Površina tla

2. Kilovat časovi

3. Nabavna cijena mašina

4. Broj indirektnih radnika

5. Ukupan broj radnika

6. Časovi održavanja mašina

A. Direktno alocirano

Napomena: Amortizacija se dodjeljuje na osnovu nabavne cijene mašine.

ŠifraSupervizija AIndirektni

radnici Plaćeni praznici

Trošak alat-ne obrade Troš. rada vezani za održ. maš.

PRIRUČNIK

~ 146 ~

Q R S T

Površina tla (u kvadratnim stop.) 1.800

1.500

800

900

270.000 66.000 85.000 65.000

Nabavna cijena mašina (€) 30.000

20.000

8.000

16.000

Indirektni radnici (osoba) 3

3

1

1

radnika (osoba) 19

24

12

7

vanja mašina 3.000

2.000

3.000

1.000

Troškovi alatne obrade (€) 3.500

4.300

1.000

600

€) 2.050

2.200

1.775

1.500

€) 491

441

66

173

30.000

36.000

19.000

8.000

asovi održavanja mašina

Napomena: Amortizacija se dodjeljuje na osnovu nabavne cijene mašine.

Šifra Q R S T UkupnoA 2.050 2.200 1.775 1.500 7.525

4

2.250

2.250

750

750 6.000

5

1.900

2.400

1.200

700 6.200

A

3.500

4.300

1.000

600 9.400

6

1.500

1.000

1.500

500 4.500

Ukupno

5.000

486.000

74.000

8

62

9.000

9.400

7.525

1.171

93.000

Ukupno 7.525

6.000

6.200

9.400

4.500


Električna energija

alat i sitan inventar

Osiguranje mašina

Osiguranje zgrade Zakup

Amortizacija mašina

4. Sistem obračuna troškova

4.1. Obračun troškova prema narudžbi

Primjeri obračuna troškova prema narudžbi i obratrgovinskom i proizvodnom sektoru dat je u sljede

Uslužni sektor

Primjena obračuna troškova prema

narudžbi

Obračun troškova u procesu

privređivanja

– Revizijske usluge–

konsultantskih

– Kampanjereklamnih agencija– Pravni slu

– Auto

– Bposlovanje

– Poštanske pošiljke(standardne usluge)

Obračun troškova prema narudžbi dat je na primjeru preduzei ugradnju specijalizovanih postrojenja za proizvodnju papira u svom postrojenju Green Bay Wisconsin (Lit. br. 1, str. 112) .U svom sistemu za obraakumulira sve troškove koji se pojave u svakom dijelu lanca vrijednosti


~ 147 ~

2

1.080

264

340

260 1.944

A

491

441

66

173 1.171

3

75

50

20

40

1

54

45

24

27

1 900 750 400 450 2.500

1

3.750

2.50

1.000

2.000 9.250

3 17.550 16.200 8.075 7.000 48.825

4. Sistem obračuna troškova

4.1. Obračun troškova prema narudžbi u proizvodnji

una troškova prema narudžbi i obračuna troškova procesa u uslužnom, trgovinskom i proizvodnom sektoru dat je u sljedećem pregledu:

Pregled br. 1

Uslužni sektor Trgovinski sektor Proizvodni sektor

Revizijske usluge – Usluge

konsultantskih firmi

Kampanje reklamnih agencija

Pravni slučajevi Auto-servisi

Bankarsko

poslovanje Poštanske pošiljke

(standardne usluge)

– Slanje posebne narudžbe naručene

poštom – Posebna promocija

novih proizvoda u prodavnici

– Trgovina žitaricama

– Pretplata na magazine

– Proizvodi sa polica

– Avionski djelovi

konstrukcije

prera

– Proizvodnja

un troškova prema narudžbi dat je na primjeru preduzeća Robinson, koje vrši proizvodnju i ugradnju specijalizovanih postrojenja za proizvodnju papira u svom postrojenju Green Bay

str. 112) .U svom sistemu za obračun troškova prema narudžbi, Robinson akumulira sve troškove koji se pojave u svakom dijelu lanca vrijednosti – istraživanje i razvoj,

1.944

1.171

185

150

2.500

9.250

48.825

una troškova procesa u uslužnom,

Proizvodni sektor

Avionski djelovi

– Kućne konstrukcije

– Naftne prerađevine

Proizvodnja napitaka

a Robinson, koje vrši proizvodnju i ugradnju specijalizovanih postrojenja za proizvodnju papira u svom postrojenju Green Bay

ma narudžbi, Robinson istraživanje i razvoj,

dizajn, proizvodnja, marketing, distribucija i servisi za klijente. Rafokusiraćemo se na proizvodno podrukomponenti od vanjskog dobavljapreduzeća je sastavljanje i ugradnja mašine kod kupca, uklapanje mašine u postrojenje i proces kupca, te osiguranje njenog efikasnog funkcionisanja.

Posmatraćemo specifičan posao proizvodnje i ugradnje male mašine za pulpu za preduzeWestern Pulp and Paper u 2000. po cijeni od $određivanja ove cijene je trošak obavljanja posla. Poznavanpomoglo Robinsonu da ostvari profit i dobije informacije za lakšu procjenu troškova buduposlova.

Razmotrite Robinsonov sistem obranarudžbi koji koristi ostvarene troStvarni obračun troškova je metod odredirektne troškove nosiocu troška koristestvarnim kvalitetom ulaza direktnih troškova alocira indirektnestope(a) indirektnih troškova pomnožene sa iznosom baze

Osnovni pristup obračuna troškova prema narudžbi

Da odredimo stvarne troškove pojedinaprocedura se jednako primjenjuje u obrasektoru.

Korak 1: Identifikovati nosioca(e) troška. nalog broj WPP 298, proizvodnja mašine za 2000.

Korak 2: Identifikovati direktne troškove procesa. Robinson je identifikovao dvije kategorije direktnih troškova proizvodnje –materijala za posao (za Western Pulp i Paper) iznose 4.606 rada iznose 1.579 €.

Korak 3: Izabrati osnovu(e) za alokaciju troškova koja troškova procesa. Indirektni proizvodni troškovi su trošodređeni posao. Kompletiranje raznolikih poslova bi bilo nemogutroškova kao što su nadgledanje, rasporediti na troškove poslova. Razliresursa. Cilj alociranja indirektnih troškova je naglašavanje indirektnih resursa za pojedinaposao.

Robinson je izabrao sat direktnog proizvodnog rada kao jednu bazu za alociranje svih indirektnih troškova proizvodnje poslu. Zašto? Zato što Robinson vjeruje da sat direktnog proizvodnog rada mjeri koliko pojedinaplate nadzornika, inženjera, pomouzročno-posljedična veza između potrebnih indirektnih troškova proizvodnje i potrebnih sati direktnog rada u pojedniačnom poslu. U 2000. godini Robinssati direktnog rada.

PRIRUČNIK

~ 148 ~

dizajn, proizvodnja, marketing, distribucija i servisi za klijente. Radi pojednostavljenja, emo se na proizvodno područje. Da bi se napravila mašina, Robinson nabavlja neke od

komponenti od vanjskog dobavljača, a ostale proizvodi. Ključni dio svakog posla ovog a je sastavljanje i ugradnja mašine kod kupca, uklapanje mašine u postrojenje i proces

efikasnog funkcionisanja.

an posao proizvodnje i ugradnje male mašine za pulpu za preduzeWestern Pulp and Paper u 2000. po cijeni od $ 15.000. Ključna stvar za Robinson kod

ivanja ove cijene je trošak obavljanja posla. Poznavanje svojih vlastitih troškova je pomoglo Robinsonu da ostvari profit i dobije informacije za lakšu procjenu troškova budu

Razmotrite Robinsonov sistem obračuna stvarnih troškova, sistem obračuna troškova prema narudžbi koji koristi ostvarene troškove da odredi troškove pojedinačnog prema narudžbi.

je metod određivanja troška prema narudžbi koji pridružuje troška koristeći stvarnu stopu(e) direktnih troškova pomnoženu sa

direktnih troškova alocira indirektne troškove na bazi stvarne škova pomnožene sa iznosom baze(a) za alokaciju troškova.

Osnovni pristup obračuna troškova prema narudžbi

Da odredimo stvarne troškove pojedinačnog posla daćemo proceduru u sedam koraka. Ova procedura se jednako primjenjuje u obračunu troškova u proizvodnom, trgovinskom i uslužnom

entifikovati nosioca(e) troška. Nosilac troška u primjeru preduzenalog broj WPP 298, proizvodnja mašine za pulpu, za preduzeće Western Pulp and Pap

Korak 2: Identifikovati direktne troškove procesa. Robinson je identifikovao dvije kategorije – direktni materijal i direktni proizvodni rad. Direktni troškovi

posao (za Western Pulp i Paper) iznose 4.606 €, dok direktni troškovi proizvodnog

(e) za alokaciju troškova koja će se koristiti kod alokacije indirektnih troškova procesa. Indirektni proizvodni troškovi su troškovi koji se ne mogu odrediti za

eni posao. Kompletiranje raznolikih poslova bi bilo nemoguće bez pojave indirektnih troškova kao što su nadgledanje, proizvodni inženjering, popravke itd. Ove troškove treba rasporediti na troškove poslova. Različiti poslovi zahtijevaju različite koliresursa. Cilj alociranja indirektnih troškova je naglašavanje indirektnih resursa za pojedina

Robinson je izabrao sat direktnog proizvodnog rada kao jednu bazu za alociranje svih ova proizvodnje poslu. Zašto? Zato što Robinson vjeruje da sat direktnog

proizvodnog rada mjeri koliko pojedinačni posao koristi ostale proizvodne resurse, kao što su plate nadzornika, inženjera, pomoćnog osoblja i obrazovanog menadžmenta. Postoji jaka

na veza između potrebnih indirektnih troškova proizvodnje i potrebnih sati nom poslu. U 2000. godini Robinson je proknjižio 27.000 stvarnih

di pojednostavljenja, se napravila mašina, Robinson nabavlja neke od

ni dio svakog posla ovog a je sastavljanje i ugradnja mašine kod kupca, uklapanje mašine u postrojenje i proces

an posao proizvodnje i ugradnje male mašine za pulpu za preduzeće na stvar za Robinson kod

je svojih vlastitih troškova je pomoglo Robinsonu da ostvari profit i dobije informacije za lakšu procjenu troškova budućih

čuna troškova prema čnog prema narudžbi.

ivanja troška prema narudžbi koji pridružuje (e) direktnih troškova pomnoženu sa

troškove na bazi stvarne (a) za alokaciju troškova.

ru u sedam koraka. Ova unu troškova u proizvodnom, trgovinskom i uslužnom

Nosilac troška u primjeru preduzeća Robinson je e Western Pulp and Paper u

Korak 2: Identifikovati direktne troškove procesa. Robinson je identifikovao dvije kategorije direktni materijal i direktni proizvodni rad. Direktni troškovi

€, dok direktni troškovi proizvodnog

e se koristiti kod alokacije indirektnih kovi koji se ne mogu odrediti za

e bez pojave indirektnih itd. Ove troškove treba ite količine indirektnih

resursa. Cilj alociranja indirektnih troškova je naglašavanje indirektnih resursa za pojedinačni

Robinson je izabrao sat direktnog proizvodnog rada kao jednu bazu za alociranje svih ova proizvodnje poslu. Zašto? Zato što Robinson vjeruje da sat direktnog

ni posao koristi ostale proizvodne resurse, kao što su nadžmenta. Postoji jaka

u potrebnih indirektnih troškova proizvodnje i potrebnih sati n je proknjižio 27.000 stvarnih


Korak 4: Identifikovati indirektne troškove povezane saPošto u preduzeću Robinson vjeruju da jednotroškovna baza za alokaciju, direktni troškovi rada, može da se koristi za alokaciju indirektnih troškova proizvodnje na proizvod, time se obrazuje jedan zbirni trošak nazvan opredstavlja indirektne troškove Green Bay proizvodnog odjeljenja koje je teško direktno dodati pojedinačnom poslu. U 2000. stvarni i1.215.000 €.

Korak 5: Izračunati stope po jedinici svake baze za alokaciju indirektnih troškova posla. Za svaki zbirni trošak, indirektni troškovi se rakoraka 4) sa ukupnim iznosom baze za alokaciju troškova (iz koraka računa stopu za alokaciju kako slijedi:

Stvarna stopa indirektnih troškova = 1.215.000 = 27.000 € sati proizvodnog direktnog rada Korak 6: Izračunati indirektne troškove rasporemjesta troškova se računaju množenjem stvarnih iznosa razlisvaki zbirni trošak) sa njima pripadajuZa proizvodnju mašine za pulpu, Robinson koristi 88 sati direktnog rada kao bazu za alokaciju svog samo jednog zbirnog indirektnog troška Indirektni troškovi raspoređeni na mašinu za pulpu iznose 3.960x 88 sati).

Korak 7: Izračunavanje ukupnog troška mjesta troškova dodavanjem svih direktnih i indirektnih troškova koji mu pripadaju. Trošak mašine za pulpu za West

Direktni proizvodni troškovi Direktni materijal Direktni troškovi rada Indirektni proizvodni troškovi (45 Ukupni proiz Podsjetimo se da je preduzeće Robinson platilo 15.000troškovni sistem pokazuje bruto maržu od 4.855od 32,37% (4.855 € / 15.000 €).

Preduzeće Robinson može koristiti bruto maržu i procenat bruto marže za poreprofitabilnosti kroz različite poslove kako bi utvrdilo najprofitabilnije poslove i na njih usmjerilo svoju prodajnu aktivnost. U isto vrijeme, Robinson može ispitati raposlovi pokazuju slabu profitabilnost. Da li se gubi na direktnim materijalima? Da li je direktni rad preskup? Postoji li način da s


~ 149 ~

tifikovati indirektne troškove povezane sa svakom bazom za alokaciju troškova. u Robinson vjeruju da jednotroškovna baza za alokaciju, direktni troškovi

rada, može da se koristi za alokaciju indirektnih troškova proizvodnje na proizvod, time se obrazuje jedan zbirni trošak nazvan ostali opšti troškovi proizvodnje. Ovaj zbirni trošak predstavlja indirektne troškove Green Bay proizvodnog odjeljenja koje je teško direktno dodati

nom poslu. U 2000. stvarni indirektni troškovi proizvodnje su u ukupnom iznosu bili

unati stope po jedinici svake baze za alokaciju indirektnih troškova posla. Za svaki zbirni trošak, indirektni troškovi se računaju dijeljenjem ukupnih indirektnih troškova (iz koraka 4) sa ukupnim iznosom baze za alokaciju troškova (iz koraka 3). Preduze

una stopu za alokaciju kako slijedi:

Stvarna stopa indirektnih troškova = Stvarni ukupni indirektni troškovi

direktnog rada

unati indirektne troškove raspoređene na mjestu troškova. Indirektni troškovi unaju množenjem stvarnih iznosa različitih baza za alokaciju (jedan za

svaki zbirni trošak) sa njima pripadajućom tarifom indirektnih troškova (izračunata u koraku 5). Za proizvodnju mašine za pulpu, Robinson koristi 88 sati direktnog rada kao bazu za alokaciju svog samo jednog zbirnog indirektnog troška (sve preko 27.000 sati direktnog rada za 2000

eni na mašinu za pulpu iznose 3.960 € (45 € po satu direktnog rada

unavanje ukupnog troška mjesta troškova dodavanjem svih direktnih i indirektnih a koji mu pripadaju. Trošak mašine za pulpu za Western Pulp and Pape

Direktni proizvodni troškovi 4.606 € 1.579 6.185 €

Indirektni proizvodni troškovi (45 € x 88) 3.960 Ukupni proizvodni troškovi mjesta troškova

će Robinson platilo 15.000 € za ovaj posao. Prema tome, stvarni troškovni sistem pokazuje bruto maržu od 4.855 € (15.000 € - 10.145 €) i procenat bruto mar

e Robinson može koristiti bruto maržu i procenat bruto marže za poreite poslove kako bi utvrdilo najprofitabilnije poslove i na njih

usmjerilo svoju prodajnu aktivnost. U isto vrijeme, Robinson može ispitati raposlovi pokazuju slabu profitabilnost. Da li se gubi na direktnim materijalima? Da li je direktni

in da se utvrdi sa kakvom se efikasnošću uradio posao? Analize

svakom bazom za alokaciju troškova. u Robinson vjeruju da jednotroškovna baza za alokaciju, direktni troškovi

rada, može da se koristi za alokaciju indirektnih troškova proizvodnje na proizvod, time se stali opšti troškovi proizvodnje. Ovaj zbirni trošak

predstavlja indirektne troškove Green Bay proizvodnog odjeljenja koje je teško direktno dodati ukupnom iznosu bili

unati stope po jedinici svake baze za alokaciju indirektnih troškova posla. Za unaju dijeljenjem ukupnih indirektnih troškova (iz

3). Preduzeće Robinson

ene na mjestu troškova. Indirektni troškovi alokaciju (jedan za

om tarifom indirektnih troškova (izračunata u koraku 5). Za proizvodnju mašine za pulpu, Robinson koristi 88 sati direktnog rada kao bazu za alokaciju

000 sati direktnog rada za 2000). € po satu direktnog rada

unavanje ukupnog troška mjesta troškova dodavanjem svih direktnih i indirektnih ern Pulp and Paper iznosi 10.145 €.

€ za ovaj posao. Prema tome, stvarni €) i procenat bruto marže

e Robinson može koristiti bruto maržu i procenat bruto marže za poređenje ite poslove kako bi utvrdilo najprofitabilnije poslove i na njih

usmjerilo svoju prodajnu aktivnost. U isto vrijeme, Robinson može ispitati razloge zašto neki poslovi pokazuju slabu profitabilnost. Da li se gubi na direktnim materijalima? Da li je direktni

u uradio posao? Analize

troškova prema narudžbi osiguravaju važne informaciusavršavanja.

4.2. Obračun troškova po aktivnostima

4.2.1. Ograničenja tradicionalnih sistema obračuna troškova apsorpcije

Tradicionalni tretman opštih troškova, sa svojim (ponekad) proizvoljniraspodjelama troškova po funkcijama i odjeljenjima, bio je razlog nezadovoljstva raduži niz godina. Obračun troškova po aktivnostima ograničenja sistema tradicionalnih obra

Obračun troškova po aktivnostima se fokusira na obrasubjekata ne na funkcije i odjeljenje gdje se pažnja usmjerava na faktore koji prouzrokuju nastajanje opštih troškova. Ti faktori su poznati kao klju

Ključna definicija

Obračun troškova po aktivnostima

Obračun troškova po akivnostima koristi kresursa rezultatima.

Zašto su tradicionalni sistemi danas neadekvatni

Tradicionalni sistemi obračuna troškova

Manji obim proizvoda

Većina troškova se odnosi na

Relativno nizak udio opštih troškova

koji se ne odnose na obim

Ove promjene su rezultat:

Investiranja u kapitalno-intenzivnu

Investiranje u kapitalno-intenzivnu materijala/rada/opštih troškova proizvoda subjekta. Operativno znanje kako se troše resursi ne mora se poklapati sa informacijama koje se izvješttroškova apsorpcije. Posljedica toga je da proizvodi koje je teško napraviti mogu privumali udio pripisivanja troškova u važe

Kraći vijek trajanja proizvoda

Vijek trajanja proizvoda se sve preduzeća koji se oslanjaju na tehnologiju. U takvoj situaciji, rukovodioci mogu imati informacije o troškovima iz računovodstvenog sistema koji se oslanja na pretpostavke vijeka trajanja proizvoda koje su postale nerealne. Rukovodioci moraju da smanje prodajnu cijenu proizvoda koji stvara gubitak na osnovu pogrešnog uvjerenja o troškovima da je proizvod veoma profitabilan.

Ograničenja tradicionalnog apsorpcionog obra

PRIRUČNIK

~ 150 ~

troškova prema narudžbi osiguravaju važne informacije za procjenjivanje mogu

4.2. Obračun troškova po aktivnostima


Tradicionalni tretman opštih troškova, sa svojim (ponekad) proizvoljniškova po funkcijama i odjeljenjima, bio je razlog nezadovoljstva ra

un troškova po aktivnostima je razvijen kao odgovor na oenja sistema tradicionalnih obračuna troškova.

ivnostima se fokusira na obračun troškova aktivnosti i procesa subjekata ne na funkcije i odjeljenje gdje se pažnja usmjerava na faktore koji prouzrokuju nastajanje opštih troškova. Ti faktori su poznati kao ključ za raspodjelu troškova.


un troškova po akivnostima koristi ključ za raspodjelu troškova da pripiše troškove


una troškova Današnje poslovno okruženje

Širi obim proizvoda

Niži troškovi rada

Relativno nizak udio opštih troškova Veći udio fiksnih troškova

intenzivnu tehnologiju

intenzivnu tehnologiju može promijeniti mješavinu troškova materijala/rada/opštih troškova proizvoda subjekta. Operativno znanje kako se troše resursi ne mora se poklapati sa informacijama koje se izvještavaju u tradicionalnim sistemima obratroškova apsorpcije. Posljedica toga je da proizvodi koje je teško napraviti mogu privumali udio pripisivanja troškova u važećim računovodstvenim sistemima.

Vijek trajanja proizvoda se sve više skraćuje zbog intenzivnije konkurencije od strane a koji se oslanjaju na tehnologiju. U takvoj situaciji, rukovodioci mogu imati

čunovodstvenog sistema koji se oslanja na pretpostavke vijeka e su postale nerealne. Rukovodioci moraju da smanje prodajnu cijenu

proizvoda koji stvara gubitak na osnovu pogrešnog uvjerenja o troškovima da je proizvod

enja tradicionalnog apsorpcionog obračuna troškova:

je za procjenjivanje mogućnosti i buduća


Tradicionalni tretman opštih troškova, sa svojim (ponekad) proizvoljnim alokacijama i škova po funkcijama i odjeljenjima, bio je razlog nezadovoljstva računovođa

je razvijen kao odgovor na očigledna

un troškova aktivnosti i procesa subjekata ne na funkcije i odjeljenje gdje se pažnja usmjerava na faktore koji prouzrokuju

za raspodjelu troškova.

za raspodjelu troškova da pripiše troškove

ehnologiju može promijeniti mješavinu troškova materijala/rada/opštih troškova proizvoda subjekta. Operativno znanje kako se troše resursi ne

onalnim sistemima obračuna troškova apsorpcije. Posljedica toga je da proizvodi koje je teško napraviti mogu privući veoma

uje zbog intenzivnije konkurencije od strane a koji se oslanjaju na tehnologiju. U takvoj situaciji, rukovodioci mogu imati

unovodstvenog sistema koji se oslanja na pretpostavke vijeka e su postale nerealne. Rukovodioci moraju da smanje prodajnu cijenu

proizvoda koji stvara gubitak na osnovu pogrešnog uvjerenja o troškovima da je proizvod


� Pretpostavlja da proizvodi troše resurse u odnosu na mjerenje kolisati rada mašina, na primjer).

� Može da pruži iskrivljene troškove proizvoda kada postoji širok spektar proizvoda sa mješavinom visokog i niskog obima.

� Na primjer, možemo da proizvedemo hilproizvesti, i samo nekoliko proizvoda B Vjerovatno će postojati ekonomije obima povezanih sa A, dok B stvarno uzrokuje vedio opštih troškova. Tradicionalni skoriste metode apsorpcije zasnovane na vremenu kao što su sati rada da propisuju ili apsorbuju ve

� Pruža neadekvatne informacije rukovodiocima za donošenje – Stvarnim troškovima izrade proizvoda i shodno tome da li je proizvod profitabilan

ili ne. – Da li postojeća raspodjela troškova odražava potrošnju resursa razli

linija preduzeća.

Unakrsno subvencionisanje troškova proiobračunatim troškom dovodi do pogrešnog obraprimjer, kada je trošak jednako podijeljen na više korisnika bez prepoznavanja njihovih različitih potreba za resursima.

Razmotrimo jednostavan primjer ra

U nastavku se nalazi račun iz restorana za razmatranja poslovnih dešavanja.

Svaka večera uključuje različita glavna jela, deserte i pi

Ema Džon Natali

Kristofer Ukupno Prosjek

Analiza

Ukupan iznos računa od £ 54 daje prosjek od 13,50 po uprosjeka obračuna troškova jednako tretira svaku ve13,50 jer je njen stvarni trošak svega £ 7,50. Ona je narupojela desert, i ima najniži iznos potrošen na pičetvoro na večeri, i Ema i Kristofer su platili previše, Džon je platio manje, a Natali je platila tačan iznos.

Ovaj primjer je i intuitivan i jednostavvečere se može lako izračunati ako se sve stavke troška mogu povezati kao direktni troškovi sa


~ 151 ~

zvodi troše resurse u odnosu na mjerenje količine (direktni rad ili sati rada mašina, na primjer). Može da pruži iskrivljene troškove proizvoda kada postoji širok spektar proizvoda sa mješavinom visokog i niskog obima. Na primjer, možemo da proizvedemo hiljade komada proizvoda A – koji je priliproizvesti, i samo nekoliko proizvoda B – koji se mora praviti ručno i veoma je složen.

e postojati ekonomije obima povezanih sa A, dok B stvarno uzrokuje vedio opštih troškova. Tradicionalni sistemi apsorpcije opštih troškova koji posebno koriste metode apsorpcije zasnovane na vremenu kao što su sati rada ćda propisuju ili apsorbuju većinu opštih troškova u proizvod A. Pruža neadekvatne informacije rukovodiocima za donošenje informisanih odluka o:

varnim troškovima izrade proizvoda i shodno tome da li je proizvod profitabilan

a raspodjela troškova odražava potrošnju resursa različ

Unakrsno subvencionisanje troškova proizvoda znači da barem jedan proizvod sa pogrešno unatim troškom dovodi do pogrešnog obračuna troškova ostalih proizvoda u subjektu. Na

primjer, kada je trošak jednako podijeljen na više korisnika bez prepoznavanja njihovih

nostavan primjer računa u restoranu:

un iz restorana za četvoro kolega koji se sastaju jednom mjeserazmatranja poslovnih dešavanja.

čita glavna jela, deserte i pića. Račun za zadnju več

Glavno jelo £

Desert £

Pića £

Ukupno

5,50 0,00 2,00 10,00 4,00 7,00 21,007,50 2,00 4,00 13,507,00 2,00 3,00 12,00

30,00 8,00 16,00 54,007,50 2,00 4,00 13,50

54 daje prosjek od 13,50 po učesniku večere. Ovaj pristup šireg una troškova jednako tretira svaku večeru. Ema vjerovatno ne želi da plati £

13,50 jer je njen stvarni trošak svega £ 7,50. Ona je naručila glavno jelo koje nijpojela desert, i ima najniži iznos potrošen na piće. Kada se uzme prosjek troškova za sve

eri, i Ema i Kristofer su platili previše, Džon je platio manje, a Natali je platila

Ovaj primjer je i intuitivan i jednostavan. Iznos troška unakrsne subvencije za svakog uunati ako se sve stavke troška mogu povezati kao direktni troškovi sa

čine (direktni rad ili

Može da pruži iskrivljene troškove proizvoda kada postoji širok spektar proizvoda sa

koji je prilično lako čno i veoma je složen.

e postojati ekonomije obima povezanih sa A, dok B stvarno uzrokuje veći ije opštih troškova koji posebno

koriste metode apsorpcije zasnovane na vremenu kao što su sati rada će imati tendenciju

informisanih odluka o: varnim troškovima izrade proizvoda i shodno tome da li je proizvod profitabilan

a raspodjela troškova odražava potrošnju resursa različitih proizvodnih

i da barem jedan proizvod sa pogrešno una troškova ostalih proizvoda u subjektu. Na

primjer, kada je trošak jednako podijeljen na više korisnika bez prepoznavanja njihovih

etvoro kolega koji se sastaju jednom mjesečno radi

dnju večeru glasi:

Ukupno £

7,50 21,00 13,50 12,00 54,00 13,50

ere. Ovaj pristup šireg eru. Ema vjerovatno ne želi da plati £

ila glavno jelo koje nije skupo, nije se uzme prosjek troškova za sve

eri, i Ema i Kristofer su platili previše, Džon je platio manje, a Natali je platila

an. Iznos troška unakrsne subvencije za svakog učesnika unati ako se sve stavke troška mogu povezati kao direktni troškovi sa

svakom večerom. Složenija pitanja obratroškovi. Tada resurse koriste dva ili više pojedinaca koji su vetroškovi zahtijevaju raspodjelu –učesnika večere.

4.2.2. Razvoj obračuna troškova po aktivnostima

Shodno tome, ograničenja obračtroškova po aktivnostima. Obračun troškova po aktivnostima sagledava opšte troškove kako se pojavljuju jer su neke određene aktivnosti preduzete.

Aktivnosti koje prouzrokuju trošk

Sistemi obračuna troškova po aktivnostima unaprese na pojedinačne aktivnosti kao osnovne predmete troška. Oni obrapojedinačnih aktivnosti i dodjeljuju troškove predmetima troška kao što su prona osnovu preduzetih aktivnosti za vršenje usluge ili izradu proizvoda.

Terminologija obračuna troškova po aktivnostima

Aktivnosti – Serije povezanih zadataka koji se ponavljaju. Aktivnost je dogajedinica rada sa specifičnom namjenom kao što je dizajniranje proizvoda, postavljanje mašina, upravljanje mašinama i distribucija proizvoda.

Skupovi troškova – troškovi aktivnosti se grupišu.

Ključ za raspodjelu troškova – faktori koji prouzrokuju pojavljivanje aktivnosti

Proces obračuna troškova po aktivnostima

Obračun troškova po aktivnostima je podijeljen u pet faza:

1. Utvrđivanje aktivnosti koju subjekt vrši.2. Obračun skupova troškova za svaku aktivnost (koliko košta sprovo

Proces zahtijeva način dodjele indirektntroškova.

3. Utvrđivanje ključa za raspodjelu troškova (baza alokacije troškova) za svaki skup troška (šta uzrokuje nastanak troška/aktivnost koju treba preduzeti). U ovoj sesiji fokusirati na kriterijum uzrok

4. Određivanje stope ključa za raspodjelu troškova za sve pojedina(procjena broja pojavljivanja kljuprocjena troška po pojavljivanju).

5. Raspodjeljivanje troškova svake aktivnosti na svaku glavnu budžetsku stavku kako se pojavljuje ključ za raspodjelu troškova.

Obračun skupova troškova

Sistemi obračuna troškova po aktivnostima se fokusiraju na indirektne troškove jer se direktni troškovi mogu relativno lako povezati sa proizvodima i poslovima.

Povezivanje direktnog obračuna troškova

Klasifikovanje što više ukupnih troškova kao direktnih troškova shodno ekonomskoj isplativosti. To smanjuje iznos troškova koji su klasifikovani kao indirektni.

PRIRUČNIK

~ 152 ~

erom. Složenija pitanja obračuna troškova pak nastaju kada surse koriste dva ili više pojedinaca koji su večerali. Po definiciji, indirektni

– na primjer, troškova boce vina koja se dijeli na jednu ili više


enja obračuna troškova apsorpcije imaju za rezultat razvoj obratroškova po aktivnostima. Obračun troškova po aktivnostima sagledava opšte troškove kako se

ene aktivnosti preduzete.

Aktivnosti koje prouzrokuju troškove

una troškova po aktivnostima unapređuju sisteme obračuna troškova fokusirajune aktivnosti kao osnovne predmete troška. Oni obra

nih aktivnosti i dodjeljuju troškove predmetima troška kao što su prona osnovu preduzetih aktivnosti za vršenje usluge ili izradu proizvoda.


Serije povezanih zadataka koji se ponavljaju. Aktivnost je dogam namjenom kao što je dizajniranje proizvoda, postavljanje mašina,

upravljanje mašinama i distribucija proizvoda.

troškovi aktivnosti se grupišu.

faktori koji prouzrokuju pojavljivanje aktivnosti

računa troškova po aktivnostima

un troškova po aktivnostima je podijeljen u pet faza:

ivanje aktivnosti koju subjekt vrši. un skupova troškova za svaku aktivnost (koliko košta sprovođ

čin dodjele indirektnih troškova i opštih troškova na skupove

a za raspodjelu troškova (baza alokacije troškova) za svaki skup troška (šta uzrokuje nastanak troška/aktivnost koju treba preduzeti). U ovoj sesiji fokusirati na kriterijum uzrok-i-efekat za odabir osnova alokacije.

ča za raspodjelu troškova za sve pojedinačne skupove troškova (procjena broja pojavljivanja ključa za raspodjelu troška u budžetskom periodu i procjena troška po pojavljivanju).

oškova svake aktivnosti na svaku glavnu budžetsku stavku kako se za raspodjelu troškova.

una troškova po aktivnostima se fokusiraju na indirektne troškove jer se direktni ovezati sa proizvodima i poslovima.


Klasifikovanje što više ukupnih troškova kao direktnih troškova shodno ekonomskoj isplativosti. To smanjuje iznos troškova koji su klasifikovani kao indirektni.

una troškova pak nastaju kada postoje indirektni erali. Po definiciji, indirektni

na primjer, troškova boce vina koja se dijeli na jednu ili više

troškova apsorpcije imaju za rezultat razvoj obračuna un troškova po aktivnostima sagledava opšte troškove kako se

una troškova fokusirajući ne aktivnosti kao osnovne predmete troška. Oni obračunavaju trošak

nih aktivnosti i dodjeljuju troškove predmetima troška kao što su proizvodi i usluge

Serije povezanih zadataka koji se ponavljaju. Aktivnost je događaj, zadatak ili m namjenom kao što je dizajniranje proizvoda, postavljanje mašina,

faktori koji prouzrokuju pojavljivanje aktivnosti.

un skupova troškova za svaku aktivnost (koliko košta sprovođenje aktivnosti). ih troškova i opštih troškova na skupove

a za raspodjelu troškova (baza alokacije troškova) za svaki skup troška (šta uzrokuje nastanak troška/aktivnost koju treba preduzeti). U ovoj sesiji ćemo se

čne skupove troškova a za raspodjelu troška u budžetskom periodu i

oškova svake aktivnosti na svaku glavnu budžetsku stavku kako se

una troškova po aktivnostima se fokusiraju na indirektne troškove jer se direktni

Klasifikovanje što više ukupnih troškova kao direktnih troškova shodno ekonomskoj


Indirektni skupovi troškova

Proširenje broja indirektnih skupova troškova dok svaki od tih skupova troškova ne postane homogen (drugim riječima, skupovi troškova sadrže troškove za relativno slisu:

� Skupovi troškova proizvodnje� Skupovi troškova marketinga� Skupovi troškova povezani sa uspostavljanjem

Ove stavke grupišemo zajedno u skupove troškova koji su, uopšteno govoreistim faktorom. U homogenom objeuzroka i posljedica (ili dobijene koristi) sa osnovom alociranih troškova.

4.2.3. Obračun troškova po aktivnostima

Preduzeće proizvodi tri proizvoda sa godišn

Proizvod

Proizvod A Proizvod B Proizvod C

Dostupne su i sljedeće informacije o ova tri proizvoda:

Elementi Prodajna cijena Direktan rad Direktan materjial Sati direktnog rada Sati rada mašina

Opšti troškovi:

Vezani za mašine Vezani za rad

(Ovo obuhvata četiri aktivnosti –izradu. Troškovi vezani za rad mogu se podijeliti na £obradu materijala i £ 900.000 za izradu) Informacije o aktivnostima

Informacije o aktivnostima Tok proizvodnje Nalozi za proizvodnju Kretanje materijala


~ 153 ~

Proširenje broja indirektnih skupova troškova dok svaki od tih skupova troškova ne postane ima, skupovi troškova sadrže troškove za relativno slične stavke) kao što

Skupovi troškova proizvodnje; marketinga;

Skupovi troškova povezani sa uspostavljanjem.

Ove stavke grupišemo zajedno u skupove troškova koji su, uopšteno govorećstim faktorom. U homogenom objedinjavanju troškova, svi troškovi imaju isti ili sli

dica (ili dobijene koristi) sa osnovom alociranih troškova.

4.2.3. Obračun troškova po aktivnostima – radni primjer

roizvodi tri proizvoda sa godišnjim rezultatima:

Jedinica godišnje70.000 50.000 30.000

e informacije o ova tri proizvoda:

C B C £ 100 £ 120 £ 90 £ 30 £ 20 £ 20 30 30 30 £ 6 £ 4 £ 4 4 2 2

£

– mašinsku obradu, naloge za proizvodnju, rad na materijalu i izradu. Troškovi vezani za rad mogu se podijeliti na £ 800.000 za obradu nabavki, £

900.000 za izradu).

A B 25 30 35 45 70 90

Proširenje broja indirektnih skupova troškova dok svaki od tih skupova troškova ne postane ima, skupovi troškova sadrže troškove za relativno slične stavke) kao što

Ove stavke grupišemo zajedno u skupove troškova koji su, uopšteno govoreći prouzrokovani dinjavanju troškova, svi troškovi imaju isti ili sličan odnos

im rezultatima:

Jedinica godišnje

Ukupno

740.000 440.000

1.540.000 2.220.000

mašinsku obradu, naloge za proizvodnju, rad na materijalu i 800.000 za obradu nabavki, £ 520.000 za

C 65 80

100

Potrebno Shodno gore predstavljenim informacijama, profit i profitnu maržu koristeći tradicionalni pristup apsorpcije obraobračuna troškova po aktivnostima.Rješenje Tradicionalni pristup apsorpcionog obraOdrediti stope apsorpcije:

= £ 1 540 000 : 440 000 sati =

= £ 2 220 000 : 740 000 sati = £Jedinice troškova su:

Elementi

Direktni troškovi Opšti troškovi mašina Opšti troškovi rada Jedinica troška Cijena Profit Profitna marža

Napomena:

Opšti troškovi se dodjeljuju proizvodima na osnovu mjerljivog obima atributa proizvoda kao što su sati direktnog rada ili rada mašina.

Zbog toga količina proizvoda prouzrokuje troškove.

Pristup obračuna troškova po aktivnostima

Sada imamo opšte troškove vezane zagrupisane su u tri skupa troška. Pitanjtome, aktivnosti troška mogu povezati sa rezultatima?“

Opšti troškovi: Vezani za mašine Obrada naloga Obrada materijala Podešavanje

Stope vezane za ključ za raspodjelu troškova mogu biti:

= £ 1.540.000 : 440.000

PRIRUČNIK

~ 154 ~

Shodno gore predstavljenim informacijama, izračunati ukupne troškove proizvodnje po jedinici, profit i profitnu maržu koristeći tradicionalni pristup apsorpcije obračuna troškova i pristup

una troškova po aktivnostima.

Tradicionalni pristup apsorpcionog obračuna troškova

Opšti troškovi mašina 1 540 000 : 440 000 sati = £ 3,50 po satu rada mašine

Opšti troškovi rada 2 220 000 : 740 000 sati = £ 3 po satu rada

A £

B £

60 50 14 7 18 12 92 69

100 120 8 51

8% 42,5%

Opšti troškovi se dodjeljuju proizvodima na osnovu mjerljivog obima atributa proizvoda kao direktnog rada ili rada mašina.

ina proizvoda prouzrokuje troškove.


Sada imamo opšte troškove vezane za rad koji su analizirani u tri odvojene oblasti, odnosnogrupisane su u tri skupa troška. Pitanje glasi: „Koji su uzroci ove tri aktivnosti i kako se, shodno tome, aktivnosti troška mogu povezati sa rezultatima?“

£ 1.540.000 800.000 520.000 900.000

za raspodjelu troškova mogu biti: Vezani za mašine

= £ 1.540.000 : 440.000 sati = £ 3,50 po satu rada mašine (kao ranije)Obrada naloga

unati ukupne troškove proizvodnje po jedinici, una troškova i pristup

A £

50 7

12 69 90 21

23,3%

Opšti troškovi se dodjeljuju proizvodima na osnovu mjerljivog obima atributa proizvoda kao

rad koji su analizirani u tri odvojene oblasti, odnosno e glasi: „Koji su uzroci ove tri aktivnosti i kako se, shodno

3,50 po satu rada mašine (kao ranije)


= £ 800.000 : 160 naloga = £

= £ 520.000 : 260 kretanje = £

£ 900.000 : 120 tok proizvodnje = £Elementi

Direktni troškovi Opšti troškovi mašina Obrada naloga Obrada materijala Podešavanje

Jedinica troška Cijena Profit/(gubitak) Profitna marža

Napomena:

Jedinični troškovi su izvedeni na sljede

Stopa ključa za raspodjelu troškova x proizvoda

Na primjer, troškovi obrade naloga za period A:

£ 5.000 po nalogu x 35 naloga : 70.000 jedinica A = £

Poređenje između tradicionalnog/apsorpcionog i sistema obraaktivnostima

Elementi Profit – tradicionalno Profit – obračun troškova po aktivnostima Profitna marža – tradicionalno Profitna marža – obračun troškova po aktivnosti

Možete da vidite da dva metoda daju prilipo aktivnostima uzima u obzir čtroškova.

Tradicionalni obračun apsorpcije troškova gdje postoji mjeobim i nivo složenosti će „nadmašiti troškove“ ovih probimu, ali su relativno jednostavni.ali troši relativno male iznose ključ


~ 155 ~

800.000 : 160 naloga = £ 5.000 po nalogu Obrada materijala

520.000 : 260 kretanje = £ 2.000 po kretanju materijala Podešavanje

900.000 : 120 tok proizvodnje = £ 7.500 po toku proizvodnjeA £

B £

60,00 50,00 14,00 7,00 2,50 4,50 2,00 3,60 2,68 4,50

81,18 69,60 100 120

18,82 50,40 18,8% 42%

ni troškovi su izvedeni na sljedeći način:

a za raspodjelu troškova x potrošnja ključa za raspodjelu troškova proi

Na primjer, troškovi obrade naloga za period A:

5.000 po nalogu x 35 naloga : 70.000 jedinica A = £ 2,50 po jedinici

u tradicionalnog/apsorpcionog i sistema obračuna troško

A B 8,00 51,00

18,82 50,40

8% 42,5%

18,8% 42%

Možete da vidite da dva metoda daju prilično različite rezultate. Razlog je što obrapo aktivnostima uzima u obzir činjenicu da su preduzete aktivnosti koje uzrokuju pove

un apsorpcije troškova gdje postoji mješavina proizvoda koji imaju razlie „nadmašiti troškove“ ovih proizvoda koji se stvaraju u velikom

ali su relativno jednostavni. To je slučaj sa proizvodom A; proizvodi se u velikom brojuljuča za raspodjelu troškova.

7.500 po toku proizvodnje A £

50,00 7,00

13,33 6,67

16,25

93,25 90

(3,25) (3,6%)

a za raspodjelu troškova proizvoda ÷ obim

čuna troškova po

C 21,00

(3,25)

23,3%

(3,6%)

ite rezultate. Razlog je što obračun troškova e aktivnosti koje uzrokuju povećanje

šavina proizvoda koji imaju različit koji se stvaraju u velikom

aj sa proizvodom A; proizvodi se u velikom broju,

Obrnuti je slučaj sa proizvodima koji se proizvode u manjem obimusloženija. To je slučaj sa proizvodom C koji se proizvodi u manjem brojupotrošnju aktivnosti koje prouzrokuju troškove. Proizvod C je „ispod troškova“ kada koristi tradicionalni apsorpcioni obračun troškova.

4.3. Apsorpcioni obračun troškova u odnosu na obračun troškova po aktivnostima

Prethodno smo vidjeli da je obračograničenja tradicionalnog apsorpcionog obrapristupa obračuna troškova.

4.3.1. Sličnosti između apsorpcionog obračuna troškova i obračuna troškova aktivnostima

� Obje metode imaju direktne troškove koji idu direktno na proizvod� Obje metode imaju opšte troškove koji su alocirani za centre troškova

proizvodnje/skupove troškova� Na kraju, obračun troškova po aktivnostima je oblik obra

rezultira raspodjelom i apsorpcijom punih troškova u proizvode i usluge.

Razlike između apsorpcionog obračuna troškova i obračuna troškova po aktivnostima

Obračun troškova po aktivnostima je sliobjedinjavanje opštih troškova se vrši po aktivnostima a ne po centrima troškova na nivou odjeljenja.

� Apsorpcioni obračun troškova obitroškova proizvodima (sati direktnog rada i sati rada mašina)

� Obračun troškova po aktivnstima koristi veosnovu apsorpcije za pripisivanje opštih trošova proizvodima (pošiljki itd.

4.3.2. Prednosti obračuna troškova po aktivnostima

Korišćenje obračuna troškova po aktivnosaktivnostima. Upravljanje zasnovano na aktivnostima opisuje odluke rukovodstva koje koriste informacije o obračunu troškova po aktivnostima radi zadovoljavanja potreba klijenata i upravljanja profitabilnošću. Korišćdo:

Tačnije prikazivanje resursa

� Obračun troškova po aktivnostima prepoznaje da opšti troškovi niobim i tako izbjegava neproporicionalnu apsorpciju opštih troškova korišza raspodjelu troškova koji su nezavisni od koliVeć smo kazali da stopa apsorpcije zasnovana na „jednostavnim“ mjerama aktivnostikao što su sati direktnog rada ili mašinaaktivnosti podrške poslovanju i proidentifikaciju i kvantifikaciju aktivnostisam obračun većeg obima stopa apsorpcije omoguaktivnostima tačnije prikaže kako proi

PRIRUČNIK

~ 156 ~

aj sa proizvodima koji se proizvode u manjem obimu, ali čija proizvodnja je aj sa proizvodom C koji se proizvodi u manjem broju

potrošnju aktivnosti koje prouzrokuju troškove. Proizvod C je „ispod troškova“ kada koristi čun troškova.


je obračun troškova po aktivnostima razvijen kako bi se prevazišla enja tradicionalnog apsorpcionog obračuna troškova. Ovaj dio upore

4.3.1. Sličnosti između apsorpcionog obračuna troškova i obračuna troškova

Obje metode imaju direktne troškove koji idu direktno na proizvod. Obje metode imaju opšte troškove koji su alocirani za centre troškova proizvodnje/skupove troškova.

un troškova po aktivnostima je oblik obračuna troškova apsrezultira raspodjelom i apsorpcijom punih troškova u proizvode i usluge.


un troškova po aktivnostima je sličan apsorpcionom obračunu troškovavanje opštih troškova se vrši po aktivnostima a ne po centrima troškova na nivou

un troškova obično koristi dvije osnove za pripisivanje opštih troškova proizvodima (sati direktnog rada i sati rada mašina).

aktivnstima koristi veći broj ključeva za raspodjelu troškova kao osnovu apsorpcije za pripisivanje opštih trošova proizvodima (npr. broj naloga, broj

4.3.2. Prednosti obračuna troškova po aktivnostima

una troškova po aktivnostima daje mogućnost za upravljanje zasnovano na aktivnostima. Upravljanje zasnovano na aktivnostima opisuje odluke rukovodstva koje koriste

unu troškova po aktivnostima radi zadovoljavanja potreba klijenata i Korišćenje upravljanja zasnovanog na aktivnostima može dovesti

un troškova po aktivnostima prepoznaje da opšti troškovi nijesu uvijek vezani za obim i tako izbjegava neproporicionalnu apsorpciju opštih troškova korišza raspodjelu troškova koji su nezavisni od količine (obima).

stopa apsorpcije zasnovana na „jednostavnim“ mjerama aktivnostikao što su sati direktnog rada ili mašina, ne može dobro predstaviti složen odnos izme

i podrške poslovanju i proizvodnje. Ako pretpostavimo dozvoljenu taiju i kvantifikaciju aktivnosti ključu za raspodjelu troškova i opštih troškova,

eg obima stopa apsorpcije omogućava da obračnije prikaže kako proizvodnja troši resurse podrške.

ali čija proizvodnja je aj sa proizvodom C koji se proizvodi u manjem broju, ali ima visoku

potrošnju aktivnosti koje prouzrokuju troškove. Proizvod C je „ispod troškova“ kada koristi


un troškova po aktivnostima razvijen kako bi se prevazišla una troškova. Ovaj dio upoređuje ova dva

4.3.1. Sličnosti između apsorpcionog obračuna troškova i obračuna troškova po

Obje metode imaju opšte troškove koji su alocirani za centre troškova

una troškova apsorpcije koji rezultira raspodjelom i apsorpcijom punih troškova u proizvode i usluge.


čunu troškova, ali vanje opštih troškova se vrši po aktivnostima a ne po centrima troškova na nivou

no koristi dvije osnove za pripisivanje opštih

eva za raspodjelu troškova kao npr. broj naloga, broj

nost za upravljanje zasnovano na aktivnostima. Upravljanje zasnovano na aktivnostima opisuje odluke rukovodstva koje koriste

unu troškova po aktivnostima radi zadovoljavanja potreba klijenata i enje upravljanja zasnovanog na aktivnostima može dovesti

su uvijek vezani za obim i tako izbjegava neproporicionalnu apsorpciju opštih troškova korišćenjem ključa

stopa apsorpcije zasnovana na „jednostavnim“ mjerama aktivnosti, dobro predstaviti složen odnos između

ko pretpostavimo dozvoljenu tačnost i u za raspodjelu troškova i opštih troškova,

ava da obračun troškova po


Bolje razumijevanje ponašanja troškova

� Jedan važan argument u prilog obrakao vrste pomoći za kontrolu troškova:– On ohrabruje razumijevanje kako proce

troškova. – Ako se mogu utvrditi glavne aktivnosti i sa njima povezani klju

troškova, onda svaka aktivnost za smanjenje jednog ili drugog treba da ima uticaj na smanjenje troškova. Na primjer, ako je naruutvrđeno je da broj narudžbi pokreaktivne mjere za upravljanje brojem narudžbi i samim tim smanje troškove tako što će, na primjer, vršiti nabavke sedmi

Bolje odluke

� S obzirom da obračun troškova po aktivnostima pruža veobračun troškova proizvoda, on treba da dovede do unaprijecijena i obima proizvoda.

� Podstiče bolju interakciju izmepomaže upravljačkim račdjelimično može biti i zato što sistemi obraupravljačke računovođe integrišu operativne posmatranju i diskusijama sa pojedincima u razlifunkcijama i koji se bave razli

� Rukovodioci mogu da utvrde i ocrazmatranjem kako proizvodi i procesi utida rade sa klijentima kako bi razmotrili troškove i cijene alternativnih ideja rješenja, na primjer kreativne idejne odluke koje smanjuju složenost proizvoda ili usluga.

Većina preduzeća koja primjenjuju obrastvarne troškove radi identifikacije troškova aktivnosti i stopa troškova aktivnosti. Veliki broj preduzeća nakon toga koristi sisteme obraupravljanje aktivnostima. Oni utvrbudžetskih troškova za troškove proizvoda koristegodine, budžetirani i stvarni troškovi se uporetome koliko dobro se upravlja aktivnostima. Vrše se i usklasu apsorbovani u prevelikom ili preniskom iznosu za svaku oblast atroškova po aktivnostima se integrišui sistemima finansijskog izvještavanja.

4.3.3. Nedostaci obračuna troškova po aktivnostima

Može se tvrditi da se prava korist obrauključene troškove, dovodi u pitanje kada postoje nedoumice u odnosu na definiciju aktivnosti i/ili ključa za raspodjelu troškova. U nastavku su detaljnije objašnjeni uzroci za ovakve sumnje.

Bolje ali nije potpuno tačno

� Zajednički troškovi i dalje zahtijevaju proizvoljnu raspodjelu u kontekstu tradicionalne metodologije apsorpcije. U ve


~ 157 ~

Bolje razumijevanje ponašanja troškova

Jedan važan argument u prilog obračunu troškova po aktivnostima je njegovo koriši za kontrolu troškova:

On ohrabruje razumijevanje kako procesi u poslovanju dovode do p

se mogu utvrditi glavne aktivnosti i sa njima povezani kljutroškova, onda svaka aktivnost za smanjenje jednog ili drugog treba da ima uticaj na smanjenje troškova. Na primjer, ako je naručivanje jedna od aktivnosti subjekta i

eno je da broj narudžbi pokreće troškove, rukovodioci mogu da preduzmaktivne mjere za upravljanje brojem narudžbi i samim tim smanje troškove tako što e, na primjer, vršiti nabavke sedmično a ne svakodnevno.

un troškova po aktivnostima pruža veću tačnost troškova i poboljšani un troškova proizvoda, on treba da dovede do unaprijeđenih odluka o utvr

e bolju interakciju između upravljačkih računovođa i operativnih rukovodilaca te

kim računovođama da steknu bolje razumijevanje o poslovanju. To no može biti i zato što sistemi obračuna troškova po aktivnostima zahtijevaju da

đe integrišu operativne informacije zasnovane na neposrednom posmatranju i diskusijama sa pojedincima u različitim odjeljenjima, na razlifunkcijama i koji se bave različitim aktivnostima u subjektu. Rukovodioci mogu da utvrde i ocijene nove projekte za unapre

zmatranjem kako proizvodi i procesi utiču na aktivnosti i troškove. Preduzeda rade sa klijentima kako bi razmotrili troškove i cijene alternativnih ideja rješenja, na primjer kreativne idejne odluke koje smanjuju složenost proizvoda ili usluga.

a koja primjenjuju obračun troškova po aktivnostima prvi put analiziraju stvarne troškove radi identifikacije troškova aktivnosti i stopa troškova aktivnosti. Veliki broj

a nakon toga koristi sisteme obračuna troškova po aktivnostima zavljanje aktivnostima. Oni utvrđuju budžetirane troškove za aktivnosti i koriste stope

budžetskih troškova za troškove proizvoda koristeći normalan obračun troškova. Na kraju godine, budžetirani i stvarni troškovi se upoređuju kako bi se pružila povratna informacija o tome koliko dobro se upravlja aktivnostima. Vrše se i usklađivanja za indirektne troškove koji

evelikom ili preniskom iznosu za svaku oblast aktivnosti. Sistemi obratroškova po aktivnostima se integrišu sa ostalim operativnim i strateškim sistemima ui sistemima finansijskog izvještavanja.

4.3.3. Nedostaci obračuna troškova po aktivnostima

Može se tvrditi da se prava korist obračuna troškova po aktivnostima, imajućkove, dovodi u pitanje kada postoje nedoumice u odnosu na definiciju aktivnosti

a za raspodjelu troškova. U nastavku su detaljnije objašnjeni uzroci za ovakve sumnje.

ki troškovi i dalje zahtijevaju proizvoljnu raspodjelu u kontekstu tradicionalne metodologije apsorpcije. U većini situacija, obračun troškova po aktivnostima

unu troškova po aktivnostima je njegovo korišćenje

si u poslovanju dovode do povećanja

se mogu utvrditi glavne aktivnosti i sa njima povezani ključ za raspodjelu troškova, onda svaka aktivnost za smanjenje jednog ili drugog treba da ima uticaj na

anje jedna od aktivnosti subjekta i e troškove, rukovodioci mogu da preduzmu

aktivne mjere za upravljanje brojem narudžbi i samim tim smanje troškove tako što

nost troškova i poboljšani enih odluka o utvrđivanju

a i operativnih rukovodilaca te ama da steknu bolje razumijevanje o poslovanju. To

una troškova po aktivnostima zahtijevaju da informacije zasnovane na neposrednom

itim odjeljenjima, na različitim

ijene nove projekte za unapređenje učinka u na aktivnosti i troškove. Preduzeća mogu

da rade sa klijentima kako bi razmotrili troškove i cijene alternativnih ideja rješenja, na primjer kreativne idejne odluke koje smanjuju složenost proizvoda ili usluga.

un troškova po aktivnostima prvi put analiziraju stvarne troškove radi identifikacije troškova aktivnosti i stopa troškova aktivnosti. Veliki broj

una troškova po aktivnostima za planiranje i uju budžetirane troškove za aktivnosti i koriste stope

un troškova. Na kraju ružila povratna informacija o

ivanja za indirektne troškove koji tivnosti. Sistemi obračuna

sa ostalim operativnim i strateškim sistemima učinka kao

una troškova po aktivnostima, imajući u vidu dodatne kove, dovodi u pitanje kada postoje nedoumice u odnosu na definiciju aktivnosti

a za raspodjelu troškova. U nastavku su detaljnije objašnjeni uzroci za ovakve sumnje.

ki troškovi i dalje zahtijevaju proizvoljnu raspodjelu u kontekstu tradicionalne un troškova po aktivnostima

vjerovatno neće unaprijediti ovaj aspekt apsorpcije opštih troškova, vemijenja koje troškove treba raspod

Na primjer, po tradicionalnoj metodologiji, troškovi nadgledanja mogu se alocirati centrima troška. Koristećraspodijeliti skupovima opštih trgranice odjeljenja. Nasuprot tome, po tradicionalnom principu, neki troškovi se mogu raspodijeliti centrima troška,alociraju skupovima troškova aktivnost

� Nije lako identifikovati ili izmjeriti stvarbiti jedini uzrok povećanja troškova.

Identifikacija ključa za raspodjelu troškova

� Ključ za raspodjelu troškova za troškove komunikacije u obrazovnoj ustanovi mbroj učenika/studenata, broj kurseva, relativna složenost kurseva, ili kombinacija sva tri faktora.

Kvantifikovanje ključa za raspodjelu troškova

� Kada se identifikuje ključNa primjer, kako se kvantifikuje relativna složenost kurseva?

Ponekad će subjekti biti prinupodaci tako dostupni, dok prioritetna osnova apsorpcije može zahtijevati dodatne informacije čija izrada prouzrokujeda koristi broj prevezenih tovara umjesto složenosti i udaljenosti prevezenih tovara kao osnove za alokaciju za troškove upravljanja materijalom, jer je ovo prvo lakše izmjeriti. Ali samo korišćenje broja tova

Tačnost ključa za raspodjelu troškova

� Nakon što se utvrdi, kvantifikuje i poveže sa ishodom, kljunajboljem slučaju, biti glavni uzrok troškova unutar odrebiti jedini uzrok. To ne znači da se ključ za raspodjelu troškova ne može ili ne treba koristiti kao osnova za apsorpciju, već da bi možda trebalo zamijeniti potpunu uzroaspektom i ocijeniti kriterijum troškova i pristupom).

Neke aktivnosti je teško identifikovati

� Tradicionalni sistemi apsorpcionog obrapripišu opštim troškovima odjeljenja. To možda nije fleksibilno, ali Veći broj aktivnosti (kao teško definisati, naročito zato što mogu postojati razlike u tase vrše u (ili u ime) nekoliko razliZauzvrat, to bi moglo da utikomunikacija u jednom odjeljenju mogu biti pokrenuti složenošdok u drugom odjeljenju isti trošak može biti pokrenut brojem zadataka. U takvim slučajevima, možemo ili da razvijemo stopu klju

PRIRUČNIK

~ 158 ~

e unaprijediti ovaj aspekt apsorpcije opštih troškova, venja koje troškove treba raspodijeliti kojem predmetu troška.

Na primjer, po tradicionalnoj metodologiji, troškovi nadgledanja mogu se alocirati centrima troška. Koristeći obračun troškova po aktivnostima, te troškove treba

jeliti skupovima opštih troškova, imajući u vidu da skupovi troškova prelaze granice odjeljenja. Nasuprot tome, po tradicionalnom principu, neki troškovi se mogu

jeliti centrima troška, dok se prema obračunu troškova po aktivnostima oni alociraju skupovima troškova aktivnosti.

Nije lako identifikovati ili izmjeriti stvarni ključ za raspodjelu troškovaćanja troškova.

Identifikacija ključa za raspodjelu troškova

za raspodjelu troškova za troškove komunikacije u obrazovnoj ustanovi menika/studenata, broj kurseva, relativna složenost kurseva, ili kombinacija sva tri

Kvantifikovanje ključa za raspodjelu troškova

Kada se identifikuje ključ za raspodjelu troškova može biti teško da se on kvantifikuje. kako se kvantifikuje relativna složenost kurseva?

e subjekti biti prinuđeni da koriste zamjenske osnove za apsorpcije gdje su podaci tako dostupni, dok prioritetna osnova apsorpcije može zahtijevati dodatne

ija izrada prouzrokuje troškove. Na primjer, preduzeću može biti primarno da koristi broj prevezenih tovara umjesto složenosti i udaljenosti prevezenih tovara kao osnove za alokaciju za troškove upravljanja materijalom, jer je ovo prvo lakše izmjeriti.

enje broja tovara implicira da je svaki tovar relativno slič

Tačnost ključa za raspodjelu troškova

Nakon što se utvrdi, kvantifikuje i poveže sa ishodom, ključ za raspodjelu troškova aju, biti glavni uzrok troškova unutar određenog skupa t

č za raspodjelu troškova ne može ili ne treba koristiti kao osnova da bi možda trebalo zamijeniti potpunu uzročnu tačnost sa prakti

aspektom i ocijeniti kriterijum troškova i koristi (kao što je slučaj i sa tradicionalnim

Neke aktivnosti je teško identifikovati

Tradicionalni sistemi apsorpcionog obračuna troškova imaju tendenciju, u cjelini, da se pripišu opštim troškovima odjeljenja. To možda nije fleksibilno, ali

što je IT podrška) prelaze granice odjeljenja i zbog toga ih je čito zato što mogu postojati razlike u tačnoj prirodi aktivnosti koje

se vrše u (ili u ime) nekoliko različitih odjeljenja. uzvrat, to bi moglo da utiče na ključ za raspodjelu troškova. Na primjer, troškovi

komunikacija u jednom odjeljenju mogu biti pokrenuti složenošću kurseva koje nude, dok u drugom odjeljenju isti trošak može biti pokrenut brojem zadataka. U takvim

ma, možemo ili da razvijemo stopu ključ za raspodjelu troškova za svako

e unaprijediti ovaj aspekt apsorpcije opštih troškova, već jednostavno

Na primjer, po tradicionalnoj metodologiji, troškovi nadgledanja mogu se alocirati un troškova po aktivnostima, te troškove treba

i u vidu da skupovi troškova prelaze granice odjeljenja. Nasuprot tome, po tradicionalnom principu, neki troškovi se mogu

unu troškova po aktivnostima oni

za raspodjelu troškova i to neće uvijek

za raspodjelu troškova za troškove komunikacije u obrazovnoj ustanovi mogu biti enika/studenata, broj kurseva, relativna složenost kurseva, ili kombinacija sva tri

a raspodjelu troškova može biti teško da se on kvantifikuje.

eni da koriste zamjenske osnove za apsorpcije gdje su podaci tako dostupni, dok prioritetna osnova apsorpcije može zahtijevati dodatne

može biti primarno da koristi broj prevezenih tovara umjesto složenosti i udaljenosti prevezenih tovara kao osnove za alokaciju za troškove upravljanja materijalom, jer je ovo prvo lakše izmjeriti.

ra implicira da je svaki tovar relativno sličan narednom.

za raspodjelu troškova će, u enog skupa troškova. To neće

za raspodjelu troškova ne može ili ne treba koristiti kao osnova nu tačnost sa praktičnim čaj i sa tradicionalnim

una troškova imaju tendenciju, u cjelini, da se pripišu opštim troškovima odjeljenja. To možda nije fleksibilno, ali je jednostavnije.

što je IT podrška) prelaze granice odjeljenja i zbog toga ih je noj prirodi aktivnosti koje

za raspodjelu troškova. Na primjer, troškovi ću kurseva koje nude,

dok u drugom odjeljenju isti trošak može biti pokrenut brojem zadataka. U takvim za raspodjelu troškova za svako


odjeljenje (što pokreće problem raspodjele troškovavratimo na „tradicionalnu“ stopu apsorpcije odjeljenja.

Skuplji

� Njihovo uspostavljanje može iziBilo da subjekt koristi tradicionalan sistem obrasistema obračuna troškova apsorpcije; treba utvrditi procjenu mjera stvarnih troškova i aktivnosti/obima; i moraju se naraspodjelu).

Neke od ovih informacija ćneke je moguće lako pribaviti. U svakom slučeni trošak, i treba imati na umvjerovatnoća da će složenije analize koje zahtijeva obranametnuti dodatne troškove za prikupljanje informacija na nasamu korist informacija.

Na primjer:

� Postoji mogućnost stvaranja prevelikog broja skupova troškova tačnost po visokoj cijeni.

� U većini slučajeva, usvajanje obraeksternih konsultanata radi identifikamogu biti obeshrabrujuće skupi.

� Zaposleni treba da popune radne liste kako bi se alocirali troškovi njihovih zarada u odnosu na odgovarajuće skupove troškova koji

� Čak i osnovni sistemi obračradi određivanja troškova proizvoda i usluga. Ta mjerenja su skupa. Skupovi troškova i stope po kojima se aktivnosti ponovo naplaDetaljni sistemi obračuna troškova

Vježba 2.9.

Kako ste nedavno postali kvalifikovani raprezentaciju računovođama pripravnicima o obraobuhvatite određene oblasti obrač

Potrebno

Pripremiti zabilješke za prezentaciju i obuhvatite sljede

(a) Glavne djelove koje treba razmotriti u izradi sistema obraaktivnostima.

(b) Prednosti i nedostatke sistem

4.4. Obračun troškova usluga

Obračun troškova usluga je veoma sliishod nije materijalan.

Na primjer, lokalna opština može obezbijediti posjete i pomojasni rezultati proizvoda, ali je za opštinu i dalje važno da shvati troškove aktivnosti i korišćene u obezbjeđenju usluge. Utrošeni resursi za pružanje usluge su ve


~ 159 ~

će problem raspodjele troškova IT podrške između odjeljenja) vratimo na „tradicionalnu“ stopu apsorpcije odjeljenja.

uspostavljanje može iziskivati više sredstava. Bilo da subjekt koristi tradicionalan sistem obračuna troškova za uvođ

una troškova apsorpcije; treba utvrditi procjenu mjera stvarnih troškova i aktivnosti/obima; i moraju se naći podaci za osnovu raspodjele (i mogu

Neke od ovih informacija će biti rutinski dostupne (npr. budžetirani i stvarni troškovi) a e lako pribaviti. U svakom slučaju mora se prepoznati da postoji uklju

eni trošak, i treba imati na umu značaj kriterijuma troškova i koristi. Postoji e složenije analize koje zahtijeva obračun troškova po aktivnostima

nametnuti dodatne troškove za prikupljanje informacija na način da ć

nost stvaranja prevelikog broja skupova troškova – traže

ajeva, usvajanje obračuna troškova po aktivnostima uslovljava uvoih konsultanata radi identifikacije aktivnosti/ključa za raspodjelu

će skupi. Zaposleni treba da popune radne liste kako bi se alocirali troškovi njihovih zarada u

će skupove troškova koji odražavaju aktivnosti koje preak i osnovni sistemi obračuna troškova po aktivnostima zahtijevaju ve

ivanja troškova proizvoda i usluga. Ta mjerenja su skupa. Skupovi troškova i stope po kojima se aktivnosti ponovo naplaćuju treba redovno pregledati i ažurirati.

čuna troškova po aktivnostima su još skuplji i teško ih je razumjeti.

o ste nedavno postali kvalifikovani računovođa u vašem subjektu, od vas se traži da održite ama pripravnicima o obračunu troškova po aktivnostima. Vi treba da

ene oblasti obračuna troškova po aktivnostima.

Pripremiti zabilješke za prezentaciju i obuhvatite sljedeće oblasti:

Glavne djelove koje treba razmotriti u izradi sistema obračuna troškova po

Prednosti i nedostatke sistema obračuna troškova po aktivnostima.

un troškova usluga je veoma sličan obračunu troškova posla ako se koristi kada krajnji

Na primjer, lokalna opština može obezbijediti posjete i pomoć starijim osojasni rezultati proizvoda, ali je za opštinu i dalje važno da shvati troškove aktivnosti i

usluge. Utrošeni resursi za pružanje usluge su ve

IT podrške između odjeljenja) ili se

troškova za uvođenje i korišćenje una troškova apsorpcije; treba utvrditi procjenu mjera stvarnih troškova i

odjele (i moguću ponovnu

e biti rutinski dostupne (npr. budžetirani i stvarni troškovi) a aju mora se prepoznati da postoji uklju-

iterijuma troškova i koristi. Postoji un troškova po aktivnostima

in da će oni nadmašiti

tražeći nedostižnu

una troškova po aktivnostima uslovljava uvođenje a za raspodjelu troškova, koji

Zaposleni treba da popune radne liste kako bi se alocirali troškovi njihovih zarada u odražavaju aktivnosti koje preduzimaju.

jevaju veći broj obračuna ivanja troškova proizvoda i usluga. Ta mjerenja su skupa. Skupovi troškova i

uju treba redovno pregledati i ažurirati. po aktivnostima su još skuplji i teško ih je razumjeti.

a u vašem subjektu, od vas se traži da održite unu troškova po aktivnostima. Vi treba da

čuna troškova po

unu troškova posla ako se koristi kada krajnji

starijim osobama. Ne postoje jasni rezultati proizvoda, ali je za opštinu i dalje važno da shvati troškove aktivnosti i resurse

usluge. Utrošeni resursi za pružanje usluge su većinom troškovi

zaposlenih – nasuprot stolovima proizvedenim u Top drvo i farba.

Obračun troškova usluga pokrećishod nematerijalan, može biti teško definisati standardnu jedinicu usluge. Posjeta starijoj osobi može se mjeriti u smislu koliko je posjeta trajala, koja pomo– ili možda kombinacija sve tri stavke. Teže je izmjeriti i utrošene resurse jerzasnivaju na vremenu koje pojedinac potroši na odre

Postoje dvije vrste obračuna troškova usluga:

� Usluge koje pruža preduzesektora građanima.

� Usluge koje unutar subjekta pružaju odjeljenja koja podržavaju proizvodnju i dostavu proizvoda subjekta, ali nijemarketinška služba.

4.4.1. Primjena obračuna troškova po aktivnostima na obračun troškova usluga

Dok se obračun troškova po aktivnostima prvenstveno razvijao za proizvodni sektor, sada se sve više primjenjuje i u kontekstu usluga. Troškovi javnih usluga su uglavnom opšti troškovi i zbog toga se smatra da ih je teško kontrolisati ili uticati klijentima naplaćivale interne uslugjednostavnoj osnovi, na primjer po broju zaposlenih. U tom sluaktivnostima je bio odgovarajući u smislu da je potencPostoji posebno interesovanje za primjenu obrasubjektima u Velikoj Britaniji kao što su Nacionalna zdravstvena služba i policija.

Primjena obračuna troškova po aktivnostima na jproizvodnom sektoru. Rad subjekta se može podijeliti na aktivnosti, sa troškovima koji su alocirani i raspodijeljeni skupovima troškova aktivnosti. Potom se može utvrditi kljuraspodjelu troškova i izračunati troškoviKorisnici aktivnosti subjekta se nakključeva za raspodjelu troškova.

Korišćenje sistema obračuna troškova po aktivnostima u javnim subjektima tpoređenje troškova između subjekata, koje može naglasiti oblasti gdje se može poveefikasnost u cilju smanjenja troškova.

Na primjer, tradicionalni izvještaj o troškovima za lokalnu komunalnu službu za odvoženje i odlaganje otpada može izgledati ovako:

Zgrade Prostorije Prevoz Roba i usluge Opšti troškovi Ukupni troškovi

PRIRUČNIK

~ 160 ~

nasuprot stolovima proizvedenim u Top tables gdje će to biti materijali kao što su

un troškova usluga pokreće više pitanja od obračuna troškova posla. S obzirom da je ishod nematerijalan, može biti teško definisati standardnu jedinicu usluge. Posjeta starijoj osobi

jeriti u smislu koliko je posjeta trajala, koja pomoć je pružena ili preili možda kombinacija sve tri stavke. Teže je izmjeriti i utrošene resurse jer

koje pojedinac potroši na određene zadatke.

una troškova usluga:

Usluge koje pruža preduzeće iz uslužnih djelatnosti, kao što je pružanje usluga javnog

Usluge koje unutar subjekta pružaju odjeljenja koja podržavaju proizvodnju i dostavu jesu direktno uključeni u tu proizvodnju ili isporuku, kao što je


un troškova po aktivnostima prvenstveno razvijao za proizvodni sektor, sada se sve više primjenjuje i u kontekstu usluga. Troškovi javnih usluga su uglavnom opšti troškovi i

teško kontrolisati ili uticati na njih. Često su se u prošlosti ivale interne usluge raspodjelom i apsorpcijom troškova na kraju godine na

jednostavnoj osnovi, na primjer po broju zaposlenih. U tom slučaju obračći u smislu da je potencijal za upravljanje troškovima proširen.

Postoji posebno interesovanje za primjenu obračuna troškova po aktivnostima u nekim subjektima u Velikoj Britaniji kao što su Nacionalna zdravstvena služba i policija.

una troškova po aktivnostima na javne službe je veoma sliproizvodnom sektoru. Rad subjekta se može podijeliti na aktivnosti, sa troškovima koji su alocirani i raspodijeljeni skupovima troškova aktivnosti. Potom se može utvrditi klju

ti troškovi bazirani na aktivnostima i to za svaku aktivnost. Korisnici aktivnosti subjekta se nakon toga mogu teretiti, na osnovu njihove potrošnje razli

una troškova po aktivnostima u javnim subjektima tu subjekata, koje može naglasiti oblasti gdje se može pove

efikasnost u cilju smanjenja troškova.

Na primjer, tradicionalni izvještaj o troškovima za lokalnu komunalnu službu za odvoženje i izgledati ovako:

£ 220.000 £ 40.000 £ 140.000 £ 80.000 £ 90.000 £ 570.000

e to biti materijali kao što su

una troškova posla. S obzirom da je ishod nematerijalan, može biti teško definisati standardnu jedinicu usluge. Posjeta starijoj osobi

je pružena ili pređena udaljenost ili možda kombinacija sve tri stavke. Teže je izmjeriti i utrošene resurse jer se većinom

e iz uslužnih djelatnosti, kao što je pružanje usluga javnog

Usluge koje unutar subjekta pružaju odjeljenja koja podržavaju proizvodnju i dostavu eni u tu proizvodnju ili isporuku, kao što je


un troškova po aktivnostima prvenstveno razvijao za proizvodni sektor, sada se sve više primjenjuje i u kontekstu usluga. Troškovi javnih usluga su uglavnom opšti troškovi i

esto su se u prošlosti raspodjelom i apsorpcijom troškova na kraju godine na

aju obračun troškova po ijal za upravljanje troškovima proširen.

una troškova po aktivnostima u nekim subjektima u Velikoj Britaniji kao što su Nacionalna zdravstvena služba i policija.

avne službe je veoma slična onoj u proizvodnom sektoru. Rad subjekta se može podijeliti na aktivnosti, sa troškovima koji su alocirani i raspodijeljeni skupovima troškova aktivnosti. Potom se može utvrditi ključ za

tima i to za svaku aktivnost. u njihove potrošnje različitih

una troškova po aktivnostima u javnim subjektima takođe omogućava u subjekata, koje može naglasiti oblasti gdje se može povećati

Na primjer, tradicionalni izvještaj o troškovima za lokalnu komunalnu službu za odvoženje i

220.000


Ovaj izvještaj može biti tačan, ali ne odražNa primjer, ako opština želi da smanji troškoveprvo mora da utvrdi troškove, na primjer: Prikupljanje otpada Recikliranje Podrška korisnicima Odlaganje Ukupni troškovi Sa troškovima koji su ponovo iskazani u prikladnim skupovima troškova, mogu se odrediti ključevi za raspodjelu troškova za svaku aktivnost.

Vježba 2.10.

Navesti moguće ključeve za raspodjelu troškova za sve

Razumijevanje veze između aktivnosti i troškova aktivnosti u cilju smanjenja opštih troškova u srednjoroprimjer, može da odluči da smanji broj tura prikupljanja kako bi se smanjio trošak, ili uvedu „on-line“ službu kako bi se smanjili troškovi podrške korisnika.

Vježba 2.11.

Salon za pedikir evidentira svoje troškove u odnosu na glavne budžetske stavke kao što su stalno zaposlena lica, zaposleni u saljednostavnog apsorpcionog obračpedikira.

Potrebno

(a) Objasniti kako bi se primijenio postojeprednosti i nedostatke.

(b) Koja bi bila prednost uvođ(c) Utvrditi moguće skupove troškova i klju

koristiti ako bi se uveo obra

Rješenje za vježbu 2.9.

(a) Utvrditi glavne aktivnosti u subjektu. To bi trebalo da obuhvati sljede

� Aktivnosti se sastoje od jedinica radnih zadataka.� Aktivnosti se utrđuju vršenjem analize aktivnosti.� Odabrane aktivnosti treba da budu na prikladnom nivou agregacij

kriterijumu troškova u odnosu na koristi.� Konačan izbor aktivnosti mora biti stvar prosu

ukupni troškovi aktivnosti centra aktivnosti i moguraspodjelu da pruži zadovoljavaj

Dodijeliti troškove skupovima troškova/centrima aktivnosti za svaku aktivnost:

� Ovaj proces dolazi nakon identifikacije aktivnosti.


~ 161 ~

an, ali ne odražava troškove pružanja različitih usluga.opština želi da smanji troškove recikliranja u skladu sa drugim snabdjeva

prvo mora da utvrdi troškove, na primjer:

£ 265.000 £ 90.000 £ 60.000 £ 155.000 £ 570.000

Sa troškovima koji su ponovo iskazani u prikladnim skupovima troškova, mogu se odrediti evi za raspodjelu troškova za svaku aktivnost.

eve za raspodjelu troškova za sve gore navedene skupove troškova.

u aktivnosti i troškova će pomoći rukovodstvu da preduzme aktivnosti u cilju smanjenja opštih troškova u srednjoročnom i dugoročnom periodu. Na

i da smanji broj tura prikupljanja kako bi se smanjio trošak, ili uvedu line“ službu kako bi se smanjili troškovi podrške korisnika.

Salon za pedikir evidentira svoje troškove u odnosu na glavne budžetske stavke kao što su slena lica, zaposleni u salonu, usluge održavanja higijene

jednostavnog apsorpcionog obračuna troškova izračunat je pun trošak po jednom satu rada

Objasniti kako bi se primijenio postojeći sistem obračuna troškova i utvrdi

Koja bi bila prednost uvođenja obračuna troškova po aktivnostima? e skupove troškova i ključeve za raspodjelu troškova koji bi se mogli

koristiti ako bi se uveo obračun troškova po aktivnostima.

(a) Utvrditi glavne aktivnosti u subjektu. To bi trebalo da obuhvati sljedeće:

Aktivnosti se sastoje od jedinica radnih zadataka. uju vršenjem analize aktivnosti.

Odabrane aktivnosti treba da budu na prikladnom nivou agregacijkriterijumu troškova u odnosu na koristi.

an izbor aktivnosti mora biti stvar prosuđivanja. Ipak, na njega mogu da utiukupni troškovi aktivnosti centra aktivnosti i mogućnost jednog jedinog kljuraspodjelu da pruži zadovoljavajuću odrednicu troška aktivnosti.


Ovaj proces dolazi nakon identifikacije aktivnosti.

itih usluga. recikliranja u skladu sa drugim snabdjevačima,

Sa troškovima koji su ponovo iskazani u prikladnim skupovima troškova, mogu se odrediti

gore navedene skupove troškova.

i rukovodstvu da preduzme nom i dugoročnom periodu. Na

i da smanji broj tura prikupljanja kako bi se smanjio trošak, ili uvedu

Salon za pedikir evidentira svoje troškove u odnosu na glavne budžetske stavke kao što su itd. Na osnovu

unat je pun trošak po jednom satu rada

una troškova i utvrditi njegove

eve za raspodjelu troškova koji bi se mogli

Odabrane aktivnosti treba da budu na prikladnom nivou agregacije, zasnovane na

ivanja. Ipak, na njega mogu da utiču nost jednog jedinog ključa za


� Većina resursa se može direktno dodijeliti skupovima troškova; ostali dodijeliti po prikladnoj osnovi.

� Što je veći iznos troškova koji se mogu povezati sa centrima troškova po dodjeljivanju troška, veća je proizvoljnost i manja pouzdanost informacije o troškovima proizvoda/usluge.

Odrediti ključ za raspodjelu troškova

� Mora se odabrati ključ za raspodjelu troškova za svaki centar aktivnosti/skup troškova.� Treba dati dobro objašnjenje o troškovima u svakom centru aktivnosti/skupu troškova.� Ključ za raspodjelu troškova treba da bude lako mjerljiv a pod

i da se mogu lako identifikovati sa proizvodima/uslugama.� Treba uzeti u obzir trošak mjerenja.� Ključ za raspodjelu troškova treba da predstavlja prili

svake aktivnosti. � Konačna odluka o ključ

rasuđivanju rukovodstva.

Dodjeljivanje troškova aktivnosti proizvodima prema potražnji proizvoda za kljutroškova:

� Završna faza uključuje primjenu stopa klju� Zbog toga ključ za raspodjelu troškova mora biti mjerljiv na na

bude identifikovan sa pojedina

(b) Prednosti obračuna troškova po aktivnostima:

� Omogućava raspodjelu resursa na razlimogu koristiti za planiranje i procjenu budu

� Uspostavlja vezu između donošenja odluka i ponašanja troškova.� Ohrabruje kritički pregled procesa u odnosu na aktivnosti prikazuju

olakšava smanjenje troškova.� Vjerovatno će dati tačniju procjenu troškova proizvoda u razli

proizvoda.

Nedostaci obračuna troškova po aktivnostima:

� Može doći do problema u definisanju aktivnosti i klju� Nije uvijek moguće vršiti č� Zahtijeva sveobuhvatan pregled ra� Vjerovatno iziskuje više sredstava za uvo

apsorpcije troškova. � Može dovesti do promjena

perspektive.


Na ovo pitanje ne temelji pravi odgovor. Kljurukovodstvo treba da budu oni koji najbolje prikazuju faktore koji prouzrokuju povegeneralnih opštih troškova. Možda ste došli do druganastavku.

PRIRUČNIK

~ 162 ~

ina resursa se može direktno dodijeliti skupovima troškova; ostali dodijeliti po prikladnoj osnovi.

i iznos troškova koji se mogu povezati sa centrima troškova po dodjeljivanju a je proizvoljnost i manja pouzdanost informacije o troškovima

za raspodjelu troškova za svaku glavnu aktivnost:

č za raspodjelu troškova za svaki centar aktivnosti/skup troškova.Treba dati dobro objašnjenje o troškovima u svakom centru aktivnosti/skupu troškova.

za raspodjelu troškova treba da bude lako mjerljiv a podaci da budu lako dostupni i da se mogu lako identifikovati sa proizvodima/uslugama. Treba uzeti u obzir trošak mjerenja.

jelu troškova treba da predstavlja prilično homogenu mjeru za u

na odluka o ključu za raspodjelu troškova će vjerovatno biti zasnovana na

Dodjeljivanje troškova aktivnosti proizvodima prema potražnji proizvoda za klju

uje primjenu stopa ključa za raspodjelu troškova na proizvode za raspodjelu troškova mora biti mjerljiv na način koji om

bude identifikovan sa pojedinačnim proizvodima.

una troškova po aktivnostima:

ava raspodjelu resursa na različitim nivoima aktivnosti; ove informogu koristiti za planiranje i procjenu budućih troškova.

đu donošenja odluka i ponašanja troškova. ki pregled procesa u odnosu na aktivnosti prikazujući ta

olakšava smanjenje troškova. čniju procjenu troškova proizvoda u različitim subjektima sa više

una troškova po aktivnostima:

i do problema u definisanju aktivnosti i ključa za raspodjelu troškova.e vršiti često praćenje u kratkoročnom periodu.

Zahtijeva sveobuhvatan pregled računovodstva subjekta i možda upravljaVjerovatno iziskuje više sredstava za uvođenje i održavanje od tradicionalnog obra

Može dovesti do promjena u ponašanju koje nijesu optimalne iz organizacione

Na ovo pitanje ne temelji pravi odgovor. Ključ za raspodjelu troškova koji je odabralo rukovodstvo treba da budu oni koji najbolje prikazuju faktore koji prouzrokuju povegeneralnih opštih troškova. Možda ste došli do drugačijih predloga od onih koji su navedeni u

ina resursa se može direktno dodijeliti skupovima troškova; ostali će se dijeliti i

i iznos troškova koji se mogu povezati sa centrima troškova po dodjeljivanju a je proizvoljnost i manja pouzdanost informacije o troškovima

za raspodjelu troškova za svaki centar aktivnosti/skup troškova. Treba dati dobro objašnjenje o troškovima u svakom centru aktivnosti/skupu troškova.

aci da budu lako dostupni

no homogenu mjeru za učinak

e vjerovatno biti zasnovana na

Dodjeljivanje troškova aktivnosti proizvodima prema potražnji proizvoda za ključ za raspodjelu

a za raspodjelu troškova na proizvode. čin koji omogućava da

itim nivoima aktivnosti; ove informacije se

ći tačne troškove te

itim subjektima sa više

a za raspodjelu troškova.

unovodstva subjekta i možda upravljačkog sistema. enje i održavanje od tradicionalnog obračuna

su optimalne iz organizacione

spodjelu troškova koji je odabralo rukovodstvo treba da budu oni koji najbolje prikazuju faktore koji prouzrokuju povećanje

ih koji su navedeni u


Prikupljanje Broj ispražnjenih kontejnera

otpada Broj kuća ispred kojih su ispražnjene kante

Broj pređenih kilometara

Broj tura prikupljanja p

Recikliranje Težina prikupljenog materijala za reciklažu

Podrška Broj poziva

korisnicima Broj riješenih predm

Broj posjeta korisnika

Odlaganje Broj odlazaka na deponiju

Težina odloženog otpada


(a) Prednosti i nedostaci jednostavnog obra

� Cilj obračuna troškova salona je da pronaje odluka da se to bazira na trošku sata pedikira.

� Direktan trošak sata pedikira može se izvesti na osnovtroškovima i ugovorenim satima rada. Akostopama zarade, treba obrač

� Da bi se došlo do pune cijene tretmanase dođe do pune cijene po satu. Najjednostavniji natroškovi po broju sati pedikira kako bi se došlo do stope povrasatu. To se može dodati direktnom trošku po satu kako bi se došlo do satu.

� Jedna od komplikacija je da pedikir ne bi utrošio sve svoje ugovorene sate na tretman pacijenata. Neke sate treba utrošiti na neproduktivne zadatke, kao što su admiobuka. Troškove ovih sati tako

� Glavna prednost ovakvog obra� Glavni nedostatak jeste da ne uspijeva da prikaže na

troškova. Da bismo to ilustrovali, zamislite Pretpostavimo da je pun trošak po produktivnom satu £troškova. Određeni tretman traje jedan sat i zbog toga se posmatra kao obraod £ 42. Predloženo je da se smanjpromijeniti korišćeni metod.

Na prvi pogled ovo treba da prepolovi trošak ovog lijedirektne troškove, omogućima na raspolaganju. Međprimjer administrativni troškovi.


~ 163 ~

Broj ispražnjenih kontejnera

ća ispred kojih su ispražnjene kante

enih kilometara

Broj tura prikupljanja po mjesecu

Težina prikupljenog materijala za reciklažu

Broj poziva

Broj riješenih predmeta

Broj posjeta korisnika

Broj odlazaka na deponiju

Težina odloženog otpada

i nedostaci jednostavnog obračuna apsorpcije troškova.

una troškova salona je da pronađe pun trošak za tretman pacijenata. Donešena je odluka da se to bazira na trošku sata pedikira.

edikira može se izvesti na osnovu informacija o zaradama, ostalim troškovima i ugovorenim satima rada. Ako se u klinici radi više pedikira po razlistopama zarade, treba obračunati prosjek direktnog troška po satu. Da bi se došlo do pune cijene tretmana, neophodno je apsorbovati sve ostale t

e do pune cijene po satu. Najjednostavniji način bi bilo da se podijele svi ostali troškovi po broju sati pedikira kako bi se došlo do stope povraćaja opštih troškova po satu. To se može dodati direktnom trošku po satu kako bi se došlo do

Jedna od komplikacija je da pedikir ne bi utrošio sve svoje ugovorene sate na tretman pacijenata. Neke sate treba utrošiti na neproduktivne zadatke, kao što su admiobuka. Troškove ovih sati takođe treba tretirati i kao da su djelovi opštih troškova.Glavna prednost ovakvog obračuna troškova jeste da je jednostavan i lako razumljiv.Glavni nedostatak jeste da ne uspijeva da prikaže način na koji se ponaša ve

Da bismo to ilustrovali, zamislite situaciju u kojoj salon treba da smanji troškove. Pretpostavimo da je pun trošak po produktivnom satu £ 42 od čega je £

eni tretman traje jedan sat i zbog toga se posmatra kao obra42. Predloženo je da se smanji vrijeme tretmana na 30 minuta tako što

eni metod.

Na prvi pogled ovo treba da prepolovi trošak ovog liječenja. Svakako direktne troškove, omogućavajući pedikiru da uradi duplo više tretmana u vremenu koje

polaganju. Međutim, to neće automatski prepoloviti iznos opštih troškova,primjer administrativni troškovi.

e pun trošak za tretman pacijenata. Donešena

cija o zaradama, ostalim u klinici radi više pedikira po različitim

neophodno je apsorbovati sve ostale troškove da in bi bilo da se podijele svi ostali

aja opštih troškova po satu. To se može dodati direktnom trošku po satu kako bi se došlo do punog troška po

Jedna od komplikacija je da pedikir ne bi utrošio sve svoje ugovorene sate na tretman pacijenata. Neke sate treba utrošiti na neproduktivne zadatke, kao što su administracija i

su djelovi opštih troškova. una troškova jeste da je jednostavan i lako razumljiv.

in na koji se ponaša veći dio opštih

situaciju u kojoj salon treba da smanji troškove. ega je £ 24 apsorbovanih

eni tretman traje jedan sat i zbog toga se posmatra kao obračun troška i vrijeme tretmana na 30 minuta tako što će se

enja. Svakako će prepoloviti i pedikiru da uradi duplo više tretmana u vremenu koje

epoloviti iznos opštih troškova, na

Zadatak 1.

Opštinske vlasti koriste obračun troškova po aktivnostima za dodjeljivanje opštih troškova uslužnim odjeljenjima. Troškovi obrade mjeseca izvrši se 12.000 plaćanja. Odjeljen

Koliko bi troškova za obradu plać

A. £ 6.600

B. £ 9.900

C. £ 19.800

D. £ 238.800

Zadatak 2

Odjeljenje za internu reviziju opštinske uprave raspodjeljuje svoje opšte troškove koristeobračun troškova po aktivnostima (ABC).

Aktivnost Troškovni fond (£)

Pisanje izvještaja Revizorsko testiranje 22.000

Ako interna revizija pripremi jedan izvještaj i 180 testova, koliko obračunu? A. 436 B. 496 C. 513 D. 628 Zadatak 3. Tradicionalni izvještaj o troškovima za lokalnu komunalnu službu za odvoženje i odlaganje otpada može izgledati ovako: Zarade Prostorije Prevoz Roba i usluge Opšti troškovi Ukupni troškovi Ovaj izvještaj može biti tačan, ali ne odražava troškove pružanja razliako opština želi da smanji troškoveda utvrdi troškove, na primjer: Prikupljanje otpada Recikliranje

PRIRUČNIK

~ 164 ~

3

čun troškova po aktivnostima za dodjeljivanje opštih troškova uslužnim odjeljenjima. Troškovi obrade plaćanja u opštini iznose £ 288.000 godišnje. Svakog

ćanja. Odjeljenje za auto-puteve vrši 9.900 plaćanja godišnje.

Koliko bi troškova za obradu plaćanja bilo dodijeljeno Odjeljenju za auto-puteve?

Odjeljenje za internu reviziju opštinske uprave raspodjeljuje svoje opšte troškove koristeun troškova po aktivnostima (ABC).

Troškovni fond (£) Ključ za raspodjelu

troškova Budžetirana

6.500 po izvještaju 65 izvještaja22.000 po revizorskom testu 10.000 testova

Ako interna revizija pripremi jedan izvještaj i 180 testova, koliko će iznositi troškovi po ABC

Tradicionalni izvještaj o troškovima za lokalnu komunalnu službu za odvoženje i odlaganje

£ 220.000 £ 40.000 £ 140.000 £ 80.000 £ 90.000 £ 570.000

an, ali ne odražava troškove pružanja različitih usluga. Na primjer, opština želi da smanji troškove recikliranja u skladu sa drugim snabdjeva

£ 265.000 £ 90.000

un troškova po aktivnostima za dodjeljivanje opštih troškova 288.000 godišnje. Svakog

anja godišnje.

puteve?

Odjeljenje za internu reviziju opštinske uprave raspodjeljuje svoje opšte troškove koristeći

Budžetirana aktivnost

65 izvještaja 10.000 testova

e iznositi troškovi po ABC

Tradicionalni izvještaj o troškovima za lokalnu komunalnu službu za odvoženje i odlaganje

itih usluga. Na primjer, iranja u skladu sa drugim snabdjevačima, prvo mora


Podrška korisnicima Odlaganje Ukupni troškovi Sa troškovima koji su ponovo iskazani u prikladnim skupovima troškova, mogu se odrediti ključevi za raspodjelu troškova za svaku aktivnost. Navesti mogutroškova za sve gore navedene skupove troškova.

Razumijevanje veze između aktivnosti i troškova aktivnosti u cilju smanjenja opštih troškova u sprimjer, moći će da odluči da smanji broj tura prikupljanja kako bi se smanjio trošak, ili uvedu „on-line“ službu kako bi se smanjili troškovi podrške korisnika.

Na ovo pitanje ne postoji pravi odgovor. Kljurukovodstvo treba da budu oni koji najbolje prikazuju faktore koji prouzrokuju povegeneralnih opštih troškova. Možda ste došli do nastavku.

Prikupljanje otpada Broj ispr Broj ku Broj pre Broj tura prikupljanja po mjesecuRecikliranje Težina prikupljenog materijala za reciklažu Udio reciklaže koja zahtijeva dodatno sortiranjePodrška korisnicima Broj poziva Broj riješenih predmeta Broj posjeta korisnikaOdlaganje Broj odlazaka na deponiju Težina odloženog otpada Ograničenja tradicionalnih sistema obra

Tradicionalni tretman opštih troškova, sa sraspodjelama troškova po funkcijama i odjeljenjima, bio je razlogduži niz godina. Obračun troškova po aktivnostima ograničenja sistema tradicionalnih

Obračun troškova po aktivnostima se fokusira na obraa ne na funkcije i odjeljenja gdje se pažnja usmjerava na faktore koji prouzrokuju nastajanje opštih troškova. Ti faktori su poznati ka

Ključna definicija


Obračun troškova po aktivnostima koristi kljuresursa rezultatima.


~ 165 ~

£ 60.000 £ 155.000 £ 570.000

Sa troškovima koji su ponovo iskazani u prikladnim skupovima troškova, mogu se odrediti raspodjelu troškova za svaku aktivnost. Navesti moguće ključeve za raspodjelu

troškova za sve gore navedene skupove troškova.

u aktivnosti i troškova će pomoći rukovodstvu da preduzme aktivnosti u cilju smanjenja opštih troškova u srednjoročnom i dugoročnom periodu. Na

i da smanji broj tura prikupljanja kako bi se smanjio trošak, ili uvedu line“ službu kako bi se smanjili troškovi podrške korisnika.

Na ovo pitanje ne postoji pravi odgovor. Ključ za raspodjelu troškova koji je odabralo rukovodstvo treba da budu oni koji najbolje prikazuju faktore koji prouzrokuju povegeneralnih opštih troškova. Možda ste došli do drugačijih predloga od onih koji su navedeni

Broj ispražnjenih kontejnera roj kuća ispred kojih su ispražnjene kante

Broj pređenih kilometara Broj tura prikupljanja po mjesecu Težina prikupljenog materijala za reciklažu Udio reciklaže koja zahtijeva dodatno sortiranjeBroj poziva Broj riješenih predmeta Broj posjeta korisnika Broj odlazaka na deponiju Težina odloženog otpada

enja tradicionalnih sistema obračuna troškova apsorpcije

Tradicionalni tretman opštih troškova, sa svojim (ponekad) proizvoljnim alokacijama i raspodjelama troškova po funkcijama i odjeljenjima, bio je razlog nezadovoljstva ra

un troškova po aktivnostima je razvijen kao odgovor na oadicionalnih obračuna troškova.

un troškova po aktivnostima se fokusira na obračun troškova aktivnosti i procesa subjekta a ne na funkcije i odjeljenja gdje se pažnja usmjerava na faktore koji prouzrokuju nastajanje opštih troškova. Ti faktori su poznati kao ključ za raspodjelu troškova.


un troškova po aktivnostima koristi ključ za raspodjelu troškova da pripiše troškove

Sa troškovima koji su ponovo iskazani u prikladnim skupovima troškova, mogu se odrediti e ključeve za raspodjelu

i rukovodstvu da preduzme nom i dugoročnom periodu. Na

i da smanji broj tura prikupljanja kako bi se smanjio trošak, ili uvedu

jelu troškova koji je odabralo rukovodstvo treba da budu oni koji najbolje prikazuju faktore koji prouzrokuju povećanje

ijih predloga od onih koji su navedeni u

Udio reciklaže koja zahtijeva dodatno sortiranje

vojim (ponekad) proizvoljnim alokacijama i nezadovoljstva računovođa

je razvijen kao odgovor na očigledna

un troškova aktivnosti i procesa subjekta a ne na funkcije i odjeljenja gdje se pažnja usmjerava na faktore koji prouzrokuju nastajanje

za raspodjelu troškova da pripiše troškove


Tradicionalni sistemi obračuna troškova apsorpcije

Manji obim proizvoda

Većina troškova se odnosi na direktan rad i materijal

Relativno nizak udio opštih troškova koji se ne odnose na obim

Ove promjene su rezultat:

Investiranja u kapitalno-intenzivnu tehnologiju

Investiranje u kapitalno-intenzivnu tehnologiju može promijeniti mješavinu troškova materijala/rada/opštih troškova proizvoda subjekta. Operativno znanje kako se mora se poklapati sa informacijama koje se izvještavaju u tradicionalnim sistemima obratroškova apsorpcije. Posljedica toga je da proizvodi koje je teško napraviti mogu privumali udio pripisivanja troškova u važe

Kraći vijek trajanja proizvoda

Vijek trajanja proizvoda se sve više skrapreduzeća koja se oslanjaju na tehnologiju. U takvoj situaciji, rukovodioci mogu imati informacije o troškovima iz račutrajanja proizvoda koje su postale nerealne. Rukovodioci moraju da smanje prodajnu cijenu proizvoda koji stvara gubitak na osnovu pogrešnog uvjerenja o troškovima da je prveoma profitabilan.

Ograničenja tradicionalnog obračuna apsorpcije troškova

Pretpostavlja da proizvodi troše resurse u odnosu na mjerenje kolimašina, na primjer).

Može da pruži iskrivljene troškove proizvoda kada postoji širok spektar proizvmješavinom visokog i niskog obima.

Na primjer, možemo da proizvedemo hiljade komada proizvoda A proizvesti, i samo nekoliko proizvoda B Vjerovatno će postojati ekonomije obima popštih troškova. Tradicionalni sistemi apsorpcije opštih troškova koji posebno koriste metode apsorpcije zasnovane na vremenu kao što su sati rada apsorbuju većinu opštih troškova u proizvod A.

Pruža neadekvatne informacije rukovodiocima za d

Stvarnim troškovima izrade proizvoda i shodno to

Da li postojeća raspodjela troškova odražava potrošnju resursa preduzeća.

PRIRUČNIK

~ 166 ~


sistemi obračuna troškova Današnje poslovno okruženje

Manji obim proizvoda Širi obim proizvoda

ina troškova se odnosi na direktan rad i Niži troškovi rada

Relativno nizak udio opštih troškova koji se ne odnose na obim

Veći udio fiksnih troškova

intenzivnu tehnologiju

intenzivnu tehnologiju može promijeniti mješavinu troškova materijala/rada/opštih troškova proizvoda subjekta. Operativno znanje kako se mora se poklapati sa informacijama koje se izvještavaju u tradicionalnim sistemima obratroškova apsorpcije. Posljedica toga je da proizvodi koje je teško napraviti mogu privumali udio pripisivanja troškova u važećim računovodstvenim sistemima.

Vijek trajanja proizvoda se sve više skraćuje zbog intenzivnije konkurencije od strana tehnologiju. U takvoj situaciji, rukovodioci mogu imati čunovodstvenog sistema koji se oslanja na pretpostavke vijeka

trajanja proizvoda koje su postale nerealne. Rukovodioci moraju da smanje prodajnu cijenu proizvoda koji stvara gubitak na osnovu pogrešnog uvjerenja o troškovima da je pr

og obračuna apsorpcije troškova

Pretpostavlja da proizvodi troše resurse u odnosu na mjerenje količine (direktni rad ili sati rada

Može da pruži iskrivljene troškove proizvoda kada postoji širok spektar proizvšavinom visokog i niskog obima.

zvedemo hiljade komada proizvoda A – koji je priliproizvesti, i samo nekoliko proizvoda B – koji se mora praviti ručno i veoma je složen.

e postojati ekonomije obima povezanih sa A, dok B stvarno uzrokujeopštih troškova. Tradicionalni sistemi apsorpcije opštih troškova koji posebno koriste metode apsorpcije zasnovane na vremenu kao što su sati rada će imati tendenciju da pripisuju ili

roškova u proizvod A.

Pruža neadekvatne informacije rukovodiocima za donošenje informisanih odluka o:

ima izrade proizvoda i shodno tome da li je proizvod profitabilan ili ne.

a raspodjela troškova odražava potrošnju resursa različitih proizvodnih linija

Današnje poslovno okruženje

Širi obim proizvoda

Niži troškovi rada

fiksnih troškova

intenzivnu tehnologiju može promijeniti mješavinu troškova materijala/rada/opštih troškova proizvoda subjekta. Operativno znanje kako se troše resursi ne mora se poklapati sa informacijama koje se izvještavaju u tradicionalnim sistemima obračuna troškova apsorpcije. Posljedica toga je da proizvodi koje je teško napraviti mogu privući veoma

uje zbog intenzivnije konkurencije od strane na tehnologiju. U takvoj situaciji, rukovodioci mogu imati

novodstvenog sistema koji se oslanja na pretpostavke vijeka trajanja proizvoda koje su postale nerealne. Rukovodioci moraju da smanje prodajnu cijenu proizvoda koji stvara gubitak na osnovu pogrešnog uvjerenja o troškovima da je proizvod

ine (direktni rad ili sati rada

Može da pruži iskrivljene troškove proizvoda kada postoji širok spektar proizvoda sa

koji je prilično lako no i veoma je složen.

uzrokuje veći dio opštih troškova. Tradicionalni sistemi apsorpcije opštih troškova koji posebno koriste metode

e imati tendenciju da pripisuju ili

onošenje informisanih odluka o:

me da li je proizvod profitabilan ili ne.

itih proizvodnih linija


Unakrsno subvencionisanje troškova proizvoda

Unakrsno subvencionisanje troškova proizvoda znaobračunatim troškom dovodi do pogrešnog obraprimjer, kada je trošak jednako podijeljen na više korisnika bez preopoznavanja njihovih različitih potreba za resursima.

Razmotrimo jednostavan primjer ra

U nastavku se nalazi račun iz restorana za razmatranja poslovnih dešavanja. Svaka veRačun za zadnju večeru glasi:

Ema

Džon

Natali

Kristofer

Ukupno

Prosjek

Analiza

Ukupan iznos računa od £ 54 daje prosjek od 13,50 po uprosjeka obračuna troškova jednako tretira 13,50 jer je njen stvarni trošak svega £pojela desert, i ima najniži iznos potrošen na pičetvoro na večeri, i Ema i Kristofer su platili previše, Džon je platio manje, a Natali je platačan iznos.

Ovaj primjer je i intuitivan i jednostavan. Iznos troška unakrsne subvencije za svakog uvečere se može lako izračunati ako se sve stavke troška mogu povezatisvakom večerom. Složenija pitanja obratroškovi. Tada resurse koriste dva ili više pojedinaca koji su vetroškovi zahtijevaju alokaciju – na primjeručesnika večere.


Shodno tome, ograničenja obračtroškova po aktivnostima. Obračun troškova po akpojavljuju jer su neke određene aktivnosti preduzete.

Aktivnosti koje prouzrokuju troškove

Sistemi obračuna troškova po aktivnostima unaprese na pojedinačne aktivnosti pojedinačnih aktivnosti i dodjeljuju troškove predmetima troška kao što su proizvodi i usluge na osnovu preduzetih aktivnosti za vršen


~ 167 ~

troškova proizvoda

Unakrsno subvencionisanje troškova proizvoda znači da barem jedan proizvod sa pogrešno unatim troškom dovodi do pogrešnog obračuna troškova ostalih proizvoda u er, kada je trošak jednako podijeljen na više korisnika bez preopoznavanja njihovih

van primjer računa u restoranu:

un iz restorana za četvoro kolega koji se sastaju jednom mjeserazmatranja poslovnih dešavanja. Svaka večera uključuje različita glavna jela, deserte i pi

Glavno jelo £ Desert £ Pića £ Ukupno

10,00 4,00 7,00 21,00

10,00 4,00 7,00 21,00

7,50 2,00 4,00 13,50

7,00 2,00 3,00 12,00

30,00 8,00 16,00 54

7,50 2,00 4,00 13

54 daje prosjek od 13,50 po učesniku večere. Ovaj pristup šireg una troškova jednako tretira svaku večeru. Ema vjerovatno ne želi da plati £

13,50 jer je njen stvarni trošak svega £ 7,50. Ona je naručila glavno jelo koje nije skupo, nije pojela desert, i ima najniži iznos potrošen na piće. Kada se uzme prosjek troškova za sve

Ema i Kristofer su platili previše, Džon je platio manje, a Natali je pla

Ovaj primjer je i intuitivan i jednostavan. Iznos troška unakrsne subvencije za svakog uunati ako se sve stavke troška mogu povezati kao direktni troškovi sa

erom. Složenija pitanja obračuna troškova pak nastaju kada postoje indirektni troškovi. Tada resurse koriste dva ili više pojedinaca koji su večerali. Po definiciji, indirektni

na primjer, troškova boce vina koja se dijeli na


enja obračuna troškova apsorpcije imaju za rezultat razvoj obraima. Obračun troškova po aktivnostima sagledava opšte troškove kako se

ne aktivnosti preduzete.

nosti koje prouzrokuju troškove

una troškova po aktivnostima unapređuju sisteme obračuna troškova fokusirajune aktivnosti kao osnovne predmete troška. Oni obra

nih aktivnosti i dodjeljuju troškove predmetima troška kao što su proizvodi i usluge na osnovu preduzetih aktivnosti za vršenje usluge ili izradu proizvoda.

i da barem jedan proizvod sa pogrešno una troškova ostalih proizvoda u subjektu. Na

er, kada je trošak jednako podijeljen na više korisnika bez preopoznavanja njihovih

aju jednom mjesečno radi ita glavna jela, deserte i pića.

Ukupno £

21,00

21,00

13,50

12,00

54,00

13,50

ere. Ovaj pristup šireg eru. Ema vjerovatno ne želi da plati £

ila glavno jelo koje nije skupo, nije se uzme prosjek troškova za sve

Ema i Kristofer su platili previše, Džon je platio manje, a Natali je platila

Ovaj primjer je i intuitivan i jednostavan. Iznos troška unakrsne subvencije za svakog učesnika kao direktni troškovi sa

una troškova pak nastaju kada postoje indirektni erali. Po definiciji, indirektni

, troškova boce vina koja se dijeli na jednog ili više

una troškova apsorpcije imaju za rezultat razvoj obračuna tivnostima sagledava opšte troškove kako se

una troškova fokusirajući kao osnovne predmete troška. Oni obračunavaju trošak

nih aktivnosti i dodjeljuju troškove predmetima troška kao što su proizvodi i usluge

Terminologija obračuna troškova po ak

Aktivnosti – Serije povezanih zadataka koji se ponavljaju. Aktivnost je dogajedinica rada sa specifičnom namjenom kao što je dizajniranje proizvoda, postavljanje mašina, upravljanje mašinama i distribucija proizvoda.

Skupovi troškova – troškovi aktivnosti se grupišu.

Ključ za raspodjelu troškova – faktori koji prouzrokuju pojavljivanje aktivnosti



1. Utvrđivanje aktivnosti koju subjek2. Obračun skupova troškova za svaku aktivnost (koliko košta sprovo

Proces zahtijeva način dodjele indirektnih troškova i opštih troškova na skupove troškova.

3. Utvrđivanje ključa za raspodjelu troškova (ba(šta uzrokuje nastanak troška/aktivnost koju treba preduzeti). U ovoj sesiji fokusirati na kriterijum uzrok

4. Određivanje stope ključa za raspodjelu troškova za sve pojedina(procjena broja pojavljivanja kljuprocjena troška po pojavljivanju).

5. Raspodjeljivanje troškova svake aktivnosti na svaku glavnu budžetsku stavku kako se pojavljuje ključ za raspodjelu troškova.

Obračun skupova troškova

Sistemi obračuna troškova po aktivnostima se fokusiraju na indirektne troškove jer se direktni toškovi mogu relativno lako povez


Klasifikovanje što više ukupnih troškova kao isplativosti. To smanjuje iznos troškova koji s

Indirektni skupovi troškova

Proširenje broja indirektnih skupovahomogen (drugim riječima, skupovi troškova sadrže troškove za relativno slisu:

� Skupovi troškova proizvodnje� Skupovi troškova marketinga� Skupovi troškova povezani sa uspostavljanjem

Ove stavke grupišemo zajedno u skupove troškova koji su, uopšteno govoreistim faktorom. U homogenom objedinjavanju troškova, svi troškovi imaju isti ili sliuzroka i posljedica (ili dobijene koristi)

PRIRUČNIK

~ 168 ~


Serije povezanih zadataka koji se ponavljaju. Aktivnost je doganom namjenom kao što je dizajniranje proizvoda, postavljanje mašina,

inama i distribucija proizvoda.

troškovi aktivnosti se grupišu.

faktori koji prouzrokuju pojavljivanje aktivnosti


un troškova po aktivnostima je podijeljen u pet faza:

ivanje aktivnosti koju subjekt vrši. un skupova troškova za svaku aktivnost (koliko košta sprovođ

čin dodjele indirektnih troškova i opštih troškova na skupove

a za raspodjelu troškova (baza alokacije troškova) za sva(šta uzrokuje nastanak troška/aktivnost koju treba preduzeti). U ovoj sesiji fokusirati na kriterijum uzrok-i-efekat za odabir osnova alokacije.

ča za raspodjelu troškova za sve pojedinačne cjena broja pojavljivanja ključa za raspodjelu troška u budžetskom periodu i

procjena troška po pojavljivanju). Raspodjeljivanje troškova svake aktivnosti na svaku glavnu budžetsku stavku kako se

za raspodjelu troškova.

una troškova po aktivnostima se fokusiraju na indirektne troškove jer se direktni toškovi mogu relativno lako povezati sa proizvodima i poslovima.


Klasifikovanje što više ukupnih troškova kao direknih troškova shodno ekonomskoj isplativosti. To smanjuje iznos troškova koji su klasifikovani kao indirektni.

Proširenje broja indirektnih skupova troškova dok svaki od tih skupova troškova ne postane skupovi troškova sadrže troškove za relativno slične stavke) kao št

Skupovi troškova proizvodnje; Skupovi troškova marketinga; Skupovi troškova povezani sa uspostavljanjem.

Ove stavke grupišemo zajedno u skupove troškova koji su, uopšteno govorećistim faktorom. U homogenom objedinjavanju troškova, svi troškovi imaju isti ili sliuzroka i posljedica (ili dobijene koristi) sa osnovom alociranih troškova.

Serije povezanih zadataka koji se ponavljaju. Aktivnost je događaj, zadatak ili nom namjenom kao što je dizajniranje proizvoda, postavljanje mašina,

faktori koji prouzrokuju pojavljivanje aktivnosti.

un skupova troškova za svaku aktivnost (koliko košta sprovođenje aktivnosti). in dodjele indirektnih troškova i opštih troškova na skupove

za alokacije troškova) za svaki skup troška (šta uzrokuje nastanak troška/aktivnost koju treba preduzeti). U ovoj sesiji ćemo se

skupove troškova a za raspodjelu troška u budžetskom periodu i

Raspodjeljivanje troškova svake aktivnosti na svaku glavnu budžetsku stavku kako se

una troškova po aktivnostima se fokusiraju na indirektne troškove jer se direktni

direknih troškova shodno ekonomskoj

troškova dok svaki od tih skupova troškova ne postane skupovi troškova sadrže troškove za relativno slične stavke) kao što

Ove stavke grupišemo zajedno u skupove troškova koji su, uopšteno govoreći prouzrokovani istim faktorom. U homogenom objedinjavanju troškova, svi troškovi imaju isti ili sličan odnos


4.4.3. Obračun troškova po aktivnostima

Preduzeće proizvodi tri proizvoda sa godišnjim rezultatima:

Proizvod

Proizvod A

Proizvod B

Proizvod C

Dostupne su i sljedeće informacije o ova tri

Prodajna cijena

Direktan rad

Direktan materijal

Sati direktnog rada

Sati rada mašina

Opšti troškovi

Vezani za mašine

Vezani za rad

(Ovo obuhvata četiri aktivnosti –izradu. Troškovi vezani za rad mogu se podijeliti na £obradu materijala i £ 900.000 za izradu)

Informacije o aktivnostima

Informacije o aktivnostima

Tok proizvodnje

Nalozi za proizvodnju

Kretanje materijala

Potrebno

Shodno gore predstavljenim informacijama, izraprofit i profitnu maržu koristeći tradicionalni pristup apsorpcije obraobračuna troškova po aktivnostima.


~ 169 ~

4.4.3. Obračun troškova po aktivnostima – radni primjer

e proizvodi tri proizvoda sa godišnjim rezultatima:

Jedinica godišnje

70.000

50.000

30.000

e informacije o ova tri proizvoda:

A B C

£ 100 £ 120 £ 90

£ 30 £ 20 £ 20

£ 30 £ 30 £ 30

6 4 4

4 2 2

Opšti troškovi

Vezani za mašine 1.540.

Vezani za rad 2.220.

– mašinsku obradu, naloge za proizvodnju, rad na materijalu i izradu. Troškovi vezani za rad mogu se podijeliti na £ 800.000 za obradu nabavki, £

000 za izradu).

A B

25 30

35 45

70 90

Shodno gore predstavljenim informacijama, izračunati ukupne troškove proizvodnje po jedinici, maržu koristeći tradicionalni pristup apsorpcije obračuna troškova i pristup

una troškova po aktivnostima.

Jedinica godišnje

Ukupno

740.000

440.000

£

1.540.000

2.220.000

mašinsku obradu, naloge za proizvodnju, rad na materijalu i 000 za obradu nabavki, £ 520.000 za

C

65

80

100

unati ukupne troškove proizvodnje po jedinici, una troškova i pristup

Rješenje

Tradicionalni pristup obračuna apsorpc

Odrediti stope apsorpcije:

= £ 1.540.000

= £ 2.220.

Direktni troškovi

Opšti troškovi mašina

Opšti troškovi rada

Jedinica troška

Cijena

Profit

Profitna marža

Napomena:

Opšti troškovi se dodjeljuju proizvodima na osnovu mjerljivog obima atributa proizvoda, kao što su sati direktnog rada ili rada mašina.

Zbog toga količina proizvoda prouzrokuje troškove.


Sada imamo opšte troškove vezane za rad koji su analizirani u tri odvojene oblasti, odnosno, grupisane su u tri skupa troška. Pitanje glasi: „Koji su uzroci ove tri aktivnosti i kako se, shodno tome, aktivnosti troška mogu povezati sa rezultatima?“

Opšti troškovi

Vezani za maštine

Obrada naloga

Obrada materijala

Podešavanje

Stope vezane za ključ za raspodjelu troškova mogu biti:

= £ 1.540.000

PRIRUČNIK

~ 170 ~

una apsorpcije troškova


÷ 440.000 sati = £ 3,50 po satu rada mašine

Opšti troškovi rada

2.220.000 ÷ 740.000 sati = £ 3 po satu rada

Jedinice troškova su:

A £ B £

60 50

14 7

18 12

92 69

100 120

8 51

8% 42,5%

Opšti troškovi se dodjeljuju proizvodima na osnovu mjerljivog obima atributa proizvoda, kao irektnog rada ili rada mašina.

proizvoda prouzrokuje troškove.


Sada imamo opšte troškove vezane za rad koji su analizirani u tri odvojene oblasti, odnosno, grupisane su u tri skupa troška. Pitanje glasi: „Koji su uzroci ove tri aktivnosti i kako se, shodno

mogu povezati sa rezultatima?“

Opšti troškovi

Vezani za maštine 1.540.

Obrada naloga 800.

Obrada materijala 520.

Podešavanje 900.

za raspodjelu troškova mogu biti:

Vezani za mašine

÷ 440.000 sati = £ 3,50 po satu rada mašine

(kao ranije)

C £

50

7

12

69

90

21

23,3%

Opšti troškovi se dodjeljuju proizvodima na osnovu mjerljivog obima atributa proizvoda, kao

Sada imamo opšte troškove vezane za rad koji su analizirani u tri odvojene oblasti, odnosno, grupisane su u tri skupa troška. Pitanje glasi: „Koji su uzroci ove tri aktivnosti i kako se, shodno

£

1.540.000

800.000

520.000

900.000


= £ 800.

= £ 520.000 ÷ 260 kretanje = £

= £ 900.000 ÷ 120 tok proizvodnje = £

Direktni troškovi


Obrada naloga

Obrada materijala

Podešavanje

Jedinica troška

Cijena

Profit/(gubitak)

Profitna marža

Napomena:

Jedinični troškovi su izvedeni na sljede

Stopa ključa za raspodjelu troškova x potrošnja kljuproizvoda

Na primjer, troškovi obrade naloga za

£ 5.000 po nalogu x 35 naloga ÷ 70.

Poređenje između tradicionalnog/apsorpcionog i aktivnostima

Profit – tradicionalno

Profit – ABC

Profitna marža – tradicionalno

Profitna marža – obračun troškova po aktivnostima


~ 171 ~

Obrada naloga

800.000 ÷ 160 naloga = £ 5.000 po nalogu

Obrada materijala

260 kretanje = £ 2.000 po kretanju materijala

Podešavanje

120 tok proizvodnje = £ 7.500 po toku proizvodnje

A £ B £ C

60,00 50,00 50,00

14,00 7,00 7,00

2,50 4,50 13,33

2,00 3,60 6,67

2,68 4,50 16,25

81,18 69,60 93,25

100 120 90

18,82 50,40 (3,25)

18,8% 42% (3,6%)

ni troškovi su izvedeni na sljedeći način:

a za raspodjelu troškova x potrošnja ključa za raspodjelu troškova proizvoda ÷ obim

Na primjer, troškovi obrade naloga za proizvod A:

5.000 po nalogu x 35 naloga ÷ 70.000 jedinica A = £ 2,50 po jedinici

tradicionalnog/apsorpcionog i sistema obračuna troškova po

A B

8,00 51,00

18,82 50,40

tradicionalno 8% 42,5% 23,3%

čun troškova po aktivnostima

18,8% 42% (3,6%)

000 po kretanju materijala

500 po toku proizvodnje

C £

50,00

7,00

13,33

6,67

16,25

93,25

90

(3,25)

(3,6%)

a za raspodjelu troškova proizvoda ÷ obim

čuna troškova po

C

21,00

(3,25)

23,3%

(3,6%)

Možete da vidite da dva metoda daju prilipo aktivnostima uzima u obzir čtroškova.

Tradicionalni obračun apsorcije troškova gdje postoji mješavina proizvoda koji imaju razliobim i nivo složenosti će „nadmašiti troškove“ ovih proizvoda koji se stvaraju u velikom obimu ali su relativno jednostavni. To je slutroši relativno male iznose ključa za raspodjelu troškova.

Obrnuti je slučaj sa proizvodima koji se proizvode u manjem obimu ali složenija. To je slučaj sa proizvodom C koji se proizvodi u manjem brojupotrošnju aktivnosti koje prouzrokuju troškove. Proizvod C je „ispod troškova“ kada koristi tradicionalni obračun apsorpcije troškova.

Pogledajmo naredno pitanje da bismo provježbali teh

Vježba

Krovčester bolnica ima proizvodnu jedinicu koja Jedinica funkcioniše kao nezavisan

Jedan dio proizvodne jedinice koji se zove „Nesterilna jedinica za sastavljanje“ jedinjenja ljekova iz sirovina i proslje

NJS je dalje podijeljena u tri odjeljenjaprodaja“.

Kao dio godišnjeg pregleda obračproizvoda, djelove A, B, C i D radi prilago

Za ovu vježbu date su sljedeće informacije:

Troškovi zaposlenih

Trošak

Farmaceutski tehničari

Tehnički asistenti

Administrativni asistenti

Laboratorijski tehničari

Operativni asistenti

Plata rukovodioca NSJ je £ 32.000 godišnje. Njegovo vrijeme je podijeljeno:

PRIRUČNIK

~ 172 ~

Možete da vidite da dva metoda daju prilično različite rezultate. Razlog je što obrapo aktivnostima uzima u obzir činjenicu da su preduzete aktivnosti koje uzrokuju pove

un apsorcije troškova gdje postoji mješavina proizvoda koji imaju razlie „nadmašiti troškove“ ovih proizvoda koji se stvaraju u velikom obimu

relativno jednostavni. To je slučaj sa proizvodom A; proizvodi se u velikom brojuča za raspodjelu troškova.

aj sa proizvodima koji se proizvode u manjem obimu ali čija proizvodnja je aj sa proizvodom C koji se proizvodi u manjem broju

potrošnju aktivnosti koje prouzrokuju troškove. Proizvod C je „ispod troškova“ kada koristi je troškova.

e da bismo provježbali tehniku.

ester bolnica ima proizvodnu jedinicu koja čini dio centralnih farmaceutskih usluga. Jedinica funkcioniše kao nezavisan profitni centar unutar bolnice.

Jedan dio proizvodne jedinice koji se zove „Nesterilna jedinica za sastavljanje“ jedinjenja ljekova iz sirovina i prosljeđuje ih ostatku bolnice i ostalim bolnicama u toj oblasti.

NJS je dalje podijeljena u tri odjeljenja: „obrada i slaganje“, „kontrola kvaliteta“, i „pakovanje i

računa troškova, NJS trenutno revidira troškove za radi prilagođavanja cijena koje će naplaćivati naredne godine.

će informacije:

£ £

Obrada i slaganje £

Kontrola kvaliteta £

čari 81.000 28.500

35.600 17.250

Administrativni asistenti 7.200 7.200

čari 13.100 26.720

2.000 -

000 godišnje. Njegovo vrijeme je podijeljeno:

ite rezultate. Razlog je što obračun troškova je uzrokuju povećanje

un apsorcije troškova gdje postoji mješavina proizvoda koji imaju različit e „nadmašiti troškove“ ovih proizvoda koji se stvaraju u velikom obimu

aj sa proizvodom A; proizvodi se u velikom broju, ali

aj sa proizvodima koji se proizvode u manjem obimu ali čija proizvodnja je aj sa proizvodom C koji se proizvodi u manjem broju, ali ima visoku

potrošnju aktivnosti koje prouzrokuju troškove. Proizvod C je „ispod troškova“ kada koristi

ini dio centralnih farmaceutskih usluga.

Jedan dio proizvodne jedinice koji se zove „Nesterilna jedinica za sastavljanje“ (NJS), sastavlja stalim bolnicama u toj oblasti.

teta“, i „pakovanje i

una troškova, NJS trenutno revidira troškove za četiri svoja ivati naredne godine.

£

Pakovanje i prodaja £

-

6.500

22.400

-

27.000


Odjeljenje

Obrada i sastavljanje

Kontrola kvaliteta

Pakovanje i prodaja 4.5. Sistem obračuna troškova po procesima

U određenim granama proizvedeni rezultat proistispadaju prerada hrane i prerada nafte (nafta u sirovom prečišćavanja i na kraju procesa dobija se prera

Problemi koji se javljaju u takvim situacijama ukljutroškova konverzije u jedinice gotovog proizvoda, kao i pojava gubitaka tokom procesa (rastur ili gubitak proizvodnje).

Treba obratiti pažnju na izraz troškovi konverzije upretvaranja (konverzije) sirovina u gotov proizvod i sastoje se od direktnih troškova rada i proizvodnih opštih troškova.

Karakteristike i primjena metoda troškova procesa

Kontinuirana proizvodnja

Kod obračuna troškova posla, troškova serije i troškova ugovora, troškovi se direktno pripisuju određenom poslu, seriji ili ugovoru. Kada su standardizovani proizvodi ili usluge rezultat niza ponavljajućih i kontinuiranih operacija ili procesa, korisno je izraoperacije/procesa. Budući da se pretpostakoličina rada, troškovi perioda dodjeljuju se procesima ili operacijama, a jediniutvrđuju dijeljenjem troškova procesa kolitroškova poznat je pod nazivom metod troškova procesa.

4.5.1. Metod troškova procesa

Metod troškova procesa primjenjuje se kada se proizvode standardizovani proizvodi putem niza međusobno povezanih operacija, na primjer:

• prerada nafte;

• proizvodnja alkoholnih pić

• prerada ili konzerviranje hrane

• proizvodnja hemikalija.

Izračunavanje troškova po jedinici

Kod obračuna troškova procesa troškovi se izraTroškovi koji se odnose na proces tokom jednog perioda prikupljaju se i dijele brojem proizvedenih jedinica tokom tog perioda.

Ovaj obračun troškova procesa može se obaviti kroz


~ 173 ~

Vrijeme

Obrada i sastavljanje 35%

Kontrola kvaliteta 35%

Pakovanje i prodaja 30%

4.5. Sistem obračuna troškova po procesima

enim granama proizvedeni rezultat proističe iz kontinuiranog procesa. U primjere spadaju prerada hrane i prerada nafte (nafta u sirovom stanju je input koji se podvrgav

avanja i na kraju procesa dobija se prerađena nafta).

koji se javljaju u takvim situacijama uključuju dodjeljivanje troškova materijala i troškova konverzije u jedinice gotovog proizvoda, kao i pojava gubitaka tokom procesa (rastur

Treba obratiti pažnju na izraz troškovi konverzije u metodu troškova procesa. To su troškovi pretvaranja (konverzije) sirovina u gotov proizvod i sastoje se od direktnih troškova rada i

Karakteristike i primjena metoda troškova procesa

ova posla, troškova serije i troškova ugovora, troškovi se direktno pripisuju enom poslu, seriji ili ugovoru. Kada su standardizovani proizvodi ili usluge rezultat niza

ih i kontinuiranih operacija ili procesa, korisno je izračunati troškovi da se pretpostavlja da je za svaku proizvedenu jedinicu potrebna ista

ina rada, troškovi perioda dodjeljuju se procesima ili operacijama, a jedinijeljenjem troškova procesa količinom proizvedenih jedinica. Ovaj metod obra

troškova poznat je pod nazivom metod troškova procesa.

4.5.1. Metod troškova procesa

Metod troškova procesa primjenjuje se kada se proizvode standardizovani proizvodi putem niza usobno povezanih operacija, na primjer:

proizvodnja alkoholnih pića;

prerada ili konzerviranje hrane;

Izračunavanje troškova po jedinici

una troškova procesa troškovi se izračunavaju kao prosjek za proizvedene jedinice. roces tokom jednog perioda prikupljaju se i dijele brojem

proizvedenih jedinica tokom tog perioda.

un troškova procesa može se obaviti kroz četiri koraka.

e iz kontinuiranog procesa. U primjere stanju je input koji se podvrgava procesu

uju dodjeljivanje troškova materijala i troškova konverzije u jedinice gotovog proizvoda, kao i pojava gubitaka tokom procesa (rastur

metodu troškova procesa. To su troškovi pretvaranja (konverzije) sirovina u gotov proizvod i sastoje se od direktnih troškova rada i

ova posla, troškova serije i troškova ugovora, troškovi se direktno pripisuju enom poslu, seriji ili ugovoru. Kada su standardizovani proizvodi ili usluge rezultat niza

unati troškove svake jedinicu potrebna ista

ina rada, troškovi perioda dodjeljuju se procesima ili operacijama, a jedinični troškovi ih jedinica. Ovaj metod obračuna

Metod troškova procesa primjenjuje se kada se proizvode standardizovani proizvodi putem niza

unavaju kao prosjek za proizvedene jedinice. roces tokom jednog perioda prikupljaju se i dijele brojem

1. Otvoriti poseban račun procesa za svaki proces. Ovaj ratroškova procesa i izračprocesa.

2. Zadužiti račun procesa nastalim direktnim troškovima.

3. Ako se koristi metod apsorpcije zadužiti ratroškovima. Ako se koristi metod marginalvarijabilnim troškovima proizvodnje.

4. Podijeliti ukupne troškove brojem proizvedenih jedinica da bi se izrajedinici, a time i vrijednost rezultata procesa. Trošak rezultata (autputa) se evidentira na potražnoj strani računa procesa.

Kao što će se vidjeti, ovaj jednoszajednički proizvodi ili nusproizvodi, otvaranje i zatvaranje raili gubitka proizvodnje („izgubljeno

BLL Chemical proizvodi više proizvoda, meDostupne su sljedeće informacije za mjesec februar.

Proizvodnja razređivača:

Korišćeni materijal

X 600 kg po 1 € Y 500 kg po 2 € Z 300 kg po 3 € Radna snaga

Dva radnika rade na mašini za mčasova svake sedmice.

Rezultat

2.000 litara

Izračunajte trošak po litri koristeć

(a) Metod marginalnih troškova

(b) Metod apsorpcije ukupnih troškova sa stopom apsorpcije opštih fiksnih troškova proizvodnje od 2 € po času rada.

Kod troškova procesa sve jedinice se smatraju identidijeljenjem troškova svakog procesa brojem pro

Najčešći problemi kod metoda troškova procesa

Računi procesa ilustrovani u prethodnom primjeru predstavljaju osnovu za svaki obratroškova procesa. Međutim, procedura može biti složenija zbog sl

• Jedinice autputa neće biti jednake jedinicama inputa za iznos gubitaka nastalih tokom procesa.

PRIRUČNIK

~ 174 ~

un procesa za svaki proces. Ovaj račun koristi se za evidentiranje kova procesa i izračunavanje vrijednosti proizvoda proizvedenih u okviru tog

un procesa nastalim direktnim troškovima.

Ako se koristi metod apsorpcije zadužiti račun procesa apsorbovanim opštim troškovima. Ako se koristi metod marginalnih troškova zadužiti ga samo opštim varijabilnim troškovima proizvodnje.

Podijeliti ukupne troškove brojem proizvedenih jedinica da bi se izrajedinici, a time i vrijednost rezultata procesa. Trošak rezultata (autputa) se evidentira na

una procesa.

e se vidjeti, ovaj jednostavan pristup se mora modifikovati zbog problema kao što su ki proizvodi ili nusproizvodi, otvaranje i zatvaranje računa proizvodnje u toku i otpada

ili gubitka proizvodnje („izgubljeno u procesu“).

BLL Chemical proizvodi više proizvoda, među kojima i razređivač (Lit.e informacije za mjesec februar.

Dva radnika rade na mašini za miješanje. Njihove zarade su 160 € sedmič

unajte trošak po litri koristeći:

troškova.

Metod apsorpcije ukupnih troškova sa stopom apsorpcije opštih fiksnih troškova času rada.

Kod troškova procesa sve jedinice se smatraju identičnim i trošak po jedinici dobija se dijeljenjem troškova svakog procesa brojem proizvedenih jedinica.

Najčešći problemi kod metoda troškova procesa

uni procesa ilustrovani u prethodnom primjeru predstavljaju osnovu za svaki obrautim, procedura može biti složenija zbog sljedećih faktora:

biti jednake jedinicama inputa za iznos gubitaka nastalih tokom

un koristi se za evidentiranje unavanje vrijednosti proizvoda proizvedenih u okviru tog

un procesa apsorbovanim opštim nih troškova zadužiti ga samo opštim

Podijeliti ukupne troškove brojem proizvedenih jedinica da bi se izračunao trošak po jedinici, a time i vrijednost rezultata procesa. Trošak rezultata (autputa) se evidentira na

avan pristup se mora modifikovati zbog problema kao što su una proizvodnje u toku i otpada

(Lit. br. 4, str. 158).

čno i oni rade 40

Metod apsorpcije ukupnih troškova sa stopom apsorpcije opštih fiksnih troškova

nim i trošak po jedinici dobija se

uni procesa ilustrovani u prethodnom primjeru predstavljaju osnovu za svaki obračun ih faktora:

biti jednake jedinicama inputa za iznos gubitaka nastalih tokom


• Na kraju perioda mogu postojati djelimiproizvodnje u toku).

• Kao rezultat procesa može biti više od jednog krajnjeg proizvoda: oni se mogu smatratzajedničkim proizvodima ili nusproizvodima glavnog proizvoda.

4.5.1.1. Metod troškova procesa

U ovom poglavlju nastavlja se razmatranje metoda troškova procesa i nadograstečena u prethodnom poglavlju uz detaljnije razmatranje rarazmatraju situacije u kojima je potrebna primjena složenijih ra

Proizvodnja u toku i ekvivalentne jedinice

Djelimično obrađene jedinice

Na kraju jednog perioda mogu se javitizavršene. To su krajnje jedinice proizvodnje u toku.

U ovoj fazi, jednostavnosti radi, pretpostavimo da nema poslučaju rezultat (autput) perioda sastoja

• onih koje su započete i potpuno obra

• onih na kojima je započet proces obraperioda. Ova krajnja proizvodnja u toku bidodatni troškovi da bi se to

Ekvivalentne jedinice

Nakon što je počela obrada na jedinici autputa, sve dok je ta jedinica u nezavršenom stanju ona se može izraziti kao dio završene jedinice. Na primjer, ako je 100 jedinica taproizvodnog procesa u smislu izn50 završenih jedinica. Dakle, 100 jedinica koje su do pola završene mogu se smatrati kao 50 ekvivalentnih jedinica koje su završene.

Proizvođač počinje obradu 1. marta. U mjesecu martu poproizvodnje. Na kraju marta mjeseca 1.500 jedinica je još uvijek u procesu i procje svaka jedinica 2/3 završena. Troškovi perioda iznose ukupno 19.500

Proširenje koncepta ekvivalentnih jedinica

U praksi, malo je vjerovatno da ćrecimo slučaj u prethodnom primjeru. Na primjer, materijali su procesa, dok se radna snaga angažuje tokom cjelokupnog procesa. Dakle, proizvodnja u tomože biti više završena u pogledu jednog inputa ili elementa troškova nego u pogledu drugog. Ekvivalentne jedinice moraju se, stoga, izraosnovi.

Troškovi procesa se alociraju na ekvivalentne jedinice proizvoda i proizvodnje u toku.


~ 175 ~

Na kraju perioda mogu postojati djelimično prerađene jedinice (krajnji saldo

Kao rezultat procesa može biti više od jednog krajnjeg proizvoda: oni se mogu smatratkim proizvodima ili nusproizvodima glavnog proizvoda.

4.5.1.1. Metod troškova procesa

U ovom poglavlju nastavlja se razmatranje metoda troškova procesa i nadograena u prethodnom poglavlju uz detaljnije razmatranje računovodstva procesa. Posebno se

razmatraju situacije u kojima je potrebna primjena složenijih računovodstvenih tehnika.

Proizvodnja u toku i ekvivalentne jedinice

Na kraju jednog perioda mogu se javiti jedinice na kojima je započet proceskrajnje jedinice proizvodnje u toku.

U ovoj fazi, jednostavnosti radi, pretpostavimo da nema početne proizvodnje u toku. U tom aju rezultat (autput) perioda sastojaće se od dvije grupe završenih jedinica proizvodnje:

ete i potpuno obrađene tokom perioda;

čet proces obrade tokom perioda, ali nijesu završene do kraja perioda. Ova krajnja proizvodnja u toku biće završena tokom narednog perioda i nastadodatni troškovi da bi se to ostvarilo.

ela obrada na jedinici autputa, sve dok je ta jedinica u nezavršenom stanju ona se može izraziti kao dio završene jedinice. Na primjer, ako je 100 jedinica taproizvodnog procesa u smislu iznosa troškova koji su apsorbovani, one su, u suštini, jednake sa 50 završenih jedinica. Dakle, 100 jedinica koje su do pola završene mogu se smatrati kao 50 ekvivalentnih jedinica koje su završene.

inje obradu 1. marta. U mjesecu martu počeo je rad na 20.000 jedinica proizvodnje. Na kraju marta mjeseca 1.500 jedinica je još uvijek u procesu i procje svaka jedinica 2/3 završena. Troškovi perioda iznose ukupno 19.500 €.

Proširenje koncepta ekvivalentnih jedinica

vjerovatno da će svi inputi ući u proizvodnju u istom trenutku kao što je aj u prethodnom primjeru. Na primjer, materijali su često ulazni element na po

procesa, dok se radna snaga angažuje tokom cjelokupnog procesa. Dakle, proizvodnja u tomože biti više završena u pogledu jednog inputa ili elementa troškova nego u pogledu drugog. Ekvivalentne jedinice moraju se, stoga, izračunati za svaki input i troškove prim

Troškovi procesa se alociraju na ekvivalentne jedinice da bi se izračunala vrijednost gotovih

ene jedinice (krajnji saldo

Kao rezultat procesa može biti više od jednog krajnjeg proizvoda: oni se mogu smatrati

U ovom poglavlju nastavlja se razmatranje metoda troškova procesa i nadograđuju se znanja procesa. Posebno se

unovodstvenih tehnika.

et proces obrade, ali nijesu

etne proizvodnje u toku. U tom e se od dvije grupe završenih jedinica proizvodnje:

su završene do kraja e završena tokom narednog perioda i nastaće

ela obrada na jedinici autputa, sve dok je ta jedinica u nezavršenom stanju ona se može izraziti kao dio završene jedinice. Na primjer, ako je 100 jedinica tačno na polovini

one su, u suštini, jednake sa 50 završenih jedinica. Dakle, 100 jedinica koje su do pola završene mogu se smatrati kao 50

e rad na 20.000 jedinica proizvodnje. Na kraju marta mjeseca 1.500 jedinica je još uvijek u procesu i procijenjeno je da

i u proizvodnju u istom trenutku kao što je esto ulazni element na početku

procesa, dok se radna snaga angažuje tokom cjelokupnog procesa. Dakle, proizvodnja u toku može biti više završena u pogledu jednog inputa ili elementa troškova nego u pogledu drugog.

unati za svaki input i troškove primijenjene po toj

unala vrijednost gotovih

FIFO i ponderisan prosjek kao metodi alokacije troškova

U prethodnim primjerima pretpostavlja se da nije bilo postvarnosti, malo je vjerovatno da jednom periodu mogu dovesti do odremetoda za te promjene:

• Metod ponderisanog prosjeka (ili metod uprosje

• FIFO metod.

Metod ponderisanog prosjeka (ili metod prosje

Kod metoda ponderisanog prosjeka se dobio ukupan prosječan trošak po ekvivalentnoj jedinici. Dakle, ne pravi se nikakva razlika između jedinica proizvodnje u toku i naprocesa kao i troškova vezanih za njih

5. Metode i tehnike obračuna troškovaU ovom poglavlju se razmatra koncept standardnih troškova i uspostavljanje standarda, kao i analiza odstupanja i njena primjena naučiti kako da uskladite stvarni i budžetirani nivo dobitka (gubitka).

UVOD

Do sada objašnjeni aspekti računovodstva troškova uglavnom su se odnosili na utvrtroškova proizvoda ili usluge (a time marginalnih troškova i relevantnih informacija o troškovima za donošenje kratkoro

Druga značajna oblast računovodstva troškova je pružanje informacija o performansima za svrhe nadzora i kontrole. Mjerenje performansi je opširna tema, ali u ovoj fazi razmatrasamo jedan metod kontrolnog izvještavanja. To je obraodstupanja.

5.1. Metod standardnih troškova

Priroda standardnih troškova

Obračun po standardnim troškovimaprihode sa ostvarenim rezultatimapoboljšanja performansi.

Ovim se naglašava činjenica da je analiza odstupanja suštinsstandardnim troškovima, dok su druga dva troškova i prenos na račune knjige troškova. Ovo takostandardnim troškovima: obezbjeđpreduzeća, iako postoji i dopunska motivaciona funkcija vodefiniciju se nastavlja i sljedeća definicija.

Analiza odstupanja predstavlja analizu performansi putem odstupanja koja semoguće ranijoj fazi kao podsticaj za akcije menadžmenta.

PRIRUČNIK

~ 176 ~

FIFO i ponderisan prosjek kao metodi alokacije troškova

U prethodnim primjerima pretpostavlja se da nije bilo početnog salda proizvodnje u toku. U stvarnosti, malo je vjerovatno da će to biti slučaj, te promjene nivoa proizvodnje u toku u jednom periodu mogu dovesti do određenih problema. U suštini postoje dva ra

Metod ponderisanog prosjeka (ili metod uprosječavanja);

rosjeka (ili metod prosječavanja)

metoda ponderisanog prosjeka početne vrijednosti se dodaju tekućim troškovima da bi an trošak po ekvivalentnoj jedinici. Dakle, ne pravi se nikakva razlika

u jedinica proizvodnje u toku i na početku perioda i jedinica koje se dodaju tokom procesa kao i troškova vezanih za njih.

5. Metode i tehnike obračuna troškova

U ovom poglavlju se razmatra koncept standardnih troškova i uspostavljanje standarda, kao i analiza odstupanja i njena primjena od strane menadžmenta. U ovom poglavlju tako

iti kako da uskladite stvarni i budžetirani nivo dobitka (gubitka).

čunovodstva troškova uglavnom su se odnosili na utvrtroškova proizvoda ili usluge (a time i njihove profitabilnosti ili prodajne cijene) i korišmarginalnih troškova i relevantnih informacija o troškovima za donošenje kratkoro

unovodstva troškova je pružanje informacija o performansima za i kontrole. Mjerenje performansi je opširna tema, ali u ovoj fazi razmatra

samo jedan metod kontrolnog izvještavanja. To je obračun po standardnim troškovima i analiza

5.1. Metod standardnih troškova

standardnim troškovima je kontrolna tehnika koja poredi standardne troškove i prihode sa ostvarenim rezultatima da bi se dobila odstupanja koja se koriste za podsticanje

injenica da je analiza odstupanja suštinski korak sistema obrastandardnim troškovima, dok su druga dva – utvrđivanje standarda i budžeta i evidentiranje

une knjige troškova. Ovo takođe ističe svrhu primjene obrastandardnim troškovima: obezbjeđenje načina za planiranje i kontrolu svakodnevnih aktivnosti

a, iako postoji i dopunska motivaciona funkcija vođenja takvog sistema. Na ovu ća definicija.

Analiza odstupanja predstavlja analizu performansi putem odstupanja koja see ranijoj fazi kao podsticaj za akcije menadžmenta.

etnog salda proizvodnje u toku. U te promjene nivoa proizvodnje u toku u

enih problema. U suštini postoje dva računovodstvena

ćim troškovima da bi an trošak po ekvivalentnoj jedinici. Dakle, ne pravi se nikakva razlika

etku perioda i jedinica koje se dodaju tokom

U ovom poglavlju se razmatra koncept standardnih troškova i uspostavljanje standarda, kao i od strane menadžmenta. U ovom poglavlju takođe ćete

unovodstva troškova uglavnom su se odnosili na utvrđivanje i njihove profitabilnosti ili prodajne cijene) i korišćenje

marginalnih troškova i relevantnih informacija o troškovima za donošenje kratkoročnih odluka.

unovodstva troškova je pružanje informacija o performansima za i kontrole. Mjerenje performansi je opširna tema, ali u ovoj fazi razmatraće se

un po standardnim troškovima i analiza

je kontrolna tehnika koja poredi standardne troškove i se koriste za podsticanje

ki korak sistema obračuna po ivanje standarda i budžeta i evidentiranje

e svrhu primjene obračuna po planiranje i kontrolu svakodnevnih aktivnosti

enja takvog sistema. Na ovu

Analiza odstupanja predstavlja analizu performansi putem odstupanja koja se koristi u što je


Ova svrha analize odstupanja – kasnije.

Standardni trošak je unaprijed utvrizražena u novcu. Ona se dobija procjenom vrijednosti elemenata troška. Osnovna svrha je pružanje osnova za mjerenje performansi, kontrola putem izvještavanja o odstupanjima, vrednovanje zaliha i utvrđivanje prodajne cijene.

Ova definicija ukazuje na još jednu primjenu analize odstupanja mjerenje performansi. Ona takođe ukazuje na vrste standarda koji se mogu postaviti.

Vrste standarda

Postoji čitav niz osnova na kojima se mogu postaviti standardi unutar sistestandardnim troškovima. Na ovaj izbor utica

• osnovni standard, • idealni standard, • ostvarljivi standard, • tekući standard.

Njihove definicije su:

Osnovni standard je standard ustanovljen za korišrazviti tekući standard.

Idealan standard je standard koji se može ostvariti pod najpovoljnijim uslovima, bezu obzir normalnih gubitaka, rastura i zastoja mašina. Poznat je i kao potencijalni standard.

Korisnici vjeruju da će rezultirajuza poboljšanjem u svim fazama poslovanja. Korišpraksi jer mogu nepovoljno uticati na motivaciju zaposlenih.

Ostvarljivi standard je standard koji se može ostvariti ukoliko se efikasno obavi standardna jedinica posla, pravilno se koristi mašina ili materijal. U obzir se uzimaju normalni gubici, rastur i zastoj mašina.

Ovaj standard predstavlja buduće performanse i ciljeve koji su,Osim što imaju pozitivan motivacioni uticaj na zaposlene, ostvarljivi standardi imaju i druge svrhe, na primjer, budžetiranje gotovine, vrednovanje zaliha iodjeljenja.

Tekući standard je standard ustanovljen za korištrenutnih uslova.

S obzirom na navedene primjene standardnih troškova, prve dvije vrste standarda rijetko koristiti ukoliko preduzeće ne želi da demotiviše zaposlene i dobije informacije kmalo smjernica za mjerenje performansi ili kontrolu troškova. Trestandard, koristiće se kada se primjenjuje sistem obradvije prethodno navedene svrhe, vrednovanje zaliha ise analiza odstupanja u početku vršiti upuinformacije dobijaju se poređenjem sa tekuteksta.


~ 177 ~

pokušaj otklanjanja neefikasnosti – biće detaljnije objašnjena

Standardni trošak je unaprijed utvrđena mjerljiva količina određena u definisanim uslovima i izražena u novcu. Ona se dobija procjenom vrijednosti elemenata troška. Osnovna svrha je pružanje osnova za mjerenje performansi, kontrola putem izvještavanja o odstupanjima,

ivanje prodajne cijene.

nicija ukazuje na još jednu primjenu analize odstupanja – da služi kao osnova za đe ukazuje na vrste standarda koji se mogu postaviti.

itav niz osnova na kojima se mogu postaviti standardi unutar sistestandardnim troškovima. Na ovaj izbor uticaće svrha primjene standarda i obuhvata:

je standard ustanovljen za korišćenje tokom dužeg perioda i iz koga se može

je standard koji se može ostvariti pod najpovoljnijim uslovima, bezu obzir normalnih gubitaka, rastura i zastoja mašina. Poznat je i kao potencijalni standard.

e rezultirajuća nepovoljna odstupanja podsjetiti menadžment na potrebu za poboljšanjem u svim fazama poslovanja. Korišćenje idealnih standarda nije rasprostranjeno u praksi jer mogu nepovoljno uticati na motivaciju zaposlenih.

je standard koji se može ostvariti ukoliko se efikasno obavi standardna jedinica posla, pravilno se koristi mašina ili materijal. U obzir se uzimaju normalni gubici,

Ovaj standard predstavlja buduće performanse i ciljeve koji su, u razumnoj mjeri, ostvarljivi. Osim što imaju pozitivan motivacioni uticaj na zaposlene, ostvarljivi standardi imaju i druge svrhe, na primjer, budžetiranje gotovine, vrednovanje zaliha i budžetiranje performansi

tanovljen za korišćenje tokom kraćeg perioda, u zavisnosti od

S obzirom na navedene primjene standardnih troškova, prve dvije vrste standarda rijetko e ne želi da demotiviše zaposlene i dobije informacije k

malo smjernica za mjerenje performansi ili kontrolu troškova. Treća vrsta standarda, ostvarljivi e se kada se primjenjuje sistem obračuna po standardnim troškovima, kao i za

dvije prethodno navedene svrhe, vrednovanje zaliha i kao osnova za odluke o cijenama. Iako četku vršiti upućivanjem na te ostvarljive standarde, korisnije đenjem sa tekućim standardima, što će biti objašnjeno u nastavku

e detaljnije objašnjena

definisanim uslovima i izražena u novcu. Ona se dobija procjenom vrijednosti elemenata troška. Osnovna svrha je pružanje osnova za mjerenje performansi, kontrola putem izvještavanja o odstupanjima,

da služi kao osnova za e ukazuje na vrste standarda koji se mogu postaviti.

itav niz osnova na kojima se mogu postaviti standardi unutar sistema obračuna po e svrha primjene standarda i obuhvata:

dužeg perioda i iz koga se može

je standard koji se može ostvariti pod najpovoljnijim uslovima, bez uzimanja u obzir normalnih gubitaka, rastura i zastoja mašina. Poznat je i kao potencijalni standard.

a nepovoljna odstupanja podsjetiti menadžment na potrebu enje idealnih standarda nije rasprostranjeno u

je standard koji se može ostvariti ukoliko se efikasno obavi standardna jedinica posla, pravilno se koristi mašina ili materijal. U obzir se uzimaju normalni gubici,

u razumnoj mjeri, ostvarljivi. Osim što imaju pozitivan motivacioni uticaj na zaposlene, ostvarljivi standardi imaju i druge

budžetiranje performansi

eg perioda, u zavisnosti od

S obzirom na navedene primjene standardnih troškova, prve dvije vrste standarda rijetko će se e ne želi da demotiviše zaposlene i dobije informacije koje pružaju

a vrsta standarda, ostvarljivi una po standardnim troškovima, kao i za

kao osnova za odluke o cijenama. Iako će ivanjem na te ostvarljive standarde, korisnije

e biti objašnjeno u nastavku

Veze između standardnih troškova i budžetiranja

Bitno je identifikovati tri faktora po kojima se razlikuje obradrugi pristupi budžetiranju:

• Kod obračuna po standardnim troškovima, za svrhe vrednovanja, sve zalihe se vrednuju po njihovim standardnim a ne stvarnim troškovima.

• Standardni troškovi su ukljuukupni troškovi.

Dakle, iako obračun po standardnim troškovima predstavlja podskup budžetiranja, on ima i svoje osobene karakteristike.

Okolnosti u kojima se može primijeniti svaka od tehnika

Okolnosti u kojima se svaka od tehnika može primslijedi.

Obračun po standardnim troškovima

Može se efikasno koristiti kada su autput ili prjednostavno i precizno mjeriti. Osnovna prednost standardnih troškova je što omogudetaljno poređenje pojedinačnih inpustandardnim inputima koji se korianaliza odstupanja.

Kontrola budžeta

Može se koristiti za sve aktivnosti u organizaciji kada je mogui uporediti tekuće rezultate. Ova tehnika ima širu primjenu od obudžeti se mogu smatrati osnovnim alatom kontrole.Korišćenje fleksibilnih budžeta podesno je za centre troškova kada autput ili obim aktivnosti utiču na troškove i u ovoj situaciji postoji bliža korelakoristiti šira mjerenja nivoa autputa ili aktivnosti.

Kartica standardnog troška

Ona prikazuje standardni trošak za jednu jedinicu proizvoda.

Troškovi po jedinici proizvoda X

Sirovine

Radna snaga

Opšti varijabilni troškovi

Opšti fiksni troškovi

PRIRUČNIK

~ 178 ~

troškova i budžetiranja

Bitno je identifikovati tri faktora po kojima se razlikuje obračun po standardnim troškovima i

una po standardnim troškovima, za svrhe vrednovanja, sve zalihe se vrednuju m a ne stvarnim troškovima.

Standardni troškovi su uključeni u račune glavne knjige, dok se budžeti postavljaju kao

un po standardnim troškovima predstavlja podskup budžetiranja, on ima i

nosti u kojima se može primijeniti svaka od tehnika

Okolnosti u kojima se svaka od tehnika može primijeniti u opštem slučaju, date su u tekstu koji

un po standardnim troškovima

Može se efikasno koristiti kada su autput ili proizvodnja rutinski i redovni i jednostavno i precizno mjeriti. Osnovna prednost standardnih troškova je što omogu

čnih inputa materijala, rada i drugih proizvodnih troškova sa standardnim inputima koji se koriste za određeni nivo autputa. Dakle, mogu

Može se koristiti za sve aktivnosti u organizaciji kada je moguće predvidjeti troškove i prihode

Ova tehnika ima širu primjenu od obračuna po standardnim troškovima i u opštem slubudžeti se mogu smatrati osnovnim alatom kontrole.

enje fleksibilnih budžeta podesno je za centre troškova kada autput ili obim aktivnosti i u ovoj situaciji postoji bliža korelacija sa standardnim troškovima, iako

koristiti šira mjerenja nivoa autputa ili aktivnosti.

Ona prikazuje standardni trošak za jednu jedinicu proizvoda.

Kartica standardnog troška Troškovi po jedinici proizvoda X

€ 5 kg po 2 €/kg

3 kg Q po 1,50 €/kg 10,004,50

4 časa stručnosti A po 4 €/x 16,001 čas stručnosti B po 5,50 €/x 5,50

5 časova po 1,50 €/čas 7,50

43,50(MT)Opšti fiksni troškovi 5 časova po 1,30 €/čas 6,50

50,00

un po standardnim troškovima i

una po standardnim troškovima, za svrhe vrednovanja, sve zalihe se vrednuju

une glavne knjige, dok se budžeti postavljaju kao

un po standardnim troškovima predstavlja podskup budžetiranja, on ima i

aju, date su u tekstu koji

oizvodnja rutinski i redovni i stoga se mogu jednostavno i precizno mjeriti. Osnovna prednost standardnih troškova je što omogućavaju

a materijala, rada i drugih proizvodnih troškova sa eni nivo autputa. Dakle, moguća je superiorna

e predvidjeti troškove i prihode

una po standardnim troškovima i u opštem slučaju,

enje fleksibilnih budžeta podesno je za centre troškova kada autput ili obim aktivnosti cija sa standardnim troškovima, iako će se

10,00 4,50

16,00 5,50

7,50

43,50(MT) 6,50

50,00


Ovaj standardni trošak koristi se kao osnova za pore

Marginalni troškovi ili potpuna apsorpcija?

Standardni trošak se može koristititroškove, ili prema metodu apsorpcije.

U drugom slučaju, fiksni opšti troškovi proizvodnje apsorbuju se u jedinici troškova, najkorišćenjem tehnika alokacije, raspodprimjeru osnova apsorpcije su časovi rada, isto kao varijabilni troškovi, što je vrlo uobiispitnim pitanjima.

Izračunavanje odstupanja

Odstupanje troškova predstavlja razliku izmetroška i stvarnog troška.

Odstupanje troškova se javlja kada se standardni troškovi porede sa stvarnim troškovima. Postoji jedna bitna karakteristika obraobračunu po standardnim troškovima prenos analiza odstupanja se vrši korišračuna dvojnog knjigovodstva. Ovo se obavlja evidentiranjem sl

• stvarnih troškova kao inputa

• standardnih troškova kao autputa

• razlike kao odstupanja.

Odstupanje troškova može biti povoljno (pozitivno) ili nepovoljno (negativno).

Odstupanja troškova direktnog materijala

Svrha izračunavanja odstupanja troškova direktnog materijala je da se kvantifikuje efekat razlike stvarnih i standardnih troškova direktnog materijpotom analizira da bi se kvantifikovale poslposljedice razlika u količini korišć

Primjer

Sljedeći standardni troškovi odnose se na jednu jedinicu proizvod

Direktan materijal

Opšti

Na osnovu prethodnih standardnih troškova, ako se jedinica proizvoda X proda za 30 očekivani (ili standardni) dobitak bi Međutim, ako je stvarni trošak direktnog materijala izrade jedne jedinice X bio 12 (pretpostavljajući da su ostali troškovi isti kao po standardu) stvarni trošak proizvoda X biti:


~ 179 ~

Ovaj standardni trošak koristi se kao osnova za poređenje sa stvarnim rezultatima.

Marginalni troškovi ili potpuna apsorpcija?

trošak se može koristiti na bazi marginalnog troška, koji uključuje samo varijabilne troškove, ili prema metodu apsorpcije.

aju, fiksni opšti troškovi proizvodnje apsorbuju se u jedinici troškova, najenjem tehnika alokacije, raspodjele i apsorpcije koji su ranije objašnjeni. U ovom

časovi rada, isto kao varijabilni troškovi, što je vrlo uobi

predstavlja razliku između planiranog, budžetiranog ili standardnog

se javlja kada se standardni troškovi porede sa stvarnim troškovima. Postoji jedna bitna karakteristika obračuna po stvarnim troškovima koju treba zapamtiti. U

im troškovima prenos analiza odstupanja se vrši korišćenjem uobiuna dvojnog knjigovodstva. Ovo se obavlja evidentiranjem sljedećeg na rač

stvarnih troškova kao inputa,

standardnih troškova kao autputa,

troškova može biti povoljno (pozitivno) ili nepovoljno (negativno).

Odstupanja troškova direktnog materijala

unavanja odstupanja troškova direktnog materijala je da se kvantifikuje efekat razlike stvarnih i standardnih troškova direktnog materijala na dobitak. Ovaj ukupni efekat se potom analizira da bi se kvantifikovale posljedice razlike u cijeni plaćenoj za materijal i

ini korišćenog materijala.

i standardni troškovi odnose se na jednu jedinicu proizvoda X:

Direktan materijal

Direktan rad Opšti troškovi proizvodnje

Na osnovu prethodnih standardnih troškova, ako se jedinica proizvoda X proda za 30 k biće 7 € (30 € - 23 €).

trošak direktnog materijala izrade jedne jedinice X bio 12 i da su ostali troškovi isti kao po standardu) stvarni trošak proizvoda X biti:

enje sa stvarnim rezultatima.

čuje samo varijabilne

aju, fiksni opšti troškovi proizvodnje apsorbuju se u jedinici troškova, najčešće jele i apsorpcije koji su ranije objašnjeni. U ovom

asovi rada, isto kao varijabilni troškovi, što je vrlo uobičajeno u

budžetiranog ili standardnog

se javlja kada se standardni troškovi porede sa stvarnim troškovima. una po stvarnim troškovima koju treba zapamtiti. U

im troškovima prenos analiza odstupanja se vrši korišćenjem uobičajenih eg na računima:

troškova može biti povoljno (pozitivno) ili nepovoljno (negativno).

unavanja odstupanja troškova direktnog materijala je da se kvantifikuje efekat ala na dobitak. Ovaj ukupni efekat se

ćenoj za materijal i

€ 10 8 5

23

Na osnovu prethodnih standardnih troškova, ako se jedinica proizvoda X proda za 30 €,

trošak direktnog materijala izrade jedne jedinice X bio 12 €, onda će i da su ostali troškovi isti kao po standardu) stvarni trošak proizvoda X biti:

Direktan materijal


Dakle, kada se proizvod proda, dobitak je svega 5

Ovo smanjenje dobitka je posljedica razlike izmematerijala od 2 € (12 € - 10 €).

U ovom jednostavnom primjeru razmatrana je samo jedna jedinica proizvoda X, po kojem se vrši izračunavanje odstupanja.

Ukupno odstupanje troškova direktnog materijala

Svrha ukupnog odstupanja troškova direktnog materijala je da pokaže efekat razlike stvarnih i standardnih troškova direktnog materijala

Primjer

U julu je proizvedeno 1.000 jedinica proizvoda X i prodate su za 30 prethodne podatke:

(i) Standardni trošak direktnog materijala ovih 1.000 jedinica proizvoda X bi

jedinica x 10 €/jedinica = 10.000

(ii) Stvarni trošak direktnog materijala ovih 1.000 jedinica proizvoda bi

jedinica x 12 €/jedinica = 12.000 €

Uz pretpostavku da su ostali stvarni troškovi istidobitka ili gubitka izgledao bi ovako:

Prihod od prodaje (1.000 x 30 Direktan materijal (1.000 x 12

Direktan rad (1.000 x 8 Opšti troškovi proizvodnje (1.000 x 5

Dobitak Očekivani dobitak bio je 7 € po jedinici (30 1.000 jedinica x 7 €/jedinici = 7.000 € Stvarni dobitak je za 2.000 € manji od ostandardnog troška direktnog mat€).

Ovo je poznato kao odstupanje ukupnog troška direktnog materijala, a budutoga da je stvarni dobitak manji od o

PRIRUČNIK

~ 180 ~

Direktan materijal


da, dobitak je svega 5 € (30 € - 25 €).

edica razlike između stvarnog i standardnog troška dir

U ovom jednostavnom primjeru razmatrana je samo jedna jedinica proizvoda X, unavanje odstupanja.

Ukupno odstupanje troškova direktnog materijala

Svrha ukupnog odstupanja troškova direktnog materijala je da pokaže efekat razlike stvarnih i h troškova direktnog materijala na dobitak u određenom računovodstvenom periodu.

U julu je proizvedeno 1.000 jedinica proizvoda X i prodate su za 30 € svaka. Koriste

Standardni trošak direktnog materijala ovih 1.000 jedinica proizvoda X bi

inica = 10.000 €

Stvarni trošak direktnog materijala ovih 1.000 jedinica proizvoda biće:

€/jedinica = 12.000 €

Uz pretpostavku da su ostali stvarni troškovi isti kao i očekivani po standardu, stvarni raizgledao bi ovako:

€ Prihod od prodaje (1.000 x 30 €) 30.000Direktan materijal (1.000 x 12 €) 12.000

ektan rad (1.000 x 8 €) 8.000 Opšti troškovi proizvodnje (1.000 x 5 €) 5.000

25.000Dobitak 5.000

jedinici (30 € - 23 €), što bi za prodaju 1.000 jedinica iznosilo:€/jedinici = 7.000 €

€ manji od očekivanog. Ovo je isto kao i razlika izmestandardnog troška direktnog materijala izračunatog u prethodnom primjeru (12.000

je poznato kao odstupanje ukupnog troška direktnog materijala, a budutoga da je stvarni dobitak manji od očekivanog kaže se da je odstupanje nepovoljno.

€ 12 8 5

25

u stvarnog i standardnog troška direktnog

U ovom jednostavnom primjeru razmatrana je samo jedna jedinica proizvoda X, ali to je princip

Svrha ukupnog odstupanja troškova direktnog materijala je da pokaže efekat razlike stvarnih i unovodstvenom periodu.

€ svaka. Koristeći

Standardni trošak direktnog materijala ovih 1.000 jedinica proizvoda X biće:

će:

ekivani po standardu, stvarni račun

€ 30.000

25.000 5.000

€), što bi za prodaju 1.000 jedinica iznosilo:

ekivanog. Ovo je isto kao i razlika između stvarnog i prethodnom primjeru (12.000 € - 10.000

je poznato kao odstupanje ukupnog troška direktnog materijala, a budući da dovodi do ekivanog kaže se da je odstupanje nepovoljno.


Treba primijetiti da se ukupno odstupanje za period može iskazati kao razlika od 2 X (izračunato ranije) pomnoženo sa 1.000 jedinica.

Odstupanja troškova direktnog rada

Svrha izračunavanja odstupanja troškova direktnog rada je kvantifikovanje efekata razlike stvarnih i standardnih troškova direktnog rada na dobitak.

Ovaj ukupni efekat se potom analizira da bi se kvantifikovalo koliko je uzrokovano razlikom u zaradi koja je isplaćena zaposlenima, a koliko razlikom u broju radnih

Primjer

Sljedeći standardni troškovi odnose se na jednu jedinicu proizvoda Q:

2

Direktan materijalDirektan rad


Na osnovu ovih standardnih troškova, kada se jedna jedinica proizvoda Q proda za 35 očekivani (ili standardni) dobitak ćMeđutim, ako je stvarni trošak direktnog rada izrade jedne jedinice Q bio 10 (pretpostavljajući da su ostali troškovi bili jednaki standardnim) stvarni trošak proizvoda Q biti:

Direktan materijalDirektan


Dakle, kada se proizvod proda dobitak iznosi 11

Ovo povećanje dobitka posljedica je razlike izmerada od 2 € (12 € - 10 €).

U ovom jednostavnom primjeru razmatrana je samo jedna jedinica proizvoda Q, ali to je princip po kojem se izračunava odstupanje.

Ukupno odstupanje troška direktnog rada

Svrha ukupnog odstupanja troška direktnog rada je da pokaže efekat razlike stvarnih i standardnih troškova direktnog rada na dobitak u odre

Primjer

U avgustu je proizvedeno 800 jedinica proizvoda Q

Koristeći prethodne podatke:


~ 181 ~

da se ukupno odstupanje za period može iskazati kao razlika od 2 unato ranije) pomnoženo sa 1.000 jedinica.

Odstupanja troškova direktnog rada

unavanja odstupanja troškova direktnog rada je kvantifikovanje efekata razlike stvarnih i standardnih troškova direktnog rada na dobitak.

Ovaj ukupni efekat se potom analizira da bi se kvantifikovalo koliko je uzrokovano razlikom u ena zaposlenima, a koliko razlikom u broju radnih časova.

standardni troškovi odnose se na jednu jedinicu proizvoda Q:



8 12 6

26

Na osnovu ovih standardnih troškova, kada se jedna jedinica proizvoda Q proda za 35 dobitak će biti 9 € (35 € - 6 €).

utim, ako je stvarni trošak direktnog rada izrade jedne jedinice Q bio 10 i da su ostali troškovi bili jednaki standardnim) stvarni trošak proizvoda Q biti:



8 10 6

24

roda dobitak iznosi 11 € (35 € - 24 €).

edica je razlike između stvarnih i standardnih troškova direktnog

primjeru razmatrana je samo jedna jedinica proizvoda Q, ali to je princip unava odstupanje.

Ukupno odstupanje troška direktnog rada

Svrha ukupnog odstupanja troška direktnog rada je da pokaže efekat razlike stvarnih i direktnog rada na dobitak u određenom računovodstvenom periodu.

800 jedinica proizvoda Q koje su prodate za 35 € svaka.

da se ukupno odstupanje za period može iskazati kao razlika od 2 € po jedinici

unavanja odstupanja troškova direktnog rada je kvantifikovanje efekata razlike

Ovaj ukupni efekat se potom analizira da bi se kvantifikovalo koliko je uzrokovano razlikom u asova.

Na osnovu ovih standardnih troškova, kada se jedna jedinica proizvoda Q proda za 35 €

utim, ako je stvarni trošak direktnog rada izrade jedne jedinice Q bio 10 €, onda će i da su ostali troškovi bili jednaki standardnim) stvarni trošak proizvoda Q biti:

u stvarnih i standardnih troškova direktnog

primjeru razmatrana je samo jedna jedinica proizvoda Q, ali to je princip

Svrha ukupnog odstupanja troška direktnog rada je da pokaže efekat razlike stvarnih i unovodstvenom periodu.

€ svaka.

(i) Standardni trošak direktnog rada tih 8

800 jedinica x 12 €/jedinica = 9.600 €

(ii) Stvarni trošak direktnog rada tih 800 jedinica proizvoda Q bio bi:

800 jedinica x 10 €/jedinica = 8.000 €

Uz pretpostavku da su ostali stvarni troškovi isti kao i odobitka ili gubitka izgledao bi ovako:

Prihod od prodaje (800 x 35 Direktan materijal (800 x 8

Direktan rad (800 x 10 Opšti troškovi proizvodnje (800 x 6

Očekivani dobitak bio je 9 € po jedinici (35 € 800 jedinica x 9 €/jedinica = 7.200 €. Stvarni dobitak je za 1.600 € veizmeđu stvarnih i standarnih troškova direktnog rada koju s (9.600 € - 8.000 €) Ovo je poznato kao ukupno odstupanje troška direktnog rada, a budustvarni dobitak veći od očekivanog, odstupanje je povoljno.

Treba primijetiti da se ukupno odstupanje zaQ (izračunato ranije) pomnoženo sa 800 jedinica.

5.2. Standardni obračun troškova

Prije nego detaljno pogledamo tehnike obratroškova nastalih u poslovanju, razmotri

5.2.1. Korišćenje standardnih troškova

Standardni obračun troškova je tehnika koja se razvija iz prerapretpostavci da kad se isti proizvod ili uslugastandardi za troškove i prihode koji su povezani sa tim proizvodom ili uslugom. Stvarni nastali troškovi i ostvareni prihod se onda mogu predati sa „standardom“ radi procjene u

Ključna definicija

Standardni troškovi

Standardni troškovi su planirani ili o

Kako funkcioniše obračun standardnih troškova?

PRIRUČNIK

~ 182 ~

Standardni trošak direktnog rada tih 800 jedinica proizvoda Q bio bi:

€/jedinica = 9.600 €

Stvarni trošak direktnog rada tih 800 jedinica proizvoda Q bio bi:

€/jedinica = 8.000 €

Uz pretpostavku da su ostali stvarni troškovi isti kao i očekivani po standardu, stvarni raizgledao bi ovako:

€ Prihod od prodaje (800 x 35 €) Direktan materijal (800 x 8 €)

Direktan rad (800 x 10 €) Opšti troškovi proizvodnje (800 x 6 €)

Dobitak

28.000 6.400 8.000 4.800

19.200 8.800

€ po jedinici (35 € - 26 €) što bi za prodaju 800 jedinica iznosilo:

€/jedinica = 7.200 €.

€ veći od očekivanog. Primjećujete da je razlika ista kao i razlika u stvarnih i standarnih troškova direktnog rada koju smo prethodno izrač

Ovo je poznato kao ukupno odstupanje troška direktnog rada, a budući da dovodi do toga da je ekivanog, odstupanje je povoljno.

jetiti da se ukupno odstupanje za period može iskazati kao razlika od 2 unato ranije) pomnoženo sa 800 jedinica.

5.2. Standardni obračun troškova – Standardi

Prije nego detaljno pogledamo tehnike obračuna troškova koje se koriste za obraju, razmotrićemo standardni obračun troškova.

5.2.1. Korišćenje standardnih troškova

un troškova je tehnika koja se razvija iz prerađivačke industrije. Zasniva se na ti proizvod ili usluga konstantno proizvodi, onda se mogu postaviti

standardi za troškove i prihode koji su povezani sa tim proizvodom ili uslugom. Stvarni nastali se onda mogu predati sa „standardom“ radi procjene u

dardni troškovi su planirani ili očekivani troškovi.

un standardnih troškova?

00 jedinica proizvoda Q bio bi:

ekivani po standardu, stvarni račun

€) što bi za prodaju 800 jedinica iznosilo:

ujete da je razlika ista kao i razlika mo prethodno izračunali:

i da dovodi do toga da je

period može iskazati kao razlika od 2 € po jedinici

una troškova koje se koriste za obračun stvarnih

ke industrije. Zasniva se na zvodi, onda se mogu postaviti

standardi za troškove i prihode koji su povezani sa tim proizvodom ili uslugom. Stvarni nastali se onda mogu predati sa „standardom“ radi procjene učinka.


Obračun standardnih troškova se koristi zajedno sa tehnikom koja se zove analiza varijanse. Kao što i sam naziv kaže, analiza varijanse se bavi varijansama troškova, odnosno, između onoga

Proizvodni subjekti imaju standardnu kartu troškova, obiproizvod u njihovom portfoliju i koriste je za pradetalje o resursima koji su utrošeni tokom proizvodnje, i u obliku iznosa i troškova.

Slijedi primjer standardne karte troškova za proizvod zvani zglobni talon. Prikazuje da je stanardni trošak zglobnog talona komada.

Brojni detalji na početku daju ideju o vremenu, poteškostandardnog troška. Na primjer, ukljuizvršene revizije su otkazane kada je bilo potrebno.

Takođe postoji detaljan prikaz troškova, iznosa, vremena i stopa plarazličita odjeljenja uključena u proizvodnju zglobnih talona. Analiza varijanse stvarne sa osnovnim detaljima i biu skladu sa planom.

Primjer standardne karte troškovaDIO BR.: X291 OPIS: zglobni talon REFERENCA ALATA: T5983 REFERENCA STUDIJE RADA: WS255DATUM PROVIZIJE: REVIDIRAO:

Vrsta i količina troška Standardna

cijena ili

Direktni materijali

2,5 kg P 101 £ po kg

1000 jedinica A359 3,75 £ na

Ukupno direktni materijal

Direktan rad 4,8 sati mašinske obrade,

nivo 15 2,50 £ po

9,2 sati mašinske obrade, nivo 15

2,50 £ po

16,4 sati Nivo sklapanja 8

1,75 £ po

Ukupno direktni rad Opšti troškovi proizvodnje


~ 183 ~

un standardnih troškova se koristi zajedno sa tehnikom koja se zove analiza varijanse. Kao što i sam naziv kaže, analiza varijanse se bavi varijansama između standardnih i stvarnih

u onoga kako je nešto trebalo da košta i koliko stvarno

Proizvodni subjekti imaju standardnu kartu troškova, obično kompjuterizovanu, za svportfoliju i koriste je za praćenje troškova i nivoa zaliha. Karta sadrži

detalje o resursima koji su utrošeni tokom proizvodnje, i u obliku iznosa i troškova.

Slijedi primjer standardne karte troškova za proizvod zvani zglobni talon. Prikazuje da je obnog talona 390,60, što znači da toliko treba da košta proizvodnja jednog

etku daju ideju o vremenu, poteškoćama i naporu uloženim u izradu standardnog troška. Na primjer, uključene su studije rada za mjerenje i vrijeme proiz

otkazane kada je bilo potrebno.

e postoji detaljan prikaz troškova, iznosa, vremena i stopa plaćanja koji su podijeljeni na ena u proizvodnju zglobnih talona. Analiza varijanse

taljima i biće u mogućnosti da ukaže na oblasti gdje se stvari ne odvijaju

Primjer standardne karte troškova

REFERENCA STUDIJE RADA: WS255

Standardna cijena ili

stopa

Odjeljenje 7 £

Odjeljenje 19 £

Odjeljenje 15 £

14,80

£ po kg 37,00

3,75 £ na 100

37,50

2,50 £ po

satu 12,00

2,50 £ po satu

23,00

1,75 £ po satu

28,70

un standardnih troškova se koristi zajedno sa tehnikom koja se zove analiza varijanse. u standardnih i stvarnih

stvarno košta.

rizovanu, za svaki enje troškova i nivoa zaliha. Karta sadrži

detalje o resursima koji su utrošeni tokom proizvodnje, i u obliku iznosa i troškova.

Slijedi primjer standardne karte troškova za proizvod zvani zglobni talon. Prikazuje da je da košta proizvodnja jednog

ama i naporu uloženim u izradu ene su studije rada za mjerenje i vrijeme proizvodnje;

anja koji su podijeljeni na ena u proizvodnju zglobnih talona. Analiza varijanse će uporediti

nosti da ukaže na oblasti gdje se stvari ne odvijaju

Odjeljenje

Ukupno £

37,00

37,50

74,50

12,00

23,00

28,70 28,70

63,70

Stopa po satu – mašina 11,00 £ po

Stopa po satu – radna snaga

6,00 £ po

Ukupni opšti troškovi proizvodnje

Ukupni troškovi

Siže standardnih troškovaDirektni materijali

Direktna radna snagaOpšti troškovi proizvodnje

Ukupni standardni troškovi 5.2.2. Prednosti sistema standardnog obračuna troškova

Prednosti

Formalnost sistema standardnog obraznačajne razlike između proizvodnih i uslužnih subjekata. Da bi taktineophodan je određeni stepen procjene na nivou troškova jedinice (tj. operativnom nivou) koji može ponuditi niz prednosti:

� Unapređuje se tačnost budžeta;� Usađuje se svijest o troškovima� Mogu se unaprijediti metode� Omogućava se detaljna analiza kontrola� Obezbjeđuje se bolja osnova za obra

Nedostaci

Pored prednosti, standardni obrač

� Postavljanje prihvatljivog standardaKada direktan rad predstavlja znaadekvatnog standarda za efikasnost je znaizazov, ali i da uz ulaganje taneefikasnost? U nastavku, kada budemo govorili o budžetiranju, pogledastandarda koji se mogu koristiti.

� Neprimjenjivost na mješoviti rezultatStandardni obračun troškova je primjeren kada se proizvodni postupci sastoje od dosljednih procesa i gdje je i sam rezultat u venije standardan, ne može da postoji jedinstven standardni trošak.

Uključivanje inflacije

Čak i ako je stopa inflacije niska, procjena uticaja inflacije doći će do odstupanja. Česte promjene u plastandarda.

PRIRUČNIK

~ 184 ~

11,00 £ po satu

52,80 101,20

6,00 £ po satu

98,40

101,80 161,70 127,10

Siže standardnih troškova Direktni materijali

Direktna radna snaga Opšti troškovi proizvodnje

Ukupni standardni troškovi

5.2.2. Prednosti sistema standardnog obračuna troškova

Formalnost sistema standardnog obračuna troškova razlikuje se među subjektima. Postoje u proizvodnih i uslužnih subjekata. Da bi taktički budžeti bili efikasni,

eni stepen procjene na nivou troškova jedinice (tj. operativnom nivou) koji

nost budžeta; uje se svijest o troškovima;

Mogu se unaprijediti metode; ava se detaljna analiza kontrola; uje se bolja osnova za obračun troškova i cijena od stvarnih troškova.

Pored prednosti, standardni obračun troškova može imati i određene poteškoće u praksi:

Postavljanje prihvatljivog standarda Kada direktan rad predstavlja značajan element u procesu proizvodnje, postavljanje adekvatnog standarda za efikasnost je značajno. Ti standardi treba da predstavljajuizazov, ali i da uz ulaganje tada budu i ostvarivi. Kako izmjeriti neizbježnu neefikasnost? U nastavku, kada budemo govorili o budžetiranju, pogledastandarda koji se mogu koristiti.

Neprimjenjivost na mješoviti rezultat oškova je primjeren kada se proizvodni postupci sastoje od

dosljednih procesa i gdje je i sam rezultat u većoj mjeri standardizovan. Ako rezultat nije standardan, ne može da postoji jedinstven standardni trošak.

niska, procjena uticaja inflacije će biti subjektivna,este promjene u plaćanjima i/ili cijenama će zahtije

154,00

98,40 98,40

252,40

127,10 390,60

£ 74,50 63,70

252,40 390,60

u subjektima. Postoje ki budžeti bili efikasni,

eni stepen procjene na nivou troškova jedinice (tj. operativnom nivou) koji

un troškova i cijena od stvarnih troškova.

ene poteškoće u praksi:

ajan element u procesu proizvodnje, postavljanje ajno. Ti standardi treba da predstavljaju

da budu i ostvarivi. Kako izmjeriti neizbježnu neefikasnost? U nastavku, kada budemo govorili o budžetiranju, pogledaćemo nekoliko

oškova je primjeren kada se proizvodni postupci sastoje od oj mjeri standardizovan. Ako rezultat

, te ako je netačna, e zahtijevati ažuriranje


� Troškovi Sistemi standardnog obranjihovo uvođenje, i kasnije održavanje.

� Prenaglašavanje operacija

Može da postoji opasnost da izrada izoperativnih, taktičkih i strateških planova, ili strateškim planiranjem.

5.2.3. Tehnike obračuna troškova

U nastavku ćemo pogledati tehnike upravljatroškova poslovnog subjekta.

Obračun troškova materijala

Utvrđivanje troškova materijala kao što je drvo zajednostavno. Drvo je nabavljeno iz pilane i troškovi koje se koristi za izradu stola ćdopremnjeno iz skladišta da bi se upotdrvene ploče za izradu stola od hrasta.

Isporuke iz skladišta

100 tabli hrastovine od £ 40/po tabli 1. marta 20X030 tabli hrastovine od £ 45/po tabli 8. april 20X0 60 tabli hrastovine od £ 43/po tabli 12. maja 20X0Koji su troškovi drveta upotrijebljenog u proizvodnji? Odgovor je da to zavisi od pretpostavki o nabiti:

� FIFO (prvi stigne, prvi se koristi) logičan pristup za kvarljivu robu kada je potrebno prvo iskoristiti najstariizbjeglo da joj istekne rok trajanja.

� LIFO (posljednji stigne, prvi se koriskoristi. To bi bilo logično ako se roba isporu(kao što su vreće pijeska koje se postavljaju na prethodne gomile vre

� Ponderisani prosjek – prosjekoličine jedinica nabavljenih po svakoj cijeni. Ovaj metod se može koristiti za tekoje će se skladištiti zajedno sa prethodnim isporukama i koje nije mogu

� Stanardni troškovi – predodrecijenu određene jedinice. To olakšava rastandarda i stvarno potrošenih iznosa


~ 185 ~

Sistemi standardnog obračuna troškova mogu da zahtijevaju dosti kasnije održavanje.

Prenaglašavanje operacija

Može da postoji opasnost da izrada izvodljivih standarda može da zaskih i strateških planova, ili čak da u potpunosti zamaskira potrebu

5.2.3. Tehnike obračuna troškova

emo pogledati tehnike upravljačkog računovodstva koje se koriste za obra

ivanje troškova materijala kao što je drvo za proizvodnju stola može izgledati jednostavno. Drvo je nabavljeno iz pilane i troškovi će biti poznati. Međutim, u praksi, drvo koje se koristi za izradu stola će vjerovatno biti nabavljeno određeno vrijeme naprijed i

jeno iz skladišta da bi se upotrijebilo u proizvodnji. Na primjer, iz skladišta su uzete 3 e za izradu stola od hrasta. Podaci skladišta prikazuju sljedeće:

£ 40/po tabli 1. marta 20X0 4.000

45/po tabli 8. april 20X0 1.35043/po tabli 12. maja 20X0 2.580

Koji su troškovi drveta upotrijebljenog u proizvodnji?

Odgovor je da to zavisi od pretpostavki o načinu skladištenja i korišćenja. Pretpostavke mogu

O (prvi stigne, prvi se koristi) – roba koja je prva stigla se prva koristi. To bi bio an pristup za kvarljivu robu kada je potrebno prvo iskoristiti najstari

istekne rok trajanja. LIFO (posljednji stigne, prvi se koristi) – roba koja je nedavno nabavljena se prva

čno ako se roba isporuči i skladišti slaganjem na prethodnu robu e pijeska koje se postavljaju na prethodne gomile vreća).

prosječna jedinična cijena obračunava se ponderisanjem za ine jedinica nabavljenih po svakoj cijeni. Ovaj metod se može koristiti za tee se skladištiti zajedno sa prethodnim isporukama i koje nije mogu

predodređeni „standardni trošak“ se koristi bez obzira na stvarnu ene jedinice. To olakšava računovodstvo, a svaka razlika izme

standarda i stvarno potrošenih iznosa će se posebno otpisati u bilansu uspjeha.

una troškova mogu da zahtijevaju dosta sredstava, i za

vodljivih standarda može da zasjeni vezu između ak da u potpunosti zamaskira potrebu za

unovodstva koje se koriste za obračun

proizvodnju stola može izgledati đutim, u praksi, drvo

eno vrijeme naprijed i rijebilo u proizvodnji. Na primjer, iz skladišta su uzete 3

4.000 1.350 2.580

enja. Pretpostavke mogu

roba koja je prva stigla se prva koristi. To bi bio an pristup za kvarljivu robu kada je potrebno prvo iskoristiti najstariju robu da bi se

roba koja je nedavno nabavljena se prva i i skladišti slaganjem na prethodnu robu

ća). unava se ponderisanjem za

ine jedinica nabavljenih po svakoj cijeni. Ovaj metod se može koristiti za tečnosti e se skladištiti zajedno sa prethodnim isporukama i koje nije moguće razlikovati.

koristi bez obzira na stvarnu unovodstvo, a svaka razlika između ovog

e se posebno otpisati u bilansu uspjeha.

Radni primjer

Vratimo se tablama hrastovine koje su

Serija hrastovih tabli se sastoji od 50 tabli koje su poslate na obradu 17. maja 20X0.

Korišćenjem potpunih raspoloživih informacija o zalihama hrastovine datih u nastavku, izračunajte koja je vrijednost drveta korišnapravljenih 17. maja i vrijednost krajnjeg stanja zasljedeće osnove za vrijednosti?

(a) FIFO (b) LIFO (c) ponderisani prosjek

1. mart 20X0. nabavljeno: 100 hrastovih tabli 40/t

8. april 20X0. nabavljeno: 30 hrastovih tabli 45/tabla

15. april 20X0. izdato na obradu: 70 tabli hrastovine

12. maj 20X0. nabavljeno: 60 rastovih tabli 43/tabla

17. maj 20X0. Izdato na obradu: 50 hrastovih tabli

Rješenje

(a) FIFO metod

� Evidentirati svaku nabavku � Evidentirati izdavanje kao novi red sa lijeva na desno

Elementi

Izdato

15/4/X0. (70 jedinica)

15/5/X0. (50 jedinica)

Vrijednost 50 korišćenih tabli = (30 x £Vrijednost krajnjeg stanja zaliha = (10 x £(b) LIFO metod

� Evidentirati svaku nabavku kao� Evidentirati izdavanje kao novi red sa lijeva na desno

PRIRUČNIK

~ 186 ~

tablama hrastovine koje su isporučene u skladište.


enjem potpunih raspoloživih informacija o zalihama hrastovine datih u nastavku, unajte koja je vrijednost drveta korišćenog u proizvodnji serije hrastovih stolova

napravljenih 17. maja i vrijednost krajnjeg stanja zaliha hrastovih tabli ako pretpostavimo

vljeno: 100 hrastovih tabli 40/tabla

nabavljeno: 30 hrastovih tabli 45/tabla

izdato na obradu: 70 tabli hrastovine

nabavljeno: 60 rastovih tabli 43/tabla

o na obradu: 50 hrastovih tabli

Evidentirati svaku nabavku kao novu kolonu. identirati izdavanje kao novi red sa lijeva na desno.

Nabavke 1/3/X0. po £ 40

8/4/X0. po £ 45

100 30 - 70 30

- 30 - 20 0 10

enih tabli = (30 x £ 40) + (20 x £ 45) = £ 2.100 Vrijednost krajnjeg stanja zaliha = (10 x £ 45) + (60 x £ 43) = £ 3.030

Evidentirati svaku nabavku kao novu kolonu. identirati izdavanje kao novi red sa lijeva na desno.


enjem potpunih raspoloživih informacija o zalihama hrastovine datih u nastavku, dnji serije hrastovih stolova

iha hrastovih tabli ako pretpostavimo

12/5/X0. po £ 43

60

___ 60


Elementi

Izdato

15/4/X0 (70 jedinica)

15/5/X0 (50 jedinica)

Vrijednost iskorišćenih 50 tabli = Vrijednost krajnjeg stanja zaliha = (10 x £c) Metod ponderisanog prosjeka

� Evidentirati svako kretanje ulaska i izlaska zaliha kao novu kolonu� Nakon svake nabavke ponovo izra

prosječni trošak po jedinici

Elementi

1. 3. X0. nabavka 100 jed. po £8. 4. X0. nabavka 30 jed. po £

15. 4. X0. izdvajanje 12. 5. X0. nabavka 60 jed. po £

17. 5. X0. izdavanje

Vrijednost korišćenih 60 tabli = £

Vrijednost krajnjeg stanja zaliha = £

Izbor metode

Rukovodstvo može da odluči da koristi metod koji zaliha u upravljačkim izvještajima, ali zaMRS 2 koji dozvoljava korišćenje samo FIFO metoda ili ponderisani prosjek vrijednosti. Nije dozvoljeno da se koristi LIFO.

Troškovi rada

U praksi, većina radnika dobija godišnje zarade. Za one radnike koji se platrošak rada je:

Sati rada x iznos plaćen po satu

Međutim, preduzeća imaju brojne sisteme za motivaciju radnika i svaki ima razlitroškove rada.


~ 187 ~

Nabavke 1/3/X0. po £ 40

8/4/X0. po £ 45

100 30 - 40 - 30 60 0

_____ 60

enih 50 tabli = 50 x £ 43 = £ 2.150 krajnjeg stanja zaliha = (10 x £ 43) + (60 x £ 40) = £ 2.830

Evidentirati svako kretanje ulaska i izlaska zaliha kao novu kolonu. Nakon svake nabavke ponovo izračunati ukupnu vrijednost zaliha i ponderisani

o jedinici.

Količina Jedinica £

100 jed. po £ 40 100 4.000 30 jed. po £ 45 30 1.350

130 5.350

70 jedinica - 70 - 2.880 60 jed. po £ 43 60 2.580

120 5.050 50 jedinica - 50 - 2.104

70 2.946

enih 60 tabli = £ 2.104

Vrijednost krajnjeg stanja zaliha = £ 2.946

i da koristi metod koji najbolje odražava korišćenje tokom procjene kim izvještajima, ali za finansijsko računovodstvo moraju da prate zahtjeve

ćenje samo FIFO metoda ili ponderisani prosjek vrijednosti. Nije

ina radnika dobija godišnje zarade. Za one radnike koji se plaćaju po satu, osnovni

a imaju brojne sisteme za motivaciju radnika i svaki ima razli

12/5/X0. po £ 43

60

- 50 10

unati ukupnu vrijednost zaliha i ponderisani

Pros. pnd. trošak po

jed. £ 40

41,15

42,08

ćenje tokom procjene unovodstvo moraju da prate zahtjeve

enje samo FIFO metoda ili ponderisani prosjek vrijednosti. Nije

ćaju po satu, osnovni

a imaju brojne sisteme za motivaciju radnika i svaki ima različit uticaj na

Akordni sistem plaćanja7

Akordni sistem plaćanja znači da su radnici plaIznos koji se plaća po jedinici unaprijed se dogovara.

Neki sistemi mogu uključivati postavradnom periodu ili smjeni, a u sluplaća se veći iznos.

Primjer

Radnik A je plaćen £ 1,50 za svaku jedinicu koju proizvede tokom smjene do 60 jedinica. On je plaćen £ 1,55 pojedinici za svaku dodatnu proizvedenu jedinicu. Tokom posljednje smjene, radnik je proizveo 80 jedinica.

Troškovi rada za radnika A

60 jedinica po 1,50 20 jedinica po 1,55 Ukupna isplata Troškovi rada su ovdje varijabilnpovećava nakon što se pređe prag od 60 jedinica.

Cost of labour for worker A per shift £

Cost of labour for worker A per shift

Units product

Akordni sistem plaćanja sa gar

U ovom sistemu radnici su obezbjedinica tokom smjene, a stopa akordnog plazarade.

7 Akordni sistem plaćanja – rad plaćen po komadu ili proizvodnoj jedinici.

PRIRUČNIK

~ 188 ~

či da su radnici plaćeni po jedinici proizvodnje koju proizvedu. a po jedinici unaprijed se dogovara.

ivati postavljanje cilja za broj jedinica koje treba proizvesti u datom radnom periodu ili smjeni, a u slučaju da se premaši dogovoreni broj proizvedenih jedinica

1,50 za svaku jedinicu koju proizvede tokom smjene do 60 jedinica. On je pojedinici za svaku dodatnu proizvedenu jedinicu. Tokom posljednje smjene,

£ 90 31 121

Troškovi rada su ovdje varijabilni jer variraju ishodi, ali primijetite da se stopa varijacije e prag od 60 jedinica.

60 Units producted abour for worker A per shift – Troškovi rada radnika A po smjeni

Units product – Proizvedene jedinice

anja sa garantovanom minimalnom zaradom

U ovom sistemu radnici su obezbijeđeni minimalnom zaradom bez obzira na broj proizvedenih jedinica tokom smjene, a stopa akordnog plaćanja se primjenjuje na zaradu iznad minimalne

en po komadu ili proizvodnoj jedinici.

eni po jedinici proizvodnje koju proizvedu.

oje treba proizvesti u datom broj proizvedenih jedinica

1,50 za svaku jedinicu koju proizvede tokom smjene do 60 jedinica. On je pojedinici za svaku dodatnu proizvedenu jedinicu. Tokom posljednje smjene,

jetite da se stopa varijacije

roškovi rada radnika A po smjeni

eni minimalnom zaradom bez obzira na broj proizvedenih zaradu iznad minimalne


Primjer

Radnica B ima zagarantovanu zaradu po smjeni od £proizvedenu u smjeni do 60 jedinica. Nakon toga, plaproizvedene jedinice.

Radnica B je radila dvije smjene. U prvoj smjeni je proizvela 40 jedinica. U

Troškovi rada za radnicu B.

Prva smjena – 40 jedinica. Akordna stopa = 40 x £minimuma i plaćen joj je zagarantovan iznos od £

Druga smjena – 70 jedinica.

60 jedinica po £ 1,50 10 jedinica po £ 1,55 Ukupna isplata Ovdje su troškovi rada fiksni – £iznos, tj. kada radnica proizvede više od 44 jedinica (44 x £proizvodnja pređe 44 jedinica, trošak je varijabilan kao ranije.

Cost of labour for worker B per shift £

Cost of labour for worker B per shift

Units product

Akordni rad

Kada se radnici plaćaju za akordni radsvaka stavka će biti pripisana akorza izradu jedne jedinice. Radnici proizvodnja po broju sati po komadu.

Primjer

Radnik C je plaćen akordno po £

Na kraju smjene, radnik C je proizveo sljede


~ 189 ~

zaradu po smjeni od £ 66. Ona dobija £ 1,50 za svaku jedinicu proizvedenu u smjeni do 60 jedinica. Nakon toga, plaćena je £ 1,55 po jedinici za dodatno

Radnica B je radila dvije smjene. U prvoj smjeni je proizvela 40 jedinica. U drugoj 70.

40 jedinica. Akordna stopa = 40 x £ 1,50 = £ 60. To je manje od zagarantovanog en joj je zagarantovan iznos od £ 66.

£ 90,00 15,50 105,50

£ 66 po smjeni, osim ukoliko zarada iz proizvodnje ne preiznos, tj. kada radnica proizvede više od 44 jedinica (44 x £ 1,50 = £

44 jedinica, trošak je varijabilan kao ranije.

40 60 Units producted abour for worker B per shift – Troškovi rada radnice B po smjeni

nits product – Proizvedeni broj jedinica

aju za akordni rad, ali tokom smjene proizvedu različite jedinice proizvoda, e biti pripisana akordnom radu na osnovu standardnog vremena koji je potreban

za izradu jedne jedinice. Radnici će biti plaćeni na osnovu toga koliko vrijedi njihova ju sati po komadu.

5 po komadu koji je proizveden u smjeni.

Na kraju smjene, radnik C je proizveo sljedeće:

1,50 za svaku jedinicu 1,55 po jedinici za dodatno

drugoj 70.

60. To je manje od zagarantovanog

66 po smjeni, osim ukoliko zarada iz proizvodnje ne pređe taj 1,50 = £ 66). Nakon što

B po smjeni

ite jedinice proizvoda, vremena koji je potreban

u toga koliko vrijedi njihova

Elementi

Proizvod X Proizvod Y

Troškovi rada za radnika C Proizvod X (6 x 0,8) x £ 5 Proizvod Y (12 x 1,2) x £ 5 Ukupna isplata Bonus sistem Ovakvi sistemi mogu da funkcionišu završi određeni posao. Radnici će dobiti bonuse kako bi se nagradili za izvršavanje kraće vrijeme od standardnih sati. Primjer Radnik D je plaćen £ 10 po satu. Standardno vrijeme potrebno je izračunat i on dobija bonus od 40% od cijene po satu za svaki sat koji uštedi tokom sedmice.Na kraju prve sedmice radio je 30 sati i završio zadatke sa ukupni35 sati. Troškovi rada za radnika D

Standardna zarada – 30 sati po £ 10bonus zarada – 5 sati po £ 10 x 40%Ukupna zarada Ovakva šema može funkcionisati i kada su u pitanju timovi, kada zadatak zahtijeva da nekoliko radnika radi zajedno. U tom slučaju bonus isplata se obitima. 1 Akordni sistem plaćanja – rad pla

2. Primjer

Radnica B ima zagarantovanu zaradu po smjeni od £proizvedenu u smjeni do 60 jedinica. Nakon toga, plaproizvedene jedinice.


Troškovi rada za radnicu B.

Prva smjena – 40 jedinica. Akordna sminimuma i plaćen joj je zagarantovan iznos od £

Druga smjena – 70 jedinica.

PRIRUČNIK

~ 190 ~

Standardni akordni rad po jedinici

Broj proizvedenih jedinica

0,8 1,2

£ 24 72 96

Ovakvi sistemi mogu da funkcionišu kada je izračunat standardan broj sati potrebnih da se eni posao. Radnici će dobiti bonuse kako bi se nagradili za izvršavanje

ardnih sati.

10 po satu. Standardno vrijeme potrebno za svaki zadatak koji on odredi unat i on dobija bonus od 40% od cijene po satu za svaki sat koji uštedi tokom sedmice.

Na kraju prve sedmice radio je 30 sati i završio zadatke sa ukupnim standardnim vremenom od

£ 30 sati po £ 10 300

10 x 40% 20 320

Ovakva šema može funkcionisati i kada su u pitanju timovi, kada zadatak zahtijeva da nekoliko čaju bonus isplata se obično ravnopravno dijeli me

rad plaćen po komadu ili proizvodnoj jedinici.

Radnica B ima zagarantovanu zaradu po smjeni od £ 66. Ona dobija £ 1,50 za svaku jedinicu enu u smjeni do 60 jedinica. Nakon toga, plaćena je £ 1,55 po jedinici za dodatno


40 jedinica. Akordna stopa = 40 x £ 1,50 = £ 60. To je manje od zagarantovanog en joj je zagarantovan iznos od £ 66.


6 12

unat standardan broj sati potrebnih da se e dobiti bonuse kako bi se nagradili za izvršavanje zadatka za

i zadatak koji on odredi unat i on dobija bonus od 40% od cijene po satu za svaki sat koji uštedi tokom sedmice.

standardnim vremenom od

Ovakva šema može funkcionisati i kada su u pitanju timovi, kada zadatak zahtijeva da nekoliko no ravnopravno dijeli među članovima



60. To je manje od zagarantovanog


60 jedinica po £ 1,50 10 jedinica po £ 1,55 Ukupna isplata Obračun standardnih troškova i odstupanja

U analizi odstupanja, fleksibilni budžet se naziva standardni

Na primjer: Firma ima budžet za april da napravi 1.000 jedinica svog proizvodamaterijala po cijeni od £ 2,50 za kilo.

Na kraju aprila i 1.200 jedinica je stvarno proizvedeno

Budžet za materijal je:

1.000 x 3 kg x £ 2,50 = £ 7.500

Međutim, da bi se standardni troškovi za materijal uporedili sa stvarnim troškovima treba da budu odraz stvarnog nivoa aktivnosti i tako

1.200 x 3 kg x £ 2,50 = £ 9.000

Trebalo je upotrijebiti 3 kg materijala po jedinici i oni su trebali da koštaju 2,50 po kilu, ali 1.200 je u stvari proizvedeno. Standardni troškovi su bazirani na standardnoj kolijedinici, ali na stvarnom broju jedinica.

Analiza odstupanja

Standardni obračun troškova i analiza odstuGlavne oblasti za analizu odstupanja su:

� materijal, � rad, � opšti varijabilni troškovi, � opšti fiksni troškovi, � prodaja.

Procjene se stoga rade za sljedeće:� Standardna količina materijala potrebna za izradu jedne jedinice� Standardni trošak jedinice materijala� Standardni radni sati po jedinici proizvodnje� Standardna cijena rada po satu� Standardni opšti varijabilni trošak po satu� Standardni opšti trošak po jedinici (baziran na unaprijed utvr� Standardna prodajna cijena� Standardna dobit (ili stand

Koja odstupanja?

Odstupanja koja se prate u tipičslijedi:

CIPFA


~ 191 ~

£ 90,00 15,50 105,50

škova i odstupanja

U analizi odstupanja, fleksibilni budžet se naziva standardni, a originalni budžet ostaje budžet.

Firma ima budžet za april da napravi 1.000 jedinica svog proizvoda gdje svaki koristi 3 kg kilo.

1.200 jedinica je stvarno proizvedeno.

utim, da bi se standardni troškovi za materijal uporedili sa stvarnim troškovima treba da budu odraz stvarnog nivoa aktivnosti i tako bi standardni troškovi materijala bili

ebiti 3 kg materijala po jedinici i oni su trebali da koštaju 2,50 po kilu, ali stvari proizvedeno. Standardni troškovi su bazirani na standardnoj koli

arnom broju jedinica.

un troškova i analiza odstupanja su fokusirani na privatni proizvodni sektor. Glavne oblasti za analizu odstupanja su:

će: ina materijala potrebna za izradu jedne jedinice;

Standardni trošak jedinice materijala; Standardni radni sati po jedinici proizvodnje; Standardna cijena rada po satu;

dardni opšti varijabilni trošak po satu; Standardni opšti trošak po jedinici (baziran na unaprijed utvrđenoj stopStandardna prodajna cijena; Standardna dobit (ili standardna kontribucija) po jedinici.

prate u tipičnoj proivodnoj organizaciji su prikazana u dijagramu koji

a originalni budžet ostaje budžet.

gdje svaki koristi 3 kg

utim, da bi se standardni troškovi za materijal uporedili sa stvarnim troškovima treba da bi standardni troškovi materijala bili:

ebiti 3 kg materijala po jedinici i oni su trebali da koštaju 2,50 po kilu, ali stvari proizvedeno. Standardni troškovi su bazirani na standardnoj količini resursa po

proizvodni sektor.

enoj stopi apsorpcije);

noj proivodnoj organizaciji su prikazana u dijagramu koji

PRIRUČNIK

~ 192 ~


Total cost variance – Odstupanje u ukupnim troškovima

Direct labour cost Variance – Odstupanje u

Direct material cost Variance – Odstupanje u

Variable Overhead cost variance

Fixed Overhead cost variance – Odstupanje u fiksnim režijskim troškovima

Rate Variance – Odstupanje u efikasnosti

Mix Variance – Odstupanje u miksu

Yield Variance – Odstupanje u prinosu

Price Variance – Odstupanje u utrošku

Expenditure Variance – Odstupanje u trošku

Volume variance – Odstupanje u obimu

Capacity Variance – Odstupaje u kapacitetu

Total Sales margom Variance – Odstupanje u kupnoj pr

Sales margin price Variance – Odstupanje prodajne marže u cijeni

Sales Volume Variance – Odstupanje u obimu prodaje

Formule analize odstupanja

Odstupanje u prodatoj koli

Odstupanje u utrošku materijala

Odstupanje u efikasnosti radne snage


~ 193 ~

Odstupanje u ukupnim troškovima

Odstupanje u troškovima direktnog rada

Odstupanje u troškovima direktnog materijala

Variable Overhead cost variance – Odstupanje u varijabilnim režijskim troškovima

Odstupanje u fiksnim režijskim troškovima

Odstupanje u efikasnosti

iksu

Odstupanje u prinosu

Odstupanje u utrošku

Odstupanje u trošku

Odstupanje u obimu

Odstupaje u kapacitetu

Odstupanje u kupnoj prodajnoj marži

Odstupanje prodajne marže u cijeni

Odstupanje u obimu prodaje

FORMULE

Prodaja:

Odstupanje prodajne cijene

SPV = (AP – SP) AQs

Odstupanje u prodatoj količini

SVV = (AQ – SQ) S

Materijal:

Odstupanje u cijeni materijala

MPV = (SP – AP) AQ

Odstupanje u utrošku materijala

MUV = (SQ – AQ)SP

Rad:

Odstupanje u cijeni rada

LRV = (SR – AR) AH

Odstupanje u efikasnosti radne snage

LEV = (SH – AH) SR

rijabilnim režijskim troškovima

Odstupanje u opštim varijabilnim troškovima

Odstupanje u efikasnosti opštih varijabilnih troškova

Odstupanje u opštim fiksnim troškovima

Odstupanje u obimu opštih fiksnih troško

Odstupanje u efikasnosti opštih fiksnih troškova

FEfV = (SH – AH) SR

Odstupanje u miksu materijala

Odstupanje u prinosu materijala

Skraćenice korišćene u formuli gore su objašnjene u produžetku.

Aqs = Prodata stvarna koli

PRIRUČNIK

~ 194 ~

Opšti var. troškovi:

Odstupanje u opštim varijabilnim troškovima

VExV = (SR – AR)AH


VEfV = (SH – AH) SR

Opšti fiksni troškovi:

Odstupanje u opštim fiksnim troškovima

FExV = BFO – AFO

Odstupanje u obimu opštih fiksnih troškova

FVV = SFO – BFO

ili

(SH – BH) SR

Odstupanje u efikasnosti opštih fiksnih troškova SR Odstupanje u kapacitetu opštih fiksnih troškova

FCV = (AH – BH) SR

Odstupanje u miksu i prinosu:

Odstupanje u miksu materijala

MMV = (AQSM – AQAM)SP

Odstupanje u miksu rada

LMV = (AHSM – AHAM)SR

Odstupanje u prinosu materijala

MYV = (SQSM – AQSM)SP

Odstupanje u prinosu rada

LYV = (SHSM – AHSM)SR

enice korišćene u formuli gore su objašnjene u produžetku.

AP = Stvarna cijena

SP = Standardna cijena

SN = Standardna dobit

AQ = Stvarna količina

Aqs = Prodata stvarna količina

SQ = Standardna količina

AR = Stvarna cijena po satu

Odstupanje u kapacitetu opštih fiksnih troškova

ene u formuli gore su objašnjene u produžetku.


SR = Standardna cijena po satu

AFO = Stvarni fiksni opšti troškovi

BFO

AQSM = Stvarna koli

AQAM = Stvarna koli

SQSM = Standardna koli

AHSM =

AHA

SHSM = Sta

Obračunata odstupanja su ili pozitivna,prikazuju se sa (A) nakon iznosa. Odstupanja se moraju prikazati na ovaj napozitivni/negativni brojevi.

Odstupanja u materijalu i radu

Počećemo sa učenjem obračuna odstupanja za materijal i raduvesti druge obračune odstupanja.

Sljedeće informacije su preuzete sa kartice standardnog troška proizvoda:Proizvodnja 1 jedinice proizvoda

Troškovi Sirovine

Direktni rad Standardni trošak

Tokom obračunskog perioda ostvareni su sljede

Stavka Proizvodnja

Direktni materijal nabavljen i upotrijebljen Zarade direktnih radnika 7.100 sati rada za ukupno 30.150 Potrebno Izračunati odstupanja za materijal i rad.(Troškovi materijala, cijena i koriš


~ 195 ~

SR = Standardna cijena po satu

AH = Stvarni sati

SH = Standardni sati

BH = Budžetski sati

AFO = Stvarni fiksni opšti troškovi

BFO = Budžetirani fiksni opšti troškovi

AQSM = Stvarna količina u standardnom miksu

AQAM = Stvarna količina u stvarnom miksu

SQSM = Standardna količina u standardnom miksu

AHSM = Stvarni sati u standardnom miksu

AHAM = Stvarni sati u stvarnom miksu

SHSM = Standarni sati u standardnom miksu

unata odstupanja su ili pozitivna, ili se prikazuju sa (F) nakon iznosa, ili negativna, prikazuju se sa (A) nakon iznosa. Odstupanja se moraju prikazati na ovaj na

materijalu i radu

una odstupanja za materijal i rad, a kasnije ćemo to nadograditi i odstupanja.

PRIMJER e informacije su preuzete sa kartice standardnog troška proizvoda:

da

Detalji 2,8 kg po £ 5,00 po kilogramu

6,0 sati po £ 4,50 po satu (za 1 jedinicu)

unskog perioda ostvareni su sljedeći rezultati:

Rezultat 1.100 jedinica proizvoda

Direktni materijal nabavljen i upotrijebljen 3.200 kg po cijeni od £

Zarade direktnih radnika 7.100 sati rada za ukupno 30.150

unati odstupanja za materijal i rad. (Troškovi materijala, cijena i korišćenje) (trošak rada, cijena rada i efikasnost).

sa (F) nakon iznosa, ili negativna, prikazuju se sa (A) nakon iznosa. Odstupanja se moraju prikazati na ovaj način, a ne kao

ćemo to nadograditi i

£ £ 14 £ 27 £ 41

jedinica proizvoda 4,70 po kg

(trošak rada, cijena rada i efikasnost).

Rješenje � Cijena materijala

(SP - AP) = (£ 5 - £ 4,70) x 3.200 kg = £

� Utrošak/količina materijala(SQ - AQ)SP = (3.080 kg

� Trošak materijala (1.100 x £ 14 = 15.400) –Drugi način da se dođe doodstupanja u cijeni i kolinajčešće srijećemo, vidjećtroškovima. Ovo znači datrošku i zbog toga ukupan iznos treba da bude isti.

� Cijena rada (SR - AR)AH = (£ 4,50 -

� Efikasnost radne snage (SH - AH)SR = (6,600 - 7.100) x £

� Trošak rada

(1.100 x £ 27) - £ 30.150 = ili 1.800 F + 2.250 A = £ 450 AJedan od načina da se sjetite odstupanja jestrebalo da se desi s obzirrezultatima.

Sada ćemo razmotriti neka dodatna odstupanja� Odstupanje u cijeni materijala:

Odstupanje u cijeni materiutrošeni materijal sa cijenom koja je pla Trebalo je platiti Plaćeno je Odstupanje Iako bi bilo pošteno reći da je £kao odstupanje jer se ne uzima u obzir ukupan uticaj tih £3.200 kg i koji iznosi £ 960.

� Odstupanje u količini materijala:

Odstupanje u utrošku materijala upoutrošena (imajući u vidu stvarni nivo proizvodnje) sa koli

PRIRUČNIK

~ 196 ~

4,70) x 3.200 kg = £ 960 F

ina materijala 3.080 kg – 3.200 kg) x £ 5 = £ 600 A

– (3.200 kg x £ 4,70 = 15.040) = £ 360 đe do odstupanja u troškovima materijala jeste

i količini/utrošku. Ako se osvrnete na stablo odstupanja koje emo, vidjećete da su odstupanja u cijeni i količini gra

či da odstupanja u cijeni i količini prikazuju detalje odstupanja u trošku i zbog toga ukupan iznos treba da bude isti.

(£ 30.50 / 7 100)) x 7.100 = £ 1.800 F

7.100) x £ 4,50 po satu = £ 2.250 A

30.150 = £ 450 A

450 A ina da se sjetite odstupanja jeste da mislite o njima kao o standardu (što je

obzirom na stvarni nivo aktivnosti) u poređ

emo razmotriti neka dodatna odstupanja, bazirajući našu diskusiju na istom primjeru.materijala:

Odstupanje u cijeni materijala upoređuje cijenu koja je trebalo da bude plautrošeni materijal sa cijenom koja je plaćena bazirajući se na cijeni po

5 po kg x 3.200 kg = £ 16.000 £ 4,0 po kg x 3.200 kg = £ 15.040 = £ 960 F

ći da je £ 0,30 po kg ušteđeno ne bi bilo prikladno to prikazati kao odstupanje jer se ne uzima u obzir ukupan uticaj tih £ 0,30 koje su ušte

960.

ini materijala:

Odstupanje u utrošku materijala upoređuje količinu materijala koja je i u vidu stvarni nivo proizvodnje) sa količinom materijala koja je utrošena.

la jeste da se saberu ini/utrošku. Ako se osvrnete na stablo odstupanja koje

ini grane, odstupanja u prikazuju detalje odstupanja u

e da mislite o njima kao o standardu (što je om na stvarni nivo aktivnosti) u poređenju sa stvarnim

i našu diskusiju na istom primjeru.

a bude plaćena za kg:

eno ne bi bilo prikladno to prikazati 0,30 koje su ušteđene na svih

koja je trebalo da bude inom materijala koja je utrošena.


Odstupanje je mjerenje finansijskih poslmaterijala: Trebalo je utrošiti 2,8 kg po jedinici x 1.100 jedinicaUtrošeno Odstupanje Međutim, kao što smo rekli, odstupanje služi da evidentira finansijski uticaj svih odstute tako i dodatni trošak dodatnih kilkilogramu treba koristiti – standardnu ili stvarnu cijenu po kilogramu?

Odgovor je da moramo koristiti standardnu cijenu po kilogramu. Ovo je zbog toga što smo već računali razliku u cijeni izme3.200 kg koji su korišćeni u odstupanju cijene mateponovo i ovdje bilo bi duplo ra

Završni korak u računanju odstupanja u utrošku je da pomnožsa standardnom cijenom po kilogramu:

Odstupanje u utrošku materijala je 120 kg x £ 5 po kg

� Odstupanje u troškovima materijala

Odstupanje troškova materijala ukljumaterijala. Trebalo je da košta 5 po kg x £Materijali su koštali 3.200 kg x £Odstupanje Do ovog odstupanja možemo do£ 960 F + £ 600 A = £ 360 F Na sličan način možemo pregledati odstupanja � Odstupanje cijene rada

Ovdje se upoređuje šta je trebalo da bude plaosnovu satnice za radnu snagu: Trebalo je platiti £ 4,50 poPlaćeno je Odstupanje

� Odstupanje u efikasnosti

Upoređuje se koliko dugo je trebalo radnoj snazi da završi stvarno proizvedene jedinice sa tim koliko su brzo ili efikasno radilineophodno je izraziti ovo odstupanjeTrebalo je 6 sati po jed. x 1.100 proizvedenih jed.Stvarno utrošeno Varijansa x standardna cijena rada £ 4,50 po sa


~ 197 ~

Odstupanje je mjerenje finansijskih posljedica zbog upotrebe veće ili manje koli

2,8 kg po jedinici x 1.100 jedinica = 3.080 kg = 3.200 kg = 120 kg

utim, kao što smo rekli, odstupanje služi da evidentira finansijski uticaj svih odstudodatnih kilograma. Naš sljedeći problem je koju cijestandardnu ili stvarnu cijenu po kilogramu?

Odgovor je da moramo koristiti standardnu cijenu po kilogramu. Ovo je zbog toga što smo unali razliku u cijeni između £ 5 standardne cijene i £ 4,70 stvarne cijene za svih

eni u odstupanju cijene materijala. Dakle, koristiti stvarnu cijenu ponovo i ovdje bilo bi duplo računanje tog odstupanja u cijeni.

unanju odstupanja u utrošku je da pomnožimo odstupanje u kilogramima sa standardnom cijenom po kilogramu:

aterijala je 120 kg x £ 5 po kg = £ 600 A

Odstupanje u troškovima materijala

Odstupanje troškova materijala uključuje i standardnu količinu i standardnu cijenu

5 po kg x £ 2,8 kg po jed. x 1.100 jed. = £3.200 kg x £ 4,70 po kg = £

= £Do ovog odstupanja možemo doći sabiranjem odstupanja u cijeni i odstupanja u utrošku.

in možemo pregledati odstupanja cijene rada.

je trebalo da bude plaćeno za potrošeni rad i šta je plaosnovu satnice za radnu snagu:

4,50 po satu x 7.100 utrošenih sati = £ = £ = £

Odstupanje u efikasnosti

uje se koliko dugo je trebalo radnoj snazi da završi stvarno proizvedene jedinice sa tim koliko su brzo ili efikasno radili. Kao i kod odstupanja u utrošku materijala

izraziti ovo odstupanje u monetarnom smislu: 6 sati po jed. x 1.100 proizvedenih jed. = 6.600 sati

= 7.100 sati

4,50 po satu = £

će ili manje količine

3.080 kg 3.200 kg

120 kg

utim, kao što smo rekli, odstupanje služi da evidentira finansijski uticaj svih odstupanja i problem je koju cijenu po

Odgovor je da moramo koristiti standardnu cijenu po kilogramu. Ovo je zbog toga što smo 4,70 stvarne cijene za svih

ijala. Dakle, koristiti stvarnu cijenu

imo odstupanje u kilogramima

inu i standardnu cijenu

= £ 15.400 = £ 15.040

£ 360 F i sabiranjem odstupanja u cijeni i odstupanja u utrošku.

eno za potrošeni rad i šta je plaćeno na

= £ 31.950 = £ 30.150

£ 1.800 F

uje se koliko dugo je trebalo radnoj snazi da završi stvarno proizvedene jedinice . Kao i kod odstupanja u utrošku materijala,

= 6.600 sati = 7.100 sati

£ 2.250 A

Ponovo moramo koristiti standardnu cijenuvrijednost potrebnim dodatnicijeni uzeta u obzir kod odstupanja u cijenama obrastvarno radilo.

� Odstupanje u troškovima rada Vraćajući se ponovo na dijagram najcijeni rada i odstupanje u efikasnodstupanja u cijeni i utrošku materijala, ako sefikasnosti dobićemo odst1.800 F + 2.250 A = 450 AKako ćete odabrati da prezentujete vašu izradu analize odstupanja zavisi samo od vas. Možete izabrati da je preprimjerima kao „trebalo je nasuprot stvarno je pla

Odstupanja u prodaji i opštim troškovima Sada kada ste uvježbali nekoliko primjera izraodstupanja prodaje i odstupanja opštih varijabilnih i fiksnih troškova. Radni primjer Sljedeće informacije su izdvojene iz standardne kartice troškova proizvoda:Sirovine Direktni rad Varijabilni opšti tr. Fiksni opšti tr. Prošlog mjeseca ukupni budžet je bio da se proizvede i proda 1.000 jedinica proizvoda po prodajnoj cijeni £ 100 po jedinici.Tokom prošlog mjeseca stvarni rezProizvodnja Direktni materijal nabavljen i upotrijebljen u proizvodnji Plaćene zarade £ 27.056 za ukupno 7.120 satiPlaćeni opšti varijabilni troškovi Plaćeni opšti fiksni troškovi Potrebno je da obračunate odstupanja u prodaji, materijalu, radu i opštim troškovima. Rješenje Počnite sa odstupanjima koje ste vepočnete sa drugim odstupanjima u ostatku ovog primjera. Odgovore za odstupanja u materijalu i radu možete naći na kraju ovog primjera kako biKao i sa odstupanjima materijala i rada možete raditi formulama ili pristupu „trebalo je nasuprot ovoj fazi probali oboje i imate dobru predstavu o tome šta

PRIRUČNIK

~ 198 ~

Ponovo moramo koristiti standardnu cijenu, a ne stvarnu da bismovrijednost potrebnim dodatnim satima rada iznad standarda. To je zato što je promjena u

u obzir kod odstupanja u cijenama obračunatim na svih 7.100 sati koliko se

u troškovima rada

i se ponovo na dijagram najčešćih odstupanja, možete vidjeti da odstupanje u cijeni rada i odstupanje u efikasnosti čine odstupanje u troškovima rada i isto kao kod

eni i utrošku materijala, ako saberemo odstupanjaemo odstupanje u troškovima rada.

1.800 F + 2.250 A = 450 A ete odabrati da prezentujete vašu izradu analize odstupanja zavisi samo od vas.

Možete izabrati da je predstavite kao formulu ili kao što smo uradili mi u ovim primjerima kao „trebalo je nasuprot stvarno je plaćeno/utrošeno“.

Odstupanja u prodaji i opštim troškovima

Sada kada ste uvježbali nekoliko primjera izračunavanja odstupanja materijala i rada, odstupanja prodaje i odstupanja opštih varijabilnih i fiksnih troškova.

e informacije su izdvojene iz standardne kartice troškova proizvoda: 3,0 kg po cijeni od £ 4,80 po kg 6,5 sati po cijeni od £ 4,00 po satu 2,5 po satu rada £ 3,00 po satu rada

Prošlog mjeseca ukupni budžet je bio da se proizvede i proda 1.000 jedinica proizvoda po 100 po jedinici.

Tokom prošlog mjeseca stvarni rezultati su bili sljedeći: 1.100 komponenti proizvedenih i prodatih po £ 95 po jedinici 3.150 kg u vrijednosti od £ 15.100

27.056 za ukupno 7.120 sati £ 17.250

£ 22.000 unate odstupanja u prodaji, materijalu, radu i opštim troškovima.

nite sa odstupanjima koje ste već naučili. Izračunajte odstupanja materijala i rada prije nego nete sa drugim odstupanjima u ostatku ovog primjera. Odgovore za odstupanja u materijalu

i na kraju ovog primjera kako biste ih uporedili sa vašim odgovorima.Kao i sa odstupanjima materijala i rada možete raditi sa ostatkom odstupanja baziraju

trebalo je nasuprot stvarno je plaćeno/utrošeno“. Nadamo se da ste u ovoj fazi probali oboje i imate dobru predstavu o tome šta će biti najbolje za vas.

smo dali finansijsku o je zato što je promjena u

h 7.100 sati koliko se

ih odstupanja, možete vidjeti da odstupanje u ine odstupanje u troškovima rada i isto kao kod

aberemo odstupanja u cijeni rada i

ete odabrati da prezentujete vašu izradu analize odstupanja zavisi samo od vas. dstavite kao formulu ili kao što smo uradili mi u ovim

unavanja odstupanja materijala i rada, uvešćemo

Prošlog mjeseca ukupni budžet je bio da se proizvede i proda 1.000 jedinica proizvoda po

unate odstupanja u prodaji, materijalu, radu i opštim troškovima.

jala i rada prije nego nete sa drugim odstupanjima u ostatku ovog primjera. Odgovore za odstupanja u materijalu

ih uporedili sa vašim odgovorima. sa ostatkom odstupanja bazirajući se na

. Nadamo se da ste u e biti najbolje za vas.


� Odstupanje u prodajnoj cijeni

Odstupanje u prodajnoj cijeni uporegenerisan od ostvarenog nivoa prodaje sa ostarenim nivoom generisanog prihoda:Trebalo da bude £ 100 po jedinici x 1.100 jedinica Stvarno generisano £ 95 x 1.1Odstupanje ili Odstupanje u prodajnoj cijeni:(AP - SP) AQs = (95 - 100) x 1.100

� Odstupanje u obimu prodajeOdstupanje u obimu prodaje se može izrafinansijski uticaj promjene u ukupnom obimu aktivnosti od budžetiranog nivoa. Sada ćemo izračunati odstupanje marže dobit/maržu da bismo dali finansijsku vrijednost odstupanju. Da bismo to uradili treba da izraDobit = prihod - troškovi = 100 - (3 x 4,80) - (6,5 x 4) Budžetirani nivo aktivnostiOstvareni nivo aktivnosti Odstupanje x standardna dobit od £ 23,85

(Pozitivno jer veća prodaja treba da rezultira ve

Ukupno odstupanje u prodajnoj marži se može dobiti sabiranjem odstupanja prodajne cijene i odstupanja obima prodaje, kako je prikazano na

� Odstupanja u opštim varijabilnim troškovima

U nekim ispitnim pitanjima, opšti troškovi se mogu odnosit

U primjeru koji slijedi, pretpostavimo da su opšti varijabilni troškovi grijanja i osvjetljenja u fabrici i da potrošnja opštih varijabilnih troškova zavisi direktno od broja radnih sati.

� Odstupanja u ukupnim opštim varijabilnim troškovima

Odstupanje rashoda opštih varijabilnih troškova je dosta slimaterijala i cijene rada. Uvarijabilne troškove i stvarni iznos koji je placijeni po satu opšteg varijabilnog troška.Trebalo je da £ 2,50 po satu rada x 7


~ 199 ~

Odstupanje u prodajnoj cijeni

Odstupanje u prodajnoj cijeni upoređuje prihod od prodaje koji je trebalo da bude generisan od ostvarenog nivoa prodaje sa ostarenim nivoom generisanog prihoda:

100 po jedinici x 1.100 jedinica = £ 110.00095 x 1.100 jedinica = £ 104.500

= £ 5.500 A

Odstupanje u prodajnoj cijeni: 100) x 1.100 = £ 5.500 A

Odstupanje u obimu prodaje Odstupanje u obimu prodaje se može izračunati na više načina. Odstupanje

nansijski uticaj promjene u ukupnom obimu aktivnosti od budžetiranog nivoa. Sada unati odstupanje marže obima prodaje, to jest koristić

dobit/maržu da bismo dali finansijsku vrijednost odstupanju.

to uradili treba da izračunamo standardnu dobit sa kartice standardnog troška.

(6,5 x 4) - (6,5 x 2,5) - (6,5 x 3) = £ 23,85

udžetirani nivo aktivnosti = 1.000 jedinica Ostvareni nivo aktivnosti = 1.100 jedinica

= 100 jedinica 23,85 = 2.385 F

a prodaja treba da rezultira većom dobiti)

Ukupno odstupanje u prodajnoj marži se može dobiti sabiranjem odstupanja prodajne cijene i odstupanja obima prodaje, kako je prikazano na dijagramu odstupanja.

Odstupanja u opštim varijabilnim troškovima

U nekim ispitnim pitanjima, opšti troškovi se mogu odnositi na broj plać

U primjeru koji slijedi, pretpostavimo da su opšti varijabilni troškovi grijanja i abrici i da potrošnja opštih varijabilnih troškova zavisi direktno od broja

Odstupanja u ukupnim opštim varijabilnim troškovima

Odstupanje rashoda opštih varijabilnih troškova je dosta slično sa odstupanjima cijene Upoređuje šta je trebalo da bude plaćeno za iskoriš

varijabilne troškove i stvarni iznos koji je plaćen za ove opšte troškove bazirajucijeni po satu opšteg varijabilnog troška.

2,50 po satu rada x 7

uje prihod od prodaje koji je trebalo da bude generisan od ostvarenog nivoa prodaje sa ostarenim nivoom generisanog prihoda:

110.000 104.500 5.500 A

ina. Odstupanje mjeri nansijski uticaj promjene u ukupnom obimu aktivnosti od budžetiranog nivoa. Sada

koristićemo standardnu

unamo standardnu dobit sa kartice standardnog troška.

Ukupno odstupanje u prodajnoj marži se može dobiti sabiranjem odstupanja prodajne dijagramu odstupanja.

i na broj plaćenih radnih sati.

U primjeru koji slijedi, pretpostavimo da su opšti varijabilni troškovi grijanja i abrici i da potrošnja opštih varijabilnih troškova zavisi direktno od broja

no sa odstupanjima cijene eno za iskorišćene opšte

en za ove opšte troškove bazirajući se na

bude plaćeno 120 utrošenih sati Plaćeno je Odstupanje

ili

Odstupanje rashoda varijabilnih režijskih troškova

= (SR - AR)AH = (2,5 - (17.250

� Odstupanje u efikasnosti opštih varijabilnih

Odstupanje efikasnosti opštih varijabilnih troškova je dosta sliefikasnosti rada. Ovo je dijelom zbog direktnoj vezi sa radnim satima.biti povoljno odstupanje varijabilnih opštih troškova (svijetla ništo se očekivalo).

Odstupanje efikasnosti opštih varijabilnih troškova stogavarijabilne opšte troškove kao rezultat radne efikasnosti tako da je polazna taefikasnost radnika (ili nepostojanje iste) uzeta direktno od odstupanja efikasnosti rada:Trebalo je 6,5 sati po jedinici x 1.100

proizvedenih jedinica Stvarno je Odstupanje

Da bismo obračunali finansijski uticaj množimo uštedu na satima sa standardnom cijenom po satu opštih varijabilnih troškova:

x standardna cijena od £ 2,50

ili

Efikasnost opštih varijabilnih troškova

= (SH - AH) SR = (7.150

� Odstupanje u efikasnosti opštih fiksnih troškova

Možete naići na ispitno pitanje koje povezuje nivo nastalih opštiodrađenih radnih sati. U toj situacijiefikasnošću radne snage stvarno utrošenog vremena za koje je radna snaga završila posao:

Trebalo je 6,5 sati po j 100 proizved

Stvarno je Odstupanje

PRIRUČNIK

~ 200 ~

0 utrošenih sati = £ 17.800 = £ 17.250 = £ 550 F

Odstupanje rashoda varijabilnih režijskih troškova

(17.250 / 7.120)) x 7.120 = £ 550 F


Odstupanje efikasnosti opštih varijabilnih troškova je dosta slično sa odstupanjem u efikasnosti rada. Ovo je dijelom zbog činjenice da su opšti varijabilni troškovi u direktnoj vezi sa radnim satima. Znači da ako je radna snaga bila efikasna ne sbiti povoljno odstupanje efikasnosti rada, već će takođe biti povoljno odstupanje varijabilnih opštih troškova (svijetla nijesu trebala da budu uključena toliko dugo kao

Odstupanje efikasnosti opštih varijabilnih troškova stoga mjeri finansijski uticaj na varijabilne opšte troškove kao rezultat radne efikasnosti tako da je polazna taefikasnost radnika (ili nepostojanje iste) uzeta direktno od odstupanja efikasnosti rada:

6,5 sati po jedinici x 1.100 nih jedinica = 7.150 sati

= 7.120 sati = 30 sati

unali finansijski uticaj množimo uštedu na satima sa standardnom cijenom po satu opštih varijabilnih troškova:

2,50 po satu = £ 75 F

Efikasnost opštih varijabilnih troškova

AH) SR = (7.150 - 7.120) x 2,5 = £ 75 F

Odstupanje u efikasnosti opštih fiksnih troškova

i na ispitno pitanje koje povezuje nivo nastalih opštih troškova sa brojem radnih sati. U toj situaciji efikasnost fiksnih opštih troško

i počinje sa upoređivanjem između vremena koje je trebalo i stvarno utrošenog vremena za koje je radna snaga završila posao:

6,5 sati po jedinici x 100 proizvedenih jedinica = 7.150 sati

= 7.120 sati = 30 sati

17.800 17.250 550 F

čno sa odstupanjem u injenice da su opšti varijabilni troškovi u

i da ako je radna snaga bila efikasna ne samo da će e biti povoljno odstupanje

čena toliko dugo kao

mjeri finansijski uticaj na varijabilne opšte troškove kao rezultat radne efikasnosti tako da je polazna tačka efikasnost radnika (ili nepostojanje iste) uzeta direktno od odstupanja efikasnosti rada:

= 7.150 sati = 7.120 sati

unali finansijski uticaj množimo uštedu na satima sa standardnom

troškova sa brojem efikasnost fiksnih opštih troškova je povezana sa

u vremena koje je trebalo i

= 7.150 sati = 7.120 sati = 30 sati


Da bismo obračunali finansijski uticaj množimo uštedu na cijenom po satu opštih fiksnih troškova:x standardna cijena od £ 3,00 po satu ili Efikasnost opštih fiksnih troškova= (SH - AH) SR = (7.150

U smislu pitanja standardnog obraprimijenjeni na budžetirani broj radnih sati.iznos očekivanih fiksnih opštih troškova:£ 3 po satu x 6,5 sati po jedinici x 1.000 budžetiranih jedinica = £U teoriji se ovi opšti troškovi niSama definicija fiksnog troška je da ne zavisi od broja jedinica koje smo proizveli. Dakle, ne postoji obaveza da pravimo fleksibilni budžet za fiksne troškove da bidobili standard koji je trebao da bude platroškovi su, dakle, trebali da budu £opštim fiksnim troškovima.

� Odstupanje u ukupnim opštim fiksnim troškovima

Odstupanje u ukupnim opštim fiksnim troškovima mjeri razlinivoa fiksnih opštih troškova i standardnog nivoa opštih fiksnih troškova.Budžetirani opšti fiksni troškovi Stvarni opšti fiksni troškovi Odstupanje ili BFO - AFO = 19.500 - 22.000 = 2.500 AZapamtite da ovo odstupanje nije zbog činjenice da je svako pove

� Odstupanje u kapacitetu opštih fiksnih troškova

Posljednje odstupanje opštih troškova je odstupanje u kapaciOno mjeri finansijski uticaj kapaciteta koji je kupljen kroz platroškova.

Na primjer, pretpostavimo za sada da su opšti fiksni troškovi u ovom primjeru zakup fabrike. Kada je budžet postavljan, o

6,5 sati po jedinici x 1.000 budžetiranih jedinica = 6.500 sati/kapaciteta.

To jest, u budžetu je planirano da broj sati utrošenih u fabrici povebiti plaćen jer je to fiksna naknada za mjesec. Ipak, utrošak više ili manje sati mijenja vrijednost za novac ostvarenu od zakupa i to ima finansijsku implikaciju koja se mjeri kroz odstupanje u kapacitetu opštih fiksnih troškova.

Ovo odstupanje upoređuje broj sati kapaciteta koji su budžetirani da brojem sati kapaciteta koji su starno koriš


~ 201 ~

unali finansijski uticaj množimo uštedu na časovima sa standardnom cijenom po satu opštih fiksnih troškova:

3,00 po satu = £ 90 F

kasnost opštih fiksnih troškova AH) SR = (7.150 - 7.120) x 3 = £ 90 F

U smislu pitanja standardnog obračuna troškova 3 će biti očekivani opšti troškovi primijenjeni na budžetirani broj radnih sati. Iz ovoga možemo zaključ

ekivanih fiksnih opštih troškova: 3 po satu x 6,5 sati po jedinici x 1.000 budžetiranih jedinica = £ 19.500.

U teoriji se ovi opšti troškovi nijesu trebali promijeniti jer smo proizveli 1.100 jedinica. a definicija fiksnog troška je da ne zavisi od broja jedinica koje smo proizveli.

Dakle, ne postoji obaveza da pravimo fleksibilni budžet za fiksne troškove da bidobili standard koji je trebao da bude plaćen za dati nivo proizvodnje. Opšti fiksni

ovi su, dakle, trebali da budu £ 19.500. Ovo dovodi do odstupanja u ukupnim opštim fiksnim troškovima.

Odstupanje u ukupnim opštim fiksnim troškovima

Odstupanje u ukupnim opštim fiksnim troškovima mjeri razliku izmeškova i standardnog nivoa opštih fiksnih troškova.

rani opšti fiksni troškovi = £ 19.500 Stvarni opšti fiksni troškovi = £ 22.000

= £ 2.500 A

22.000 = 2.500 A Zapamtite da ovo odstupanje nije rezultat promjene u obimu, ali na primjer, može biti

injenice da je svako povećanje zakupa bilo veće od očekivanog.

Odstupanje u kapacitetu opštih fiksnih troškova

ednje odstupanje opštih troškova je odstupanje u kapacitetu opštih fiksnih troškOno mjeri finansijski uticaj kapaciteta koji je kupljen kroz plaćanja opštih fiksnih

Na primjer, pretpostavimo za sada da su opšti fiksni troškovi u ovom primjeru zakup fabrike. Kada je budžet postavljan, očekivalo se da će ukupni kapacitet


To jest, u budžetu je planirano da će zakup biti utrošak rada od 6.500 sati. Ako se stvarni broj sati utrošenih u fabrici poveća ili smanji, to neće promijeniti izn

en jer je to fiksna naknada za mjesec. Ipak, utrošak više ili manje sati mijenja vrijednost za novac ostvarenu od zakupa i to ima finansijsku implikaciju koja se mjeri kroz odstupanje u kapacitetu opštih fiksnih troškova.

đuje broj sati kapaciteta koji su budžetirani da ćbrojem sati kapaciteta koji su starno korišćeni:

asovima sa standardnom

ekivani opšti troškovi Iz ovoga možemo zaključiti da je ukupni

19.500. su trebali promijeniti jer smo proizveli 1.100 jedinica.

a definicija fiksnog troška je da ne zavisi od broja jedinica koje smo proizveli. Dakle, ne postoji obaveza da pravimo fleksibilni budžet za fiksne troškove da bismo

en za dati nivo proizvodnje. Opšti fiksni 19.500. Ovo dovodi do odstupanja u ukupnim

ku između budžetiranog škova i standardnog nivoa opštih fiksnih troškova.

na primjer, može biti

etu opštih fiksnih troškova. ćanja opštih fiksnih

Na primjer, pretpostavimo za sada da su opšti fiksni troškovi u ovom primjeru zakup e ukupni kapacitet za mjesec biti:


e zakup biti utrošak rada od 6.500 sati. Ako se stvarni nos zakupa koji će

en jer je to fiksna naknada za mjesec. Ipak, utrošak više ili manje sati mijenja vrijednost za novac ostvarenu od zakupa i to ima finansijsku implikaciju koja se mjeri

uje broj sati kapaciteta koji su budžetirani da će biti korišćeni sa

Budžetirani kapacitet Stvarni kapacitet Odstupanje

Standardni sistem obračuna troškovaAkordni sistem plaćanja 1. Primjer Radnik A je plaćen £ 1,50 za svaku jedinicu koju proizvede tokom smjene do 60 jedinica. On je plaćen £ 1,55 po jedinici za svaku dodatnu proizvedenu jedinicu.radnik je proizveo 80 jedinica. Troškovi rada za radnika A

60 jedinica po £ 1,50 20 jedinica po £ 1,55 Ukupna isplata Troškovi rada su ovdje varijabilni jer variraju ishodi, ali primpovećava nakon što se pređe prag od 60 jedinica. 2. Primjer Radnica B ima zagarantovanu zaradu po smjeni od £proizvedenu u smjeni do 60 jedinica. Nakon toga, plaproizvedene jedinice. Radnica B je radila dvije smjene. U prvoj smjeni je proizvela 40 jedinica. U drugoj 70.Troškovi rada za radnicu B. 3. Primjer Radnik C je plaćen akordno po £ Na kraju smjene, radnik C je proizveo sljede

Proizvod X Proizvod Y

Troškovi rada za radnika C 4. Primjer Radnik D je plaćen £ 10 po satu. Standardno vrijeme potrebno za svje izračunat i on dobija bonus od 40% od Na kraju prve sedmice radio je 30 sati i završio zadatke sa ukupni35 sati. Troškovi rada za radnika D

PRIRUČNIK

~ 202 ~

= 6.500 sati = 7.120 sati = 620 sati

una troškova

1,50 za svaku jedinicu koju proizvede tokom smjene do 60 jedinica. On je 1,55 po jedinici za svaku dodatnu proizvedenu jedinicu. Tokom posljednje smjene,

£ 90 31 121

Troškovi rada su ovdje varijabilni jer variraju ishodi, ali primijetite da se stopa varijacije prag od 60 jedinica.

Radnica B ima zagarantovanu zaradu po smjeni od £ 66. Ona dobija £ 1,50 za svaku jedinicu proizvedenu u smjeni do 60 jedinica. Nakon toga, plaćena je £ 1,55 po jedinici za dodatno

dvije smjene. U prvoj smjeni je proizvela 40 jedinica. U drugoj 70.

5 po komadu koji je proizveden u smjeni. Na kraju smjene, radnik C je proizveo sljedeće:

Standardni akordni rad po jedinici


0,8 1,2

10 po satu. Standardno vrijeme potrebno za svaki zadatak koji on odredi unat i on dobija bonus od 40% od cijene po satu za svaki sat koji uštedi tokom sedmice.

Na kraju prve sedmice radio je 30 sati i završio zadatke sa ukupnim standardnim vremenom od

6.500 sati 7.120 sati

620 sati

1,50 za svaku jedinicu koju proizvede tokom smjene do 60 jedinica. On je Tokom posljednje smjene,

jetite da se stopa varijacije


dvije smjene. U prvoj smjeni je proizvela 40 jedinica. U drugoj 70.


6 12

i zadatak koji on odredi cijene po satu za svaki sat koji uštedi tokom sedmice.

standardnim vremenom od


5.3. Metod varijabilnih troškova

Odstupanja opštih varijabilnih troškova Ova odstupanja su slična odstupanjima mavarijabilni troškovi mijenjaju sa promjenom aktivnosti. U najvećem broju ispitnih pitanja pretpostavlja se da se varijabilni troškovi mijenjaju sa brojem radnih sati. To dovodi do izračunavanja dva odstupanja opštih varijabilnih troškova koja su ilustrovana sljedećim primjerom. Primjer

K d.o.o. ima budžetirane opšte varijabilne tBudžetirana proizvodnja je 20.00rada biti 40.000 časova. Tokom avgusta stvarna proizvodnja bila je 20.500 jedinica. Stvarni opšti varijabilni troškovi iznosili su 86.700 Ukupno odstupanje opštih varijabilnih tro Da bi se izračunalo ukupno odstupanje potrebno je izraza stvarnu proizvodnju. Budžetirani opšti varijabilni trošak po

časoviiBudžetiran

trošakiBudžetiran = 84.000 €

Stvarna proizvodnja bila je 20.500 jedinica za šta bi bilo potrebno 41.000 standardnih (Prema budžetu, za svaku jedinicu potrebno je 2

Standardni trošak 41.000 Stvarni trošak

Odstupanje je nepovoljno jer stvarni trošak prevazilazi standardni trošak i stoga manji od očekivanog. Odstupanje opšteg varijabilnog troška Odstupanje opšteg varijabilnog troškarazlike stvarnog i standardnog opšteg varijabilnog troška po


~ 203 ~

Metod varijabilnih troškova

Odstupanja opštih varijabilnih troškova

na odstupanjima materijala i rada, jer se kao i ti direktni troškovivarijabilni troškovi mijenjaju sa promjenom aktivnosti.

em broju ispitnih pitanja pretpostavlja se da se varijabilni troškovi mijenjaju sa brojem dnih sati. To dovodi do izračunavanja dva odstupanja opštih varijabilnih troškova koja su

im primjerom.

K d.o.o. ima budžetirane opšte varijabilne troškove za mjesec avgust u iznosBudžetirana proizvodnja je 20.000 jedinica gotovog proizvoda i očekuje se da ć

stvarna proizvodnja bila je 20.500 jedinica. Stvarni časovi rada bili su 41.600, a opšti varijabilni troškovi iznosili su 86.700 €.

opštih varijabilnih troškova

unalo ukupno odstupanje potrebno je izračunati standardni varijabilni opšti trošak

Budžetirani opšti varijabilni trošak po času izračunava se na sljedeći način:

€ / 40.000 € = 2,10 € po času

Stvarna proizvodnja bila je 20.500 jedinica za šta bi bilo potrebno 41.000 standardnih (Prema budžetu, za svaku jedinicu potrebno je 2 časa, to jest, 40.000 časova/20.000 jedinica.)

€41.000 časova po 2,1 € po času je 86.100Stvarni trošak 86.700

Odstupanje 600 (N)

Odstupanje je nepovoljno jer stvarni trošak prevazilazi standardni trošak i stoga

Odstupanje opšteg varijabilnog troška

opšteg varijabilnog troška (odstupanje u potrošnji) mjeri efekat na dobitak razlike stvarnog i standardnog opšteg varijabilnog troška po času.

, jer se kao i ti direktni troškovi opšti

em broju ispitnih pitanja pretpostavlja se da se varijabilni troškovi mijenjaju sa brojem unavanja dva odstupanja opštih varijabilnih troškova koja su

roškove za mjesec avgust u iznosu od 84.000 €. ekuje se da će direktni časovi

asovi rada bili su 41.600, a

unati standardni varijabilni opšti trošak

Stvarna proizvodnja bila je 20.500 jedinica za šta bi bilo potrebno 41.000 standardnih časova. asova/20.000 jedinica.)

€ 86.100 86.700 600 (N)

Odstupanje je nepovoljno jer stvarni trošak prevazilazi standardni trošak i stoga će dobitak biti

(odstupanje u potrošnji) mjeri efekat na dobitak

Stvarni časovi rada iznose 41.600 čOdstupanje se izračunava na sljede

Da su troškovi bili 2,1 trošak bi bio (ovo je standardni trošak stvarnih

Stvarni trošak je bio

Ovo rezultira u povoljnom odstupanju od 660 Odstupanje u efikasnosti opštih varijabilnih troškova Odstupanje u efikasnosti opštih varijabilnih troškovastvarnih i standardnih časova. Izračunava se na sljedeći način:

Standardni Stvarno radnih

Ova razlika u časovima vrednuje se po standardnom varijabilnom opštem trošku po 600 x 2,10 € = 1.260 € (N) Odstupanje je nepovoljno jer stvarni Provjera ukupnog odstupanja Zbir ova dva pododstupanja, u potrošnji i u efik660 € (P) + 1.260 € (N) = 600 € (N) Kada se varijabilni opšti troškovi mijenjaju sa obimom Kada se varijabilni opšti troškovi mijenjajurada, već kao rezultat promjene obima proizvodnje, nije moilustrovana pododstupanja. Umjesto toga, može se izračunati samo ukupno odstupanje primjenom standardnog opšteg varijabilnog troška po jedinici:

jediniceiBudžetiran

trošakiBudžetiran = 84.000

PRIRUČNIK

~ 204 ~

asovi rada iznose 41.600 časova. edeći način:

€2,1 € po času kako je i očekivano,

trošak bi bio (ovo je standardni trošak stvarnih časova) 87.360

Stvarni trošak je bio 86.700Odstupanje 660 (P)

Ovo rezultira u povoljnom odstupanju od 660 €.


efikasnosti opštih varijabilnih troškova mjeri efekat na dobitak razlike broja

ČasoviStandardni časovi u proizvodnji 41.000

Stvarno radnih časova 41.600Razlika 600

asovima vrednuje se po standardnom varijabilnom opštem trošku po

Odstupanje je nepovoljno jer stvarni časovi prevazilaze standardne.

Provjera ukupnog odstupanja

Zbir ova dva pododstupanja, u potrošnji i u efikasnosti, daje ukupno odstupanje:€ (P) + 1.260 € (N) = 600 € (N)

Kada se varijabilni opšti troškovi mijenjaju sa obimom

Kada se varijabilni opšti troškovi mijenjaju, ne kao rezultat promjene u direktnim kao rezultat promjene obima proizvodnje, nije moguće izrač

čunati samo ukupno odstupanje primjenom standardnog opšteg

= 84.000 € / 20.000 € = 4,20 € po jedinici

€

87.360

86.700 660 (P)

mjeri efekat na dobitak razlike broja

Časovi 41.000 41.600

600

asovima vrednuje se po standardnom varijabilnom opštem trošku po času.

asnosti, daje ukupno odstupanje:

ne kao rezultat promjene u direktnim časovima e izračunati prethodno

unati samo ukupno odstupanje primjenom standardnog opšteg


Standardni trošak stvarne proizvodnje 20.500 jedinica x 4,2

Stvarni trošakUkupno odstupanje (kao i ranije)

5.4. Apsorpciona metoda

Odstupanja prodaje Svrha izračunavanja odstupanja prodajestvarnog dobitka za ostvareni obim prodaje. Prazlika u prodajnoj cijeni i razlika u Odstupanje prodajne cijene Odstupanje prodajne cijene pokazuje efekat koji na dobitak ima prodaja po cijeni koja se razlikuje od očekivane. Sljedeći primjer ilustruje izra Primjer

TZ ima sljedeće podatke o prodaji u martu:

Budžetirana prodajaBudžetirana prodajna cijenaStandardni varijabilni trošak

* na osnovu godišnjih fiksnih troškovai nivoa aktivnostiStvarna prodaja

Stvarna prodajna cijena Da je ostvaren stvarni obim prodaje po budžetiranoj prodajnoj cijeni, prihod od prodaje bio bi:

940 jedinica x 10 Ali stvarni prihod od prodaje je bi

94 jedinica x 10,50

Odstupanje Odstupanje je povoljno, jer viša stvarna prodajna cijena dovodi do poveposljedično, dobitka.

Odstupanje obima prodaje

Svrha odstupanja obima prodaje je izrabudžetiranog obima prodaje. Efekat koji se odražavatoga da li se koristi sistem obračuna po marginalnim troškovima ili metod apsorpcije.


~ 205 ~

€

Standardni trošak stvarne proizvodnje 20.500 jedinica x 4,2 € po jedinici 86.100

Stvarni trošak 86.700Ukupno odstupanje (kao i ranije) 660 (N)

odstupanja prodaje je da se pokaže efekat poređenje budžetiranog i stvarnog dobitka za ostvareni obim prodaje. Postoje dva uzorka odstupanja prodaje, a to su razlika u prodajnoj cijeni i razlika u obimu prodaje.

pokazuje efekat koji na dobitak ima prodaja po cijeni koja se ći primjer ilustruje izračunavanje.

e podatke o prodaji u martu: Budžetirana prodaja 1.000 jedinica

Budžetirana prodajna cijena 10 €/jedinicaStandardni varijabilni trošak 6 €/jedinica

* na osnovu godišnjih fiksnih troškova i nivoa aktivnosti

47.500

Stvarna prodaja 940 jedinicaStvarna prodajna cijena 10,50 €/jedinica

Da je ostvaren stvarni obim prodaje po budžetiranoj prodajnoj cijeni, prihod od prodaje bio bi:

940 jedinica x 10 € 9.400 €Ali stvarni prihod od prodaje je bio:

94 jedinica x 10,50 € 9.870 €

Odstupanje

470 (P)

jer viša stvarna prodajna cijena dovodi do pove

Svrha odstupanja obima prodaje je izračunavanje efekta koji na dobitak ima razlika stvarnog i budžetiranog obima prodaje. Efekat koji se odražava na dobitak se razlikuje u zavisnosti od

čuna po marginalnim troškovima ili metod apsorpcije.

€

86.100

86.700 660 (N)

đenje budžetiranog i stoje dva uzorka odstupanja prodaje, a to su

pokazuje efekat koji na dobitak ima prodaja po cijeni koja se

1.000 jedinica €/jedinica

€/jedinica

47.500 €

940 jedinica €/jedinica

Da je ostvaren stvarni obim prodaje po budžetiranoj prodajnoj cijeni, prihod od prodaje bio bi:

€

€

(P)

jer viša stvarna prodajna cijena dovodi do povećanja prihoda i

unavanje efekta koji na dobitak ima razlika stvarnog i na dobitak se razlikuje u zavisnosti od

una po marginalnim troškovima ili metod apsorpcije.

Prema metodi apsorpcije svi troškovi proizvodnje dodjeljuju se jedinicama troška, a odstupanje obima opštih fiksnih troškova proidok je u sistemu marginalnih troškova naglašena kontribucija (to jest, razlika prodajne cijene i varijabilnih troškova).

Ovo utiče na izračunavanje odstupanja obima podaje. Prema metodu apsorpcijjedinicama vrednuje se po standardnom dobitku troškova svaka razlika u jedinicama vrednuje po standardnoj kontribuciji po jedinici.

Ni u jednom slučaju ne koristi se standardna prodajna cijenapromjeni obima mijenjaju i troškovi proizvodnje, a svrha izrautvrđivanje na dobitak.

Odstupanje obima prodaje – metod apsorpcije Koristeći podatke iz prethodnog primjera:Budžetirana prodaja Stvarna prodaja 940 jedinicaRazlika 60 jedinica Ovih 60 jedinica vrednuju se po standardnom do60 jedinica x 2 € = 120 € (N) Odstupanje je nepovoljno jer je stvarni obim prodaje manji od o Odstupanje obima prodaje: metod marginalnih troškova Razlika od 6 jedinica (kao i u pret€ po jedinici ( 10 € - 6 €): 60 jedinica x 4 € = 240 € (N) Usklađivanje odstupanja obima prodaje prema metodamaapsorpcije i marginalnih troškova Koristeći prethodni primjer: Odstupanje prema metodi apsorpcije 120 Odstupanje prema metodi marginalnih troškova Razlika između ovih odstupanja U prethodnom odjeljku pokazan je nanjih utiče izbor metoda obračuna troškova. Metod apsorpcijodstupanja u potrošnji i odstupanja obima, dok metod marginalnih troškova zahtijeva izračunavanje samo odstupanja u potrošnji.Na osnovu podataka iz prethodnog primjera, postojala je razlika u obimu koja je bila 60 jedinica. Fiksni troškovi apsorbovani su po stopi od 2 Dakle, odstupanje obima fiksnih troškova proizvodnje bi60 jedinica x 2 €/jedinica = 120 € (N)

PRIRUČNIK

~ 206 ~

apsorpcije svi troškovi proizvodnje dodjeljuju se jedinicama troška, a odstupanje obima opštih fiksnih troškova proizvodnje pokazuje uticaj razlike stvarnog i očdok je u sistemu marginalnih troškova naglašena kontribucija (to jest, razlika prodajne cijene i

unavanje odstupanja obima podaje. Prema metodu apsorpcijjedinicama vrednuje se po standardnom dobitku po jedinici, dok se prema metoditroškova svaka razlika u jedinicama vrednuje po standardnoj kontribuciji po jedinici.

aju ne koristi se standardna prodajna cijena. To je zbogmijenjaju i troškovi proizvodnje, a svrha izračunavanja odstupanja je

metod apsorpcije

i podatke iz prethodnog primjera: 1.000 jedinica

Stvarna prodaja 940 jedinica Razlika 60 jedinica

Ovih 60 jedinica vrednuju se po standardnom dobitku od 2 € po jedinici (10 €

Odstupanje je nepovoljno jer je stvarni obim prodaje manji od očekivanog.

Odstupanje obima prodaje: metod marginalnih troškova

Razlika od 6 jedinica (kao i u prethodnom slučaju) vrednuje se po standardnoj kontribu

Usklađivanje odstupanja obima prodaje prema metodama apsorpcije i marginalnih troškova

apsorpcije 120 € (N) marginalnih troškova 240 € (N)

u ovih odstupanja 120 € (N)

U prethodnom odjeljku pokazan je način izračunavanja odstupanja opštih fiksnih troškovae izbor metoda obračuna troškova. Metod apsorpcije zahtijeva izra

odstupanja u potrošnji i odstupanja obima, dok metod marginalnih troškova zahtijeva u potrošnji.

Na osnovu podataka iz prethodnog primjera, postojala je razlika u obimu koja je bila 60 sni troškovi apsorbovani su po stopi od 2 € po jedinici.

Dakle, odstupanje obima fiksnih troškova proizvodnje biće: €/jedinica = 120 € (N)

apsorpcije svi troškovi proizvodnje dodjeljuju se jedinicama troška, a odstupanje zvodnje pokazuje uticaj razlike stvarnog i očekivanog obima,

dok je u sistemu marginalnih troškova naglašena kontribucija (to jest, razlika prodajne cijene i

unavanje odstupanja obima podaje. Prema metodu apsorpcije, svaka razlika u po jedinici, dok se prema metodi marginalnih

troškova svaka razlika u jedinicama vrednuje po standardnoj kontribuciji po jedinici.

. To je zbog toga što se pri unavanja odstupanja je

€ po jedinici (10 € - 6 € - 2 €):

standardnoj kontribuciji od 4

tupanja opštih fiksnih troškova. Na e zahtijeva izračunavanje i

odstupanja u potrošnji i odstupanja obima, dok metod marginalnih troškova zahtijeva

Na osnovu podataka iz prethodnog primjera, postojala je razlika u obimu koja je bila 60


Odstupanje je nepovoljno jer je stvarni obim manji od opovećava trošak po jedinici i smanjuje dobitak. 5.5. Obračun marginalnih troškova i donošenje odluka

Kada rukovodstvo treba da odlučkako se troškovi ponašaju u svakoj opciji.

Principi obračuna marginalnih troškova mogu se koristiti u situaciji kada želimo da na najbolji način iskoristimo postojeća postrojenja. U kratkom periodu (ponekad se naziva kratak rok), subjekti se obično suočavaju sa fiksnim kapacitetima (što znanepromijenjeni) i relevantan trošak koji treba razmotriti je marginalni trošak.

U tom slučaju, ključno pravilo za odlukudodatni prihod koji će se ostvariti premašiti do

Ako su dostupne konkurentne opcije (tj. one koje koriste iste resurse), odluke je ‘šta ostvaruje najveću kontribu

Ako su dostupne konkurentne opcije (tj. one koje koriste iste resurse), odluke je ‘šta ostvaruje najveću kontribu

Zaključak

Veoma je važno shvatiti da rukovodstvo ne treba da donese odluku o korišmarginalnih troškova i apsorpcionog obra

U dužem periodu, subjekti koji žele da osttoga je puna apsorpcija troškova kljuTo je važno i za procjenu zaliha za finansijske iskaze.

Međutim, u određenim kratkorokapacitetima, gdje su troškovi vemarginalne troškove korišćenja tih dodatnih kapacitetadodatan prihod kako bi se obezbijedio doprinos.

Shodno tome, apsorpcioni obračun trokao dopunski pristupi obračuna troškova unutar subjekata.

5.5.1. Poređenje apsorpcionog obračuna troškova i obračuna marginalnih troškova

� Apsorpcioni obračun troškova:(uključujući fiksne troškove proizvodnje) putem

� Alokacije, � Svi troškovi

� Raspodjele, � Apsorpcije (stopa apsorpcije opštih troškova)

� Zalihe (i rad u toku) koji se prenosi iz jednog obrasa uključenim fiksnim elementima.

� Svi neproizvodni troškovi se obra(troškovi vezani za period/vrijeme).


~ 207 ~

Odstupanje je nepovoljno jer je stvarni obim manji od očekivanog, a kako su troškovi fiksni, to ava trošak po jedinici i smanjuje dobitak.

5.5. Obračun marginalnih troškova i donošenje odluka

Kada rukovodstvo treba da odluči između različitih pravaca djelovanja, važno je da razumije kako se troškovi ponašaju u svakoj opciji.

inalnih troškova mogu se koristiti u situaciji kada želimo da na najbolji a postrojenja. U kratkom periodu (ponekad se naziva kratak rok),

avaju sa fiksnim kapacitetima (što znači da fiksni troškovi ostaju epromijenjeni) i relevantan trošak koji treba razmotriti je marginalni trošak.

no pravilo za odluku je ‘da li opcija ostvaruje kontribucijue se ostvariti premašiti dodatne troškove koji će nastati?

Ako su dostupne konkurentne opcije (tj. one koje koriste iste resurse), pravilo za donošenje ću kontribuciju?’

Ako su dostupne konkurentne opcije (tj. one koje koriste iste resurse), pravilo za donošenje ću kontribuciju?’.

Veoma je važno shvatiti da rukovodstvo ne treba da donese odluku o korišmarginalnih troškova i apsorpcionog obračuna troškova.

U dužem periodu, subjekti koji žele da ostvaruju dobit moraju da povrate sve toga je puna apsorpcija troškova ključni obračun za, na primjer, potvrđivanje prodajne cijene. To je važno i za procjenu zaliha za finansijske iskaze.

enim kratkoročnim situacijama, koje su obično povezane sa dodatnim gdje su troškovi većinom fiksni, racionalni rukovodioci treba

enja tih dodatnih kapaciteta i obezbijede da svaka opcija generiše dodatan prihod kako bi se obezbijedio doprinos.

čun troškova i obračun marginalnih troškova se mogu posmatrati una troškova unutar subjekata.


un troškova: proizvodnje se pripisuju jedinici fiksne troškove proizvodnje) putem:

Apsorpcije (stopa apsorpcije opštih troškova). Zalihe (i rad u toku) koji se prenosi iz jednog obračunskog perioda u drugi vrednuju se

elementima. vodni troškovi se obračunavaju za isti vremenski period kada su nastali

(troškovi vezani za period/vrijeme).

ekivanog, a kako su troškovi fiksni, to

itih pravaca djelovanja, važno je da razumije

inalnih troškova mogu se koristiti u situaciji kada želimo da na najbolji a postrojenja. U kratkom periodu (ponekad se naziva kratak rok),

i da fiksni troškovi ostaju

aruje kontribuciju’, tj. da li će

pravilo za donošenje

pravilo za donošenje

Veoma je važno shvatiti da rukovodstvo ne treba da donese odluku o korišćenju obračuna

aruju dobit moraju da povrate sve troškove; zbog ivanje prodajne cijene.

no povezane sa dodatnim inom fiksni, racionalni rukovodioci treba da utvrde

bijede da svaka opcija generiše

un marginalnih troškova se mogu posmatrati


pripisuju jedinicama troška

unskog perioda u drugi vrednuju se

unavaju za isti vremenski period kada su nastali

Obračun marginalnih troškova:

� Svi varijabilni troškovi proizvodnje pripisuju se jedinicama troška.� Svi fiksni troškovi se otpisuju ili se pripisuju u potpunosti u odnosu na u

troškvi se evidentiraju u vremenskom periodu kada su nastali (troškovi vezani za period/vrijeme).

� Zalihe (ili rad u toku) se prenose iz jednog perioda obrase tako što se isključe fiksni troškovi

Ključna stavka je da se metode obrafiksnih proizvodnih troškova.

1. Apsorpcioni obračun troškova (poznat proizvodne troškove i tretira neproizvodne opšte troškove kao periodi

2. Obračun marginalnih troškova (poznat i kao direktni ili varijabilni obrapovezuje sve varijabilne troškove proizvodnje sa popšti troškovi se obračunavaju prije uneproizvodni troškovi se tretiraju kao periodi

5.5.2. Izvještaj o obračunu troškova

U ovoj sesiji se od vas zahtijeva daškova i obračun apsorpcije troškova. Važno je da naunastavku se nalazi obrazac koji možepitanja.

Izvještaj o obračunu marginalnih troškova

Elementi Prodaja

Umanjeno za Troškove prodaje

Početne zaliheVarijabilni troškovi proizvodnje

Umanjeno za krajnje stanje zalihaUmanjeno za ostale neproizvodne

KonstribucijaUmanjeno za fiksne proizvodne troškove

Umanjeno za fiksne neproizvodne troškoveDobit

Prodaja Umanjenje za

Troškove prodaje:Početne zalihe

Ukupne troškove proizvodnjeUmjesto za krajnje stanje zaliha(preniska)/previsoka apsorpcija

Bruto dobit Umanjeno za neproizvodne fiksne troškove

Umanjeno za neproizvodne varijabilne troškove

PRIRUČNIK

~ 208 ~

un marginalnih troškova:

varijabilni troškovi proizvodnje pripisuju se jedinicama troška. otpisuju ili se pripisuju u potpunosti u odnosu na u

troškvi se evidentiraju u vremenskom periodu kada su nastali (troškovi vezani za

Zalihe (ili rad u toku) se prenose iz jednog perioda obračuna troškova u drugi i vrednuje fiksni troškovi, tj. vrednuju se samo na varijabilnim troškovima.

na stavka je da se metode obračuna apsorpcije i marginalnih troškova raz

un troškova (poznat i kao puni obračun troškova) prati sve proizvodne troškove i tretira neproizvodne opšte troškove kao periodič

un marginalnih troškova (poznat i kao direktni ili varijabilni obrapovezuje sve varijabilne troškove proizvodnje sa proizvodima, varijabilni neproizvodni

čunavaju prije učešća i fiksni proizvodni opšti troškovi i fiksni neproizvodni troškovi se tretiraju kao periodičan trošak.

5.5.2. Izvještaj o obračunu troškova

eva da sačinite operativne izvještaje za obračun marginalnih troun apsorpcije troškova. Važno je da naučite kako da prikažete ove izvještaje. U

nastavku se nalazi obrazac koji možete da koristite i naučite tokom rješavanja prakti

unu marginalnih troškova

Period 1 Period 2

Troškove prodaje

etne zalihe Varijabilni troškovi proizvodnje

Umanjeno za krajnje stanje zaliha Umanjeno za ostale neproizvodne varijabilne troškove

Konstribucija Umanjeno za fiksne proizvodne troškove

Umanjeno za fiksne neproizvodne troškove

Troškove prodaje:

etne zalihe Ukupne troškove proizvodnje

krajnje stanje zaliha (preniska)/previsoka apsorpcija

Umanjeno za neproizvodne fiksne troškove

Umanjeno za neproizvodne varijabilne troškove

otpisuju ili se pripisuju u potpunosti u odnosu na učešće, tj. fiksni troškvi se evidentiraju u vremenskom periodu kada su nastali (troškovi vezani za

una troškova u drugi i vrednuju tj. vrednuju se samo na varijabilnim troškovima.

zlikuju u tretiranju

un troškova) prati sve proizvodne troškove i tretira neproizvodne opšte troškove kao periodičan trošak.

un marginalnih troškova (poznat i kao direktni ili varijabilni obračun troškova) roizvodima, varijabilni neproizvodni

a i fiksni proizvodni opšti troškovi i fiksni

čun marginalnih tro-ite kako da prikažete ove izvještaje. U

ite tokom rješavanja praktičnih

Period 3


Neto Profit

Ključne razlike

U gornjoj polovini izvještaja o obratroškovi bez obzira da li se odnose na proizvodnju ili ne.

______

CIPFA

U gornjoj polovini izvještaja o obratroškovi bez obzira da li se odnose na proi

U gornjoj polovini izvještaja o apsorpcionom obravezani za proizvodnju – i varijabilni i fiksni.

U donjoj polovini izvještaja o obrabilo da su u pitanju troškovi koji se odnose na proizvodnju ili su neproizvodni troškovi.

U donjoj polovini izvještaja o apsorpcionom obratroškovi, i fiksni i varijabilni.

Najvažnije je da izvještaj o obračprevisoku ili prenisku apsorpciju. Takvo usklatroškova.

Vježba 2.12.

Potrebno

(a) Definisati previsoku/prenisku apsorpciju.(b) Navesti okolnosti u kojima

Radni primjer – priprema izvještaja za obraobračun troškova

Pripremićemo ova dva različita izvješest za preduzeće koje proizvodi samo jeda

Prodajna cijena jedinice Varijabilni trošak jedinice Proizvodni fiksni troškovi za svaki period

Očekuje se da normalna aktivnost bude proizvodnja £300/150 jedinica daje unaprijed odreproizvodnju/prodaju za svaki period kako slijedi:

Period

1 Prodate jedinice 150 Proizvedene jedinice 150


~ 209 ~

U gornjoj polovini izvještaja o obračunu marginalnih troškova treba da se nalaze svi varijabilni troškovi bez obzira da li se odnose na proizvodnju ili ne.

U gornjoj polovini izvještaja o obračunu marginalnih troškova treba da se nalaze svi varijabilni troškovi bez obzira da li se odnose na proizvodnju ili ne.

U gornjoj polovini izvještaja o apsorpcionom obračunu troškova uključeni su svi troškovi i varijabilni i fiksni.

U donjoj polovini izvještaja o obračunu marginalnih troškova svi fiksni troškovi su prikazani su u pitanju troškovi koji se odnose na proizvodnju ili su neproizvodni troškovi.

U donjoj polovini izvještaja o apsorpcionom obračunu troškova prikazani su svi neproizvodni

Najvažnije je da izvještaj o obračunu apsorpcije troškova uključuje korektivno usklaprevisoku ili prenisku apsorpciju. Takvo usklađivanje nije primjenjivo u obrač

Definisati previsoku/prenisku apsorpciju. Navesti okolnosti u kojima će doći do previsoke apsorpcije.

priprema izvještaja za obračun marginalnih troškova i apsorpcioni

ita izvještaja koristeći dostupne informacije za periode od jedan do e koje proizvodi samo jedan proizvod:

aki period

ekuje se da normalna aktivnost bude proizvodnja £ 150 jedinica po periodu (shodno tome300/150 jedinica daje unaprijed određenu stopu apsorpcije od £ 2 po jedinici) i proizvodnju/prodaju za svaki period kako slijedi:

Period Period 2

Period 3

Period 4

Period 5

120 180 150 140 150 150 150 170

troškova treba da se nalaze svi varijabilni

unu marginalnih troškova treba da se nalaze svi varijabilni

čeni su svi troškovi

unu marginalnih troškova svi fiksni troškovi su prikazani su u pitanju troškovi koji se odnose na proizvodnju ili su neproizvodni troškovi.

unu troškova prikazani su svi neproizvodni

uje korektivno usklađivanje za ivanje nije primjenjivo u obračunu marginalnih

un marginalnih troškova i apsorpcioni

i dostupne informacije za periode od jedan do

£ 10 6

300

edinica po periodu (shodno tome 2 po jedinici) i

Period Period 6

160 140

Na početku perioda 1 ne postoje informacije o poopšti troškovi proizvodnje su £ 300 po periodu, kao što je i oPretpostavimo da su neproizvodni fiksni opšti troškovi £ Rješenje Izvještaj o obračunu marginalnih troškova

Elementi Period 1

£ Prodaja 1.500

Početno stanje zaliha Proizvodni troškovi (900)Krajnje stanje zaliha

Troškovi prodaje (900)Kontribucija 600

Fiksni troškovi (300)Bruto dobit 300

Umanjeno za neproizvodne fiksne

troškove (100)

Neto dobit 200 Izvještaj o apsorpcionom obrač

Elementi Period 1

£ Prodaja 1.500

Početno stanje zaliha Proizvodni troškovi (1.200)Krajnje stanje zaliha

Troškovi prodaje (1.200)(prenizak)/previsok

povraćaj opštih troškova

Ukupni troškovi (1.200)Bruto dobit 300

Umanjeno za neproizvodne fiksne

troškove (100)

Neto dobit 200 Izrada za prenisku/previsoku apsorpciju opštih troškova

Da bi se izračunala preniska/previsoka apsorpcija, treba uporediti iznos fiksnih opštih troškova koji su apsorbovani za svaki period sa stvarnim nastalim troškovima koriste

Apsorbovani fiksni opšti troškovi

PRIRUČNIK

~ 210 ~

etku perioda 1 ne postoje informacije o početnom stanju zaliha, i stvarni nastali fiksni 300 po periodu, kao što je i očekivano.

Pretpostavimo da su neproizvodni fiksni opšti troškovi £ 100 po periodu.

unu marginalnih troškova

Period 1

Period 2 £

Period 3 £

Period 4 £

Period 5£

1.500 1.200 1.800 1.500 1.400- - (180) -

(900) (900) (900) (900) (1.020)- 180 - -

(900) (720) (1.080) (900) (840)600 480 720 600

(300) (300) (300) (300) (300)300 180 420 300

(100) (100) (100) (100) (100)

200 80 320 200

Izvještaj o apsorpcionom obračunu troškova

Period 1 Period 2 £

Period 3 £

Period 4 £

Period 5£

1.500 1.200 1.800 1.500 1.400- - (240) -

(1.200) (1.200) (1.200) (1.200) (1.360)- 240 - - 240

(1.200) (960) (1.440) (1.200) (1.120)

- - - -

(1.200) (960) (1.440) (1.200) (1.080)300 240 360 300 320

(100) (100) (100) (100) (100)

200 140 260 200 220

Izrada za prenisku/previsoku apsorpciju opštih troškova

unala preniska/previsoka apsorpcija, treba uporediti iznos fiksnih opštih troškova koji su apsorbovani za svaki period sa stvarnim nastalim troškovima koristeći

orbovani fiksni opšti troškovi - stvarni fiksni opšti troškovi

etnom stanju zaliha, i stvarni nastali fiksni

Period 5 £

Period 6 £

1.400 1.600 - (180)

(1.020) (840) 180 60

(840) (960) 560 640

(300) (300) 260 340

(100) (100)

160 240

Period 5 Period 6 £

1.400 1.600 - (240)

(1.360) (1.120) 240 80

(1.120) (1.280)

40 (20)

(1.080) (1.300) 320 300

(100) (100)

220 200

unala preniska/previsoka apsorpcija, treba uporediti iznos fiksnih opštih troškova ći formulu:


� Period 5

Apsorbovano (170 jedinica x £Stvarni Previsoka apsorpcija

� Period 6 Apsorbovano (140 jedinica x 2 po jedinici)Stvarni Preniska apsorpcija (Napomena: za ovaj obračjedinice, jer se budžetska proizvodnja koristi za obratroškova).

Poređenje dobiti po obračunu marginalnih troškova i apsorpcionog obračuna troškova

Dobit je ista za obje metode kada je proizvodnja jednaka prodaji (nema promjena u nivou zaliha) kao u periodima 1 i 4.

Kada proizvodnja prevazilazi prodaju (povetroškova generiše veću dobit kao u periodima 2 i 5.

To stoga jer su u apsorpcionom obrajedinice i ako se zalihe prebacuju u naredni period, fiksni troškovi kojzalihama se takođe prenose u naredni period. Kako obrafiksne troškove unutar perioda, obraod apsorpcionog obračuna troškova i shodno tom

Kada prodaja prevazilazi proizvodnju (nivo zaliha je u padu) sistem obratroškova stvara veću dobit, kao u periodima 3 i 6.

To je zato što ako se zalihe smanjuju, one se prodaju i samim tim troškovi i prihod povezan sa tim zalihama se priznaju, uključujukoji su apsorbovani u zalihama.

Kao rezultat, priznaje se više fiksnih troškova pri obraapsorpcionog obračuna troškova, nezavisno otroškova. To znači da u ovom slusamim tim manju dobit.

Kod sistema apsorpcionog obračpoveća i troškovi ostanu nepromijenjeni (npr. period 6).

Na kraju, kada se prodaju sve zalihe i priznaju svi troškovi i prihodi, bilans dobiti za period će biti isti u oba obračuna, i za marginalne i apsorpciju troškova. To se može vidjeti poređenjem kumulativne dobiti dobijene na kraju perioda 3.

Uskađivanje dobiti između obračuna marginalnih troškova i apsorpcije troškova

Uzrok razlike između nivoa dobiti koji je naveden u izvještaju su kretanja u postojezalihama i činjenice da su vrijednosti zaliha

Formula koja to predstavlja:


~ 211 ~

Apsorbovano (170 jedinica x £ 2 po jedinici) = £ = £ = £ 40

Apsorbovano (140 jedinica x 2 po jedinici) = £ = £ = (£

(Napomena: za ovaj obračun morate da koristite proizvodne jediniceetska proizvodnja koristi za obračun stope povra

Poređenje dobiti po obračunu marginalnih troškova i apsorpcionog obračuna

Dobit je ista za obje metode kada je proizvodnja jednaka prodaji (nema promjena u nivou

Kada proizvodnja prevazilazi prodaju (povećani nivoi zaliha) sistem apsorpcionog obrau dobit kao u periodima 2 i 5.

To stoga jer su u apsorpcionom obračunu troškova fiksni troškovi apsorbovani u proizvedene jedinice i ako se zalihe prebacuju u naredni period, fiksni troškovi koji su apsorbovani u tim

e prenose u naredni period. Kako obračun marginalnih troškova priznaje sve fiksne troškove unutar perioda, obračun marginalnih troškova efektivno prikazuje više troškove

una troškova i shodno tome nižu dobit.

Kada prodaja prevazilazi proizvodnju (nivo zaliha je u padu) sistem obraču dobit, kao u periodima 3 i 6.

To je zato što ako se zalihe smanjuju, one se prodaju i samim tim troškovi i prihod povezan sa čujući fiksne troškove koji su preneseni iz prethodnih perioda

Kao rezultat, priznaje se više fiksnih troškova pri obračunu marginalnih troškova nego kod una troškova, nezavisno od zaliha, samo se priznaju periodi fiksnih

i da u ovom slučaju apsorpcioni obračun troškova prikazuje ve

Kod sistema apsorpcionog obračuna troškova, dobit se može smanjiti kada se obim prodaje roškovi ostanu nepromijenjeni (npr. period 6).

Na kraju, kada se prodaju sve zalihe i priznaju svi troškovi i prihodi, bilans dobiti za čuna, i za marginalne i apsorpciju troškova. To se može vidjeti

ne dobiti dobijene na kraju perioda 3.


u nivoa dobiti koji je naveden u izvještaju su kretanja u postojeinjenice da su vrijednosti zaliha različite.

£ 340 £ 300

= £ 40

£ 280 = £ 300 = (£ 20)

un morate da koristite proizvodne jedinice, a ne prodajne un stope povraćaja opštih

Poređenje dobiti po obračunu marginalnih troškova i apsorpcionog obračuna

Dobit je ista za obje metode kada je proizvodnja jednaka prodaji (nema promjena u nivou

voi zaliha) sistem apsorpcionog obračuna

unu troškova fiksni troškovi apsorbovani u proizvedene i su apsorbovani u tim

un marginalnih troškova priznaje sve un marginalnih troškova efektivno prikazuje više troškove

Kada prodaja prevazilazi proizvodnju (nivo zaliha je u padu) sistem obračuna marginalnih

To je zato što ako se zalihe smanjuju, one se prodaju i samim tim troškovi i prihod povezan sa i fiksne troškove koji su preneseni iz prethodnih perioda, a

unu marginalnih troškova nego kod d zaliha, samo se priznaju periodi fiksnih

un troškova prikazuje veće troškove i

una troškova, dobit se može smanjiti kada se obim prodaje

Na kraju, kada se prodaju sve zalihe i priznaju svi troškovi i prihodi, bilans dobiti za čitav una, i za marginalne i apsorpciju troškova. To se može vidjeti


u nivoa dobiti koji je naveden u izvještaju su kretanja u postojećim

Kretanja u zalihama x stopa apsorpcije opštih troškova = razlika u profitu

To funkcioniše za svaki vremenski period:

Elementi

Dobit obračuna marginalnih troškova (£)Početno stanje zaliha (jedinice)Krajnje stanje zaliha (jedinice)

Kretanje inventaraKretanje inventara x stopa apsorpcije opštih troškova (£)

Dobit apsorpcionog obra Uradite vježbu da izvježbate pripremu obračun troškova i obračun marginalnih troškova.

5.5.3. Prikladnost tehnika za obračun marginalnih i troškova apsorpcije

I obračun marginalnih troškova i apsorpcioni obratroškova, i u nastavku slijede razlozi zašto treba koristiti obje tehnike.

Razlozi za korišćenje obračuna marginalnih troškova

� Korisne informacije za donošenje odluke.Obračun marginalnih troškova pravi razliku izmekratkoročnom periodu, odluke utiobračun troškova na finansijsku analizu odluke, postoji opasnost donošenja netaodluke:

1. Fiksna stopa apsorpcije opštih (koristi stopu apsorpcije opštih troškova „£ po jedinici ili satu“),

2. Neki, ili čak svi, fiksni troškovi koji su apsorbovani neodluke i zbog toga su nevažni.

� Korisno za planiranje i kontroluKada se pripremaju budžeti, važno je uzeti u obzir na koje troškove budžetirane količine budu razli

To će omogućiti tačnu procjenu sveukupnih razlika izmerezultata. Ako se budžet zasnovan na jednom procijenjenrezultatima zasnovanim na drugom obimu, razlike u obimu (količini) i djelimi

Obračun marginalnih troškova treba da pomogne da se pojasne ova pitanjrazdvajanjem fiksnih i varijabilnih troškova. Apsorpcioni obrarazličit u količini, cijeni i faktoru efikasnosti, zbog unifikacije fiksnih troškova putem stope apsorpcije.

� Promjene u nivou zaliha ne utineto profit dobit varira i sa prodajom i sa promjenama u zalihama, dok neto dobit kod obračuna marginalnih troškova varira samo sa obimom prodaje.

PRIRUČNIK

~ 212 ~

Kretanja u zalihama x stopa apsorpcije opštih troškova = razlika u profitu

To funkcioniše za svaki vremenski period:

Elementi Period 3 una marginalnih troškova (£) 320

zaliha (jedinice) 30 Krajnje stanje zaliha (jedinice) 0

Kretanje inventara (30) Kretanje inventara x stopa apsorpcije opštih troškova (£) (60)

Dobit apsorpcionog obračuna troškova (£) 260

Uradite vježbu da izvježbate pripremu izvještaja o obračunu troškova, koristeun marginalnih troškova.


un marginalnih troškova i apsorpcioni obračun troškova su validne tehniktroškova, i u nastavku slijede razlozi zašto treba koristiti obje tehnike.

Razlozi za korišćenje obračuna marginalnih troškova

Korisne informacije za donošenje odluke. un marginalnih troškova pravi razliku između varijabilnih i fiksnih

nom periodu, odluke utiču na fiksne troškove. Ako se primun troškova na finansijsku analizu odluke, postoji opasnost donošenja neta

Fiksna stopa apsorpcije opštih troškova tretira fiksne troškove kao d(koristi stopu apsorpcije opštih troškova „£ po jedinici ili satu“),

ak svi, fiksni troškovi koji su apsorbovani neće pretrpjeti promjene zbog odluke i zbog toga su nevažni.

Korisno za planiranje i kontrolu džeti, važno je uzeti u obzir na koje troškove

ine budu različite od stvarnih količina.

čnu procjenu sveukupnih razlika između budžetiranih i stvarnih Ako se budžet zasnovan na jednom procijenjenom obimu uporedi sa st

rezultatima zasnovanim na drugom obimu, razlike će se pojaviti djelimiini) i djelimično zbog razlika u efikasnosti i cjelini.

un marginalnih troškova treba da pomogne da se pojasne ova pitanjrazdvajanjem fiksnih i varijabilnih troškova. Apsorpcioni obračun troškova može biti

ini, cijeni i faktoru efikasnosti, zbog unifikacije fiksnih troškova putem

Promjene u nivou zaliha ne utiču na dobit. Prema apsorpcionom obraneto profit dobit varira i sa prodajom i sa promjenama u zalihama, dok neto dobit kod

una marginalnih troškova varira samo sa obimom prodaje.

Periodi 6 1.200

0 10 10 20

1.220

unu troškova, koristeći i apsorpcioni


un troškova su validne tehnike obračuna

u varijabilnih i fiksnih troškova. U na fiksne troškove. Ako se primijeni apsorpcioni

un troškova na finansijsku analizu odluke, postoji opasnost donošenja netačne

kao da su varijabilni

e pretrpjeti promjene zbog

džeti, važno je uzeti u obzir na koje troškove će uticati ako

u budžetiranih i stvarnih om obimu uporedi sa stvarnim

e se pojaviti djelimično zbog razlika

un marginalnih troškova treba da pomogne da se pojasne ova pitanja un troškova može biti

ini, cijeni i faktoru efikasnosti, zbog unifikacije fiksnih troškova putem

m obračunu troškova, neto profit dobit varira i sa prodajom i sa promjenama u zalihama, dok neto dobit kod


� Ne uključuje subjektivnu raspodjelu i samim tim pruža korisniju informaciju. Ako budžetirani i stvarni troškovi centra troška sadrže znaraspodjele onda veći dio njihovih troškova niObračun marginalnih troškova, koristenaglase oni troškovi koji su specifikontrolisati, i raspodjelu opštih troškova.

� Izbjegava uključivanje fiksnih opštih troškova u neprodate zalihe.

Razlozi za korišćenje apsorpcionog obračuna troškova

� Moraju se koristiti za proc– Zalihe.

� Ne umanjuje značaj fiksnih troškova. Ranije smo vidjeli da se ukljuopštih troškova u jedinice troška može posmatrati kao pokušaj da se približno utvrde dugoročni troškovi. Korištroškova daje kratkoročni pregled troškova koji mogu stvoriti probleme kada se prodajna cijena bazira na jedinicu troška.Da bi se obezbijedili dugoroda su direktni, indirektni, fiksni ili varijabilni. Obraisključivanjem fiksnih troškova iz troška po jedinici, snosi rizik nisko utvrjedinice tako da cijene nije

� Izbjegava izvještavanje ‘fiktivnihtroškovima. Na primjer, proigodine, ali ih većinom prodaje tokom kišne sezone. Tokom sušnih mimati troškove, ali ne i prodajne aktivnosti, tako da se zalihe prenose iz jednog mjeseca u naredni. Kod apsorpcionog obračuna troškova, nastali fiksni troškovi period u vrijednost zaliha dok fiksni troškovi za svaki vremenski period.

___

CIPFA

Tako da će obračun marginalnih troškova sušni period prikazati kao poslovanje sa gubitkom, a kada dođe kišni period evidentiraprihod od prodaje. Apsorpcioni obrana dobit dok se roba ne proda, bolje uparsliku poslovanja za čitav period.

KRATAK PREGLED

– Troškovi se mogu klasifikovati na troškovi moraju grupisati.

– Troškovi se mogu klasifikovati prema tome da li se mogu direktno utvrditi u odnosu na predmet troška (direktni troškovi) ili ne indirektni troškovi).


~ 213 ~

uje subjektivnu raspodjelu i samim tim pruža korisniju informaciju. Ako irani i stvarni troškovi centra troška sadrže značajne raspodjel

i dio njihovih troškova nijesu stvarno pod njihovom kontrolom. un marginalnih troškova, koristeći format analize učešća, može pomo

i koji su specifični za određeni centar troškovakontrolisati, i raspodjelu opštih troškova.

ivanje fiksnih opštih troškova u neprodate zalihe.

Razlozi za korišćenje apsorpcionog obračuna troškova

Moraju se koristiti za procjenu zaliha radi finansijskog izvještavanja u skladu sa MRS 2

aj fiksnih troškova. Ranije smo vidjeli da se ukljuopštih troškova u jedinice troška može posmatrati kao pokušaj da se približno utvrde

vi. Korišćenjem samo varijabilnih troškova, obračtroškova daje kratkoročni pregled troškova koji mogu stvoriti probleme kada se prodajna cijena bazira na jedinicu troška. Da bi se obezbijedili dugoročna profitabilnost, prihod mora da pokrije da su direktni, indirektni, fiksni ili varijabilni. Obračun marginalnih troškova,

ivanjem fiksnih troškova iz troška po jedinici, snosi rizik nisko utvrjesu postavljene dovoljno visoko da pokriju sve troškove.

fiktivnih’ gubitaka za sezonske poslove jer uparuje prodaju sa troškovima. Na primjer, proizvođač kišobrana koji proizvodi kišobrane tokom

inom prodaje tokom kišne sezone. Tokom sušnih mjeseci preduzeimati troškove, ali ne i prodajne aktivnosti, tako da se zalihe prenose iz jednog mjeseca

Kod apsorpcionog obračuna troškova, nastali fiksni troškovi će se prenijeti u naredni rijednost zaliha dok će se kod obračuna marginalnih troškova obra

fiksni troškovi za svaki vremenski period.

un marginalnih troškova sušni period prikazati kao poslovanje sa đe kišni period evidentiraće se ogromna dobit jer je ostvaren veliki

rihod od prodaje. Apsorpcioni obračun troškova koji razlikuje uticaj fiksnih troškova na dobit dok se roba ne proda, bolje uparuje prodaju i troškove prodaje

itav period.

Troškovi se mogu klasifikovati na brojne načine, u zavisnosti od toga zbog troškovi moraju grupisati.

Troškovi se mogu klasifikovati prema tome da li se mogu direktno utvrditi u odnosu na predmet troška (direktni troškovi) ili ne indirektni troškovi).

uje subjektivnu raspodjelu i samim tim pruža korisniju informaciju. Ako ajne raspodjele/ponovne

su stvarno pod njihovom kontrolom. a, može pomoći da se

eni centar troškova, a koji se mogu

izvještavanja u skladu sa MRS 2

aj fiksnih troškova. Ranije smo vidjeli da se uključivanje fiksnih opštih troškova u jedinice troška može posmatrati kao pokušaj da se približno utvrde

enjem samo varijabilnih troškova, obračun marginalnih ni pregled troškova koji mogu stvoriti probleme kada se

sve troškove, bilo un marginalnih troškova,

ivanjem fiksnih troškova iz troška po jedinici, snosi rizik nisko utvrđenog troška kriju sve troškove.

gubitaka za sezonske poslove jer uparuje prodaju sa kišobrane tokom čitave

jeseci preduzeće će imati troškove, ali ne i prodajne aktivnosti, tako da se zalihe prenose iz jednog mjeseca

e se prenijeti u naredni marginalnih troškova obračunati

un marginalnih troškova sušni period prikazati kao poslovanje sa e se ogromna dobit jer je ostvaren veliki

un troškova koji razlikuje uticaj fiksnih troškova je prodaju i troškove prodaje, te daje bolju

ine, u zavisnosti od toga zbog čega se

Troškovi se mogu klasifikovati prema tome da li se mogu direktno utvrditi u odnosu na

– Troškovi se mogu klasifikovatipoluvarijabilni (mješoviti) i step

– Način na koji se troškvi ponašaju zavisi od „relevantnog obima“. Promjena relevantnog obima može dovesti do toga da troškovi pregrupe u drugu.

– Koncept ‘punih troškovatroškove.

– Standardni obračun troškova pruža osnovu za poretroškova.

– Zalihe se mogu procijeniti korišprosjeka troškova ili unaprijed utvr

– Za eksterno finansijsko izvješta

– Dostupni su različiti sistemi podsticanja i nagrasistem plaćanja po akordnom radu i sisteme pla

– Koriste se različite tehnike obraproizvodnje u različitim situacijama. Obradodjeljivanje šifre posla specifitroškova.

– Obračun troškova procesa se koristTroškovi se dijele na uzavršnog stanja rada u toku.

– Obračun troškova serije ukljuobračuna troškova procesa kako bi se evidentirali troškovi i nakon toga se rasporena jedinice proizvedene u svakoj seriji.

– Zajednički troškovi se raspodjeljuju izmeprocesa.

– Nusproizvodi ne dijele zajednivrijednosti umanjenoj za odvojene troškove obrade nakon ta

– Centri troškova su odgovorni za troškove. Neki centri troškovproizvodnju, ostali centri troškova podržavaju proces proizvodnje (tehni

– Troškovi tehničkih službi, nakon uspostavljanja recipromoraju se rasporediti na centre troška proizvodnje.

– Metode raspodjele apsoustanovio iznos opštih troškova odjeljenja koji se mora pridodati pojedinajedinicama troška.

– Obračun troškova po aktivnostima naglašava zna

– Unaprijed određene stope apsorpcije su jednostavnim mjerenjima kao što je sat rada mašine ili relevantan kljutroškova.

PRIRUČNIK

~ 214 ~

Troškovi se mogu klasifikovati prema ponašanju kao: fiksni, varijabilni, luvarijabilni (mješoviti) i stepenasti.

in na koji se troškvi ponašaju zavisi od „relevantnog obima“. Promjena relevantnog obima može dovesti do toga da troškovi pređu iz jedne klasifikacione

punih troškova’ uključuje direktne troškove, indirektne troškove i opšte

un troškova pruža osnovu za poređenje očekivanih i stvarnih nastalih

Zalihe se mogu procijeniti korišćenjem različitih metoda: FIFO, LIFO, prosjeka troškova ili unaprijed utvrđenog standardnog troška.

Za eksterno finansijsko izvještavanje moraju se koristiti FIFO ili ponderisani prosjek.

iti sistemi podsticanja i nagrađivanja zaposlenih. Oni ukljuanja po akordnom radu i sisteme plaćanja bonusa.

ite tehnike obračuna troškova kako bi se procijenile jedinice čitim situacijama. Obračun troškova posla ili ugovora

dodjeljivanje šifre posla specifičnom poslu i evidentiranje svih nastalih specifi

a procesa se koristi da bi se dodijelili troškovi nastali tokom procesa. Troškovi se dijele na učinak. Sistem se mora baviti i vrednovanjem gubitaka i završnog stanja rada u toku.

roškova serije uključuje korišćenje mješavine obračuna troškova posla i una troškova procesa kako bi se evidentirali troškovi i nakon toga se raspore

na jedinice proizvedene u svakoj seriji.

ki troškovi se raspodjeljuju između proizvoda koji su proizvedeni tokom istog

Nusproizvodi ne dijele zajedničke troškove ali se vrednuju po konavrijednosti umanjenoj za odvojene troškove obrade nakon tačke razdvajanja.

Centri troškova su odgovorni za troškove. Neki centri troškovproizvodnju, ostali centri troškova podržavaju proces proizvodnje (tehni

kih službi, nakon uspostavljanja recipročnog odnosa izmemoraju se rasporediti na centre troška proizvodnje.

Metode raspodjele apsorpcije opštih troškova (ili povraćaja) se odreustanovio iznos opštih troškova odjeljenja koji se mora pridodati pojedina

un troškova po aktivnostima naglašava značaj ključa za raspodjelu troškova.

ene stope apsorpcije su često praktična neophodnost, zasnovane na jednostavnim mjerenjima kao što je sat rada mašine ili relevantan klju

prema ponašanju kao: fiksni, varijabilni,

in na koji se troškvi ponašaju zavisi od „relevantnog obima“. Promjena u iz jedne klasifikacione

uje direktne troškove, indirektne troškove i opšte

ekivanih i stvarnih nastalih

itih metoda: FIFO, LIFO, ponderisanog

anje moraju se koristiti FIFO ili ponderisani prosjek.

ivanja zaposlenih. Oni uključuju

una troškova kako bi se procijenile jedinice un troškova posla ili ugovora uključuje i evidentiranje svih nastalih specifičnih

nastali tokom procesa. inak. Sistem se mora baviti i vrednovanjem gubitaka i

čuna troškova posla i una troškova procesa kako bi se evidentirali troškovi i nakon toga se raspoređuju

ji su proizvedeni tokom istog

ke troškove ali se vrednuju po konačnoj prodajnoj ke razdvajanja.

Centri troškova su odgovorni za troškove. Neki centri troškova su uključeni u proizvodnju, ostali centri troškova podržavaju proces proizvodnje (tehničke službe).

nog odnosa između njih,

aja) se određuju kako bi se ustanovio iznos opštih troškova odjeljenja koji se mora pridodati pojedinačnim

a za raspodjelu troškova.

na neophodnost, zasnovane na jednostavnim mjerenjima kao što je sat rada mašine ili relevantan ključ za raspodjelu


– Obračun troškova usluga je jedna oblast gdje obraposebnu vrijednost, jer vetradicionalno se smatra da ih je teško kontrolisati ili uti

– Kod apsorpcionog obrapojedinačnim proizvodima i ukljupovraćaj fiksnih opštih troškovpočetno/kranje stanje zaliha uklju

– Obračun marginalnih troškova troškovi se otpisuju u periodu i povarijabilnih troškova.

– Razlika između dobiti prema apsorpcionom obratroškova se usklađuje utvrperiod u vrednovanju zaliha.

– MRS 2 zahtijeva da se za eksterno izvještavanje koristi apsorpcioni obra

_____

CIPFA

6. DONOŠENJE ODLUKA

6.1. Tretman troškova

Menadžeri često slijede metod koji se zove aktivnosti. Model odluke je formalni metod za pravljenje izbora, koji kvantitativnu analizu. Akcionarima se dopadaju menadžeri koji poduzimaju one akcije koje su u najboljem interesu akcionara. Rai prezentira mu i analizira relevantne podatke koje vode do donošenja odluka.

Razmislite o odluci koju treba da donese kompanija Home Appliances Da li da reorganizuje svoj proizvodni proces da bi smanjila troškove proizvodnog rada? Radi jednostavnosti, pretpostavimo da su jedine altReorganizacija će eliminisati ljudski faktor u rukovanju materijalima. Postojelinija upošljava 20 radnika – 15 radnika upravlja mašinama, a 5 radnika rukuje materijalima. Ovih 5 radnika koji rukuje materijalimamogućnost njihovog otpuštanja bez plasati godišnje. Troškovi reorganizacije (sastoje se najveopreme) su predviđeni da budu $ne bi trebala biti mijenjana kao posljedica ove odluke. Takna predviđenu prodajnu cijenu od $iznosu od $ 50, proizvodne opšte troškove u iznosu od $iznosu od $ 2,000,000. Nosioci trošk

Pri donošenju odluka kao što je menadžeri obično koriste metod opciju između ponuđenih alternativa. U prčesto se pojavljuju koraci i kako korak 5


~ 215 ~

un troškova usluga je jedna oblast gdje obračun troškova po aktivnostima ima jer veći broj troškova pružanja usluga su opšti troškovi i

tradicionalno se smatra da ih je teško kontrolisati ili uticati na njih.

Kod apsorpcionog obračuna troškova, fiksni troškovi proizvodnje se dodaju nim proizvodima i uključeni su u trošak proizvodnje. Previsok ili prenizak

aj fiksnih opštih troškova se korektivno usklađuje u izvjetno/kranje stanje zaliha uključuje apsorbovane fiksne troškove proizvodnje.

n marginalnih troškova proizvoda uključuje samo varijabilne troškove; fiksni troškovi se otpisuju u periodu i početne/zaključne zalihe se vrednuju na nivou

u dobiti prema apsorpcionom obračunu troškova i obrače utvrđivanjem fiksnih opštih troškova koji se prenose u naredni

period u vrednovanju zaliha.

MRS 2 zahtijeva da se za eksterno izvještavanje koristi apsorpcioni obra

6. DONOŠENJE ODLUKA

esto slijede metod koji se zove model odluke za izbor između razlije formalni metod za pravljenje izbora, koji č

kvantitativnu analizu. Akcionarima se dopadaju menadžeri koji poduzimaju one akcije koje su a. Računovođa menadžerskog računovodstva radi sa menadžerom

i prezentira mu i analizira relevantne podatke koje vode do donošenja odluka.

Razmislite o odluci koju treba da donese kompanija Home Appliances – proizvoproizvodni proces da bi smanjila troškove proizvodnog rada? Radi

jednostavnosti, pretpostavimo da su jedine alternative „reorganizovati“ ili „nee eliminisati ljudski faktor u rukovanju materijalima. Postoje

15 radnika upravlja mašinama, a 5 radnika rukuje materijalima. Ovih 5 radnika koji rukuje materijalima zaposleno je po osnovu ugovora

nost njihovog otpuštanja bez plaćanja dodatnih kompenzacija. Svaki radnik rsati godišnje. Troškovi reorganizacije (sastoje se najvećim dijelom od troškova iznajmljivanja

eni da budu $ 90,000 godišnje. Predviđena proizvodnja od 25,000 komada ne bi trebala biti mijenjana kao posljedica ove odluke. Takođe, ova odluka ne bi trebalo da uti

enu prodajnu cijenu od $ 250 po komadu, direktne materijalne troškove po komadu u 50, proizvodne opšte troškove u iznosu od $ 750,000 i marketinške troškove u

2,000,000. Nosioci troškova su jedinice proizvodnje.

ri donošenju odluka kao što je „reorganizovati“ ili „ne-reorganizovati“ proces proizvodnje, no koriste metod „pet koraka“ u donošenju odluka koji je opisan

enih alternativa. U proučavanju ovog važnog prikaza, zabilježite kolikkako korak 5 – Ocjena izvedbe pruža povrat

un troškova po aktivnostima ima i broj troškova pružanja usluga su opšti troškovi i

a, fiksni troškovi proizvodnje se dodaju trošak proizvodnje. Previsok ili prenizak

ještaju o dobiti i uje apsorbovane fiksne troškove proizvodnje.

varijabilne troškove; fiksni ne zalihe se vrednuju na nivou

unu troškova i obračunu marginalnih opštih troškova koji se prenose u naredni

MRS 2 zahtijeva da se za eksterno izvještavanje koristi apsorpcioni obračun troškova.

za izbor između različitih opcija je formalni metod za pravljenje izbora, koji često uključuje i

kvantitativnu analizu. Akcionarima se dopadaju menadžeri koji poduzimaju one akcije koje su unovodstva radi sa menadžerom

proizvođač usisivača: proizvodni proces da bi smanjila troškove proizvodnog rada? Radi

ne-reorganizovati“. e eliminisati ljudski faktor u rukovanju materijalima. Postojeća proizvodna

15 radnika upravlja mašinama, a 5 radnika rukuje materijalima. zaposleno je po osnovu ugovora koji sadrže i

anja dodatnih kompenzacija. Svaki radnik radi po 1,000 im dijelom od troškova iznajmljivanja

ena proizvodnja od 25,000 komada ova odluka ne bi trebalo da utiče

250 po komadu, direktne materijalne troškove po komadu u 750,000 i marketinške troškove u

proces proizvodnje, onošenju odluka koji je opisan da bi izabrali

avanju ovog važnog prikaza, zabilježite koliko Ocjena izvedbe pruža povratne informacije o

aktivnostima preduzetim u prethodnim koracima. Povratna informacija može uticati na budupredviđanja, sam metod predviđanja, model donošenja odluka ili implementaciju.

Relevantni troškovi i relevantni prihodi

Veliki dio ovog odjeljka fokusira se na korak 3. Posekoncepte relevantnih troškova i relevantnih prihoda pri izboru izmetroškovi i relevantni prihodi su oni se razlikuju u alternativnim kursevima dionica koje se razmatradefinicije da bi ona bila relevantna suoni se moraju razlikovati u alternativnim kursevima akcije. Mi zato što je svaki posao odlučivan

može učiniti da bi se promijenila prošlost.

razlikovati između pojedinih alternativa. Zašto? Zato što troškovi i prihodi koji se ne razlikuju neće biti važni i prema tome neće uticati na odluku koja se dokakvu razliku će akcija napraviti?

Prikaz 15. * Metod donošenja odluka u pet koraka za Home Appliances

Prvi korak:

Osigurati

informacije

Istorijski Druge

trošak informac.

Drugi korak:

Predvidjeti

buduće

troškove

Posebna

predviđanja

Treći korak

Izabrati

alternative

Četvrti korak

Implementacija odluke

Peti korak: Ocjena uspješnosti da

PRIRUČNIK

~ 216 ~

duzetim u prethodnim koracima. Povratna informacija može uticati na buduđanja, model donošenja odluka ili implementaciju.

Relevantni troškovi i relevantni prihodi

Veliki dio ovog odjeljka fokusira se na korak 3. Posebno ovaj odjeljak se koncentrišekoncepte relevantnih troškova i relevantnih prihoda pri izboru između alternativa.

su oni očekivani budući troškovi i očekivani budu

se razlikuju u alternativnim kursevima dionica koje se razmatraju. Dva kljudefinicije da bi ona bila relevantna su: a) troškovi i prihodi moraju se pojaviti u buduoni se moraju razlikovati u alternativnim kursevima akcije. Mi ćemo se fokusirati na budu

ivanja vezan za izbor kurseva akcije u budućnosti. Ništa se ne

initi da bi se promijenila prošlost. Takođe, budući troškovi i prihodi moraju se u pojedinih alternativa. Zašto? Zato što troškovi i prihodi koji se ne razlikuju

ažni i prema tome neće uticati na odluku koja se donosi. Ključno pitanje je uvijek e akcija napraviti?

Metod donošenja odluka u pet koraka za Home Appliances (Lit. b

Istorijski trošak rada je $ 14 po satu. Nedavni pregovori su povećali primanja zaposlenih za $ 2 po satu tako da rada biti $ 16 po satu. Reorganizacijom proizvodnih operacija se očekuje smanjenje broja radnika sa 20 na 15 i to otpuštanjem 5 radnika koji rukuju materijalom

Koristeći inforamcije date u prvom koraku zajedno sa procjenom mogućnosti kao osnovu za predviđtroškova rada. U skladu sa alternativom postojepredviđeni troškovi su $ 640,000 (20 radnika x 2,000 sati x $ 16 po satu) a u skladu sa alternativom nove organizacije predvitroškovi će biti $ 480,000 ($ 15 radnika x 2,000 sati x $16 po satu. Predviđeni troškovi reorganizacije su $

Izvršeno je poređenje predviđene koristi od razliu drugom koraku (ušteda od otpuštanja radnika koji rukuju materijalom, 5 radnika x 2,000 sati x $ 16 po uzeti u obzir troškovi reorganizacije ($$ 90,000) zajedno sa drugim razmatranjima (kao što je efekat na moral radnika) . Menadžment je odabrao alternativu reorganizacije.

Menadžment implementira odluku donijetu u tretako što vrši reorganizaciju proizvodnih operacija.

Ocjena uspješnosti implementacije odluke u čosigurava povratnu spregu kao peti korak koja se kasnije ponavlja, bilo cijela ili u djelovima. Stvarni rezultati pokazuju da su novi troškovi rada $ 540,000 radije nego predvi

duzetim u prethodnim koracima. Povratna informacija može uticati na buduća anja, model donošenja odluka ili implementaciju.

bno ovaj odjeljak se koncentriše na u alternativa. Relevantni

ekivani budući prihodi koji ju. Dva ključna aspekta ove

a) troškovi i prihodi moraju se pojaviti u budućnosti i b) emo se fokusirati na budućnost

ja vezan za izbor kurseva akcije u budućnosti. Ništa se ne

i troškovi i prihodi moraju se u pojedinih alternativa. Zašto? Zato što troškovi i prihodi koji se ne razlikuju

čno pitanje je uvijek –

(Lit. br. 1 str. 447)

14 po satu. Nedavni pregovori su 2 po satu tako da će troškovi

rada biti $ 16 po satu. Reorganizacijom proizvodnih operacija se ika sa 20 na 15 i to otpuštanjem 5

i inforamcije date u prvom koraku zajedno sa nosti kao osnovu za predviđanje budućih

skladu sa alternativom postojeće organizacije, 640,000 (20 radnika x 2,000 sati x $ 16

po satu) a u skladu sa alternativom nove organizacije predviđeni 15 radnika x 2,000 sati x $16 po

troškovi reorganizacije su $ 90,000 za godinu.

ene koristi od različitih alternativa puštanja radnika koji rukuju

16 po satu = $ 160,000) i 90,000) zajedno sa

drugim razmatranjima (kao što je efekat na moral radnika) . Menadžment je odabrao alternativu reorganizacije.

ementira odluku donijetu u trećem koraku tako što vrši reorganizaciju proizvodnih operacija.

Ocjena uspješnosti implementacije odluke u četvrtom koraku osigurava povratnu spregu kao peti korak koja se kasnije ponavlja, bilo cijela ili u djelovima. Stvarni rezultati pokazuju da su novi troškovi rada $ 540,000 radije nego predviđeni


bi se osigurala povratna sprega

Kvalitativne i kvantitativne relevantne informacije

Posljedice alternativa dijele se na dfaktori su rezultati koji se mjere u numerišto znači da se mogu izraziti u finansijskim terminima. Primjeri ukljumaterijala, direktne proizvodne troškove rada i marketing. Drugi kvantinefinansijski što znači da se oni mogu mjeriti numeriterminima. Smanjenje vremena za razvoj novog proizvoda za proizvodnu kompaniju kao i procenat tačnosti slijetanja aviona za aviofaktora. Kvalitativni faktori su rezultatPrimjer za to je moral zaposlenih.

Analiza relevantnih troškova generalno potencira kvantitativne faktore koji mogu biti izražefinansijskim terminima. Ali samo zbog toga što kvalitativni faktori i kvantitativni nefinansijski faktori ne mogu biti mjereni na jednostavan nanijesu važni. Menadžeri moraju povremeno dati veApplinces bi želio da detaljno razmotri negativne efekte otpuštanja radnika koji rukuju materijalima na moral radnika, kvalitativni faktor, prijeIzmjenjivanje nefinansijskih i finansijskih rajednostavno. Prikaz 11-3 sažima klju

6.2. CVP – Analiza trošak – obim

U ovom dijelu se bliže pojašnjavaju situacije o ponašaju troškova i pokazuje kako se primjenjuje pri donošenju odluka. Analiza trošak CVP) je tehnika koja koristi teoriju ponašanja troškova za utvrkojem nema ni dobitka ni gubitka (nivo prelomne tainformacija za menadžment jer menadžeri treba da znaju minimalni nivo aktivnosti koji treba ostvariti da preduzeće ne bi pravilo gubitke.

CVP analiza se takođe može koristiti za predviaktivnosti na osnovu pretpostavaktivnosti.

Troškovi, obim i dobitak

Analiza trošak-obim-dobitak (CVP) predstavlja tehniku analize nadobitka pri promjeni obima proizvodnje i prodaje. Ona se takotačke.

CVP analiza pretpostavlja da su prodajne cijene i varijabilni troškovi konstantni po jedinici za svaki obim prodaje, a da fiksni troškovi ostaju isti za svaki nivo aktivnosti.


~ 217 ~

troškovi od $ 480,000 zbog niske produktivnosti rada u proizvodnji koja je manja od očekivane. Početne ili istorijske informacije mogu pomoći menadžerima kod donošenja boljih sljedećih procjena i to omogućuje više vremena za uAlernativno, menadžeri mogu unaprijediti implementaciju putem, na primjer, obuke radnika ili bolje kontrole.

Kvalitativne i kvantitativne relevantne informacije

Posljedice alternativa dijele se na dvije šire kategorije: kvantitavne i kvalitativne. su rezultati koji se mjere u numeričkom smislu. Neki kvantitativni faktori su finansijski, i da se mogu izraziti u finansijskim terminima. Primjeri uključuju direktne troškove

materijala, direktne proizvodne troškove rada i marketing. Drugi kvantii da se oni mogu mjeriti numerički, ali se ne mogu izraziti finansijskim

terminima. Smanjenje vremena za razvoj novog proizvoda za proizvodnu kompaniju kao i nosti slijetanja aviona za avio-kompaniju su primjeri kvantitativnih nefinansijskih

su rezultati koji ne mogu biti mjereni u numeriPrimjer za to je moral zaposlenih.

Analiza relevantnih troškova generalno potencira kvantitativne faktore koji mogu biti izražeterminima. Ali samo zbog toga što kvalitativni faktori i kvantitativni nefinansijski

faktori ne mogu biti mjereni na jednostavan način u finansijskim terminima, to ne znasu važni. Menadžeri moraju povremeno dati veći značaj ovim faktorima. Na

Applinces bi želio da detaljno razmotri negativne efekte otpuštanja radnika koji rukuju materijalima na moral radnika, kvalitativni faktor, prije izbora alternative

skih i finansijskih razmatranja je u svakom sluč3 sažima ključna svojstva relevantnih informacija.

obim dobitak

U ovom dijelu se bliže pojašnjavaju situacije o ponašaju troškova i pokazuje kako se nošenju odluka. Analiza trošak – obim – dobitak (cost –

je tehnika koja koristi teoriju ponašanja troškova za utvrđivanje nivoa aktivnosti na kojem nema ni dobitka ni gubitka (nivo prelomne tačke aktivnosti). Ovo je zna

formacija za menadžment jer menadžeri treba da znaju minimalni nivo aktivnosti koji treba e ne bi pravilo gubitke.

e može koristiti za predviđanje nivoa dobitka pri razliaktivnosti na osnovu pretpostavke da troškovi i prihodi imaju linearnu vezu sa nivoom

(CVP) predstavlja tehniku analize načina promjene troškova i dobitka pri promjeni obima proizvodnje i prodaje. Ona se takođe naziva anal

CVP analiza pretpostavlja da su prodajne cijene i varijabilni troškovi konstantni po jedinici za svaki obim prodaje, a da fiksni troškovi ostaju isti za svaki nivo aktivnosti.

0,000 zbog niske produktivnosti rada u ekivane. Početne ili istorijske

i menadžerima kod donošenja boljih uje više vremena za učenje.

i implementaciju putem, na primjer, obuke radnika ili bolje kontrole.

ne i kvalitativne. Kvantitativni kom smislu. Neki kvantitativni faktori su finansijski,

čuju direktne troškove materijala, direktne proizvodne troškove rada i marketing. Drugi kvantitativni faktori su

ki, ali se ne mogu izraziti finansijskim terminima. Smanjenje vremena za razvoj novog proizvoda za proizvodnu kompaniju kao i

primjeri kvantitativnih nefinansijskih meričkom smislu.

Analiza relevantnih troškova generalno potencira kvantitativne faktore koji mogu biti izraženi terminima. Ali samo zbog toga što kvalitativni faktori i kvantitativni nefinansijski

in u finansijskim terminima, to ne znači da aktorima. Na primjer, Home

Applinces bi želio da detaljno razmotri negativne efekte otpuštanja radnika koji rukuju izbora alternative „reorganizovati“. je u svakom slučaju rijetko kada

U ovom dijelu se bliže pojašnjavaju situacije o ponašaju troškova i pokazuje kako se volume – profit –

ivanje nivoa aktivnosti na ke aktivnosti). Ovo je značajna

formacija za menadžment jer menadžeri treba da znaju minimalni nivo aktivnosti koji treba

anje nivoa dobitka pri različitim nivoima ke da troškovi i prihodi imaju linearnu vezu sa nivoom

ina promjene troškova i e naziva analiza prelomne

CVP analiza pretpostavlja da su prodajne cijene i varijabilni troškovi konstantni po jedinici za

Troškovi po jedinici i obim

Kako preduzeće proizvodi i prodaje više autputa tokom perioda, njegov dobitak povećavati. To je djelimično rezultat rasta prihoda od prodaje uslTo je djelimično i rezultat smanjenja troškova po jedinici. Kako se obim proizvodnje i prodaje povećava, smanjuju se fiksni troškovi po jedinici jer se isti iznos fiksnih troškova dijeli na vebroj jedinica.

Primjer br. 2

Preduzeće proizvodi i prodaje jedan proizvod. Varijabilni trošak je 6 11 € po jedinici. Fiksni troškovi izn

Moguće je izmjeriti trošak po jedinici i dobitak po jedinici za razliprodaje. Sljedeća tabela prikazuje ukupne troškove, prihode i dobitak, kao i troškove, prihod i dobitak po jedinici za različite nivoe prod

Varijabilni troškoviFiksni troškovi

Ukupni troškovi

Prihod od prodaje

Dobitak 10.000 jedinica 15.000 jedinica 20.000 jedinica

Varijabilni troškoviFiksni troškovi

Ukupni troškovi

Prihod od prodaje

Dobitak Kako se povećava obim prodaje, trošak po jedinici opada, a dobitak po jedinici raste. To je zbog toga što se fiksni trošak po jedinici smanjuje sa povevarijabilni troškovi po jedinici i prodajna prodaje. Da bi se analiziralo kako se dobitak i troškovi mijenjaju sa promjenom obima prodaje, može se usvojiti pristup marginalnih troškova. On podrazumijeva izrasvaki obim prodaje, a potom odbijanje fiksnih troškova da bi se dobio iznos dobitka.

PRIRUČNIK

~ 218 ~

prodaje više autputa tokom perioda, njegov dobitak no rezultat rasta prihoda od prodaje usljed povećanja obima prodaje.

no i rezultat smanjenja troškova po jedinici. Kako se obim proizvodnje i prodaje smanjuju se fiksni troškovi po jedinici jer se isti iznos fiksnih troškova dijeli na ve

e proizvodi i prodaje jedan proizvod. Varijabilni trošak je 6 €, a proizvod se prodaje za € po jedinici. Fiksni troškovi iznose 40.000 € mjesečno.

e je izmjeriti trošak po jedinici i dobitak po jedinici za različite obime proizvodnje i a tabela prikazuje ukupne troškove, prihode i dobitak, kao i troškove, prihod i

ite nivoe prodaje.

10.000 jedinica €

15.000 jedinica €

20.000 jedinica

Varijabilni troškovi 60.000 90.000 120.000Fiksni troškovi 40.000 40.000

Ukupni troškovi

100.000

130.000 160.000Prihod od prodaje 110.000 165.000 220.000

10.000

35.000

10.000 jedinica 15.000 jedinica 20.000 jedinica 10.000

jedinica € 15.000

jedinica € 20.000

jedinica Varijabilni troškovi 6,0 6,00

Fiksni troškovi 4,0 2,67

Ukupni troškovi

10,0

8,67 Prihod od prodaje 11,0 11,00

1,0

2,33

ava obim prodaje, trošak po jedinici opada, a dobitak po jedinici raste. To je zbog toga što se fiksni trošak po jedinici smanjuje sa povećanjem obima, dok s druge strane, varijabilni troškovi po jedinici i prodajna cijena po jedinici ostaju isti pri svakom obimu

Da bi se analiziralo kako se dobitak i troškovi mijenjaju sa promjenom obima prodaje, može se usvojiti pristup marginalnih troškova. On podrazumijeva izračunavanje ukupne kontribucije za

rodaje, a potom odbijanje fiksnih troškova da bi se dobio iznos dobitka.

prodaje više autputa tokom perioda, njegov dobitak će se ćanja obima prodaje.

no i rezultat smanjenja troškova po jedinici. Kako se obim proizvodnje i prodaje smanjuju se fiksni troškovi po jedinici jer se isti iznos fiksnih troškova dijeli na veći

€, a proizvod se prodaje za

ite obime proizvodnje i a tabela prikazuje ukupne troškove, prihode i dobitak, kao i troškove, prihod i

20.000 jedinica €

120.000 40.000

160.000 220.000

60.000

20.000 jedinica €

6,0 2,0

8,0

11,0

3,0

ava obim prodaje, trošak po jedinici opada, a dobitak po jedinici raste. To je anjem obima, dok s druge strane,

cijena po jedinici ostaju isti pri svakom obimu

Da bi se analiziralo kako se dobitak i troškovi mijenjaju sa promjenom obima prodaje, može se unavanje ukupne kontribucije za

rodaje, a potom odbijanje fiksnih troškova da bi se dobio iznos dobitka.


Prihod od prodaje 110.000Varijabilni troškovi 60.000

Kontribucija 50.000

Fiksni troškovi 40.000

Dobitak 10.000

Procjena budućeg dobitka CVP analiza se može koristiti za procjenu Primjer br. 3

ZIK d.o.o. proizvodi i prodaje jedan proizvod. Budžetirana prodaja za sl40.000 jedinica. Proizvod se prodaje za 18 €. Varijabilni troškovi proizvodnje i prodaje su:

Direktan materijal

Opšti varijabilni troškovi proizvodnjeOpšti varijabilni troškovi prodaje

Fiksni troškovi su procijenjeni za sl

Opšti fiksnTroškovi administracijeFiksni troškovi prodaje

Potrebno je: Izračunati očekivani dobitak za tu godinu Rješenje

Varijabilni trošak po jedinici = (2,40Kontribucija po jedinici = Prodajna cijena = 18 € -

Budžetirana kontribucija (40.000 jedinica x 8,85 Budžetirani fiksni troškovi

Oč


~ 219 ~

€ € € € € po jedinici po jedinici po jedinici

110.000 11,0 165.000 11,0 220.000 60.000 6,00 90.000 6,0 120.000

50.000

5,00

75.000

5,0

100.000

40.000 ______ 40.000 ______ 40.000

10.000

______

35.000

______

60.000

CVP analiza se može koristiti za procjenu budućeg dobitka

ZIK d.o.o. proizvodi i prodaje jedan proizvod. Budžetirana prodaja za sljedeć

Varijabilni troškovi proizvodnje i prodaje su:

Direktan materijal Direktan rad

Opšti varijabilni troškovi proizvodnje Opšti varijabilni troškovi prodaje

2,405,000,501,25

jenjeni za sljedeću godinu u sljedećim iznosima:

Opšti fiksni troškovi proizvodnje Troškovi administracije Fiksni troškovi prodaje

80.00060.00090.000

230.000

ekivani dobitak za tu godinu

Varijabilni trošak po jedinici = (2,40 + 5,00 + 0,50 + 1,25) € = 9,15 € po jedinici = Prodajna cijena - Varijabilni trošak po jedinici

9,15 € = 8,85 €

Budžetirana kontribucija (40.000 jedinica x 8,85 €)

Budžetirani fiksni troškovi Očekivani dobitak

354.000230.000124.000

€ po jedinici po jedinici po jedinici

11,0 6,0

5,0

______

______

edeću godinu iznosi

€ 2,40 5,00 0,50 1,25

€ 80.000 60.000 90.000

230.000

€ 354.000 230.000 124.000

Analiza prelomne tačke Prelomna tačka je obim prodaje pri kojem je preduzeostvaruje ni gubitak ni dobitak. U prelomnoj taprihodima. Izračunavanje prelomne tamora biti minimalni obim prodaje da bi se izbjegao gubitak u tom periodu. U Prelomnoj tački ukupna kontribucija je tariječima, u prelomnoj tački: Ukupna kontribucija = Fiksni troškoviStoga se prelomna tačka u jedinicama prodaje može izra

Prelomna ta

Primjer br. 4

Preduzeće proizvodi i prodaje jedan proizvod po cijeni od 15 varijabilni trošak po jedinici 7 €. O500.000 €. Potrebno je: Kolika je prelomna tačka u jedinicama koliKolika bi bila prelomna tačka ako bi fiksni troškovi porasli na 540.000 Kolika bi bila prelomna tačka ako su fiksni troškovi 500.000 jedinici porastu na 9 €? Rješenje

Zadatak 1: Kontribucija po jedinici = 15 Fiksni troškovi = 500.000 Prelomna tačka = 500.000Zadatak 2 Kontribucija po jedinici = 8 Prelomna tačka = 540.000 Zadatak 3: Kontribucija po jedinici = 15 Fiksni troškovi = 500.000 Prelomna tačka = 500.0 Marža sigurnosti Razlika između budžetiranog obima prodaje i obima prodaje u prelomnoj tanazivom marža (margina) sigurnosti. To je mprije nego što preduzeće počne da ostvaruje gubitak. Velika marža sigurnostirizik ostvarivanja gubitka, dok mala marža sigurnosti može ukazivati na priligubitka. Ona, stoga, ukazuje na osjetljivost preduze Obično se izražava kao procenat budžetirane prodaje.

PRIRUČNIK

~ 220 ~

ka je obim prodaje pri kojem je preduzeće tačno na „granici“, to jest ono ne gubitak ni dobitak. U prelomnoj tački ukupni troškovi su jednaki ukupnim

unavanje prelomne tačke može biti korisno za menadžment jer pokazuje koliki mora biti minimalni obim prodaje da bi se izbjegao gubitak u tom periodu.

ki ukupna kontribucija je tačno dovoljna za pokriće fiksnih troškova. Drugim

Fiksni troškovi ka u jedinicama prodaje može izračunati na sljedeći način:

Prelomna tačka = jaKontribuci

Fiksni

pojedinci

troškovi

e proizvodi i prodaje jedan proizvod po cijeni od 15 € po jedinici pri €. Očekuje se da će u sljedećoj godini fiksni troškovi iznositi

ka u jedinicama količine? ka ako bi fiksni troškovi porasli na 540.000 €? čka ako su fiksni troškovi 500.000 €, ali varijabilni troškovi po

ontribucija po jedinici = 15 € - 7 € = 8 €. Fiksni troškovi = 500.000 €

ka = 500.000 € / 8 € po jedinici = 62.500 jedinica Zadatak 2 Kontribucija po jedinici = 8 €. Fiksni troškovi = 540.000 €

ka = 540.000 € / 8 € po jedinici = 67.500 jedinica ontribucija po jedinici = 15 € - 9 € = 6 €.

Fiksni troškovi = 500.000 € ka = 500.000 € / 6 € po jedinici = 83.333 jedinica

u budžetiranog obima prodaje i obima prodaje u prelomnoj tačnazivom marža (margina) sigurnosti. To je mjera u kojoj prodaja može pasti ispod budžetirane

čne da ostvaruje gubitak. Velika marža sigurnostirizik ostvarivanja gubitka, dok mala marža sigurnosti može ukazivati na priligubitka. Ona, stoga, ukazuje na osjetljivost preduzeća na pad tražnje.

izražava kao procenat budžetirane prodaje.

no na „granici“, to jest ono ne ki ukupni troškovi su jednaki ukupnim

ke može biti korisno za menadžment jer pokazuje koliki

e fiksnih troškova. Drugim

i način:

€ po jedinici pri čemu je oj godini fiksni troškovi iznositi

€, ali varijabilni troškovi po

u budžetiranog obima prodaje i obima prodaje u prelomnoj tački poznata je pod era u kojoj prodaja može pasti ispod budžetirane

ne da ostvaruje gubitak. Velika marža sigurnosti ukazuje na nizak rizik ostvarivanja gubitka, dok mala marža sigurnosti može ukazivati na prilično visok rizik


Primjer Budžetirana prodaja : 80.000 jedinicaProdajna cijena : 8 Varijabilni troškovi : 4 Fiksni troškovi : 200.000

Obim u prelomnoj tački

Marža sigurnosti = (80.000 U ovom primjeru, marža sigurnosti djeluje priligotovo 40% manja od budžetirane da bi preduze

7. Mjerenje uspješnosti poslovanja

Odabir među različitim pokazateljima p

Ovaj dio uzima u obzir korak 1 dizajniranja raopisivanjem četiri pokazatelja uobiorganizacije. Ilustrujemo ove pokazatelje koriste

Hospitality Inns posjeduje i vodi tri hotela sumira podatke svakog hotela za 2000. godinu. Za sada, Hosipitdugoročna zaduženja kompanije na tri zasebna hotela. Primjer 23Orleansu pravi najvišu operativnu dobit, $Francisco $ 240,000. Ali, da li je upore„najuspješniji“? Glavna slabost uporeinvesticije u svaki hotel. Investicija se odndobiti. Pitanje nije kolika je dobit sama po sebi, nego koliko je velika u odnosu na investiciju napravljenu da bi se zaradila.

Tri pristupa uključuju investicije u pokazatelje poslovanja: povrat od investiranja, rezidualnu dobit i ekonomska dodatna vrijednost.

Prikaz 16. *Godišnji finansijski podaci za Hospitality Inns za 2000. godinu (u hiljadama)

Zarade hotela

Varijabilni troškovi hotela Fiksni troškovi hotela

Operativna dobit hotela Troškovi kamata na dugoročne

kredite od 10%


~ 221 ~

Budžetirana prodaja : 80.000 jedinica Prodajna cijena : 8 € Varijabilni troškovi : 4 € po jedinici

troškovi : 200.000 € godišnje

ki = jedinica000.50)48(

000.200 =−

Marža sigurnosti = (80.000 - 50.000) jedinica= 30.000 jedinica ili 37,5% budžeta U ovom primjeru, marža sigurnosti djeluje prilično velika jer stvarna prodaja mora da bude gotovo 40% manja od budžetirane da bi preduzeće ostvarilo gubitak.

je uspješnosti poslovanja – performanse

Odabir među različitim pokazateljima poslovanja

Ovaj dio uzima u obzir korak 1 dizajniranja računovodstveno baziranih pokazatelja poslovanja ri pokazatelja uobičajeno korišćenih za vrednovanje poslovanja po

ove pokazatelje koristeći primjer Hospitality Innsa.

Hospitality Inns posjeduje i vodi tri hotela u San Franciscu, Chicagu i New Orlenansu.sumira podatke svakog hotela za 2000. godinu. Za sada, Hosipitality Inns ne alocira ukupna

na zaduženja kompanije na tri zasebna hotela. Primjer 23-1 naznačava da hotel u New Orleansu pravi najvišu operativnu dobit, $ 510,000, u poređenju sa Chicago $

240,000. Ali, da li je upoređenje odgovarajuće? Je li hotel u New Orlenasu ? Glavna slabost upoređivanja same operativne dobiti je ignorisanje veli

investicije u svaki hotel. Investicija se odnosi na izvore ili imovinu korišćje dobit sama po sebi, nego koliko je velika u odnosu na investiciju

uju investicije u pokazatelje poslovanja: povrat od investiranja, rezidualnu dobit i ekonomska dodatna vrijednost. Četvrti pristup mjeri povrat od prodaje.

*Godišnji finansijski podaci za Hospitality Inns za 2000. godinu (u hiljadama)

San Francisko

Hotel (1)

Chicago Hotel

(2)

New Orleans Hotel

(3)

$ 1.200.000

$ 1.400.000 $ 3.185.000 310,00 375,000 995,000

650,000 725,000 1,680,000$ 240,000 $ 300,000 $ 510,000

čne -

-

no velika jer stvarna prodaja mora da bude

performanse

unovodstveno baziranih pokazatelja poslovanja poslovanja pojedine

u San Franciscu, Chicagu i New Orlenansu. Primjer ality Inns ne alocira ukupna

čava da hotel u New sa Chicago $ 300,000 i San

e? Je li hotel u New Orlenasu ivanja same operativne dobiti je ignorisanje veličine

osi na izvore ili imovinu korišćene za stvaranje je dobit sama po sebi, nego koliko je velika u odnosu na investiciju

uju investicije u pokazatelje poslovanja: povrat od investiranja, rezidualnu povrat od prodaje.

*Godišnji finansijski podaci za Hospitality Inns za 2000. godinu (u hiljadama)

Ukupno (4) =

(1)+(2)+(3)

3.185.000

$ 5.785.000

995,000 1,680,00 1,680,000 3.055,000

510,000 1,055,000

-

450,000

Dobit prije oporezivanja Porez na dobit 30%

Neto dobit Neto knjigovodstvena

vrijednost za 2000. godinu Tekuća imovina

Dugoročna imovina Ukupna imovina Tekuće obaveze

Dugoročni krediti Vlasništvo dioničara

Ukupne obaveze i vlasništvodioničara

Povrat od investiranja Povrat od investiranja (POI)računovodstvenim pokazateljem investiranja.

Povrat od investiranja (POI) =

Povrat od investiranja je najpopularniji pristup inkorporiranja investicione baze u pokazatelje poslovanja. POI je konceptualan nastup zato jer stapa sve sastojke profitabilnosti (zaradu, troškove i investicije) u jedan procenat. Može biti poreunutar ili van kompanije. Kao svaki pojedini pokazatelj ppažljivo i u sklopu sa drugim pokazateljima poslovanja. POI se, takođe, naziva i računovodstvena stopa povrata ili akrualna rapovrata. Menadžeri obično koriste izraz POI kad vrednuju poslovanje odjela ili podjedinice, a akrualna računovodstvena stopa povrata kad vrednuju projekat. Kompanije se razlikuju po tome kako definisati dijeljenik (dobit) i djelitelj (investiciju) POI izrakompanije koriste operativnu dobit za doporezivanja. Neke kompanije koriste ukupnu imovinu kao djelitelja. Druge, opet, ukupnu imovinu minus tekuće obaveze. Uzmimo u obzir POI tri hotela. Za izradijeljenika i ukupnu imovinu svakog hotela za djelitelja.

Hotel

San Francisco

Chicago

New Orleans

Koristeći ove POI brojeve, čini se da hotel u San Francisku pravi najbolju korist od svoje ukupne imovine.

PRIRUČNIK

~ 222 ~

- - - - - -

$ 400,000 $ 500,000 $ 660,000600,000 1,500,000 2.340,000

$ 1,000,000 $ 2,000,000 $ 3,000,000$ 50,000 $ 150,000 $ 300,000

- - - -

Ukupne obaveze i vlasništvo

Povrat od investiranja (POI) je računovodstveni pokazatelj dobiti podijeljen sa unovodstvenim pokazateljem investiranja.

Povrat od investiranja (POI) = aInvesticij

Dobit

najpopularniji pristup inkorporiranja investicione baze u pokazatelje poslovanja. POI je konceptualan nastup zato jer stapa sve sastojke profitabilnosti (zaradu, troškove i investicije) u jedan procenat. Može biti poređan sa stopom povrata na druge prilikeunutar ili van kompanije. Kao svaki pojedini pokazatelj poslovanja, POI treba biti korišpažljivo i u sklopu sa drugim pokazateljima poslovanja.

čunovodstvena stopa povrata ili akrualna računovodstvena stopa no koriste izraz POI kad vrednuju poslovanje odjela ili podjedinice, a

unovodstvena stopa povrata kad vrednuju projekat. Kompanije se razlikuju po tome jeljenik (dobit) i djelitelj (investiciju) POI izračunavanja. Na

dobit za dijeljenik. Druge kompanije koriste dobit nakon oporezivanja. Neke kompanije koriste ukupnu imovinu kao djelitelja. Druge, opet, ukupnu

Uzmimo u obzir POI tri hotela. Za izračunavanje koristimo operativnu dobit svakog hotela za jeljenika i ukupnu imovinu svakog hotela za djelitelja.

Operativni prihod +

Ukupna imovina

= POI

$240,000 $1,000,000 = 300,000 + 2,000,000 = 510,000 + 3,000,000 =

čini se da hotel u San Francisku pravi najbolju korist od svoje

- 600,000 - 180,000 - $ 420,000

660,000 $ 1.560,000 2.340,000 4,440,000 3,000,000 $ 6,000,000

300,000 $ 500,000 - 4,500,000 - 1,000,000

$ 6,000,000

unovodstveni pokazatelj dobiti podijeljen sa

najpopularniji pristup inkorporiranja investicione baze u pokazatelje poslovanja. POI je konceptualan nastup zato jer stapa sve sastojke profitabilnosti (zaradu,

an sa stopom povrata na druge prilike, oslovanja, POI treba biti korišćen

čunovodstvena stopa no koriste izraz POI kad vrednuju poslovanje odjela ili podjedinice, a

unovodstvena stopa povrata kad vrednuju projekat. Kompanije se razlikuju po tome unavanja. Na primjer, neke

jeljenik. Druge kompanije koriste dobit nakon oporezivanja. Neke kompanije koriste ukupnu imovinu kao djelitelja. Druge, opet, ukupnu

unavanje koristimo operativnu dobit svakog hotela za

= POI

24% 15% 17%

ini se da hotel u San Francisku pravi najbolju korist od svoje


Pretpostavimo da vrh menadžmenta u Hospitaly Inns prihvata cilj POI od 30% za hotel u San Francisku. Kako ovaj povrat može biti ostvaren? DuPoint metod ilustruje sadašnju situaciju i tri alternative. Druge alternative kao što je povedolaru ukupne imovine i operativnu dobit po dolaru od zarade. Zarada x Operativni prihoUkupna imovina Zarada

Sadašnja situacija 000,000,1$

1,200,000$

Alternative 1. Smanjenje imovine

(potraživanja)

zadržavajući zaradu 800$

1,200,00$

i operativnu dobit po dolaru od zarade konstantnim B. Povećanje zarade (kroz veću cijenu sobe)

zadržavajući imovinu i 000.1$

1,500,00$

operativni dobit po dolaru zarade konstantnim C. Smanjenje troškova

(kroz, recimo, efikasno održavanje) radi povećanja operativne

dobiti po dolaru zarade, 000.1$

1,200,00$

zadržavajući zaradu i imovinu konstantnim POI naglašava benefite koje menadžeri mogu dobiti smanjenjem svojih investicija u tekudugoročnoj imovini. Neki menadžeri su svjesni potrebe da jakontrolišu troškove, ali obraćaju malo pažnjebaze investiranja smanjuje neiskorištenu gotovinu, upravljajuispravan nivo zaliha i trošeći pažljivo dugoro

Rezidualna dobit

Rezidualni prihod (RP) je računovodstveni pokazatelj dobiti minus zahtijevani dolar povrata na računovodstveni pokazatelj investiranja.

Rezidualna dobit (RD) = Dobit -


~ 223 ~

Pretpostavimo da vrh menadžmenta u Hospitaly Inns prihvata cilj POI od 30% za hotel u San može biti ostvaren? DuPoint metod ilustruje sadašnju situaciju i tri

alternative. Druge alternative kao što je povećavanje cijene sobe može povedolaru ukupne imovine i operativnu dobit po dolaru od zarade.

Operativni prihod = Operativni prihod Zarada Ukupna imovina

x =1,200,000$

240,000$ 1.20 x 0.20 = 0,24 ili 24%

000,800

1,200,00 x

1,200,000$

240,000$ = 1,50 x 0,20 = 0,30 ili 30%

000,000

1,500,00 x

1,500,000$

300,000$ = 1,50 x 0,20 = 0,30 ili 30%

000,000

1,200,00 x

1,200,000$

300,000$ = 1,20 x 0,25 = 0,30 ili 30%

POI naglašava benefite koje menadžeri mogu dobiti smanjenjem svojih investicija u tekunoj imovini. Neki menadžeri su svjesni potrebe da jače povećaju zaradu ili da

ćaju malo pažnje na smanjenje baze investiranjabaze investiranja smanjuje neiskorištenu gotovinu, upravljajući uplatama mudro, odre

i pažljivo dugoročnu imovinu.

čunovodstveni pokazatelj dobiti minus zahtijevani dolar povrata na unovodstveni pokazatelj investiranja.

(Zahtijevna stopa povrata x Investiranje)

Pretpostavimo da vrh menadžmenta u Hospitaly Inns prihvata cilj POI od 30% za hotel u San može biti ostvaren? DuPoint metod ilustruje sadašnju situaciju i tri

avanje cijene sobe može povećati i zaradu po

0,30 ili 30%

0,30 ili 30%

0,30 ili 30%

POI naglašava benefite koje menadžeri mogu dobiti smanjenjem svojih investicija u tekućoj ili povećaju zaradu ili da

na smanjenje baze investiranja. Reduciranjem i uplatama mudro, određujući

unovodstveni pokazatelj dobiti minus zahtijevani dolar povrata na

Zahtijevana stopa povrata pomnožena sa investiranjem, takoinvestiranja. Imputirani troškovipriznati prema akrualnim računovodstvenim procedurama. Korišnastojanje da se postignu što tačinvestiranje uzme u obzir pokazateljima poslovanja, impredstavljaju prihvatljive troškove ili povrat odložen kao rezultat vezan za investiranje radije nego povrat zarade u nekakizračunavanju RD, zahtijevana stopa povrata od 12%, korišimputiranih troškova investiranja može ukljufinansiran iz dugoročnog kredita.

Pretpostavimo da se svaki hotel susrdobit za svaki hotel kao operativnu dobit hotela minus zahtijevana stopa povrata od 12% ukupne imovine hotela:

Hotel Operativna Zaht dobit - San Francisco $ 240,000 - $ Chicago $ 300,000 - $ New Orleans $510,000 - $ 360,000 (12% x $

Prema datih 12% zahtijevanog povrata, hotel u New Orleansu posluje najbolje u smislu RD.

Neke kompanije daju prednost pokazateljima RD jer se menadžeri koncentrišu na maksimiranje apsolutnog iznosa (dolara od RD) prije nego na procenat (povrat odmaksimiranja RD znači da sve dotle dok jedna podjedinica zarastope povrata, ta podjedinica treba da raste.

Ciljevi maksimiranja POI mogu poprojekte, koji sa gledišta organizacije kao cjeline, trebaju biti prihvapretpostavimo da Hospitality Inns razmatra dogradnju soba i novi namještaj u hotelu u San Francisku. Ovo će povećati operativnu dobit hotela za $POI za ovo proširenje je 17.4 $ ($cjelinu jer ova stopa prelazi zahtijevanu stopu povrata. Ali, pravljenjem ovog proširenja, menadžeri San Francisko hotela vidje

POI prije dogradnje = 1,000,000$

240,000$

POI prije dogradnje =$000,000,1$

240,000$

++

Godišnji bonus plaćen menadžerima u San Francisku može se smanjiti ako je POI kljukomponenta u izračunavanju bonusa i ako je opcija dogradnje izabrana. U godišnji bonus funkcija RD-a, menadžeri San Franciska povoljnost: RD prije dogradnje = $ 240,000 –

PRIRUČNIK

~ 224 ~

vrata pomnožena sa investiranjem, takođe, se naziva imputirani troškovi

Imputirani troškovi su koji se priznaju u pojedinim situacijama, a koji ninovodstvenim procedurama. Korišćenje imputiranih troškova nije

nastojanje da se postignu što tačniji računovodstveni pokazatelji ekonomskih uticaja. Kad se zir pokazateljima poslovanja, imputirani troškovi investiranja

predstavljaju prihvatljive troškove ili povrat odložen kao rezultat vezan za investiranje radije nego povrat zarade u nekakvo dugo investiranje koje ima

ana stopa povrata od 12%, korišćena recimo, za izraanja može uključivati kamatu od 5%, na, recimo iznos investiranja

nog kredita.

vimo da se svaki hotel susrijeće sa istim rizicima. Hospitality Inns definiše rezidualnu dobit za svaki hotel kao operativnu dobit hotela minus zahtijevana stopa povrata od 12%

Hotel Operativna Zahtijevana Rezidualna stopa povrata x Investiranje = dobit 120,000 (12% x $ 1,000,000) = $ 240,000 (12% x $ 2,000,000) = 360,000 (12% x $ 3,000,000) = $


Neke kompanije daju prednost pokazateljima RD jer se menadžeri koncentrišu na maksimiranje apsolutnog iznosa (dolara od RD) prije nego na procenat (povrat od investiranja). Ciljevi

i da sve dotle dok jedna podjedinica zarađuje stopu više od zahtijevane stope povrata, ta podjedinica treba da raste.

Ciljevi maksimiranja POI mogu podstaknuti menadžere visoko profitabilnih jedinica da odbiju ojekte, koji sa gledišta organizacije kao cjeline, trebaju biti prihvaćeni. Radi ilustracije,

pretpostavimo da Hospitality Inns razmatra dogradnju soba i novi namještaj u hotelu u San ati operativnu dobit hotela za $ 70,000 i ukupnu imovinu za $

$ ($ 70,000 / $ 400,000), što je privlačno za Hospitality Inns kao cjelinu jer ova stopa prelazi zahtijevanu stopu povrata. Ali, pravljenjem ovog proširenja,

eri San Francisko hotela vidjeće opadanje POI:

%241,000,000

240,000 =

%1,22000,400,1$

000,310$

000,400$

$70,000 ==

en menadžerima u San Francisku može se smanjiti ako je POI kljuunavanju bonusa i ako je opcija dogradnje izabrana. U suprotnom, ako je

a, menadžeri San Franciska će posmatrati dogradnju kao

– (12% x $ 1,000,000) = $ 120,000

imputirani troškovi

su koji se priznaju u pojedinim situacijama, a koji nijesu enje imputiranih troškova nije

unovodstveni pokazatelji ekonomskih uticaja. Kad se putirani troškovi investiranja

predstavljaju prihvatljive troškove ili povrat odložen kao rezultat vezan za gotovinu u o dugo investiranje koje ima sličan rizik. U

recimo, za izračunavanje a, recimo iznos investiranja

Inns definiše rezidualnu dobit za svaki hotel kao operativnu dobit hotela minus zahtijevana stopa povrata od 12%

jevana Rezidualna stopa povrata x Investiranje = dobit

1,000,000) = $ 120,000 = $ 60,000

3,000,000) = $ 150,000


Neke kompanije daju prednost pokazateljima RD jer se menadžeri koncentrišu na maksimiranje investiranja). Ciljevi

uje stopu više od zahtijevane

taknuti menadžere visoko profitabilnih jedinica da odbiju ćeni. Radi ilustracije,

pretpostavimo da Hospitality Inns razmatra dogradnju soba i novi namještaj u hotelu u San imovinu za $ 400,000.

no za Hospitality Inns kao cjelinu jer ova stopa prelazi zahtijevanu stopu povrata. Ali, pravljenjem ovog proširenja,

en menadžerima u San Francisku može se smanjiti ako je POI ključna suprotnom, ako je

e posmatrati dogradnju kao


RD poslije dogradnje = $ 310,000 Usaglašenost ciljeva prije će biti pomogposlovanja menadžera podjedinice. Ekonomska dodata vrijednost

Ekonomska dodata vrijednost je specifivrijeme ima značajnu privlačnost. operativnoj dobiti nakon oporezivanja minus uravnoteženi prosjek troškova kapitala (nakon oporezivanja) pomnožen sa ukupnom imovinom minus teku

EVA zamjenjuje sljedeće brojeve u nakon oporezivanja, (2) zahtijevana stopa povrata jednaka je uravnoteženom prosjeku troškova kapitala i (3) investiranje je jednako ukupnoj imovini minus teku

Koristimo Hospitality Inns podatke da ilustrujemo osnove EVA izrauravnoteženi prosjek troškova kapitala (WACC)dugoročnih fondova nakon oporezivanja koje koristi Hospitality Inns. Kompanija ima dva izvora dugoročnih fondova – knjigovodstvene vrijednosti datih po kamati od 10% i $takođe ima tržišnu vrijednost (knjigovodstvena vrijednost je $troškovi kamata oduzimaju prije oporezivanja, troškovi finansijskih kredita nakon oporezivanja jednaki su 0.10 x (1 – Stopa poreza) = 0.10 x (1 dioničkog kapitala je prihvatljivi trošak za investitore koji ne investirajinvesticije koje imaju sličan rizik. Pretpostavimo da su troškovi dioniHospitality 14%. Izračunavanje po WACCsljedeće:

WACC = vrijednosTrzišna

t vrijednosTrzišnax(7%

= 4$000,500,4$

(0.14 4,500,000)$ x (0.07

++

= 00,000,9$

630,000$ * 315,000 $

= 9,000,000$

945,000$

Kompanija primjenjuje isti WACC na sve hotele jer svi hoteli se suo Ukupna imovina minus tekuće obavezeUkupna imovina - Tekuće obaveze = Dugoroč = Dugoroč gdje je radni kapital = Tekuća imovina

poreza) Stopa-(1 hoteladobit

Operativnax =


~ 225 ~

310,000 – (12% x $ 1,400,000) = $ 142,000

će biti pomognuta korišćenjem RD nego POI kao pokazatelja poslovanja menadžera podjedinice.

Ekonomska dodata vrijednost

je specifičan tip izračunavanja rezidualne dobiti koja u posljednje ajnu privlačnost. Ekonomska dodata vrijednost (EVA)

operativnoj dobiti nakon oporezivanja minus uravnoteženi prosjek troškova kapitala (nakon sa ukupnom imovinom minus tekuće obaveze.

e brojeve u izračunavanju RD: (1) dobit je jednaka operativnoj dobiti nakon oporezivanja, (2) zahtijevana stopa povrata jednaka je uravnoteženom prosjeku troškova kapitala i (3) investiranje je jednako ukupnoj imovini minus tekuće obaveze.

odatke da ilustrujemo osnove EVA izračunavanja. Kljurosjek troškova kapitala (WACC) koji je jednak prosjeku troškova svih

nih fondova nakon oporezivanja koje koristi Hospitality Inns. Kompanija ima dva dugoročni kredit po tržišnoj vrijednosti i $

knjigovodstvene vrijednosti datih po kamati od 10% i $ 4.5 miliona dioniče ima tržišnu vrijednost (knjigovodstvena vrijednost je $ 1 milion)5. Zbog toga što se

kamata oduzimaju prije oporezivanja, troškovi finansijskih kredita nakon oporezivanja Stopa poreza) = 0.10 x (1 - 0.30) = 0.10 x 0.70 = 0.07, ili 7%. Trošak

kog kapitala je prihvatljivi trošak za investitore koji ne investiraju svoj kapital u druge an rizik. Pretpostavimo da su troškovi dionič

unavanje po WACC-u koji koristi tržišne vrijednosti kredita i dionica je

dionica t vrijednosTrzišna kredita t vrijednos

dionica) t vrijednosTrzišnax(14%kredita) t vrijednos

++

000,500,4

4,500,000)$ x (0.14

Kompanija primjenjuje isti WACC na sve hotele jer svi hoteli se suočavaju sa sli

će obaveze mogu takođe biti izračunati kao: Dugoročna imovina + Tekuća imovina - Tekuće obaveze

Dugoročna imovina + Radni kapital

a imovina - Tekuće obaveze. Operativna dobit nakon oporezivanja je:

70.0 hoteladobit

Operativna)30,01(

hoteladobit

Operativna xx =−=

enjem RD nego POI kao pokazatelja

unavanja rezidualne dobiti koja u posljednje Ekonomska dodata vrijednost (EVA) jednaka je

operativnoj dobiti nakon oporezivanja minus uravnoteženi prosjek troškova kapitala (nakon

unavanju RD: (1) dobit je jednaka operativnoj dobiti nakon oporezivanja, (2) zahtijevana stopa povrata jednaka je uravnoteženom prosjeku troškova

unavanja. Ključni račun je koji je jednak prosjeku troškova svih

nih fondova nakon oporezivanja koje koristi Hospitality Inns. Kompanija ima dva ni kredit po tržišnoj vrijednosti i $ 4.5 miliona

4.5 miliona dioničkog kapitala koji . Zbog toga što se

kamata oduzimaju prije oporezivanja, troškovi finansijskih kredita nakon oporezivanja 0.30) = 0.10 x 0.70 = 0.07, ili 7%. Trošak

u svoj kapital u druge an rizik. Pretpostavimo da su troškovi dioničkog kapitala u

u koji koristi tržišne vrijednosti kredita i dionica je

dionica)

avaju sa sličnim rizicima.

e obaveze. Operativna dobit nakon oporezivanja je:

70

EVA računanja za Hospitality Inns su sljede

kapitala

troškova

prosjek

Uravnoteže

/

jaoporezivan

nakondobit

Operativna

Hotel −

San Francisko $ 240,000x0.7 - /10.5% x ($Chicago $ 300,000 x 0.7 - /10.5% x ($New Orleans $ 510,000 x 0.7 - /10.5% x ($New Orleans hotel ima najveći EVA. Ekonomska dodata vrijednost, kao i rezidualna dobit, zadužuju menadžere za troškove njihovih investiranja u dugoroVrijednost je kreirana samo ako je operativna dobit investiranja kapitala. Da bi poboljšali EVA, menadžeri moraju zaraditi više operativne dobiti nakon oporezivanja sa istim kapitalom, koriste manje kapitala da zarade istu operativnu dobit nakon oporezivanja ili investiraju kapital u investicije sa visokim povratom.

Povrat od prodaje

Stopa dobit/zarada (prodaje) – često nazivana povrat od prodaje (POP)

poslovanja. POP je jedna komponenta POI u metodu DuPont analize profitabilnosti. Da bi izračunali POP za svaki Hospitality Inns hotel, koristimo operativnu dobit podijeljenu sa zaradom. POP za svaki hotel je:

Operativna Povrat od Hotel dobit ÷ _________________________________________________________________San Francisko $ 240,000 ÷ Chicago $ 300,000 ÷ New Orleans $ 510,000 ÷ Hotel u Chicagu ima najveći POP, premda je poslovanje ocijenjeno gore nego kod drugih hotela korišćenjem pokazatelja poslovanja kao što su POI, RD i EVA. Pokazatelje poslovanja upoređujemo u sljedećem dijelu. Upoređivanje pokazatelja poslovanjaSljedeća tabela sumira poslovanje i poziciju svakog hotela (data u zagradi) prema pokazatelja poslovanja: Hotel POI RP EVA POPSan Francisko 24% (1) $Chicago 15% (3) $ New Orleans 17% (2) $ RD i EVA pozicioniranje razlikuju se od pozicioniranje za San Francisko i New Orleans hotele. New Orleans ima slinjegova operativna dobit nešto višanaspram $ 240,000), njegova ukupna imovina je tri puta ve

PRIRUČNIK

~ 226 ~

unanja za Hospitality Inns su sljedeća:

/)obaveze

Tekuće

imovina

Ukupna(

kapitala

troškova

prosjek

niUravnoteže

−x =

(EVA)

vrijednost

dodata

Ekonomska

/10.5% x ($ 1,000,000 - $ 50,000)/ = $ 168,000 - $ 99,750 = $/10.5% x ($ 2,000,00 - $ 150,000)/ = $ 210,000 - $ 194,250 = $/10.5% x ($ 3,000,000 - $ 300,000)/ =$ 357,000 - $ 283,500 = $ 73,500ći EVA. Ekonomska dodata vrijednost, kao i rezidualna dobit,

zadužuju menadžere za troškove njihovih investiranja u dugoročnu imovinu i radni kapital. Vrijednost je kreirana samo ako je operativna dobit nakon oporezivanja veinvestiranja kapitala. Da bi poboljšali EVA, menadžeri moraju zaraditi više operativne dobiti nakon oporezivanja sa istim kapitalom, koriste manje kapitala da zarade istu operativnu dobit

ju kapital u investicije sa visokim povratom.

često nazivana povrat od prodaje (POP) – je poslovanja. POP je jedna komponenta POI u metodu DuPont analize profitabilnosti. Da bi

P za svaki Hospitality Inns hotel, koristimo operativnu dobit podijeljenu sa

Operativna Povrat od Prihod od prodaje = prodaje(POP)

_________________________________________________________________÷ $ 1,200,000 = 20.0% ÷ $ 1,400,000 = 21.4% ÷ $ 3,185,000 = 16.0%

ći POP, premda je poslovanje ocijenjeno gore nego kod drugih enjem pokazatelja poslovanja kao što su POI, RD i EVA. Pokazatelje poslovanja

Upoređivanje pokazatelja poslovanja slovanje i poziciju svakog hotela (data u zagradi) prema

Hotel POI RP EVA POP $ 120,000 (2) $ 68,250 (2) 20.0% (2)$ 60,000 (3) $ 15,750 (3) 21.4% (1)$ 150,000 (1) $ 73,500 (1) 16.0% (3)

RD i EVA pozicioniranje razlikuju se od pozicioniranja POI i POP. Uzmite u obzir POI i RD pozicioniranje za San Francisko i New Orleans hotele. New Orleans ima slič

gova operativna dobit nešto viša nego dva puta viši od hotela u San Francisku ($ova ukupna imovina je tri puta veća ($ 3 miliona naspram $

(EVA)

vrijednost

dodata

Ekonomska

99,750 = $ 68,250 194,250 = $ 15,750 283,500 = $ 73,500

i EVA. Ekonomska dodata vrijednost, kao i rezidualna dobit, nu imovinu i radni kapital.

nakon oporezivanja veća od troškova investiranja kapitala. Da bi poboljšali EVA, menadžeri moraju zaraditi više operativne dobiti nakon oporezivanja sa istim kapitalom, koriste manje kapitala da zarade istu operativnu dobit

je često pokazatelj poslovanja. POP je jedna komponenta POI u metodu DuPont analize profitabilnosti. Da bi

P za svaki Hospitality Inns hotel, koristimo operativnu dobit podijeljenu sa

Operativna Povrat od Prihod od prodaje = prodaje(POP)

_________________________________________________________________

i POP, premda je poslovanje ocijenjeno gore nego kod drugih enjem pokazatelja poslovanja kao što su POI, RD i EVA. Pokazatelje poslovanja

slovanje i poziciju svakog hotela (data u zagradi) prema četiri

250 (2) 20.0% (2)

21.4% (1) 16.0% (3)

pozicioniranja POI i POP. Uzmite u obzir POI i RD pozicioniranje za San Francisko i New Orleans hotele. New Orleans ima sličan POI. Iako je

nego dva puta viši od hotela u San Francisku ($ 510,000 3 miliona naspram $ 1 milion).


Povrat na imovinu investiranu u New Orleans hotelu nije toliko velik kao povrat na imovinu investiranu u San Francusko hotelu.

8. Upravljanje obrtnim kapitalom Upravljanje obrtnim kapitalom Šta je obrtni kapital: napravi bilans stanja?

Sredstva Osnovna sredstva 100

Obrtna sredstva:

Zalihe (RM, PUT, GP) 40Kupci Gotovina 5

Obrtni kapital = Obrtna sredstva minus teku

1. Trošak investiranja odnosno imanja obrtn

# U gore datom bilansu stanja imamo osnovna sredstva od 100 i neto obrtn

# Pretpostavite da je ukupan iznos kapitala 80 (akcijski kapital, emisiona premija, rezerve kapitala i neraspoređena dobit).

Postavlja se pitanje – koji je alternativni izvor finansiranja osim kapitala? Finansiranje putem kredita je jedina alternativa.

# Pretpostavimo da je trošak finansiranja putem kredita 20% godišnja kamatna stopa i da jprofit prije troška kamate 20. Izrač

# Izračunati neto profit nakon troška kamate ukoliko ulaganje u obrtni kapital

(i) poraste sa 50 na 70 ili

(ii) smanji se sa 50 na 30

ZAKLJUČAK: NIVO ULAGANJA U OBRTNI KAPITAL MOŽE IMNA NETO PROFIT, NA TRŽIŠNU VRIJEDNOST KAPITALANU VRIJEDNOST AKCIJA.

2. Zašto preduzeće treba da ima obrtni kapital?

• Zalihe (RM – repromaterijal, PUT vrijeme isporuke od dobavljamasovna proizvodnja), vrijeme isporuke od fabrike do skladišta gotovih proizvoda. Jako su bitne i neophodne zalihe RM i GP,proizvodnji zbog zakašnjenja u isporuci RM obaveze za isplate bezUkoliko nijesmo u mogubudući posao.


~ 227 ~

Povrat na imovinu investiranu u New Orleans hotelu nije toliko velik kao povrat na imovinu investiranu u San Francusko hotelu.

8. Upravljanje obrtnim kapitalom

: napravi bilans stanja? U milionima eura Kapital i obaveze

Osnovna sredstva 100

Obrtna sredstva: GP) 40

Kupci 25 Gotovina 5

Tekuće obaveze:Dobavljači 20

Obrtni kapital = Obrtna sredstva minus tekuće obaveze = 50 m u gore datom bilansu stanja

Trošak investiranja odnosno imanja obrtnog kapitala;

# U gore datom bilansu stanja imamo osnovna sredstva od 100 i neto obrtni kapital od 50

# Pretpostavite da je ukupan iznos kapitala 80 (akcijski kapital, emisiona premija, rezerve

alternativni izvor finansiranja osim kapitala? Finansiranje putem

# Pretpostavimo da je trošak finansiranja putem kredita 20% godišnja kamatna stopa i da jzračunaj neto profit nakon oduzimanja troška kamate.

unati neto profit nakon troška kamate ukoliko ulaganje u obrtni kapital

poraste sa 50 na 70 ili

AK: NIVO ULAGANJA U OBRTNI KAPITAL MOŽE IMATI VELIK UTICAJ , NA TRŽIŠNU VRIJEDNOST KAPITALA PREDUZEĆ

e treba da ima obrtni kapital?

repromaterijal, PUT – proizvodnja u toku, GP – gotovi proizvodi): vrijeme isporuke od dobavljača do kupca, proizvodna strategija (pojedina

a proizvodnja), vrijeme isporuke od fabrike do skladišta gotovih proizvoda. i neophodne zalihe RM i GP, jer je moguće da do

proizvodnji zbog zakašnjenja u isporuci RM – gube se proizvodni obaveze za isplate bez obzira što nema proizvodnje plate i ostale usluge

koliko nijesmo u mogućnosti da snadbijevamo tržište na vrijeme gubi se neki

Povrat na imovinu investiranu u New Orleans hotelu nije toliko velik kao povrat na imovinu

Kapital i obaveze

e obaveze: i 20

m u gore datom bilansu stanja

apital od 50

# Pretpostavite da je ukupan iznos kapitala 80 (akcijski kapital, emisiona premija, rezerve

alternativni izvor finansiranja osim kapitala? Finansiranje putem

# Pretpostavimo da je trošak finansiranja putem kredita 20% godišnja kamatna stopa i da je ja troška kamate.

unati neto profit nakon troška kamate ukoliko ulaganje u obrtni kapital

ATI VELIK UTICAJ PREDUZEĆA, NA TRŽIŠ-

gotovi proizvodi): a do kupca, proizvodna strategija (pojedinačna ili

a proizvodnja), vrijeme isporuke od fabrike do skladišta gotovih proizvoda. e da dođe do zastoja u

gube se proizvodni časovi i postoje obzira što nema proizvodnje plate i ostale usluge – GP.

nosti da snadbijevamo tržište na vrijeme gubi se neki

• Kupci – Moramo davati robu na odloženo planećemo opstati na tržištu

• Gotovina – uvijek postoji vremenska razlika izmedobavljačima, zaposlenim, plapotrebno držati neku rezervu u gotovini.

• Dobavljači – stanje na dobavljapozitivniji za nas.

3. Odluke vezane za obrtni kapital?

Dvije odluke:

(i) Odrediti optimalni nivo obr

(ii) Odrediti najbolju strategiju finansiranja obrtnog kapitala iz dugoročnih, a koji iz kratkoro

Materija ovog ispita fokusira se na prvoj odluci obrtnim kapitalom – koji nivo ulaganja

Ova upravljačka odluka mora se neprestano razmatrati na nivou uprave kako bi se uzele u obzir promjene u tržišnim uslovima.

4. Ciklus obrtnog kapitala

Skladište RM PUT1 mjeseci 1,5 mjeseciDobavljač

= 0,5 mjeseci

Znači, potrebno je 6.1 mjeseci vidu da repromaterijal ne plaćamo do pola mjeseca nakon isporuke, vremenski razmak od

plaćanja materijala do naplate gotovine od proda

Zaključak: Što je duži ciklus, vefinansiranja u bilansu uspjeha.

5. Novčano ulaganje u obrtni kapital:

Plan Bilansa uspjeha

Prihod od prodajeCijena koštanja

Proiz. rež.Cijena koštanja prodate robe

PRIRUČNIK

~ 228 ~

Moramo davati robu na odloženo plaćanje da bismo bili konkurentni inaemo opstati na tržištu.

uvijek postoji vremenska razlika između naplata od kupaca i plaima, zaposlenim, plaćanja za kamate i za ostale troškove tako da je uvijek

potrebno držati neku rezervu u gotovini.

stanje na dobavljačima je određeno politikom dobavlja

Odluke vezane za obrtni kapital?

Odrediti optimalni nivo obrtnog kapitala koji će maksimizovati neto godišnji profit

najbolju strategiju finansiranja obrtnog kapitala – koji dionih, a koji iz kratkoročnih izvora finansiranja.

ita fokusira se na prvoj odluci – optimalan nivo ulaganja koji nivo ulaganja će optimizovati/maksimizovati neto profit.

ka odluka mora se neprestano razmatrati na nivou uprave kako bi se uzele u obzir

PUT Skladište GP Kupci 1,5 mjeseci 1.6 mjeseci 2 mjeseca

da bi se repromaterijal konvertovao u gotovinu, ali imajuvidu da repromaterijal ne plaćamo do pola mjeseca nakon isporuke, vremenski razmak od

anja materijala do naplate gotovine od prodaje proizvoda koji je proizveden od tog repromaterijala = 5.6 mjeseci.

ak: Što je duži ciklus, veće je potrebno ulaganje u obrtni kapital i vefinansiranja u bilansu uspjeha.

ano ulaganje u obrtni kapital:

Plan Bilansa uspjeha u mil. eura Prihod od prodaje 10 Cijena koštanja

D mat. 4 D rad 2

Proiz. rež. troš. 2 Cijena koštanja prodate robe 8

Bruto profit 2

bili konkurentni inače

u naplata od kupaca i plaćanja anja za kamate i za ostale troškove tako da je uvijek

tikom dobavljača; veći iznos je

ati neto godišnji profit.

koji dio će biti finansiran

optimalan nivo ulaganja – upravljanje ati neto profit.

ka odluka mora se neprestano razmatrati na nivou uprave kako bi se uzele u obzir

Ukupno 6.1 mjeseci

da bi se repromaterijal konvertovao u gotovinu, ali imajući u amo do pola mjeseca nakon isporuke, vremenski razmak od

je proizvoda koji je proizveden od tog

e je potrebno ulaganje u obrtni kapital i veći troškovi


Politike upravljanja obrtnim kapitalom:

Politika obrtnog

kapitala

RM 1 mjesec

PUT 1,5 mjeseci

GP 2 mjeseca

Kupci 2 mjeseca

Dobavljači (0,5 mjeseci)

Ukupno 6 mjeseci 6. Izračunaj prosječno ulaganje u kupce: godišnja prodaja za gotovinu = $kredit = $ 10m

• Kreditna politika je 30 dana ili 60 dana ili 90 dana i svi kupci plate na vrijeme• Kreditna politika je 60 dana, ali je p• Kreditna politika je 5% / 10 dana

u predviđenom roku od 60 dana.• Kreditna politika je 5% /

naplate za preostale je 80 dana.• Kreditna politika je 5% /10

U priručniku je kao posebna cjelina zajedno obraračunovodstvom. Ovo računovodstvo je prvenstveno namijenjeno za mza interne potrebe i okrenuto je na bazi informacija iz prošlosti i za planiranje buduinformacija za razliku od finansijskog radijelu upravljačkog računovodstva posebno su obra

• Računovodstvo za menadžment• Troškovno računovodstvo• Elementi troška, • Sistem obračuna troškova• Metode i tehnike obračuna troškova• Donošenje upravljačkih odluka• Mjerenje uspješnosti poslovanja kao i• Upravljanje obrtnim kapitalom

Na kraju prikaza i prezentacije upravljaovo računovodstvo kao i dat sadržakorišćena litaratura.


~ 229 ~

Politike upravljanja obrtnim kapitalom: Politika obrtnog

Nastali troškovi Ulaganje u neto obrtni kap.- $m

Nabavna vrijednost materijala

Puni proizvodni troškovi

Puni proizvodni troškovi

Prodajna vrijednost Nabavna vrijednost

materijala

no ulaganje u kupce: godišnja prodaja za gotovinu = $

politika je 30 dana ili 60 dana ili 90 dana i svi kupci plate na vrijemeKreditna politika je 60 dana, ali je prosječni period naplate 80 dana.

10 dana / neto 60 – 50% kupaca iskoristi diskont a ostatak plati d 60 dana.

/ 10 dana / neto 60 – 50% iskoristi diskont a prosjenaplate za preostale je 80 dana.

/10 dana /neto 60. Prosječan period naplate je ukupno 50 dana.

Zaključak:

posebna cjelina zajedno obrađeno upravljačko sa troškovnim unovodstvo je prvenstveno namijenjeno za menadžment preduze

a interne potrebe i okrenuto je na bazi informacija iz prošlosti i za planiranje buduzliku od finansijskog računovodstva koje obrađuje samo prošle informacije. U

unovodstva posebno su obrađene kao posebne cjeline:

unovodstvo za menadžment, unovodstvo,

una troškova, čuna troškova,

kih odluka, Mjerenje uspješnosti poslovanja kao i Upravljanje obrtnim kapitalom.

Na kraju prikaza i prezentacije upravljačkog računovodstva obrađen je osnovni pojmovnik uz unovodstvo kao i dat sadržaj tabela, prikaza, slika, pregleda i grafika i navedena je

Ulaganje u neto $m

Nova politika

15 dana

1 mjesec

1.5 mjeseci

3 mjeseca

2 mjeseca

4 mjeseca no ulaganje u kupce: godišnja prodaja za gotovinu = $ 5m i prodaja na

politika je 30 dana ili 60 dana ili 90 dana i svi kupci plate na vrijeme.

50% kupaca iskoristi diskont a ostatak plati

50% iskoristi diskont a prosječan period

an period naplate je ukupno 50 dana.

čko sa troškovnim nadžment preduzeća, tj.

a interne potrebe i okrenuto je na bazi informacija iz prošlosti i za planiranje budućih uje samo prošle informacije. U

en je osnovni pojmovnik uz j tabela, prikaza, slika, pregleda i grafika i navedena je

Alocirani proizvodni opšti troškovi

proizvod ili uslugu na bazi budžetirane stope pomnožene sa stvarno koriš

osnovice raspodjele troškova. Tako

Alociranje troška – pridruživanje indirektnih troškova pojedinom objektu troška.

(CVP) Analiza trošak – obim – profit, razmatra ponašanje ukupnih prihoda, ukupnih troškova,

i operativnih prihoda kako nastaju promjene u nivou izlaza, prodajne cijene, varijabilnih

troškova; broj izlaza je jedini prihod i nosilac troška.

Apsorpcioni obračun troškova –

troškovi i svi fiksni proizvodni troškovi ukl

Centar odgovornosti – dio, segment, ili pojedinaca organiz

za specifični set aktivnosti.

Direktni trošak objekta troška –

mogu pratiti po njemu na ekonomi

Direktni troškovi proizvodnog rada

koja se može pratiti po objektima troška na ekonomi

Ekonomska dodana vrijednost (EVA)

prosjek kapitala (nakon poreza) puta ukupna sredstva minus teku

Ekvivalentne jedinice – izvedeni odnos jedinica izlaza, koji uzima koli

(faktora proizvodnje) u dovršenim jedinicama, ili proizvodnji u toku, i pretvara u iznos

dovršenih jedinica izlaza koje bi m

Fiksni trošak – trošak koji u totalu ostaje neprom

mnogim promjenama u odnosnom nivou ukupne aktivnosti ili obima.

Indirektni proizvodni troškovi –

objekta, završenih jedinica ili onih u procesu, ali koji se ne mogu pratiti do tog troškovnog

objekta na ekonomski podnošljiv na

troškovi fabrike.

Indirektni troškovi troškovnog objekta

objekat, ali se ne mogu pratiti po njemu na ekonomi

Inkrementalni (rastući) troškovi

Inkrementalni prihod – dodatni prihod iz aktivnosti.

Investicioni centar (centar ulaganja)

ulaganje, prihode i troškove.

Jedinični trošak – trošak izračunat dijeljenjem jednog iznosa ukupnih t

brojem jedinica. Takođe je nazvan prosje

PRIRUČNIK

~ 230 ~

Pojmovnik

Alocirani proizvodni opšti troškovi – indirektni proizvodni troškovi alocirani na posao,

proizvod ili uslugu na bazi budžetirane stope pomnožene sa stvarno korišć

ce raspodjele troškova. Takođe su nazvani primijenjeni proizvodni opšti troškovi.

vanje indirektnih troškova pojedinom objektu troška.

profit, razmatra ponašanje ukupnih prihoda, ukupnih troškova,


je jedini prihod i nosilac troška.

– metod obračuna zaliha u kojem su svi varijabilni proizvodni

troškovi i svi fiksni proizvodni troškovi uključeni u troškove zaliha.

dio, segment, ili pojedinaca organizacije, čiji menadžeri su odgovorni

– troškovi koji se odnose na pojedini objekat troška i koji se

mogu pratiti po njemu na ekonomično izvodljiv način (troškovno efektivan).

izvodnog rada uključuju kompenzacije za svu proizvodnu radnu snagu

koja se može pratiti po objektima troška na ekonomično izvodljiv način.

Ekonomska dodana vrijednost (EVA) – operativni prihod nakon poreza manje ponderis

puta ukupna sredstva minus tekuće obaveze.

izvedeni odnos jedinica izlaza, koji uzima količinu svakog ulaza


dovršenih jedinica izlaza koje bi mogle biti napravljene sa tom količinom ulaza.

trošak koji u totalu ostaje nepromijenjen za dati vremenski period uprkos

mnogim promjenama u odnosnom nivou ukupne aktivnosti ili obima.

– svi proizvodni troškovi koji se smatraju dijelom troškovnog


objekta na ekonomski podnošljiv način. Takođe su nazvani proizvodni opšti troškovi i opšti

Indirektni troškovi troškovnog objekta – troškovi koji se odnose na pojedina

objekat, ali se ne mogu pratiti po njemu na ekonomično dostupan (troškovno efektivan) na

i) troškovi – dodatni troškovi nastali za aktivnost.

dodatni prihod iz aktivnosti.

Investicioni centar (centar ulaganja) – centar odgovornosti u kojem je menadžer odgovaran za

čunat dijeljenjem jednog iznosa ukupnih troškova sa odnosnim

e je nazvan prosječnim troškom.

indirektni proizvodni troškovi alocirani na posao,

proizvod ili uslugu na bazi budžetirane stope pomnožene sa stvarno korišćenom količinom

su nazvani primijenjeni proizvodni opšti troškovi.

vanje indirektnih troškova pojedinom objektu troška.

profit, razmatra ponašanje ukupnih prihoda, ukupnih troškova,


una zaliha u kojem su svi varijabilni proizvodni

iji menadžeri su odgovorni

troškovi koji se odnose na pojedini objekat troška i koji se

uju kompenzacije za svu proizvodnu radnu snagu

nakon poreza manje ponderisani

izvedeni odnos jedinica izlaza, koji uzima količinu svakog ulaza


inom ulaza.

jenjen za dati vremenski period uprkos

svi proizvodni troškovi koji se smatraju dijelom troškovnog


e su nazvani proizvodni opšti troškovi i opšti

troškovi koji se odnose na pojedinačni troškovni

no dostupan (troškovno efektivan) način.

centar odgovornosti u kojem je menadžer odgovaran za

roškova sa odnosnim


Menadžersko računovodstvo – vrednuje i izvještava finansijske i nefinansijske informacije koje

pomažu menadžerima da donose odluke u svrhu ispunjavanja ciljeva organizacije. Fokusira

na interno izvještavanje.

Netoprihod – operativni prihod plus neoperativni prihodi (kao što je prihod od kamata) minus

neoperativni troškovi (kao što je trošak kamate), minus porez na dobit.

Nosilac troška – faktor, kao što je nivo aktivnosti ili obim,

(tokom određenog vremenskog perioda).

Objekat troška – bilo što je poželjno

Obračun stvarnih troškova – metod obra

objekta uz korišćenje stope (a) stvarnog direktnog troška puta stvarna koli

troška; i koji asocira indirektne troškove na bazi stope (a) stvarnog indirektnog troška puta

stvarna količina osnovice (a) raspodjele troškova.

Odstupanje cijena – razlika izmeđ

količinom ulaza koji se razmatra. Tako

odstupanja.

Oportunitetni troškovi, kontribucija

ograničenih resursa na najbolji alternativni na

Prihod – priliv sredstava (skoro uvijek gotovina ili potraživanja od kupaca) primljeni za

proizvod ili usluge pružene kupcima.

Primarni troškovi – svi direktni proizvodni troškovi.

Profitni centar – centar odgovornos

Proizvodnja, sticanje, koordinacija

pružanje usluga.

Rezidualni prihod (RI) – prihod manje zahtijevani dolarski povrat od ra

mjerila ulaganja.

Rezidualni termin – razlika izmeđ

trošak) za svako posmatranje u modelu regresije.

Standard – brižljivo predodređena cijena, trošak ili koli

jediničnoj osnovici.

Standardni obračun troškova –

troškovnog objekta putem množenja standarne cijene/a ili stope/

je dozvoljen za stvarno proizvedene izlaze i alocira indirektne troškove na ba

indirektne stope/a puta standardni ulazi dozvoljeni za stvarno proizvedene izlaze.

Standardni trošak – brižljivo predodre

Stepenasta funkcija troška – funkcija troška u kojoj trošak ostaje isti tokom razli

nivoa aktivnosti, ali trošak raste u diskretnim iznosima (stepenicama) kako se nivo aktivnosti

mijenja od jednog niza do drugog.

Tačka pokrića – količina izlaza za k

kojoj je operativni prihod jednak nuli.


~ 231 ~

vrednuje i izvještava finansijske i nefinansijske informacije koje

pomažu menadžerima da donose odluke u svrhu ispunjavanja ciljeva organizacije. Fokusira

operativni prihod plus neoperativni prihodi (kao što je prihod od kamata) minus

neoperativni troškovi (kao što je trošak kamate), minus porez na dobit.

faktor, kao što je nivo aktivnosti ili obim, koji uzročno uti

enog vremenskog perioda).

bilo što je poželjno, posebno vrednovanje troška.

metod obračuna troška koji prati direktni trošak do troškovnog

(a) stvarnog direktnog troška puta stvarna količina ulaza direktnog


ina osnovice (a) raspodjele troškova.

razlika između stvarne cijene i budžetirane cijene pomnožena sa stvarnom

inom ulaza koji se razmatra. Takođe je nazvana odstupanje ulazne cijene ili stopa

, kontribucija – doprinos prihodu koji je propušten zbog nekoriš

resursa na najbolji alternativni način.

priliv sredstava (skoro uvijek gotovina ili potraživanja od kupaca) primljeni za

proizvod ili usluge pružene kupcima.

svi direktni proizvodni troškovi.

centar odgovornosti za koji je menadžer odgovoran za prihode i troškove.

Proizvodnja, sticanje, koordinacija, i sastavljanje resursa za proizvodnju proizvoda ili

prihod manje zahtijevani dolarski povrat od ra

a između stvarnog i predviđenog iznosa zavisne varijable (kao što je

trošak) za svako posmatranje u modelu regresije.

brižljivo predodređena cijena, trošak ili količinski iznos. Obič

– metod obračuna troškova koji prati direktne troškove do

putem množenja standarne cijene/a ili stope/a sa standardnim ulazom koji

je dozvoljen za stvarno proizvedene izlaze i alocira indirektne troškove na ba

a puta standardni ulazi dozvoljeni za stvarno proizvedene izlaze.

brižljivo predodređeni trošak.

funkcija troška u kojoj trošak ostaje isti tokom razli


mijenja od jednog niza do drugog.

ina izlaza za koju su ukupni prihodi i ukupni troškovi isti; to je ta

kojoj je operativni prihod jednak nuli.

vrednuje i izvještava finansijske i nefinansijske informacije koje

pomažu menadžerima da donose odluke u svrhu ispunjavanja ciljeva organizacije. Fokusira se

operativni prihod plus neoperativni prihodi (kao što je prihod od kamata) minus

no utiče na troškove

una troška koji prati direktni trošak do troškovnog

čina ulaza direktnog


cijene i budžetirane cijene pomnožena sa stvarnom

e je nazvana odstupanje ulazne cijene ili stopa

odu koji je propušten zbog nekorišćenja

priliv sredstava (skoro uvijek gotovina ili potraživanja od kupaca) primljeni za

ti za koji je menadžer odgovoran za prihode i troškove.

, i sastavljanje resursa za proizvodnju proizvoda ili

prihod manje zahtijevani dolarski povrat od računovodstvenog

iznosa zavisne varijable (kao što je

inski iznos. Obično je izražen po

troškova koji prati direktne troškove do

standardnim ulazom koji

je dozvoljen za stvarno proizvedene izlaze i alocira indirektne troškove na bazi standardne

a puta standardni ulazi dozvoljeni za stvarno proizvedene izlaze.

funkcija troška u kojoj trošak ostaje isti tokom različitih nizova


oju su ukupni prihodi i ukupni troškovi isti; to je tačka u

Trošak dodane vrijednosti – trošak koji bi, da je eliminisan, smanjio vrijednost ili korisnost

koju kupci imaju od korišćenja proizvoda ili usluga.

Troškovi direktnog materijala –

dio objekta troška („proizvodnja u toku

objektima troška na ekonomično izvodljiv na

Troškovi konverzacije – svi proizvedeni troškovi osim direktnih troškova materijala.

Troškovi perioda – svi troškovi bilansa uspjeha osim troškova prodate robe.

Troškovi poručivanja – troškovi pripreme, izdavanja i pla

inspekcija stavki uključenih u narudžbenicu.

Troškovi poslovne funkcije –

poslovnoj funkciji u lancu vrijednosti.

Troškovi proizvedene robe – troškovi robe koja je dovedena do završetka

nastali prije ili tokom tekućeg rač

Troškovi zaliha – svi troškovi proizvoda koji se smatraju sredstvom kada

postaju troškovi prodate robe kada je proizvod prodat.

Troškovni centar – centar odgovornosti u kojem je menadžer jedin

Troškovno računovodstvo – vrednuje i izvještava finansijske

odnose na trošak sticanja ili upotrebe resursa od organizacije. Pruža informacije i za

menadžersko i finansijsko računovodstvo.

Ulaganje – izvori ili sredstva koriš

Upravljanje troškovima – aktivnosti menadžera u kratkoro

kontroli troškova.

Upravljanje zalihama – planiranje, koordinacija i kontrolne aktivnosti u vezi sa tokom zaliha

u, kroz i izvan organizacije.

Varijabilni obračun troškova –

proizvodni troškovi uključeni u troškove zaliha. Tako

Varijabilni trošak – trošak koji se

nivou ukupnih aktivnosti ili obima.

PRIRUČNIK

~ 232 ~

trošak koji bi, da je eliminisan, smanjio vrijednost ili korisnost

enja proizvoda ili usluga.

troškovi pribavljanja svih materijala koji će eventual

proizvodnja u toku“ ili „gotovi proizvodi“) i koji se mogu pratiti po

no izvodljiv način.

svi proizvedeni troškovi osim direktnih troškova materijala.

svi troškovi bilansa uspjeha osim troškova prodate robe.

troškovi pripreme, izdavanja i plaćanja narudžbenice, plus primitak i

nih u narudžbenicu.

zbir svih troškova (varijabilnih i fiksnih) u pojedina

poslovnoj funkciji u lancu vrijednosti.

troškovi robe koja je dovedena do završetka, bez obzira da li su

eg računovodstvenog perioda.

svi troškovi proizvoda koji se smatraju sredstvom kada

aju troškovi prodate robe kada je proizvod prodat.

centar odgovornosti u kojem je menadžer jedino odgovoran za troškove.

ednuje i izvještava finansijske i nefinansijske informacije koje se


unovodstvo.

izvori ili sredstva korišćeni za generisanje prihoda.

aktivnosti menadžera u kratkoročnom i dugoroč

planiranje, koordinacija i kontrolne aktivnosti u vezi sa tokom zaliha

– metod obračuna troškova zaliha u kojem su svi varijabilni

u troškove zaliha. Takođe, nazvan direktni obrač

trošak koji se u ukupnoj proporciji mijenja sa promjenama u odnosnom

nivou ukupnih aktivnosti ili obima.

trošak koji bi, da je eliminisan, smanjio vrijednost ili korisnost

će eventualno postati

i koji se mogu pratiti po

svi proizvedeni troškovi osim direktnih troškova materijala.

anja narudžbenice, plus primitak i

zbir svih troškova (varijabilnih i fiksnih) u pojedinačnoj i

, bez obzira da li su

svi troškovi proizvoda koji se smatraju sredstvom kada su nastali i zatim

o odgovoran za troškove.

i nefinansijske informacije koje se


nom i dugoročnom planiranju i

planiranje, koordinacija i kontrolne aktivnosti u vezi sa tokom zaliha

liha u kojem su svi varijabilni

irektni obračun troškova.

promjenama u odnosnom


Spisak tabela i prikaza

Tabela 4: Uloge upravljačkog i finansijskog ra

PRIKAZ 14 – Hijerarhija zadataka menadžmenta

PRIKAZ 15 – *Metod donošenja odluka u pet koraka za Home

PRIKAZ 16 – *Godišnji finansijski podaci za Hospitality Inns za 2000.

Slika br. 5: Primjer trebovanja

Slika br. 6: Porudžbenica materijala (obrazac)

Slika br. 7: Interno trebovanje (obrazac)


Pregled br. 1: Primjeri obračuna troškova prema narudžbi i obrauslužnom, trgovinskom i proizvodnom sektoru

Grafik 1: Ukupni fiksni troškovi

Grafik 2: Fiksni trošak po jedinici


Grafik 4: Varijabilni troškovi po jedinici


Grafik 6: Relativno fiksni troškovi


~ 233 ~

Spisak tabela i prikaza

kog i finansijskog računovođe:

ijerarhija zadataka menadžmenta

ja odluka u pet koraka za Home Appliances

*Godišnji finansijski podaci za Hospitality Inns za 2000.

Porudžbenica materijala (obrazac)

br. 7: Interno trebovanje (obrazac)

br. 8: Kartica skladišne knjige

čuna troškova prema narudžbi i obračuna troškova procesa u uslužnom, trgovinskom i proizvodnom sektoru

Fiksni trošak po jedinici


Varijabilni troškovi po jedinici


Relativno fiksni troškovi

una troškova procesa u

1. Troškovno računovodstvo Sarajevo, 2002.

2. Osnove finansijskog menadžmenta Nacionalna i sveučilišna knjižnica,

3. Informacije za menažment i kontrolu, ACCA Kaplan, London

4. Finansijske informacije za menadžment, ACCA Kaplan, London

PRIRUČNIK

~ 234 ~

Literatura

unovodstvo – Prevod grupe autora – Horgren, G. Foster, S.

Osnove finansijskog menadžmenta – Jamesc Van Home, John M. Wachowiez, ilišna knjižnica, Zagreb.

Informacije za menažment i kontrolu, ACCA Kaplan, London.

informacije za menadžment, ACCA Kaplan, London.

Foster, S. M. Datar –

Jamesc Van Home, John M. Wachowiez,

finansijsko i upravljaČko raČunovodstvo - dri.co.menik - finansijsko i upravljačko...

Documents