Focanski propisi

Pravo koje je stvarano u uslovima NOR-a odnosilo se uglavnom na organizaciju nove vlasti olicenu u narodnooslobodilackim odborima NOO. Jedan od prvih akata tog prava bili su Focanski propisi. Te propise donio je Vrhovni stab Narodnooslobodilacke vojske Jugoslavije za vrijeme boravka u Foci 1942. Odatle se popularno zovu Februarski ali cesce Focanski propisi. Ovi propisis sastoje se od dva akta. U prvom se govori o zadacima i ustrojstvu NOO-a , a u drugom se govori odnosno daju se objasnjenja i upustva za rad NOO-a u oslobodenim krajevima. Prema propisima NOO su privremeni i izborni organi vlasti s osnovnim zadatkom da aktiviraju i ujedine sav narod u borbi protiv okupatora i njegovih domacih sluga. Njihov zadatak je da ostvaruju jednistvo citavog naroda. U drugom aktu konkretno se razraduju neka pitanja koja su uzakonjena u prvom dijelu propisa. To su pitanja izbora i rada NOO-a.

NOO-ma je data i sudska vlast na oslobodenim teritorijama. U tom smislu istice se da se NOO i moraju ponasati kao prava narodna vlast koja se u svom radu mora strogo pridrzavati zakonitosti i kloniti se svake samovolje i zloupotrebe vlasti. Struktura vlasti u uslovima rata i revolucije najcesce bila aklamativna pa time u strogom smislu zakonitosti samo deklarativna. Bez obzira na to ona u smislu i konteksu velike antifasisticke borbe nije bila nelegitimna. Ona je svoj legitimitet potvrdila nizom pravnih akata medu kojima su Krajski propisi bili prvi u jednom logicnom redu uspostavljanja nove vlasti.Krajski propisi

U septembru 1942 negdje u Bosanskoj krajini Vrhovni stab je nove propise o NOO-ma kojima su oni dobili potpunu potvrdu kao prai, stalni i jedini orgai narodne vlasti. Po mjesecu u kojemuu su objavljeni ovi propisi se nazivaju i Septembarski a po kraju u kojem su donijeti Krajski.

Krajski propisi se ustvari sastoje iz dvije naredbe Vrhovnog staba. Prvom naredbom regulira se nacin izbora NOO-a a drugom se obrazuju vojnopozadinski organi vlasti. Oba dokumenta su stampana u posebnoj brosuri pod naslovom Organizovanje narodne vlasti. Oni prestaju vise biti privremeni i postaju stalni orrgani narodne vlasti. To je rezultat velikih uspjeha NOP.a i afrimacije dotadasnjeg rada NOO-a. Krajskim propisima ozakonjeno je opce i jednako pravo glasa po kojem pravo da biraju i budu birani imaju svi muskraci i zene s navrsenih 18 godina zivota. Prema propisima pored dotadasnjih seoskih , opcinskih i sreskih NOO-a uvedeni su i okruzni NOO-i. Kasnije ce se ponegdje pojaviti i oblasni NOO-i. Tako su u BiH od jeseni 1943 do jeseni 1944 formirana tri oblasna NOO-a ; za Bosnaku krajinu , za istocnu Bosnu i za Hercegovinu.Krajsikim prpisima formirani su i vojnopozadinski organi. To su bili komande podrucja, komande mjesta i partizanske ili seoske straze. U zadatke vojnopozadinskih organa spadali su mobilizacija ljudstva u NOV i POJ , staranje o ishrani i organiziranje javih radova , sanitetska sluzba u pozadini mira i vrsenje sudske vlasti, organizaacija obvjestajne sluzbe i saradnja sa NOO-ima.

Pravo za vrijeme NOR-a

Od pocetka NOR-a razliciti vojni i civilni organi donose svoje regulativne mjere i propise kojima se uporedo sa izgradnjom nove organizacije vlasti udaraju temelji odredenog pravnof poretka. To je bila prinudna, ratom iznudena djelatnost ciji je osnovni cilj bio odbrana i ucvrscivanje poretka na oslobodenim teritorijama. Glavni nosilac ove normativne aktivnosti bio je Vrhovni stab NOV i POJ sa brojinim naredbama , upustvima i drugim propisima. U toj ulozi mu se od kraja 1942 pridruzi izvrsni odbor AVNOJ-a. Sistematski rad na izgradnji novog pravnog poretka poceo je odlukama Drugog zasjedanja AVNOJ-a. Tada je medu ostalima donijeta Odluka o odobravanju odluka , naredaba, i izjava Izvrsnog odbora AVNOJ-a i Vrhovnog staba NOV i POJ. Ova odluka je imala ustavni znacaj jer je njom donijetim aktima data razlicita snaga drzavnih propisa.Sudstvo u NOR-u

Organizirana normativna djelatnost na izgradnji novog poretka u Bosni i Herc pocela je odlukama Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a. Osnovni principi i pravci tog normativnog poretka postavljeni su Odlukom o ustrojstvu i radu narodnooslobodilackog odbora i narodnooslobodilackih skupstina u federalnoj BiH i Dekleracijom o pravima gradana BiH. Navedena odluka je obavezivala narodnooslobodilacke odbore da pute svojih sudskih vijeca obezbijede gradanima pravnu sigurnost i pruze im adekvatnu pravnu zastitu. Deklaracijom o pravima gradanima BiH svakom je gradaninu zajamceno pravo zalbe i prituzbe svim organima drzavne vlasti. U daljem radu na izgradnji pravnog poretka Odjeljenje za pravosude Predsjednistva ZAVNOBiH-a. Sudovi su se mogli sluziti i narodnim pravnim obicajima ali samo ako su se ovi obicaji uklapali u demokratska pravna shvatanja nasih. O mogucnostima primjene pravnih propisa koji su na podrucju BiH vazili prije rata nije ovim uputama nista izricito odredeno. Pravne praznine s kojima su se sudovi suocavali prilikom rijesavanja razlicitih sporova popunjavane su lokalnim pravnim obicajima ili vladajucim narodnim osjecanjem i shvatanjem pravde i pravicnosti. Cinjenice da se sve veci broj skolovanih pravnikaukljuciovao u rad narodnooslobodilacakih odbora i sudova. Oni su u nedostatku novih pozitivnih pravnih propisa nasli izlal u primjeni prava koje su poznavali. Radilo se o jednom stanju pravne nuzde kada se staro pravilo moralo na sudu primjenjivati kao supsidijarno pravo tj pommocni pravni izvor.