Francuska RevolucijaPočela je 1789. godine, a trajala do 1795, neki smatraju da je i krajnja godina završetka revolucije 1799. Ova je revolucija nešto radikalno, označava epohou slobode od feudalnog pritiska i nepravednosti, koji su dugi niz godina bili na teretu većine ljudi. Označava i ukidanje formi ovisnosti i osobne neslobode ljudi.

-Uzroci i pokušaji reformi

Glavni uzroci Francuske revolucije bili su jako loši životni uvijeti te ideološki uzroci ( prosvjetiteljske ideje). Da bi to uočili moramo se upoznati sa strukturom francuskog društva :

- Kralj- na samom vrhu dok su se ispod njega nalazili ostali staleži- 1. Stalež – svećenstvo- 2. Stalež – plemstvo- 3. Stalež – buržoazija,građanstvo i seljaštvo ( 98% )

Takodjer, treba znati da Francuska u to vrijeme ima oko 26 miliona stanovnika, a treći stalež je politički obespravljen, iako čine 98 % ukupnog stanovništva. Sve javne i državne službe obavljaju isključivo pripadnici 1. i 2. staleža, dodatno su bili i oslobođeni od plaćanja poreza, kao vladajući stalež, a od kralja dobijali državne naknade ( penzije ) .

Svećenstvo služi kralju i narodu na razne načine (duhovne usluge, obavljanja odredjenih vrsta socijalne skrbi,duske poslove, imali su i bitnu ulogu u obrazovanju. Kao što znamo oni nisu plaćali porez, ali neki bi svojom voljom davali kralju svoje prihode.

Što se tiče drugog staleza, u njemu ima razlika, jer u tom staležu postoji plemstvo po rođenju ( staro plemstvo ) i upravno plemstvo koje se stvaralo u novom vijeku, plemićke titule su dobivali za zasluge.

1Pripadnika 2. staleža je bilo oko 200 000 ljudi. Plemstvo nije plaćalo poreze već je kralju služilo svojim vojnim, upravnim, sudskim i drugim uslugama. Svećenstvo i plemstvo činili su 2% ukupnog stanovništva, a posjedovali su 30% zemlje.

1 http://hr.wikipedia.org/wiki/Francuska_revolucija

Što se tiče trećeg staleža, većina živi na selu ( sveukupno 90% stanovništva Francuske živi na selu ). Pravni status kmetova,obaveze i pravila činile su službeni sistem. Kada je revolucija počela, kmetstvo nije postojalo u klasičnom smislu, osim u nekim pokrajinama, gdje im je i dalje bilo zabranjeno seliti se, sklapati brak bez potvrde feudalca. Ipak, već tada su postojale i osobne slobode, sloboda sklapanja brakova. Obaveze seljaka bile su: plaćanje zakupa nad zemljištem, državnih poreza i obaveze Crkvi, te crkvene desetine. Nisu imali prava na lov. Građanstvo se još više razlikovalo. Glavni faktor koji odvaja i pravi takve razlike u statusu bio je novac, jer u to vrijeme postojao i dio bogate buržoazije.Treća grupa je sastavljena od bankara. Veći broj tj. veću grupu činili su radnici, koji su ujedno bili i najsiromašniji stanovnici gradova. Kao što smo vec rekli, treći stalež je obavezno morao plaćati porez, ti porezi su se nagomilavali godinama tako da su zapravo svedeni na to da je treći stalež morao plaćati 6 vrsta poreza, te nije bilo čudno sto su oni najvise težili ka toj revoluciji.

-Kralj2U Francuskoj je postojala još jedna institucija povrh ta 3 staleža, a to je kralj sa svojim dvorom. Dvor i kralj kao institucija su se nalazili pred očima sviju, na udaru, bili su vrlo uočljivi, i već stoljećima su vodili život iznad mogućnosti.

2 http://hr.wikipedia.org/wiki/Francuska_revolucija

-Ostali uzroci

Ako izuzmemo brodogradnju i nekim dijelom obrtničku proizvodnji, do revolucije nije postojala nikakva industrija tvorničkog oblika. Takodjer, Francuska ima najmnogoljudniju upravu – oko 40 hiljada ljudi, i ogromnu vojsku u kojoj je bilo oko 200 000 ljudi, u taj broj ne ubrajamo i mornaricu. Kada bi završili sa plaćanjem svega sto se tiče vojske, Francuska je zapravo trošila oko 70 % državnog budžeta samo na vojsku.

-Reforma državne uprave

Kralj je pokušao reformisati državnu upravu, financije te porezni sistem u čemu mu je pomogao ministar financija Robert Turgot koji je uveo reforme: slobodna trgovina, reforma poreza koji se odnosio na sve staleže.Za reforme bila su potrebna financijska sredstva, ali godina 1776. bila je slaboga uroda što je rezultiralo u povećanju cijena žitarica i novim neredima.Turgot daje otkaz a na njegovo mjesto dolazi Jacques Necker koji pokušava uravnotežiti prihode i rashode.Bio je ministar do 1778. godine koja je takođe bila teška i nerodna.Nakon toga sazvani su generalni staleži (predstavnici sva tri staleža) 1790. godine.

3 Trebalo je biti 1200 delegata na zasjedanju. 1. i 2. stalež birao je po 300 predstavnika, a 3. stalež njih 600. Došlo je do borbe za pravo glasa svakog pojedinog predstavnika. Održali su se i izbori za svakoga pojedinog predstavnika, te su se potpisivale žalbe i zahtijevanja, koja su trebala biti poslana kralju na skupštinu. To je aktiviralo mnoge iz 3. staleža (advokate, novinare, pripadnike građanske inteligencije). To razdoblje prije revolucije se naziva revolucijom advokata.

3 http://hr.wikipedia.org/wiki/Francuska_revolucija

-Narodna (Ustavotvorna) skupština

U Versaillesu se 5. maja 1789. sastaje državni stalež.Na početku vodio se mali rat ko će za koga glasatti. Tek 17. juna dolazi do prvog prijedloga koji je predstavio 3. stalež i neko iz svećenstva.

4 Proglasili su Narodnu skupštinu (pravi predstavnici naroda), te boravili u dvorani za loptanje. Kralj je naredio prestanak zasjedanja. 3. je stalež 20. juna došao pred salu; zakleli su se da se neće razići dok ne donesu Ustav. Kralj je vjerovao da će Generalni staleži smiriti 3. stalež i odobrio je nove poreze, što je dovelo do propasti, tj. do početka revolucionarnih promjena. Za jednu sedmicu kralj je dopustio da skupština i dalje zasjeda – ona je tada promijenila naziv u Ustavotvorna skupština (Konstituanta).Skupštini su se priključili i neki iz 2. staleža koji su bili za ograničenje apsolutizma.

Kralj i njegove pristalice su to htjeli onemogućiti što je izazvalo pobunu. Krajem juna stvorena je i Nacionalna garda koja je štitila one koji su bili za promjenu. Predvodio ju je markiz De La Fayette, koji je promijenio ime u građanin Lafayette.

-Početak revolucije

4 http://hr.wikipedia.org/wiki/Francuska_revolucija

Pad Bastille (političkog zatvora) 17. jula 1789. godine simbolizirao je slom kraljevske vlasti i početak revolucije. Prvo razdbolje revolucije je pokušaj revolucije zakona koji je trajao od ljeta 1789. do polovine 1791. godine. U tom periodu se istovremeno dogodilo još nekoliko revolucija:

1. pobuna mase protiv kraljeva apsolutizma2. municipalna revolucija (gradske vlasti Pariza)3. seoska revolucija

5Vijesti su se brzo širile, skidale se gradske vlasti, a na selu se oformila Velika liga, koja je obuhvaćala seljaštvo, i koje također nije bilo svjesno što se zbiva jer nisu imali sve informacije. Seljaci su bili prestrašeni. Iz straha su se okretali protiv feudalnih gospodara, napadali dvorove, palili arhive. Padom Bastille došlo je do euforije u Parizu, činilo se da je revolucija pobijedila.

5 http://hr.wikipedia.org/wiki/Francuska_revolucija