Franka Odakx

PLOMIN 2 - IZMEBU POTREBE,' ŽELJE I MOGUČNOSTI

Savjetovanje o posljedicama koje u prostora izaziva izgradnja energetskih objekata sazvano je u trenutku kada je u SR Hrvat-skoj donešena odluka o uvjetima izgradnje termoelektrane Plomin 2, dok još uvijek traju rasprave u javnim glasilima.

Zbog nemogucnosti osiguranja dovoljnih količina tekučeg goriva, izgradnja novih elektrana u republici orijentirala se na objek-te koji če koristiti domače primarne izvore energije» U korište-nju ugljena realne mogučnosti pružaju samo istarski ugljenoko-pi.

Izgradnja TE Plomin 2 snage 21o MW predvidena je u Plominskom zaljevu uz postoječu TE Plomin 1 nominalne snage 125 MW, uz Raške ugljenokope kao izvor energetske sirovine i more kao rashladni medij a u skladu s republičkim planovima razvoja elektroprivrede, te prihvacenim Prostornim planom opčine Labin.

Izgaranjem raškog ugljena s visokom sadržajem elementarnog sumpora cca lo% u poštoječoj TE Plomin 1, i predloženoj TE Plomin 2, ukupne instalirane snage 355 MV, predvida se emisi-ja od cca 5,686 kg S02/sek ili cca 2o tona SO^/h što ujedno predstavlja emisiju od cca I6.000 mg SO^/m3 otpadnih plinova.

Prije 5 godina, u skladu s logikom vlastitog razvoja, elektro-privreda Hrvatske opredijelila se za izgradnju TE Plomin 2 i pristupila pripremama za realizaciju programa izgradnje.

xDipl.ing.arh., Republički komite za gradevinarstvo, Zavod za prostorno uredenje i zaštitu čovjekove okoline, 41ooo Zagreb, Maruličev trg 16

TE Plomin 2 u elektroenergetskem sistemu definirana je kao elektrana kontinuiteta i kao .jedina na kruto gorivo u repu-blici. Neophodnost izgradnje ove elektrane proizlazi iz po-trebe osiguranja planirane potrošnje električne energije.

TJ sadašnjem trenutku, obzirom na stanje pripremljenosti za realizac-iju, elektroprivreda Hrvatske ne može ničim supsti-tuirati izgradnju ovog objekta, u istom vremenskem roku bez posljediea po sigurnost snabdijevanja potrošača električnem energijom.

Zatečena situacija donekle prejudicira odluke koje če slije-diti, jer odustajanje od izgradnje značilo bi ujedno i manjak električne energije u bliskoj budučnosti. Posljedice reduk-cija več smo osjetili, a problemi energetike svakodnevna su tema informacijskih medija.

Prema zakonodavnim obvezama u našoj republici, za objekte koji mogu zahvatom u prostor i prekomjernim polucijama devastorati prirodne vrijednosti okoline, potrebno je izraditi študiju koja sagledava kompleksnu problematiku utjecaja objekta na okolirru i predlaže mjere zaštite. U slučaju TE Plomin, osim sumpomog dioksida, sve determinirane vidove utjecaja moguče je relativno jednostavnim tehničko-tehnološkim i ekonomski prihvatlivim rješenjima svesti na zakonski propisane veličine. Zaštita od štetnog djelovanja sumpornog dioksida tražila je široku i svestranu analizu.

Izbačen u atmosfera sumporni dioksid predstavlja potencijanu opasnost za zdravi je ljudi, životinjski i biljni svijet, spo-menike kulture...

Posebno treba istaknuti da je TE Plomin locirana u Plominskom zaljevu, na istočnoj obali Istre, te da bi svojim djelovanjem mogla direktno ugroziti interese turizma koji je na ovom

području, a i Sire, vrlo značajna pri vredna grana ko ¿j a svoju "sirovinu" nalazi u vrijednosti očuvane prirode, kvaliteti zraka, kopna i vode» Stoga je i odluka o uvjetima izgradnje ovog objekta vrlo delikatan problem.

C našoj republici nije donešen zakon o zaštiti zraka, te je kao kriterij za ocjenu kvalitete zraka uzeta "Stroga granična vrijednost zagadenja" (SGYZ), ko ju je preporaoio Savjet za čovjekevu sredinu Saveznog izvršnog viječa 1979. godine, a koja ograničava prizemne koncentracije sumpornog dioksida na količine: "koje ne mogu uzrokovati nikakve smetnje ni kod najosjetljivijih osoba, pri kontinuiranom djelovanju cijelog života."

Granične vrijednosti definirane su s o,15o mg/m'' S0o, kao 95% i 0,060 mg/m^ S02 kao srednja godišnja vrijednost, za 24-h uzorke, što preračunato na 5o-minutne uzorke iznosi o,25o mg/m^ SO2 kao 98% i 0,800 mg/m^ SOp kao 3c-minutni maksimum.

Ovako postavljene norme prizemnih koncentracija sumpornog dio-ksida u području utjecaja TE Plomin 1 i 2 mogu se postiči na dva dijametralno suprotna načina: - smanjenjem emisije sumpornog dioksida - odnosno odsumporavanjem dimnih plinova i

- visokim dimnjakom kojim če se dimni plinovi raspršiti na ve-liku površinu, te če se razrijediti do traženih normi koncen-tracije (imisijski normativi).

Ako se razmotri prva alternativa vidljivo je da ona predstav-lja velika dodatna ulaganja u iznosu 3o-5o% investicijske vri-jednosti termoelektrane, uz visoke pogonske troškove, što bi značilo povečanje cijena KWh daleko iznad prihvatljivih veli-čina. Uvjetovanje odsumporavanja dimnih plinova, odnosno smanje-nje emisije SO-, predstavlja, dakle, obvezu koju elektroprivreda

(neposredno), odnosno društvo kao cjelina (posredno - kroz ekonomsku cijenu KWh.) ne mogu ispuniti, što nadalje znači odustajanje od izgradnje.

Nakon prethodnog zaključka, da je izgradnja TE Plomin 2 neo-phodna zbog energetskih potreba republike, preostaje jedino alternativa izgradnje visokog dimnjaka uz poštivanje dogovo-renih imisijskih normativa.

Imisijske koncentracije sumpornog dioksida u granicama Strogih graničnih vrijednosti zagadenja (SGVZ) moguče je postiči 3koro na cijelom području utjecaja TE Plomin 1 i 2 dimnjakom višine 34o m, što pokazuje model rasprostiranja sumpornog dioksida oko TE Plomin 1 i 2, koji je izradio Republički hidrometeoro-loški zavod SR Hrvatske 1984. godine. Model je testiran na po-što ječo j TE Plomin 1, te je pokazao vrlo veliku podudarnost s izmjerenim podacima na terenu, što znači potvrdu njegove točnosti.

Model kojim je obradeno područje u radijusu 6o km oko elektra-ne Plomin 1 i 2, odnosno površina veličine 11.3o4 km , pokazao je da se samo u užem području tj. radijusu 6 km, te u smjeru NMW do 2o km udaljenosti od dimnjaka na površini ukupne veli-p čine cca 2o km može očekivati povremeno prekoračenje dogovo-renih normativa, tj. Strogih graničnih vrijednosti zagaienja (SGVZ).

Medutim, da bi se i ovaj prostor, tj. žitelji i vegetacija izjednačili u kriteriju zaštite s ostalim područjem, propisan je uvjet kontinuiranog pračenja stanja okoline (monitoringa) to je u slučaju pojave prekoračenja dogovorenih prizemnih imisija (nastalih zajedničkim djelovanjem TE Plomin 1 i 2 i lokalnih izvora) obvezno odmah smanjiti emisiju elektrane.

Osim energetskih potreba republike, kao još jedan bitan raz-log za izgradnju Plomina 2, pojavljuje se Plomin 1.

Postoječa TE Plomin 1 nominalne snage 125 MW s emisijom 1,784 kg/sek SC>2 i dimnjakom višine 13o m več lo godina za-gaduje pojedine lokalitete u okolini prekomjernim prizemnim koncentracijama sumpornog dioksida. Študijama o utjecaju TE Plomin 1 na zdravije ljudi i na vegetaciju, dokazano je ne-gativno djelovanje na tim lokalitetima (vidi prilog - Litera-tura).

Izgradnjom TE Plomin 2, visokim dimnjakom izbacivali bi se ot-padni plinovi obje elektrane, te bi se usporedujuči medusobno izračunate modele rasprostiranja dimnih plinova za postoječu TE Plomin 1, te za buduču TE Plomin 1 i 2, stanje u področju sadašnjeg utjecaja TE Plomin 1 peterostruko popravilo.

Neprihvatljiva je pretpostavka da bi se utjecaj TE Plomin 1 mogao ublažiti izgradnjom visokog dimnjaka samo za potrebe ove elektrane, ili pak uredaja za odsumporavanje. Isto tako, gledajuči elektroenergetsku situaciju republike nemoguče je

obu stavi tj. proizvodnju električne energije u TE Plomin 1. To znači da do sanacije stanja u področju utjecaja TE Plomin 1 može doči samo izgradnjom TE Plomin 2.

Dakle, izgradnjom visokog dimnjaka uz kontinuirani monitoring te povremenu redukciju emisije (što se očekuje prema modelu u trajanju od 6 h godišnje), moguče je na cijelom področju utjecaja TE Plomin 1 i 2 uključujuči i lokalne izvore zaga-denja sumpornim dioksidom, svesti prizemne koncentracije sumpornog dioksida u granice Strogih graničnih vrijednosti zagadenja (SGVZ) tj. na koncentracije koje neče Stetno djelo-vati na zdravije ljudi i vegetacije.

U pogledu daljinskog transporta sumpornog dioksida i kiselih kiša, ne bi se sa sigumošcu moglo govoriti o njihovim pojavama i učestalosti.

U Zapadnoj Njemačkoj ogrozile ene su višine dimnjaka na 25o do max 3oo m, upravo zbog pojava kiselih kiša. U slučaju TE Plomin 1 i 2, može se govoriti o dimnjaku višine cca 25o m, jer je cos loo m potrebno za svladavanje visinske razlike od podnož-ja dimnjaka pa do razine terena na kejem se očituje utjecaj dimnih plinova. laime, TE Plomin 1 i 2 smještena je na niskom obalnom pojasu u dolini Boljunčice, u aubokom klancu, čije se stran« strmo dižu do Istarske visoravni.

Prema tome, višina od cca 25o m iznad okolnog terena još uvi-jek spada u kategoriju preporučenih višina. Svjedoci smo propadanja šuma u zapadnoj i srednjoj Evropi, te sa strahom i sumnjom prilazimo ovom problemu i u slučaju TE Plomin 1 i 2.

Što se pak vegetacije istarskog poluotoka tiče, a prema "Ekspertizi opterečenja šumskog raslinja (crnog i alepskog bora) sumpornim dioksidom u užoj i široj okolici TE Plomin 1 i 2", koju je izradio Inštitut za gozdno in lesno gospodar-stvo pri Biotehnički fakulteti v Ljubljani 1983. godine, na-vodi se da je autohtona vegetacija eumediteranskog tipa otpor-nija na utjecaj sumpornog dioksida od jele i smreke koje su stradale u centralno j i zapadnoj Evropi, te se zaključuje da prema podacima iz modela rasprostiranja SO^ neče biti štetnih posljedica po vegetaciju.

Pretpostavlja se da je pojava z&kiseljavanja tla glavni uzroč-nik propadanja šuma u središnjoj Evropi i Skandinaviji. Ovdje treba napomenuti da tlo istarskog poluotoka, po svom kemij-sko® sastavu (vapnenac) ima veliku sposobnost apsorbiranja i neutralizacije sumpome kiseline (kisele kise), što daje još jedan faktor sigurnosti pri procjeni mogučnosti ovih pojava.

Logično iz navedenog proizlazi da je u slučaju TE Plomin 1 i 2 visoki dimnjak uz kontinuirani monitoring za kontrolu imisijskih koncentracija i njihovo svodjenje u Stroge gra-nične vrijednosti zagadjivanja (SGYZ) u našem današnjem teh-nološkem i ekonomskem trenutku jedina moguča, ali i ekološki prihvatljiva mjera zaštite.

Ipak, nameče se pitanje zašto graditi termoelektrarni koja ko-risti vrlo nepovoljan ugalj sa primjesom oko lo% elementarnog sumpora, visokom koncentracijom urana i rijetkih metala? Godišnja potrošnja ugljena iznosit če cca 7oo.ooo t, a uredja-jem za odsumporavanje moglo bi se godišnje dobiti cca 60.000 t elementarnog sumpora ili bi se ekstrakcijom urana moglo proiz-vesti 27.5 t urana godišnje.

Ukoliko danas nismo u stanju tehnološki i ekonomski ugraditi u elektranu uredjaj za odsumporavanje, zašto ne odgodimo iz-gradnju za neka buduča vremena kada čeme moči izvuči maksimal-nu korist iz ovog ugljena u vidu energije i sirovina a uz to bez opterečenja okoline sumpornim dioksidom?

Da je to pitanje postavljeno pravodobno, prije 5-6 godina odgovor je mogao biti primjeren i bilo bi moguče nači adekvat-na rješenja u planiranju potrebnih elektroenergetskih objekata. Medjutim, danas, odustajanje od izgradnje Plomina 2 dovelo bi u pitanje snabdijevanje potrošača električnom energijom, jer u istom vremenskem roku ne bi bilo moguče realizirati dru-gi izvor potrebne električne energije. (To su objekti kod kojih priprema gradnje traje 5-6 godina). Početak rada TE Plomin 2 planiran je u prvoj polovici 1989. god.

Prema tome, sada nije pitanje da li graditi, več kako graditi a da se utjecaj svede u prihvatljive okvire. Iz današnjeg toka pripreme izgradnje TE Plomin 2 pokazalo se da bi prilikom izgradnj kapitalnih objekata koji mogu zahvatom u prostor i prekomjernim

polucijama dovesti u pitanje prirodne vrijednosti okoline, več u fazi izrade prostornog plana trebalo temeljito ispitati podobnost lokacije. Time bi investitor sa sigurnošču mogao pri-stupiti planiranju objekata a izbjegli bi se, ili barem sman-jili sukobi koji vrlo često prate današnju praksu.

Bez obzira što je kroz javnu raspravu koja je provedena na ci-jelom području utjecaja Plomina 2 (Poreč, Eovinj, Pazin, Pula, Rijeka, Labin, Lošinj), donešena odluka o izgradnji ovog obje-kta, ponovo se javljaju glasovi koji izražavaju mišljenje da se TE Plomin 2 smije graditi samo uz uvjet istovremenog ugra-djivanja postrojenja za odsumporavanje dimnih plinova.

U razvoju elektroprivrede Jugoslavije značajno mjesto zauzima izgradnja termoelektrana na ugalj. Možda stoga pitanja koja se postavljaju u vezi Plomina 2 mogu inicirati raspravu na jednoj široj razini jer u Jugoslaviji nalazimo se danas pred imperativom gradnji niza termoelektrana kod kojih če se u manjoj ili vecoj mjeri postavljati pitanja slična pitanjima vezanim uz TE Plomin 2. Iako predstavlja na svoj način ekstre-man primjer (količina sumpora, prisustvo ruda u ugljenu), Plomin 2 u izvjesnom smislu predstavlja obrazac koji če se često replicirati u raznim varijantama. Stoga ovaj primjer može inicijalno djelovati na definiranje problema, traženje metoda i instrumentarija njihovog rješavanja.

Literatura

1. Ekološka študija šireg područja Plomina. 2. Jak vjetar na području TE Plomin, Republ.hidrometeorološki

zavod SRH, Centar za meteorološ.istraž. 198o. 3. Recenzija "Ekološke študije šireg področja Plomina",

Hidrometeorološki zavod SRS - Ljubljana, 198o. Meteorološki aspekti utjecaja TE Plomin-2 na okoliS (študija), HMZ - Zagreb, 1982.

5. Meteorološki aspekti utjecaja termoelektrane Plomin-1 na okoliš (Prilog LV), HMZ - Zagreb, 1982.

6. Proračun emisija radioaktivnih elemenata i teških metala na osnovi mjerenja koncentracija u pepelu, zraku i vodi, Institut "Ruder Boškovič", OOUR Fizika, energetika i primje-na, Zagreb, 1984.

7. Radioaktivnost uslijed rada termoelektrane Plomin, 1.9.1983 do 31.1.1984.

8. A.Bauman i sur.s Mjerenje onečiščenja zraka S02 s dimom i zagadenost okoliša prirodnom radioaktivnošču na području TE Plomin, IMI (1978).

9. A.Bauman: Ocjena prirodne radiaktivnosti ugljena, šljake i pepela TE Plomin, IMI-1976, Zagreb.

10. A.Bauman: Mišljenje o stanju radioaktivne zagadenosti opčine Labin i okolice uslijed rada TE Plomin i ostale industrije (za IVS 1983.)

11. Model rasprostoranja S02 oko TE "Plomin 1 i 2", Republičld. hidrometeorološki zavod SR Hrvatske, Centar za meteorološka istraživanja, Zagreb, 1984.

12. Analiza mareoloških mjerenja, IB Elektroprojekt, Ljubljana 1982.

13- M.Carevič, M.Jakšič, V.Valkovič: Izvještaj o nekim fizikal-no-kemijskim karakteristikama tla okolice TE Plomin 1, u tisku

14. Študija utjecaja zagadenog zraka na zdravlje stanovništva opčine Labin, Ekonomski institut Zagreb, rujan 1984. Dom zdravlja Labin.

15. Študija utjecaja na okolinu elektrane TE Plomin 1 i 2 - društevno ekonomska analiza projekta. Ekonomski institut Zagreb, 1984.

16. Preliminarna mjerenja koncentracija nekih toksičnih eleme-nata i radioaktivnosti u morskim organizmima i sedimentu Plominskog zaljeva. RO Institut "Ruder Boškovič", Zagreb. OOUR Centar za istraživanje mora - Rovinj, 1984.

17. Ekspertiza o obremenjenosti godznega rastlinja (črnega in alepskega bora) z žveplovim dvokisom v ožji in širši okolici TE Plomin v Istri. Inštitut za gozdno in lesno gospodarstvo pri Biotehnički fakulteti v Ljubljani, 1983.

18. Investicioni elaborat za odsumporavanje dimnih plinova TE Plomin. ITC - Celje, 198o.

19. Zaključci stručne komisije za pračenje izrade i ocjenu Študije utjecaja na okolinu TE Plomin, S.O. Labin, Izvršno viječe, 5.7.1984.

20. Zaključci Sekcije za zaštitu i unapredenje čovjekove okoline konferencije SSRN Zajednice opčina Rijeka, Rijeka, 2o.7.1984,