Funkcije novca

1. Sadržaj2. Uvod .........................................................................................................21.

3. Funkcije novca ....................................................................................31.1.

4. Novac kao mjera vrijednosti i mjerilo cijene .........................................31.2.

5. Novac kao sredstvo prometa ................................................................51.3.

6. Novac kao blago ..................................................................................61.4.

7. Novac kao sredstvo plaćanja ................................................................71.5.

8. Svjetski novac .....................................................................................82.

9. Oblici novca u opticaju ........................................................................93.

10. Potrebna količina novca u prometu.....................................................10

11. Zaključak.................................................................................................11

12. Literatura .................................................................................................12 2

Uvod

Novac je specifična roba koju je razvitak robne pro izvodnje i razmjene izdvojio iz ostalogrobnog svijeta da monopolski vrši ulogu opšteg ekvivalenta. Na taj način novac predstavljaprometnu vrijednost koja je apstraktan izraz cjelokupnog bogatstva društvene zajednice, aujedno služi i kao univerzalno sredstvo za međusobno uspoređivanje i razmjenjivanje svihproizvoda ljudskog rada. Novac je ekonomsko dobro koje služi u razmjeni materijalnihdobara i usluga između učesnika u robnom prometu. On je nastao kao objektivna potrebaefikasnijeg funkcionisanja robne proizvodnje. U toku svogistorijskog razvoja ulogu novca su obavljale veoma razliličite vrste materijala od stokepreko metala do današnjeg čistog papirnog novca. Razvoj novca je direktno vezan za razvojrobne proizvodnje. U početku su se robe mijenjale jedna za drugu (R-R) - trampa, ukasnijem periodu bilo je moguće za jednu vrstu robe dobiti bilo koju drugu ili više njih uistoj vrijednosti i na kraju se izdvojila jedna vrsta robe koja je postala opšti ekvivalent kojusu prihvatali svi učesnici razmjene odnosno novac u današnjem smislu riječi. Novac imanekoliko društvenih funkcija. U funkciji mjere vrijednosti, novac svojom manjom ili većomkoličinom uptrebne vrijednost izražava vrijednost bilo koje vrste robe. Novac u funkcijisredstava prometa je posrednik u razmjeni, gdje se roba prvo prodaje za novac a on ponovomijenja za željenu robu (R-N-R). Novac kao blago je novac koji se povlači iz opticaja iakumulira jer on kao simbol bogatstva i moći može da se pretvori u bilo koju drugu vrsturobe u svakom trenutku. U funkciji sredstva plaćanja novac ne mora da bude stvarnoprisutan u momentu prodaje robe već se prihvata kao imaginarna vrijednost

(pretpostavljeninovac), a stvaran novac se pojavljuje tek kad pristigne rok za plaćanje robe. Svjetski novacje takođe funkcija novca koja je značajna u međunarodnoj razmjeni i najčešće seupotrebljava kao sredstvo plaćanja razlike između uvoza i izvoza. U opticaju postojerazličiti oblici novca. Metalni novac odnosno kovanice su komadi metala (najčešće zlato)koji imaju tačno utvrđen kvalitet, oblik i težinu i koji je predstavljaju stvarnu vrijednost(zlato). Papirni novac za razliku od metalnog nema stvarnu vrijednost jer ne zavisi od zlataveć od cijena dobara koja se mogu za njega dobiti. Kao kreditni novac koriste se mjenice(kao pismena garancija da će kupac platiti robu u predviđenom roku) i gotovinski ček(nalog banci za isplatu određene sume novca) jer su vremenom po vjerioci ili prodavcishvatili da ih mogu koristiti u plaćanju svojih dugova. Ukupna količina novca u opticajuima veliki značaj u funkcionisanju neke privrede. Kada se pojavi veća količina novca uopticaju takva pojava se naziva inflacija a suprotno tome manja količina novca u opticajuod potrebne se naziva deflacija. Narušavanje monetarne ravnoteže odnosno ravnotežeizmeđu raspoložive količine novca i stvarne potrebe za novcem dovodi do zastoja uizvršavanju robno-novčanih transakcija i dospjelih obaveza. 1. Funkci je novcaRazvojem robne proizvodnje razvijao se i mijenjao i način izražavanja vrijednosti robe,odnosno nastajali su, razvijali se i transformisali različiti oblici izražavanja vrijednosti robe.Razvojem je došlo i do novčanog oblika vrijednosti robe, odnosno došlo je do pojave inastanka novca. Novac je roba, koje pored svoje vrijednosti i upotrebne vrijednosti, ima idruštvenu upotrebnu vrijednost odnosno služi kao opšti ekvivalent za izražavanje veličinevrijednsti svake robe. Slobodnom selekcijom robe koja se nalazila u funkciji opšteg

ekvivalenta u jednom dužem vremenskom periodu izdvojila se samo jedna roba koja jepreuzela tu funkciju koja se ustalila kao opšteprihvaćeno sredstvo razmjene. Priroda jeučinila zlato najpogodnijim za tu funkciju, bitno je naglasiti da zlato nije novac zbog svojihprirodnih osobina, većda je pojava novca rezultat razvoja robne privrede i razmjene robe, aplemeniti metali kao što je zlato, preuzeli na sebe vršenje funkcije opšteg ekvivalentazagvaljujući tim prirodnim osobinama koje ih čine najpogodnijim za nju. Zlato je postojanoi otporno prema nekim prirodnim procesima, lako se može dijeliti i ponovo spajati u većecjeline, a da pri tome ne mijenja svoj kvalitet. Mala jedinica zlata zbog uslova njegoveproizvodnje, sadrži relativno veliku vrijednost, odnosno vrijednost relativno velike maserobe druge vrste. Otporno je na toplotu, hladnoću, kiseline, vlagu, odlikuje se velikimsjajem i lijepom bojom. Za razliku od drugih roba, no vac ima i jednu posebnu upotrebnuvrijednost – društvenu upotrebnu vrijednost, koju je stekao tako što je monopolisaofunkciju opšteg ekvivalenta. Funkcija mjere vrijednosti je polazna osnova za razvoj ostalihfunkcija koju je razvojem robne razmjene na sebe preuzeo novac.Glavne funkcije novaca su: - novac kao mjera vrijednosti i mjerilo cijene; - novac kao sredstvo prometa; - novac kao blago; - novac kao sredstvo plaćanja; - svijetski novac. 3.1. Novac kao mjera vrijednosti i mje rilo cijeneOsnovna funkcija robe koja je stekla monopol u vršenju uloge opšteg sredstva razmjene,odnosno opšteg ekvivalenta (novčane robe) sastoji se u tome da svojom upotrebnomvrijednošću izražava vrijednost svake robe. Ta osnovna funkcija novca jeste funkcija mje revrijednosti koju novac vrši tako što se manjom ili većom količinom svoje upotrebnevrijednosti može izraziti vrijednst bilo koje druge vrste robe. Funkcionišući kao mjeravrijednosti, novac omogućava da se izrazi opšta ekvivalentnost robe i stepen oveekvivalentnosti. Svaka roba mjeri svoju pormetnu vrijednost u novčanoj robi, zlatu i uonom odnosu u kojem količina date robe i određena količina zlata sadrže jednaku količinudruštveno potrebnog rada. Potrebno je istaći da različita roba nije samjerljiva preko novca izbog novca, odnosno da je novac učinio međusobno samjerljivom.Ono što je zajedničko svakoj robi jeste to

da je ona rezultat ljudskog rada, odnosno da je unjoj materijalizovana manja ili veća količina apstraktnog ljudskog rada, pa je zbog toa onaistovjetna i međusobno samjerljiva zbog toga i može da i izmjeri svoju vrijednost u novcukao u svom opštem ekvivalentu.Kad se govori o novcu u funkciji mjere vrijednsti, bitno je istaći da se vrijednost različiterobe izražava njenom jednakošću sa zlatom, odnosno određenim odnosom prema zlatu kojene mora biti tu i prisutno. Da bi novac funkcionisao kao mjera vrijednosti neke robe, nijepotrebno da on bude i realno prisutan, odnosno, da bismo kazali da neka roba vrijediodređenu sumu novca, nije potrebno da tu sumu novca i imamo pred sobom. Pošto je izrazrobnih vrijednosti u zlatu zamišljen, novac u svojoj funkciji mjere vrijednosti robe izrazilau manjoj ili većoj količini novca, nije potrebno fizičko prisustvo novca. Vrijednost robeizražena u novcu predstavlja njenu cijenu. Cijena robe je, u stvari, njena vrijednost izraženau manjoj ili većoj količini novčane robe, ili kraće rečeno, cijena je novčani izraz vrijednosti 4 robe. Taj izraz vrijednosti neke robe y, na primjer zlata, može se iskazati na sljedeći način –x robe A = y novčane robe.Ovakvo shvatanje da novac prvenstveno služi kao mjera vrijednosti svake robe se temeljina robnoj teoriji novca.Uvijek kada se odrđuje cijena bilo koje robe, odnosno kada se izražava vrijednost uodgovarajućoj količini novčanog materijala postavlja se pitanje: kojom mjerom izrazitiveličinu cijene? Kada je u pitanju zlato, potrebno je odrediti težinsku jedinicu zlata koja ćeslužiti kao osnova za mjerenje i izražavanje vrijednosti ostale robe u zlatu. Naime, pošto sevrijednost sve robe mjeri u novčanoj robi (zlatu) nemoguće bi bilo mjeriti je ukoliko seprethodno ne bi odredila jedinica mjere, odnosno težinska jedinica novčane robe. Takoutvrđena težinska jedinica novčane robe, koja služi kao osnova pri mjerenju vrijednostisvake robe u novčanoj robi, naziva se mjerilo cijena.Mjerilo cijena je određena težinska jedinica novčane robe koja se uzima kao novčanajedinica. Ako pretpostavimo da je društveno potrebno virjeme za proizvodnj u jednejedinice robe A = 1000 časova, robe B = 500 časova, robe C = 10 časova, a 1 grama zlata =10 časova, doći ćemo do sledećih cijena, odnosno novčanih izraza vrijednosti: Cijena robe A = 100 konvertibilnih maraka Cijena robe B = 50 konvertibilnih maraka Cijena robe C = 1 konvertibilna markaCijene robe A, B i C nam pokazuju pored vrijednosti te robe izražene u novcu imeđusobne odnose vrijednosti svake robe, jer je odnos cijena ove robe isti kao i odnosnjenih vrijednosti (količina opredmećenog rada u njima): A = 2B = 100C B = (1/2)A = 50C C = (1/100)A = (1/50)BPreko novčanog izraza vrijednosti, odnosno preko cijene, sve robe postaju samjerljive i međusobno uporedive.Mjerilo cijene ima opštu važnost u društvu, njega određuje država, pa se zbog toga ponekadkaže da je mjerilo cijene utvrđena jedinstvedna i za određenu teriotoriju opštevažećatehnička mjera kojom se izražavaju količine novčanog materijala. Funkcija novca kaomjere vrijednosti se ostvaruje kroz mjerilo cijena. Mjerilo cijena ostaće nepromjenjeno svedok se ne promjeni količina novčane robe koja ulazi u novčanu jedinicu, što spada unadležnost države. Međutim, mjera vrijednosti se može promijeniti i bez promjene mjerilacijena. Ukoliko poraste produktivnost rada u proizvodnji zlata za dva puta, vrijednost zlataće opasti na polovinu, odnosno mjera vrijednosi će opasti na polovinu.Tri faktora utiču na nivo cijena kretanja robe: - veličina vrijednosti robe - veličina vrijednosti novčane robe - promjena mjerila cijena.Pri nepromjenjonoj vrijednosti novčane robe (zlata) i nepromijenjenom mjerilu cijena,cijena svake robe će se pod ostalim neizmjenjenim uslovima kretati u istom pravcu u kojemi njihove vrijednosti. Što se tiče veličine vrijednosti novčane robe, pri nepromijenjenojveličini vrijednosti ostale robe i neizmjenjenom mjerilu cijena, cijena 5 robe će se kretati obrnuto proporcionalno u odnosu na kretanje veličine vrijednosti novčanerobe.Mjerilo cijena se mijenja kada se promijeni težinska jedinica zlata koju sadži novčanajedinica što spada u nadležnost države. Promjenom mjerila cijena država smanjuje ilipovećava prometnu vrijednost

domaćeg novca i tako utiče na nivo cijena u zemlji.Smanjenje mjerila cijena naziva se devalvacija novca, a povećanje mjerila cijena naziva serevalvacija. 6