G L A S N I K HRVATSKOG FILATELISTIČKOG SAVEZA

Zagreb, 15. 02. 2010 BROJ : 2

1992.

1994. 1998.

2002. 2006.

ZIMSKE OLIMPIJSKE IGRE

GLASNIK HFS 2/ 2010

2

S A D R Ž A J :

• Pregled izložbi u 2010. godini 3 • Croatica – Baltazar Bogišić 3 • Željeznica i filatelija 4 • Sportski prigodni žigovi u 2009. godini 7 • Prigodne omotnice Kluba kolekcionara Županja 9 • Četiri desetljeća slavnme misije Apolla 11 10 • Skinutoa sa interneta 11 • Pravilnik o priznanjima 12 • Izdanja članica HFS-a 19 • Odobrena upotreba prigodnih žigova 20 • Poziv iz Osijeka 20

PREGLED IZLOŽBI U 2010. GODINI

Datum Naziv izložbe Mjesto Rang izložbe Povjerenik

26. – 28.3 2010.

ALPEADRIA 2010 Sopron Mađarska

Nacionalna Međunarodna Ivan Librić

9. – 12. 4. 2010.

ANTVERPIA 2010 Antwerpen Belgija Europska + Mladež, FEPA Ivan Librić

8. – 15. 5. 2010.

LONDON 2010 London Velika Britanija

Svjetska FIP Mladen Vilfan

28. – 30.5. 2010

LONSPERCH 2010 Deutschlandsberg Austrija Mladež Dr Marija

Kolačko1. – 10. 6.

2010.

Nacionalna izložba mladeži Šibenik Nacionalna

MladežPetar Čičin-

Šain10. – 13.6.

2010

Hrvatska kroz filateliju ? Plzen / Prag Češka Promidžbena

11. – 20.6. 2010.

Planete Timbre 2010 Paris, Francuska Tema, Moderna Cjeline,Aero,FIP Julije Maras

1. – 4. 7. 2010

PHILALUX 2010 Luxembourg FEPA, FIP Julije Maras

9. – 16. 9. 2010

CROATICA 2010 Zagreb Nacionalna Međunarodna

24. - 25.9. 2010.

TRAKOŠĆAN 2010 Mala škola filatelije Trakošćan Nacionalna

MladežDr. Marija Kolačko

1. - 10. 10. 2010.

PORTUGAL 2010 Lisabon Svjetska FIP Mladen Vilfan

17. – 28.10. 2010

Nacionalna jednovitrinska

Novska Nacionalna Jednovitrinska

5. – 6. 11. 2010

Kroatien zu Gast in Wien

Beč Austrija

Prezentacija hrv. filatelije

Ivan Librić

IIzzddaavvaačč :: HHRRVVAATTSSKKII FFIILLAATTEELLIISSTTIIČČKKII SSAAVVEEZZ HHaabbddeelliiććeevvaa 22,, PP..pp.. 225599,, 1100000011 ZZaaggrreebb IISSSSNN 11333311 –– 11110077

UUrreeđđuujjee:: MMaatteejj GGllaavviićć

mmaatteejj..ggllaavviicc@@sskk..tt--ccoomm..hhrr

GLASNIK HFS 2/ 2010

3

CROATICA – BALTAZAR BOGIŠIĆ

Crnogorska pošta od svoje ponovne samostalnosti 2005. g. posvećuje poštanske marke znamenitim osobama koje su ostavile duboki trag u povijesti Crne Gore. U takvoj izdavačkoj politici svoju poštansku prigodnu marku dobio je i Baltazar Bogišić, poznati hrvatski znanstvenik, pravni i povijesni pisac. Marka je bila izdana 7. prosinca 2009. g. u povodu njegove 175. obljetnice rođenja. Autorica marke je Ana Matić. Tiskane su u novosadskoj tiskari „Magyar SZO - Forum“ u arcima od 20 maraka u 40000 serija. Veličina marke je 35,00x29,00 mm, zupčanje češljasto 13 ¼ i nominale 0,50 eura.

Baltazar Bogišić, poznat i kao Baldo ili Valtazar, rođen je 7. prosinca 1834. g. u Cavtatu. Potječe iz ugledne trgovačko-pomorske obitelji iz Konavala odakle mu se djed preselio u Cavtat. Po očevoj želji nije nastavio daljnje školovanje nego je kao mlad počeo stjecati iskustva u trgovini i gospodarstvu. Nakon

očeve smrti uputio se 1858. g. u Veneciju kako bi se nastavio obrazovanje, gdje je i maturirao. Studij prava započeo je iste godine u Beču, a zatim je nastavio studirati na nekoliko europskih sveučilišta. U Giessenu je 1862. g. promoviran u doktora filozofije. Baltazar je od 1863. do 1868. g. radio kao bibliotekar u slavenskom odjelu bečke Dvorske knjižnice. Stječući nova znanja o slavenskoj povijesti, kulturi i jezicima iskazao je interes za samonikle pravne običaje u južnih Slavena. U doktora pravnih znanosti promoviran je 1864. g. u Beču. Redoviti član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti postao je 1867. g., ali je bio član i niza drugih akademija i znanstvenih društava, te nositelj nekoliko visokih europskih odlikovanja.

Čitav svoj život posvetio je proučavanju prava, običaja i ustanova slavenskih naroda, gdje se isticao kao predstavnik povijesne pravne škole. Njegovu znanstvenu pozornost privlačila je i pravno-povijesna problematika staroga Dubrovnika, ali je sakupljao i narodne pjesme, pripovijetke, poslovice i zagonetke te etnografsku građu svoga kraja. Uz niz objavljenih publikacija iz pravno-povijesne problematike, njegovim najvećim djelom smatra se Opći imovinski zakonik za knjaževinu Crne Gore. Naime, na poziv crnogorskog kneza Nikole i uz suglasnost ruskog cara Aleksandra II. pristupio je 1872. g. njegovoj izradbi. Zakonik je stupio na snagu 1. srpnja 1888. g. koji je bio sinteza patrijarhalnog nasljeđa i tada najsuvremenijih pravnih standarda. Njegova kodifikacija narodnog prava bila novost na području južnoslavenskog zakonodavstva, pa je ubrzo bio preveden na francuski, njemački, ruski, španjolski i talijanski jezik i postao predmetom mnogih rasprava.

Na zahtjev kneza Nikole postao je 1893. g. ministar pravosuđa Crne Gore, a taj je položaj obnašao do 1899. g. U tom razdoblju neznatno je doradio drugo izdanje Zakonika (1896.). Tijekom 1905. g. boravio je i u Alžiru gdje se bavio proučavanjem pravnih običaja plemena Kabila. Kako se 1908. g. razbolio krenuo je iz Pariza preko Beča za Cavtat. Preminuo je 24. travnja 1908. u Rijeci, a sahranjen je u rodnom Cavtatu.

Baltazar je bio jedan je od najvećih hrvatskih bibliofila. Svu svoju ostavštinu, među kojima se nalazila i knjižnicu s osamnaest tisuća knjiga, ostavio je cavtatskoj općini. Bogata arhivska građa i grafička zbirka čuva se u Institutu HAZU-a u Cavtatu.

Literatura: 1. Hrvatski biografski leksikon, Jugoslavenski leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, svezak 2 Bj-C,

Zagreb, 1989. 2. http://hr.wikipedia.org/wiki/Baltazar_Bogi%C5%A1i%C4%87

Stjepan Zdenko Brezarić

GLASNIK HFS 2/ 2010

4

ŽELJEZNICA I FILATELIJA

POVIJEST ŽELJEZNICE NA FILATELISTIČKIM MARKAMA UVOD:

Nalazimo se na početku godine u kojoj Hrvatske željeznice i čitava Hrvatska obilježavaju i proslavljaju 150 godina postojanja željeznice na njezinu tlu. Ove godine se navršava i 185 godina od postojanja željeznice u svijetu; Njemačka i Belgija obilježavaju 175 godina svoje željeznice; Poljska i Jamajka 165 godina i.t.d.

Pojedine poštanske uprave svijeta obilježavaju pojedina značajna događanja i osobe izdavanjem prigodnih poštanskih maraka. Na taj način ostaje o tome trajni dokument koji zalazi u sve dijelove svijeta. Prva prigodna marka uopće u svijetu bila je povezana s željeznicom i izdana u Peru-u 1871. godine na kojoj je iznad državnog grba prikazana parna lokomotiva. Filatelija je edukativan, kulturan, atraktivan i koristan hobi, te se može reći da je «znanost o životu». Sve što je vezano uz život čovjeka prikazano je na tim malenim šarenim papirićima.

Kao filatelista koji sakuplja željezničke motive pokušati ću u ovom serijalu, tijekom ove jubilarne željezničke godine, obraditi povijest željeznice u svijetu koristeći pri tome filatelističke marke kao ilustraciju njena razvoja. Prostor ne dozvoljava detaljniju razradu te će se opisati prve željezničke pruge u pojedinim zemljama svijeta obilježene na filatelističkim markama. POČECI RAZVOJA ŽELJEZNICE Kao rođendan željeznice smatra se vožnja vlakom na pruzi Stockton-Darlington 27.rujna 1825. godine ,a George Stephenson njenim ocem. Počeci njena razvoja sežu međutim dalje u prošlost. Pronalasci koji su prethodili željeznici su: kotač, željezo, čelik i parni stroj. Preteče nalazimo u rudarstvu gdje se ruda izvlačila vođenjem vagoneta po drvenim tračnicama pomoću snage konja. Nastupom industrijske revolucije i pronalaskom parnog stroja (T.Newcomen, J.Watt) rodila se ideja da se konje zamijeni parnim strojem. Richard Trevithick(1771.-1833.) se već kao dječak upoznao s parnim strojevima koji su se koristili u rudarstvu. S osamnaest godina rukovodio je uređajem za izvlačenje rude u rudniku gdje je njegov otac bio upravitelj. Uskoro zatim osnovao je poduzeće i počeo s radom na poboljšanju postojećih i izgradnji novih parnih strojeva. Za razliku od J.Watta njegov je stroj radio s visokim pritiskom i do 10 atmosfera. Nakon što je konstruirao transportni parni stroj za rudnik počeo je s konstrukcijom cestovne lokomotive na parni pogon. Okladivši se da bi ovakav parni stroj mogao po tračnicama vuči teret od 10 tona izradio je i 13.veljače 1804. godine prikazao prvu parnu lokomotivu na svijetu Pen-y-darren. Time je zaslužio titulu pronalazača parne lokomotive. Krajem 1804. godine nakon još nekih poboljšanja lokomotiva je, uprkos lošem kolosijeku, vukla teret od 10 tona ( 5 vagona s 70 osoba) brzinom od 8 km/sat te je oklada dobivena. Lokomotiva Pen-y-daren bila je teška 5,1 tonu i razvijala bez tereta brzinu od čak 25,7 km/sat. Zbog tada tračnica od lijevanog željeza (gusa) koje su se često lomile ova prva parna lokomotiva na svijetu nije našla praktičnu primjenu. Slijedio je daljnji razvoj parnih lokomotiva. Trevitchick i njegova lokomotiva našli su se na mnogim markama ( 24) koje obrađuju parne lokomotive i pionire željeznice (Paragvaj, Poljska,Bugarska, Laos i dr.). Na slici desno je prikaz parne lokomotive Pen-y-daren na marki poštanske uprave St. Vincent (otočna država u srednjoj Americi)

John Blenkinsop i Matthew Murray izgradili su 1811/1812 dvije zupčane lokomotive koje se smatraju prvim lokomotivama svijeta, koje su se mogle ekonomično koristiti. Bile su to lokomotive Prince Regent i Salamanca koje su od 8. kolovoza 1812. godine na 5 km dugoj rudarskoj željeznici između Middleton-a i Leeds-a vukle teret od 100 tona brzinom od 5 km/sat. S kasnije sagrađenim lokomotivama Lord Wellington i Marquis Wellington bile su u pogonu do 1835 godine.Izdano je 15 maraka s prikazom zupčane parne lokomotive. Lijevo je marka Bugarske.

GLASNIK HFS 2/ 2010

5

PRVA ŽELJEZNIČKA PRUGA U SVIJETU Kako se G.Stephenson smatra ocem željeznice red je da nešto više kažemo o njemu i njegovu životu. U «kući na zemaljskoj cesti» na starom poštanskom putu između Newcastlea i Herhama stanovao je u selu Wylam Robert Stephenson sa svojom velikom obitelji. Njemu se 9.6.1781. rodio sin George. Tada je siromašni lozač na pumpnom uređaju u Wylamu imao šestero djece. Svi su morali pomagati kako bi zaradili novce pa je mali George većinom bio pomoć u kuhinji. Djeca nisu mogla pohađati školu. S 8 godina čuvao je krave za 18 pfeniga dnevno. Zatim je počeo raditi u rudniku kao izvlačivač ugljena, da bi sa 14 godina napredovao do pomoćnog ložača kod svoga oca. Spretnošću i upotrebljivošću prestigao je svog oca i napredovao do strojnog nadzornika koji je kontrolirao pumpne uređaje. Ako je nešto bilo u kvaru morao je pozvati inženjera. Kada je ovaj vidio da Gerorge dobro poznaje strojeve prepustio mu je da sam obavlja reparaturu. Sa 18 godina posluživao je glavni lift. Ovdje je imao i radne pauze jer su ugljeni transportni sandučići dolazili i odlazili u većim vremenskim razmacima. George je krpao cipele i šivao kako bi zaradio novac kako bi mogao pohađati večernju školu. Čim je naučio čitati i pisati, nabavljao je knjige kao bi ispunio praznine u svojem znanju. U 21 godini oženio se i nakon godinu dana postao otac sina kome je dao ime djeda, Robert. Samo godinu dana zatim je već udovac. Otišao je u Killingworth i preuzeo održavanje jednog velikog Newcomenovog parnog stroja. Rudnik je malo prije toga dobio jednu veliku pumpu. Nijednom inženjeru nije uspjelo da je stavi u ispravan rad. George se izborio za taj posao i uradio to u četiri dana. Ovo djelo izazvalo je njegovo unapređenje u strojnog majstora. Šaljivčine su ga otada zvale « doktor za strojeve». Učinio je mnogobrojna poboljšanja na tehničkom području tako da je postao prvim inženjerom rudnika. Time je omogućio svojem sinu Robertu da pohađa visoke škole. George je učio zajedno sa sinom dok je on pohađao univerzitet u Edinburgu. Otac je kao vodeći inženjer u rudniku imao utjecaj na prilike u rudniku. Kao i mnogim njegovim drugovima pozabavio se sa idejom da zamijeni konjsku vuču na rudničkim kolosijecima snagom parnog stroja. 1814 bila je u pogonu njegova lokomotiva «Mylord» koja je kasnije primenovana u «Blücher» koja je mogla teret od 30 tona na usponu 1:450 vući brzinom od 6 km/sat. Tad je počeo Stephenson sve dublje prodirati u problematiku parnog pogona, poboljšao je kolosijeke i tračnice te kotače lokomotive.

1821. godine engleski parlament je dao odobrenje Edwardu Pease-u da izgradi konjski tramvaj između Stocktona i Darlingtona. George Stephenson predložio mu je da izgradi kolosijek na željeznim tračnicama i da se konjska vuča zamijeni parnom . Tvrdio je da jedna lokomotiva može isto toliko vući kao 50 konja.Temeljem toga je 1821. godine imenovan vodečim inženjerom na gradnji pruge Stockton - Darlington. Dvije godine zatim osnovao je zajedno sa sinom Robertom i još nekoliko istaknutih industrijalaca i financijera prvu tvornicu parnih lokomotiva u svijetu Robert Stephenson & Co. Kao prva je iz nje izašla lokomotiva Locomotion Nr.1, težine 6.5 tona s dvije pomoću poluga

povezane osovine. 28 rujna 1825. godine vozio je Stephenson sa svojom lokomotivom prvi vlak na pruzi Stockton-Darlington dugoj 9 milja. Željeznica je rođena i time je započelo doba željeznice u svijetu. Sam G.Stephenson, iako ga smatraju ocem željeznice, je rekao: Željeznica nije pronalazak pojedinca već velikog skupa inženjera. Lokomotiva Locomotion Nr.1 bila je u redovitom pogonu do kraja 1840. godine, zatim je korištena za ispomoć da bi na kraju završila kao pumpa za vodu u jednom rudniku. Ipak je 1857. godine postavljena u Darlingtonu kao spomenik na prvu parnu lokomotivu u svijetu koja je korištena u otvorenom prometu. Zamjenom nekih dijelova i novim lakiranjem mijenjala je svoj izgled. Do sada je izdano 38 filatelističkih maraka na kojima je prikaz lokomotive Locomotion Nr.1, vrlo često zajedno s likom G. Stephenson-a. Desno gore je mađarska marka izdana povodom 200 godina rođenja G. Stephenson-a (postoji i nezupčano izdanje) a lijevo je marka Velike Britanije kao jedna iz serije maraka izdanih povodo 150 godina željeznice u svijetu (13. kolovoza 1975. godine). PRUGA LIVERPOOL – MANCHESTER Uspjeh s prvom željezničkom prugo doveo je do izgradnje prve moderne željezničke pruge Liverpool – Manchester. Planovi za izgradnju te pruge postojali su još krajem 18. stoljeća. Trasa je bila utvrđena

GLASNIK HFS 2/ 2010

6

1797. godine. Ovo povezivanje dva grada bilo je važno zbog prijevoza vune iz luke Liverpool do tekstilnih tvornica u Manchester-u a u povratku gotove robe.Cesta između ta dva grada bila je u vrlo lošem stanju i prepuna udarnih rupa, dok je vodeni kanal bio preopterećen i u zimi neprikladan. Protivnici izgradnje nove željeznice bili su ušutkani argumentom da željeznica smanjuje razdaljinu za više od jedne trećine (od 77 na 50 km). G. Stephenson-u je dodijeljeno vođenje izgradnje te pruge koja će trajati četiri godine. Za izbor najbolje i najbrže lokomoive bilo je raspisano takmičenje t.zv. Rainhill Rennen. Propisana su bila pravila da lokomotiva mora vuči najmanje trostruku težinu i da prilikom toga brzina ne smije biti manja od 16 km/sat; mora biti elastična (na oprugama); ne smije biti viša od 4,5 m i mora imati dva sigurnosna ventila. Pobjednik dobiva 500 funti. Na pruzi u Rainhill-u na pruzi dugoj 4 km bilo je predviđeno 20 vožnji. Za takmičenje se prijavilo 10 kandidata, ali se na startu pojavilo samo njih petero. Pobjedu je odnijela parna lokomotiva Rocket (raketa) proizvedena u tvornici Stephenson. Kod nje je Stephenson uveo mnogo novih poboljšanja. Ostvarila je maksimalu brzinu od 56 km/sat. Desno gore je prikaz lokomotive Rocket na marki Kube koja je izdana prigodom održavanja izložbe EPO 1986. godine. Svakako je da je to lokomotiva koja se najčešće od parnih lokomotiva pojavljuje na filatelističkim markama ( ukupno 69 izdanja do sada). Nakon održanog takmičenja tijekom 1829. i 1830. godine izgrađeno je za tu prugu još 7 lokomotiva (Meteors, Comet, Dart, Arrow, Phoenix, North Start i Northumbrian). Iako se sve te lokomotive ubrajaju u seriju Rocket na njima je izvedeno dosta poboljšanja. Pruga je svečano otvorena 15.rujna 1830. godine. Bila je duga oko 50 km i izvedena kao dvokolosječna. Pojedine tračnice bile su dugačke 4,57 m a njihov razmak 1435 mm. U dužini od 29 km tračnice su bile položena na kamene kvadre, a na preostalih 21 km na drvene pragove. Na pruzi se nalazilo 65 umjetnih objekata od čega 63 mosta, jedan vijadukt visok 70 stopa (21,3 m), te jedan tunel dug dvije milje koji je bio osvjetljen plinskim svjetiljkama. Prvi vlak je vukla lokomotiva Northumbrian i u njemu se uz lorda Wellingtona nalazilo još 130 gostiju. Vlak je nakon vožnje od jednog sata i pedeset minuta stigao u Manchester. Poštanska uprava Velike Britanije je 12. ožujka 1980. godine u povodu 150. obljetnice te pruge izdala seriju od 5 maraka u nizu na kojima je prikazan vlak koji je vukla lokomotiva Rocket.

U sastavu vlaka su 2 otkrivena i 3 pokrivena putnička vagona te tri teretna vagona. Na prvoj marki lijevo je prikazana lokomotiva Rocket u Liverpool-u. Slijede putnički vagoni 1. i 2. razreda kod Olive Mount-a te zatim vagon 3. razreda i vagon s ovcama kod Chat Mose. Na predzadnjoj marki su dva plato vagona s konjima i kočijom, a na zadnjoj plato vagon i poštanski vagon ispred industrijske zone u Manchester-u. Pruga Liverpool – Manchester bila je prva brza pruga za otvoreni promet. Željeznica je time preboljela dječje bolesti i započela širenje po cijelom svijetu. G. Stephenson je time stekao svjetsku slavu i vodio daljnju izgradnju željeznica u Enleskoj, a iz sinove i njegove tvornice parnih lokomotiva počele su izlaziti lokomotive koje su vukle prve vlakove u mnogim zemljama. Umro je 1848. godine. U Newcastle-u se na mostu koji nosi njegovo ime nalazi velebni spomenik njemu u čast. Njegova rodna kuća u Wylam-u pretvorena je u muzej. Njegov životni put je zaista impresivan i trebao bi, što se tiče marljivosti, upornosti i težnje za znanjem biti putokaz i današnjim naraštajima.

Krunoslav Tušek

GLASNIK HFS 2/ 2010

7

SPORTSKI PRIGODNI ŽIGOVI U 2009. GODINI

Tijekom 2009. godine u Hrvatskoj bilo je u uporabi oko 160-tak prigodnih poštanskih žigova što je u odnosu na 2008. godinu manje za četrdesetak žigova. Međutim, što se tiče sportskih žigova tu nije bilo nikakvih recesijskih trendova koji su više nego dobrano prodrmali većinu hrvatskih građana u 2009. g. Naime, i u prošloj godini broj sportskih prigodnih poštanskih žigova približio se kvoti 40 što ukazuje da je sport bio motiv na 1/4 svih prigodnih žigova. Svakako da je glavni sportski događaj koji se desio u Hrvatskoj u protekloj godini bilo odigrano 21. svjetsko rukometno prvenstvo na kojem su hrvatski rukometaši osvojili srebrnu medalju. Na taj način su opet potvrdili epitet najtrofejnije i najbolje hrvatske sportske momčadi. Sveukupno gledajući hrvatski rukomet i reprezentativna vrsta konačno su dobili i filatelističku promidžbu koju po svojim uspješnim višegodišnjim rezultatima daleko više zaslužuju. U svezi svjetskog rukometnog prvenstva bilo je u uporabi 9 prigodnih žigova i to u Zagrebu (3), Splitu (2) te po jedan u Varaždinu, Osijeku, Puli i Poreču u gradovima u kojima su se odigravale rukometne utakmice. Jedino je šteta što se i u Zadru nije filatelističkim žigom obilježilo odigravanje svjetskog rukometnog prvenstva. U Našicama je bio u uporabi još jedan rukometni žig, te u Splitu (rukometašica Dragica Palaversa) čime je rukomet bio zastupljen sa 11 prigodnih žigova i tako prekinuo uglavnom nogometnu dominaciju sportskih žigova u 2009. godini.

                 1. Hrvatska pošta 2. FD“Split“ 3. Varaždinski klub 4. FD“Poreč“ 5. FK „Osijek“ kolekcionara

  6. HDOFM, Zagreb 7. FD „Arena“, Pula 8. DKD „Diokles“, Split 9. HDOFM, Zagreb 10. HDOFM, Zagreb

11. RK „Nada“, Split i 12. DKD „Diokles“, Split 13. FD „Split“ 14. FD“Poreč“ 15. HDOFM, Zagreb FD“Split“

16. HFD „Zadar“ 17. HDOFM, Zagreb 18. HDOFM, Zagreb 19. HFD „Vinkovci“ 20. HFD „Zadar“

GLASNIK HFS 2/ 2010

8

21. Ivanečki klub kolekcionara 22. FD“Poreč“ 23. MK „Jaska“, Jastrebarsko 24. FD“Arena“, Pula 25. HFD“Slavonski Brod“ i HDOFM, Zagreb

26. HDOFM, Zagreb 27. Zagrebački nogometni 28. FD „Split“ 29. FD „Split“ 30. FD „Poreč“ savez i HDOFM, Zagreb

      31. FK „Osijek 32. HFD „Zadar“ 33. FK „Osijek 34. HFD“Karlovac“ 35. Turistička zajednica grada Vrbovca i HDOFM, Zagreb

                   36. FD“Split“ 37. HFD „Zadar“ Sakupljači nogometne tematike mogli su i prošle godine biti više nego zadovoljni jer se pojavljivao na 10 prigodnih žigova. Tenis je bio motiv na 5 žigova od čega su tri bila posvećena nastupima Hrvatske u Davis cupu u Poreču. Košarkaši su imali 2 žiga, a po jedan žig je bio posvećen atletici (skok u vis), boksu, gimnastici, motokrossu, šahu i sinkroniziranom klizanju. Posebice vesele žigovi koji su po prvi puta u hrvatskoj filateliji zabilježili sportove poput elektroničkog pikada ili pak let paraglajderima. Osim toga evocirane su i sportske obljetnice klubova ili određenih događaja, kao primjerice u Bibinju 100 godina I. seoskog hrvatskog sokola, u Zadru 40 godina Kluba podvodnih aktivnosti „Zadar“ i u Splitu 30 godina MIS-a itd. Najviše prigodnih žigova i ovaj puta imalo je Hrvatsko društvo olimpijske filatelije i memorabilije iz Zagreba (10), zatim slijedi FD „Split“ (6), FD „Poreč (4), FK „Osijek“ (3), HFD „Zadar“ (3), FD „Arena“, Pula (2), DKD „Diokles“, Split (2), a po jedan Hrvatska pošta, HFD „Karlovac“, HFD „Vinkovci“, HFD“Slavonski Brod“, Ivanečki klub kolekcionara i Varaždinski klub kolekcionara. Prigodni žigovi bili su dizajnirani u različitim inačicama od okruglog, kvadratnog pa do nepravilnih oblika što je dovelo do bogatstva raznih idejnih rješenja. Pored zagrebačkog HDOFM-a vidljivo je da je sportska tematika važan faktor i u inim filatelističkim društvima koja putem raznih filatelističkih izdanja bilježe sportska zbivanja u svojim gradovima, odnosno mjestima, te putem filatelističkih izložbi aktivno doprinose prezentiraju uspjeha hrvatskih sportašica i sportaša diljem svijeta.

mr. sc. Stjepan Zdenko Brezarić

GLASNIK HFS 2/ 2010

9

Klub kolekcionara Županja izradio je dvije nove prigodne omotnice i to:

PRIGODNA OMOTNICA POVODOM 10. OBLJETNICE SMRTI PRVOG

HRVATSKOG PREDSJEDNIKA DR. FRANJE TUĐMANA

Povodom 10. obljetnice smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, Klub kolekcionara Županja u suradnji s Vukovarsko-srijemskim županom Božom Galićem i Hrvatskom poštom, koja je izradila prigodni žig, izradio je prigodnu omotnicu. Na prigodnoj omotnici, u lijevom dijelu, nalazi se lik dr. Franje Tuđmana. U pozadini je stilizirana „šahovnica“, karta Hrvatske i spomenik palim braniteljima

Domovinskog rata „Vukovarski križ“. U gornjem dijelu, iznad slike, u četiri reda ispisan je tekst: 10. OBLJETNICA SMRTI PRVOG HRVATSKOG PREDSJEDNIKA DR. FRANJE TUĐMANA 10. 12. 1999. – 10. 12. 2009., a u donjem, ispod slike, tekst u dva reda: KLUB KOLEKCIONARA ŽUPANJA (24.) 2. / 2009. Broj (24.) označava broj do sada izrađenih prigodnih omotnica, a 2. redni broj u 2009. godini. Na sredini, u gornjem dijelu, nalazi se tiskarski otisnut prigodni žig, a u gornjem desnom dijelu poštanska marka broj 356. Dr. Franjo Tuđman (Katalog poštanskih maraka RH, Petar Strpić 2007./08.) vrijednosti 5.oo kuna. Marka je poništena 10. 12. 2009., na 10-tu

godišnjicu smrti, na pošti 32 270 Županja prigodnim žigom crne boje. Prigodna omotnica je izrađena u 100 numeriranih primjeraka, označenih rednim brojevima od 001. do100. U svakoj omotnici nalazi se odluka o podatcima i izradi prigodne omotnice.

PRIGODNA OMOTNICA POVODOM MEĐUNARODNOG OTVORENOG ŠAHOVSKOG TURNIRA 15. OPEN BOŠNJACI

Povodom Međunarodnog otvorenog šahovskog turnira 15. OPENA BOŠNJACI, Klub kolekcionara Županja u suradnji s Šahovskim klubom Bošnjaci i Hrvatskom poštom, koja je izradila prigodni žig, izradio je prigodnu omotnicu. Prigodna omotnica je izrađena u 100 numeriranih primjeraka, označenih brojevima od 001. do 100. U svakoj omotnici nalazi se prigodna odluka o obliku i izgledu, te izradi

prigodne omotnice. U lijevom dijelu prigodne nalazi se stilizirana fotografija, odigravanja šahovske partije između Laure Golubičić, najmlađe ženske igračice i Ivana Đermića najstarijeg igrača Šahovskog kluba Bošnjaci. Iznad je tekst u četiri reda: MEĐUNARODNI OTVORENI ŠAHOVSKI TURNIR 15. OPEN BOŠNJACI 03. – 09. SIJEČNJA 2010. pored koga se s lijeve strane nalazi amblem Šahovskog kluba Bošnjaci, a s desne stilizirani, tiskarski otisnuti prigodni žig. Ispod fotografije se nalazi tekst: KLUB KOLEKCIONARA ŽUPANJA (25.) 1. / 2010. a označava (25.) ukupan broj do sada

izrađenih, a broj 1. označava da je ovo prva prigodna omotnica u 2010. godini. U gornjem desnom dijelu nalazi se samoljepljiva poštanska marka Božić 2009. Marka je poništena na pošti 32 275 Bošnjaci, na prvi dan otvaranja turnira o3. 01. 2010. prigodnim žigom crne boje. S željom da naša suradnja bude uspješna kao i do sada pozdravljam Vas. Antun Jelić

GLASNIK HFS 2/ 2010

10

Četiri desetljeća od slavne misije Apolla 11 COVJEK NA MJESECU 1969., A 2033. NA MARSU Dana 16. srpnja 2009. prošla su četiri desetljeća od kako je uspješno iz svemirskog centra John F. Kenedy lansirana letjelica Apolla 11. Svemirska letjelica imala je zadatak sletjeti na površinu Mjeseca i nakon izvršenog zadatka uzletjeti i sigurno vratiti ljudsku posadu na zemlju. Od lansiranja letjelice do mjeseceve orbite prošlo je 76 sati, nakon čega su astronauti Neil Armstrong i Buzz Aldrin ušli u mjesečev modul. Nakon priprema i zacrtanog usmjerenja, mjesečev modul s dva astronauta odvojio se od servisnog i zapovjednog modula, te sletio na mjesečevo područje Mora mira, 20.srpnja 1969. u 20,17 UTC. Astronauti su na Mjesecu pojeli svoj prvi obrok. Tijekom iskrcavanja na površinu 21. srpnja u 2,56 UTC mjesečev modul je sa površine Mjeseca slao živu televizijsku sliku. Nezaboravne i znamenite rečenice američkog astronauta Neil Armstronga bile su. “Ovo je mali korak za čovjeka, a veliki za čovječanstvo”. Aldrin i Armstrong skupili su oko 23 kg. materijala sa površine Mjeseca, koje je kasnije bio predmet analiza na Zemlji. Isto tako astronauti su na novoj planeti postavili američku zastavu i metalnu ploču s porukom znanstvenog mira korisnog za čovječanstvo.Michael Colins, treči čovjek nije smio napuštati

letjelicu. Posada je nakon zavrsenog zadatka u 17,54 UTC usla u mjesečev modul i uspješno se odvojila od površine Mjeseca. U mjesečevoj orbiti mjesečev modul je pristao uz zapovjedni i servisni modul, te cjelokupna letjelica usmjerena je ka zemlji, gdje ju je na otok Johston u blizini Havaja pokupio američki ratni brod.Projekt, čiju je viziju zacrtao američki predsjednik Kenedy, Apollo 11 uspješno je ostvario, a stanovništvo SAD-a dočekale su posadu kao heroje.

Ulrich Walter, muenchenski sveučilišni prof. tehničkih znanosti i bivši astronaut svemirske letjelice “Columbia” iz 1993. godine, raspolaže dragocjenim dokazima.Znanstveni projekt o lansiranju ljudske posade na fenomenalan Mars započinje 2020. godine. Prva stanica i baza posade biti ce na Mjesecu. Svemirska letjelica sa Mjeseca krenuti ce 2032., a u siječnju 2033. šetati ćemo po marsovoj površini.Za kraj znanstvenik Walter kaže. Čovjek nije stvorio svijet, već priroda

Silvano Jelenic

Uz tekst prilažem:

GLASNIK HFS 2/ 2010

11

-Američka filatelistička omotnica posvećena je Apollu 11 i astronautu Neil Armstrongu koji je prvi zakoračio na Mjesec.

kartončić u znak priznavanja posade Apolla 11.Na fotografiji su Neil Armstrong, čovjek koji je prvi šetao po Mjesecu. Danas povremeno predaje na sveučilištu.Star je 78 godina i ivi u

oji je prebolio bolest raka, sto ga ne sprječava da i zaokupljen je svemirskim prostorom.Treca osoba je irsku letjelicu i zakoračiti na Mjesec.Nakon misije po

Mjesecu, duže vremena bio je zaposlen kao direktor muzeja svemirskih letjelica. Star je 78 godina. ačinila NASA-Mission „Rover tati po fenomenalnom Marsu ?

-Berlinski filatelistički

državi Cinccinnati. U sredini je Buzz Aldrin, kpovremeno uživa u alkoholu. Star je 79 godinaMichael Collins, koji nije smio napuštati svem

-Fotografija prikazuje prašnjavu crvenkastu površinu Marsa, koju je sSpirit“ u svibnju 2009.Da li ce u skorašnjoj budućnosti, zaista ljudi še

Skinuto sa interneta

Filatelistička izložba na Knežiji Nedjelja, 20 Prosinac 2009 15:23

GLASNIK HFS 2/ 2010

12

U srijedu 16. prosinca u velikoj dvorani Provincijalne ajednice na Knežiji otvorena je izložba „Sv. Ivan Bosco z

salezijanci u filateliji“, kao jei

dna od inicijativa kojima se proslavlja 150. obljetnica uteAutor izložbe je DoTurudija.

Marinko Ivanković najavio je na početku pjesmu „Zdravo morska“ koju je otpjevala ženska klapa

a je kao agreb te u Salezijanskom konviktu (Vlaška 36) proveo đačke dane od

anas je on jedan od najve ih autoriteta u domaćoj filateliji. Iako je od

vom, postavljenu izložbu namjerava pokazati svim većim odgojno-

meljenja Salezijanske družbe. n Boscov bivši učenik g. Berislav

Voditelj izložbe don

„Dišpet“. Izložbu je otvorio provincijal don Ivan Marijanović kao jednu od inicijativa kojima se proslavlja 150. obljetnica utemeljenja Salezijanske družbe naglasivši da je autor izložbe g. Berislav Turudija Don Boscov bivši učenik i ddesetogodišnjak došao u Z1941. do 1945. godine. D ćnjegova školovanja prošlo mnogo vremena g. Berislav nije zaboravio don Bosca i salezijance, što više, iz zahvalnosti za primljeni odgoj, priredio je ovu izložbu u drugom postavu (prvi je bio u Podsusedu). Predstavljajući izložene poštanske marke i memorabiliju, uzorke brojnih predmeta vezanih uz salezijanci rad, provincijal je istaknuo da autor surađuje s drugim poštanskim tručnjacima i da, u dogovoru s upras

pastoralnim središtima u provinciji, nakon čega će krenuti i po drugim zemljama u

također nekoliko slika koje prikazuju početke salezijanskoga rada na

„Bilo mi je drago da sam mogao doći do tih materijala, a mogao sam doći zato što salezijanci u

e ispitati ovu filatelističku pojavu na ijasta, da tako kažem, koji se posvetio filateliji i

sada o salezijancima i don Boscu izdano u svijetu na ovom

svijetu. Spomenuo je i poseban dio izložbe zvan memorabilija gdje su posjetitelji mogli naći sve ono što nije dio teksta, a to znači: sličice, naljepnice, privjeske i spomen obilježja raznih oblika iz raznih zgoda. Izloženo jeKnežiji od prazne livade koju je salezijancima darovala gospođa Weble do izgrađene crkve Marije Pomoćnice.

svijetu imaju najviše maraka. Analizom ovoga područja i drugih, na kojima sam u filateliji daleko jači, ustanovio sam da ostali redovi nemaju toliko likova na poštanskim markicama. Na popisu svih 129 zemalja u kojima salezijanci djeluju, zemlje Južne Amerike izdavale su naviše don Boscovih poštanskih marki, dok su zemlje u Europi izdavale manje, a one na Istoku gotovo ništa. Razlog je jednostavan: salezijanski su misionari prvi stigli u zemlje Južne Amerike i mnoge institucije od društvene važnosti vezane su uz njihov rad. Zanimljivo je napomenuti da je 1934.

elim još višVatikan izdao marku s don Boscovim likom. Žvjetskoj razini, jer sam jedan od trojice entuzs

stalo mi je da objedinim sve što je dopodručju.“ Rekao je autor izložbe g. Beri ija. Na kraju je klapa „Dišpet“ otpjevala slav Turudpjesmu „Veseli se Majko Božja“, a posjetitelji su razgledali izložbu koja će slijedećih nekoliko dana ostati u velikoj dvorani kamene kuće.

vatskog filatelističkog saveza Upravni odbor Hrvatskog filatelističkog održanoj ----------------2010. donio

PRAVILNIK O PRIZNANJIMA I NAGRADAMA

RVATSKOG FILATELISTIČKOG SAVEZA / HFS / / u daljnjem tekstu : Pravilnik /

Temeljem članka--- Statuta Hraveza je na svojoj --- sjednici

H

s

GLASNIK HFS 2/ 2010

13

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1. Ovim Pravilnikom reguliraju se načela, kriteriji, način predlaganja, ovlašteni predlagači i provedbene

svojim članicama, članovima svojih članica ao i institucijama i pojedincima izvan svoga članstva, zaslužnim za razvitak i promicanje hrvatske

u i međunarodnu afirmaciju.

dlogu o priznanju ili nagradi i donosi ga ećinom glasova prisutnih delegata .

Članak 3.

riznanje ili nagrada istog ranga može se pojedincima, organizacijama ili institucijama u načelu dodijeliti je nagrade ili priznanja za pojedine uspješno provedene akcije koje se

u ispunjava

Članak 4. Ukoliko su član članice ili sama članica HFS kažnjeni stegovnom mjerom ili suspendirani odlukom

nice ili HFS za vrijeme trajanja kazne ili suspenzije ne mogu predlagati niti biti redloženi za priznanje ili nagradu po odredbama ovog Pravilnika.

a HFS kažnjeni pravomoćnom kaznom isključenja iz članice ili članice

a HFS o prijedlogu za priznanje ili nagradu.

I. PRIZNANJA ČLANICAMA HFS

iznanja članicama za postignuća u višegodišnjem radu na razvitku hrvatske filatelije, jenom promicanju na domaćem i međunarodnom planu, za stručni filatelistički rad, za sudjelovanje

eđunarodnim filatelističkim izložbama i za rad s mladima, u pravilu

1. Velika zlatna povelja 2. Zlatna povelja

elja 4. Brončana povelja

Vijeće HFS.

Članak 6.

odrednice dodjele priznanja i nagrada koje dodjeljuje HFS kfilatelije, te njezinu društven II. TEMELJNA NAČELA

Članak 2. U ovisnosti o vrsti i rangu priznanja ili nagrade o njihovom dodjeljivanju odlučuje Skupština ili Vijeće HFS na prijedlog Upravnog odbora / UO / HFS . Skupština ili Vijeće HFS glasuje pojedinačno o svakom prijev

Psamo jedanput. Izuzetak su godišnmogu dodijeliti i više puta. Nije obvezujuće dodijeliti prvo priznanje nižeg ranga ako predloženi za priznanje ili nagraduvjete ili kriterije za više ili najviše priznanje HFS.

Časnog suda člapAko su član članice ili sama članiciz HFS ne mogu biti predloženi za priznanje ili nagradu HFS. Ukoliko je isključeni član članice postao u međuvremenu član druge članice HFS, UO je dužan zatražiti mišljenje Časnog sud Mišljenje Časnog suda HFS je obvezujuće za UO. II

Članak 5. HFS dodjeljuje prnnjenih članova na domaćim i mprigodom obljetnica.

Priznanja članicama HFS su:

3. Srebrna pov

5. Godišnja nagrada Priznanje pod točkama 1. i 2. dodjeljuje Skupština HFS, a ostala priznanja može dodijeliti i

Velika zlatna povelja je najviše priznanje koje HFS može dodijeliti svojoj članici.

riteri K ji dodjele priznanja:

GLASNIK HFS 2/ 2010

14

- Dodjeljuje se članici HFS za najmanje 75 godina postojanja i djelovanja. - U tome razdoblju članica je organizirala najm nacionalnu filatelističku izložbu.

Članak 7.

anje tri puta - Njeni članovi su najmanje deset puta sudjelovali na europskim ili svjetskim filatelističkim izložbama pod pokroviteljstvom FIP ili FEPA ili prije 18.6.1926. / datum osnivanja FIP / na međunarodnim izložbama sa sudjelovanjem filatelista iz najmanje 5 zemalja.

Zlatna povelja Primjenjuju se slijedeći kriteriji:

odjeljuje se članici HFS za najmanje 50 godina postojanja i djelovanja anizirala nacionalnu filatelističku izložbu

- njeni članovi su najmanje pet puta sudjelovali na međunarodnim filatelističkim izložbama pod

Srebrna

- d- u tome razdoblju članica je najmanje dva puta org

pokroviteljstvom FIP ili FEPA.

Članak 8. povelja

Primjenjuju se slijedeći kriteriji :

u tome razdoblju članica je organizirala najmanje jednu nacionalnu ili dvije regionalne filatelističke

ta sudjelovali na nacionalnoj ili tri puta na regionalnoj izložbi sa

rončana povelja

-dodjeljuje se članici HFS za najmanje 25 godina postojanja i djelovanja - izložbe u Hrvatskoj - njeni članovi su najmanje 5 pumeđunarodnim sudjelovanjem

Članak 9. B Prim lijedeći kriteriji : - do- u tome razdoblju članica je organizirala najmanje jednu regionalnu filatelističku izložbu u Hrvatskoj ili

svakoj.

Članak 10.

jenjuju se sdjeljuje se članici za najmanje 10 godina postojanja i djelovanja

tri mjesne filatelističke izložbe sa sudjelovanjem najmanje pet svojih članova na

Godišnja nagrada Dodjeljuje se članici HFS za : - uspješno organiziranu nacionalnu ili regionalnu izložbu sa međunarodnim sudjelovanjem

roviteljstvom FIP ili EPA

izložbama / za redovito izdavanje klupskog časopisa

Dovoljno je ispunjavanje samo jednog od navedenih kriterija. ANICA HFS

1. FS dodjeljuje priznanja filatelistima, članovima članica HFS, za uspješne rezultate u nastupima na

filatelističk FS i njegovih članica, za objavljene stručne publikacije i članke u hrvatskom ili inozemnom stručnom filatelističkom

- za sudjelovanje tri ili više njenih članova na međunarodnim izložbama pod pokF- za posebno uspješan rad s mladima / najmanje pet sudionika u mladežnim kategorijama na filatelističkim-

IV. PRIZNANJA ČLANOVIMA ČL

Članak 1H

im izložbama, stručnom radu u filatelističkim stručnim tijelima i tijelima H

GLASNIK HFS 2/ 2010

15

tisku, za ih spomen omotnica i prigodnih žPriznanja f aktivnosti predloženog člana u uk u od članica HFS ili u više njih. Priznanja f

. 1. Zlatn

kreiranje izdanih poštanskih maraka,te za kreiranje službeno usvojenigova. ilatelistima članovima članica HFS dodjeljuju se prema bodovanju upnom razdoblju njegove filatelističke djelatnosti od učlanjenja u nek

ilatelistima članovima članica HFS su :

a povelja za životno djelo najmanje 1500 bodova

Ovo na po najmanje 5 kriterija navede Uvjet

2. Veliki zl

jviše priznanje HFS dodjeljuje se ako su navedeni bodovi osvojeni nih u članku 12. ovog Pravilnika. je i najmanje 15 godina članstva u jednoj ili više članica HFS

atni znak najmanje 1000 bodova Ovo u bodovi osvojeni po najmanje 4 kriterija navedena u članku 12. ov Uvjet je 3. Zlatni zn

visoko priznanje HFS dodjeljuje se ako sog Pravilnika. i najmanje 10 godina članstva u jednoj ili više članica HFS.

ak najmanje 800 bodova

Ovo priznanje dodjeljuje se ako su bodovi osvojeni po najmanje 3 kriterija iz članka 12. ovog

8 godina članstva u jednoj ili više članica HFS.

Pravilnika. Uvjet je i najmanje

4. Pozlaćeni znak najmanje 500 bodova

po najmanje 2 kriterija iz članka 12. ovog

ili više članica HFS:

5. S

Ovo priznanje dodjeljuje se ako su bodovi osvojeni Pravilnika. Uvjet je i najmanje 5 godina članstva u jednoj

rebrni znak najmanje 350 bodova čani znak 6. Bron najmanje 250 bodova

7. Pohvalnica najmanje 150 bodova Priznanja pod dijeliti i Vijeće HFS.

lanak 12. Boduju su slije I. Nagrade za sudje

točkama 1,2 i 3 dodjeljuje Skupština HFS, na prijedlog UO HFS, a ostala može do

Č

deće aktivnosti :

lovanje na filatelističkim izložbama

pokroviteljstvom FIP i FEPA . *velika zlatna 500 b

400 b * vel.pozlaćena 300 b * srebrna 70 b

1.nagrade na međunarodnim izložbama pod

* Grand Prix 600 b

* zlatna

* pozlaćena 2oo b * vel.srebrna 100 b

GLASNIK HFS 2/ 2010

16

* brončana 50 b

250 b 150 b

* pozlaćena 80 b

* brončana 20 b

Grand Prix 150 b * zlatna 100 b

1. priručnici i katalozi 250 b

torstvo stručnih filatelističkih članaka u međunarodnom i domaćem filatelističkom

em filatelističkom tisku 2o b

i prigodnih žigova usvojenih od strane Hrvatske

a) maraka 6o b b) omotnica 20 b

po svakoj godini članstva 10 b

koj započetoj godini 25 b član Upravnog i Nadzornog odbora po godini 8 b

VI. članstvo u tijelima članica

2 b

VII. staž u članstvu članica HFS

2.nagrade na međunarodnim regionalnim izložbama ( Alpe-Jadran, Balkanphila i sl. ) * Grand Prix * zlatna * srebrna 50 b

3.nagrade na nacionalnim izložbama

* pozlaćena 50 b * srebrna 30 b * brončana 10 b

II.autorstvo filatelističkih knjiga,priručnika , kataloga i stručnih članaka Bodovi se računaju samo po novom naslovu. Kod kataloga koji izlaze periodično za svako novo izdanje dodaje se 20 bodova.

2. autisku po objavljenom članku u:

a) međunarodnom filatelističkom tisku 5o b b) domać

III. kreiranje izdanih poštanskih maraka, te omotnicapošte ili HFS po svakom ostvarenom primjerku

c) prigodnih žigova 15 b

IV. članstvo u Zboru ispitivača i sudačkoj organizaciji

V. dužnosti u tijelima HFS

Predsjednik HFS po sva

Predsjednik kluba po godini 1član tijela članice 4 b

GLASNIK HFS 2/ 2010

17

za svaku godinu sa plaćenom članarinom 1 b

Članak 13. članica i Upravni odbor HFS.

ko prijedlog podnosi Upravni odbor članice dužan je uz svoju pismenu odluku priložiti i dokazni materijal za članice HFS prema kriterijima iz č ili 10 ovisno za koje priznanje predlaže svoj

nagrade za koju se predlaže te prilaže bodovnu listu prema palmaresima s izložbi, avođenjem naslova priručnika, kataloga ili stručnih članaka, te staža u članstvu tijela HFS ili članica

jednice UO HFS provjeriti priložene materijale nost ili od predlagača zatražiti dopunu ukoliko materijali nisu potpuni.

da predlagač nije pravilno primijenio kriterije ili bodovanje po odredbama ovog Pravilnika, tajnik će izvršiti ispravak i o tome u roku osam radnih dana po primitku prijedloga obavijestiti

č. koliko predlagač nije suglasan s tako ispravljenim rangom priznanja on ima pravo dopuniti dokazni

materijal ili povući prijedlog.

lanice ili predloženog filatelista zatražiti dokazni aterijal i utvrditi primjenu kriterija ili bodovnu listu.

Upravni odbor HFS neće razmatrati prijedloge h materijala.

iti obrazloženi prijedlog, sa svim potrebnim materijalima u prilogu, Upravnom dboru HFS najkasnije do kraja kalendarske godine.

UO HFS je dužan sve prijedloge razmotriti u roku od 60 dana po primitku i o svojoj odluci pismeno ili estiti predlagača.

bjaviti ih u Glasniku HFS zajedno sa

ćuje , u ovisnosti o rangu riznanja ili nagrade, Skupštini ili Vijeću HFS, koji donose konačnu odluku.

Skupština ili Vijeće HFS na svojoj sjednici odl logu UO HFS ili prizivu predlagača. tih tijela HFS ne mogu iznositi prijedloge o nagradama ili priznanjima u svoje

sobno ime ili u ime članica koje predstavljaju obzirom da se na samoj sjednici ne može izvršiti provjera

Članak 17.

V. POSTUPAK KANDIDIRANJA I ODLUČIVANJA O PRIJEDLOZIMA

Kandidate za priznanja i nagrade mogu predlagati Upravni odbori A

lanka 6,7,8,9ili neki drugi klub/društvo. Ukoliko predlaže pojedinog filatelista iz svoga ili drugog kluba/ društva Upravni odbor članice navodi ime kandidata i rang nHFS. Tajnik HFS je dužan prije si utvrditi njihovu kompletUkoliko se utvrdi

predlagača te predložiti, u ovisnosti o utvrđenim činjenicama, viši ili niži rang priznanja od onog kojeg je predložio predlagaU

Upravni odbor članice predlagača jamči za točnost podataka koje je sam dostavio ili dobio od predloženog kandidata. Ako je predlagač UO HFS, tajnik HFS je dužan od čm

bez priloženi

Članak 14. Predlagač je dužan dostavo

elektronskom poštom izvij

Članak 15. Predsjednik HFS je dužan u pozivu za sjednicu Skupštine ili Vijeća HFS dostaviti delegatima tih tijela i prijedloge o nagradama i priznanjima s kratkim obrazloženjem i odnevnim redom i ostalim izvješćima.

Članak 16. Obrazloženi priziv na odluku UO HFS o odbijanju prijedloga, predlagač upup

učuju o prijedDelegati na sjedniciokriterija i bodovanja takvih prijedloga kao niti eventualno podneseni dokazni materijal..

Oblik i sadržaj povelja,znakova, medalja i ostalih priznanja i nagrada utvrđuje Upravni odbor HFS.

GLASNIK HFS 2/ 2010

18

VI. PRIZNANJA INSTITUCIJAMA I OSOBAMA IZVAN HFS

Članak 18. HFS dodjeljuje institucijama ili pojedincima izvan svog članstva za naročite zasluge na razvoju filatelije, jenu afirmaciju u zemlji i inozemstvu, te za suradnju u organizaciji i financiranju svojih aktivnosti

slijedeća priznanja :

1. Velika povelja za zasluge

terijima

uju na hrvatskom standardnom jeziku, a ozemnim na jednom od službenih jezika FIP. blik i sadržaj priznanja utvrđuje Upravni odbor HFS.

Članak 20.

sim priznanja iz čl.18 ovog Pravilnika Upravni odbor HFS može dodijeliti i prigodne nagrade u obliku

n

2. Povelja za zasluge 3. Spomen medalja 4. Zahvalnica

Ova priznanja mogu biti dodijeljena hrvatskim i inozemnim institucijama i pojedincima po kriovoga Pravilnika.

Članak 19. Priznanja se domaćim institucijama i pojedincima ispisinO

Omedalja, filatelističkog materijala, stručnih filatelističkih knjiga i priručnika, izdanja i godišnjih kompleta ,,Hrvatske filatelije“ i sl.

Članak 21. Velika povelja za zasluge Dodjeljuje se za izuzetno značajan filatelistički, znanstveni ili stručni doprinos razvitku i unaprjeđenju

rvatske filatelije na nacionalnoj i međunarodnoj razini, te za višegodišnju značajnu materijalnu pomoć u rganizaciji i financiranju aktivnosti HFS u zemlji i inozemstvu.

avnom odboru HFS predlaže predsjednik HFS a može biti prihvaćen ključivo na Skupštini HFS.

Za usvajanje ovoga prijedloga potrebna je većina glasova svih članova UO HFS. štini.

vo priznanje može se dodijeliti istoj instituciji ili pojedincu samo jednom.

hoOvo najviše priznanje HFS Upris

Skupština usvaja ovaj prijedlog većinom glasova svih delegata na SkupO

Članak 22. Povelja za zasluge Dodjeljuje se za doprinos razvitku i unaprije ske filatelije na nacionalnoj i međunarodnoj

redlagač je dužan u pismenoj formi obrazložiti svoj prijedlog. Upravni odbor donosi odluku o iznesenom prij m glasova prisutnih članova UO HFS.

načno usvajanje. kupština ili Vijeće HFS usvaja prijedlog UO HFS većinom glasova.

Ovo priznanje HFS može po predviđenoj proceduri biti dodijeljeno instituciji ili pojedincu i više puta.

Članak 23. omen medalja HFS

đeniju hrvatrazini, te za materijalnu pomoć u organizaciji i financiranju pojedinih aktivnosti HFS u zemlji i inozemstvu. Prijedlog Upravnom odboru HFS mogu podnijeti Upravni odbori članica HFS i članovi UO i Nadzornog odbora HFS. P

edlogu većinoUsvojeni prijedlog predsjednik HFS upućuje Skupštini ili Vijeću HFS na koS

Sp

GLASNIK HFS 2/ 2010

19

hrvatske filatelije u zemlji ili inozemstvu, te za pomoć u financiranju tih aktivnosti. Uz medalju dodjeljuje se i odgovarajuća povelja u kojoj se nazna oju akciju je dodijeljena.

pomen medalju dodjeljuje Upravni odbor HFS na prijedlog članica HFS, pojedinih filatelista nositelja a, te na prijedlog članova UO i Nadzornog odbora HFS.

redlagač je dužan u pisanom obliku obrazložiti svoj prijedlog. pravni odbor donosi odluku o dodjeli ovog priznanja većinom glasova svih svojih članova.

Vije vesti ime nagrađenog kao i

Članak 24.

Ovo priznanje dodjeljuje se institucijama ili pojedincima za uspješno provedene aktivnosti koje doprinose ugledu

čuje za kSvisokih priznanja HFS ili njegovih članicPUPredsjednik HFS je dužan u svome izvješću Skupštini ili ću HFS napredlagača i kratko obrazloženje za dodjelu ovog priznanja.

Zahvalnica Dodjeljuje se instituciji ili pojedincu koja je pružila pomoć ili uspješno surađivala na ostvarenju određenih filatelističkih akcija. Ovo priznanje dodjeljuje Upravni odbor HFS.

ice HFS ili članovi članica HFS. Predlagač je dužan u pisanom obliku uputiti prijedlog UO HFS sa obrazloženjem. UO HFS odluku donosi većinom glasova prisutnih članova UO HFS. Ovo priznanje može biti dodijeljeno instituciji ili pojedincu i više puta. VII. ZAKLJUČ EDBE

Članak 25. Priznanja iz članka 11. ovog Pravilnika mogu se dodijeliti i posmrtno.

Članak 26. Tajnik HFS vodi posebnu knjigu priznanja u koju se imena nagrađenih unose kronološkim redoslijedom njihovog donošenja.

Članak 27. Ukoliko nije moguća višekratna dodjela istog priznanja instituciji ili pojedincu,a oni su predloženi ponovo za odgovarajuće priznanje, Upravni odbor HFS, uz obvezno traženje mišljenja Nadzornog odbora HFS, odlučuje za priznanja dodijeljena prije stupanja na snagu ovog Pravilnika , radi li se o istovrsnom

u.

Članak 28. Pravilnik se mijenja ili dopunjuje po istom postupku po kojem je donesen.

Članak 29. Pravilnik stupa na snagu danom objave odluke Upravnog odbora HFS o njegovom usvajanju u Glasniku HFS.

Članak 30. Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važnost svih ranijih akata HFS o priznanjima i nagradama HFS.

U Zagrebu ............................................

Predlagači mogu biti član

NE ODR

ili različitom priznanj

GLASNIK HFS 2/ 2010

20

Predsjednik Tajnik Hrvatskog filatelističkog saveza Hrvatskog filatelističkog saveza ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Primjedbe i prijedloge na predloženi Pravilnik dostaviti na adresu HFS-a do 01. 04. 2010. godine.

Iz ih članica:

ABOKY“, Zabok

HDOFM Zagreb

danja naš

FD „Z

Odobrena upotreba prigodnih žigova:

GLASNIK HFS 2/ 2010

21

F I L A T E L I S T I Č K I K L U B O« O S I J E K «

O25. SUSRET FILATELISTA O10BI OSTALIH KOLEKCIORA

Opozivamo Vas

O13. ožujka 2010.

O9,00 – 16,00 sati

OU PROSTORIJE GRADSKE ČETVRTI O« R E T F A L A «

O11BUJ.J. STROSSMAYERA 200

O6BProdaja , kupnja , razmjena , procjena Ofilatelije, kovanog i papirnog novca , starih razglednica, knjiga ,

Označaka , telefonskih kartica ………… osim oružja

Oza posjetitelje

O7BU L A Z S L O B O D A N

OINFORMACIJE I REZERVACIJE STOLOVA NA O9BTELEFON O91 751 23 25