sretan božić i nova 2016. - hsf.hr · marko markica dragi moji mali prijatelji, spojite se na i u...

Gl asilo hrvatskoG fil atelističkoG saveza

4/2015

ISSN 1331-1093

Sretan Božić i nova 2016.

www.posta.hr

Marko Markica

Dragi moji mali prijatelji,

spojite se na www.posta.hr i u Kutku Marka Markice možete sa mnom zaigrati tri zanimljive igrice: pronaći parove poštanskih maraka, složiti sliku s mojim likom ili sakupiti što više maraka u poštansku torbu.

Želim vam dobru zabavu!

1

4/2015 HRVATSK A FIL ATELIJA

“Hrvatska filatelija” izlazi četiri puta godišnje. Besplatna je za članove Hrvatskog filatelističkog saveza. Svaki član Hrvatskog filatelističkog saveza ima pravo na jedan besplatan oglas godišnje, do 30 riječi.Cijena u maloprodaji: 20 kuna. Stavovi izraženi u tekstovima su autorski i ne predstavljaju nužno uredničku politiku “Hrvatske filatelije”.

Suradnici: Ivo Aščić, Krešimir Botković, Stjepan Zdenko Brezarić, Ivan Drašković, Dubravko Družić, Dario Filjar, Saša France, Ivan Martinaš, Damir Novaković, Stela Prislan-Fujs, Željko Stefanović, Mladen Vilfan, Zoran Vlahović, Jurica Vučetić, Radovan Vukadinović.

h r v a t s k af i la te l i ja

Sadržaj

2 POŠTANSKA POVIJEST TALIJANSKE OKUPACIJE DIJELA DALMACIJE 1918-1923 (II. DIO) Mladen Vilfan

17 TAJNA ESEJA KUNOVOg PArTIzANAAleš Marinšek

21 BOžIćNA AKCIJA U POŠTIIvo Aščić

24 AVANSNO PLAćANJE U HrVATSKOJ POŠTI zA POTrEBE fILATELIJEIvo Aščić

25 VINETA PrOVIzOrIJ 1901.Željko Stefanović

31 POŠTA POSTrOJBI NEzAVISNE DržAVE HrVATSKE NA ISTOčNOJ BOJIŠNICI 1941-1944Dr Hermann Dietz

37 SJEDINJENA PrOMIDžBA CrVENOg KrIžA, POŠTE I fILATELIJEZoran Vlahović

42 KrIVOTVOrENI PrETISCI MArIBOrSKOg PrOVIzOrIJABojan Bračič

Glasilo Hrvatskog filatelističkog savezaISSN 1331-1093

Izdavač: Hrvatski filatelistički savez 10000 Zagreb, Habdelićeva 2, ili PP 259

Za izdavača: Tihomir Bilandžić

Uredništvo: Stjepan Zdenko Brezarić, Dubravko Družić, Dario Filjar, Ivan Martinaš, Jurica Vučetić, dr. sc. Radovan Vukadinović,

dr. sc. Gordan Akrapglavniurednik: Tihomir Bilandžić

Kontakt: [email protected]

Oblikovanje i priprema: Perković/Frank

Tisak: Intergrafika d.o.o.

2

HRVATSK A FIL ATELIJA 4/2015

Nakon objave I.dijela moga članka u Hr-vatskoj filateliji 3/2015. i dobronamjernih primjedbi nekih kolega, osjećam se pozvanim neke moje konstatacije dopunski objasniti ali i uvrstiti neke filatelističke objekte, koji su mi u međuvremenu postali poznati.

1. Na str.8 I.dijela moga članka dao sam svoje kataloške vrijednosti pisama ovog područja. Stigla je primjedba da su te cijene previsoke jer se ta pisma mogu nabaviti mnogo jeftinije. Pa naravno da mogu ! Radi se o razlici pojmova kataloška vrijednosti i kupovno/prodajne cijene. Veliku većinu materijala na tržištu možete naba-

viti po 20-40 % kataloške vrijednosti a ako imate sreće ponekad i za 10 %. Dakle, ako je kataloška vrijednost nekog pisma 100 Eura vi ćete ga na tržištu obično moći kupiti za otprilike 30 Eura. Drukčija situacija je kod nabavke izuzetnih rijet-kosti gdje će cijena biti stvar vašeg dogovora sa prodavateljem jer je za njih nemoguće dati neku katalošku vrijednost pa time ni kupovnu cijenu.

2. Na str. 10 I.dijela moga članka napisao sam da nisam vidio ni jedno pismo ili dopisni-cu frankiranu austrijskim markama i poslanu u 1918. U međuvremenu mi je takovo pismo dospjelo u ruke pa ga pokazujem na donjoj slici:

POŠTANSKA POVIJEST TALIJANSKE OKUPACIJE DIJELA DALMACIJE

1918-1923 (II. dio)Mladen Vilfan

Slika 20. Izuzetno rijetko hitno preporučeno pravilno frankirano

pismo upućeno 2.12.1918. iz Jelse na otoku Hvaru u Dubrovnik/do-punska frankatura na poleđini/

POŠTANSKE POŠILJKE FRANKIRANE TALIJANSKIM OKUPACIJSKIM MARKAMA U DALMACIJI

Prva dvojba kod pisanja poštanske povijesti okupiranog dijela Dalmacije bila je: promatra-ti korištenje maraka po okupacijskim zonama pojavljivanja maraka ili se držati svakog od dva izdanja posebno. Odlučio sam se za prvu mogućnost polazeći od činjenice da je između pojave ta dva izdanja razmak više od 2 godine pa će, ipso facto, sam vremenski slijed razdvojiti

ova dva izdanja korištena u okupiranoj Dalma-ciji. Paralelna upotreba oba izdanja je mogu-ća. Mješovite frankature talijanskih redovitih i okupacijskih talijanskih maraka su izvanredno rijetke i vrijede najmanje dvostruko u odnosu na pisma frankirana samo okupacijskim markama.

Druga i najteža zadaća, koja mi je ponekad izgle-dala gotovo nerješiva, su primijenjene poštarine. Tu

3


vlada nevjerojatno šarenilo kod kojeg je teško naći neko logično objašnjenje. Kao da je svaki građanin ili poštar primjenjivao neku svoju osobnu tarifu!

Treći problem je bilo stalno opadanje vrijed-nosti austrijske krune u odnosu na talijansku liru. Iako je tečaj dugo vremena bio službeno fiksiran na odnos 1:1 on se je u stvarnosti mije-njao iz mjeseca u mjesec, a u pojedinim razdo-bljima i iz tjedna u tjedan. To je na kraju morala uzeti u obzir i talijanska pošta četverostruko povećavši poštarine u Dalmaciji krajem 1920.

PoštarineProučavajući poštarine preko frankiranih po-

šiljki, odmah ćete se naći u problemima. Pokuša-vajući se iskobeljati iz tog labirinta oslonio sam se na dva talijanska izvora. Ti izvori se međusobno razilaze kako po vremenskim periodima primije-

njenih poštarina tako i po navedenim tarifama i po težinskim i vrijednosnim osobinama pošiljki. Da stvar bude još zabavnija, primijenjene poštarine na pošiljkama često ne odgovaraju ni jednom od onih navedenih u ta dva izvora. Ipak češće su pravilne (?) poštarine kod preporučenih pošiljki koje su predavane na poštama, nego onih koje su građani ubacivali u poštanske sandučiće. To je i razumljivo. Tolerirao sam razlike od +/- 10 % jer se je možda radilo o nedostatku nekih nominala. Zato sam i napisao da i uz dobro poznavanje ovih izdanja ne bih želio biti atestator za ovo područje. Jedna od najvažnijih zadaća atestatora kod ispiti-vanja objekata poštanske povijest jest ustanoviti jesu li pošiljke pravilno frankirane. Ovdje je to moguće koliko toliko pouzdano, uz veliki oprez, samo za prvu godinu upotrebe okupacijskih ma-raka. Sve iza tog vremena je „terra incognita“.

Prema ovom izvoru poštarine u prva tri razdo-blja do 10.12.1920. u okupiranom dijelu Dalma-cije bile su identične onima u Italiji. Interesantna je tarifa za ekspresnu isporuku o kojoj se ništa ne govori u navedenoj odluci o povećanju poštarina pa su neki poštari u 4.razdoblju poštarina primje-njivali dotadašnju poštarinu od 50c. a neki su i nju povećali 4 puta pa su naplaćivali 2 corone! Da bi se stvar dodatno komplicirala talijanska

pošta je samo 20 dana nakon povišenja poštarina u Dalmaciji, od 1.1.1921. povisila poštarine za cijelu Italiju. Novo povećanje poštarina uslijedilo je u Italiji i 1.1.1923. Poštarine u Dalmaciji /vidi razdoblje 5. i 6./ su opet povećane s različitim koeficijentima u odnosu na talijanske. Očito da su se i građani i poštari teško snalazili u tom labirintu pa zato na poštanskim pošiljkama vlada veliko šarenilo primijenjenih tarifa.

Poštarine podijeljene u šest razdoblja primjene1 2 3 4 5 6

1.1.191928.2.1919

1.3.191931.3.1920

1.4.19209.12.1920

10.12.192031.12.1921

1.1.192231.12.1922

1.1.192331.12.1923

Novine c.2 c.2 c.2 c.8 - -Tiskanice c.2 c.5 c.5 c.20 c.40 c.40Dopisnica 5 riječi c.5 c.10 c.10 c.40 c.60 c.60Dopisnica c.10 c.15 c.15 c.60 cor.1 cor.1,20Pismo okrug c.10 c.15 c.15 - c.80 cor.1Pismo međumjesno c.20 c.25 c.25 cor.1 cor.1,60 cor.2Pismo vojnika c.10 c.15 c.15 - c.80 cor.1Hitna isporuka c.25 c.50 c.50 - cor.2,40 cor.2.40Preporuka c.25 c.30 c.30 cor.1 cor.2 cor.2Osigurano novčano pismo* c.30 (a) c.30 (a) c.30 (b) cor.1 (c) cor.3 (d) cor.3 (d)

Legenda: c. = centesimi, cor. = corona * Objašnjenje za tarifu osiguranih novčanih pisama: (a) za svakih upućenih 300 lira (b) prvih 200 lira, dodatno za svakih sljedećih 100 lira c.15 (c) prvih 200 lira, dodatno za svakih sljedećih 100 lira c.50 (d) prvih 200 lira, dodatno za svakih sljedećih 100 lira cor.1,50

Izvor: Gabbini Emanuele M., Storia postale di Zara, Trapani, 1995. /5/

Izvor: isti

4


Gabbini navodi da se u Biltenu br. 3. Mini-starstva pošta i telegrafa iz 1921. ne govori ništa o poštarinama iz dijela okupirane Dalmacije u inozemstvo. Za period 1919-1920 je siguran da su poštarine bile iste kao iz Italije uz tečaj 1 corona = 1 lira. Za 1921. I dalje kaže da su

tarife vjerojatno uvećane 4 puta, jer je takvo povećanje učinjeno za domaću poštarinu. Zato bi donju tabelu, koja pokazuje poštarine za inozemstvo korištene u Italiji, u razdjelima 3 i 4 trebalo za Dalmaciju množiti sa 4.

Poštarine za inozemstvo, uključivo Kraljevstvo/Kraljevina SHS

1 2 3 4

1.1.191931.1.1921

1.2.192131.12.1921

1.1.192231.12.1922

1.1.192331.12.1923

Novine c.5 c.15 c.15 c.20

Tiskanice c.5 c.15 c.15 c.20

Dopisnice c.10 c.40 c.50 c.60

Pisma c.25 c.60 c.80 cor.1

Hitna isporuka c.30 cor.1,20 cor.1,60 cor.2

Preporuka c.35 c.60 c.80 cor.1

Osigurano novčano pismo* c.10-45? (a) c.60 (a) c.80 (a) cor.1 (a)

Legenda: c. = centesimi, cor. = corona * Objašnjenje za tarifu osiguranih novčanih pisama: (a) za svakih upućenih 300 lira

Slika 21. Tri razglednice poslane iz Knina u razdoblju srpanj/kolovoz 1919. gdje su primjenjene talijan-ske marke bez pretiska , okupacijske marke sa pretiskom i dvije vrste žigova: civilne i vojne pošte!

Isto tako Gabbini tvrdi, citiram :...Sva prepiska za inozemstvo, pozna-ta autoru, je frankirana talijanskim markama bez pretiska.“ Ova tvrdnja je netočna. Sva tri pisma koja je sli-kovno pokazao u svojoj knjizi upu-ćena u Lugano, Nürnberg i Götebo-rg stvarno su frankirana talijanskim markama bez pretiska i upućena su iz Zadra 1919,1920 i 1922 . Ali po-stoji i mnoga pisma za inozemstvo frankirana okupacijskim markama! Neosporno je da su se na zadarskoj i nekim drugim poštama mogle kupiti, ili ih je pošiljatelj mogao donijeti sa sobom, talijanske marke bez preti-ska. Treba isto tako naglasiti da se je Kraljevstvo/Kraljevina SHS tretirala u sve tri okupacijske zone kao ino-zemstvo i tako i tarifirala.

5


nije ni bilo. Ova nejasna situacija s pošiljkama za inozemstvo svakako zahtjeva daljnju potragu za drugim izvorima a i dodatna objašnjenja.

Na većini drugih pošta u svim zonama pošilj-ke za inozemstvo su bile frankirane samo oku-pacijskim markama. Najvjerojatnije da drugih

Ovaj izvor počinje sa poštarinama od 20.7.1920. Pretpostavljam da je za prethodni period smatrao da su poštarine izjednačene s talijanskim. Napominje da se je u vremenu poja-čane inflacije krune razlika u tečaju povećavala u odnosu na prvobitno uspostavljeni odnos 1:1.

Mi ne znamo jesu li se te poštarine nekim internim uputstvima povećavale postepeno. Kad

bi to bilo tako imali bismo objašnjenje za veliko šarenilo primijenjenih poštarina. Međutim, meni je poznat samo skok tarifa krajem 1920. kada su one učetverostručene u odnosu na dotadašnje. Što se je s poštarinama zbivalo u razdoblju studeni 1918 – prosinac 1920. nemam nikakvih podataka.

Izvor se poziva na Bilten talijanskog Mini-starstva pošta i telegrafa od 11.7.1920.

Izvor: Astolfi & Carraro, Storia della missioni militari italiane all´estero 1918-1935, Ed. Unificato, 2006. /6/

1 2 3 (samo III. Zona)

20.7.192010.12.1922

10.12.192231.12.1922

1.1.1923do kraja

Tiskanice svakih 50 grc.3 svakih 500 grc.20 svakih 500 grc.40

Uzorci do 100 gr c.10 do 500 gr c.10 do 100 gr c.10

svakih daljnjih 50 grc.5 - svakih daljnjih 50 grc.60

Dopisnice c.10 c.50 cor.1,20

Pisma do 20 gr c.20 svakih 15 gr cor.1 svakih 15 gr cor.2

svakih daljnjih 20 grc.5 - -

Pismo vojnika - - cor.1

Manuskripti (?) do 250 gr c.25 - -

svakih daljnjih 50gr c.5 - -

Tiskanice svakih 15 gr c.3 svakih 500 gr c.20 svakih 500 gr c.40

Hitne tiskanice dodatno c.2 - -

Hitna isporuka c.60 cor.2 cor.2,40

Preporuka c.25 cor.1 cor.2

Potvrda o prijemu /AR/ c.25 - cor.2

Razglednice - c.40 c.80

Računi - - cor.1

Novčano osigurano pismo svakih 300 cor. C.10 - do 200 cor. Cor.1svakih daljnih 100 cor. C.50

Izvor: isti

Poštarine je prema ova dva izvora gotovo nemoguće usporediti. U rijetkim tarifama se podudaraju. Zanimljivo je da se oba izvora po-zivaju na Biltene talijanskog Ministarstva pošta i telegrafa. Ipak sam se odlučio za Gabbinijev

sustav od 6 vremenskih razdoblja za Italiju i tri okupacijske zone i 4 razdoblja za inozemstvo konzultirajući i drugi izvor kad bih se našao u neprilici kako objasniti neke poštarine, a to nije bio rijedak slučaj. Često ni to nije pomoglo.

6


Poštarine za inozemstvo Nisu navedene poštarine do 10.12.1922.

1 210.12.1922

31.12.191221.3.1923

31.12.1923Novine svakih 15 grcor.4 do 20 gr cor.4Dopisnice cor.2 cor.2,40Razglednice cor.1,60 c.80

Pismo svakih 15 grcor.4 do 20 gr. cor.4 pismo vojnici cor.1

Uzorci do 500 gr cor.1,60 do 100 gr cor.1,20Tiskanice do 500 gr c.80 svakih 50 gr c.80Preporuka cor.4 cor.4Hitna isporuka cor.8 cor.8

Novčano osigurano pismo do 200 cor. cor.4svakih daljnih 100 cor. cor.2 -

Potvrda o primitku AR - cor.4

Poštanska povijest okupiranog dijela Dalmacije u užem smislu započela je pojavom prvih maraka izdanja za Tirol i Julijsku Krajinu u siječnju 1919. U tom mjesecu i to već 1.1.1919. izdate su franko marake nominala od 2, 5 i 10 centesima kao i serija porto maraka. Iz toga mjeseca vidio sam samo već spomenute dvije dopisnice s austrijskim markama i dopisnicu frankiranu s talijanskom markom od 10 cent. bez pretiska poništenu 13.1. 1919. Čini mi se prilično vjerojatnim da se marke za Tirol i Julijsku Krajinu nisu pojavile u Zadru u prvoj polovini siječnja pa možda ni do kraja tog mjeseca. Ipak ne isključujem da me naknadno ne razuvjeri neko za sada nepoznato pismo iz siječnja 1919. Realnije mi izgleda da su u Zadar te marke stigle zajedno s ostalim markama te serije u veljači s nominalama

Korišteni poštanski žigovi1,20,25 i 60 centesima. S tim nominalama mogle su se pokriti gotovo sve poštarine. Ostatak serije izašao je u ožujku i travnju. Vidio sam pismo Banca Adriatica – filijale Zara poslano za Genovu 8.2.1919. To pismo je najraniji datum meni poznat frankiran okupacijskim markama. Sve korištene marke i poštanski objekti izdanja za Dalmaciju se vide puno rjeđe, jer su upotrebljavane dvije godine kraće i na puno manjem području. Franko marke, kao i marka za ekspresnu poštu, ovog izdanja u I. i II. zoni su mogle biti korištene 3-6 mjeseci. Zato sve poštanske pošiljke frankirane ovim markama u ovim zonama vrijede 50-100% više. Porto marke izdanja za Dalmaciju nisu mogle biti korištene u tim zonama jer su one vraćene Kraljevstvu SHS puno prije izlaska tih maraka.

a) Žigovi za civilnu poštuPoznato mi je 6 vrsta žigova koje su koristile civilne pošte:

Slika 22. Dvokružni dvoje-zični mosni žig iz austrij-

skog vremena. U Šibeniku korišten do kraja okupacije

Slika 23. Dvokružni mosni žig s izbijenim hrvatskim nazivom /

Zadar i dr./

Slika 24. Jednokružni žig s datumom u sredini samo s talijanskim nazivom mjesta

/Oltre-Preko i dr./

7


NE ovalni žig u ljubičastoj boji4. R. R. POSTE. GOVERNO. della DAL-

MAZIA e ISOLE DALMATE . e ISOLE CURZOLANE

5. AVIAZIONE R. MARINA. ZARA datum. POSTE AEREA TRANSADRIATICA. u plavoj boji- ovaj žig je najrjeđi vojni žig

U okupiranom dijelu Dalmacije talijanska vojska je za svoju poštu koristila 5 vrsta žigova:

1. POSTE ITALIANE-ZARA jednokružni2. POSTE MILITARE -dvokružni i brojevi

slijedećih postrojbi :7,78,122 i 1533. R. POSTE. GOVERNO. della DALMA-

ZIA e ISOLE DALMATE. e CURZOLA-

Slika 25. Dvokružni žig s mo-stom preko krugova i samo s

hrvatskim nazivom /Božava i dr./

Slika 26. Ovalni osmero-kutni žig s nazivom na

hrvatskom /Vodice/

Slika 27. Dvokružni žig bez mosta sa datumom u

sredini i hrvatskim nazivom mjesta /Siverić i dr./

b) Vojni žigovi

Slika 28. Talijanski vojni žig Poste Militare jedinice 78

Najrjeđi žig kojeg poznam je žig motornog broda San Giorgio /Motonave San Giorgio Istria-Trieste/ za kojeg ne znam radi li se o vojnom ili civilnom brodu. Vjerojatnije je ovo drugo. Razglednica je očito predana izravno na brod.

c) Cenzurni žigovi i trake

Slika 29. Cenzurni žigovi i trake u crnoj, crvenoj, ljubičastoj i plavoj boji

Općenito pošiljke poništene vojnim žigovi-ma su rjeđe od civilne pošte i treba primijeniti dodatak od 50% a za one najrjeđe žigove i ud-vostručiti vrijednost.

8


skih žigova hrvatske nazive mjesta, ali u većini manjih su tolerirali i stare austrijske dvojezične žigove pa i one sa samo hrvatskim nazivima mjesta.

Ova zona vraćena je po Rapallskom ugovoru i provedbenim sporazumima Kraljevstvu SHS 19. travnja 1921. Talijani su u većim mjestima u prvih 6 mjeseci po okupaciji izbili iz austrij-

Slika 30. Unikalna razglednica poslana 21.8.1920. iz Zadra i frankirana talijanskom markom bez pretiska 21.8.1920. Žigosana žigom motornog broda San Giorgio

Poštanske pošiljke iz I. okupacijske zone

Slika 31. Razgled-nica upućena

8.8.1920. Iz Muća (rijedak žig) u Za-dar. 3. razdoblje

poštarina. Pravilno frankirana kao do-

pisnica do 5 riječi sa 10 centesima

9


Slika 33. Dopisnica izdanja za Tirol i Julijsku Krajinu poslana 9.5.1919. iz Blata na otoku Korčuli kao preporuka u Trst i frankirana pravilno prema poštarinama u 1. razdoblju sa 10+25 centesi-ma, ali je poslana u 2. razdoblju, koje je već bilo na snazi dva mjeseca, pa je trebala biti franki-rana sa 15 + 30 centesima. Pošiljka je predana na pošti pa je za pretpostaviti da je poštar znao kako je frankirati. Pitanje za nagradni natječaj čitateljima: smatrati ovu dopisnicu pravilno ili

nepravilno frankiranom?

Slika 32. Preporučeno hitno pismo upućeno 28.3.1921. iz Starigrada na Hvaru, 4. razdoblje poštarina. Pravilno frankirano pismo sa: 1 corona+preporuka 1 corona + ekspres 2 corone = 4

corone

10


Kao što sam ranije napomenuo porto marke na putovalim pismima su izvanredno rijetke posebno one na pismima za inozemstvo, a one u nominalama u coronama i meni nepoznate.

Kod nominala u coronama poznati su mi samo isječci koji su u Preku na otoku Ugljanu vjero-jatno žigosani iz filatelističkih pobuda.

Slika 34. Sudsko pismo upućeno lokalno u Visu 28.8.1919. i portirano porto markom od 20c. izdanja za Tirol i Julijsku Krajinu. Austrijski žig Lissa in Dalmazia. Korištena porto tarifa dvostruka u odnosu

na normalnu poštarinu za I.razdoblje. Unikalan objekt izvanredne rijetkosti

Slika 35. Jedinstveno pre-poručeno pismo iz Zadra

1.5.1920 za Bern, Švicarska gdje je porto marka od 30 centesima, prema nalazu talijanskog atestatora Pa-

ola Vaccarija, upotrebljena kao frankatura za prepo-

ruku. Dolazni žig Berna na poleđini

11


opažanju najmanje 80%, upućena je iz Šibenika. Svi ostali žigovi su rijetki ili vrlo rijetki.

Ova zona vraćena je Kraljevstvu SHS 13. lipnja 1921. Pretežna većina pošiljki, po mome

Poštanske pošiljke iz II. okupacijske zone

Slika 36. Hitno preporučeno pismo upućeno u Prag 12.8.1920. 1. razdoblje inozemne poštarine. Prefran-kirano sa 1,80 corona iako bi pravilna frankatura iznosila: pismo 25c.+preporuka 35c.+ hitno rukovanje

30c = 90 c. Opet isto pitanje: jesu li izvori vremenski pravilno razvrstali razdoblja poštarina?

Slika 37. Preporučeno pismo upućeno 3.9.1920. iz Šibenika u Prag, Čehoslovačka frankirano sa 2x20 c. + 10x1 c. na ukupno 50 centesima što je premalo, jer je po poštarinama za inozemstvo u 1. razdoblju

trebalo biti frankirano sa 25+35=60 centesima. Zašto? Opet zagonetka!

12


Slika 38. Razglednica poslana 22.12.1920. 3. razdoblje poštarina, iz Vo-dica (vrlo rijedak ovalni osmerokutni žig!) u Perugiu. Pravilno frankirana

( Hura ! konačno ! ) sa 25+20 = 45 centesima

Slika 39. Preporučeno pismo upućeno iz Šibenika 1.3.1921. u Rim. 4. razdoblje poštarine. Pismo se može smatrati pravilno frankiranim. Točna poštarina bila bi 2 corone umjesto 2,25 corona. Rijetka upotreba

ekspresne kao franko marke. Jeli ova marka naljepljena namjerno iako bez potrebe?

Slika 40. Preporučeno komercijalno pismo iz Betine, II. okupacijska zona /rijedak žig sa samo hrvatskim nazi-

vom mjesta/, pravilno frankirano sa 1 + 1 corona =2 corone za preporuče-

no pismo 4. razdoblja poštarina

13


vrlo široka zona sa velikom okolicom i mno-gim otocima. Velika većina poštanskih pošiljki poslana je iz Zadra.

Manji dio ove okupacijske zone, uglavnom grad Zadar s okolicom i otoci Lastovo i Pa-lagruža priključen je Italiji. Prije Rapallskog ugovora i aneksije, koja je uslijedila, ovo je bila

Poštanske pošiljke iz III. okupacijske zone

Slika 42. Preporučeno pismo posla-no 12.10.1919. iz Zadra u Prag, Če-hoslovačka. 1. razdoblje inozemnih poštarina. Kao pismo treće težinske

kategorije (?) pravilno frankirano sa 1,10 corona. Vrlo rijetka upotre-ba marke za hitno rukovanje kao

franko marke. Na poleđini cenzurni plavi žig Zadra i crni Trsta

Slika 41. Pismo poslano 6.6.1919. iz Ugljana u Dubrov-

nik. 1. razdoblje inozemnih poštarina. Pismo je nedovoljno

frankirano sa 20 umjesto 25 centesima

Slika 43. Telegramska predatnica frankirana dijagonalno prepolovlje-nom markom od 20 centesima iz 1. razdoblja poštarina 27.10.1919. Iako o pristojbama za telegrame nisam

našao nikakve podatke dokument je autentičan i izuzetno rijedak, najvje-

rojatnije unikatan

14


Slika 44. Potvrda za telegram upućen iz Zadra u Trst 19.3.1921. Rijetka mješovita frankatura izdanja za Tirol i Julijsku krajinu i izdanja za Dalmaciju

Slika 45. Preporučeno pismo upućeno iz Zemunika (rijedak žig) u Rim 26.4.1922. viceadmiralu Aristide Garelliju od zapovjednika garnizona u Zemuniku. 5. razdoblje poštarina. Pravilno(?) frankirano za treću

težinsku kategoriju po povlaštenoj tarifi za vojsku

Slika 46. Hitno pismo poslano iz Zadra 12.3.1921. mjesec dana prije povratka I.zone u kojoj je bio i Pag, Kraljevstvu SHS. 4.razdoblje poštarina. Kako sam napomenuo na str. 16 kod četverostrukog povećanja poštarina 10.12.1920. u rješenju nisu navedene poštarine za ekspresno rukovanje, pa su neki poštari primjenjivali staru pristojbu od 50 c. a drugi su je povisili četverostruko, pa su naplaćivali 2 cor. Kod

ovog pisma su naplatili ukupno 3 cor. (pismo 1 cor.+ ekspresna isporuka 2 cor.)

15


Slika 47. Hitno preporučeno pismo iz Preka-otok Ugljan u Rim. Pravilno frankirano sa 6 corona (pismo 1,60 cor. +preporuka 2 cor. + hitna isporuka 2,40 cor.). 5.razdoblje poštari-

na. Rijedak žig i frankatura sa 6 maraka od 1 cor. izdanja za Dalmaciju

Slika 48. Preporučeno pismo upućeno 20.6.1922. iz Iža Velikog u Filadelfiju, USA u 3. razdoblju inozemnih poštarina. Nemam podataka koliko je iznosila poštarina za

prekomorske zemlje. Pismo je frankirano sa 2 corone, a poštarina bi prema izvoru (1) trebala iznositi 1,60 corona. Sasvim je moguće da se radi o pravilnoj poštarini, jer se radi o prekomorskoj zemlji. Jedan od najrjeđih sačuvanih objekata koje sam vidio.

Obzirom na destinaciju vjerojatno unikat!

Slika 49. Pismo upućeno sa Iža Velikog 13.12.1922. i stiglo u Beograd 17.12.1922. (žig na poleđini). Pi-smo je premalo frankirano sa 3 cor. markama izdanja za Dalmaciju (blok slova). Po izvoru (5) trebalo je biti frankirano sa 3,20 cor. a po izvoru (6) sa 4 cor. Frankiranje i ovog pisma svjedoči o nedoumicama

građana, a ponekad i poštara. Stari austrijski oktogonalni žig carinske ispostave primijenjen istog datu-ma u Zadru. Žig je prema (5) povučen iz upotrebe tek 1927. Ovo pismo frankirano okupacijskim marka-

ma je jedino zabilježeno sa primjenom ovog žiga iako mi nije jasno s kojim ciljem je primijenjen

16


Vjerojatno istovremeno sa odgovarajućim markama izdate su i pretisnute dopisnice za oba izdanja. Pretisak je izvršen na talijanskim dopisnicama izdanja 1918. Naklada nepoznata.

Dopisnice okupacijskih izdanjaOčito su pretisci izvršeni u istim tiskarama kao i odgovarajuće marke. Korištene dopisnice su rjeđe i od pisama i od razglednica.

Slika 50. Dopisnica izdanja za Tirol i Julijsku Krajinu pretiskana antiqua slovima upućena iz

Siverića, I. zona, u Acireale, Sicilija 29.4.1919. Rani datum. Žig Siverića samo sa hrvatskim nazivom.

Rijedak objekt

Slika 51. Dopisnica izdanja za Dalmaciju preti-skana blok slovima. Poslana sa Paga, I. zona, za Zagreb 27.2.1921. mjesec i pol prije povlačenja Talijana iz te zone. Vrlo kasni datum upotrebe.

Pravilno dofrankirana markom od 40 centesima 2. razdoblje inozemnih poštarina. Miješana fran-katura marke sa antiqua i dopisnice sa blok slovi-

ma. Rijedak komercijalno korišten objekt

Nadam se da ovim člankom priča o po-štanskoj povijesti talijanske okupacije dijela Dalmacije ne završava nego tek započinje. U hrvatskoj filateliji imamo još nekoliko znala-ca ovog godinama zanemarenog područja pa očekujem da me isprave ili dopune gdje je to potrebno, jer nitko nije posjednik svih znanja.

Zahvaljujem kolegama Petru Strpiću, Mari-

nu Šimatiću, Berislavu Pervanu, Dariju Filjaru i Jurici Vučetiću na važnim informacijama i korištenom materijalu. Posebno zahvaljujem kolegi Alešu Marinšeku na velikom trudu kod oblikovanja i pripreme za tisak ovog članka. Zahvala talijanskom prijatelju Alessandru Ago-stosiju za pronalaženje literature i njen prijevod na engleski.

Literatura:1. Ivoš Erma, Odnos talijanskih vojno-civilnih vlasti (centralnih i pokrajinskih ) u okupiranom dijelu Dalmacije 1919. godine,

Politička misao, Vol. XXXVI, br.12. Strpić Petar, Neobjavljeni rad.3. Cividini Dragutin, Poštanski manipulativni žigovi Hrvatske 1755-1918. Priručnik br. XII HFS, Zagreb 1994.4. Telećan Aleksandar, Dalmacija 1918-1922.(1924.) Filatelija br.3/1970, Zagreb,1970.5. Gabbini Emanuele, Storia Postale di Zara, Trapani,1995.6. Astolfi &Carraro, Stoeia delle missioni militari Italiane all´estero 1918-1935, Edizione Unificato 2006.7. Sassone, catalogo francobolli Italiani 2012.8. Katalog poštanskih maraka jugoslovenskih zemalja Jugomarka, Beograd, 1985.9.Michel Europa Katalog, Südeuropa 2006/200710. Ferchenbauer Urlich, Österreich 1850-1918, VI. Aufl., Wien

17


manji…. Kad sam prije nekog vremena obišao PTT muzej u Beogradu o ovom eseju nitko od prisutnih nije znao ništa. Ne znam, možda je to samo osjećaj, ali stekao sam dojam da su se svi razbježali svaki na svoju stranu da ne bi trebali objašnjavati gdje JE odnosno NIJE traženi original. Također i odgovori nekih filatelista svih ovih godina bili su obavijeni tajnošću i mističnošću, što je na kraju krajeva i logično, ako pretpostavljamo da bi posjedo-vanje Kunovog partizana danas sigurno pred-stavljalo neprocjenjivu vrijednost.

Svrha ovog članka je prezentirati dosadaš-nje spoznaje i probuditi interes koji bi nadopu-nio iste te dao odgovor na prethodno navedeno pitanje.

Dosadašnje spoznajePrva meni poznata informacija o postojanju

ovog eseja je objavljena u „Katalogu maraka Jugoslavenskih zemalja“ iz 1966. godine, i to dvije godine poslije smrti Đorđa Andrejevića-Kuna. Pored kratkog opisa, kojeg sam naveo u uvodu članka, u katalogu je i crno bijela slika eseja.

Slika 1: Slika iz „Kataloga maraka Jugoslavenskih zemalja 1966“.

U travnju 1944. godine je akademski sli-kar Đorđe Andrejević -Kun dobio zadatak od člana Vrhovnog štaba i Centralnog komiteta KPJ Ivana Milutinovića da izradi idejno rje-šenje prve poštanske marke nove Jugoslavije. U Drvaru, u periodu borbenih aktivnosti, Kun je izradio crtež partizanskog borca s puškom u desnoj ruci te razvijenu zastavu u lijevoj ruci. Na desnoj strani ispod zastave ucrtana je zvi-jezda peterokraka. Na gornjoj strani je naziv države „JUGOSLAVIJA“ latinicom od bijelih slova na obojenoj podlozi, a na donjoj strani isti naziv na ćirilici. Crtež nije imao oznaku frankaturne vrijednosti jer nije bilo novca u redovnom opticaju. Kun je crtež veličine 20 x 30 mm urezao u kruškovo drvo s kojim je na papir mrko žute boje tamno crvenom bojom ručno otisnuo 20 primjeraka tog eseja. Deset primjeraka Kun je predao Milutinoviću za nje-gova pisma koje je slao u Crnu Goru, dva pri-mjerka je ostavio djelatnicima u tiskari, dva je poslao Vladimiru Dedijeru koji je tada bio na liječenju u Italiji, a jedan je zadržao za sebe. Prema nekim izvorima jedan originalni otisak oznake 3-20 nalazi se u fondu beogradskom Muzeja PTT-a. Preostalim primjercima izgu-bio se svaki trag. Najvjerovatnije su uništeni u borbama koje su se odvijale u sklopu sedme ofanzive i desanta na Drvar (Operacija Konji-ćev skok).

Posljednjih godina posvetio sam mnogo vremena traženju odgovora na pitanje: Kako je izgledao originalni esej Kunovog parti-zana? Jednostavno pitanje se već na početku pretvorilo na lov za izgubljenim blagom. U proteklom periodu kontaktirao sam veći broj filatelista i obilazio nekoliko institucija ali su odgovori u svim slučajevima bili gotovo isti: ne znam; ne sjećam se, neki su bili uvjereni da je original bio tamniji, drugi svjetliji; veći ili

TAJNA ESEJA KUNOVOg PArTIzANAAleš Marinšek

18


U katalogu iz 1980. kao i onom iz 1991. go-dine objavljen je gotovo nepromijenjen tekst sa slikom u boji ovog izdanja, koji se potpuno razlikuju od prikaza iz 1966. godine. Prikazi iz 1980. i 1991. godine su međusobno identične osim u tome da je u prikazu iz 1991. godine ispod dodan potpis „KUN“

Slika 2: Slike iz „Kataloga maraka Jugoslavenskih zemalja“ – lijevo 1980, a desno 1991. godina

Slika 3: Prikaz razlika medu verzijama „Kataloga maraka Jugoslavenskih zemalja“ iz 1966. i 1991.

godine (uvećanje 150 %)

Zajednica PTT Jugoslavije je 29.11.1963. izdala prigodnu marku povodom dvadesete godišnjice zasjedanja AVNOJ-a na kojoj je upotrijebljen umanjeni crtež Kunovog partiza-na. Prikaz je identičan onom iz 1966. godine. Jedina razlika je kraća vertikalna crta na lije-voj strani ispod kundaka puške.

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća poja-vile su se krivotvorine eseja za koje karakte-ristično da je autentičnost potvrđena Chiava-rellovim atestima. Veća razlika je dvostruka grba na dodiru kaputa i hlača, te različit izraz lica koji je na Chiavarellovoj krivotvorini špi-čast i na prvi pogled partizan djeluje „nekako strogo“.

Slika 5: Chiavarellova krivotvorina

Slika 4: Usporedba prigodne poštanska marka povodom 20. obljetnica II. zasjedanja AVNOJ-a i

verzije iz 1966. godine

19


Pri jednom od mnogih razgovora s fila-telistima dobio sam savjet, da se primjerak Kunovog eseja nalazi u zbirci Muzeja povi-jesti Jugoslavije u Beogradu pri čemu ne bi išlo za original nego „krivotvorinu“ odnosno rekonstrukciju izdanja. Iz muzeja sam dobio fotografiju njihovog primjerka pri čemu su u muzeju sigurni u autentičnost jer po njima u prilog tome ide i porijeklo zato što je esej ot-kupljenog od žene Đorđa Andrejevića-Kuna,

U studenom 2015 godine se na jednoj od španjolskih aukcijskih kuća pojavilo oko dvadesetak lotova s većim blokovima koji imaju Chiavarellove ateste. Ukupno se tada na jednom mjestu pojavilo više od 200 pri-mjeraka tog eseja! Ne isključujem moguć-nost da u ovom primjeru ide za krivotvorine krivotvorina. Tekst atesta je napisan tako ne-profesionalno da mu lako nasjedne samo na-ivan sakupljač. I još samo to da su navedeni „Partigiani Comunisti Montenegrini a Bera-ne…“ je jasan dokaz da autori ovih uradaka nisu imali saznanja o stvarnim činjenicama. Na ovom mjestu je potrebno još jedanput naglasiti da je Đorđe Andrejević-Kun ručno otisnuo samo dvadeset pojedinačnih eseja, pa tako ne postoji nikakva mogućnost da bi eseji sada postojali u parovima ili u većim blokovima.

Slika 8: Jedan od brojnih lotova ponuđenih na jednom mjestu. Početna cijena 1.870,00 €

Slika 6: Dvostruka grba na spoju remena i hlača, te drugačiji izraz partizanovog obraza

Slika 7: Pojedinci su išli tako daleko da su izradili cijele arke te ministarske albume s Chiavarellovom krivotvorinom

20


originalu koje je Milutinović upotrebljavao na svojim pismima upućenim u Crnu Goru.

Uzimajući u obzir sve dosadašnje spoznaje, mišljenja sam da ovaj primjerak izgleda najbo-lje autentično uzimajući u obzir okolnosti u ko-jima je nastao original jer se ne smije zaboraviti da je Đorđe Andrejević pripremao esej u Drva-ru za vrijeme ratnih operacija i bez potrebnih tehničkih pomagala. Možda griješim, ali si ne mogu predočiti da bi netko ručno urezao u drvo takve detalje koje možemo primijetiti na slici 9. Natpis imena države je previše jasan i oštar, bez većih grešaka koje bi mogli očekivati kod upotrebe drvenog klišea. Potpis „KUN“ je tako sitan (2,5 x 0,7 mm) da bi vjerovatno imali pro-blema i kod strojnog graviranju metalnog klišea.

ZaključakPred slanjem članka sam odlučio da još je-

danput iskušam sreću pa sam putem elektron-ske pošte kontaktirao PTT muzej u Beogra-du. Na upit da li bi mogao dobiti fotografiju njihovog primjerka su mi odgovorili: „Po-menuta poštanska marka nije i do daljnjeg neće biti dostupna za javnost“. Po takvom odgovoru se pitam da nije istina ono što mi je napomenuo poznavatelj da je original „iz-gubljen“ prilikom preseljenja PTT muzeja na novu lokaciju.

Kako god, potraga odgovora na pitanje Kako je izgledao originalni crtež Kunovog partizana? daleko je od završetka. Zato sam zahvalan na svim vašim informacijama i mi-šljenjima koje mi možete uputiti na mail:

[email protected]

gđe. Nade Andrejević-Kun. Primjerak je iden-tičan onom iskorištenom na prigodnoj marci povodom II. zasjedanja AVNOJ-a. a desno dolje je dodan natpis „KUN“ jednako kao na prikazu iz 1991. godine. Otisak je načinjen na bjelkastom papiru veličine 110 x 92 mm unu-tar kojega je blijedožuti obojen pravokutnik veličine 67 x 49 mm. Lijevo ispod je olovkom napisana numeracija 19-20, a desno ispod ćiri-lični potpis Kun i 44 (godina).

Slika 9: Primjerak iz zbirke Muzeja povijesti Jugo-slavije u Beogradu

U Novoj filateliji broj 3/2013, glasilu Fi-latelistične zveze Slovenije, dr. Ivan Turk je među ostalim prikazao sliku Kunovog parti-zana, koja već na prvi pogled elementarno odstupa od dosad viđenih primjeraka (slika 10.) Razlike su očite – izgled je bolje robu-stan, boja se preljeva, rubovi nisu oštri. Papir izgleda grublji a otisak je više tamno crveni. Taj primjerak je po obliku više sličan onima iz godine iz 1980. i 1991. godine (vidi sliku 3.). Važna je i činjenica da je otisak potpisan, kako navodi dr. Turk, i atestiran od strane po-znatog jugoslavenskog atestatora Mirka Ver-nera. Turk navodi i datum atesta: 26.8.1972. Iz slike je moguće zaključiti da se taj primjerak nalazio na koverti, što bi značilo da je riječ o

Slika 10: Atesti-rani otisak eseja Kunovog parti-zana. Je li ovo

original?! (uve-ćanje 200 %)

21


Akcija će se provoditi kako slijedi:• Za kupnju filatelističkih proizvoda u

vrijednosti većoj od 300,00 kn Hrvatska pošta daruje kupcu filatelističke proizvo-de vrijedne 100,00 kn.

• Za kupnju filatelističkih proizvoda u vrijednosti većoj od 500,00 kn Hrvatska pošta daruje kupcu filatelističke proizvo-de vrijedne 200,00 kn.

Ovakav način darivanja ne odnosi se na kupce koji ostvaruju popuste prilikom kupovanja filate-lističkih proizvoda (npr. filatelistički klubovi).

Kupac koji stekne pravo na dar treba poslati kopiju računa, zajedno sa svojim podatcima i adresom, na adresu:

HP d.d.„Filatelija – božićna akcija“p.p. 51410002 ZagrebAko su ispunjeni svi uvjeti, Hrvatska pošta

će nakon 30. siječnja 2016. poslati na adre-su kupca filatelistički dar vrijedan 100,00 ili 200,00 kuna, ovisno o iznosu kupnje.

Do 15. siječnja 2016. u poštanskim uredi-ma Hrvatske pošte, kao i u internetskoj trgovi-ni (www.epostshop.hr) trajat će božićna pro-dajna akcija sljedećih filatelističkih proizvoda: zbirki poštanskih maraka, prigodnih albuma, omotnica prvog dana i maksimum-karata.

Akcijom nisu obuhvaćene vrijedeće po-štanske marke RH u različitim oblicima izda-nja (npr. karnet, blok) koje služe za plaćanje poštanskih usluga.

BOžIćNA AKCIJA U POŠTI

Ivo Aščić

Sredinom studenoga ove godine Hrvatska pošta pokrenula je blog, mrežnu stranicu koja sadrži priloge u vezi s hrvatskim poštanskim markama i filatelijom. Blog je dostupan na

BLOg O fILATELIJIhttp://www.epostshop.hr/filatelijablog. Sve za-nimljivosti vezane uz sadržaj bloga dobrodošle su putem e-pošte: [email protected].

Ivo Aščić

Filatelistički darovi Hrvatske pošte idealni su pokloni za svaku prigodu

www.posta.hr

Tražite poseban i originalan poklon?

Filatelistički suveniri za vas!

www.posta.hr

HRVATSKA LIKOVNA UMJETNOST

U novoj seriji maraka Hrvatska likovna umjetnost Hrvatska pošta izdala je tri prigodne marke posvećene hrvatskim kiparima Vojinu Bakiću, Dušanu Džamonji i Kosti Angeliju Radovaniju. Marke su tiskane u arčićima od šest maraka s motivima poznatih djela navedenih umjetnika: Bik – Bakić, Metalna skulptura XX – Džamonja i Dunja I – Angeli Radovani.

Prigodne marke možete kupiti od 1. prosinca 2015. godine u poštanskim uredima ili u internetskoj trgovini Hrvatske pošte: www.epostshop.hr.

Ko

sta

Ang

eli R

adov

ani

Duš

an D

žam

onj

a

Vo

jin B

akić

www.posta.hr

HRVATSKA LIKOVNA UMJETNOST

U novoj seriji maraka Hrvatska likovna umjetnost Hrvatska pošta izdala je tri prigodne marke posvećene hrvatskim kiparima Vojinu Bakiću, Dušanu Džamonji i Kosti Angeliju Radovaniju. Marke su tiskane u arčićima od šest maraka s motivima poznatih djela navedenih umjetnika: Bik – Bakić, Metalna skulptura XX – Džamonja i Dunja I – Angeli Radovani.

Prigodne marke možete kupiti od 1. prosinca 2015. godine u poštanskim uredima ili u internetskoj trgovini Hrvatske pošte: www.epostshop.hr.

Ko

sta

Ang

eli R

adov

ani

Duš

an D

žam

onj

a

Vo

jin B

akić

24


U Poštanskom uredu 10101 Zagreb uvede-na je mogućnost avansnog plaćanja za korisni-ke koji kupuju poštanske marke i filatelističke proizvode. Korisnici će, kao i do sada, na uo-bičajen način moći osobno kupovati marke i filatelističke proizvode, ali im neće biti pruže-na mogućnost da im se poštanske marke poni-štavaju prigodnim žigom ili žigom prvog dana i čuvaju do njihova dolaska u poštanski ured a da prodaja prethodno nije obavljena.

Korisnicima će novim modelom avansnog plaćanja biti omogućeno, u skladu s ugovorom o predbilježbi na poštanske marke i filatelistič-ke proizvode i pretplatničkom kartonu, da im predbilježena roba bude na raspolaganju od-mah nakon izlaska marke, uporabe žiga ili da im se čuva za neki drugi dan kada dođu u po-štanski ured odnosno da im se pošalje na kuć-nu adresu (uz naplatu poštarine). U tom smislu korisnicima (filatelistima) bit će omogućeno

sakupljanje svih prigodnih ži-gova i žigova prvog dana u Poštanskom uredu 10101 Za-greb bilo na dopisnicama bilo na omotnicama s poštanskom markom (o posebnom zahtjevu filatelista, kao što su prigodni žigovi, djelatnici Hrvatske po-šte vodit će zabilješku u pret-platničkom kartonu, u rubrici „Napomena“).

Korisnik koji želi svojevrsnu pretplatu na poštanske marke i filatelističke proizvode, osim ugovora o predbilježbi na po-štanske marke i filatelističke proizvode, mora unaprijed uplatiti novčana sredstva na ra-čun Hrvatske pošte koja će mu

biti dovoljna za kupnju maraka i filatelističkih proizvoda po njegovu izboru, kako je defini-rano u rubrici „Napomena“, a za kupnje kada nije nazočan u poštanskom uredu.

Sredstva se uplaćuju na broj žiroračuna Hrvatske pošte: HR1623900011100018674, poziv na broj: HR05 12232010101broj OIB-a fizičke osobe ili broj koji odredi poštanski ured. Ako kupac ne želi dati svoj OIB, ne zna ga ili je stranac, poštanski ured dodjeljuje mu broj od 11 znamenaka.

U opis plaćanja potrebno je napisati: Fila-telija. Adresa primatelja: HP-Hrvatska pošta d.d., Jurišićeva 13, 10000 Zagreb. Kopiju uplate potrebno je dostaviti osobno u Poštan-ski ured 10101 Zagreb (šalter filatelije) ili poslati telefaksom na broj: 01 6626 454 radi evidencije uplata.

U slučaju pitanja ili nejasnoća potrebno je nazvati na telefonski broj: 01 6626 458.

AVANSNO PLAćANJE U HrVATSKOJ POŠTI zA POTrEBE fILATELIJE

Ivo Aščić

U Poštanskom uredu 10101 Zagreb uvedena je mogućnost avansnog plaćanja za korisnike koji kupuju poštanske marke i

filatelističke proizvode

25


VINETA provizorij, ili VINETA provizor-no izdanje njemačke marke, iz 1901. godine nastao je na carskoj njemačkoj krstarici VI-NETA negdje u vodama Meksičkog zaljeva, Kariba i Južne Amerike.

Prije nego nastavimo s filatelističkom pri-čom, mnogima će se nametnuti pitanje koje sam i ja sebi postavio kad sam odlučio napši-sati ovaj članak: Otkuda brod njemačke Carke mornarice u američkim vodama rajem XIX. i početkom XX. stoljeća, i s kojom svrhom? I to je upravo ono što me tolike godine održa-va u filateliji i što sam toliko puta objašnjavao filatelističkoj mladeži na mnogim filatelistič-kim seminarima: nemojte sam promatrati po-štanske marke kao komadić papira ili sredstvo plaćanja poštarine; pokušajte saznati što se to povijesno, sociološko, znanstveno,... itd. skri-va iza nastanka pojedine marke ili prikaza koji se marci nalazi.

U tom smislu, evo priče!Krajem XIX. i početkom XX. stoljeća,

Njemačko Carstvo, ili kolokvijalno nazvano Njemački Rajh, (eng. German Reich) na vr-huncu je svog razvoja. Ujedinjena Njemačka, nastala 1871. godine ujedinjenjem 27 različi-tih teritorija, (4 Kraljevstva: Pruska, Bavarska, Saska i Würtemberg; 6 Velikih Vojvodstava: Baden, Hesse, Mecklenburg-Schwerin, Saxe-Weimar-Eisenach, Mecklenburg-Strelitz, Oldenburg; 6 Vojvodstava: Brunswick, Saxe-Altenburg, Saxe-Meiningen, Saxe-Copburg i Gotha, Anhalt, Saxe-Lauenburg; 7 Kneževina: Schwarzburg-Sondershausen, Schwarzburg-Rudolstadt Waldeck-Pyrmont, Reuss-Greiz, Reuss-Gera, Schaumburg-Lippe, Lippe; 3 Slobodna grada: Lübeck, Bremen, Hamburg; 1 Carskog područja: Elzas-Lotaringija) za vri-jeme vladavine Cara Wilhelma II, Njemačkog Cara i Kralja Pruske, (Friedrich Willhelm Vik-

VINETA PrOVIzOrIJ 1901.Željko Stefanović

tor Albrecht von Preußen), (inače, car Wilhelm II je unuk britanske kraljice Victorije, no to je tema neke druge priče), kreće ratobornim no-

26


vim kursom proširenja svog utjecaja kako u Europi tako i u svijetu, posebno na američkom kontinentu, gdje Njemačka pokušava oslabiti utjecaj Sjedinjenih Američkih Država. Tako se krajem XIX. stoljeća ozbiljno razmatraju planovi od invazije Sjedinjenih Američkih dr-žava, preko osnivanja njemačkih mornaričkih baza, do na kraju i koloniziranja južno-ame-ričkog teritorija. U to doba izuzetno brzo ra-ste njemačka Carska mornarica, grade se za to doba najmoderniji brodovi, uvode se nove klase brodova.

Jedan od takvih brodova, četvrti po redu nove Victoria Louise klase, II. klase, klase kr-starica oklopljene palube, završen je i porinut u more 9.12.1897. godine i kršten imenom mitskog grada Vinete, koji se smješta na južnu obalu Baltičkog mora.

SMS Vineta je od samog početka bio na-mijenjen službi u američkim i karipskim vodama. Nakon porinuća i ispitivanja, te opremanja za otvoreno more, SMS Vineta konačno 26.5.1900. napušta brodogradilište u Kielu i kreće na put prema Zapadnoj In-diji i Karibima, gdje 14.6.1900. stiže u od brodova praznu njemačku istočnoameričku mornaričku bazu na Saint Luciji, odakle ti-jekom slijedećih mjeseci poduzima mnoga krstarenja, posbno oko venecuelanske obale i po Karibima.

SMS Vineta se tako 27.1.1901. godine na-lazi u New Orleansu; taj dan je rođendan Cara Wilhelma II i ujedno i nacionalni praznik Nje-mačkog Carstva, pa posada organizira veliku proslavu, koja privlači veliku medijsku pažnju lokalnih novina. Nažalost, brod napušta New Orleans prije dostave novina, i nastavlja pu-tovanje Meksičkim zaljevom prema Karibim, (14-22.2.1901. SMS Vineta je u meksičkoj luci Vera Cruz, 23.2.-5.3. je u Curaçaou, 6-9.3. je u venezuelanskoj luci Porto Cabello, 12-16.3. je u venezuelanskoj luci La Guayra, a tijekom perioda 16.3.-6.4. je u luci Port of Spain na Trinidadu. I upravo tu, u luci Port of Spain na Trinidadu, brod i posadu dostiže pošiljka novi-na poslanih iz New Orleansa sa velikim izvje-štajem o proslavi Carevog rođendana. Nakon prvotnog oduševljenja, posada želi novine po-slati u domovinu, kako bi se pohvalili svojim patritoizmom u dalekom svijetu. No, brod je opet na moru, pa posada planira svoje pošiljke novina poslati iz prve slijedeće luke, Pernam-buco u Brazilu, u koju po planu plovidbe bi trebali stići 17.4.1901.

No, tu nastaje provedbeni problem: svi pripadnici Carske mornarice bili privilegirani slati svoju poštu iz bilo kojeg dijela svijeta po njemačkoj domaćoj tarifi, koja je tada iznosila 3 pfeninga za novine i 5 pfeninga za dopisnicu. No, na brodu nema poštanskih maraka nomi-nale 3 pfeninga; postoje samo poštanske mar-ke nominale 5 pfeninga. I dosjeti se poštan-ski službenik rješenju: sve marke nominale 5 pfeninga će okomito raspoloviti i provizorno pretisnuti na novu nominalu of 3 pfeninga. Zamišljeno-učinjeno: prema postojećim zapi-sima, poštanski službenik je 13.4.1901., a taj datum navodi i Michel katalog, dakle negdje

27


na moru tijekom plovidbe od Port of Spain prema Pernambucu, upotrijebio 3 arka od po 100 maraka nominale 5 pfeninga tada u opti-caju, prvog izdanja tzv. GERMANIA maraka-Michel br. 55, kako bi izradio ukupno 600 ko-mada provizorne marke. Pretisak je napravljen u ljubičastoj boji, ručno izrađenim žigom iz meke gume, koja je pod utjecajem slane vode i visoke temperature zraka u tropima postala lomljiva, tako da su se dijelovi gume tijekom izrade žiga mrvili. To je uzrokovalo specifič-ni izgled pretiska, po kojem se originalni žig može razlikovati od kasnijih krivotvorina. I tako je nastao „Vineta“ provizorij!

Prve pošiljke novina, i najveća količina njih, su zaista krenule iz Pernambuca istog dana po uplovljavanju SMS Vineta, dakle 17.4.1901. Svaka „Vineta provizorna marka“ iskorištena na tim pošiljkama poništena je brodskim poštanskim žigom KAIS.DEUTSC-HE MARINE SCHIFFSPOST No.1 17/4 01, no, teoretski, tako izrađene provizorne marke mogle su biti upotrijebljene na svaki datum od 13.4.1901. pa nadalje.

Za „Vineta provizorij“ se u domovini sa-znalo tek 6.5.1901., kada su prve pošiljke po-čele pristizati u centralni njemački mornarički poštanski ured u Njemačkoj, i tada je nastao formalni problem unutar mornaričke poštan-ske administracije: prema izričitoj naredbi zapovjedništva Carske mornarice, poštanskim službenicima je bilo striktno zabranjena proi-zvodnja bilo kakvih poštanskih provizorija, a u slučaju nedostatka odgovarajućih maraka, poštarina se trebala naplatiti u gotovini. No, kako je brod bio na otvorenom moru, a i ka-petan je odobrio izradu privizorija, a očito je i patroitska svrha izrade provizorija imala utje-caja, naknadno je Uprava pošte priznala i oza-konila „Vineta provizorij“. Direktna posljedi-ca izrade „Vineta provizorija“ je da su od tog trenutka svi brodovi Carske mornarice bili op-skrbljeni i s markama nominale 3 pfeninga!!!

No, tu problemima nije kraj.Da li je poštanski službenik iskoristio samo

3 arka marke nominale 5 pfeninga, jer ih je samo toliko imao na raspolaganju, ili je pro-cijenio da će 600 komada provizorija biti do-

Acta Philatelica nova 2014 Cijena 85.00 kn

Besplatna poštarina za područje Hrvatske

Poštanska cenzura na tlu NDH, 188 str, kolor, meki uvez, hrvatski, njemački i engleski.

Cijena 220.00 kn. Besplatna poštarina za područje RH

Narudžbe na [email protected] ili na tel 01/ 48 10 103

www.barper.com Aukcijska kuća Barac - Pervan

www.markanova.hr Filatelistička trgovina

28


voljno za slanje novina; e to se ne zna. A kako je „Vineta provizorij“, iako izrađen na brodu Carske njemačke mornarice, izrađen kao u kućnoj radionici, ne postoje nikakvi službeni dokumenti o proceduri njegove izrade. Sve što se zna o izradi „Vineta provizorija“ rekon-strukcija je događanja složena iz kasnijih izja-va sudionika i svjedoka.

Činjenica je da je nakon službenog prizna-nja „Vineta provizorija“ od strane Uprave po-šte za tim provizorijem porasla potražnja, pa je tu priliki poštanski službenik s SMS Vineta iskoristio: očito je po povratku imao pristup originalnom žigu s kojim je izvršen pretisak pa je dodatno izradio (službeni filatelistički krugovi kažu FALSIFICIRAO) nepoznatu količinu istog provizorija. A možda je, kao poštanski i mornarički službenik, još tijekom putovanja shvatio priliku pa te dodatne pri-mjerke provizorija izradio još na brodu te ih privatno otkupio kao preostali i neiskorišteni višak, nalijepio na novinske omote, dopisnice i pisma i poništio originalnim brodskim žigom SMS Vineta.

Filatelistički interes za „Vineta provizori-jem“ se posebno iskazuje u slučaju originalno putovalih omota novina, ili dopisnica poslanih sa iskorištenim „Vineta provizornim“ marka-ma, kojih je izuzetno malo, barem originalnih i poslanih 17.4.1901. iz Pernambuca. Pri tome je uporaba „Vineta provizorija“ na omotu no-vina potpuno točna, dok na dopisnicama, koje su trebale biti frankirane s 5 pfeninga, uporaba 2 komada marke „Vineta provizorija“ znači prefrankiranje u iznosu od 1 pfeninga.

Omota novina, posebno fragmenata (isje-

čaka) tih omota, na tržištu je više nego dopi-snica. Ukoliko je na takvom fragmentu omota novina originalna marka „Vineta provizorija“, (koja je mogla biti i naknadno proizvedena koristeći originalni žig za pretisak), poništena originalnim žigom KAIS.DEUTSCHE MA-RINE SCHIFFSPOST No.1 17/4 01, (do ko-jeg je poštanski službenik s SMS Vineta imao pristup i mogao ga antidatirati), nema načina za utvrditi da je takav objekt naknadno izra-đen.

Na tržištu se nalazi i dosta omota novi-na i fragmenata s drugačijim nadnevkom od 17/4 01, npr 2/5 01 ili 12/5 01. No, kod tih objekata se postavlja pitanje ne autentično-sti, već ispravnosti poštanske manipulaci-je: naime, po planu plovidbe SMS Vineta je 2.05.1901. bila u luci Bahia, u kojoj je boravio od 20.4’3.5.1901. A 12.05.1901. godine SMS Vineta je bio negdje na moru, na putu između brazilskih luka Santos, u kojoj je boravio od 7-9.5.1901., i Desterro, u kojoj je boravio od 14-17.5.1901.; to bi značilo da su omoti no-vina sa brodskim žigom 12.5. možda predani brodskom poštanskom službeniku 12.5.1901. negdje tijekom plovidbe, a da su u poštanski promet upućeni iz slijedeće luke u koju je brod uplovio. Ili, što je najvjerojatnije, takvi objekti nisu uopće prošli poštanski promet, već su na-pravljeni iz usluge. No, teoretski takvi objekti su legalno mogli nastati na SMS Vineta u bilo kojem trenutku tijekom njegove juđnoame-ričke i karipske aktivnosti; kada, to je teško utvrditi. Bitno je da je oznaka brodskog žiga No.1, jer jedino je taj žig bio na SMS Vineta u vrijeme nastanka „Vineta provizorija“.

29


Kod dopisnica je nešto jednostavniji slu-čaj: tadašnja poštanska regulativa inzistirala je na uporabi dolaznog dnevnog žiga na do-pisnicama i pismima, pa se originalnost po-slanih dopisnica iz Pernambuca, ili iz drugih mjesta, lakše utvrđuje, kao na prikazanoj do-pisnici s dolaznim nadnevnim žigom STTU-TGART 15 V 01.

Ne treba se čuditi ni kad naletite na „Vineta provizorij“ s kasnijim datumima, jer uporaba kasnijih datuma nije bila niti nemoguća niti zabranjena. Ovdje vam prikazujem dva pri-mjera, s datumom brodskog žiga 10.7.1901. i 13.8.1901., oba su ispravna i popraćena odgo-varajućim atestom.

No, i kod očigledno ispravnih objekata nalazi se na čudne detalje, koji pozivaju na opreznost i traže dodatna objašnjenja. Takva je situacija i sa niže prikazanom dopisnicom. Valjani atest je tu dopisnicu proglasio auten-tičnom, dakle par „Vineta provizorij“ maraka je autentičan, što znači s autentičnim preti-skom, brodski žig KAIS.DEUTSCHE MARI-NE SCHIFFPOST No.1 23/4 01 je autenti-čan, dopisnica je prošla poštanski promet što dokazuje nadnevni žig Bahia 21 IV 1901., i to atesti Alberta Diene i Jakubeka. I tu je, po

30


mjeru, koji se u vrijeme pisanja ovog članka na eBayu nudio na prodaju za sitni iznos, no ima i takvih dobrih krivotvorina koje je laiku nemoguće prepoznati. Stoga, ukoliko namje-ravate nabaviti bilo koji primjerak „Vineta provizorija“, u što iskreno simnjam, obavezno prije kupovine zahtjevajte atest i kontaktiraj-te ovlaštenog atestatota za to područje; trošak atestiranja je bitno manji od mogućeg troška kupovine krivotvorine po visokoj cijeni.

meni problem: kako je ta dopisnica mogla biti upućena iz Bahie dva dana ranije nego što je oznaka datuma na brodskom žigu? No, da se ne zavaravamo: ova dopisnica je 2011. godine prodana na jednoj CHERRYSTONE aukciji za izuzetno visokih 16.000 US$, (tome treba dodati i aukcijsku proviziju), i ta sitna neja-snoća kupcu nije predstavljala nikakav pro-blem!!!

Cijena ispravno atestiranih maraka „Vi-neta provizorija“su astronomske: nerabljeni primjerci „Vineta provizorija“, a takvih je za-ista malo-procjenjuje se da i je manje od 20, u Michel katalogu kotiraju 30,000.00 EUR, a na aukcijama dosežu cijene od 10.000-15.000 EURA. Rabljeni primjerci po Michel katalo-gu kotiraju 10,000.00 EUR, a na aukcijama cijene fragmenata omota novina dosežu cije-ne od 5.000-6.000 EURA, cijeli omoti novina kotiraju 22,000 EURA a na aukcijama dosti-žu i do 15.000 EURA, a cijene dopisnica i do 15.000-20.000 EURA.

Naravno, kao i kod svakog rijetkog izdanja, na tržištu je i velika količina krivotvorina, naj-lošije su one koje koriste brodski žig koji nije oznake No.1, ili izgled pretiska ni približno ne liče originalu, kao na ovom prikazanom pri-

31


Pisma i dopisnice s ruskog bojišta za Hrvat-sku upućivane su preko njemačke vojne pošte i podlijegale su cenzuri u cenzurnom centru u Beču.

Rana dopisnica od 4.10.1941. čiji pošiljatelj je bio pri stožeru III ili pri 9.-12. satniji poka-zana je na slici 1.

Za legionare je tada započeo tegoban bor-beni marš kroz Ukrajinu i zapadnu Rusiju do Staljingrada. U domovini je taj marš bio popra-ćen velikom promičbom. Tako je objavljena reklamna dopisnica (slika 2.) pod naslovom ,,Na putu na frontu“ na čijoj je poleđini kao objaš-njenje pisalo: ,,Snimljena 1942. za njemačku vojnu komandu“.Neposredno nakon napada njemačkih trupa

na Sovjetski Savez poglavnik NDH dr Ante Pavelić obratio se je Hitleru i izrazio spremnost NDH da sudjeluje na Istočnoj bojišnici sa hrvat-skim postrojbama. Pošta, i uz to tragična sud-bina tih hrvatskih postrojbi, su vrlo zanimljivo poglavlje za sabirače vojne pošte. Ovaj članak će se upravo time baviti.

369. ojačana pješačka pukovnijaPod parolom ,,Dobrovoljci za Hrvatsku legi-

ju“ bila je 16.srpnja 1941. službeno formirana 369.hrvatska ojačana pješačka pukovnija. Hr-vatsku legionarsku pukovniju sa oko 6300 ljudi Nijemci su naoružali i poslali na tromjesečnu obuku u Döllersheim /Donja Austrija/.

Hrvatska pukovnija upućena na Istočnu bo-jišnicu, ukrcana je na vlak 21. kolovoza 1941. i transportirana do rumunjskog mjesta Botoša-ni. Zatim je uslijedio višetjedni marš do linije bojišnice.

9. listopada 1941. 369.ojačana pješačka pu-kovnija je uključena u sastav njemačke 100. lake pješačke divizije, koja je djelovala na po-dručju Grupe armija Jug.

POŠTA POSTrOJBI NEzAVISNE DržAVE HrVATSKE NA ISTOčNOJ BOJIŠNICI

1941-1944Dr Hermann Dietz

Slika 1. 4.10.1941. FP (Feldpost=vojna pošta) 43170 = Stožer III 9-12. satnije 369.ojačane hrvat-

ske pješačke pukovnije

Slika 2. Na putu na frontu

32


Potrebno je prikazati još neke objekte iz 1942 preko kojih dobivamo informacije o pri-padnosti pojedinim vojnim poštama.Za tu za-daću treba konzultirati rad Norberta Kannapina ,,Die deutsche Feldpostübersicht, Osnabrück 1939-1945.“

Slika 3. prikazuje dopisnicu hrvatskog legio-nara od 16.3.1942. u Vinkovce, koja na poleđini nosi dolazni žig 13.4.1942. Putovala je, dakle, 4 tjedna što je vjerojatno ovisilo i o radu cenzure.

Hrvatske postrojbe imale su i njemačko oso-blje. Pošiljatelj pisma na slici 4. je bio Austrijanac , viši blagajnik u pukovnijskom stožeru vojne po-šte FP 40508.Vojna pošta najčešće nije cenzurira-na ili samo u izuzetnim slučajevima. Ovo pismo ne pokazuje nikakve cenzurne oznake..Međutim pošta za Hrvatsku bila je redovito cenzurirana.

Legija u Rusiji imala je i dodatni topnič-ki odjel s lakim poljskim haubicama, koji je priključen 83.topničkoj pukovniji 100. lake

pješačke divizije. Pismo preko vojne pošte FP 46511B prikazano je na slici 5.

27.9.1942. 369.hrvatska ojačana pješačka pukovnija je preuzela svoj sektor bojišnice u središtu Staljingrada.

22. studenog 1942. 6. njemačku armiju opko-lila je Crvena Armija. Tako je zapečaćena propast njemačkih postrojbi u Staljingradu uključujući i savezničke postrojbe drugih nacija. Kapitula-cijom 6. njemačke armije u sovjetsko zaroblje-ništvo dospjelo je i oko 900 hrvatskih vojnika.

Tako dugo dok je krug oko Staljingrada još bio otvoren mogla se je upućivati i pošta, ali su pisma i dopisnice legionarskih postrojbi vrlo rijetka.

Slika 6. prikazuje pismo zračne vojne pošte od 21.10.1942. koje je poslao pripadnik 369.ojačane hrvatske pješačke pukovnije. Za zračnu vojnu poštu od travnja 1942. zahtjevala se je i uporaba dodatne marke.

Slika 3. 16.3.1942 FP 41457 E = 4. Satnija 369. ojačane hrvatske pješačke pukovnije

Slika 4. 23.6.1942 FP 40508 = stožer 369. ojačane hrvatske pješačke pukovnije

Slika 5. 23.9.1942 FP 46511 B = 1. - 4. bitnica lakog hrvatskog topničkog odjela

Slika 6. Pismo zračne vojne pošte FP 40508 iz stožera 369. ojačane hrvatske pješačke pukovnije

33


1. siječnja 1942. Hrvatski su lovci preuzeti kao 15.skupina u 52.lovačku eskadrilu gdje su u borbama u južnoj Rusiji bili vrlo uspješni na zra-koplovima Messerschmitt 263. Pismo zračne vojne pošte upućeno preko vojne pošte FP 36348 Breslau pokazano je na slici 11.Pismo je putovalo 20 dana.

S jednom drugom dopisnicom od 16.11.1942. zatvorena je tema 369.ojačane hrvatske pješačke pukovnije.

O drugim hrvatskim legionarskim postroj-bama na Istočnoj bojišnici poznato je sljedeće:

Hrvatska zrakoplovna legijaU Njemačkoj su formirane i obučene 4. lo-

vačka i 5.bombarderska zrakoplovna skupina.Obuka hrvatskih lovačkih pilota provedena

je u letačkoj školi 4 u Fürthu(Bavarska).

Na slici 8. Pokazano je pismo u Beograd.Može se na slici 9. vidjeti također i pismo

upućeno pilotu na obuci.Lovcima je zapovjedao pukovnik Franjo

Džal, koji je došao u listopadu sa svojom sku-pinom na jug Istočne bojišnice kao pojačanje.

Slika 10. pokazuje pismo od 29.7.1942. pu-kovniku Džalu koje je adresirano preko Zagre-ba i nakon prolaženja cenzure preko Berlina upućeno dalje.

Slika 7. Vojna pošta FP 41457 A u Staljingradu od 16.11.1942. Stožer 369. ojačane hrvatske

pješačke pukovnije

Slika 8. Pismo vojne pošte iz Fürtha 18.8.1941. sa žigom Lovačke letačke škole i žigom hrvatske

skupine

Slika 9. Pismo iz Visokog od 6.9(?) 1941. upućeno hrvatskom naredniku u lovačku letačku školu 4

Slika 10. Pismo vojne pošte iz Chemnitza od 29.7.1942. na pukovnika Džala

Slika 11. 2.4.1942 pismo vojne pošte FP L 36348 iz 15. skupine 52. lovačke eskadrile

34


Do kraja 1942.bombardersko jato je izvelo ukupno 1332 borbena leta.

Zanimljivo je i pismo hrvatskom pilotu kod eskadrile Štuka 102 u Deutsch-Brodu (slika 13)

Hrvatski pomorski sklopOsim zračnih i kopnenih snaga bio je na

Istočnoj bojišnici i hrvatski mornarički odjel. Taj mornarički kontigent bio je angažiran na Azovskom moru a snaga mu je u početku 1942. bila oko 340 ljudi.

Već u rujnu 1941 djeluje vojna pošta FP 23713= hrvatski mornarički odjel.

Hrvatska lovačka postrojba ostala je do 23.srpnja 1944. na Istočnoj bojišnici a zatim je prebačena u domovinu.

Obuka pete bombarderske zrakoplovne sku-pine vršena je u školi br.3 za borbene letače u Greifswaldu, a kasnije također i na drugim mje-stima. Ovdje je pokazana dopisnica Hrvata kod 4.trenažne letačke pukovnije 11 u Schönwaldu na slici 12. Mladić je želio poslati razglednicu u Zagreb sa slikom ,,Jurišni bombarder u napadu“, ali ju je cenzura označila žigom ,,natrag- nije dopušteno“ i poslala natrag.

Slika 12. Propagandna nedopuštena razglednica iz Schönwalda 21.7.1942.

Slika 13. Pismo hrvatskom pilotu

Slika 14. 10.9.1941 FP 23713 =hrvatski mornarički odjel

Slika 15. Kurirska pošta 11.11.1941.- Mornarički odjel

35


prevozna sredstva, a ljudstvo svrstano u postroj-be. Vojnici su položili tri zakletve: poglavniku NDH,Duceu i talijanskom kralju.

6.ožujka 1942. krenuli su prema Sovjetskom Savezu gdje su odmah po dolasku stupili u oštre borbe.

Pokazane su dvije pošiljke vojne pošte La-koprevoznog zdruga (slike 17 i 18 )

Laki prevozni zdrug ostao je deset mjeseci u sastavu 3.talijanske motorizirane divizije.Za-povjednik te divizije je napisao:

,,Na položajima kod Meškova navečer 20.12.1942. 3.bersaljerski puk i Hrvatska legija bili su savladani pošto su potpuno utrošili streljivo.“

To je bio kraj Hrvatske legije pod talijanskom zastavom.

Bila je formirana još jedna legionarska po-strojba u području Riva del Garda ali nije više upućena na Istočnu bojišnicu.

Prijevod s njemačkog Mladen Vilfan

Pošta, koja je povremeno prebacivana ku-rirom za Zagreb, nije prolazila kroz njemačku cenzuru i dobila bi crveni žig ,,Zapovjedničtvo mornarice Zagreb“.

Vojna pošta je koristila i dvojezični tru-pni žig ,,Hrvatski pomorski odjel/Kroatische Marineabteilung“(slika 16.)

Do studenog 1944 djelovala je obalna za-štita Hrvatskog pomorskog odjela u Azov-skom moru kada je odjel povučen na Jadran i raspušten.

Hrvatski legionari pod talijanskom zastavomNa talijanski zahtjev došla je na Istočnu

bojišnicu hrvatska legionarska postrojba La-koprevozni zdrug u sastav 3. motorizirane di-vizije ,,Principe Amadeo“. Zdrug je u Italiju doputovao 17.prosinca 1941. i dobio talijanski naziv ,,Legione Croata auto transportabile“. On se sastojao od 1250 hrvatskih legionara koji su bili opremljeni u Riva del Garda. Tu su od tali-janskih vlasti zaprimljeni naoružanje, oprema i

Slika 16. 13.11.1941 FP 23713 =hrvatski mornarički odjel sa dvojezičnim trupnim žigom

Slika 17. pismo u Zagreb vojne pošte FP 23713 = Hrvatski mornarički iodjel

slika 18. Vojna pošta od 23.5.1942. sa crvenim žigom Legione Croata Autotransportabile

Slika 19. primjena zapljenjene ruske dopisnice preko vojne pošte 88 od 17.8.1942.

37


nost, solidarnost, jedinstvenost i uzajamnost. Zaslužan za njihovu definiciju bio je Gustave Moynier. Događaji tijekom Prvog svjetskog rata utjecali su na daljnje redefiniranje temelj-nih načela koja su 1921. određena kao: nepri-stranost, neovisnost djelovanja, univerzalnost i ravnopravnost. Ova načela su zatim 1946. godine nadopunjena sa daljnjih 13 načela, a 1965. godine na 20. Međunarodnoj konferen-ciji Crvenog križa u Beču usvojeno je današ-njih 7 osnovnih načela na kojima se zasniva djelovanje pokreta i rad Crvenog križa. Tih sedam temeljnih načela bila su inspiracija za izdanje doplatnih maraka Hrvatskog Crvenog križa (HCK) koje su bile u uporabi tijekom Tjedna Crvenog križa od 08.05.-15.05.2015. a bile upravo i posvećene 50. obljetnici usvaja-nja današnjih 7 temeljnih načela.

Umjesto uobičajene jedne marke HCK je u uporabu stavio niz od čak 8 različitih mara-ka iste nominalne vrijednosti i iste namjene.

Izdanja poštan-skih maraka hrvatske pošte u 2015. godini obilovala su intri-gantnim formama, rješenjima i tematski interesantnim sadrža-jima koji su zacijelo razveselili sabirače hrvatskih maraka. Uistinu dobra godi-na. Nisu izostala niti izdanja doplatnih maraka Hrvatskog Crvenog križa koja su unijela dodatnu zanimljivost svojom inventivnošću i od-lično se uklopila u izdavačko ozračje godine. I to ne bez razloga. Povod tome bila je poseb-na obljetnica vezana uz razvoj međunarodnog svjetskog pokreta i organizacije Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.

Nakon 1859. kada je Henry Dunant, kao idejni i djelatni nositelj aktivnosti na ustroju buduće svjetske organizacije Crvenog križa, pokrenuo i sproveo novi pristup pri pomoći žrtvama rata u kome nije bilo bitno kojoj je zaraćenoj strani pripadao pojedinac kojem je bila potrebna liječnička njega, uspostavljali su se sve širi temelji djelovanja nove organizacije za pomoć ratnim stradalnicima. Od te osnov-ne početne ideje, godinu za godinom rastao je značaj pokreta i buduće organizacije Crvenog križa te se širio djelokrug njihovih aktivnosti. Pri tome bilo je nužno i formalno deklarirati na kojim osnovama će djelovati. Tako su 1875. godine prvi puta definirana četiri osnovna na-čela djelovanja Crvenog križa kao predostrož-

SJEDINJENA PrOMIDžBA CrVENOg KrIžA, POŠTE I fILATELIJE

Zoran Vlahović

38


mog načela. Karte su bile dodatno ukrašene s po jednom doplatnom markom s nazivom pripadnog načela, na što je dodatno bio oti-snut crveni pečat središnjice HCK brojčane oznake 1.

HUMANOST: ‘Međunarodni pokret Cr-venog križa i Crvenog polumjeseca, nastao u želji da bez diskriminacije pruža pomoć svim ranjenicima na bojnom polju nastoji u svim prilikama spriječiti i ublažiti ljud-sku patnju. Svrha pokreta je zaštita života i zdravlja te osiguranje poštivanja ljudske osobe. On promiče uzajamno razumijeva-nje, prijateljstvo, suradnju i trajan mir među svim narodima.’

NEPRISTRANOST: ‘Pokret ne pra-vi razliku s obzirom na nacionalnu, rasnu, vjersku, klasnu ili političku pripadnost po-jedinca, već nastoji ublažiti njegove muke, isključivo vodeći računa o njegovim potreba-ma, dajući prednost najhitnijim slučajevima unesrećenih.’

Zajedničko obilježje svih maraka u nizu bila je naznaka spomenute pedesete obljetnice, a što se lako uočava iz likovnog rješenja. Marke su bile tiskane u arku od pedeset polja i u po-sebnom obliku sutiska. Sedam prvih maraka u arku nosile su svaka po jedan naziv od sedam temeljnih načela. U nastavku do punog reda od deset maraka ponovio se slijed s početka arka, a ono što nije stalo u taj red nastavilo je formirati idući red. Na isti način još se pet puta nadovezivao niz od prvih sedam maraka. A onda kao zadnja marka u arku otisnuta je samo jednom i osma marka iz niza koja kao da je svojim živopisnim koloritom objedinila tonirane boje ostalih sedam maraka iz niza. U toj završnoj marci arka boje pojedinih načela isprepliću se u jedinstvenu oznaku 50. obljet-nice baš kao što se tih sedam načela isprepliću u jedinstvenom djelovanju kome je pokret i organizacija Crvenog križa i Crvenog polu-mjeseca posvećena.

Kako je pedeseta obljetnica usvajanja da-našnjih temeljnih načela djelovanja pokreta i or-ganizacije Crvenog križa i Crvenog polumjeseca značajan trenutak to je

prigoda dodatno obilježena i posebnim pri-godnim poštanskim žigom koji je bio u upora-bi na prvi dan uporabe ovih doplatnih maraka.

Istom prigodom HCK tiskao je i sedam razli-čitih dopisnih karata promidžbenog karakte-ra. Svaka od tih sedam karata bila je posvećena jednom od načela, baš

kao i svaka od prvih sedam doplatnih mara-ka iz izdanog niza, a sadržavala je i tekst sa-

39


stojati samo jedno društvo Crvenog križa ili Crvenog polumjeseca. Ono mora biti dostu-pno svima i provoditi humanitarnu djelatnost na cjelokupnom teritoriju.

UNIVERZALNOST: Međunarodni po-kret Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, u kojem sva društva imaju jednak položaj i dije-le jednaka prava i dužnosti uzajamnog poma-ganja, svjetski je pokret.

Međutim ove su karte imale i posebnu na-mjenu te su i svojim likovnim rješenjem bile

NEUTRALNOST: ‘Da bi očuvao povjere-nje svih, Pokret se ne opredjeljuje u neprija-teljstvima i ne upušta se u rasprave političke, rasne, vjerske ili ideološke prirode.’

NEOVISNOST: ‘Pokret je neovisan. Na-cionalna društva, iako su pomoćna tijela hu-manitarnih službi svojih vlada i podvrgnuta zakonima svojih zemalja, moraju očuvati svoju autonomiju kako bi u svako doba mogla djelovati u skladu s načelima Pokreta’

DOBROVOLJNOST: Pokret je dobrovo-ljan i ne pokreće ga želja za dobitkom.

JEDINSTVO: U svakoj zemlji može po-Veseli podmladak HCK nakon slanja

promidžbenih karata

40


natjecanje. Svojim likov-nim rješenjem ove su karte uz svoj promidžbeni karak-ter sadržavale i didaktičke elemente izvanredno prila-gođene uzrastu mladih na-tjecatelja, simpatično asoci-

jativno ilustrirajući same osnove Pokreta.Karte otposlane tog dana is Splita, sa ovog

natjecanja, ponijele su širom Hrvatske poruke o temeljnim osnovama i vrijednostima među-narodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca. Poštanski promet je tu odigrao svoju neizostavnu distributivnu ulogu osigu-ravši da poslana poruka pozdrava i promidžbe sigurno stigne do svojih primatelja te i njih ra-zveseli svojom mladalačkom likovnom inter-pretacijom, a ujedno podsjeti na humanitarni značaj organizacije Crvenog križa.

njoj prilagođene. Na slikovnoj strani karata, u njihovom gornjem desnom uglu, naznačena je posebna prigoda uz koju su te karte bile do-datno povezane. Bilo je to 19. državno natje-canje mladih Hrvatskog Crvenog križa koje je te godine održano u Splitu 09.05.2015., svega jedan dan nakon puštanja doplatnih maraka u promet. Bila je to subota i jedina vremenska mogućnost kada se natjecatelji školarci iz ci-jele Hrvatske mogu okupiti na jednom mjestu i pokazati svoja znanja i umijeća.

Kako je to bilo natjecanje mladih i to u dvije kategorije, podmladak (osnovne škole) i mladi (srednje škole), i kako su te karte i same bile dio tog natjecanja, likovna rješenja bila su napravljena tako da što više budu bliska živah-nom i vedrom duhu mladeži. Da pobude nji-hov interes i doprinesu duljem sjećanju na na-tjecateljsko vrijeme. A u tom natjecanju jedan od zadataka svakog od sudionika bio je da, na posebno određenom takmičarskom punktu broj 2, napišu na ovim kartama pozdrav nekoj njima dragoj osobi. Sve karte koje su tom pri-likom korištene dodatno su na adresnoj strani imale otisnut pečat Gradskog društva Crvenog križa Split i poseban prigodni pečat HCK na kome je bilo prigodnim tekstom obilježeno

Prednja i zadnja strana jedne od prigodnih karata HCK koja otposlana kao preporuka, na prvi dan uporabe doplatnih maraka, na kojoj je korišten i prigodni poštanski žig obilježavanja 50. obljetni-ce usvajanja 7 načela svjetskog pokreta Crvenog

križa i Crvenog polumjeseca

Adresna strana promidžben karte otposlane iz Splita sa otisnutim pečatom GD CK Split i prigodnim promidžbenim pečatom HCK

40


• ako želite obogatiti svoju zbirku• ako želite započeti novu• ako želite prodati staru zbirku

u Hrvatskoj nezaobilazna adresa:

Filatelija BokićTeslina , Zagreb

Radno vrijeme:

ponedjeljak-petak

.. i .. sati

Tel: + ()

Fax: + ()

E-mail: [email protected]

42


Na područjima Gorenjske, Koruške i Štajer-ske, koje su bile direktno pripojene Raichu, funkcionirao je njemački poštanski sustav, u Prekmurju koji su okupirali Mađari funkcioni-rao je mađarski poštanski sustav. Takvo stanje je trajalo do 9. svibnja 1945. godine, kada su partizanske jedinice ušle u Ljubljanu i taj da-tum se uzima kao zadnji dan rata na teritoriju Slovenije.

Dan kasnije je iz Ajdovščine stigla Narodna vlada, izvršni organ Slovenskog narodnooslo-bodilačkog pokreta. Već 11. svibnja je Poštan-ska direkcija za Ljubljanu izdala okružnicu 1a, s kojom je ukinula sav privatni poštanski, br-zojavni i telefonski promet. Redovan privatni (civilni) promet pisama bio je opet omogućen od 7. lipnja 1945. godine. Kako su po okon-čanju rata sve poštanske marke povučene iz poštanskog prometa, ministar financija je na-redio pretisak poštanskih maraka, koje su bile poslane iz pošta, gdje su zatečene nakon oslo-bođenja. (Više o tome: B. Bračič, Poštnine v Sloveniji po koncu druge svetovne vojne, NF 4/2007, str. 7 do 16).

Za upotrebu u Ljubljanskoj pokrajini pre-tiskane su za to područje izdane marke, na području Prekmurja mađarske marke, dok su za područje Gorenjske, Koroške i Štajerske pretisnute redovne njemačke marke s likom

Hitlera. Posljednji među navedenim pretiscima među filatelistima je po-znat kao Maribor-ski provizorij.

Kao što sam već prije naveo Mari-borski provizorij već duže vrijeme

Aukcijska kuća SFK iz Beograda je na ne-koliko posljednjih aukcija ponudila »specija-litete« na markama Mariborskog provizorija. Ponuđene marke našle su kupca, koji je za te uratke platio dvostruku početnu cijenu. Iako već neko vrijeme proučavam te marke i takve me posebnosti jako interesiraju, za ponuđene materijale na aukciji se nisam nadmetao jer sam siguran da ide za uratke suvremene teh-nologije. Zašto?

Po završetku drugog svjetskog rata na po-dručju današnje Slovenije postojali su četiri poštanska sistema. U Ljubljanskoj pokrajni, koju su po kapitulaciji Italije zauzeli Nijemci, bio je u upotrebi sistem, kojeg su uspostavili Talijani. Zbog nepovjerenja u taj sistem Ni-jemci su za službenu poštu uspostavili svoj sustav koji se zvao Alpen Adria Dienst Post.

KrIVOTVOrENI PrETISCI MArIBOrSKOg PrOVIzOrIJA

Bojan Bračič

43


proučavam. Pored službenih dokumenata (od-luka i okružnica), postoje o ovim markama zapisi nekih poznatih filatelističkih stručnjaka iz prošlih vremena. O njima su pisali Julij Bar u časopisu Znamka broj 8 - 9 (kolovoz – rujan 1945.), Joža Kovač v Novi filateliji 5/1 (sije-čanj 1946) i dr. Anton Lavrič u Novi filateliji 10/1950 i 1/1951. Lavrič najtemeljitije opisu-je nastanak tih maraka, jer su mu u Direkci-ji PTT Ljubljana omogućili na uvid kopije zapisnika Komisije za pretisak (originali su bili poslani u Beograd) te ostale relevantne dokumente. Lavrič u svom članku navodi ko-ličine pretiskanih maraka. One se podudaraju s količinama koje su pet godina ranije navodili Bar i Kovač. Piše također o makulaturi koja je nastala prilikom pretiskivanja pri čemu po-sebno napominje 13.767 marka nominale 25 pfeninga s dvostrukim pretiskom. Makulatura je bila vraćena komisiji za pretiskivanje. Što je komisija potom učinila nije poznato, ali je Lavrič konstatira da se marke iz makulature nisu pojavile na filatelističkom tržištu. Dvo-struki pretisak spominje također Bar u Novi filateliji 5/I (siječanj 1946). U članku Posebnosti tiska pri provizor-nih izdajah za Slovenijo z dne 9. maja 1945. navodi da su dvojni pretisci poznati na markama nominala 12, 25 i 80 pfeninga izdanja za Maribor, ali su vrlo rijetki. Pretpostavlja da je dvostruki pretisak napravljen najviše na jednom arku spomenutih maraka. Pogrešku obrnutog pretiska spominje i kod marke od 1,25 lire izdanja za Ljubljansku pokrajinu te navodi otiske preti-ska na gumiranoj strani marke (abklatch), koji su poznati kod osam vrijednosti izdanja za Maribor (ne navodi koje) te na četiri vrijed-nosti izdanja za Mursko Soboto. U ni jednom filatelističkom časopisu tog vremena, Novi filateliji (izlazi od kolovoza 1946) i Znamki (izlazi od svibnja 1946) nisu zabilježene do-datne informacije o pogreškama na markama Mariborskog provizorija.

Iako je moguće, da se nakon pedesetak godina otkriva nešto novo, malo iznenađuje ponuda različitih „posebnosti“ tog izdanja u

vrlo kratkom periodu. Osnovne marke ovog provizorija nisu posebno vrijedne jer Katalog Slovenika 2011 procjenjuje cijelu seriju od 18 maraka na 24 eura dok ih Michel 2010/3 pro-cjenjuje na 50 eura. Katalog Slovenika navodi dvostruki obrnuti pretisak te abklatsch, ali ne navodi na kojim vrijednostima se pojavljuju te posebnosti.

Na aukciji su bile ponuđene marke Ma-riborskog provizorija nominale 1, 6, 10 i 12 pfeninga s obrnutim pretiskom te parovi s jednom pretiskanom i jednom nepretiskanom markom. Postojanje posljednje kombinacije dosad nikad nije spomenuto.

Pretisci iz 1945. godine napravljeni su u tehnici knjigotiska. To je visoki tisak, pri ko-jem se boja na papir nanaša s jedinstvene po-vršine klišeja. Kod današnjih kompjuterskih tehnika, slika nastaje iz rastera s više ili manje gustim nanosom boje u obliku točaka. Tu či-njenicu možemo iskoristimo pri utvrđivanju s kojom tiskarskom tehnikom (s time i kada) su napravljeni pretisci.

Na slici je prikaz, nastao pomoću digital-nog skeniranja s kvalitetom od 2400 dpi koji omogućava kvalitetno uvećanje slike. Lako je uočljiva razlika između jedinstvenog i točka-stog nanosa boje. Marku možemo lako na licu mjesta provjeriti i s povećalom jakosti uveća-nja od dvadeset puta. Sakupljači Mariborskog provizorija, jasno vam je što vam je činiti, ako ne želite u vašim zbirkama imati uratke suvre-mene tehnologije umjesto originalnih maraka poštanske povijesti Slovenije.

Sa slovenskog preveo Ivan Drašković

www.post.ba

Božić 2015. i Nova godina Na blagdan Božića kršćani širom svijeta slave rođenje maloga Boga - Isusa kojega je u betlehemskoj štalici rodila Djevica Marija. U prošlosti dan Isusova rođenja kršćani su smatrali i početkom Nove godine koja se često nazivala Mladi Božić ili Mali Božić. Tek 1691. godine Crkva je prihvatila 1. siječanj kao početak nove godine i sam blagdan Nove godine.

Hrvatska pošta d.o.o. Mostar Tvrtka Miloša b.b., 88000 Mostar, Bosna i Hercegovinawww.post.ba, [email protected]: 00387 36 445 094

Prigodne poštanske marke Hrvatske pošte Mostar

www.posta.hr

BOŽIĆ 2015.Povodom blagdana Božića Hrvatska pošta izdala je prigodnu poštansku marku Božić s motivom prizora rođenja Isusova, detaljem vitraja iz svetišta zagrebačke katedrale.

Ukrasite svoje blagdanske čestitke novom božićnom markom, koju možete kupiti u poštanskim uredima ili u internetskoj trgovini Hrvatske pošte: www.epostshop.hr, pojedinačno ili u praktičnim karnetima od 10 maraka.

Hrvatska pošta želi vam sretan i blagoslovljen Božić!

sretan božić i nova 2016. - hsf.hr · marko markica dragi moji mali prijatelji, spojite se na i u...

Documents