g l a v n i p r o j e k t instalacije...

ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEU ILIŠTA U ZAGREBUZAVOD ZA ARHITEKTURU

M.B.: 03204952; OIB: 4206110744410000 ZAGREB, Ka i eva 26

Zagreb, velja a, 2017.

investitor: AGENCIJA ZA DRUŠTVENO POTICAJNU STANOGRADNJUGRADA KOPRIVNICE (APOS)ZRINSKI TRG 1, 48000 KOPRIVNICA

gra evina: VIŠESTAMBENA ZGRADA P28/POS4ULICA Z.GOLOBA 7, k. . 5497/12, k.o. KOPRIVNICA

br. teh. dnevnika: TD 30/16-15/PL

Zaj. ozn. projekta: A-1/17

faza: GLAVNI I IZVEDBENI PROJEKT

G L A V N I P R O J E K TINSTALACIJE PLINA

MAPA 5

glavni projektant: prof. LJUBOMIR MIŠ EVI , dipl.ing.arh.

projektant: mr.sc. IVAN CETINI , dipl.ing.stroj.

tehni ka rukovoditeljica: NIVES MLINAR, dipl.ing.arh.

velja a,2017. Zajedni ka oznaka projekta: A-1/17

investitor: AGENCIJA ZA DRUŠTVENO POTICAJNU STANOGRADNJUGRADA KOPRIVNICE (APOS)ZRIINSKI TRG 1, 48000 KOPRIVNICA

gra evina: VIŠESTAMBENA ZGRADA P28/POS4ULICA Z.GOLOBA 7, k. . 5497/12, k.o. KOPRIVNICA

br. teh. dnevnika: TD 30/16-15/VKZaj. ozn. projekta: A-1/17faza: GLAVNI I IZVEDBENI PROJEKTDatum: velja a 2017.

SADRŽAJ SVEUKUPNE DOKUMENTACIJE

MAPA 1ARHITEKTONSKI PROJEKT, T. D. 30/16-15,ZAVOD ZA ARHITEKTURU ARHITEKTONSKOG FAKULTETA SVEU ILIŠTA U ZAGREBU, Zagreb,projektant: prof. Ljubomir Miš evi , dipl.ing.arh., ovl.arh., ovl.arh.urb.; projektant (1.2. i 1.3.): SilvioNovak, dipl.ing.gra .

MAPA 2GRA EVINSKI PROJEKT – PROJEKT KONSTRUKCIJE; T. D. MM-1/2017GRA EVINSKI FAKULTET SVEU ILIŠTA U ZAGREBU, ZAVOD ZA TEHNI KU MEHANIKU,Zagreb, projektant: dr.sc. Mladen Meštrovi , dipl.ing.gra ., dipl.ing.mat

MAPA 3PROJEKT INSTALACIJA VODOVODA I ODVODNJE; T. D. 30/16-15/VKZAVOD ZA ARHITEKTURU ARHITEKTONSKOG FAKULTETA SVEU ILIŠTA U ZAGREBU, Zagreb,projektant: mr.sc. Ivan Cetini , dipl.ing.stroj.

MAPA 4PROJEKT CENTRALNOG GRIJANJA, VENTILACIJE I PRIPREME TOPLE VODE; T. D. 30/16-15/CGV, ZAVOD ZA ARHITEKTURU ARHITEKTONSKOG FAKULTETA SVEU ILIŠTA U ZAGREBU,Zagreb, T. D. 30/16-15/CGV, projektant: mr.sc. Ivan Cetini , dipl.ing.stroj.

MAPA 5PROJEKT INSTALACIJE PLINA; T. D. 30/16-15/PLZAVOD ZA ARHITEKTURU ARHITEKTONSKOG FAKULTETA SVEU ILIŠTA U ZAGREBU,Zagreb, projektant: mr.sc. Ivan Cetini , dipl.ing.stroj.

MAPA 6ELEKTROTEHNI KI PROJEKT; T. D. 1704,MIHA ING d.o.o., Zagreb, T. D. 1704, projektant: Stipe Mihoti , dipl.ing.el.

MAPA 7ELABORAT ZAŠTITE OD POŽARA; T.D.: 14/17-ZOPINSPEKTING d.o.o., Vu eti ev prilaz 1, Zagreb: projektant: Joisp Radelji , dipl.ing.gra .

MAPA 8PROJEKT DIZALA; broj projekta: DP 3501Ured ovlaštenog inženjera strojarstva Damir Šplajt, Kutnja ki put 13, Zagrebprojektant: Damir Šplajt, ing. elektrostrojarstva

MAPA 9GEODETSKI PROJEKT; broj projekta: 24/17Ured ovlaštenog inženjera geodezije Zlatko Krpeljevi , Križeva ka ulica 31A, Koprivnicaprojektant: Zlatko Krpeljevi , dipl. ing.geod.

MAPA 10GEOTEHNI KI ELABORAT; T.D.: SPP/2016/0118SPP d.o.o., Trstenjakova 3, Varaždingeotehni ar: Miljenko Špiranec, dipl.ing.geot.

ARHITEKTONSKI FAKULTET investitor: APOS, Grada KoprivniceSVEU ILIŠTA U ZAGREBU Zrinski trg 1, Koprivnica

ZAVOD ZA ARHITEKTURU gra evina: Višestambena zgrada P28/POS4Zagreb, Ka i eva 26, TD 30/16-15/PL Z.Goloba 7,k. . 5497/12, k.o. Koprivnica

velja a,2017. Zajedni ka oznaka projekta: A-1/17 3

S A D R Ž A J :

I. OP I DIO

- Registracija djelatnosti 4- Rješenje o imenovanju glavnog projektanta 5- Rješenje o imenovanju projektanta 6- Rješenje projektanta o upisu u imenik ovlaštenih inženjera strojarstva 7- Prikaz tehni kih rješenja o primjeni pravila zaštite od požara 8- Isprava u smislu Zakona o zaštiti od požara 17- Izjava o uskla enosti 18

II. PROJEKT

a) Tekstualni dio

b) Nacrti:

1. Situacija M 1:2502. Tlocrt prizemlja M 1:1003. Tlocrt 1. kata M 1:1004. Tlocrt 2. kata M 1:1005. Tlocrt 3. kata M 1:1006. Tlocrt krova M 1:1007. Tlocrt krovišta M 1:1008. Presjek M 1:1009. Shema nemjerenog plina10. Shema mjerenog plina11. Detalj ugradnje plinskih grija a

1. Projektni zadatak 202. Tehni ki opis 213. Program kontrole i osiguranja kvalitete 274. Vijek uporabe i održavanje gra evine 295. Prora un 30




P R I K A Ztehni kih rješenja za primjenu pravila

zaštite od požara u projektuINSTALACIJE PLINA

Gra evina: VIŠESTAMBENA ZGRADA P28/POS4ULICA Z.GOLOBA 7, k. . 5497/12, k.o. KOPRIVNICA

Investitor: AGENCIJA ZA DRUŠTVENO POTICAJNU STANOGRADNJUGRADA KOPRIVNICE (APOS)ZRINSKI TRG 1, 48000 KOPRIVNICA

1. PRIMJENJENI PROPISI

1.1. Zakon o gradnji (NN 153/13)1.2. Zakon o prostornom ure enju (NN 153/13)1.3. Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14)1.4. Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)1.5. Zakon o zapaljivim teku inama i plinovima (NN 108/95 i 56/10)1.6. Zakon o gra evnim proizvodima (NN 76/13 i 30/14)1.7. Zakon o normizaciji (NN 80/13)1.8. Zakon o sanitarnoj inspekciji (NN 113/08 i 88/10)1.9. Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13)1.10. Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11)1.11. Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95; 70/97; 128/99; 57/00; 129/00; 59/01;

82/04; 178/04; 38/09; 79/09; 49/11)1.12. Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09 i 55/13)1.13. Uredba o tvarima koje ošte uju ozonski sloj i fluoriranim stakleni kim plinovima (NN

90/14)1.14. Uredba o grani nim vrijednostima emisija one iš uju ih tvari u zrak iz nepokretnih izvora

(NN 117/12)1.15. Odluke o zaštiti zraka od one iš enja (Sl. gl. 21/78)1.16. Tehni ki propis za dimnjake u gra evinama (NN 3/07)1.17. Pravilnik o osiguranju pristupa nosti gra evina osobama s invaliditetom i smanjene

pokretljivosti (NN 78/13)1.18. Pravilnik otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje gra evine moraju zadovoljiti u

slu aju požara (NN 29/13)1.19. Pravilnik o zapaljivim teku inama (NN 54/99)1.20. Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06)1.21. Pravilnik o vatrogasnim aparatima (NN 101/11)1.22. Pravilnik o uvjetima za obavljanje ispitivanja stabilnih sustava za dojavu i gašenje

požara(NN 67/ 96, 41/ 03)1.23. Tehni ki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 97/14;

130/14)1.24. Metode prora una koeficijenata prolaza topline u zgradama (HRN U.J5.510)1.25. Standard za prora un gubitaka topline u zgradama (DIN 4701)1.26. Sigurnosno-tehni ka oprema postrojenja za grijanje toplom vodom s temperaturom po-

lazne vode do 110 C (HRN M.E7.201)1.27. Pravilnik o tehni kim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih

kotlovnica (Sl. list 10/90; 52/90)




1.28. Propisi za plinske instalacije DIN 4756, DIN 4788, DIN 2304, DIN 8075, DIN 16963,DVGW: G472, G477, G460, G49, G605, G606, G607, GW330, GW331, smjernice TRF -1954, propisi SR-GAS

1.29. Upute i smjernice za projektiranje plinskih instalacija na podru ju grada Koprivnice(Tehni ka norma 01-2015.)

1.30. Pravilnik za unutrašnje plinske instalacije HSUP-P 600 od 1992. s dopunama od01.06.1993.

1.31. Tehni ki uvjeti za projektiranje i gra enje zgrada (HRN U.J5.600)1.32. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj rade i borave ljudi (NN

145/04)1.33. HRN U.J6.201/1989, Akustika u zgradarstvu (NN 17/90; 26/93)1.34. Naputak Ministarstva zdravstva RH Klasa: 011-01/98-01/0044, Ur. broj 534-04-17-

98/0001 od 25. ožujka 1998.1.35. ISO norme br. 43-akustika1.36. Uredba o održavanju zgrada (NN 64/97)

2. KARAKTERISTIKE MEDIJA

2.1. Fizikalna svojstva zemnog plina

sastav plina preko 98 vol. % metan, dehidrirangusto a 0,7084 kg/m3

relativna gusto a 0,60 (zrak = l)odoriran etilmerkaptan ili tetrahidrotiofengornja ogrijevna vrijednost 40,70 MJ/m3

donja ogrijevna vrijednost 34,60 MJ/m3

2.2. Kategorizacija opasnosti (7.CO.010.)

Zdravstvena opasnost 1 (mala)Opasnost od požara i eksplozije 4 (vrlo velika)Reaktivnost 0 (nikakva)Granica eksplozivnosti u zraku 5,0 - 15,0% (vol.)Temperatura paljenja 595 CVrelište -161,5 CLedište -186,0 CKriti na temperatura -89,0 CKriti ni tlak 40 bara

2.3. Klasifikacija eksplozivnosti plina (N.S8.003)

Temperaturni razred T1Grupa plinova A

3. VRSTE OPASNOSTI

Prilikom korištenja projektirane instalacije, koju ini niskotla ni ku ni priklju ak, fasadni ormari sglavnom zapornom slavinom, razvod nemjerenog plina, plinomjer, razvod mjerenog plina, plinskikombi grija , osnovna opasnost proizlazi iz energenta za zagrijavanje a to je zemni plin. Plinski




kombi grija potpuno je automatizirane i predvi a se da ga povremeno kontrolira i poslužuje jednaodrasla osoba. Periodsku kontrolu brojila i regulatora tlaka vrši osoba distributera plina. Kontrolurada kombi grija a vrši ovlašteni serviser s ovlaštenjem od strane proizvo a a ure aja. Zaobavljanje ovih djelatnosti nije predvi ena osoba smanjenih sposobnosti.Na plinskoj instalaciji mogu e je izdvojiti više opasnosti:- opasnost od požara i eksplozije- opasnost od elektri ne energije- opasnost od kontakta s medijem- opasnost od povišenih tlakova- opasnost od kretanja po objektu- opasnost po ovjekovu okolinu

3.1. Opasnost od požara i eksplozije

Obzirom na karakteristike radnog medija svakako treba naglasiti da je opasnost od eksplozijeizraženija od opasnosti od požara. Bilo kakva neispravnost koja uzrokuje propuštanje zemnogplina u okolinu prouzro it e pojavu eksplozivnih koncentracija, emu je uzrok niska donja granicaeksplozivnosti, kao i relativno širok raspon eksplozivnih granica. U slu aju nekontroliranogpropuštanja plina vrlo brzo može nastati smjesa koja može eksplodirati u kontaktu s otvorenimplamenom, ili nekim drugim izvorom koji ima dovoljnu energiju (elektri na iskra, iskra nastalamehani kim djelovanjem, opušak i sl.).Do nekontroliranog isticanja može do i na više na ina:- od puknu a cjevovoda- nekontrolirano ispuštanje na spojevima, zasunima, ventilima, slavinama i sl.- lom zapornih, mjernih ili regulacijskih ure aja� elementarne nepogodeOsnovna mjera zaštite sastoji se u tome da se koristi zatvoreni sustav.

3.2. Zone opasnosti od požara i eksplozije

Odre ene su prema Pravilniku o tehni kim uvjetima i normativima, za siguran transport teku ih iplinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima, te naftovodima i plinovodima zame unarodni transport (Sl. list br. 26/85) i HRN. 58.007 preuzeto Zakonom o normizaciji iZakonom o zapaljivim teku inama i plinovima NN RH 108/95.Zone opasnosti su dijelovi opasnog prostora, a kvalificiraju se na:

zona opasnosti "0"je prostor u kojem je eksplozivna smjesa gradskog odnosno prirodnog plina i zraka trajno prisutnaili prisutna duže vrijeme. Zone opasnosti "0" nema u projektiranim prostorima (stubište, stanovi,poslovni prostori).

zona opasnosti "1"je prostor u kojem je eksplozivna smjesa gradskog plina i zraka mogu a kod normalnog rada,odnosno njeno je prisustvo predvi eno tehnološkim procesom. Zone opasnosti "1" nema uprojektiranim prostorima (stubište, stanovi).

zona opasnosti "2"je prostor u kojem eksplozivna smjesa prirodnog plina i zraka nije lako mogu a i nije predvi enakod normalnog rada, a ako do nje do e, trajat e samo kratko vrijeme

U zonama opasnosti zabranjeno je raditi:1. raditi s otvorenim plamenom




2. unositi pribor za pušenje3. raditi s alatom i ure ajima koji mogu pri upotrebi izazvati iskru, ako je u prostoru zone

opasnosti utvr ena prisutnost eksplozivnih smjesa4. prisutnost vozila koji pri radu pogonskog ure aja mogu izazvati iskru5. upotreba elektri nih ure aja koji nisu u skladu s normativima propisanim

odgovaraju im hrvatskim standardima za protueksplozivnu zaštitu6. odlaganje zapaljivih tvari7. držanje tvari podložnih samozapaljenju

Odabranim tehni kim rješenjima, koja su primjenjena prilikom projektiranja plinske instalacijepostignute su tražena mjera u pogledu zaštite od požara, zaštite na radu i zaštite ovjekoveokoline.

3.3. Opasnost od elektri ne energije

Opasnost od elektri ne energije - može se podijeliti u nekoliko dijelova:- opasnost od stati kog elektriciteta- opasnost od udara gromaZaštita od štetnih posljedica nagomilavanja stati kog elektriciteta odnosno udara groma, izvest ese me usobnim povezivanjem svih dijelova opreme i spajanjem na zajedni ki uzemljiva cijelegra evine (pocin ana traka) tako da otpor uzemljenja bude u dopuštenim granicama.

3.4. Opasnost od kontakta s medijem

Zemni plin (metan) nije otrovan plin, pa se ubraja u grupu internih zagušljivaca.Efekt zagušivanja je izraženiji u zatvorenim prostorima, gdje se zbog nakupljanja plina (osobito uvišim dijelovima tih prostora) može smanjiti koncentracija kisika u zraku. Prvi simptomi gušenjanastaju kada koncentracija kisika padne sa normalnih 21% na 16-17%. Disanje i puls postajuubrzani, psihi ka koncentracija se smanjuje, a koordinacija pokreta se poremeti.Kod još niže koncentracije kisika u zraku (10-14%) nastaje umor, razdražljivost, otežano disanje, amože do i i do nesvjestice. Kada koncentracija kisika padne na 6-10% ovjek postaje nepokretan,nastaje mu nina i povra anje, gubitak svijesti, duboka koma i smrt.Odvo enjem unesre enog na svježi zrak obi no simptomi gušenja brzo nestaju.Kao posljedica može ostati glavobolja, mu nina, slabost, a u težim slu ajevima prolazni gubitakpam enja ili upala plu a.Ovdje je važno napomenuti da se transport plina od uli nog plinovoda preko MRS i dalje dopojedinih trošila odvija u zatvorenom sistemu, tako da pri normalnom radu prakti ki ne dolazi dodirektnog kontakta.Na otvorenom prostoru opasnost od zagušavaju eg efekta plina daleko je manja zbog toga štozra na strujanja vrše stalno miješanje i razrje ivanje plina, a i sam plin ima zbog relativne gusto etendenciju odlaženja na više.

3.5. Opasnost od povišenih tlakova

Opasnost od povišenih tlakova - prisutna je na RP i plinovodu zbog radnog tlaka od max 4 bara.Osnovna mjera zaštite je projektiranje opreme i cjevovoda u odnosu na radne uvjete tlaka,temperature i korozivnosti radnog medija. Standardi upotrijebljeni pri projektiranju dajuzadovoljavaju u razinu zaštite od ove vrste opasnosti. Na cjevovodu e se prije zatrpavanjaprovesti tla na proba, a u svrhu eksploatacijski opravdanog vijeka i sigurnog rada te antikorozivnazaštita metalnih dijelova.Plato oko RP mora biti ravan, od betona, zemlje i travnat.




Predvi eni razmještaj ure aja i opreme omogu ava nesmetan pristup, rad i kretanje radnika unormalnom pogonu kao i brzu evakuaciju u izvanrednim situacijama.

3.6. Opasnost po ovjekovu okolinu

Iz svih prethodno spomenutih razloga opasnost po ovjekovu okolinu relativno je mala i svodi seuglavnom na slu aj kontroliranog ispuštanja manje koli ine plina u zrak.Tako er je u samoj procjeni opasnost za ovjekovu okolinu potrebno naglasiti malu otrovnostmedija - prirodnog plina. Jednom izgra en, a u skladu sa predvi enim tehni kim rješenjima imjerama za eliminaciju navedenih vrsta opasnosti (od požara i eksplozije, kontakta medija ipovišenih tlakova) RP i plinifikacija kotlovnice stambene zgrade ne e predstavljati u znatnoj mjeriopasnost za ovjekovu životnu i radnu okolinu.Uvjet za to je da se objekt izvede u skladu sa projektom, te da se u toku eksploatacije na propisanina in ispituje i redovito održava.

4. PRIMJENJENA TEHNI KA RJEŠENJA ZA PRIMJENU PRAVILA ZAŠTITE ODPOŽARA

4.1. Kompletna instalacija izvedena je od negorivih materijala i ne može biti uzro nik odnosnoprenositelj požara.

4.2. Na mjestima podzemne zaporne armatura postavljaju se škrinjice s natpisom plin, akojima se ne smije prilaziti otvorenim plamenom u slu aju prodora plina.

4.3. Na mjestima gdje se vrši popravak instalacije plina mora se postaviti zaštitna ograda ipostaviti natpisi:"OPASNOST PO ŽIVOT"; "ZABRANJEN PRILAZ OTVORENIM PLAMENOM"

4.4. Obaveze u smislu provo enja mjera zaštite od požara i postupaka kod gašenja požara, teslužbe održavanja i najbrže vatrogasne jedinice bit e regulirano PLANOM MJERAZAŠTITE OD POŽARA koji donosi korisnik gra evine.

4.5. Plin e se koristiti za potrebe kuhanja, u kombi grija u za centralno grijanje i pripremutople potrošno vode. Projektom je obuhva en ku ni priklju ak, instalacija nemjerenogplina, plinska brojila i regulatori tlaka plina te instalacija mjerenog plina.

4.6. Plinska instalacija u gra evini priklju it e se na uli ni niskotla ni plinovod (tlak 100mbara; Hd = 33338 kJ/m3) od PE cijevi 110 mm debljine stijenke prema standardu ISOS5.

4.7. Plinska instalacija u gra evini priklju it e se na uli ni plinovod priklju kom na izvodplinskog priklju ka PE HD d63 koji je spojen na vanjski plinovod PE HD d110 i dovedenna parcelu te završio s s kapom i elektrospojnicom.

4.8. Priklju ni vod od spoja na postoje i uvod plina na parcelu do plinskog priklju nogormari a izvest e se polaganjem u zemlju plasti ne cijev iz polietilena PE HD dimenzije

63 mm u dužini oko 6 m na dubini postoje eg uvodnog dijela ku nog priklju ka.4.9. Ku ni priklju ak zgrade polaže se u zemlju na dubini vanjskog plinovoda (cca 0,9 1,1 m).4.10. Na samom plinovodu položit e se plasti na trake s elektri ni vodljivom žicom za

identifikaciju plinovoda. Traka mora biti žute boje širine 6 cm i tekst koji upu uje naprisustvo plinovoda s natpisom "POZOR PLINOVOD". Traka mora biti postavljena takoda je tekst okrenut prema gore.

4.11. U rovu na visini 30 cm od vrha cijevi položit e se plasti na upozoravaju a traka zaobilježavanje plinovoda s natpisom "POZOR PLINOVOD". Traka mora biti žute boješirine 6 cm i postavljena tako da je tekst okrenut prema gore.

4.12. Pri izgradnji NT plinovoda i ku nog priklju ka moraju se poštivati minimalne sigurnosneudaljenosti (svijetli razmak) od postoje ih i projektiranih ostalih komunalnih instalacija iobjekata:- po vertikali kod križanja s ostalim instalacijama s time da




se pri križanju s vrelovodima i parovodima, ukoliko jesvijetli razmak manji od 0,7 m, dodatno primjeni zaštitnaeli na cijev na jednoj od instalacija 0,5 m

- po horizontali pri paralelnom polaganju instalacija 1,0 m- stupovi (HT, javna rasvjeta)

do 6 m visine 1,0 mpreko 6 m visine 1,5 m

- kanalska okna (HT, kanalizacija, vodovod)za NTP i STP 1,0 mza VTP 2,0 m

- debla visokog raslinja 1,5 m- obod grmolikog raslinja 0,5 m- transformatorske stanice, potencijalna mjesta istjecanja

teku ih ugljikovodika, otapala i ostalih agresivnih teku ina 5,0 m- zgrade i ostali objekti

za NTP 1,0 mza STP 2,0 mza VTP 10,0 m

4.13. Na ku ni priklju ak spaja se instalacija nemjerenog plina koja završava s glavnimzapornim organom u niskotla nom priklju nom plinskom ormari u.

4.14. prije ulaska u ormari ugra uje se adaptera PE- elik s elektrozavojnicom d63/NO50, raznispojni i me ukomadi s provodnim cijevima.

4.15. Ku ni priklju ak završava u plinskom ormari u koji se postavlja okomito na na uli niplinovod na udaljenosti 3 m od uli ne granice parcele.

4.16. Plinski o rmari ugradit e se na nogare kao samostoje i na visini 80 cm od kote terena.4.17. Kompletan niskotla ni ku ni priklju ak sastoji se od adaptera PE- elik s elektrozavojnicom

d63/NO50, holendera za potrebe demontaže, plinskog ventila NO50, plinskog Y filteraNO50 ugra enog u horizontalnom položaju, manometra sa slavinom za rastere enjeNO15 mjernog podru ja 0-160 mbar klase to nost 1,6 promjera 160 mm, razni spojni ime ukomadi s provodnim cijevima.

4.18. Sva armatura ku nog niskotla nog priklju ka ugra ena je u zaštitni inox ormari dimenzija600 x 600 x 300 mm u izvedbi bez dna i otvorima za ventilaciju u gornjem dijelu vrata inatpisom „PLIN”, a sve sukladno Tehni koj normi 01-2015 za izvo enje priklju aka naplinoopskrbnu mrežu Koprivnica plin d.o.o., Koprivnica.

4.19. Glavni zaporni organ izvan zgrade omogu uje nesmetano zatvaranje plina u slu ajupožara u gra evini.

4.20. Na ovu instalaciju spaja se instalacija nemjerenog plina. Instalacija nemjerenog plina jedio plinske instalacije od glavnog zapornog organa do plinomjera.

4.21. Nemjereni dio plinske instalacije od plinskog ormari a s glavnim zapornim elementom dopredvi enog ulaska u zgradu izvest e se polaganjem u zemlju plasti ne cijev iz polieti-lena PE HD dimenzije 63 mm u dužini oko 35m.

4.22. Cijev se polaže u iznivelirani rov s padom prema uli nom plinovodu od 0,1%, na posteljicuod sitnog pijeska debljine 10 cm. Ispod cijevi ne smije biti kamen i a kako cijev na tommjestu ne bi naljegala na njih te zbog koncentracije nalijeganja uzrokovalo pucanje cijevi.Prije ulaska plinskog razvoda u zgradu na samom plinovodu ugradit e se prelazni komadPE HD d63/ el.No 50. Cjelokupna instalacija nemjerenog plina u zgradi izvesti e sevidljivo izvan zida iz eli nih cijevi za cijevni navoj u varenoj izvedbi, a s padom premaglavnom zapornom organu.

4.23. Od fasadnog ormari a plinska cijev razvodi se pod stropom prizemlja do usponskogvoda. Usponski vod vodi se, zajedno s ostalim strojarskim instalacijama u vertikalnominstalacijskom koridoru dimenzija 165 x 180 cm s vratima 100 x 200 cm na svakoj etaži.

4.24. Na vertikalni vod priklju uje se razvodna plinska mreža pojedinog kata, od vertikaleodvojena zapornom plinskom armaturom. Plinska mreža dalje se vodi slobodno ispodstropa hodnika do pojedinog stana.




4.25. Na horizontalnu mrežu vo enu vidljivo ispod stropa hodn priklju uju se pojedini stanovi.U hodniku, pored ulaza u staanove na plinsku mrežu se priklju uju brojila za stanove.

4.26. Za prolaz vodova kroz zidove i stropne deke potrebno je prilikom montaže izbušiti odgo-varaju e otvore, a na mjestima vidljivim iz priloženih nacrta. Instalacija e se u vrstiti nazid ili strop odgovaraju im obujmicama, odnosno ovjesnicama, me usobno udaljenimnajviše dva do tri metra, a u svrhu zaštite od korozije ista e se oli iti uljenim nali em.Udaljenost cijevi od glavnog zida ne treba iznositi više od 2 3 cm.

4.27. Prije nego se instalacija zaštiti odgovaraju im uljenim nali em, potrebno je istu ispitati nanepropusnost

4.28. Potrošnju plina u stanovima za pripremanje hrane uzeta je maksimalna za plinskištednjak s etiri plamenika i plinskom pe nicom od 1,4 m3/h. Obzirpm na potrošnju plina,predvi ena je u hodniku u neposrednoj blizini ulaza u svaki stan ugradnja volumetrijskogplinomjera G-4 Elster Instromet opremljen modulom s integriranim „reed kontaktom“ M-Bus GasPulsar za daljinsko o itanje s priklju kom NO 25 i izradom spoja plinomjera NO25. Spoj na plinomjer izvesti s razmakom od 250 mm uz mogu nost prilago avanja.

4.29. Za strojarnicu na krovu, obzirom na potrošnju plina od 8,4 m3/h, predvi ena je nastubianom podestu u neposrednoj blizini ulaza u strojarnicu ugradnja volumetrijskogplinomjera G-6 Elster Instromet opremljen modulom s integriranim „reed kontaktom“ M-Bus GasPulsar za daljinsko o itanje s priklju kom NO 25 i izradom spoja plinomjera NO25. Spoj na plinomjer izvesti s razmakom od 250 mm uz mogu nost prilago avanja.

4.30. Neposredno ispred plinomjera ugraditi regulator tlaka plina u vatrootpornoj izvedbi sosigura em od nestašice plina ZR 20 D s priklju cima NO 25

4.31. Od plinomjera plin se razvodi do plinskih trošila i to: plinskog grija a sa zatvorenimložištem (turbo) u strojarnici na krovu te plinskih štednjaka u stanovima. Ispred svakogtrošila ugra uje se zaporna slavina. Prolaz cijevi kroz zidove izvodi se u zaštitnoj cijevi.

4.32. Plinski grija u izvedbi, smješten je u posebnoj prostoriji, a u skladu s Pravilnikom zaunutrašnje plinske instalacije HSUP-P 600 od 1992. s dopunama od 01.06.1993..

4.33. Aparati su izvedbe s atmosferskim zatvorenim ložištem i ventilatorom za dovod zraka zaizgaranje i odvod dimnih plinova (turbo). Zrak za izgaranje uzima se iz vanjskog prostorana krovu zgrade kroz ventilacijski kanal dimnjaka i nije ovisan o volumenu prostorije ukojoj je ugra en te njegov rad ne predstavlja nikakvu opasnost za okolinu.

5. OSIGURANJE OD NEKONTROLIRANOG IZLASKA PLINA

5.1. Priklju ak za štednjak izvodi se na visini od 60 cm iznad gotovog poda kuhinje, s tim dase na ovaj priklju ak kasnije prilikom montaže štednjaka ovaj spaja ili krutim spojemprimjenom rastavljive spojnice ili pomo u specijalnog armiranog savitljivog crijevaopremljenog posebno konstruiranom uti nom priklju nicom s ugra enom plinskomslavinom. Ovaj komplet onemogu uje izlazak plina iz priklju nog mjesta dok je uti naspojnica rastavljena.

5.2. Plinski plamenici biti e opremljeni termoelektri nim osigura em od nekontroliranogizlaska plina. Isti onemogu uju izlazak plina iz plamenika dok ovaj nije upaljen. U slu ajupovremenog nestanka plina ili gašenja plamena na neki drugi na in, izlaz plina izplamenika automatski se zatvara u dovoljno kratkom vremenu.

5.3. Plinski kombi grija i spajaju se na stabilnu instalaciju krutim spojem.

6. ODVOD PRODUKATA IZGARANJA

6.1. Odvod dimnih plinova iz plinskih grija a (smještenih u tehni kom prostoru na krovuzgrade), kapaciteta Q = 8,5–45,8 kW kod temperaturnog režima 40/30 C, odnosno




Q = 7,6–41,5 kW kod temperaturnog režima 80/60 C, rješen je iznad kosog krova pomo uvertikalne dvostruke dimovodne cijevi (dimnjaka) promjera 10/15 cm u specijalnojizvedbi (original HOVAL) duljine 1,5 m.

6.2. Svijetli otvor dimnjaka je odabran prema dijagramu proizvo a a za nadmorsku visinu 120mNM, radnu temperaturu dimnih plinova ve u od 45 C te za plinska ložišta vrste C42

(zatvoreno ložište s ventilatorom za uzimanje zraka i odvo enje dimnih plinova vertikalnimkondenzacijskim dimnjakom) prema EN 13384-2 s pogonskim tlakom ložišta pf = 0 pa.

6.3. Vertikalna dvostruka dimovodna cijev (dimnjak) djeluje po principu izmjenjiva a topline tj.hladni zrak za izgaranje silazi oko unutrašnje dimovodne cijevi od vrha prema plinskomtrošilu te se zagrijava i topao dolazi u ložište što omogu uje uštedu toplinske energije.

7. MATERIJALI I ISPITIVANJE7.1. Predvi ena je izrada vanjskog plinovoda iz polietilenskih cijevi i spojnica izra enih iz

PE sirovine za cijevi kvalitete odre ene prema standardu HRN G.C1.300, a izra ene sfizikalnim svojstvima po standardu HRN G.C6.602. Dimenzije cijevi propisane sustandardom HRN G.C6.601.

7.2. Predvi ena je izrada ku nog priklju ka iz polietilanske cijevi iz PE sirovine kvalitete poHRN G.C1.300., s fizikalnim svojstvima prema HRN G.C6.605/85 ili ISO4437/88, ispi-tane na nepropusnost, koje se me usobno spajaju pomo u standardnih elektrospojnica.

7.3. Cijevi i fazonski komadi se me usobno spajaju elektrospojnicama ili su eono, a spojevi seispituju prema DVGW - G 469 pomo u komprimiranog zraka po metodi C3 i prema DIN16963. Ispitni tlak mora biti 50 % ve i od maksimalnog radnog tlaka.

7.4. Dio ku nog priklju ka od prelaznog komada do ormari a niskotla nog ku nog priklju kapredvi en je iz eli ne cijevi standarda HRN C.B5.221.isporu ene prema standarduHRN C.B5.021. ispitane na nepropusnost.

7.5. Plinska instalacija u zgradi predvi ena je eli ne navojne cijevi izra ene prema HRNC.B5.222 u kvaliteti .0206 ispitane na nepropusnost. Me usobno se cijevi morajuspajati autogenim varenjem, dok se plinska trošila i armatura, priklju uju na cijevodgovaraju im spojnicama, odnosno cijevnim navojima.

7.6. Polietilenske cijevi spajaju se u cjelinu pomo u spojnih elemenata, tzv. elektrospojnicaili su eonim varom. Elektrospojnica je namjenjena za spajanje dvaju krajeva cijevi imora odgovarati vanjskom promjeru cijevi kako bi se osigurali potrebni uvjeti zakvalitetan spoj, odgovaraju a koli ina i tlak taline. To se postiže tako da se toplinomdovedenom pomo u struje zagrije spojnica i cijev te se osigura koli ina taline koja e(koriste i tzv. memory-effect) povezati krajeve cijevi u nerastavljiv spoj.

7.7. Nakon dovršenja instalacija e se propisno ispitati na:- vrsto u- nepropusnost- funkcionalnostPo uspješno izvedenim ispitivanjima, sastavit e se zapisnik i izdati atest o upo-trebljivosti instalacija.

7.8. Ispitivanje plinskih instalacija za radne tlakove do 100 mbar sastoji se od prethodnogispitivanja vrsto e i glavnog ispitivanja nepropusnosti. Prethodno ispitivanja vrsto einstalacije bez armature. Prilikom ispitivanja instalacije svi ispusti moraju biti nepropusnozatvoreni što se ostvaruje ugradnjom epova, kapa ili slijepih prirubnica. Pri takvomispitivanju nije dozvoljen spoj s instalacijom koja je pod plinom ve samo na instalaciju sugra enom armaturom, ako je nazivni tlak armature najmanje jednak ispitnom tlaku.Ispitivanje se provodi zrakom ili inertnim plinom s pretlakom 1 bar. Nakon izjedna avanjatemperature natla ene plinske instalacije i okolice, ispitni tlak ne smije pasti tijekom 10minuta. Glavno ispitivanje nepropusnosti odnosi se na instalaciju s armaturom iplinomjerom, ali bez trošila, regulacijskih i sigurnosnih dijelova. Ispitivanje se provodizrakom ili inertnim plinom s pretlakom 110 mbar. Nakon izjedna avanja temperaturenatla ene plinske instalacije i okolice, ispitni tlak ne smije pasti tijekom 10 minuta.




7.9. Ispitivanje plinskih instalacija za radne tlakove 100 1 bar sastoji se od kombiniranogispitivanja vrsto e i nepropusnosti. Ispitivanje obuhva a instalaciju s armaturom, ali beztrošila, regulacijskih i sigurnosnih dijelova, nazivni tlak armature najmanje jednak ispitnomtlaku. Pri takvom ispitivanju nije dozvoljen spoj s instalacijom koja je pod plinom. Prilikomispitivanja instalacije svi ispusti moraju biti nepropusno zatvoreni što se ostvarujeugradnjom epova, kapa ili slijepih prirubnica. Ispitivanje se provodi zrakom ili inertnimplinom s pretlakom 3 bar. Nakon postizanja ispitnog tlaka (porast tlaka treba biti 2,0bar/min) te izjedna avanja temperature natla ene plinske instalacije i okolice (cca 3sata),ispitni tlak ne smije pasti tijekom 2 sata. Za mjerenje treba istovremeno upotrebljavatiregistriraju i manometar klase 1 i manometar klase 0,6 s podru jem koje zadovoljava tlak1,5 puta ve i od ispitivanog.

7.10. Ispitivanje niskotla nih plinovoda s pogonskim pretlakom do 0,1 bar, ispitivanje se provodizrakom ili inertnim plinom ispitni tlak iznosi 1 bar, osim za plinovode od polietilena visokegusto e (PEHD) kod kojih ispitni tlak iznosi 3 bar. Nakon podizanja tlaka na ispitni (porasttlaka treba biti 2,0 bar/min) i nakon vremena mirovanja radi izjedna enja temperature (1h/bar) vrši se mjerenje s pisa em tlaka klase 1,0 i manometrom klase 0,6 s mjernimpodru jem 1,5 puta ispitnog tlaka.

7.11. Ispitivanje srednjetla nih plinovoda s pogonskim pretlakom do 0,1 1,0 bar, ispitivanje seprovodi zrakom ili inertnim plinom ispitni tlak iznosi 3 bar. Nakon podizanja tlaka na ispitni(porast tlaka treba biti 2,0 bar/min) i nakon vremena mirovanja radi izjedna enjatemperature (1 h/bar) vrši se mjerenje s pisa em tlaka klase 1,0 i manometrom klase 0,6s mjernim podru jem 1,5 puta ispitnog tlaka. Vrijeme ispitivanje iznosi najmanje 4h.

7.12. Ispitivanje srednjetla nih plinovoda s pogonskim pretlakom do 1,0 4,0 bar, ispitivanje seprovodi zrakom ili inertnim plinom ispitni tlak iznosi 6 bar. Nakon podizanja tlaka na ispitni(porast tlaka treba biti 2,0 bar/min) i nakon vremena mirovanja radi izjedna enjatemperature (1 h/bar) vrši se mjerenje s pisa em tlaka klase 1,0 i manometrom klase 0,6s mjernim podru jem 1,5 puta ispitnog tlaka. Vrijeme ispitivanje iznosi najmanje 8h.

7.13. Sva ugra ena oprema i armatura mora biti atestirana za ovu vrstu instalacija i ispitanana nepropusnost.

8. ANTIKOROZIVNA ZAŠTITA CJEVOVODA

8.1. eli ne cijevi ukopane u zemlju treba izolirati sa najmanje jednim slojem antikorodirnetrake sa minimalnim preklopom od 50%. Kao izoliraju a traka može se upotrijebitiPOLYKEN NO960 ili PRIMER i polietilenska traka PLASTIZOL. Prije izolacije cijevi jepotrebno o istiti.

8.2. Cjevovod vo en u podu ili zidu izolirati sa dva sloj antikorodirne trake sa minimalnimpreklopom od 50%. Kao izoliraju a traka upotrijebiti PRIMER i polietilenska trakaPLASTIZOL. Prije izolacije cijevi je potrebno o istiti.

8.3. Cjevovod vo en izvan zida bit e li en i to dvostrukim premazom temeljne boje i lakom.Prije li enja cijevi je potrebno o istiti.

9. ZAŠTITA POSTROJENJA

9.1. Za zaštitu od atmosferskog pražnjenja na cjelokupnoj gra evini potrebno je izvestigromobransku zaštitu što e se riješiti u projektu elektri nih instalacija.

9.2. Zaštita od previsokog stati kog naboja plinske instalacije u samoj gra evini obuhva aizvo enje premoštenja svih prirubni kih spojeva i uzemljenja.

Projektant:

mr.sc. Ivan Cetini , d.i.s.

17

ARHITEKTONSKI FAKULTETSVEU ILIŠTA U ZAGREBU

ZAVOD ZA ARHITEKTURUZAGREB, Ka i eva 26

Zagreb, velja a, 2017.Broj: 30/16-15/PL/ZOP

Na temelju lanka 14, stavak 3 Zakona o zaštiti od požara (NN 92/10) izdaje se:

I S P R A V A

kojom se potvr uje da su mjere zaštite od požara primjenjene u glavnom projektu instalacije plina za:



Broj projekta: A-1/17

izra ene sukladno sa Zakonom o zaštiti od požara (NN 58/93), uvjetima ure enja prostora itehni kim normativima i normama.

PROJEKTANT: TEHNI KA RUKOVODITELJICA:

mr.sc. Ivan Cetini Nives Mlinar

dipl.ing.stroj. dipl.ing.arh.




ARHITEKTONSKI FAKULTETSVEU ILIŠTA U ZAGREBU

ZAVOD ZA ARHITEKTURUZAGREB, Ka i eva 26

Zagreb, velja a, 2017.Broj: 30/16-15/PL/RP

Na temelju Zakona o gradnji (NN 153/13), a nakon izvršene provjere predmetne tehni kedokumentacije izdaje se:

I Z J A V A

Broj projekta: A-1/17



Projektant: mr.sc. IVAN CETINI , dipl.ing.stroj.

Rješenje: UP/I-310-01/99-01/585, ur.broj314-01-99-1 od 09.11.1999-

Proj.tvrtka: ZAVOD ZA ARHITEKTURU ZAGREB, Ka i eva 26

Projekt instalacije plina uskla en je s odredbama lanka 14. Zakonom o gradnji (NN153/13) bitnizahtjevi za gra evinu, Prostornim planom ure enja Grada Koprivnice (Glasnik Grada Koprivnice4/06, 5/12, 3/15 i 5/15-pro iš eni tekst); Generalnim urbanisti kim planom Koprivnice (Glasnik GradaKoprivnice 4/08, 5/08, 7/14 i 1/15-pro iš eni tekst), Detaljnim planom ure enja „Leniš e - zona istok“u Koprivnici (Glasnik Grada Koprivnice 4/08,5/08, 7/14 i 1/15-pro iš eni tekst) te odredbamaposebnih zakona i propisa u nastavku:

1. Zakon o gradnji (NN 153/13)2. Zakon o prostornom ure enju (NN 153/13)3. Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14)4. Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)5. Zakon o zapaljivim teku inama i plinovima (NN 108/95 i 56/10)6. Zakon o gra evnim proizvodima (NN 76/13 i 30/14)7. Zakon o normizaciji (NN 80/13)8. Zakon o sanitarnoj inspekciji (NN 113/08 i 88/10)9. Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13)10. Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11)




11. Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95; 70/97; 128/99; 57/00; 129/00; 59/01;82/04; 178/04; 38/09; 79/09; 49/11)

12. Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09 i 55/13)13. Uredba o tvarima koje ošte uju ozonski sloj i fluoriranim stakleni kim plinovima (NN

90/14)14. Uredba o grani nim vrijednostima emisija one iš uju ih tvari u zrak iz nepokretnih izvora

(NN 117/12)15. Odluke o zaštiti zraka od one iš enja (Sl. gl. 21/78)16. Tehni ki propis za dimnjake u gra evinama (NN 3/07)17. Pravilnik o osiguranju pristupa nosti gra evina osobama s invaliditetom i smanjene

pokretljivosti (NN 78/13)18. Pravilnik otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje gra evine moraju zadovoljiti u

slu aju požara (NN 29/13)19. Pravilnik o zapaljivim teku inama (NN 54/99)20. Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06)21. Pravilnik o vatrogasnim aparatima (NN 101/11)22. Pravilnik o uvjetima za obavljanje ispitivanja stabilnih sustava za dojavu i gašenje

požara(NN 67/ 96, 41/ 03)23. Tehni ki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 97/14;

130/14)24. Metode prora una koeficijenata prolaza topline u zgradama (HRN U.J5.510)25. Standard za prora un gubitaka topline u zgradama (DIN 4701)26. Sigurnosno-tehni ka oprema postrojenja za grijanje toplom vodom s temperaturom po-

lazne vode do 110 C (HRN M.E7.201)27. Pravilnik o tehni kim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje plinskih

kotlovnica (Sl. list 10/90; 52/90)28. Propisi za plinske instalacije DIN 4756, DIN 4788, DIN 2304, DIN 8075, DIN 16963,

DVGW: G472, G477, G460, G49, G605, G606, G607, GW330, GW331, smjernice TRF -1954, propisi SR-GAS

29. Upute i smjernice za projektiranje plinskih instalacija na podru ju grada Koprivnice(Tehni ka norma 01-2015.)

30. Pravilnik za unutrašnje plinske instalacije HSUP-P 600 od 1992. s dopunama od01.06.1993.

31. Tehni ki uvjeti za projektiranje i gra enje zgrada (HRN U.J5.600)32. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj rade i borave ljudi (NN

145/04)33. HRN U.J6.201/1989, Akustika u zgradarstvu (NN 17/90; 26/93)34. Naputak Ministarstva zdravstva RH Klasa: 011-01/98-01/0044, Ur. broj 534-04-17-

98/0001 od 25. ožujka 1998.35. ISO norme br. 43-akustika36. Uredba o održavanju zgrada (NN 64/97)

PROJEKTANT: TEHNI KA RUKOVODITELJICA:

mr.sc. Ivan Cetini Nives Mlinar

dipl.ing.stroj. dipl.ing.arh.




1. PROJEKTNI ZADATAK

Na temelju arhitektonsko-gra evinskog projekta, Detaljnog plana ure enja „Leniš e - zona istok“,Glasnik Grada Koprivnice 5/15 i posebnih uvjeta izdanih po Koprivnica plin – distribucija plinad.o.o., broj: 3056/16, Koprivnica, 12. 12. 2016., važe ih tehni kih normativa i zakonskih propisapotrebno je izraditi glavni projekt opskrbe zemnim plinom stambene gra evine s 27 stanova na k. .br. 5497/12 k.o. Koprivnica.Na navedenoj parceli planira se izgradnje nove slobodnostoje e stambene zgrade izgra enostiprizemlje, 1.,2., 3. kat i strojajarnica na krovu. Objekt je isklju ivo stambene namjene, sa dvadesetsedam stanova (27) tri(3) vrta i 32 parkirna mjesta. Ukupna neto površina zgrade je 1924,40 m2,dok je ukupna bruto površina: 2389,29 m2.Predmetna gra evina ima mogu nost priklju ka na uli ni plinovod PE HD d110. Opskrbu zgradeplinom rješiti priklju kom na izvod plinskog priklju ka PE HD d63 koji je spojen na vanjski plinovodPE HD d110 i doveden na parcelu te završio s kapom i elektrospojnicom. Potrebno je isprojektiratiplinski ormari na nogarima 80 cm iznad kote gotovog poda u koji ugraditi zapornu armaturu, Yfilter u horizontalnom položaju, manometar sa slavinom za rastere enje mjernog podru ja 0-160mbar klase to nost 1,6 promjera 160 mm. U svakom dijelu gra evine, koji predstavlja samostalnuuporabnu cijelinu ( svaki stan i strojarnica), predvidjeti zasebno mjerenje. Plinomjeri moraju bitiopremljeni temperaturnim kompenzatorom s integriranim reed kontaktima i ugra eni u stubište ilihodnike ispred stanova na visini 2,2 m od gotovog poda. Nadzemni dio mjernog i nemjerenogdijela plinske instalacije isprojektirati iz atestiranih eli nih bešavnih cijevi nadžbukno, a plinskenaprave isprojektirati prema Tehni kim propisima za plinske instalacije HSUP-P 600 i smjernicamaHSUP-P111.Projektom je potrebno obuhvatiti NT ku ni plinski priklju ak, nemjereni plin, plinomjer i razvodmjerenog plina do pojedinih trošila u 27 stambenih jedinica i zajedni ke strojarnice.Plin e se koristiti u toplinskom postrojenju na krovu za centralno niskotemperaturno podno grijanjei pripremu tople vode te pripremanje hrane u svakoj stambenoj jedinici.Instalaciju u gra evini voditi vidljivo izvan zida, a horizontalne vodove treba voditi na visini 10 15cm ispod stropa.Instalaciju nemjerenog plina treba polagati s padom prema vertikalama odnosno ku nom pri-klju ku, a mjerenog plina s padom prema trošilima.Projekt treba izraditi u skladu s postoje im Zakonskim propisima, propisima HSUP-P 600,pravilima struke, HRN standardima te EU i DIN normama.

Podloge za izradu projekta:

1. Arhitektonski nacrti u mjerilu 1:1002. Dogovor s glavnim projektantom3. Dogovor s investitorom4. Zakonski propisi5. Hrvatske, EU i DIN norme.

Zagreb, velja a, 2017.

Za investitora:




2. TEHNI KI OPIS

2.1. SUSTAV OPSKRBE PLINOM

Na osnovu projektnog zadatka, arhitektonsko-gra evinskog projekta, Detaljnog plana ure enja„Leniš e - zona istok“, Glasnik Grada Koprivnice 03/2007 i posebnih uvjeta izdanih po Koprivnicaplin – distribucija plina d.o.o., broj: 3056/16, Koprivnica, 12. 12. 2016., važe ih tehni kih normativai zakonskih propisa potrebno je izraditi glavni projekt opskrbe zemnim plinom stambene gra evines 27 stanova na k. . br. 5497/12 k.o. KoprivnicaNa navedenoj parceli planira se izgradnje nove slobodnostoje e stambene zgrade izgra enostiprizemlje, 1.,2., 3. kat i strojajarnica na krovu. Objekt je isklju ivo stambene namjene, sa dvadesetsedam stanova (27) tri vrta i 32 parkirna mjesta. Zgrada se nalazi na katastarskoj estici br.5497/12, k.o. Koprivnica u stambenoj zoni S2. Površina katastarske estice je 1569 m2. estica jeravnog terena, na prosje noj nadmorskoj visini od 135,9 metara nadmorske visine. Glavni kolnipristup je iz ulice Zvonimira Goloba u sjeverozapadnom dijelu parcele. Pješa ki ulaz u zgradu je sasjeverne strane natkrivenom komunikacijom duž sjevernog pro elja. Iz uvu enog vjetrobrana sepristupa ulaznom prostoru i središnjem hodniku. Pristup spremištu bicikala je izravan vanjski nazapadnom pro elju i preko ulaznog prostora. Iz ulaznog prostora pristupa se i prostoriji za ista icus umivaonikom. Iz središnjeg hodnika u prizemlju pristupa se prizemnim stanovima. Zgrada je nasvim katovima osno simetri na u odnosu na stubište. Sa zapadne strane je vertikala okna dizala, asa isto ne vertikala instalacijskog okna jednakih dimenzija. Stubištem i dizalom se pristupasredišnjem hodniku iz kojeg je ostvaren pristup svim stanovima na etaži.Središnji je hodnikprotupožarnim vratima podijeljen na 2 dijela. Iz isto nog dijela ostvaren je pristup instalacijskomoknu. Projektiran je ravan krov kojemu se pristupa glavnim stubištem. Uz prostor stubišta na krovuje smješten hodnik i strojarnica. Ukupna neto površina je 1924,40 m2, ukupna bruto površina:2389,29 m2.Plin se u stanovima koristit za pripremanje hrane. Za potrebe centralnog niskotemperaturnogpodnog grijanja i pripreme sanitarne tople vode na krovu zgrade izgradit e se toplinskopostrojenje s plinskim kondenzacijskim grija ima.Projektom je obuhva en priklju ak zgrade na gradsku niskotla nu plinsku mrežu priklju kom naizvod plinskog priklju ka PE HD d63 koji je spojen na vanjski plinovod PE HD d110 i doveden naparcelu te završio s s kapom i elektrospojnicom. Instalacija nemjerenog plina izvodi se za 27stanova navedene stambene zgrade priklju kom na ovaj izvod.„Leniš e - zona istok“, i Ulica Z.Goloba pripada podru ju koje se opskrbljuje zemnim plinom.Plinska mreža u ovom dijelu grada koprivnice je niskotla na, s tim da mogu i pretlak plina u njojiznosi 100 mbara, a prema podacima iz energetske suglasnosti. Zemni plin koji se koristi napodru ju grada Koprivnice sadrži i do 90% metana uz ostatak koji se gotovo isklju ivo sastoji odtežih ugljikovodika, tako da mu donja kalori na vrijednost iznosi 33338 kJ/m3, a relativna specifi nagusto a od 0,6 0,65.

2.2. ULI NI PLINOVOD

Ulicom Z. Goloba izgra en je niskotla ni plinovod iz PE cijrvi d 110. Opskrba zemnim plinomzgrade riješit e se priklju kom na ovaj plinovod. U predmetnoj parceli uveden je izvod plinskogpriklju ka PE HD d63 završno sa kapom s elektrospojnicom. Od uli nog plinovoda položit e seku ni niskotla ni priklju ak za opskrbu plinom zgrade sa 27 stanova i zajedni kog toplinskogpostrojenja za niskotemperaturno podno grijanje i dogrijavanje sanitarne topple vode u sklopucentralne pripreme iste korištenjem energije sun evog zra enja, na k. . br. 5497/12 k.o.Koprivnica.




KU NI PRIKLJU AK POLOŽEN U ZEMLJI

Plinska instalacija u gra evini priklju it e se na uli ni plinovod priklju kom na izvod plinskogpriklju ka PE HD d63 koji je spojen na vanjski plinovod PE HD d110 i doveden na parcelu tezavršio s s kapom i elektrospojnicom. Priklju ni vod od spoja na postoje i uvod plina na parcelu doplinskog priklju nog ormari a izvest e se polaganjem u zemlju plasti ne cijev iz polietilena PE HDdimenzije 63 mm u dužini oko 6 m na dubini postoje eg uvodnog dijela ku nog priklju ka.Ku ni priklju ak polaže se u zemlju na dubini vanjskog plinovoda (cca 1,0 1,5 m). Pri izgradnjiplinovoda i ku nog priklju ka moraju se poštivati minimalne sigurnosne udaljenosti (svijetli razmak)od postoje ih i projektiranih ostalih komunalnih instalacija i objekata:- po vertikali kod križanja s ostalim instalacijama 0,5 m- po horizontali pri paralelnom polaganju instalacija 1,0 m- stupovi (HT, javna rasvjeta) do 6 m visine 1,0 m- stupovi (HT, javna rasvjeta) preko 6 m visine 1,5 m- kanalska okna (HT, kanalizacija, vodovod) 1,0 m- debla visokog raslinja 1,5 m- obod grmolikog raslinja 0,5 m- transformatorske stanice 5,0 m- zgrade i ostali objekti:

za NTP 1,0 mza STP 2,0 m

Cijev se polaže u iznivelirani rov s padom prema uli nom plinovodu od 0,1%, na posteljicu odsitnog pijeska debljine 10 cm. Ispod cijevi ne smije biti kamen i a kako cijev na tom mjestu ne binaljegala na njih te zbog koncentracije nalijeganja uzrokovalo pucanje cijevi. Na samom plinovodupoložit e se plasti na traka s elektri ni vodljivom žicom za identifikaciju plinovoda. Traka mora bitižute boje širine 6 cm i tekst koji upu uje na prisustvo plinovoda. Traka mora biti postavljena takoda je tekst okrenut prema gore. Po ispitivanju ove cijevi na nepropusnost, ista se u rovu oblažesitnim pijeskom u visini 10 cm iznad tjemena cijevi, rov se zatrpava i uspostavlja se ranija ilipredvi ena površina. U rovu na visini 30 cm od vrha cijevi položit e se plasti na upozoravaju atraka za obilježavanje plinovoda s natpisom "POZOR PLINOVOD". Traka mora biti žute boje širine6 cm i postavljena tako da je tekst okrenut prema gore.Ku ni priklju ak završava u plinskom ormari u koji se postavlja okomito na na uli ni plinovod naudaljenosti 3 m od uli ne granice parcele. Plinski o rmari ugradit e se na nogare kao samostoje ina visini 80 cm od kote terena.Kompletan niskotla ni ku ni priklju ak sastoji se od adaptera PE- elik s elektrozavojnicomd63/NO50, holendera za potrebe demontaže, plinskog ventila NO50, plinskog Y filtera NO50ugra enog u horizontalnom položaju, manometra sa slavinom za rastere enje NO15 mjernogpodru ja 0-160 mbar klase to nost 1,6 promjera 160 mm, razni spojni i me ukomadi s provodnimcijevima. Sva armatura ku nog niskotla nog priklju ka ugra ena je u zaštitni inox ormaridimenzija 600 x 600 x 300 mm u izvedbi bez dna i otvorima za ventilaciju u gornjem dijelu vrata inatpisom „PLIN”, a sve sukladno Tehni koj normi 01-2015 za izvo enje priklju aka naplinoopskrbnu mrežu Koprivnica plin d.o.o., Koprivnica.Glavni zaporni organ izvan zgrade na 3 m od ud uli ne granice parcele omogu uje nesmetanozatvaranje plina u slu aju požara u gra evini.

2.3. INSTALACIJA NEMJERENOG PLINA

Instalacija nemjerenog plina je dio plinske instalacije od glavnog zapornog organa do plinomjera.Nemjereni dio plinske instalacije od plinskog ormari a s glavnim zapornim elementom dopredvi enog ulaska u zgradu izvest e se polaganjem u zemlju plasti ne cijev iz polietilena PE HDdimenzije 63 mm u dužini oko 35 m. Cijev se polaže u iznivelirani rov s padom prema uli nomplinovodu od 0,1%, na posteljicu od sitnog pijeska debljine 10 cm. Ispod cijevi ne smije bitikamen i a kako cijev na tom mjestu ne bi naljegala na njih te zbog koncentracije nalijeganja




uzrokovalo pucanje cijevi. Na samom plinovodu položit e se plasti na traka s elektri ni vodljivomžicom za identifikaciju plinovoda. Traka mora biti žute boje širine 6 cm i tekst koji upu uje naprisustvo plinovoda. Traka mora biti postavljena tako da je tekst okrenut prema gore. Po ispitivanjuove cijevi na nepropusnost, ista se u rovu oblaže sitnim pijeskom u visini 10 cm iznad tjemenacijevi, rov se zatrpava i uspostavlja se ranija ili predvi ena površina. U rovu na visini 30 cm od vrhacijevi položit e se plasti na upozoravaju a traka za obilježavanje plinovoda s natpisom "POZORPLINOVOD". Traka mora biti žute boje širine 6 cm i postavljena tako da je tekst okrenut premagore.Prije ulaska plinskog razvoda u zgradu na samom plinovodu ugradit e se prelazni komad PE HDd63/ el.No 50. Cjelokupna instalacija nemjerenog plina u zgradi izvesti e se vidljivo izvan zida izeli nih cijevi za cijevni navoj u varenoj izvedbi, a s padom prema glavnom zapornom organu.

Od fasadnog ormari a plinska cijev razvodi se pod stropom prizemlja do usponskog voda.Usponski vod vodi se, zajedno s ostalim strojarskim instalacijama u vertikalnom instalacijskomkoridoru dimenzija 165 x 180 cm s vratima 100 x 200 cm na svakoj etaži. Na vertikalni vodpriklju uje se razvodna plinska mreža pojedinog kata, od vertikale odvojena zapornom plinskomarmaturom. Plinska mreža dalje se vodi vidljivo pozidu ispod stropa hodnika do pojedinog stana. Uhodniku, pored ulaza u stanove na plinsku mrežu se priklju uju brojila za stanove opremljenizapornom armaturom i regulatorom tlaka.Za prolaz vodova kroz zidove i stropne deke potrebno je prilikom montaže izbušiti odgovaraju eotvore, a na mjestima vidljivim iz priloženih nacrta. Instalacija e se u vrstiti na zid ili stropodgovaraju im obujmicama, odnosno ovjesnicama, me usobno udaljenim najviše dva do tri metra,a u svrhu zaštite od korozije ista e se oli iti uljenim nali em. Udaljenost cijevi od glavnog zida netreba iznositi više od 2 3 cm.Prije nego se instalacija zaštiti odgovaraju im uljenim nali em, potrebno je istu ispitati na ne-propusnost.

2.4. PLINOMJER I REGULATOR TLAKA

Potrošnju plina u stanovima za pripremanje hrane uzeta je maksimalna za plinski štednjak s etiriplamenika i plinskom pe nicom od 1,4 m3/h. Obzirpm na potrošnju plina, predvi ena je u hodniku uneposrednoj blizini ulaza u svaki stan ugradnja volumetrijskog plinomjera G-4 Elster Instrometopremljen modulom s integriranim „reed kontaktom“ M-Bus GasPulsar za daljinsko o itanje spriklju kom NO 25 i izradom spoja plinomjera NO 25. Spoj na plinomjer izvesti s razmakom od 250mm uz mogu nost prilago avanja.Za strojarnicu na krovu, obzirom na potrošnju plina od 8,4 m3/h, predvi ena je na stubianompodestu u neposrednoj blizini ulaza u strojarnicu ugradnja volumetrijskog plinomjera G-6 ElsterInstromet opremljen modulom s integriranim „reed kontaktom“ M-Bus GasPulsar za daljinskoo itanje s priklju kom NO 25 i izradom spoja plinomjera NO 25. Spoj na plinomjer izvesti srazmakom od 250 mm uz mogu nost prilago avanja.Neposredno ispred plinomjera ugraditi plinski ventil, regulator tlaka plina u vatrootpornoj izvedbi sosigura em od nestašice plina ZR 20 D s priklju cima NO 25 slijede ih tehni kih karakteristika:

pulmax = 100 mbarapizlmin = 20 mbaraQmax = 6 m3/h

2.5. INSTALACIJA MJERENOG PLINA

Instalacija mjerenog plina obuhva a vod od plinomjera do plinskih trošila. Vodovi potrebnihdimenzija NO 25 NO 15 mjerenog plina vodit e se od plinomjera do odgovaraju ih plinskih




trošila (štednjak i cirko kombi aparat). Priklju ak plinskog bojlera na plinsku instalaciju izvodi sekrutim spojem na visini 120 cm od stropa. Priklju ak na štednjak izvodi se na visini od 60 cm iznadgotovog poda kuhinje, s tim da se na ovaj priklju ak kasnije prilikom montaže štednjaka ovaj spajaili krutim spojem primjenom rastavljive spojnice ili pomo u specijalnog armiranog savitljivog crijevaopremljenog posebno konstruiranom uti nom priklju nicom s ugra enom plinskom slavinom. Ovajkomplet onemogu uje izlazak plina iz priklju nog mjesta dok je uti na spojnica rastavljena.Cjelokupna instalacija mjernog plina polaže se vidljivo izvan zida, a izvodi se na oko 5 10 cm is-pod stropa, s padom prema trošilima. U svrhu zaštite od korozije ova e se instalacija zaštititiuljenim nali em, ali tek po izvršenom ispitivanju na nepropusnost.

2.6. MATERIJAL I SPAJANJE

Za ovu projektiranu plinsku instalaciju treba upotrijebiti ispravan i kvalitetan materijal i to:� plasti ne cijevi iz omreženog polietilena visoke gusto e iz PE sirovine kvalitete po HRNG.C1.300., s fizikalnim svojstvima prema HRN G.C6.605/85 ili ISO4437/88, ispitane nanepropusnost, koje se me usobno spajaju pomo u standardnih elektrospojnica

- eli ne bešavne navojne cijevi izra ene prema standardu HRN C.B5.221.isporu ene premastandardu HRN C.B5.021. ispitane na nepropusnost

- eli ne bešavne navojne cijevi izra ene prema HRN C.B5.225 iz materijala .003- spojnice iz temper-lijeva- odgovaraju a plinska armatura ispitana na nepropusnost i predvi ena za ugradnju u vodove

zemnog plina.Sve cijevi, armaturu i spojnice treba prije ugradnje u cjevovod iznutra o istiti od svih ne isto a.Me usobno se cijevi moraju spajati autogenim varenjem, dok se plinomjer, plinska trošila i ar-matura, priklju uju na cijev odgovaraju im spojnicama, odnosno cijevnim navojima. Spojevicijevnim navojem smiju se izvoditi isklju ivo izvan zida.Svi spojevi, bilo da se izvodi me usobno spajanje cijevi, ugra uje armatura, ili priklju uju plinskatrošila, trebaju se izvesti primjenom specijalnih traka za brtvljenje, kao na primjer Synthesoltrakom.Cijevi predvi ene za li enje, treba na vanjskim površinama o istiti od svih ne isto a, a samoli enje izvesti u etiri sloja i to dva puta osnovni premaz temeljnom bojom i dva sloja uljene boje.

2.7. ISPITIVANJE PLINSKE INSTALACIJE

Nakon dovršenja instalacija e se propisno ispitati na:- vrsto u ; -nepropusnost ; -funkcionalnostPlinska instalacija na distributivom podru ju Koprivnica plin d.o.o. ispituje se nanepropusnost i vrsto u tlakom od 6,0 bar.Po uspješno izvedenim ispitivanjima, sastavit e se zapisnik i izdati atest o upotrebljivosti insta-lacija.Ispitivanje srednjetla nih plinovoda s pogonskim pretlakom do 1,0-4,0 bar, ispitivanje se provodizrakom ili inertnim plinom ispitni tlak iznosi 6 bar. Nakon podizanja tlaka na ispitni (porast tlakatreba biti 2,0 bar/min) i nakon vremena mirovanja radi izjedna enja temperature (1 h/bar) vrši semjerenje s pisa em tlaka klase 1,0 i manometrom klase 0,6 s mjernim podru jem 1,5 puta ispitnogtlaka. Vrijeme ispitivanje iznosi najmanje 8h. Sva ugra ena oprema i armatura mora biti atestiranaza ovu vrstu instalacija i ispitana na nepropusnost.Ispitivanje plinskih instalacija za radne tlakove 0,1-1 bar sastoji se od kombiniranog ispitivanjavrsto e i nepropusnosti. Ispitivanje obuhva a instalaciju s armaturom, ali bez trošila, regulacijskih

i sigurnosnih dijelova, nazivni tlak armature najmanje jednak ispitnom tlaku. Pri takvom ispitivanjunije dozvoljen spoj s instalacijom koja je pod plinom. Prilikom ispitivanja instalacije svi ispustimoraju biti nepropusno zatvoreni što se ostvaruje ugradnjom epova, kapa ili slijepih prirubnica.Ispitivanje se provodi zrakom ili inertnim plinom s pretlakom 3 bar. Nakon postizanja ispitnog tlaka




(porast tlaka treba biti 2,0 bar/min) te izjedna avanja temperature natla ene plinske instalacije iokolice (cca 3sata), ispitni tlak ne smije pasti tijekom 2 sata. Za mjerenje treba istovremenoupotrebljavati registriraju i manometar klase 1 i manometar klase 0,6 s podru jem kojezadovoljava tlak 1,5 puta ve i od ispitivanog. Ispitivanje niskotla nih plinovoda s pogonskimpretlakom do 0,1 bar, ispitivanje se provodi zrakom ili inertnim plinom ispitni tlak iznosi 1 bar, osimza plinovode od polietilena visoke gusto e (PEHD) kod kojih ispitni tlak iznosi 3 bar. Nakonpodizanja tlaka na ispitni (porast tlaka treba biti 2,0 bar/min) i nakon vremena mirovanja radiizjedna enja temperature (1 h/bar) vrši se mjerenje s pisa em tlaka klase 1,0 i manometrom klase0,6 s mjernim podru jem 1,5 puta ispitnog tlaka. Ispitivanje srednjetla nih plinovoda s pogonskimpretlakom do 0,1 1,0 bar, ispitivanje se provodi zrakom ili inertnim plinom ispitni tlak iznosi 3 bar.Nakon podizanja tlaka na ispitni (porast tlaka treba biti 2,0 bar/min) i nakon vremena mirovanjaradi izjedna enja temperature (1 h/bar) vrši se mjerenje s pisa em tlaka klase 1,0 i manometromklase 0,6 s mjernim podru jem 1,5 puta ispitnog tlaka. Vrijeme ispitivanje iznosi najmanje 4h.Ispitivanje plinskih instalacija za radne tlakove do 100 mbar sastoji se od prethodnog ispitivanjavrsto e i glavnog ispitivanja nepropusnosti. Prethodno ispitivanja vrsto e instalacije bez

armature. Prilikom ispitivanja instalacije svi ispusti moraju biti nepropusno zatvoreni što seostvaruje ugradnjom epova, kapa ili slijepih prirubnica. Pri takvom ispitivanju nije dozvoljen spoj sinstalacijom koja je pod plinom ve samo na instalaciju s ugra enom armaturom, ako je nazivnitlak armature najmanje jednak ispitnom tlaku. Ispitivanje se provodi zrakom ili inertnim plinom spretlakom 1 bar. Nakon izjedna avanja temperature natla ene plinske instalacije i okolice, ispitnitlak ne smije pasti tijekom 10 minuta. Glavno ispitivanje nepropusnosti odnosi se na instalaciju sarmaturom i plinomjerom, ali bez trošila, regulacijskih i sigurnosnih dijelova. Ispitivanje se provodizrakom ili inertnim plinom s pretlakom 110 mbar. Nakon izjedna avanja temperature natla eneplinske instalacije i okolice, ispitni tlak ne smije pasti tijekom 10 minuta.Priklju ni plinovod ispitati na vrsto u i nepropusnost tla enjem zraka (ili nekog inertnog plina)na ispitni pritisak koji je jednak radnom tlaku uve anom za 2 bara.Prije po etka izvo enja tla ne probe, izvori ispitnih tlakova moraju biti isklju eni, a sva plinskaoprema koja ne smije biti izložena djelovanju ispitnih tlakova, demontirana.Kontrolu nepropusnosti izvršiti baždarenim mjernim instrumentom (manometrom) do 1Mp,promjera 160 mm, klase 0,6, nakon što se pouzdano utvrdilo da je temperatura stla enog zraka uplinskoj instalaciji izjedna ena sa temperaturom cjevovoda, armatura i okoliša. Manometar morabiti tako osjetljiv da pokazuje pad tlaka od 0,1 mbar.O itavanje pritiska na manometru izvršiti 30 minuta poslije tla enja zraka. Pri tome se ne smijepojaviti nikakovo odstupanje tlaka, izuzev odstupanja koje je uzrokovano promjenom temperature.Instalaciju plinovoda nakon završene montaže potrebno je ispitati tla nom probom.Plinovod mora biti nepropusan, mehani ki otporan i zašiti en od atmosferilija i korozije.U niskotla nom podru ju do 100 mbar plinski cjevovodi podliježu prethodnom i glavnomispitivanju. Prethodno ispitivanje je ispitivanje na vrsto u, a glavno na nepropusnost.Prethodno ispitivanje vrši se pri ispitnom pritisku od 1 bar, pa se zbog toga moraju skinuti plinomjeri armature koje su predvi|ene za ispitni tlak od 0,5 bar. Ako se koriste armature ve eg ispitnogpritiska od 1 bar, tada se one mogu uklju iti u ovo ispitivanje. Za vrijeme prethodnog ispitivanjaeli ni dio cjevovoda treba lagano kucati drvenim eki em, da bi prašina ili prljavština oslobodila

eventualno za epljene pore, kao i da se otkriju greške na materijalu ili varovima. Nakon završenogispitivanja komprimirani zrak ili inertni plin treba ispuhati na najve em promjeru cjevovoda kako bise eventualno zaostali strani predmeti uspješno odstranili iz cjevovoda. Prilikom tla ne probeispitivani dio plinovoda ne smije biti spojen na plinovod koji se nalazi u pogonu.Glavno ispitivanje provodi se pritiskom od 110 mbar, a obuhva a i zaporne ure aje ispred trošila.Ovo ispitivanje treba provoditi sa U-cijevnim manometrom, obzirom da je zahtjevana to nosto itanja 0,1mbar. Vrijeme ekanja je najmanje 30 minuta, te ima za cilj da se dobiju to ni rezultati.O itavanje pritiska na manometru izvršiti 30 minuta poslije tla enja zraka. Pri tome se ne smijepojaviti nikakvo odstupanje tlaka, izuzev odstupanja koje je uzrokovano promjenom temperature.Instalaciju plinovoda nakon završene montaže potrebno je ispitati tla nom probom.Prilikom tla enja spojna mjesta premazati pjenušavim sredstvom za provjeru nepropusnosti.




2.8. MONTAŽA OPREME

Priklju ak plinskih grija a NO20 na plinsku instalaciju izvodi se krutim spojem na visini 90 cm odgotovog poda. Cjelokupna instalacija priklju ka polaže se vidljivo izvan zida, a izvodi se na oko 2-3cm od zida i 5-10 cm ispod stropa, s padom prema trošilima. U svrhu zaštite od korozije ova e seinstalacija zaštititi uljenim nali em, ali tek po izvršenom ispitivanju na nepropusnost.Priklju ak na plinskog štednjaka NO15 s ugra enom kuglastom slavinom, izvodi se na visini od 60cm iznad gotovog poda kuhinje. Na ove priklju ke, kasnije prilikom montaže štednjaka ovi sespajaju ili krutim spojem primjenom rastavljive spojnice ili pomo u specijalnog armiranog savitljivogcrijeva opremljenog posebno konstruiranom uti nom priklju nicom s ugra enom plinskomslavinom. Ovaj komplet onemogu uje izlazak plina iz priklju nog mjesta dok je uti na spojnicarastavljena.

2.9. ODVOD PRODUKATA IZGARANJA

Odvod dimnih plinova iz plinskih grija a (smještenih u tehni kom prostoru-na krovu zgrade),kapaciteta Q = 8,5–45,8 kW kod temperaturnog režima 40/30 C, odnosno Q =7,6–41,5 kW kodtemperaturnog režima 80/60 C, rješen je iznad kosog krova pomo u vertikalne dvostrukedimovodne cijevi (dimnjaka) promjera 10/15 cm u specijalnoj izvedbi (original HOVAL) duljine 1,5m. Svijetli otvor dimnjaka je odabran prema dijagramu proizvo a a za nadmorsku visinu 120 mNM,radnu temperaturu dimnih plinova ve u od 45 C te za plinska ložišta vrste C42 (zatvoreno ložište sventilatorom za uzimanje zraka i odvo enje dimnih plinova vertikalnim kondenzacijskim dimnjakom)prema EN 13384-2 s pogonskim tlakom ložišta pf = 0 pa. Vertikalna dvostruka dimovodna cijev(dimnjak) djeluje po principu izmjenjiva a topline tj. hladni zrak za izgaranje silazi oko unutrašnjedimovodne cijevi od vrha prema plinskom trošilu te se zagrijava i topao dolazi u ložište štoomogu uje uštedu toplinske energije.

Projektant:





3. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE

Tehni ki uvjeti izvo enja plinske instalacije,atesti, mjerenja i ispitivanja instalacije

3.1. OP I UVJETI:

3.1.1. Ovi tehni ki uvjeti su dopuna i detaljnije objašnjenje za ovu vrstu instalacija i kao takovi susastavni dio projekta, pa prema tome obavezni za izvo a a.

3.1.2. Instalacija se mora izvesti prema nacrtima (tlocrti i sheme), tehni kom opisu te specifikacijiopreme, materijala i radova u projektu, važe im hrvatskim propisima, tehni kim propisima ipravilima struke. Projekt za izvo enje mora biti ovjeren od KOPRIVNICA PLIN-distribucijaplina d.o. Koprivnica.

3.1.3. Sve promjene i odstupanja od ovog projekta dužan je i ovlašten vršiti isklju ivo projektantplinske instalacije, a nikako izvo a ili investitor. Ako su korekture znatnije, bilo bi potrebnosve ispraviti na svim postoje im primjercima ovog projektanta, a bezuvjetno na primjerkupohranjenom u arhivi Distributera, KOPRIVNICA PLIN-distribucija plina d.o.o., Koprivnica.

3.1.4. Izvo a je dužan prije izvo enja prou iti projekt te provjeriti postoje e stanje. Za svaeventualna odstupanja potrebno je konzultirati projektanta ili nadzornog inženjera.Samovoljna izmjena projekta izvršena po izvo a u isklju uje odgovornost projektanta zatehni ku ispravnost projekta, odnosno odre ene cjeline.

3.2. TEHNI KI UVJETI IZVO ENJA:

3.2.1. Materijal i oprema ugra eni u instalaciju moraju biti solidne kvalitete i posjedovati atest oispitivanju. Ako izvo a upotrijebi materijal za koji se ustanovi da ne odgovara po kvalitetiili traženim tehni kim karakteristikama na zahtjev nadzornog inženjera mora sedemontirati i postaviti onaj koji odgovara traženim uvjetima.

3.2.2. Pored materijala i sam rad mora biti kvalitetno izveden, a sve što bi se u toku rada i kasnijepokazalo nekvalitetno izvo a je dužan o svom trošku otkloniti.

3.2.3. Sva oprema, mjerni instrumenti, a naro ito sigurnosni ure aji moraju besprijekornofunkcionirati i u djelovanju biti sigurni.

3.2.4. Po završetku montaže, a prije prekrivanja izvedene instalacije žbukom, odnosno prijenanošenja uljenog nali a, vrši se tla na proba cijevne mreže tla nim zrakom pod pritiskomod 6,0 bar. Tla nu probu izvodi ovlašteni predstavnik javnog poduze a KOPRIVNICAPLIN-distribucija plina d.o.o., Koprivnica.

3.2.5. Neposredno prije puštanja plina prvi puta u ovu instalaciju, mora se izvršiti i druga tla naproba na nepropusnosti. Ova se proba vrši s tla nim zrakom od 6,0 bara a izvodi jetako er ovlašteni predstavnik javnog poduze a KOPRIVNICA PLIN-distribucija plinad.o.o., Koprivnica.

3.2.6. Nakon uspješno obavljenih ispitivanja vrši se iš enje i li enje instalacije.3.2.7. Tehni ka primopredaja instalacije nakon završetka svih radova vrši se u prisustvu

nadzornog inženjera i predstavnika investitora.Ukoliko se prilikom predaje instalacije vrši i tehni ki pregled u svrhu dobijanja uporabnedozvole, prisutni su i predstavnici organa nadležnog za izdavanje uporabne dozvole.

3.2.8. Garantni rok za ispravnost ure aja i postrojenja te e od dana tehni kog prijema, odnosnopredaje instalacije investitoru na korištenje.

3.2.9. Garantni rok na kvalitetu izvršenog posla daje izvo a na rok od dvije godine, odnosnoprema odredbi ugovora, a garantni rok na opremu daje proizvo a prema svojim uvjetima.

3.2.10. Instalacije smije izvoditi samo ovlašteni izvo a koji posjeduju propisno ovlaštenje, od-nosno registraciju za vršenje plinoinstalaterskih radova. U protivnom svu nastalu štetusnosi onaj tko je angažirao nestru nog izvo a a.




Svaki izvo a dužan je javnom poduze u KOPRIVNICA PLIN-distribucija plina d.o.o.,Koprivnica, prije po etka radova na plinskoj instalaciji, podnijeti odgovaraju u prijavu, ukojoj obavezno treba navesti broj i datum kona ne suglasnosti i evidencije projekta kodjavnog poduze a KOPRIVNICA PLIN-distribucija plina d.o.o., Koprivnica., po kojem e iz-voditi plinsku instalaciju.

3.2.11. Izvo a je dužan voditi montažni dnevnik kojeg ovjerava nadzorni inženjer.

3.3. ATESTI, MJERENJA I ISPITIVANJA KOJE JE POTREBNO PRILOŽITI UZ ZAHTJEVZA TEHNI KI PREGLED I UPORABNU DOZVOLU

3.3.1. Certifikate o izvršenim tla nim ispitivanjima plinske instalacije.3.3.2. Certifikate ugra ene opreme i materijala.3.3.3. Certifikat o priklju nom dimnjaku.3.3.4. Certifikat o grani nim vrijednostima one iš enih tvari iz stacionarnih izvora3.3.5. Mjerenje o postignutim parametrima: tlakovi, temperature3.3.6. Dokaznica o postignutom kapacitetu postrojenja

3.4. MJERENJA I KONTROLNI PREGLEDI

3.4.1. Najmanje jedanput godišnje treba izvršiti kontrolu i funkcionalno ispitivanje ure aja (upravilu pred sezonu grijanja kod sezonskih pogona).

3.4.2. Najmanje jedanput godišnje treba izvršiti pregled, kontrolu i po potrebi iš enje dimnjaka(u pravilu pred sezonu grijanja kod sezonskih pogona).

3.4.3. Kontrolu i pregled pri uvnih dimnjaka vršiti svakih 5 godina, a iš enje po potrebi.3.4.4. Kontrolu ure aja i opreme kao što su mjerni ure aji i sli no vrši se više puta u godini,

prema potrebi i tehni kim zahtjevima.3.4.5. Sve ure aje i opremu koja ima posebnu namjenu i posebne tehni ke zahtjeve treba

kontrolirati i servisirati prema posebnim tehni kim uputama koje su date uz navedeneure aje.

3.4.6. Preventivno održavanje, kontrolu i servis mogu vršiti samo osobe koje su za to tehni kiosposobljene i ovlaštene od strane odgovorne osobe.

Projektant:





4. VIJEK UPORABE I ODRŽAVANJE GRA EVINE

4.1. UVOD

Projekt je izgra en u skladu sa Zakonom o gradnji (NN 153/13) i Zakonom o prostornom ure enju(NN 153/13) ime se osiguravaju tehni ka svojstva bitna za gra evinu - mehani ka otpornost istabilnost, sigurnost u slu aju požara, zaštita od ugrožavanja zdravlja ljudi, zaštita korisnika odpovreda, zaštita od vibracija i zaštita od korozije.

4.2. VIJEK UPORABE

Projektirani vijek trajanja cijevne mreže plinske instalacije je 50 godina, a zaporne armature i brojila20 godina. Najkra i vijek trajanja je za plinske bojlere za grijanje i pripremu tople vode i iznosi 10godina. Uz redovito stru no i kvalitetno održavanje i servisiranje, projektirani vijek trajanja opreme,mjerne, zaporne i regulacione armatura plinske instalacija je minimalno 10 25 godina.

4.3. KORIŠTENJE I ODRŽAVANJE

Instalacije se moraju održavati u stanju projektom predvi ene sigurnosti i funkcionalnosti.Najmanje jedanput godišnje treba izvršiti kontrolu i funkcionalno ispitivanje svih ure aja (u pravilupred sezonu grijanja kod sezonskih pogona).Kontrolu ure aja i opreme kao što su mjerni ure aji i sli no vrši se više puta u godini, premapotrebi i tehni kim zahtjevima.Sve ure aje i opremu koja ima posebnu namjenu i posebne tehni ke zahtjeve treba kontrolirati iservisirati prema posebnim tehni kim uputama koje su date uz navedene ure aje.Preventivno održavanje, kontrolu i servis mogu vršiti samo osobe koje su za to tehni kiosposobljene i ovlaštene za takvu vrstu radova.Za održavanje i gospodarenje plinskom instalacijom biti e organizirana interna Služba po odabiruinvestitora.

Projektant:





5. TEHNI KI PRORA UN

5.1. ULAZNI PODACI

Prora un pada tlaka plina u ku noj instalaciji napravljen je prema DVGW-Arbeitsblatt G 600-Tehnische Regeln fur die Gas-Instalacion. Rezultati prora una su uskla eni s PRAVILNIKOM ZAIZVO ENJE PLINSKIH INSTALACIJA, poglavlje 3.9., to ka 3.9.1., gdje je maksimalno dopuštenipad tlaka u instalaciji izme u glavnog zapornog organa i potroša a iznosi 2,6 mbara. Raspoloživipad tlaka se sastoji iz maksimalnih raspoloživih padova tlaka kako slijedi:

h1 = 0,3 mbara - razvodh2 = 0,8 mbara - vod do plinomjerah3 = 0,5 mbara - ogranak i priklju ni vod trošilah4 = 1,0 mbara - plinomjerH = 2,6 mbara - ukupni raspoloživi pad tlaka

Podaci o plinu:

p = 100,0 mbara - pretlak u uli nom plinovodup = 100,0 mbara - pretlak u ku nom plinovoduHd = 33338 kJ/m3 - donja ogrijevna vrijednost plinas = 0,64 - relativna gusto a plina (zrak s=1) = 0,7963 kg/m3 - gusto a plina

T = 285 K - temperatura plina = 14,0 x 10-6 - kinematski viskozitet plina

Mjesni otpori: = 0,5 - redukcioni komad = 0,5 - koljeno 90o

= 1,5 - T-komad = 5 - kutni ventil DIN 3531

Prora un je ra en pod slijede im uvjetima:Cijevi: DIN 2440Hrapavost: 0,15 0,8 mmMaksimalna brzina strujanja plina u cijevima: w = 6 m/s

PlinomjerI:StanoviQ = 3,6 m3/h - prora unske koli ine plina stanQmax = 6,0 m3/h - maksimalni kapacitet plinomjeraQmin = 0,04 m3/h - minimalni kapacitet plinomjeraH = 0,32 mbara - pad tlaka u plinomjeruElster Instrome - G 4 - plinomjer s radijskim daljinskim o itanjemNO 25 - veli ina priklju ka plinomjeraZR 20 - stabilizator s osigura em od nestašice plina

Toplinsko postrojenjeQ = 8,4 m3/h - prora unske koli ine plina stanQmax = 10,0 m3/h - maksimalni kapacitet plinomjeraQmin = 0,04 m3/h - minimalni kapacitet plinomjeraH = 0,32 mbara - pad tlaka u plinomjeru




Elster Instrome - G 6 - plinomjer s radijskim daljinskim o itanjemNO 25 - veli ina priklju ka plinomjeraZR 20 - stabilizator s osigura em od nestašice plina

Dimenzije cjevovoda za dani protok plina su prikazane na shemama, a kontrolni prora un jenapravljen pomo u dijagrama u PRAVILNIKU ZA IZVO ENJE UNUTARNJIH PLINSKIHINSTALACIJA HSUP-P 600.

5.2. BILANCA POTROŠNJE PLINA

5.2.1. Odre ivanje priklju nog protoka

- plinski štednjak 4 plamena + pe nica 1,4 m3/h1 stan ukupno: Q = 1,4 m3/hZgrada (27 stanova) ukupno: Qpriklj = 37,8 m3/h

- plinski kondenzacijski grija (40/30 C: 8,5 – 45,8 kW) 4,2 m3/h1 grija ukupno: Q = 4,2 m3/hZgrada (dva grija a) ukupno: Qpriklj = 8,4 m3/h

5.2.2. Odre ivanje priklju nog vršnog protoka

VS = VGH x fGH + VGUWH x fGUWH

VS = 27 x 1,4 x 0,139 + 2 x 4,2 x 1,000 = 13,65 m3/h

5.3. PAD TLAKA U KU NOM PRIKLJU KU

Vm = 46,20 m3/h - maksimalni protokVS = 13,65 m3/h - vršni protok

63 (DN 50) - promjer ku nog priklju kaw = 1,7 m/sek - brzina strujanja plina

5.3.1. Pad tlaka zbog trenja

Iz tabele 6 na str. 89 HSUP-P 600 od 1992. s dopunama od 01.06.1993.za navedeni protok i cijev50 pad tlaka uslijed trenja iznosi:

R = 0,01194 mbar/ml = 6 m - dužina ku nog priklju ka (od ul. plinovoda do glavnog zapornog organa)

p = R x l = 6 x 0, 01194 = 0,072 mbara

5.3.2. Pad tlaka uslijed lokalnih otpora

Iz tabele 7 na str. 90 HSUP-P 600 za sumu koeficijenata lokalnih otpora od 8,0 i brzinu strujanjaplina od 1,6 m/sek pad tlaka uslijed lokalnih otpora iznosi:

Z = 0,081 mbara




5.3.3. Ukupni pad tlaka u ku nom priklju ku

pKP = R x l + Z = 0,072 + 0,081 = 0,153 mbara 1,0 mbar

Pad tlaka u ku nom priklju ku puk = 0,153 mbarPriklju ni tlak 100.00 mbarRaspoloživi tlak je 34.814 mbar5.4. PRORA UN PADA TLAKA NEMJERENI DIO PLINSKE MREŽE

Dionica

Trošilo Plin.konz.

Koef.istov.

Plin.konz.

Dulj. Naz.pro

m

Brz.plina

Jed.pad tl

Uk. padtlaka

Koeflok.otp.

Padtlaka

Vis.razli

ka

Padtlaka

UKUPNIPAD

TLAKAm3/h - m3/h m DN m/s mbar/

mmbar - mbar m mba

rmbar

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 153x4 6x9 10+12+14

1 topl.pos. 8,4 1.000 8.4 4,0 32 2,3 0,0296 0,118 3,5 0,170 -3,5 -0,12

0,168

2 3. kat 19,6 0,560 10,96 3,5 40 2,2 0,0221 0.077 1,0 0,019 -3,5 -0.12

-0,024

3 2. kat 30,8 0,397 12,23 3,5 50 1,6 0,0084 0,029 1,0 0,010 -3,5 -0.12

-0,081

4 1. kat 42,0 0,315 13,27 3,5 50 1,7 0,0097 0.034 1,0 0.012 -3,5 -0.12

-0.074

5 prizemlj 46,2 0,295 13,65 8,0 50 1,8 0,0104 0.083 2,0 0.026 -1 -0.04

0.069

pu=0.058

Pad tlaka nemjereni dio plinske mreže iznosi pND = 0.058 mbar

5.5. PRORA UN PADA TLAKA MJERENI DIO

Dionica Trošilo Plin.konz.

Koef.istov.

Plin.konz.

Dulj. Naz.promj.

Brz.plina

Jed.padtlaka

Uk.padtlaka

Koeflok.otp.

Padtlaka

Vis.razli

ka

Padtlaka

UKUPNIPAD

TLAKAm3/h - m3/h m DN m/s mbar/m mbar - mbar m mbar mbar

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 153x4 6x9 10+12+14

(karakteri. stan)1 Grij.1 4.2 1.000 4,2 1,8 20 3,0 0,0980 0.176 1,0 0,143 1,5 0,04 0,3592 Grij.2 8.4 1.000 8,4 1,5 25 4,1 0,1244 0.187 1,0 0.067 - - 0.253

2 0.612

Pad tlaka strojarnica iznosi pKS = 0.612 mbarPad tlaka u brojilu iznosi: pBR = 1.000 mbarUkupni pad mjerni dio iznosi: pBR = 1.612 mbar

5.6. SVEUKUPNI PADA TLAKA U PLINSKOJ MREŽI

pKP = pKP + pND + pMD = 0,153 + 0,058 + 1,612 = 1,823 mbara 2,0 mbar




5.7. PRORA UN GODIŠNJE POTROŠNJE PLINA

5.7.1. ZRA NO GRIJANJE I VENTILACIJA

ukupni instalirani toplinski kapacitet zgrade QUG = 47680 W = 47,68 kW

ukupni broj stupanj dana za KOPRIVNICA SD=3056 Kd/afaktor istovremenosti f=1godišnja potrebna toplinska energija za grijanje� � �� !�� "!# $godišnja potrošnja plina za grijanje% & '� � � �( ) * �+

m3/a

donja ogrijevna vrijednost plina: Hd=9,26 kWh/m3

koeficijent iskoristivosti kotla , - . =0,95 (kondenzacijski grija )/ 0 1 12 3415 042 0 0 0 6 17 89m3/a

5.7.2. PRIPREMA POTROŠNE TOPLE VODE

Godišnja potreba za toplom vodom izra unata na bazi potrebe od 50 litara tople vode na dan i poosobi temperature 45 C uz predvi ene 82 osobe.

Qptv-D = GvD x cw x t = 4100 x 1,163 x 35 = 166890 W/d= 167 kWh/d

Dimenzioniranje solarnog sustav izvršeno je na temelju prora una i procjene potrebne toplinskeenergije za dnevno zagrijavanje tople vode izra unate na bazi od 50 litara tople vode po danu i poosobi temperature 45 C te iznosi 167 kWh/dan. Godišnja potrebna toplinska energija za pripremupotrošne tople vode uklju uju i toplinske gubitke iznosi QWUG = 67000 kWh/a. Godišnja toplinskaenergija energije sun evog zra enja za pripremu potrošne tople vode preko ugra enogkolektorskog sustava iznosi QKSUG = 22558 kWh/a, a ostatak toplinske energije osigurava seplinskim grija em te godišnja potrebna toplinska energija za pripremu potrošne tople vode kojuosigurava plinskiu grija iznosi QUPG = 45000 kWh/a.

Godišnja potrošnja plina za pripremu potrošne tople vode, - .: ; <; = >9 m3/a3 6 6 32 3415 042 ? 3 1 1 1;9

m3/a




5.7.3. POTROŠNJA PLINA ZA KUHANJE

- ukupni instalirani kapacitet kuhinje QKUH=13 kW- faktor istovremenosti k=0,139 za 1 plinski 4-plameni štednjak i pe nica- broj sati rada kuhinje na dan s=4h- ukupni broj stanova n= 27- godišnja potrebna toplinska energija za kuhanje@ 0 3AB>C> , < D< , kWh/a/ @ E 1 1@ 0 3?6 3 0416 @5 /< ,>

kWh/a

godišnja potrošnja plina za kuhanjeFG HI JKL m3/aE 1 1 15 042/ @ E 1 1I9

m3/a

5.7.4. UKUPNA POTROŠNJA PLINAHMN O 9999 m3/a

B = 7600 + 5115 + 8000 = 20715 m3/aProjektant:


18PM

11PM

č

č

č č

č

500

45 45

S

6023

275

225

6823

275

225

7511

380

232

175

125

175

125

175

143

170

1400

20

6020

232

7522

568

232

7522

575

113

6025

217

512

517

512

517

514

317

014

00

g l a v n i p r o j e k t instalacije...

Documents