g o d i Š nj e i z v j e Š Ć e - djecjivrticfijolica.hr...vrtić) za ped. 2015./2016.g. obuhvaća...
TRANSCRIPT
REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJA MEĐIMURSKA
GRAD PRELOG
D J E Č J I V R T I Ć «F I J O L I C A»
Trg kralja Tomislava b.b.
40323 PRELOG
Tel/fax: (040) 645-601
e-mail: [email protected]
http://www.djecjivrticfijolica.hr/
KLASA: 601-01/16-01/
UR.BROJ: 2109/14-07/16-01
G O D I Š NJ E I Z V J E Š Ć E
O OSTVARIVANJU PLANA I PROGRAMA RADA
DJEČJEG VRTIĆA «FIJOLICA»
ZA PEDAGOŠKU GODINU 2015/2016
U Prelogu, kolovoz 2016.
U skladu sa važećim Pravilnikom o obrascima i sadržajem pedagoške dokumentacije i
evidencije o djeci u dječjem vrtiću (»Narodne novine«, br.83/01) a na temelju Zakona o
predškolskom odgoju i obrazovanju (»Narodne novine«, broj 10/97, 107/07, 94/13), Godišnje
izvješće o ostvarivanju plana i programa rada Dječjeg vrtića „Fijolica“ (u daljnjem tekstu:
Vrtić) za ped. 2015./2016.g. obuhvaća sva zadana područja a sačinili su ga:
odgojiteljice Dječjeg vrtića „Fijolica“:
Agneza Mihac, VŠS, odgojiteljica u vjeri
Jasminka Hozjak, SSS
Biserka Petković, VŠS
Adrijana Karol, VŠS
Nataša Novak, VSS, prof. predškolskog odgoja
Marijana Hižmen, VŠS odgajatelj i VSS prof. razredne nastave
Nikolina Šafarić, VŠS
Kristina Posavec, VSS, mag. ranog i pred. odgoja i obrazovanja
Jelena Čavlek, VŠS (rodiljni dopust)
Kristina Mihoci, VŠS
Ivana Crnčec Mati, VSS prof. predškolskog odgoja
Ivana Horvat, VŠS
Valentina Horvat, VŠS
Marija Kočet, VŠS, odgojiteljica u vjeri
Katarina Lipić, VŠS odgojiteljica i senzorni pedagog
Stjepana Sokač, VŠS, odgojiteljica u vjeri
Dijana Vuk, VŠS (zamjena za Jelenu Čavlek)
Maja Horvat, VŠS
Ivana Pavlic, VŠS
Anamarija Vrbanec, VŠS
Tanja Špoljar, VŠS
Kristina Pongrac, VŠS, stručno osposobljavanje
magistra edukacijske rehabilitacije: Monika Novak, VSS
ravnateljica: Brankica Mezga, VSS, prof. predškolskog odgoja
Temeljem članka 8. Pravilnika o obrascima i sadržaju pedagoške dokumentacije i
evidenciji o djeci u Dječjem vrtiću (NN 83/01) uz prethodnu rasparavu i zaključke
Odgojiteljskog vijeća od dana 29.8.2016.g., Upravno vijeće na sjednici dana _________
donosi Godišnje izvješće o ostvarivanju plana i programa rada Dječjeg vrtića za ped.
godinu 2016/2017.
U Prelogu, rujan 2016. g.
Ravnateljica: Predsjednik Upravnog vijeća:
_____________________ _________________________
Brankica Mezga, prof. Matija Strahija
SADRŽAJ:
1. USTROJ RADA -------------------------------------------------------------------------------5
1.1. osnovni podatci o Dječjem vrtiću --------------------------------------------------5
1.2. programi odgaja i noabrazbe djece predškolske dobi----------------------------6
2. MATERIJALNI UVJETI RADA ---------------------------------------------------------8
2.1. realizacija plana nabave i dopune didaktike i potrošnog materijala----------------8
2.2. realizacija plana investicijskog održavanja objekta ----------------------------------8
2.3. realizacija plana izvora sredstava -------------------------------------------------------8
ODGOJNO – OBRAZOVNI RAD--------------------------------9
3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE---------------------9
3.1. realizacija razgovora radi snimanja početnog stanja u skupini---------------------9
3.2. realizacija identifikacije djece s posebnim potrebama i poduzimanje
odgovarajućih mjera prema programskim sadržajima-----------------------------------10
3.3 .realizacija planiranog jelovnika – zdrava prehrana---------------------------------13
3.4 realizacija skrbi o dnevnom ritmu djeteta---------------------------------------------13
3.5.realizacija svakodnevnog boravka na zraku------------------------------------------14
3.6. odgojno-zdravstveni programi: ljetovanje -------------------------------------------15
3.7. realizacija praćenja psihofizičkog razvoja djece-------------------------------------17
3.8. realizacija plana sanitarno-higijenskog održavanja vrtića--------------------------17
4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD----------------------------------------------------------18
4.1. realizacija ciljeva, zadaća i sadržaja redovnog programa---------------------------18
4.2. realizacija globalnog, tematskog planiranja po odgojnim skupinama-------------20
Realizacija programa rada s djecom u drugoj i trećoj godini života
Skupina „Leptirići“------------------------------------------------------------20
Realizacija programa rada s djecom u četvrtoj godini života
Skupina „Gljivice“-----------------------------------------------------------28
Realizacija programa rada s djecom u petoj godini života
Skupina „Pčelice “-----------------------------------------------------------38
Realizacija programa rada s djecom u petoj i šestoj godini života
Skupina „Mravići “-------------------------------------------------------------47
Realizacija programa rada s djecom u petoj i šestoj godini života
Skupina „Medeki“--------------------------------------------------------------59
Realizacija programa rada s djecom u trećoj i četvrtoj godini života
Skupina „Velike Zvjezdice“ -----------------------------------------------69
Realizacija programa rada s djecom u petoj i šestoj godini života
Skupina „Male Zvjezdice“ -------------------------------------------------79
5. NAOBRAZBA I STRUČNO USAVRŠAVANJE DJELATNIKA------------------84
5.1. realizacija individualnog i skupnog usavršavanja djelatnika-----------------------84
a) odgojiteljska vijeća--------------------------------------------------------------------84
b) stručni skup u ustanovi --------------------------------------------------------------85
c) stručni skupovi izvan ustanove -----------------------------------------------------85
5.2. realizacija godišnje planirane satnice--------------------------------------------------87
5.3. stručna literatura--------------------------------------------------------------------------87
6. SURADNJA S RODITELJIMA----------------------------------------------------------87
6.1. realizacija plana i tema roditeljskih sastanaka----------------------------------------89
6.2. realizacija planiranih radionica s roditeljima-----------------------------------------90
7. REALIZACIJA SURADNJE SA SVIM ČIMBENICIMA KOJI SUDJELUJU
U OSTVARIVANJU ZADAĆA GODIŠNJEG PLANA I PROGRAMA--------90
8. REALIZACIJA GODIŠNJEG PLANA RAVNATELJA---------------------------91
9. REALIZACIJA POSEBNOG PROGRAMA ----------------------------------------93
9.1. Program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske dobi
Realizacija programa rada s djecom u petoj i šestoj godini života
Skupina „Zvončići“ ----------------------------------------------------------93
Realizacija programa rada s djecom u trećoj, četvrtoj, petoj i šestoj
godini života
Skupina „Vrapčići“ ----------------------------------------------------------100
10. REALIZACIJA PROGRAMA ZA DJECU S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU----115
10.1. Realizacija programa rada s djecom predškolske dobi s autističnim obilježjima
Skupina „Međimurske Iskrice“------------------------------------------------------115
1. USTROJ RADA
1.1. OSNOVNI PODACI O DJEČJEM VRTIĆU
Tabela br. 1
NAZIV USTANOVE: DJEČJI VRTIĆ «FIJOLICA»
ADRESA: Trg kralja Tomislava b.b.
BROJ I NAZIV POŠTE: 40 323 Prelog
ŽUPANIJA: Međimurska
Broj vrtića: 3 (Prelog, Cirkovljan, Draškovec)
Broj djece u vrtiću: 223
Broj skupina: 10
BROJ RADNIKA:
(1 odgojiteljica na rodiljnom
dopustu)
a) ravnateljica 1
b) odgojiteljice: 22
- VSS 2
- VŠS 18
- SSS 1
- VŠS –stručno osposobljavanje 1
c) magistra edukacijske rehabilitacije 1
d) ostali radnici: 8
- kuharica
- tajnik-rač.-financije
- domar
- spremačica
- adm.rač. radnik – stručno
osposobljavanje bez
zasnivanja radnog
odnosa
3
1
1
2
1
Podaci o vrtićima u sklopu Dječjeg vrtića «Fijolica»
Tabela br. 2
Rb. Objekt u: ADRESA BROJ SKUPINA BROJ DJECE
1. Prelogu Trg kralja Tomislava b.b. 6 153
2. Cirkovljanu Trg Sv. Lovre b.b. 1 26
3. Draškovcu Nikole Tesle 2 2 36
1 (autizam) 4+4
UKUPNO 10 223
1.2. PROGRAMI ODGOJA I NAOBRAZBE DJECE PREDŠKOSLE DOBI
Tabela br. 3 – broj djece po skupinama
1.2.1. Redovni 10-satni program
Redovni 10-satni program je cjeloviti razvojni program odgoja i naobrazbe djece u dobi od 6
mj. do polaska u školu a namijenjen je djeci za zadovoljavanje njihovih potreba i potreba
roditelja u različitom trajanju. U redovnom programu bilo je upisano 162 djece, i to 126 u
Prelogu (1 jaslička i 4 vrtićkih skupina), te 36 djece u područnom odjeljenju u Draškovcu. U
redovnom programu bilo je integrirano troje djece s teškoćama u razvoju. Dvoje djece
(cerebralna paraliza i intelektualne teškoće) imali su pomagača kojeg je financirala Udruga
„Prvi korak“, sredstvima Županije i gradova. Jedno dijete (gluhoća-slušni aparat) nije trebalo
pomagača.
Red.
Broj
DOB DJECE SKUPINA BROJ
DJECE
BROJ
ODG.
1. djeca u drugoj i trećoj
godini
„LEPTIRIĆI“ 17 3
2. djeca u trećoj i četvrtoj
godini
„GLJIVICE“ 24 3
3. djeca u četvrtoj i petoj
godini
„PČELICE“ 25 2
4. djeca u petoj i šestoj godini „ZVONČIĆI“ 27 2
5.
djeca u šestoj i sedmoj
godini
„MEDEKI“ 30 2
6. djeca u šestoj i sedmoj
godini
„MRAVIĆI“ 30 2
7. djeca u trećoj i četvrtoj
godini
„MALE
ZVJEZDICE“
Draškovec
11
1
8. Djeca u petoj, šestoj i sedmoj
godini
„VELIKE
ZVJEZDICE“
Draškovec
25
2
8. djeca u trećoj, četvrtoj, petoj,
šestoj i sedmoj godini
„VRAPČIĆI“
Cirkovljan
26 3
9. Djeca s poremećajem iz
autističnog spektra (3-6 g.)
„MEĐIMURSKE
ISKRICE“
4+4 2
UKUPNO: 223 22
1.2.2. Redovni posebni Program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske dobi
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa dalo je Suglasnost na Program katoličkog
vjerskog odgoja djece predškolske dobi, u sklopu redovnog programa odgojno-obrazovnog
rada u Dječjem vrtiću „Fijolica“, dana 15. Prosinca 2003.g.
U posebnom redovnom programu – program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske
dobi, bilo je uključeno 53 djece, u dvije odgojne skupine, jedna „Zvončići“ u Prelogu i jedna
„Vrapčići“ u područnom odjeljenju u Cirkovljanu.
Program su provodile odgojiteljice u vjeri, Agneza Mihac, Stjepana Sokač i Marija Kočet,
koje su završile teološko-katehetsko doškolovanje i dobile mandat biskupa na neodređeno
vrijeme, u 10-satnom programu. Realizacija programa je u prilogu.
1.2.3. Program javnih potreba
a) za djecu s teškoćama u razvoju - autizam- posebna skupina „Međimurske
iskrice“
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa dalo je suglasnost na ustroj i provedbu Programa
rada s djecom predškolske dobi s autističnim obilježjima, dana 18. Siječnja 2010.g.
U skupina «Međimurske iskrice» upisano je osmero djece s poremećajima iz autističnog
spektra, s područja cijele Međimurske županije, u dvije skupine, po četvero djece. Program
se financira iz Proračuna Međimurske županije i gradova i općina iz kojih dolaze djeca, tako
da je za roditelje djece polaznika besplatan. Početak rada bio je 01.04.2010.g. Program su
provodile Monika Novak, magistra edukacijske rehabilitacije i odgojiteljica, Katarina Lipić,
senzorni pedagog. Realizacija programa je u prilogu.
b) za djecu u godini prije polaska u osnovnu školu koja nisu obuhvaćena redovnim
programom predškolskog odgoja ( program predškole)
U Program predškole bilo je upisano 2 djece u dobi od šest godina, koji će na jesen krenuti u
prvi razred, u skupinu „Medeki“ i „Mravići“.
2. MATERIJALNI UVJETI RADA
2.1. Realizacija plana nabave i dopune didaktike i potrošnog materijala za odgojne skupine
Potrošni materijal za odgojne skupine nabavljao se mjesečno, prema potrebama odgojno-
obrazovnog rada. Iako je svake godine sve manja pomoć firmi na području Grada Preloga i
okolice, još se uvijek snalazimo s prikupljanjem pedagoško-neoblikovanog materijala.
Odgojitelji su samostalno, tijekom godine, izrađivali didaktička sredstva i time dopunjavali
postojeću didaktiku.
Iz sredstava MZOŠ nabavili smo didaktička sredstva za djecu s teškoćama u posebnoj i
redovnim skupinama, te za svu ostalu djecu.
2.2. Realizacija plana investicijskog održavanja objekta
Vrtić u Prelogu:
manji popravci na zgradi i igralama (cca 5.000,00 kn)
soboslikarski radovi (cca 7.000,00 kn)
kosilica za travu (cca 3.500,00)
suđe za djecu (cca 3.000,00 kn)
Vrtić u Cirkovljanu
soboslikarski radovi (cca 1.000,00 kn)
Vrtić u Draškovcu
soboslikarski radovi (cca 2.000,00 kn)
2.3. Realizacija plana izvora sredstava
Ekonomska cijena iznosi 1.375,00 za vrtić i 1.939,00 za jaslice.
Financijska sredstva za redovan rad vrtića osigurana su:
iz Proračuna Grada Preloga (60 % ekonomske cijene za vrtić i za jaslice)
uplatama roditelja (40 % ekonomske cijene za vrtić i za jaslice)
iz Državnog proračuna (predškola i djeca s teškoćama u razvoju)
iz Proračuna Međimurske županije i grada Čakovca, te općina Nedelišće, Novo Selo
Rok, Belica, Domašinec, Sv. Marija i Gornji Kraljevec, za djecu s poremećajima iz
autističnog spektra
iznajmljivanjem prostora (Škola stranih jezika Didasko)
Donacijama roditelja, udruga, poduzeća i firma
ODGOJNO –OBRAZOVNI RAD
3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE
3.1. Realizacija razgovora radi snimanja početnog stanja u skupini,
ravnatelj-roditelj-odgojitelj
Obavezni sistematski pregledi, za novoupisanu djecu, sastojao se od:
uvida u provedeno cijepljenje na osnovu liječničke dokumentacije
općeg kliničkog pregleda – potvrda o obavljenom sistematskom zdravstvenom
pregledu predškolskog djeteta prije upisa u dječji vrtić
pregleda zubi
antropološko mjerenje i stanje uhranjenosti
laboratorijskih pretraga
U inicijalnom intervju zabilježeni su podaci o:
djetetu ( ime, prezime, datum rođenja, adresa)
obitelji (ime oca, majke, zaposlenje)
porodu i bolestima djeteta
razvoju i navikama djeteta
Sistematski nadzor zdravlja u toku boravka djeteta u vrtiću provodio se u suradnji s
Domom zdravlja u Prelogu i Zavodom za javno zdravstvo Međimurske županije kroz:
opće kliničke preglede
preglede nakon bolesti djeteta
preglede djece pri pojavi zaraznih bolesti i poduzimanju odgovarajućih mjera zaštite
Djeca u vrtiću često obolijevaju od različitih virusnih i bakterijskih bolesti. Uzroci tome su da
je kod male djece imuni sistem u razvoju, te su djeca češće i teže bolesna. Nadalje, djeca su
prvi puta u kontaktu s većim brojem djece od kojih su neka prehlađena, neka u inkubaciji
infektivnih bolesti, a neka zdravi kliconoše. Uz to, neka djeca su tužna zbog separacije od
roditelja i pate. Takva djeca se češće razbole.
Najčešće bolesti u jaslicama i vrtiću bile su respiratorne ili gastrointestinalne, odnosno one
koje pogađaju dišni ili probavni sustav. Respiratorne bolesti, od kojih su djeca najčešće
pobolijevala ove godine su: rinitisi – upale nosne sluznice, sinusitisi – upale sinusa, tonzilitisi
– upale ždrijela i mandula (najčešće gnojna upala – streptokokna), otitisi – upale uha,
laringitisi – upale glasnica, bronhitisi – upale bronhalnog stabla, pneumonije – upale pluća, te
upale oka – konjunktivitisi. Proljev i povraćanje su simptomi mnogih virusnih ili bakterijskih
bolesti probavnog takta koje su također dosta česte u vrtiću. Bilo je i nekoliko djece s
vodenim kozicama. Jedno dijete je oboljelo od mononukleoze, te je bilo na privremenom
ispisu nekoliko mjeseci. Krajem 6 mj. pojavila se i tzv. „peta bolest-usta, šaka, stopalo“ u
Prelogu i područnom odjeljenju u Draškovcu. Djeca nisu imala većih komplikacija.
3.2. Realizacija identifikacije djece s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju te
poduzimanje odgovarajućih mjera prema programskim sadržajima
DJECA S POSEBNIM ZDRAVSTVENIM I PREHRAMBENIM POTREBAMA
Nekoliko djece je imalo posebne zdravstvene prehrambene potrebe. Tako se kod jednog
djeteta u jaslicama utvrdila alergija na suhomesnate proizvode, kikiriki, čokoladu, kivi i
limun. Troje djece nije smjelo jesti suhomesnate proizvode. Jedno je dijete bilo alergično na
jaja i mliječne proizvode, dok dvoje djece nije jelo meso i mesne prerađevine. U surdnji s
roditeljima, kuharicama i odgajateljima uspjeli smo riješiti problem prehrane. Odgajatelji i
kuharice su dobili pisane upute o hrani koju djeca ne smiju jesti. Odgajatelji su pratili
djetetove reakcije na hranu, te smo jelovnik prilagodili dječjim potrebama.
DJECA S POSEBNIM POTREBAMA U SPOZNAJNOM RAZVOJU
U svakoj skupini bilo je nekoliko djece koja su imala posebne potrebe u spoznajnom i
senzomotoričkom razvoju. Odgajatelji su putem raznih oblika dokumentacije uvidjeli o kojim
se potrebama radi, pa su prema tome i individualno postupili. Dokumentacija o dječjem
razvoju omogućuje vizualizaciju načina na koji se dijete razvija i uči. Djecu se promatra u
mnogim situacijama i na mnogo načina kako bi se stvorila što cjelovitija slika o njihovim
interesima, aktivnostima, mogućnostima i kompetencijama.
Prikupljena dokumentacija odgojiteljima omogućuje razumijevanje djece i procese njihova
odgoja i učenja tj. razinu postignutih kompetencija. Svrha dokumentacije nije dijete
procijeniti u određenim kategorijama niti ga kategorizirati prema općenitim razvojnim
razinama, nego ga gledati, slušati i razumjeti, i na tim osnovama podržati proces njegova
odgoja i učenja.
Dokumentiranje odgojiteljima omogućuje bolje razumijevanje različitih segmenata odgojno-
obrazovnoga procesa, a osobito kvalitetu okruženja za učenje djece i kvalitetu vlastitih
odgojno-obrazovnih intervencija. Ono olakšava procjenjivanje aktualnog znanja i
razumijevanja djece te modificiranje složenosti ponuđenih materijala i aktivnosti.
Dokumentiranje omogućuje osiguranje specifične potpore procesu odgoja i učenja svakog
djeteta posebno, usklađene s njegovim individualnim i razvojnim mogućnostima, kognitivnim
strategijama i drugim posebnostima. Ono olakšava razumijevanje aktivnosti koje su u tijeku te
promišljanje načina na koji bi se njihov razvoj mogao podržati.
DJECA S POSEBNIM POTREBAMA U RAZVOJU GOVORA I JEZIKA
Stručni suradnik – logoped bio je zaposlen u našoj ustanovi do 11 mj. 2015.g. i do tada su
djeca s posebnim potrebama u razvoju govora dobivala logoterapiju u vrtiću.
U mjesecu rujnu 2015. Provedeno je trijažno ispitivanje jezično-govornog statusa djece
polaznika Dječjeg vrtića «Fijolica» u Prelogu i područnih odjeljenja u Draškovcu i
Cirkovljanu. Evidentiran broj djece u rujnu 2015. Godine iznosio je 210, pri čemu je njih 60
polazilo vrtić u područnim odjeljenjima (njih 36 u Draškovcu i 24 u Cirkovljanu). Ispitano je
ukupno 171 dijete (od tada upisanog broja djece), a i u toku godine ispitivao se govorni status
djece koja su kasnije uključena u vrtić. U trijažno ispitivanje bila su uključena djeca starije i
mlađe predškolske skupine (djeca u dobi od 4 do 7 godina) te djeca s teškoćama u razvoju.
Trijažnim ispitivanjem utvrđena su odstupanja u govoru kod 59 djece, od čega je za njih 43
preporučena logopedska terapija, a za ostale praćenje statusa.
Logopedska se terapija provodila najčešće 2 puta tjedno, a s nekom djecom i do 4 puta tjedno
najčešće individualno ili u paru. U područnim odjeljenjima ona se odvijala 1 puta tjedno.
Svaka je seansa trajala 30-45 minuta, a uvijek su se preporučile i vježbice za rad kod kuće.
Neka su djeca bila uspješnija i brža u napretku od druge djece te su relativno kratkom roku
završila logopedsku terapiju i automatizirala pravilan izgovor. Razlozi «dugotrajnosti»
logopedske terapije mogu biti i nezainteresiranost djeteta i roditelja za rad kod kuće, slabija
maturacija artikulatora, manjak pažnje i koncentracije…. Uz direktnu terapiju djece, provodila
se i suradnja s roditeljima i odgajateljima.
Što se tiče vrste poremećaja/teškoća, najviše je evidentirano poremećaja artikulacije i jezičnih
poremećaja. Najčešći govorni poremećaj artikulacije (dyslalia) rotacizam pri čemu je
zabilježeno da je glas «R» kod velikog broja djece u inicijalnom trijažnom ispitivanju bio
zamijenjen glasovima /L/ ili /J/ ili je bio omisija. Nakon rotacizma slijede poremećaji –
sigmatizam i lambdacizam. Što se tiče skupine frikativa /S,Z,Š,Ž/ i afrikata /C,Č, Đ, DŽ/ oni
su bili interdentlano distorzirani. Što je razlog sve većeg postotka interdentalno distorziranog
izgovora kod djece može se samo nagađati – dugotrajno nošenje dudice, sisanje palca ili
gubitak prednjih mliječnih zubića pri čemu dijete automatizira pogrešan način izgovora –
jezik pobjegne van. Kod lambdacizma glas /L/ najčešće je bio zamijenjen glasovima /W/ ili /J/
a uz provedene vježbe za jačanje mišića jezika i poboljšavanje motorike jezika ubrzo se
automatizirao pravilan izgovor. Kod određenog broja djece zabilježena je opća oralna
površnost u vidu nedovoljne diferencijacije glasova /R/ i /L/ u izgovoru. Rad s djecom s
artikulacijskim poremećajima odvijao se u nekoliko faza – početnih vježbi za motoriku
artikulatora usne šupljine, faze izazivanja glasa, fiksacije glasova u logatomima, riječima i
rečenicama i automatizacije glasa u pričama, pjesmicama i spontanom govoru. Rad na
izgovoru kombinirao se vježbicama za poticanje razvoja predčitačkih vještina,
grafomotoričkim zadacima, zadacima za proširenje rječnika i općeg znanja, zadatcima za
poboljšanje pažnje, koncentracije i vizualne percepcije.
Odlaskom logopeda na drugo radno mjesto (Opća bolnica Čakovec), djeca s posebnim
potrebama u razvoju govora i jezika, upućena su, od strane liječnika, u Opću bolnicu
Čakovec. Vrtić je raspisao natječaj za logopeda, ali do danas još nismo dobili niti jednu molbu
(logopeda nema na Zavodu za zapošljavanje).
DJECA S ELEMENTIMA IZ AUTISTIČNOG SPEKTRA
Djeca s elementima iz autistično spektra borave u posebnoj skupini „Međimurske iskrice“, u
područnom odjeljenju u Draškovcu. Skupina je podijeljena je mlađu i stariju, po četvero djece
u svakoj skupini. Djeca su u djelomičnoj integraciji u vrtićima u mjestu stanovanja, na
području cijele Međimurske županije. Izvješće o radu skupine nalazi se u Izvješću.
3.3 Realizacija planiranog jelovnika-zdrava prehrana
U redovitom desetsatnom programu djeci su bila osigurana 4 obroka – doručak, voćni obrok,
ručak i užina. Djeci koja koriste jutarnje dežurstvo osiguran je i zajutrak – topli napitak i suhi
keksi. S obzirom da nekoliko djece ima posebnu prehranu, u suradnji s roditeljima prilagodili
smo jelovnik njihovim potrebama.
U skladu sa Godišnjim planom i programom rada, u ljetnim mjesecima pomaknuli smo
vrijeme doručka zbog što dužeg boravka djece na otvorenom u vremenu kad temperatura
zraka još nije previsoka. Tako je doručak pomaknut od 8.30 na 8.00. što se pokazalo jako
dobrom praksom te smo vrijeme doručka ostavili takvim i za vremena zimskih mjeseci. Djeca
i roditelji su se brzo privikli na novi ritam. Jelovnici se planiraju mjesečno. Obavezno se
poštuje tendencija korištenje što veće količine sezonskog povrća i voća u kombiniranju
obroka. Jelovnik izrađuju kuharice u suradnji sa ravnateljicom. Pri planiranju obroka poštuju
se propisana načela i prehrambeni standardi za planiranje prehrane u dječjim vrtićima te se
nastoji izaći u susret i zadovoljenju ne samo dječje potrebe za hranom već i za okusima koje
djeca vole.
Svježe meso s nam dostavljaju djelatnici mesnice „Kiš“, tako da se ono uopće ne stavlja u
duboko zamrzavanje. Kruh i pekarske proizvode dostavljaju nam Čakovečki mlinovi. Ostale
namirnice dostavlja Velpro.
Kuhinja je usklađena sa HACCP programom, te se vodi sva potrebna dokumentacija.
Neophodne propisane mjere iz HACCP-a, provode za to zaduženi radnici, uz nadgledavanje
ravnateljice. Kontrolu i ispravnost namirnica, hrane, bakteriološke brisove radnih ploha te
brisove pribora koji se koristi u kuhinji, provodila je služba Zavoda za javno zdravstvo
Međimurske županije.
3.4. Realizacija skrbi o dnevnom ritmu djeteta
Radno vrijeme vrtića bilo je od 5,30 do 16,30, odnosno 5,30 do 16,00 za vrtiće u Cirkovljanu
i Draškovcu.
Poštivale su se individualne potrebe djece za snom, tako da je nekoliko djece spavalo i u
jutarnjem dežurstvu. U Prelogu su djeca spavala u tri skupine a u jednoj su bili spavači i
nespavači, kao i u područnom odjeljenju u Cirkovljanu i u jednoj skupini u Draškovcu. U
dvjema skupinama (Mravići i Medeki) u Prelogu i u jednoj skupini u područnom odjeljenju u
Draškovcu, djeca nisu spavala.
Iako je objekt star preko 30 godina, uvjeti su relativno dobri, osim što broj djece nije usklađen
s elementima standarda, pa se u 2017.g. planira dogradnja vrtića, gdje bi se dobilo 8 soba za
boravak djece, multifunkcionalna dvorana, blagovaona, kancelarije i popratne prostorije.
Djeca i sada borave u toplim, svijetlim i zračnim prostorijama (10 soba za dnevni boravak).
Sobe u Prelogu i područnom odjeljenju u Draškovcu imaju zaštitne rolete, dok su u
Cirkovljanu, zaštita od sunca, tamne zavjese. Sve sobe u kojima borave djeca, u sva tri
objekta, imaju klima uređaje.
Nastojali smo svu djecu osamostaliti u provođenju tjelesne higijene:
pravilno pranje ruku prije i poslije jela jednokratnim papirnatim ubrusima
pravilna upotreba toaletnog papira
pravilna upotreba maramica za brisanje nosa
pravilna upotreba pribora za jelo (žlica, vilica, nož) i salveta
i ove godine nismo prali zubiće zbog pojave afti u ustima i preporuke doktora
3.5. Realizacija svakodnevnog boravka na zraku, jednodnevnih izleta u prirodu
U skladu sa vremenskim prilikama, tendencija je da djeca što više i što češće borave na
svježem zraku gdje im se na dvorištu organiziraju igre uz pokret, tjelovježba, štafetne i ostale
suradničke igre, igre s rekvizitima, igre s vodom i pijeskom, istraživačke aktivnosti, šetnje
bližom okolicom Vrtića itd.
Također se u odgojno obrazovni rad nastoji utkati ljubav prema prirodi i stjecanje navike
provođenja vremena u prirodi na koristan i zabavan način. Zbog nedostatka kineziološke
dvorane, dvorište i terase su jedino mjesto gdje se mogu upražnjavati potrebni oblici
kinezioloških aktivnosti koje pomažu transformaciji dimenzija antropološkog statusa svakog
djeteta ponaosob.
Djeca su svakodnevno boravila na zraku, osim kada to vremenski uvjeti nisu dopuštali. Svaka
soba ima popločenu terasu, pa su se dječje igre često selile na terase. Na terasi jaslica postavili
smo antistresne podloge, zbog sigurnosti djece od padova. Vrtić ima lijepo uređeno dvorište,
sa mnogo igrala za djecu i mnogo zelenog prostora za trčanje.
Šetnje su se uglavnom koristile u cilju aktivnog promatranja promjena u prirodi (voćnjak,
livada, polje, park), okolini (nova gradnja, popravak zgrada), pravilno kretanje u prometu.
Jedna skupina „Medeki“ bili su na jednodnevnom izletu u Zagrebu, zajedno s roditeljima.
Skupine „Mravići“ i „Vrapčići“ bili su na izletu u Jastrebarskom. Više o izletima u Izvješću
skupina.
3.6. odgojno-zdravstveni programi: ljetovanje
Dječji vrtić „Fijolica“ Prelog i ove je godine u suradnji sa Dječjim odmaralištem Varaždin
omogućio nezaboravno ljetovanje na otoku Rabu. U pratnji odgojiteljica Stjepane Sokač i
Kristine Posavec, desetero je djece krenulo na ljetovanje koje je trajalo 5 dana u terminu od
18.7.-22.7. ove pedagoške godine. Otvorena, podražavajuća i ravnopravna komunikacija sa
roditeljima rezultirala je međusobnim povjerenjem i dobrim suradničkim odnosom, te
ostvarivanjem zajedničkog cilja a to je sigurnost, zadovoljstvo i sreća djece. Kontinuitet
kvalitetne suradnje nastavlja se i u toku samog ljetovanja na način da se roditeljima daje
apsolutni uvid u cjelokupni boravak na Rabu putem mobilnih aplikacija.
Za ugodan boravak djece zaslužno je i ugodno te educirano osoblje od strane Dječjeg
odmarališta. U suradnji sa animatorima ( odgojitelj i kineziolog) osmišljene su kreativne
glazbene radionice, igre na pijesku, igre u vodi, satovi plivanja, aerobik i zumba u vodi,
šetnje, organizirani izleti...
Sl.1. Jutarnja tjelovježba Sl.2. Jutarnja tjelovježba
Sl.3. Igra sa vodenim balonima Sl.4. Igre sa pijeskom
Sl.5. Spremni za ples Sl.6. Pokretna igra „ Glazbene stolice“
Ovogodišnjim ljetovanjem ponovno smo dokazali koliko je uz pravilan odabir odmarališta,
dobru suradnju cjelokupnog tima, odgojitelja, djece i roditelja moguće doprinijeti
cjelokupnom razvoju djeteta. Nizom planiranih aktivnosti te višednevnim odvajanjem od
roditelja doprinijeli smo razvoju tolerancije, razvoju kooperativnosti u skupnom radu i igri,
razvoju pozitivnih stavova prema sebi i drugima, učenju poštivanja i pravila, razvoju
regulacije, te kontrole emocija i uspostave emocionalne stabilnosti, razvoju samostalnosti i
neovisnosti u zadovoljavanju potreba glede osobne higijene, igre, jela, pića, sigurnosti,
pripadanja,.. i sl. Takvo iskustvo obogaćuje svakog odgojitelja, ali također i roditelja i njegov
cjelokupan stav i prema sposobnostima vlastitog djeteta ali i prema uvažavanju odgojitelja i
njegovih stručnih kompetencija. Objektivnim sagledavanjem cjelokupnog ljetovanja, uvjereni
smo da su ova djeca bogatija za jedno veliko iskustvo i da će pozitivan doživljaj ovog izleta
još dugo živjeti u njima.
Voditelji: Kristina Posavec, mag.praes.educ.
Stjepana Sokač, univ.bacc.paed.
3.7. Realizacija praćenja psihofizičkog razvoja djece
Odgojitelji redovno u dnevnim zapažanjima, te tjednoj i tromjesečnoj valorizaciji prate
psihofizičko stanje djeteta. S obzirom da to nije relevantan pokazatelj psihofizičkog stanja
djeteta, izrađeni su individualni dosjei-razvojne mape, za svako dijete, gdje odgojitelji mogu
na osnovu promatranja i bilježenja pratiti psihofizičko stanje djece. U tjednom i godišnjem
zaduženju satnice, u području pedagoške dokumentacije, planirani su sati za izradu
individualnih dosjea djece. U individualnim dosjeima odgojitelji su pratiti psihofizički razvoj
djeteta i to:
socio-emocionalni razvoj i razvoj samostalnosti (svijest o vlastitom identitetu i
samopoštovanje, samokontrola i interakcije, društveno ponašanje)
govor, komunikacija, izražavanje i stvaralaštvo (receptivni jezik, izražajni jezik,
vještine pismenosti i pripreme za čitanje, vještine pismenosti i jezik koji prethodi
pisanju)
spoznajni razvoj (motivacija i rješavanje problema, logičko i matematičko mišljenje,
znanje i podaci)
tjelesni i psihomotorni razvoj (osnovna motorika, složena motorika, zdravlje i
sigurnost)
3.7. realizacija plana sanitarno-higijenskog održavanja vrtića
Dva puta tijekom godine izvršena je dezinsekcija i deratizacija objekta i okoliša vrtića.
Kontrola zdravstvenog stanja djelatnika vršena je redovno, prema zakonskim propisima.
Sa Zavodom za javno zdravstvo Međimurske županije sklopljen je ugovor i hrana se
kontrolira prema zakonskim okvirima. Primjena HACCAP programa je realizirana i ispunjava
se sva potrebna dokumentacija.
Permanentnom edukacijom, o koristi ali i štetnosti sredstava za provođenje sanitarno-
higijenskih uvjeta, razvijao se kod odraslih svijest o očuvanju osobnog zdravlja i očuvanju
okoliša, te pravo djeteta na zdrav život u zdravom okruženju.
Poticanjem i razvijanjem osjećaja pripadnosti i fleksibilnosti u radu (tehničko osoblje),
prilagođavalo se potrebama djece (optimalno vrijeme za postavljanje dječjih ležajeva,
poštivati vrijeme predviđeno za jelo, čišćenje, igru i dr.)
4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD
4.1. Realizacija ciljeva, zadaća i sadržaja redovnog programa (prema dječjem iskustvu,
interesima i potrebama razvojne dobi) stvaranje uvjeta za organiziranje i unapređivanje
dječjih aktivnosti radi zadovoljenja njihovih razvojnih potreba
Organiziranim predškolskim odgojem osigurali smo pomoć roditeljima u skrbi za odgoj i
obrazovanje njihovog djeteta, dopunili obiteljski odgoj i osigurali optimalan djetetov razvoj.
Predškolski odgoj temelji se na humanističkom pristupu odgoju, suvremenim znanstvenim
dostignućima i teorijama o dječjem razvoju, Programskim usmjerenjem djece predškolske
dobi, te Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje.
Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje je službeni dokument
propisan u Republici Hrvatskoj koji sadrži temeljne vrijednosti odgoja i obrazovanja djece
rane i predškolske dobi. Dokument određuje sve bitne kurikularne sastavnice koje se trebaju
odražavati na cjelokupnu organizaciju i provođenje odgojno-obrazovnoga rada u svim
vrtićima u Republici Hrvatskoj. Na osnovi njega napravljen je i Kurikulum Dječjeg vrtića
Fijolica Prelog.
Put razvoja kvalitete odgojno-obrazovne prakse i kurikuluma vrtića dugotrajan je i zahtjevan
proces. U kompleksnome sustavu kao što je vrtić, nijedan dio ne može se opisati ni razumjeti
bez povezanosti sa svim ostalim dijelovima koji čine cjelinu. Svaki vrtić predstavlja tkanje
višestruko isprepletenih težnji i akcija svih koji u njemu svakog dana djeluju i sudjeluju;
njihovih interakcija s prostorom i drugim osobama, njihove komunikacije i odnosa, načina
organizacije vremena i aktivnosti i slično. Zato se razvoj odgojno-obrazovne prakse i
kurikuluma u vrtiću ne može postići parcijalno i mehanički, nego se taj proces obavlja
postupno i sustavno, a kao rezultat zajedničkog promišljanja i rada svih koji u njemu
sudjeluju.
Kvalitetnu odgojno-obrazovnu praksu i kurikulum vrtića izgrađuju djelatnici vrtića u skladu
sa svojim profesionalnim znanjem i razumijevanjem vlastite odgojno-obrazovne prakse te
osobne motiviranosti za proces njezina unapređivanja. Razvoj odgojno-obrazovne prakse i
kurikuluma vrtića događa se paralelno s razvojem novih vrijednosti, razumijevanja i znanja
odgojitelja i drugih djelatnika vrtića, za što im je potrebno osigurati kontinuirani profesionalni
razvoj.
Kvalitetu i perspektivu razvoja odgojno-obrazovne prakse i kurikuluma vrtića određuje i
njegova „otvorenost“ prema van, koja uključuje spremnost na uspostavljanje suradničkih
odnosa djelatnika s obiteljima djece, drugim vrtićima i ostalim relevantnim institucijama te
spremnost na povezivanje sa sustručnjacima i svim važnim tijelima lokalne zajednice. Svijest
djelatnika vrtića o važnosti povezivanja sa širim društvenim kontekstom posebno je važna
kako bi vrtić mogao kvalitetno funkcionirati u sklopu šire socijalne zajednice.
Obveza je svakog vrtića da se kontinuirano usklađuje i s nacionalnim zahtjevima koji su
sadržani u Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Nacionalni
kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje sadrži polazišta, vrijednosti, načela i
ciljeve, generirane iz višegodišnjih iskustava razvoja odgojno-obrazovne prakse i kurikuluma
vrtića u Republici Hrvatskoj i dosega hrvatskih i međunarodnih znanstvenika u području
teorije ranog i predškolskog odgoja. Ta polazišta, vrijednosti, načela i ciljevi predstavljaju
okosnicu oblikovanja odgojno-obrazovnoga procesa i kurikuluma svakog vrtića, kao i sustava
ranog i predškolskog odgoja u cjelini.
Razvoj odgojno-obrazovne prakse i kurikuluma vrtića treba shvatiti kao kontinuirani proces.
Vrtić se transformira u organizaciju koja neprestano samu sebe organizira i osmišljava pa
unapređenje odgojno-obrazovne prakse i razvoj kurikuluma u njemu postaje proces stalne
evolucije.
S obzirom da nemamo adekvatne prostorne uvjete za toliki broj djece, maksimalno smo ih
prilagodili dječjim potrebama. Na hodniku, u međuprostorima, napravili smo centre
aktivnosti, tako da jedan dio djece može zadovoljavati svoje specifične potrebe, osobne
ritmove i individualno različite strategije učenja.
Rani i predškolski odgoj i obrazovanje te skrb o djeci dio su sustava odgoja i obrazovanja
Republike Hrvatske, namijenjenoga djeci u dobi od navršenih šest mjeseci do polaska u
osnovnu školu. U Fijolici su upisana djeca od navršene jedne godine života do polaska u
školu. Godina prije polaska u školu je obvezna godina predškolskog odgoja i obrazovanja za
svu djecu u Republici Hrvatskoj (predškola). U gradu Prelogu, sva su djeca, u godini prije
polaska u školu, obuhvaćena nekim vidom predškolskog programa (redovan program ili
program predškole).
4.2. realizacija globalnog, tematskog planiranja po odgojnim skupinama (redovni,
cjelodnevni program)
Realizacija programa rada s djecom u drugoj i trećoj godini života
SKUPINA „LEPTIRIĆI“
VREDNOVANJE OSTVARIVANJA UVJETA ZA PROVEDBU ZADAĆA
Na početku pedagoške godine upisano je 12 – ero djece. Od tog broja četvero djece pohađalo
je jaslice u 2013./2014. Godini u skupini Gljivice. U 10. Mjesecu upisano je troje djece, a u
11. Mjesecu petero djece. Isto tako, u 10. Mjesecu ispisano je jedno dijete, u 11. Dvoje i u 12.
I 1. Mjesecu također jedno dijete. Sva djeca ispisana su zbog čestog obolijevanja i na
preporuku liječnika, osim jednog djeteta zbog preseljenja. U 2. Mjesecu upisano je jedno
dijete dok je u 5. Mjesecu upisano još dvoje djece i tako smo sa brojem 17 završili pedagošku
godinu. Od 17- ero djece imamo 11 djevojčica i 6 dječaka. Najstarije dijete ima 3,3 godine, a
najmlađe 1,5 godinu.
U skupini rade tri odgajatelja, a polovicom 10. Mjeseca u skupinu dolazi osobni asistent zbog
djeteta s teškoćama u razvoju. Dijete s teškoćama u razvoju svojim ponašanjem stvaralo je
velike poteškoće odgajateljima i ostaloj djeci (bacanje igračaka, predmeta, pljuvanje,
vrištanje, bacanje na pod, …). Dječak ne govori, već se neartikulirano glasa. Na samom
početku nije reagirao na ništa, nije se odazivao ni na svoje ime. Uz njega, u skupini je i
djevojčica koja ima spušten kapak na jednom oku. Zbog toga ima otežano kretanje i traži veću
pažnju odgajatelja. Zbog stalnih ispisa i upisa prilagodba je trajala cijelu pedagošku godinu.
U vrijeme prilagodbe, sa djetetom je u skupini, boravio je jedan od roditelja. Boravak djece
produživao se svakim danom, da bi se dijete postepeno zbližilo sa odgajateljima i drugom
djecom. Jača kriza kod prilagodbe primijećena je kod dvoje djece i to kroz teže uspostavljanje
socio – emocionalne veze sa odgajateljima i jedno dijete nije voljelo blizinu druge djece.
ORGANIZACIJSKI I MATERIJALNI UVJETI RADA
Potpuno smo promijenile prostor i opremu SDB i prilagodile je djeci jasličkog uzrasta. Visinu
stola prilagodili smo djeci manjeg rasta (skraćene su noge stola). U SDB stavljena je velika
polica kojom se djeci omogućilo samostalno uzimanje igračka s obje strane te police. Izradile
smo taktilnu kućicu, nekoliko taktilnih ploča, dodale baldahine sa žaruljicama, izradile
elemente za spuštanje loptica i druge didaktičke igre.
Formirale smo centar za glazbene aktivnosti (u kojem se nalazila velika pomična udaraljka) i
centre za istraživanje:
Centar sa rasipnim materijalom (centar sa obojanom rižu u bazenu koji se nalazi u
SDB)
Centar za istraživanje aktivnosti vodom (konstrukcije za vodu na ogradi)
U izradi svega toga koristile smo jako puno pedagoški neoblikovanog materijala kojeg smo
prikupile same i uz pomoć roditelja.
TJELESNI I PSIHOMOTORNI RAZVOJ
S obzirom na kronološku dob ove skupine i na njihove razvojne mogućnosti, omogućile smo
djeci nesmetano kretanje po SDB. Svakodnevno smo provodile tjelesne aktivnosti u skladu s
kronološkom dobi djece. Četvero djece s dolaskom u jaslice još nije hodalo, ali su puzali.
Djeca su svakodnevno boravila na zraku u kraćim šetnjama, na terasi i dvorištu vrtića.
Četvero djece se, kroz godinu, odviknulo od pelena, a neki su u toj fazi. Na početku i na kraju
pedagoške godine provedena su antropometrijska mjerenja gdje se vidi da su djeca
napredovala i u visini i u težini. Svakodnevno smo radile na usvajanju kulturno – higijenskih
navika djece. Na početku pedagoške godine većina djece trebala je veću ili manju pomoć kod
hranjenja dok su danas većinom samostalni.
SOCIO – EMOCIONALNI RAZVOJ
Svakodnevnim trudom omogućile smo djeci bržu prilagodbu (mogućnost donošenja
prijelaznih objekata, duda, flašica i sl.). Neka djeca imaju povremeno problem kod odvajanja
od roditelja ali to je kratko trajalo. Djeca još uvijek nisu u međusobnoj interakciji, već se
većina igra sama, osim nekih starijih koji se zajedno igrala. Kroz cijelu godinu dječak s
teškoćama u razvoju, teže je uspostavljao kontakte s drugom djecom, iako je među starijima,
bolje je funkcionirao sam.
SPOZNAJNI RAZVOJ
U SDB centri su formirani prema interesima djece. Mijenjale smo ih kroz godišnja doba i
obogaćivale novim igračkama za spoznajni razvoj te pedagoško – neoblikovanim
materijalima za eksperimentiranje i manipulaciju. Većina djece ima kratkotrajnu pažnju i
koncentraciju na pojedine aktivnosti što je i primjereno kronološkoj dobi djece.
GOVOR, KOMINUKACIJA, IZRAŽAVANJE I STVARANJE
Osim trogodišnjaka koji imaju normalan govor, ostali još ne pričaju ili su počeli izgovarati
kratke riječi. Najviše problema s govorom ima jedno dijete. Trudile smo se biti dobri govorni
modeli djeci svakodnevno ih potičući na komunikaciju. Svakodnevno smo gledali, čitali i
pričali slikovnice i priče primjerene jasličkom uzrastu djece. Uredile smo police za slikovnice
koje su bile djeci na dohvatu. Djeca su se njima mogla koristiti kad god su poželjela. Sva
djeca znaju svoje ime i razumiju naloge odgajatelje, što znači da smo uspostavile dobru
govornu komunikaciju između nas. Djeci su bile ponuđene svakodnevne likovne aktivnosti i
razne tehnike: pastele, drvene bojice, tempere, krede, škarice, kolaž, plastelin i kinetički
pijesak.
Primijetile smo da jedna djevojčica odbija likovne aktivnosti temperom ili bilo čime bi mogla
uprljati ruke. Najviše vole igre plastelinom kojeg smo same izrađivale. Starija djeca gledala su
dvije lutkarske predstave u organizaciji DV.
Poseban doživljaj za djecu bila je posjeta vatrogasaca našem vrtiću. Djeca su imala priliku
vidjeti kako izgleda njihovo vozilo, te što sve sadrži i kako se time služi.
U cjelokupnom dječjem razvoju glazba ima vrlo važnu ulogu, tako smo i mi svakodnevno
provodile razne glazbene aktivnosti koje su kod djece poticale vedro i veselo raspoloženje.
Jako su se veselili sviranju odgajatelja na harmonici. Za popodnevni odmor slušala se glazba
za smirenje i ugodan san. Svakodnevno su se ponavljale djeci već poznate brojalice, koje smo
pjevali nekoliko puta na dan uz razne pokrete. Što se tiče pokreta, najviše ima se sviđa „Hoki
– poki“ ples i „Kad si sretan“. Također, djeca vole pjesmice u kolu, kao npr. „Igra kolo“ i
„Ringe raja“. Trudimo se svakim danom pjesmom im uljepšati dan, tako se u našoj skupini za
vrijeme prilagodbe cijeli dan uglavnom pjevalo, na što su djeca odlično reagirala.
SURADNJA S RODITELJIMA
Suradnja s roditeljima bila je dobra. U toku pedagoške godine imali smo dva roditeljska
sastanka i jednu radionicu gdje smo izrađivali kostime za maškare jer smo sudjelovali u
povorci maškara na nivou grada.
Jesensko druženje s roditeljima
Suradnja s roditeljima odvijala se i putem panoa u našoj garderobi te planiranim i
organiziranim individualnim razgovorima koji su evidentirani u pedagoškoj dokumentaciji.
Suradnja između odgajatelja bila je dobra. Međusobno smo se uvažavale i trudile razumjeti
jedna drugu, dogovarati se oko nadolazećih aktivnosti, smjena i sl. Najviše smo surađivale i
primile pomoć ravnateljice. U tehničkom dijelu pomagali su nam domar, spremačice i
kuharice.
Kroz cijelu pedagošku godinu odgajatelji su se stručno usavršavali putem seminara, aktiva,
literature i Interneta što je, također, evidentirano u programu stručnog usavršavanja
odgajatelja.
Izvješće pripremile:
Jasminka Hozjak, odgajatelj predškolske djece
Anamarija Vrbanec, stručna provostupnica predškolskog odgoja
Maja Horvat, stručna prvostupnica predškolskog odgoja
Realizacija programa rada s djecom u trećoj i četvrtoj godini života
SKUPINA „GLJIVICE“
VREDNOVANJE OSTVARIVANJA UVJETA ZA PROVEDBU ZADAĆA
Na početku pedagoške godine 2015./2016. Broj deco u skupini “Gliwice” je 21 (11 djevojčica
I 10 dječaka), a tokom godine se broj povećavao, tako da je na kraju ped. God. U skupini bilo
24 djece. Najmlađe dijete je imalo 2,3 god., a najstarije 3,5 god.
Tabela- prikaz broja deco po mjesecima i starosni prosjek
Mjesec Broj djece Upisano Ispisano Najmlađe Najstarije
Rujan 2015. 21 6 0 2,3 3,5
Listopad 2015. 21 0 0 2,4 3,6
Studeni 2015. 21 0 0 2,5 3,7
Prosinac 2015. 21 0 0 2,6 3,8
Siječanj 2016. 21 0 0 2,7 3,9
Veljača 2016. 23 2 0 2,6 3,10
Ožujak 2016. 23 1 1 2,7 3,11
Travanj 2016. 24 2 1 2,8 4,0
Svibanj 2016. 24 0 0 2,9 4,1
Lipanj 2016. 24 0 0 2,10 4,2
U skupini rade 3 odgajatelja, Biserka Petković (VŠS odgajatelj), Mia Juras I Kristina Pongrac
(VŠS odgajateljice na stručnom osposobljavanju). Od 10.11.2015. godine dolazi do promjene
odgajatelja, pa tako umjesto Mie Juras (završetak stručnog usavršavanja) u skupini počinje
raditi odgajateljica Tanja Špoljar (VŠS odgajatelj). Rad sa 3 odgajatelja u skupini imao je
pozitivne učinke na djecu I uspješnije zadovoljavanje njihovih potreba. Zbog zdravstvenih
problema odgajateljica u vjerskoj skupini “Zvončići”, odgajateljica Tanja Špoljar od
09.05.2016. prestaje raditi u skupini, pa skupina nastavlja rad sa 2 odgajatelja.
Radno vrijeme skupine je od 6.30 do 16.00 h. Tokom pedagoške godine 2015./2016.
Odgajatelji skupine dežurali su povremeno u jutarnjem periodu (5.30-6.30) I stalno u
poslijepodnevnom periodu (16.00-16.30). Prestanak poslijepodnevnog dežurstva nastaje
odlaskom trećeg odgajatelja, dakle nakon 09.05.2016. (rad dežurstva preuzima jaslička
skupina).
Tokom pedagoške godine većih izostanaka zbog zdravstvenih razloga nije zabilježeno, osim u
mjesecu veljači ( operacija treće mandule). Dvoje djece se u skupini lakše povrijedilo, pa im
je pružena pomoć u ŽBČ I uspješno su se oporavili. Zahvaljujemo se roditeljima na
razumijevanju. Izostanci djece bili su uobičajeni, a odnosili su se najčešće na razna infektivna
stanja.
Tokom pedagoške godine upisano je 11 nove djece. Trudile smo se da olakšamo novoupisanoj
djeci odvajanje od roditelja I da problemi adaptacijskog razdoblja budu što bezbolniji.
Prilagođavanje na novu situaciju za veći broj djece iz skupine nije predstavljao problem. Jača
adaptacijska kriza uočena je kod:
- djeteta koje je teže uspostavljalo socio-emocionalnu vezu s okolinom
- djeteta koje je izražavalo pasivno ponašanje kada je velik broj djece u blizini
- djeteta kod kojeg je, tokom odvajanja od roditelja, naglašeniji protest kroz intenzivniji plač
- djeteta kod kojeg je primjećena privremena regresija u ponašanju.
Kvalitetno surađujući na relaciji odgajatelji-roditelji, djeca su uglavnom adaptacijsku krizu
uspješno prebrodila I prihvatila novonastalu situaciju. Kad se uspostavila kvalitetna socio-
emocionalna veza sa odgajateljima I vršnjacima, smanjili su se I adaptacijski problemi I djeca
su normalno prihvatila polazak u vrtić.
SURADNJA SA RODITELJIMA
27.08.2015. god. Realiziran je roditeljski sastanak (83% roditelja), a 26.01.2016. realizirana je
radionica za roditelje (izrada licitarskih srca- sudjelovalo 91% roditelja).
Od strane roditelja, bilo je pozitivno prihvaćeno jesensko (86% roditelja) I obiteljsko druženje
(77% roditelja).
Ove pedagoške godine djeca skupine su imala prvi nastup pred publikom na božićnoj priredbi
(koreografija pjesme “Laku noć”) I drugi nastup na Sajmu cvijeća (koreografija pjesme
“Šapice mi zeko daj”). Pano za roditelje redovito smo obogaćivale stručnim tekstovima,
važnim obavijestima, zahvalnicama, dječjim likovnim radovima I dr. U obogaćivanju centara
aktivnosti naše sobe dnevnog boravka posebno su se istakli neki roditelji prikupljenjem ped.
Neoblikovanog materijala I to:
- materijali za frizerski centar
- raznovrsni material I pomagala za centar obitelji
- materijali za likovni centar
- neoblikovani materijali za manipulativni centar
- glinene teglice
- papirnate vrećice
- materijali za igru liječnika.
Realizirano je nekoliko individualnih susreta sa roditeljima izvan radnog vremena odgajatelja.
U ovaj vid suradnje roditelji su se tokom godine najviše uključivali, a on nam je pomogao u
rješavanju određenih problemskih situacija (odvajanje od pelena, problemi adaptacije,
kontrola izražavanja emocija, govorni problemi I dr.). Jako nam je bitna suradnja s obiteljima,
jer smatramo da vrtić I dom trebaju biti usko povezani I međusobno razmjenjivati iskustva,
kako bi se uspostavljalo kvalitetno međusobno djelovanje.
Slike 1. I 2. Likovna aktivnost kistom, bojom I kamenčićima
Slike 3. I 4. Istraživačka aktivnost kukuruznim grizom
Slika 5. Govorna igra lutkama Slika 6. Boravak na zraku
Slike 7. I 8. Igra u pješčaniku
Slika 9. Igra vodom Slika 10. Igra građenja
Sl. 11. I 12. Igre vodom
VREDNOVANJE OSTVARIVANJA RAZVOJNIH ZADAĆA
TJELESNI I PSIHOMOTORNI RAZVOJ
U ovoj kronološkoj dobi važno je omogučiti djeci kretanje, usavršavanje motoričkih vještina i
pri tome im dati da uživaju. Poticale smo ih pohvalama. Djeci smo osigurale uvjete za
kretanje po raznolikom terenu, penjanje po niskim spravama, stvarale smo uvjete za
samostalnu aktivnost i istraživanje. Omogućile smo djeci dostupnost jednostavnih i neopasnih
predmeta i igračaka kojima mogu isprobavati, rastavljati, sastavljati, puniti i prazniti.
Svakodnevno smo im omogućile vježbanje osnovnih oblika kretanja kao što su hodanje,
hodanje na prstima,trčanje, skakanje (sunožno, na jednoj nozi, u dalj), penjanje (na penjalicu,
na tobogan), bacanje i hvatanje lopte, udaranje lopte nogom, kotrljanje. Primjetile smo da su
neka djeca još nespretna, a neka nesigurna, pa smo se trudile poticati ih još više.
Kad god su vremenske prilike dopuštale, boravili smo na svježem zraku – igralištu, šetnji,
igrali smo razne pokretne igre i sl.
Što se tiče fine motorike, većina djece reže škarama, gradi toranj do 10 kockica, mogu nacrtati
krug i križ. Djeca imenuju nacrtano, crtaju glavu čovjeka i još nešto (pr. ruke, noge), slikaju
kistom, nalijevaju iz malog vrča s obje ruke (uz prolijevanje), otkopčavaju gumbe, samostalno
se oblače i skidaju, obuvaju i izuvaju. Nekoliko djece se tokom pedagoške godine odviklo od
pelena.
SOCIO-EMOCIONALNI RAZVOJ I RAZVOJ LIČNOSTI
Većina djece je adaptirana, a tokom godine novoupisanoj djeci i roditeljima omogućen je
boravak u skupini, kako bi se djeca što lakše privikla na novu okolinu. Rastanke i odvajanje
od roditelja djeca uglavnom prihvaćaju uz jednostavno objašnjenje, dok novoupisana djeca
nešto teže.
Tokom cijele godine trudile smo se zadovoljiti osnovne emocionalne potrebe djece. Primjetile
smo da se neka djeca grupiraju u manje grupe ovisno o trenutnim interesima, igri i slično.
Neka djeca reagiraju ljutnjom na odgojne postupke i konflikte s drugom djecom, neka
guranjem, štipanjem, grizenjem, bacanjem na pod, vrištanjem. Sva djeca iskazuju spolni
identitet (dječak/djevojčica), povećan je interes djece za funkcioniranje vlastitog tijela, pa na
temelju toga provodimo aktivnosti.
SPOZNAJNI RAZVOJ
Sobu dnevnog boravka formirale smo prema interesu djece, također tokom godine mijenjale
smo centre aktivnosti, postojeće nadopunjavale raznim materijalima, igračkama, što je djeci
stalno dostupno. Na zidove smo objesile razne taktilne igre, ogledala, izrađivale smo različite
didaktičke igre, igre za istraživanje boja. Osobito bogat bio je centar građenja koji uz različite
vrste kocka sadrži labirinte, kosine, tuljce i sl. U tom centru se djaca puno zadržavaju.
Uglavnom sva djeca imenuju tri osnovne boje. Poticale smo djecu da rješavaju razne
problemske situacije aktivnim isprobavanjem. Nekolicina djece počinje razlikovati značenje
ispre – iza, gore – dolje, naprijed – natrag kao i doba događanja nekih aktivnosti npr. dan –
noć, jutro – večer ( noću spavamo). Većina djece mehanički broji do 10, te prepoznaje
osnovne okuse (slatko, kislo, slano, gorko).
Kod jednog dječaka primjetile smo animizam, njegov medvjedić je „živo biće“, pa ga
uključuje u razne aktivnosti tokom dana npr. ples.
GOVOR, KOMUNIKACIJA, IZRAŽAVANJE I STVARANJE
Ovo je kronološka dob djece gdje nastupa nagli govorni razvoj, pa smo tome pridodale veliku
pažnju. Problem s komunikacijom ima jedna djevojčica, pa smo se trudile stalno ju poticati na
izvršavanje jednostavnih naloga, na razumjevanje izrečenog. Vidi se napredak, no još uvijek
se trebamo truditi. Roditeljima smo savjetovale odlazak logopedu.
Neka djeca u razdoblju adaptacije ne želi govorno komunicirati s odgajateljima, no kako djeca
stječu povjerenje u nas, tako počinju komunicirati s nama.Većina djece dobro govorno
komunicira i razumije rečeno.
Svakodnevno smo provodile glazbene aktivnosti, što su djeca jako pozitvno prihvatila.Tokom
cijele godine nadopunjavale smo glazbeni centar raznim zvečkama, koje smo koristile za
razvoj ritma kod djece.Osobit interes za instrumente primjetile smo kod jednog dječaka, pa
smo centar glazbe obogatile fotografijama raznih instrumenata i izradom instrumenata. Djeca
su jako voljela slušati glazbu na CD-u, uz slušanje su pjevali i plesali. Jako se vole igrati igre
s pjevanjem kao što su „Igra kolo“, „U kolu je sestrica“, „Glazbeni kipovi“ i sl. U radu smo
provodile i prstovne i gestovne igre. Za vrijeme popodnevnog odmora birale smo mirnu
glazbu, kako bi djeca mirno utonula u san.
Trudile smo se svakodnevno djeci čitati, pričati i prepričavati priče i slikovnice. Javio se
interes za samostalno prepričavanje i izmišljanje priča, osobito kod pojedinih djevojčica.
Slikovnice su bile složene na polici u visini djece, tako da su ih mogli uzimati kad god bi
poželjeli.
U likovnom centru svakodnevno smo djeci omogučile različite tehnike: drvene boje,
flomastere, pastele, škare, ljepilo, tempere, kistove, kolaž papir, eko plastelin, slano tijesto.
Nekolicina djece se dugo zadržava u modeliranju plastelinom i slanim tijestom.
Trudile smo se zadovoljiti sve individualne i zajedničke potrebe djece. U radu nam je
pomogla ravnateljica, logopedinja, a u tehničkom dijelu domar, spremačice i kuharica. Većinu
vremena u grupi je radila, odgajateljica Biserka Petković i odgajateljica na stažu Kristina
Pongrac, dok je odgajateljica Tanja Špoljar tokom pedagoške godine radila i u Vjerskoj
skupini.
PROJEKT „MOJE TIJELO“
(Kristina Pongrac – odgajatelj na stručnom osposobljavanju)
CILJ PROJEKTA:
- omogućiti djeci da što bolje upoznaju ljudsko tijelo kroz što više oblika vlastitog djelovanja
( slikovnice, enciklopedije, slikovni materijal, raznovrsne igre)
ZADACI PROJEKTA:
- upoznavanje i imenovanje dijelova tijela, funkcioniranje pojedinih dijelova tijela
(mojih 5 osjetila – funkcije osjetila)
- razvoj spolnog identiteta (dječak/ djevojčica – razlika muškog i ženskog tijela)
- usavršavanje finih i grubih motoričkih vještina, usavršavanje koordinacije i ravnoteže te
preciznosti u baratanju predmetima
- usavršavanje sposobnosti prepoznavanja i izražavanja emocija
- usavršavanje svih vrsta percepcija te pažnje i koncentracije
- omogućiti djeci da saznaju gdje se nalazi koji dio tijela, za što služi pojedini dio tijela
- omogućiti djeci da saznaju što moramo raditi i jesti da bi bili zdravi (važnost tjelovježbe,
važnost zdrave prehrane)
- uočavanje strukture ljudskog tijela (kostur, mišići)
-upoznavanje sa zanimanjem liječnika
- bogaćenje rječnika novim pojmovima
Projekt „Moje tijelo“ planiran je na temelju interesa djece koja su pokazivala interes za
zanimanje liječnika te za imenovanje i upoznavanje određenih dijelova tijela, stoga smo
željele potaknuti razvoj djece na svim područjima te im omogućiti da razviju svijest o
samome sebi, o svome tijelu te smo u tim smjerovima planirale aktivnosti.
Formirali smo centar liječnika te promatrale djecu u simboličkoj igri, nabavili smo mnoštvo
medicinskog materijala (što radi liječnik, kako se osjećam kad sam bolestan).
Odlučile smo saznati što djeca znaju o funkcijama tijela te o samom ljudskom tijelu,
postavljajući im pitanja, primjerice: „Čemu služi oko, uho, nos, usta, ruke?“
REALIZACIJA KROZ AKTIVNOSTI:
- slikovnice: „Moje tijelo dječak i djevojčica“, „Ljudsko tijelo-čudan stroj“, „Tijelo“,
„Pet osjeta“
- „Moje ime“, „Imena u mojoj obitelji“
- „Moj trag“ (iscrtavanje lika djeteta na papiru, otisak ruku i nogu temperom)
- igre: „Što sve ruke mogu“, „Gdje je što“, „Daj pokaži“, „Posloži dijelove tijela“
- pjesmice: „Kad si sretan“, „Hokey pokey“, „To sam ja“, „Kako se što radi“, „Prste ima ruka
svaka“, „Zaspalo je uho“
- brojalice: „Deset malih prstića“, „Stari palac“, „Pranje ruku“
- tjelesne aktivnosti: „Legni, sjedni, čučni, ustani“, „Digni nogu/ruku“
- zdravi napitci (limunada, cijeđenje naranče)
- plakat „Ljudski lik – dijelovi tijela“
- slike emocija (izraz lica kad sam sretan, tužan, ljut – ispred ogledala)
- poklapaljke „Dječak i djevojčica“
- puzzle „Dječak i djevojčica“
- „Pronađi par“ (memory na spužvi sa slikama dijelova tijela)
- drvena lutka sa pokretnim dijelovima tijela (položaji ruku, nogu)
- likovne aktivnosti: slikanje temperama, pastelama, modeliranje plastelinom i glinamolom,
„To sam ja“-crtanje olovkom
- simbolička igra liječnika (liječnik, pacijent)
- „To mogu sam“ (samostalno obavljanje radnji za vrijeme uzimanja obroka, korištenje
toaleta, održavanje vlastite higijene, obuvanje/izuvanje, oblačenje/svlačenje, odlaganje
osobnih stvari)
Kroz razne igre djeca su istraživala ljudsko tijelo, učila o zdravlju, zanimanju liječnika.
Najviše im je privukao pažnju centar liječnika gdje su se djeca dugo zadržavala u simboličkoj
igri liječnika. Centar je bio obogaćen mnoštvom medicinskog materijala pa je tako tu bilo i
šprica, maski, kapa, kuta, rendgenskih snimaka, vate, zavoja, flastera, štapića za grlo, kutijica
od lijekova i sl. Djeca su uživala u igri liječnika, „liječeći“ svoje pacijente i dijeleći savjete
kako ostati zdrav.
Raznim igrama, brojalicama, pjesmicama omogućili smo djeci da što bolje upoznaju svoje
tijelo, imenuju dijelove tijela. Proučavali smo zajedno slikovnice o ljudskom tijelu: „Operi
ruke“, „Miffy u bolnici“, „Moje tijelo dječak i djevojčica“. Zanimljiva je bila drvena lutka sa
pokretnim dijelovima tijela kojoj su djeca pokretala udove te su i oni pokušali napraviti takve
pokrete.
Otkrili smo sve što možemo našim osjetilima, posebno osjetilom okusa i opipa. Igrali smo se
prepoznavanja, istovremeno tražeći u vrećici bez gledanja, te riječima opisivali predmet koji
smo pronašli. Uklopili smo i aktivnosti o zdravoj prehrani te smo razgovarali o zdravoj i
nezdravoj prehrani, omiljenoj hrani, pa smo stoga cijedili limune i naranče te napravili zdrave
napitke.
Plastelinom smo modelirali čovjeka, napravili otisak šake. To je izazvalo velik interes pa smo
stoga i temperama radili otisak ruke i noge. Na velikom šeles papiru radili smo obris djeteta i
označavali kosu, oči, nos, usta i uši.
Ciljevi i zadaci postavljeni početkom rada u potpunosti su realizirani, reakcije djece na
aktivnosti bile su pozitivne i uvelike su pridonijele boljem ozračju u skupini.
Izvješće pripremile:
Biserka Petković, odgajatelj predškolske djece
Tanja Špoljar, stručna prvostupnica predškolskog odgoja
Kristina Pongrac, sveučilišna provostupnica-odgojiteljica djece rane i predškolske dobi
(sručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa)
Realizacija programa rada s djecom u četvrtoj i petoj i šestoj godini života
SKUPINA „PČELICE“
VREDNOVANJE OSTVARIVANJA UVJETA ZA PROVEDBU ZADAĆA
U radnoj godini 2015./2016. U reorganiziranu odgojno-obrazovnu skupinu «Pčelice»
upisano je 20 djece, od toga 12 novih polaznika (60%). Obzirom na spolnu pripadnost, u
skupini je 8 djevojčica ( 40% ) i 12 dječaka ( 60 % ). Najmlađe dijete staro je 2,11 godina a
najstarije 5,5 godina. U skupini je jedno dijete s aberatnim socijalnim ponašanjem, i jedno
dijete rođeno s imunodeficijencijom (duga hospitalizacija je utjecala na šturi i nepravilni
govor i lošu socijalnu i govornu komunikaciju). Oba djeteta odlaze na tretman u MURID, s
kojima i mi surađujemo razmjenjujući iskustva te uvažavajući i primjenjujući upute
rehabilitatora i logopeda. Radnu godinu završavamo s 25 djece. Prosječno dolaženje
polaznika u ovoj radnoj godini je 20. Izostanci djece bili su uobičajeni, najčešće
raznainfektivnastanja. Nije bilo niti jedne manifestirane povrede ili traume Rujanski period,
obzirom na adaptaciju, prošao je bez većih poteškoća. Organizirale smo cjelodnevni
zajednički rad,
tako da su djeca djeca od početka upoznala oba odgajatelja, a time je naš rad,osim na
kvaliteti, biolakši i jednostavniji za odgajatelja. Najosjetljiviji period za novoupisanu djecu i
njihove roditelje podrazumijevao je i organizaciju rada između odgajatelja skupine sukladnu
dogovorenom ritmu prilagodbe – ispočetka potpuno a kasnije produljeno preklapanje rada
odgojitelja, kao i uključivanje roditelja. U siječnju u skupini dolazi do promjene jednog
odgajatelja, zbog organizacijskih razloga. Taj period prilagodbe i djece i odgajatelja protekao
je bez značajnijih poteškoća.Redovitim praćenjem, analizom i procjenom pokazatelja rada
vršile smo trenutne kratkoročne ili trajne promjene. Kvaliteta materijalnog segmenta je
dobra. Organizacijski uvjeti su bili dobri. Vrtić je osigurao uvjete za ostvarivanje solidne
razine fleksibilnosti odgojno-obrazovnoga procesa koja pak je omogućio prilagodljivost
konkretnim mogućnostima, potrebama i interesima djece i odraslih u ustanovi, kao i
uvjetima i kulturi sredine u kojoj ustanova djeluje. Fleksibilno strukturiran odgojno-
obrazovni proces omogućio je iznošenje prijedloga, inicijativa i sugestija djece i
odraslih.
ODGOJNO-OBRAZOVNI PROCES
Planiranje odgojno-obrazovnoga procesa usmjeravale smo na promišljanje dobrobiti i
načine na koji se ona može ostvariti, a ne na parcijalne ciljeve. Planirale smo prema
ostvarivanju specifičnih ciljeva (osiguranju dobrobiti za dijete, poticanju cjelovitog razvoja,
odgoja i učenja djece te razvoja kompetencija, ostvarivanju prava djece na jednake šanse, tj.
ostvarivanju jednakih prava za sve), utemeljenom na specifičnim polazištima (postojećim
dokumentima i suvremenom shvaćanju djeteta i organizacije vrtića). Nastojale smo
sprovoditi fleksibilni proces, partnerstvo s roditeljima i širom zajednicom. Važno nam je
bilo i osigurati kontinuitet u odgoju i obrazovanju te otvorenost za kontinuirano učenje
i spremnost na unapređivanje prakse. Stvorile smo dobre organizacijske uvjete koji se
temelje na suvremenom shvaćanju djeteta, te primjereno okruženje u kojem dijete ima
priliku ostvarivati raznovrsne interakcije s prostorom, materijalima, drugom djecom i
odraslima. Nastojale smo da svaka aktivnost podržava različite aspekte razvoja djeteta te
objedinjuje različita područja njegova učenja, kako bi djecu potaknula na samoiniciranje i
samoorganiziranje aktivnosti, a time osigurale prilike djeci da vlastite aktivnosti razvijaju u
smjeru koji je za njih svrhovit, kako bi se osnažila njihova prirodna znatiželje a time i
poštovali njihovi interesi i potrebe. Takvom organizacijom rada i aktivnostima nastojale smo
djecu potaknuti na istraživanje, otkrivanje i rješavanje problema, na propitivanje,
interpretiranje i reinterpretiranje postojećih iskustava i pretpostavki, na planiranje,
organiziranje i reflektiranje o vlastitim aktivnostima i procesu učenja, samoprocjenu i
preuzimanje odgovornosti za svoje izbore i ponašanje. Ovakvim načinom rada i samim
pristupom nastojale smo osnažiti istraživački potencijal djece, osigurati neizravne oblike
potpore učenju djeteta koji potiču njegovo samostalno otkrivanje, razmišljanje, rješavanje
problema, a time i autonomiju djece u procesu učenja u kojem se poštuje njihova
dinamika razvoja.
OSOBNA, EMOCIONALNA I TJELESNA DOBROBIT
Obzirom na kronološku dob djece iz skupine, te na njihove razvojne mogućnosti,
zaključujemo da većina djeca ima dobre motoričke vještine, usvojene higijenske i
prehrambene navike . Djeca uživaju u različitim interakcijama i aktivnostima. Kod troje djece
uočen je osjećaja ugroženosti, nemira, i zabrinutosti, ali s tendencijom znatnog poboljšanja
krajem pedagoške godine .Sve više djece ima razvijeniju samoprihvaćenost, samopoštovanje i
samosvijest te sposobnost privremene odgode zadovoljavanja svojih potreba. Djeca mlađe
kronološke dobi sve više donose odluke koje se odnose na njegove aktivnosti, dok djeca
starije kronološke dobi procjenjuju moguće posljedice svojih akcija.
OBRAZOVNA DOBROBIT
Sa zadovoljstvom kod djece uočavamo uspješno funkcioniranje i razvijanje osobnih
potencijala (spoznajnih, umjetničkih, motoričkih…). Nastojimo poticati kognitivno-
simboličke ekspresije, razvoj divergentnog mišljenja djeteta, i to u svim vrstama aktivnosti,
područjima učenja i komunikaciji.
Osnažujemo osposobljavanje djeteta za pravilno usmeno izražavanje i izražavanje vlastitih
misli, osjećaja,doživljaja i iskustava u različitim, za njega svrhovitim i smislenim
aktivnostima. Primjećujemo da su djeca radoznala, inicijativna, sa dobrim stvaralačkim
potencijalom.
Kod djece starije kronološke dobi je evidentno propitivanje vlastitih ideja i teorija
(metakognitivne sposobnosti djeteta) , stvaranje i zastupanje novih ideja, argumentirano
iznošenje vlastitih načina razmišljanja, idejnu izradu i vođenje projekata, identifikacija
različitih izvora učenja i njihova raznovrsna primjena.
Rad na razvoju digitalne kompetencije / upoznavanje djeteta s informacijsko-
komunikacijskom tehnologijom i mogućnostima njezine uporabe u različitim aktivnostima
Pri realizaciji planiranih aktivnosti uočena je visoka uključenost djeteta, te njihova
samoprocjena .
Prirodoslovnu kompetenciju razvijamo poticanjem djeteta na postavljanja pitanja,
istraživanjem, otkrivanjem i zaključivanjem o zakonitostima u svijetu prirode te primjenu
iskustva i znanja u svakidašnjem životu.
SOCIJALNA DOBROBIT
Refleksijom smo zaključile da većina djece uspješno interpersonalno funkcionira, ali i da
nekolicina ima i manjih poteškoća pri razviju socijalnih kompetencija. Najizraženija su
odstupanja kod djece mlađe kronološke dobi i novoupisane djece a očituje se u
nerazumijevanju i neprihvaćanju drugih i njihovih različitosti. Kao prioritetni zadatak
odredile smo usklađenost s obrascima, pravilima, normama i zahtjevima skupine, te
uspostavljanje, razvijanje i održavanje kvalitetnih odnosa djeteta s drugom djecom i
odraslima uz aktivno sudjelovanje, pregovaranje i konstruktivno rješavanje konfliktnih
situacija uz zajednički usklađenu interakciju, etičnost, solidarnost i toleranciju djeteta u
komunikaciji s drugima. Kod dvoje djece intenzivno i često se javljaju problemi sa
nemogućnošću prilagodbe novim, promjenjivim situacijama i okolnostima (prioritetni
zadatak za njih u idućoj pedagoškoj godini biti će fleksibilnost i adaptabilnost).
DOKUMENTIRANJE
Sustavnim prikupljanjem dokumentacije (etnografskih zapisa), rezultiralo je boljim
razumijevanjem djece i procese njihova odgoja i učenja, odnosno razinu postignutih
kompetencija, a time i osiguranjem bolje podrške njegovu razvoju, osiguranju specifične
potpore procesu odgoja i učenja svakog djeteta posebno, usklađeno s njegovim individualnim
i razvojnim mogućnostima, kognitivnim strategijama i drugim posebnostima. Oblici
dokumentacije kojima smo se služile su pisane anegdotske bilješke, transkripti razgovora
djeteta sa samim sobom, s drugom djecom ili odgajateljem, dječji likovni radovi, grafički
prikazi (pisani uraci djece koji su simbolički – slova, brojevi, improvizirani grafikoni i skice),
slikovnice koje su izradila djeca, audio i video zapisi (izražavanje glazbom, pokretom,
dramsko izražavanje, konstrukcije i drugi trodimenzionalni radovi djece ) te fotografije istih.
Svako dijete ime svoj individualni portfolio u kojem su dokumentirana postignuća djece
prema vremenu održavanja aktivnosti ili područjima učenja. Uz portfolio dijete ima i digitalne
foto i video zapise svojih aktivnosti, promišljanja, proslave rođendana i sl.
Tokom radne godine 2015./16. Snimljeno je oko 7 sati video materijala i 700 fotografija. Sve
navedeno u izvješću dostupno je na uvid u elektronskom obliku.
SURADNJA S RODITELJIMA
Roditelje se permanentno informiralo (uz pomoć panoa, letaka, internetske komunikacije,
razmjene bilješki, roditeljskih sastanaka i druženja, individualnih susreta), kako bi ih se
podržavalo i osnaživalo u roditeljskoj ulozi. Osigurale smo dobre uvjete za primjereno
odgovaranje na aktualne potrebe roditelja – partnera u odgojno–obrazovnome procesu.
Odgojitelji i roditelji imaju dobru suradnju i komunikaciju, a time i uvid u podrijetlo djece,
njihove jake strane, interese i potrebe. Kako bi suradnja s roditeljima bila što kvalitetnija,
potičemo i iniciramo što češće individualne susrete po dogovoru,izvan radnog vremena i
odgajatelja i roditelja, i u terminu koji odgovara i roditeljima i odgajateljima. Odradile smo
individualne susrete sa 20 roditelja (80%). Izuzetno učinkovitom pokazala se suradnja putem
elektronske pošte i facebook zatvorene grupe (100% roditelja), https:// www. Facebook.
Com/ groups/776391542470999/?ref=bookmarks, u kojoj poštujemo profesionalni i etički
kodeks. Primjenom medija osigurale smo izravnu, kvalitetnu i ohrabrujuću komunikaciju
među roditeljima i odgajateljima kako bi informacije o djetetu bile pravovremene, brze,
nesmetane i dvosmjerne. Obzirom da je jedno od temeljnih načela Nacionalnoga
kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje i prilika za sudjelovanje roditelja u
planiranju, realiziranju i evaluaciji odgojno-obrazovnoga procesa aktivnim učešćem u
sukreiranju kurikuluma za djecu, napravile smo anketu kako bi dobile uvid u njihova
promišljanja o razvoju djece kao i o njihovim stvarnim potrebama. Roditeljima smo ponudile
da rangiraju određena područja razvoja po prioritetima (emocionalna inteligencija, socijalna
kompetencija, interpersonalna komunikacija, snalaženje u prostoru, početno čitanje i pisanje,
odgoj za održivi razvoj, logičko-matematičko zaključivanje). Rezultati ukazuju da većina
roditelja (70%) prednost daje konkretnom radu (pisanje, čitanje). Ovaj rezultat nam je
pokazatelj i dobra smjernica za rad na podržavanju roditeljstva, ali i jedan od prioritetnijih
ciljeva-omogućiti roditeljima uvid u stvarne potrebe i mogućnosti djece. Napominjemo da su
roditelji sa višim statusom obrazovanja ipak prednost dali razvoju emocionalne inteligencije,
socijalne kompetencije te interpersonalne komunikacije.
STRUČNO USAVRŠAVANJE/ PROFESIONALNI RAZVOJ
Usavršavanje odgojitelja sastavni je dio redovitog rada. Stručno usavršavanje realizirale smo
prema planiranom programu i mogućnostima, kao i prema područjima stručnog interesa.
Sudjelovale smo u različitim programima profesionalnog usavršavanja koji uključuju
predavanja stručnjaka, radionice te prezentiranje primjera dobre prakse. Više vremena smo
realizirale individualnim usavršavanjem tematski vezanim za interese djece koja borave u
skupini i razvoj djece te dobi, te osobnim sklonostima i potrebama za usavršavanjem i
dodatnim obrazovanjem.
ODGAJATELJICA MARJANA HIŽMEN pohađa prvu godinu studija waldorfske
pedagogije, Instituta za Waldorfsku pedagogiju u Zagrebu.
ODGAJATELJICA NATAŠA NOVAK, kao stručni suradnik Agencije za odgoj i
obrazovanje, aktivno je sudjelovala na nekoliko stručno-znanstvenih skupova s temama:
„Nacionalni kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja– teorijske postavke
i implementacija“,
„Priprema umjetničkog (glazbenog) konteksta u dječjem vrtiću za kvalitetno
ostvarivanje odgojno-obrazovnog procesa“,
„Građanske kompetencije u demokratskom i digitalnom okruženju“, te sudjelovala
kao gost predavač kod raznih ustanova i udruga (Knjižnica i čitaonica Prelog, Dječji
vrtić Varaždin, Udruga odgajatelja „Krijesnice“, Grupa za potporu dojenja Prelog….).
Tokom ove pedagoške godine objavljena su joj dva rada u zbornicima:
«Local strategy for early childhood reading development»; Moskva 2015. “Current
trends in the development of early childhood education and care in the world” i
„Prostorno okruženje kao poticaj za razvoj i učenje“; Makarska 2015. „ Mirisi
djetinjstva“- 21. Dani predškolskog odgoja Splitsko-dalmatinske županije.
Kod individualnog usavršavanja pratile smo noviju literaturu iz područja uže struke,
pedagogije i psihologije. Kod grupnog stručnog usavršavanja na internim aktivima,
doškolovanju i drugim oblicima stručnog usavršavanja (Hižmen 319 h, Novak 258
h), obrađivale su se tematske jedinice koje su bitne za kvalitetno odvijanje odgojno-
obrazovnog rada te profesionalni razvoj odgajatelja. Program stručnog usavršavanja priložen
je osobnoj dokumentaciji odgajatelja, te predan na uvid i pohranu u dosjeu. Osobni doprinos
odgojitelja u ostvarivanju razvojnih zadaća bio je dobar. Usmjerene smo prema osiguravanju
visoke razine kvalitete odgojno-obrazovne prakse promišljanjem svrsishodnih i smislenih
odgojno-obrazovnih aktivnosti, materijala i okruženja kao najvažnijeg kriterija kvalitete rada s
djecom. Želja nam je da i dalje izgrađujemo i nadograđujemo zajedničke vizije kao temelj
dobre razine kvalitete odgojno-obrazovne prakse u našoj ustanovi.
Izvješće pripremile:
Marjana Hižmen, odgajatelj predškolske djece
Nataša Novak, prof. predškolskog odgoja, odgajatelj mentor
Realizacija programa rada s djecom u petoj i šestoj godini života
SKUPINA „MRAVIĆI“
VREDNOVANJE OSTVARIVANJA UVJETA ZA PROVEDBU ZADAĆA
Pedagošku godinu 2015./2016. Započeli smo sa 29-ero djece. Tokom godine imali smo dva
upisa (predškolci), te jedan ispis (predškolac zbog učestalih bolesti), pa je na završetku brojno
stanje naše skupine „Mravići“ 30-ero djece, od toga 15 djevojčica i 15 dječaka. U skupini je
ostalo 17-ero djeca, koja će nastaviti pohađati dalje vrtić (dvoje djece odgođeno od upisa u
školu), a 13-ero djece se oprostilo od nas i na jesen kreću u školu.
U skupini boravi dječak s teškoćama u razvoju, uz pomagača. Uključivanje djece s teškoćama
u razvoju je dugogodišnja praksa našeg vrtića. Taj način rada tj.inkluzija je izuzetno važna za
dijete s teškoćama. Ono ima priliku družiti se sa vršnjacima, te kroz igru i doživljaj uspjeha u
igri ono osnažuje vlastite potencijale, ostvaruje osobni rast i kompenzaciju za ona područja u
kojima ima određenih poteškoća. Za dijete smo oformile jedan mirniji centar koji nije bio u
frekventnom dijelu sobe, budući da se on najčešće igrao na podu. U tom centru su mu se rado
pridružila i ostala djeca iz skupine. Prema njegovim sposobnostima i mogućnostima planirale
smo aktivnosti koje su mu pružale mogućnost učvršćivanja samopouzdanja, razvoj pozitivne
slike o sebi. To je obogatilo i iskustvo odgajatelja u pronalaženju novih strategija, pristupa i
metoda, koje vode prema kvalitetnim i učinkovitim rješenjima. Ostala djeca iz skupine su uz
to dijete razvili osjećaj za uočavanje i poštivanje različitosti, što je imalo pozitivan utjecaj na
razvoj njihove socijalne kompetencije. Također su i razvili empatiju ( osjećaj za druge),
razumijevanje, shvaćanje i prihvaćanje teškoća. Istovremeno su razvijali samopoštovanje,
osjećaj ponosa i osobne odgovornosti zbog međusobnog pomaganja i suradnje.
Adaptacijsko razdoblje na početku pedagoške godine, prošlo je bez većih problema. Djeca se
većinom sva poznaju već od prošle pedagoške godine, pa je za nekoliko dana stvorena ugodna
atmosfera za djecu, uz neka nova pravila ponašanja i dogovore u skupini, u igrama i
aktivnostima, potrebnih za sigurnost djece u skupini i lakše funkcioniranje tokom dana.
Najteži oblik adaptacije bio je početkom veljače, pri upisu djeteta, kojemu je to bilo prvo veće
odvajanje iz obiteljskog doma (predškolac). Pomalo narušen ritam djeci, ali vrlo pažljivo i
prijateljski pozivali su ga na igru. Krajem mjeseca situacija je mnogo bolja, no zbog učestalih
bolesti, dosta je odsutan u ožujku i travnju, te je uslijedio ispis početkom svibnja.
Kroz cijelu pedagošku godinu, pokušavale smo stvoriti ugodnu atmosferu u skupini. Toplo,
poticajno i sigurno okruženje u SDB-a, puno materijala, koji pozivaju na igru, aktivnosti i
istraživanje (stiropor, pijesak, voda, magnetna prašina, palenta, magnetići, vodene granulice,
čajevi i začini, domaći plastelin…). Djecu potičemo na uzajamno pomaganje jedni drugima,
suradničke odnose, pažljiv odnos prema igračkama i didaktičkim materijalima.
Troje djece ima potrebu za snom (petogodišnjaci), što im je i omogućeno uz nježne uspavanke
u posebnom kutiću nakon ručka.
Igre i aktivnosti ponuđene su djeci i u prostorima hodnika, igra na stolu: „Čovječe ,ne ljuti
se!“, podna igra: „Geometrijski oblici“ , igra na panjevima:“Kružić –križić“.
-igra: “Čovječe, ne ljuti se!“
U suradnji sa ravnateljicom, na hodniku se kroz godinu izmjenjuju različite aktivnosti,
(granulice, ogledala, senzorna kućica, snjegović, srca, centar preoblačenja uoči maškara,
panjevi stolovi i stolice, centar slova i brojeva…). Centri i igre na hodniku su rado
posjećivane, naročito u zimskim mjesecima. Izmjenjuju se sa aktivnostima u SDB-a. Vrata
sobe su otvorena, te se u dogovoru djece po četvero, izmjenjuju u određenim aktivnostima, što
im omogućuje mnoge razvojne karakteristike: interakcija s djecom iz drugih skupina, bolju
međusobnu suradnju i komunikaciju, spretnost u finoj i gruboj motorici, čekanju na red-
strpljivost, te veliki značaj u emocionalnom razvoju djece-socijalizacija djece.
U prostorima garderobe (glazbeni i senzomotorički centar) je uspješno savladano obuvanje i
oblačenje u kupaonici, osim usvajanja higijenskih navika, djeca su mogla uživati u igri
vodom, pranju posudica iz obiteljskog centra , te pranju likovnih pomagala, nakon likovnih
aktivnosti.
U SDB-a centre aktivnosti mijenjale smo i nadopunjavale raznim materijalima, promatranjem
djece i njihovih interesa, kroz različite igre i aktivnosti, koje su im bile ponuđene. Djeca su
imala priliku samostalno ovladati različitim vještinama u svom okruženju. Prostor im je
omogućavao istraživanje i otkrivanje novih spoznaja u malom istraživačkom centru. Djeca
često sama daju ideje za nadopunjavanje postojećih aktivnosti, te smo pri tom stvorile
vrijedan odnos dijete-odgajatelj-dijete, gdje djeca na slobodan način iznose svoje viđenje
određene situacije u aktivnosti i na taj način im omogućujemo da realiziraju svoje naume i
ideje, te ujedno i sudjeluju u izgradnji kurikuluma naše skupine.
Djetetu s posebnim potrebama, pokušale smo omogućiti ugodan boravak u skupini, te smo mu
izgradile njegov mali centar sa njegovom fotografijom, kojeg smo opremile igračkama, koje
imaju zvučne i svjetleće efekte, raznim vrtuljcima – veliko zanimanje za vrtuljke,
magnetićima, lego – kockicama i domaćim plastelinom. Često ima potrebu da se po SDB-a
kreće u krug oko centara, pa mu omogućavamo više prostora, pomičući postojeće centre
(stolove i stolice, ormare). Ostala djeca su vrlo empatična i pažljiva, pa mu već samostalno
nakon određenog vremena, slažu prostor za kretanje. U nekoliko navrata, po njega je došla
majka sa njegovim psom pomagačem, koji je pridonio oduševljenju dječaka, ali i cijele
skupine.
Mnogo vremena provodili smo u vanjskim prostorima vrtića ( terasa, dvorište, pješčanik,
trkaće staze…), za različite aktivnosti i igre. Često smo odlazile do obližnjeg parka, gdje smo
promatrali stabla kestena, u svim godišnjim dobima. U jesen smo se igrali lišćem, zimi smo se
grudali i gradili snjegoviće, u proljeće smo uživali u mirisu i cvatu kestena, dok smo
početkom ljeta, odmarali u hladovini velikih kestena.
-igra u parku lišćem, u jesen-
Šećući ulicama, djeca usvajaju pravila ponašanja u prometu, prometne znakove, te ophođenje
sa starijim osobama. Šetali smo po suncu, vjetru, kiši i snijegu. Mališani su bili oduševljeni,
kada smo realizirale dugo planiranu šetnju u kabanicama i sa kišobranima, gdje djeca
usavršavaju svoja razvojna područja u širokom spektru.
Stručna usavršavanja, realizirale smo prema programu za ovu pedagošku godinu, prema
mogućnostima odgojitelja, prisustvovale smo na seminarima i radionicama u našoj ustanovi,
pod vodstvom Jadranke Ede Tomljanović, prof. savjetnica, te Bojane Gotlin, mag. praesc.
Educ., zatim na seminaru i radionici AZOO - „Priprema glazbenog konteksta u dječjem
vrtiću za kvalitetno ostvarivanje odgojno-obrazovnog procesa“, u multimedijalnoj dvorani, te
na seminaru u KiČ Prelog, gost večeri Bruno Šimleša.
U radu smo koristile stručnu literaturu i časopise, te internetske stranice, tematski vezane, uz
razvojna područja djece rane i predškolske dobi.
VREDNOVANJE OSTVARIVANJA RAZVOJNIH ZADAĆA
TJELESNI I PSIHOMOTORNI RAZVOJ
Redovitim vježbanjem, malim tjelesnim aktivnostima, raznim pokretnim igrama i poligonima,
ciljano smo djelovale na razvoj sposobnosti grube motorike, koordinacije u prostoru,
motoričke sposobnosti, te određene sposobnosti pojedinog djeteta (odabir predškolaca za
OFDV-a, po disciplinama ), gdje smo sa predškolcima skupine „Medeki“ sveukupno zauzeli
drugo mjesto i dobili pehar za „Fair play“ igru i natjecanje.
U toku godine izvršile smo dva puta antropometrijska mjerenja, u listopadu 2015. i u svibnju
2016. Te smo, uspoređujući podatke zajedno s djecom, došli do zaključka da su gotovo svi
porasli nekoliko centimetara i udebljali se nekoliko kilograma. Sva djeca samostalno su se
služila priborom za jelo i samostalni su pri obavljanju fizioloških potreba tokom dana. U
početku bilo je potrebno poticati na veću higijenu ruku.
Pospremanje SDB-a, na početku je pomalo bilo dočekano negodovanjem, no od listopada,
djeca su usavršila serijaciju igračaka po centrima i klasifikaciju po vrsti igračaka.
Skupina je bila dosta dinamična , pa su igre i aktivnosti na otvorenom svakodnevne, čime je
zadovoljena potreba djece za kretanjem i svježim zrakom. Najviše vremena provodili smo u
igrama vodom, sapunicom i pijeskom, a zimi snijegom.
-igre na snijegu, gruba motorika-
Velik napredak očit je u finim motoričkim aktivnostima kopčanja gumbića, zakopčavanja
jakni, vezanja vezica na patikama. Usavršili su nizanje perlica, slamčica na vunu, rezanje
malim nožićima (voćna salata), rezanje škaricama, koje je nekolicini djece, zadavalo velike
probleme na početku pedagoške godine.
- rezanje malim nožićima - - rezanje škaricama – razvoj fine motorike prstića-
SOCIO-EMOCIONALNI RAZVOJ I RAZVOJ LIČNOSTI
Djecu smo poticale na razvoj pozitivnog međusobnog odnosa u skupini s vršnjacima i razvoj
prijateljstva. Utjecale smo na razvoj samopouzdanja kod djece, međusobnog poštivanja, te
vlastitih mogućnosti kroz razne igre i aktivnosti.
Nastojale smo zadovoljiti osnovne emocionalne potrebe djece, njegujući vezu doma i obitelji
s vrtićom od samog početka, pružajući im nježnost, toplinu, te zadovoljavajući potrebu da se
osjećaju voljeno i sigurno, čime smo dobile veliku povratnu informaciju roditelja, jer je
uspostavljena vrlo moćna veza na relaciji dijete-odgojitelj-roditelj.
Dosljedno i neprestano smo primjenjivale pravila ponašanju u našoj skupini, te svako
poželjno ističemo i pohvaljujemo.
Problem uključivanja u grupne igre ima jedan predškolac, povučen. Bilo ga je potrebno
uključivati u igre. U vrijeme božićno-novogodišnjih dana, zbog manjeg broja djece u skupini i
mirnije atmosfere, dolazio je do izražaja u aktivnostima (stolno-manipulativne igre,
modeliranje domaćim plastelinom,likovne aktivnosti,slobodna igra), otvarao se, razgovarao s
djecom. Raslo je samopouzdanje i vidno je bio sretniji i zadovoljniji.
- djeca u međusobnom dogovaranju pravila igre –
U skupini se ističe troje djece, koji se nameću kao vođe (dvije djevojčice, 5.g. i jedan dječak –
predškolac). Ponekad pozitivno, a ponekad je bilo potrebno reagirati radi sigurnosti i
dobrobiti ostale djece u skupini. Dječak , 5.g. teško se nosio s emocijama, vrlo često je ljutnju
izražavao na neodgovarajući način. Bilo g je potrebno poticati i usmjeravati na pozitivne
značajke u igrama i aktivnostima, te mu skrenuti pažnju na pozitivan ishod situacije.
Konfliktne situacije smo rješavale putem razgovora, dogovaranja, ponekad i kompromisa
djece međusobno. Pohvaljujemo uspjehe i vještine djece, ali i pokušaje koji nisu urodili
plodom, tako utječući na razvoj pozitivnog mišljenja djece o sebi i razvoju samopouzdanja.
SPOZNAJNI RAZVOJ
Spoznajni razvoj djece je u skladu i primjeren njihovoj dobi. Nizom aktivnosti, raznovrsnih
poticaja i igara nastojale smo djeci pomoći da razviju koncentraciju i pažnju. Aktivnosti su
bile usmjerene na istraživanje, manipuliranje materijalima , te pronalaženje rješenja metodom
pokušaja i pogrešaka. Poticale smo ih na uočavanje promjena unutar i izvan prostora vrtića
(dvorište, park, cvjetne gredice, drveće u dvorištu ). Poticale smo ih na postavljanje pitanja,
pretpostavljanje odgovora i zaključaka. Započeli smo sa projektom „Voda“ kasno u jesen.
Tema i ideja za ovaj projekt proizašla je sasvim slučajno budući da su djeca puno vremena
provodila u igri vodom u kupaonici.
- izrada sapunice –
To je bilo prilikom održavanja osobne higijene, pranja pribora nakon likovnih aktivnosti ili
modeliranja plastelinom. Započele smo spontanim razgovorom da vidimo koja znanja djeca
uopće imaju o vodi – Što je voda? Odakle dolazi? Čemu služi? Kakva može biti? Gdje se
nalazi svuda oko nas? Većina djece znala je odgovoriti na pitanja. Dalje smo im ponudile
razne istraživačke aktivnosti: mokro-suho, pliva –tone, jaje u vodi, čista i prljava voda…
Promatrali smo padanje kiše, stvaranje poplave i lokvica na terasi nakon pljuska, crtali su kišu
s vjetrom, bili smo u šetnji s kišobranima i kišnim kabanicama. Tijekom zime, promatrali smo
padanje snijega, uživali na igrama u dvorištu, grudali se, sanjkali i gradili snjegovića.
Smrzavali smo tempere u ledištima na terasi i sa njima slikali, promatrali kako se snijeg i sige
tope na dlanu ili na radijatoru.
- slikanje obojenim ledom –
Time su djeca upoznala sva agregatna stanja vode. Broj djece zainteresiranih za projekt je
stalno bio promjenjiv. Neka djeca su sudjelovala u gotovo svim aktivnostima, a pojedina
djeca, u samo određenim. Cilj projekta, bio je usvajanje novih znanja i spoznaja o vodi, o
njenoj važnosti za život, štednji vode, te briga o zaštiti okoliša. Zadaci su bili: zadovoljiti
osnovnu dječju potrebu za istraživanjem, poticanje na donošenje zaključaka i pronalaženje
odgovora vlastitim trudom i angažiranošću, osvijestiti kod djece važnost vode za život svih
bića, pronalaženje odgovora putem enciklopedija, slikovnica, interneta. Krajem veljače interes
za tu vrstu aktivnosti je prestao. Ponovo se javlja interes dolaskom ljepšeg vremena u svibnju
i lipnju, pa ćemo ga nastaviti sljedeće pedagoške godine.
Djeci smo nastojale pružiti poticajnu sredinu za igru i učenje. Više puta godišnje smo
razmještale centre aktivnosti u sobi, nadopunjavale ih ili na neko vrijeme maknule iz sobe.
Osobito je 3 tjedna bio atraktivan centar liječnika. U zimskim mjesecima često je bila prisutna
imitativna igra „svadba“ u kojoj su djeca koristila dosad stečena iskustva vezana uz tu temu.
U suradnji s roditeljima prikupile smo haljine, marame raznih veličina, koje su im služile kao
veo. Kako bi djecu potakle na samostalnost i stvaranje realne slike o sebi, dale smo im
mogućnost odabira aktivnosti i vrijeme koje će provesti u njoj. Naglasak smo stavile na
međusobno dogovaranje, planiranje, pronalaženje zajedničkog rješenja, te pospremanje
materijala nakon igre. Poticale smo djecu da svoje ideje provede do kraja, a ako je bilo
potrebno nastavi aktivnost kroz nekoliko dana. Na taj način dijete se uči odgovornosti, te
poštivanju tuđeg mišljenja i dogovora na razini skupine i vježba socijalne kompetencije.
Šestogodišnjaci mogu duže vrijeme ostati koncentrirani i s veseljem preuzimaju nove uloge i
odgovornosti. Pritom su odgajatelji bili partneri i sudionici u igri . Često su djeca tražila
potvrde o tome da li su dobro postupila. Osobito je veliko zanimanje bilo prisutno za stolno-
didaktičke igre, koje smo izrađivali tijekom godine prema interesima djece. Uživali su u
samostalnom razmještanju centara aktivnosti u sobi i pomicanju manjih komada
namještaja.Tako su dobili funkcionalan prostor, prema vlastitim željama i potrebama, i
stvaranju pozitivne slike o sebi. Nastojale smo maksimalno iskoristiti dječje želje i potrebe u
svim aspektima razvoja i svim aktivnostima. Uglavnom su djeca u toj dobi oduševljena i
radoznala prema svijetu koji ih okružuje. Često zapamte puno sitnica o stvarima koje ih
zanimaju i razvesele, te su samim time pravi mali istraživači.
GOVOR, KOMUNIKACIJA , IZRAŽAVANJE I STVARALAŠTVO
Karakteristika djece u ovom životnom razdoblju je da su jako pričljiva, otvorena za
komunikaciju , te rado dijele svoja iskustva sa prijateljima. Pričaju cijelo vrijeme tijekom igre
i često traže povratnu informaciju od sugovornika. Govor bi trebao biti gramatički pravilan ,a
izgovor glasova jasan. Međutim, 18 djece iz skupine ima artikulacijskih poremećaja, te su bili
uključeni u logopedski tretman u vrtiću. Raznim govornim igrama, malešnicama i prstovnim
igrama, poticale smo ih na izražajni govor, na bogaćenje vokabulara. Tražile smo od djece da
nauče pričekati na red ako nešto žele reći, da gledaju sugovornika u oči i da vode normalnu
međusobnu konverzaciju. Ponuđene su im aktivnosti izrade slikopriča, crtanje po doživljaju
nakon odslušane priče ili bajke, male scenske improvizacije plošnim lutkama, izražavanje
plesom i pokretom uz klasičnu glazbu ili dječje pjesmice.
- izrada slikopriče –
Tijekom godine predškolce smo poticale na izradu „slikovnih rječnika“ za koje su kod kuće
sakupljali sličice na zadano slovo. Sljedećih dana djeca su lijepila sličice u rječnik i pisala
naziv predmeta na njemu, pri čemu su vježbali glasovnu analizu i sintezu. Time smo ih
poticale na pamćenje zadatka, izvršavanje istog. Ujedno su i djeca kvalitetno provodila
vrijeme kod kuće sa roditeljima, koji su im pomagali u izvršenju zadatka. Roditelji su taj oblik
suradnje jako dobro prihvatili i osjećali se zadovoljno. To će djeci ubuduće pomoći u
izvršavanju školskih zadaća i stjecanje radnih navika.
- rastavljanje riječi na slogove –
Raznim plakatima sa sličicama na čičak i abecedom potaknule smo kod većine djece veliki
interes za slova i druge predčitalačke vještine. U igre sa predškolcima istovremeno su se
uključivala i mlađa djeca, koja su spontano upijala i usvajala određena znanja. To je jedna od
prednosti mješovite skupine, što djeca međusobno sebe potiču na učenje kroz igru. Do kraja
pedagoške godine samo dvoje djece nije znalo napisati vlastito ime. Desetak predškolaca je
bez problema znalo pročitati dvosložne i trosložne riječi. Svi predškolci prepoznaju i pišu sva
slova abecede. Mehanički broje do 20 i unatrag. Usvojili su osnovne matematičke pojmove
(niz, red, stupac, krug ,trokut, kvadrat ).
Bez većih problema u koncentraciji i pažnji djece mogu slušati priče, bajke, raznovrsne
slikovnice kojih imamo puno u vrtiću . Često su djeca rado donosila vlastite slikovnice ili smo
ih zajedno odabirali u Gradskoj knjižnici. Time smo kod djece pobudile interes za čitanjem,
pravilnim književnim izražavanjem bogatile smo dječji vokabular i potakle ih na pažljivo
slušanje, kako bi mogli što samostalnije prepričati radnju i tijek događaja. Vrlo često su djeca
samostalno nakon slušanja priče uzela papire i materijale u likovnom centru, te nacrtala neki
ulomak iz nje. Likovni centar je stalno bio bogato i raznovrsno opremljen prirodnim
materijalima, sredstvima za slikanje, modeliranje ili plastično oblikovanje. Djevojčice su
često lijepile po zidovima i ormarima radove i time nam uljepšale sobu.
SURADNJA SA RODITELJIMA
Suradnja s roditeljima bila je od prvog dana veoma dobra, svakodnevno smo komunicirali pri
dovođenju i odvođenju djece u/iz vrtića. Održale smo mnogo individualnih razgovora kroz
godinu, nekoliko smo inicirale same a ostale roditelji. Ove pedagoške godine smo održale 4
roditeljska sastanka. Dva su bila više informativnog karaktera ,a dva sa prezentacijom
stručnih tema. U suradnji sa logopedinjom Marijom Poljak, realizirana je tema:“ Rad
logopeda u predškolskoj ustanovi“ , u rujnu 2015.g. U studenom je roditeljima bila
prezentirana tema:“ Priprema za školu i razvoj predčitalačkih vještina“, koju su obradili
odgajatelji skupine u vidu PPT-a. Većina roditelja se odazvala na sve sastanke, potrebna
evidencija i zapisnici su priloženi u Knjizi pedagoške dokumentacije odgojne skupine. Uoči
maškara smo održali dvije radionice sa roditeljima za izradu kostima morskih zvijezda od
spužve. Sva spužva i odgovarajuće ljepilo su nam donirali gđa. I gosp. Hozjak na čemu smo
im jako zahvalni. Kao i svake godine tako i ove smo se odazvali mnogobrojnim kulturnim
događanjima u gradu Prelogu, u suradnji sa Turističkom zajednicom, Gradskom knjižnicom i
Muzejom Croata Insullanus.
U suradnji sa udrugom Contessa iz Jastrebarskog organiziran je završni izlet za svu djecu iz
skupine u organizaciji Galileo travel. Prvo nas je u Jastrebarskom dočekao „grof“ koji nam je
bio vodič tijekom razgledavanja područja oko dvorca Erdody. Na djeci razumljiv način
ispričao je priču o dvorcima, nekadašnjem životu u njima, kočijama, balovima, školovanju,
dvoranama i kuhinjama, zadaći plemića, lovu... Nakon kraće igre na dječjem igralištu krenuli
smo dalje autobusom do privatnog posjeda Contessa. Na ulasku na imanje dočekali su nas
kostimirani animatori. U sobi za bal djeca su se preskinula u raskošne haljine i plemićku
odjeću. Nakon toga uslijedio je bal sa baroknom glazbom uz koju su djeca plesala jednostavne
korake menueta. Točno u podne uslijedio je ručak za svečano postavljenim stolovima. Nakon
ručka djeca su imala pričaonicu, te piknik u hladovini imanja, zatim razgledavanje imanja i
slušanje legende o mladom kraljeviću, vili i konju. Djeca su na povratku kući bila puna
dojmova, doživljaja i prepričavala su ugodno provedeni dan. Na izletu su nam se pridružili
Vrapčići iz Cirkovljana sa svojim odgajateljicama.
Isto tako imali smo tri druženja u vrtiću sa obiteljima na kojima, smo se malo bolje upoznali i
stekli međusobno povjerenje u opuštenoj atmosferi za daljnju uspješnu suradnju. Jesenska
svečanost, dan obitelji i završna svečanost. Završnom priredbom „ Duga“ ispratili smo 13
malih maturanata iz vrtićkog okruženja u nove avanture zvane škola.
Izvješće pripremile:
Nikolina Šafarić, stručna prvostupnica predškolskog odgoja
Kristina Mihoci, stručna prvostupnica predškolskog odgoja
Realizacija programa rada s djecom u šestoj i sedmoj godini života
SKUPINA „MEDEKI“
Skupina „Medeki“ pedagošku je godinu započela sa 30 djece. Naknadno je u našu skupinu
upisano još jedno dijete po programu predškole. Skupinu je polazilo 15 djevojčica i 16
dječaka. Potkraj pedagoške godine ispisana je jedna djevojčica zbog učestalog obolijevanja.
Adaptacijski period novoupisane djece prošao je bez većih poteškoća. Polazeći od
osluškivanja dječjih potreba, stvaramo uvjete koji su potrebni za cjelokupan razvoj djeteta. Na
dijete gledamo kao na slobodnu, kompetentnu i aktivnu osobu. Nastojimo prepoznati,
razumjeti i pravodobno odgovarati na djetetove potrebe, poštujući njihova prava. Trudimo se
napraviti dobar balans između planiranih aktivnosti i slobodnog vremena za spontanu igru,
uređujući pritom prostor na način da bude primamljiv djeci i da bude u skladu sa njihovom
kronološkom i razvojnom dobi. Veliki broj djece u godini pred polazak u školu, a neka djeca i
ranije, počinje pisati svoja prva slova. Za usvajanje složene vještine kao što je pisanje,
potrebne su još neke sposobnosti – vizualna percepcija, okulomotorna koordinacija te
glasovna analiza i sinteza. Aktivnosti usmjerene na poticanje razvoja ranih vještina pisanja
mogu uključivati poduke iz o svjesnosti o tisku, abecedi, pravilnom držanju olovke,
orijentaciji na stranici… Pojam tiska opisuje u kolikoj mjeri dijete razumije što je knjiga i
kako se njome služiti; kako je knjiga organizirana i sastavljena i kako tisak izgleda. Pojam
tiska uključuje:
uočavanje razlike između tiska i slika;
prepoznavanje prednje i stražnje strane knjige;
djetetovu sposobnost da pokaže vrh stranice;
Rana se pismenost postepeno razvija kroz predškolski period i odražava djetetova rastuća
znanja i spoznaje da razmišlja o pisanom i govorenom jeziku i zato je predškolski period
ključan za usvajanje osnovnih predvještina čitanja i pisanja. Sve se vještine i znanja o
pismenosti razvijaju i proširuju kada za djecu postoje mogućnosti da vide, dijele, djeluju,
klasificiraju, pjevaju, promatraju, imenuju, prepoznaju i razumiju odnosne veze, čitaju i
pričaju priče, međudjeluju, govore, slušaju i igraju se. Igra pruža prilike za manipulaciju
predmetima kao što su knjige i olovke, koji pomažu u razvijanju vještina rane pismenosti i
istraživanju ideja povezanih s pismenošću.
Pažljivim promatranjem različitih samoiniciranih aktivnosti djece, uočile smo mnogo
elemenata rane pismenosti. To nas je navelo da si postavljamo pitanja u svezi te tematike.
Htjele smo dublje razumjeti početke razvoja i pojavne oblike rane pismenosti kako bi mogle
podržati te samoorganizirane aktivnosti djece. Ono što možemo učiniti jest da podržavamo
njihov interes u svezi pisanja. Raznovrsnost pripremljenih materijala pridonosi motivaciji
djece za korištenjem znakova, potičući razvoj rane pismenosti. Zato uvijek obogaćujemo
centar početnog čitanja i pisanja u kojima nudimo razne časopise, enciklopedije, knjige i
razne igre napravljene od neoblikovanog materijala koje uključuju slova. Papiri i pribor za
pisanje i crtanje su uvijek dostupni djeci kako ona ne bi bila sputana u takvoj vrsti aktivnosti.
Pažljivo izrađujemo razne igre sa slovima i riječima kako bi težina zadatka bila primjerena
razvojnoj i kronološkoj dobi djece. Veoma je bitno da stupanj složenosti i razumljivosti igara
odgovara kronološkoj dobi djeteta kako ne bi došlo do pojave preniske ili previsoke aktivnosti
a onda bi samim tim bilo upitno i ostvarenje ciljeva odgojitelja. Napravile smo razne igre
pogađanja koje u sebi sadrže slova.
Kao primjer raznovrsnosti igara možemo navesti da se slova nalaze u plastificiranom obliku,
na raznim drvenim podlogama, na plosnatim kamenčićima. Djeca vole manipulirati slovima,
promatrati ih, međusobno komentirati i naprosto učiti jedan od drugoga. Često ta slova nose
do stola i pokušavaju ih prepisati. Primijetile smo da više koriste slova koja mogu lakše
hvatati u dlanove. Zanimljivije su im igre koje su veće i konkretnije i kojima mogu lakše
manipulirati.
Prilikom uređivanja sobe dnevnog boravka uvijek nastojimo centar početnog čitanja i pisanja
staviti na mjesta koja imaju najviše svijetlosti. Svako dijete ima svoju radnu bilježnicu pa
često u popodnevnim satima radimo razne grafomotoričke vježbe. U svom radu, također
koristimo i radne listiće sa raznim zadacima. Povremeno su radovi izloženi u kutiću za
roditelje kako bi oni sami imali uvid u napredak svog djeteta a isto tako se i većina radova
pohranjuje u individualne mape svakog djeteta kako bi se lakše pratio razvoj svakog djeteta
ponaosob. Isto tako su i radovi izloženi u sobi dnevnog boravka, kako bi i djeca sama mogla
uspoređivati svoj napredak i proučavati svoje radove.
Da bi odgojitelj imao potpunu sliku razvoja svakog djeteta jako je važno praćenje i
promatranje. Promatranje i praćenje odvija se kroz vođenje bilješki, fotografije, dječje crteže i
dokumentiranje razumijevanja nekih riječi i slova. U ovoj fazi pratimo način držanja olovke,
pritisak olovke na papir, da li je dijete dešnjak ili ljevak, način sjedenja na stolici, uporište
nogu, interakciju među djecom, orijentaciju na papiru, pravilan položaj papira i ishod
obavljenog zadatka. Ono što nam je također bilo važno jest procjena da li dijete sluša i
razumije postavljeni zadatak, te kakva mu je dužina pažnje tokom rješavanja zadatka.
Tijekom svih zadanih aktivnosti suradnja sa djecom je bila na zadovoljavajućem nivou. Kod
djece mlađe dobi je bila prisutna slabija koncentracija, ali smo zadatke pažljivo isplanirale
kako bi i oni mogli uredno izvršiti svoju zadaću. Prije svake aktivnosti potrudile smo se
motivirati djecu na primjeren način. Uočile sam da neke riječi pišu mehanički, bez
razumijevanja pojedinih slova. Djeca mlađe dobi najveći interes pokazuju za pisanje vlastitog
imena jer žele ići u korak sa djecom starije dobi. Iz tjedna u tjedan se situacija u poznavanju
slova mijenja. Do kraja pedagoške godine došlo je do velikog preokreta u poznavanju slova, a
isto tako i u razumijevanju pisanja pojedinih riječi. Sa djecom smo sprovodile razne
predvježbe koje su im pomogle u svladavanju “kontrole” držanja olovke, a to su:
slikanje kistom –pomaže djetetu da savlada opće motoričke vještine ruke ( krupne
pokrete) koje su važne za „stabilnost ruke“, što je, opet, važno za pisanje.
bojenje- pomaže djetetu da uvježba držanje olovke i precizne pokrete gore-dolje, te
lijevo-desno, što je važno za pisanje tiskanih i pisanih slova.
kopiranje preko već povučenih ili istočkanih linija raznih vrsta ( vodoravnih, okomitih,
cik-cak, zakrivljenih, zaobljenih) –pomaže djetetu da uvježba fine pokrete šake koji će
mu trebati u oblikovanju slova.
igre za razvoj fine motorike- igre prstićima, spajanje točkica u crtež, traženje puta iz
labirinta, nizanje kuglica na uzici pomažu razvoju fine motorike koja je važna za
dobru kontrolu olovke.
Niz je različitih igara koje pomažu u grafomotorici djece, a mi smo nastojale to sprovoditi
kako bi na najbolji mogući način pomogle djeci u pripremi za pisanje slova. Smatramo da
učenje pisanja počinje s crtanjem, bojenjem i drugim „ umjetničkim“ i zabavnim
aktivnostima. Zato smo se potrudile da na spontan i primjeren način pripremimo djecu za
školu, kako sa predčitalačkim vještinama tako i sa početnim matematičkim pojmovima.
Na početku pedagoške godine, odlučile smo sprovesti projekt “ Emocionalna inteligencija”.
Emocionalna inteligencija je sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i neosuđivanja
emocija drugih ljudi, ali i svojih vlastitih, što za posljedicu ima stjecanje vještine upravljanja
tim emocijama i izgradnju odnosa sa drugim ljudima. Djecu je važno podučiti da su emocije
naša reakcija na ono što nam se događa . One nam pokazuju kako se osjećamo i kako
reagiramo u određenoj situaciji. Smatramo da je važno da djeca prepoznaju svoje emocije i da
ih znaju izražavati na način prihvatljiv okolini. Postoji vrlo mnogo emocija, no mi smo se
fokusirali na osnovne emocije u koje spadaju: radost, iznenađenje, strah, tuga srdžba i
gađenje.
Planirale smo razne aktivnosti vezane uz tu temu kako bi se ostvarili ciljevi koje smo zadale,
ali smo istovremeno i budno promatrale u kojem smjeru nas vode djeca po tom pitanju, kako
bismo pratile njihove interese i nadograđivale aktivnosti u smjeru njihovih potreba.
Provele smo mnogo razgovora sa djecom na individualnoj razini i na razini manje grupe
djece, pa smo odlučile napraviti sažetak njihovih izjava te poruku poslati roditeljima kako bi i
njima pomogli da osvijeste neke svoje postupke koje u djeci pobuđuju različite osjećaje.
Dobra suradnja između odgojitelja i obitelji od izuzetne je važnosti za dječji razvoj. Odgojitelj
mora uvažavati ulogu obitelji kao prve djetetove odgojno-obrazovne i socijalne sredine za
učenje, jer na taj način odgojitelj povezuje vrtić i obitelj/zajednicu i unapređuje kontinuiranu
dvosmjernu komunikaciju. Kako bi se podržao dječji razvoj, odgojitelji moraju imati na umu
različitost u životnim stilovima i karakteristikama obitelji. Cjelodnevni boravak u vrtiću
omogućuje roditeljima stupanje u svakodnevne interakcije s odgojiteljima. Interakcija između
roditelja i odgojitelja može biti produktivna, a krajnji ishod te kvalitetne interakcije i
komunikacije jest produbljivanje veze i ostvarivanje povjerenja između roditelja i odgojitelja
što pomaže cjelokupnom razvoju djeteta. Da bi suradnja između odgojitelja i roditelja bila što
kvalitetnija važno je napomenuti da institucija omogućava roditelju razne oblike suradnje, a to
su:
Svakodnevna komunikacija
Planirani individualni razgovori
Komunikacijski roditeljski sastanci
Kutići za roditelje
Obilježavanje raznih svečanosti u vrtiću
Radionice za roditelje različitog tipa
Omogućavanje izravnog sudjelovanja roditelja u aktivnostima s djecom
Organizirani izleti roditelja, djece i odgojitelja,..
Uspjele smo uspostaviti dobru suradnju sa roditeljima. Roditelji su se odazivali na radionice,
roditeljske sastanke, obiteljska druženja i na individualne razgovore. Bili su zainteresirani za
aktivnosti koje su se sprovodile u toku pedagoške godine te su sudjelovali u prikupljanju i
nabavljanju neoblikovanog materijala koji nam je uvelike pomogao u razvoju kreativnosti.
Posebno smo ponosni na jedno dijete iz skupine koje ima oštećenje sluha. Unatoč skraćenom
program koje polazi u našoj Ustanovi dječjeg vrtića, zbog učestalih tretmana sa logopedom,
naša skupina ne bi zračila istim duhom da nema njega. Važno je spomenuti njegovo umijeće
poznavanja znakovnog jezika. Znakovni jezik je, poput svih drugih jezika, komunikacijski
sustav koji se koristi za razmjenu informacija između dvije ili više osoba. Zahvaljujući
njegovoj brižnoj majci koja također polazi sve moguće edukacije u svezi znakovnog jezika,
logopedu, i naravno našem dječaku, i mi smo imali čast postati dio toga i naučiti neke sitnice.
U kontinuiranom radu sa djecom nastojale smo osvijestiti važnost tolerancije različitosti kod
djece. Svako od nas je različit, jedinstven na svoj način. Ne postoje dva ista čovjeka. U vrtiću
se temeljne vrijednosti kvalitetnog odgoja poput slobode, solidarnosti, jednakosti,
međusobnog uvažavanja bez obzira na dob, spol, rasu, vjeru, socio-ekonomski status ili
posebne potrebe ostvaruju kroz ozračje prihvaćanja svakog djeteta, kao i njegovih
specifičnosti. Kroz prizmu pozitivnog stava i prihvaćanja svakog djeteta i njegovih
specifičnosti, nastojale smo i tom djetetu omogućiti ostvarivanje vlastitih potencijala u skladu
s mogućnostima i prikazati njegovu sposobnost poznavanja znakovnog jezika kao posebnu
vrijednost.
Što se tiče glazbenog stvaralaštva, ove pedagoške godine smo posebnu pozornost posvetili
razvoju sposobnosti doživljavanja i izražavanja glazbe ( a tu konkretno mislimo na
usklađenost pokreta i glazbe), zatim razvoju glazbene imaginacije ( zamišljanje i stvaranje na
osnovi mašte, iskazivanje emocija), razvoju glazbenog pamćenja ( prepoznavanje melodije,
teksta, održavanje ritma, tempa),.. Ponosni smo na koreografije koje smo izveli tokom cijele
pedagoške godine i to zbog razloga jer se prilikom osmišljavanja koreografije isključivo
pratio interes djece i uvažavala njihova sposobnost sudjelovanja u osmišljavanju pokreta.
Moramo spomenuti i prekrasnu suradnju sa skupinom “Mravići” sa kojima smo odradili
projekt “Duga” koji uključuje dramatizaciju, glazbeno i likovno stvaralaštvo. To je ujedno bio
i zaključni projekt sa kojim smo se oprostili od roditelja, djece i vrtića. Tim projektom djeca
su zaokružila svoj višegodišnji boravak u vrtiću, pokazala savjesnost, marljivost, upornost u
izvršavanju zadataka, optimizam, poštovanje prema svojim prijateljima, odgojiteljima i
roditeljima i na kraju krajeva svoju spremnost za školu.
Individualno, ali i u suradnji sa skupinom “Mravići”, te skupinama iz Cirkovljana i Draškovca
sudjelovali smo na Dječjem Olimpijskom festivalu u Čakovcu. Djeca su i ovaj put postigla
dobre rezultate i pokazala da je potencijal,zajedništvo i marljiv dugogodišnji rad vezan uz
kineziološke aktivnosti urodio plodom i zadovoljstvom.
Pedagoške godine 2016/2017. Će 27 djece iz skupine “Medeki” krenuti u školu, dok će 4
djece ostati još jednu godinu u našoj Ustanovi za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Svim
prvaščićima želimo uspješan početak školovanja.
Izvješće pripremile:
Adrijana Karol, odgajatelj predškolske djece
Kristina Posavec, magistra ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
Realizacija programa rada s djecom u petoj i šestoj godini života
SKUPINA „VELIKE ZVJEZDICE“
Našu odgojnu skupinu čine djeca u dobi od 4 do 7 godina, odnosno do polaska u školu. Novu
pedagošku godinu započeli smo sa 21 djetetom, tj. sa šestero novoupisanih. Adaptacijski
period protekao je bez većih problema. Jedna djevojčica je bila u početku vrlo povučena,
sramežljiva, birala je individualne igre, ne uključujući se u grupne aktivnosti. Dječak, 4,7 g.
nema problema u komunikaciji, lijepo ulazi u kontakt s drugima, glasan te ima bogat rječnik.
Kod njega je bilo potrebno raditi na strpljenju. Dječak 5,2 g. u početku uopće ne priča,
razumije sve što se od njega traži, ali ne odgovara na postavljena pitanja, dosta nesiguran,
uplašen u početku, vodi paralelnu igru, no ne komunicira sa ostalom djecom. Dječak 4,8 g. u
početku ne želi ništa jesti te ga nakon ručka hvata glad i traži kruh od odgajatelja što mu se i
nudi. U razgovoru s majkom doznajemo što dijete voli jesti kako bi mu se prilagodili u
jelovniku. Dječak 4,5 g. motorički vrlo slab i u krupnoj i finoj motorici, nespretan, ne voli
tjelesne aktivnosti, često bi brzo odustao, no potrebno ga bilo puno hrabriti i nuditi što više
tjelesne zadatke kako bi napredovao. Djevojčica, 3,6 g. nalazila se u maloj skupini prema
kronološkoj dobi, no na zahtjev majke djevojčica je stigla u našu skupinu jer je majka
smatrala da je odstupala naspram ostalima. Rado sudjeluje u svim aktivnostima, ali se često
igra sama, često joj je dosadno, traži kutak gdje će se osamiti i to joj je najljepše. U 11.
Mjesecu u vrtić se upisuje još jedan dječak. On je pohađao vrtić u Čakovcu pa se brzo
prilagodio iako je bilo malih teškoća prilikom dnevnog ritma i ponekih pravila koja su se
razlikovala. Vrlo je komunikativan, bistar, puno toga zna i sve ga zanima te voli pokazati što
zna. Emocionalno dosta nestabilan, teško podnosi poraz i na tome treba dosta vježbati. Dječak
5,6 g. ispisani je iz vrtića u 12.mjesecu, no ponovno dolazi u vrtić početkom 3.mjeseca. U
prvome mjesecu upisano je dvoje nove djece u veliku skupinu, vrlo je živahan, često traži
pažnju odgajatelja, vrlo brižan za svoju sestru koja se nalazi u mlađoj skupini, treba mu dosta
vremena da se navikne na okruženje, većinu vremena nasmijan. U početku odbija sve, no s
vremenom shvati kako su zabavne igre i likovne aktivnosti te mu se to toliko svidi da bi samo
to radio. U 12. Mjesecu prestale su sa radom tj. sa stažiranjem dvije pripravnice, te je u
prvome mjesecu došlo do nove organizacije rada sa novim odgojiteljem. Promjene odgajatelja
utjecale su na djecu, djeca su se dosta opustila te je bilo potrebno ponovno izgraditi autoritet u
SDB-a, često su isprobavali granice prihvatljivog ponašanja. Djeca su na početku pedagoške
godine bila često u virozama, što je opet uslijedilo tokom zime kada je harala gripa, laringitis
te upale grla. Nekolicina djece ima jako dobar imunitet te su izbjegli sve to. U petome
mjesecu pojavile su se vodene kozice u našoj skupini te je većina djece bila zaražena tako da
smo punih mjesec dana bili sa smanjenim brojem djece u vrtiću. U sedmome mjesecu došlo je
do pojave tzv. „peta bolest“, bolesti ruku, ustiju i stopala što je također smanjilo broj djece u
skupini.
Jedna djevojčica je vrlo osjetljiva na hranu koju jede, reagira osipom i kašljem, zbog čega
često izostaje iz vrtića. U dogovoru sa majkom i kuharicom nastojimo ne nuditi joj hranu na
koju reagira. Bila na ispitivanju za alergije te je utvrđena alergija na plastiku. Nastojali smo
izbaciti iz njezine prehrane sve što se tiče plastike tj. više ne pije iz plastične čaše ili ne jede
hranu koja duže vremena stoji u plastičnoj posudi. Njezino zdravstveno stanje nakon toga
vidno se popravilo.
ORGANIZACIJSKI I MATERIJALNI UVJETI RADA
Na početku pedagoške godine proveli smo antropometrijska mjerenja kako i na kraj godine.
Same centre aktivnosti nastojali smo prilagoditi dječjim interesima i potrebama te ih
neprestano nadopunjavali novim materijalima, također smo nastojali razmjestiti centre unutar
sobe po godišnjim dobima kako bi razbili monotoniju prilikom dječje igre. Lijepo vrijeme
uvijek smo nastojali iskoristiti za boravak vani pa smo tako na terasi djeci osmislili senzorno
manipulativnu igru obojanom rižom u bazenu. Naša djeca izrazito vole boravak na dvorištu
vrtića te smo tako i taj dio nadopunili novim materijalima za igru. (novi pješčanik, ljuljačka za
mlađu djecu, lopte za nogomet, igračke za pješčanik). Nastojali smo što više organizirati
aktivnosti u kojima je potrebna međusobna dječja suradnja i komunikacija kako bi se riješili
postavljeni problemski zadaci, te kako bi svako dijete sa svojim mišljenjem pridonijelo istom
i osjetilo važnost njega kao jedinke unutar određene interesne skupine.
Zajednička suradnja djece prilikom izrade klipića
Djevojčici 5,7 g. nastojali smo davati dodatne obaveze i zaduženja kako bi ga se potaknulo na
što češće uključivanje u grupu djece – kroz te aktivnosti očekujemo kako će brže usvojiti
pozitivne socio – emocionalne kompetencije. Neprestano smo pripremali mnoštvo didaktike
kako bi predškolce poticali na početno čitanje i pisanje, izvođenje matematičkih radnji tj. na
spremnost za školu. Djeci smo davali dosta pedagoški neoblikovanog materijala kako bi
mogla sama kreirati vlastite konstrukcije, kompozicije.
Igra pedagoški neoblikovanim materijalom te izrada konstrukcije u građevnome centru
Svakodnevno smo imali u određeno doba dana otvorena vrata tj. slobodnu igru sa djecom iz
mlađe skupine te su pojedina djeca svakodnevno boravila u mlađoj skupini. Na taj način
omogućili smo djeci da jedni od drugih uče kroz međusobno druženje i igru. Ove pedagoške
godine vrtić je radio u sedmome mjesecu, kada je vrtić polazilo 21 dijete dok je u osmome
mjesecu vrtić bio zatvoren.
TJELESNI I PSIHOMOTORNI RAZVOJ
Tokom cijele pedagoške godine nastojali smo biti tjelesno aktivni pa smo svakodnevno
organizirali male tjelesne aktivnosti u vidu poligona, štafetnih igara, vježbica razgibavanja,
igre na dvorištu, igre s loptom i sl. Djeca izrazito vole takav vid igre. Djeci smo dosta nudili
aktivnosti razvoja krupne i fine motorike. Olimpijski dan proveli smo vježbajući tj. cijeli dan
bio je prožet nizom tjelesnih aktivnosti te su djeca tako mogla sudjelovati u onome što im
najbolje odgovara. Tradicionalno smo obilježili Jesensku svečanost u vrtiću kroz tradicijske
igre sa roditeljima.
Jesenska svećanost u vrtiću uz tradicijske igre sa roditeljima
Jedno dijete nije baš motorički spretno, te mu je prilikom upisa u vrtić bilo dosta teško
izvoditi tjelesne zadatke. Problem su mu bile i šetnje te trčanje na par metara jer bi se jako
umorio. Jako puno smo ga hrabrile i pohvaljivale prilikom uspješnog izvođenja neke tjelesne
aktivnosti te mu prilagođavale zadatke. S vremenom se vidio napredak u razvoju motorike.
Uz pratnju odgajatelja, 19.05. petero naše djece bilo je na Olimpijskom festivalu dječjih
vrtića u Čakovec zajedno sa prijateljima iz vrtića u Prelogu i Cirkovljanu. Dvoje djece
natjecalo su se u skoku u dalj, dok se troje djece natjecalo u bacanju loptice. Jedna djevojčica
osvojila je odlično drugo mjesto, a i ostala djeca osvojila su dobar plasman s obzirom na velik
broj djece. Ove pedagoške godine uputili smo se na izlet u Krapinu, gdje smo posjetili Muzej
Krapinskih neandertalaca te seosko imanje na Vuglec Bregu, gdje su djeca uživala u jahanju
konja te igri na igralima.
Ručak i igra na imanju Vuglec Breg
SOCIOEMOCIONALNI RAZVOJ I RAZVOJ LIČNOSTI
Početkom pedagoške godine nastojali smo pružiti emocionalnu potporu djeci koja su prvi puta
u vrtiću, upoznati ih sa drugom djecom, prostorijama, okolišem vrtića te ih poticati na
komunikaciju sa ostalima i njihovo međusobno druženje. Nastojali smo prepoznati dječje
emocije, pomoći im kod regulacije istih te ih poticati na razvoj empatije prema drugima.
Jedna je djevojčica vrlo plaha i dosta emocija potiskuje u sebe, ne želi se povjeriti odgajatelju
te u jednom periodu pada u krizu i biva suznih očiju. U razgovoru sa majkom nastojali smo
otkriti problem te smo došli do zaključka da se ne može izboriti za sebe pokraj djevojčica
koje su karakterno jače od nje. Razgovarali smo sa njom i neprimjetno ju poticali da se više
igra s djevojčicom koja je emocionalno bliska njoj. Nakon nekog vremena to je počelo
funkcionirati. Problem unutar skupine je jedan dječak. Njegovo ponašanje postaje sve
problematičnije te se on sve više osjeća odbačenim i frustriranim. Dječak često ometa drugu
djecu u igri, uzima im stvari, ruši sagrađeno, lupa djecu te se djeca žale stalno na njega.
Njemu se to čini zabavnim i smiješnim te tako nastoji privući pažnju drugih i odgajatelja. Kad
ga se opomene ogluši se, podsmjehuje, a ako odgajatelj ustraje u svojoj namjeri počinje se
ljutiti, bacati stvari, govoriti ružno odgajatelju, gurati stolice i stolove, žustro plače i cvili,
lupa rukama i nogama. Ponekad ga nastojimo ignorirati te se sam umiri, no ponekad su zbog
njegovog ispada druga djeca ugrožena te to ne možemo dozvoliti pa ga stavimo u krilo i
držimo dok se ne umiri. Kad ga bijes prođe ponaša se kao da se ništa nije dogodilo. Dječak je
u šestome mjesecu navršio šest godina, no njegova igra sliči na igru djeteta od tri godine, pa
on često traži igru u maloj skupini gdje se nalaze igračke primjerenije njemu. Dječak je
emocionalno nestabilan, te ga nastojimo u svakoj dobroj situaciji pohvaliti, zagrliti, što više
vremena provesti u kvalitetnoj igri sa njime, no pomaka za sada nema. Majka je otišla s njime
k psihologu, defektologu i logopedu. Temeljem mišljenja stručnjaka dječak je uključen u
terapiju defektologa.
SPOZNAJNI RAZVOJ
Podržavali smo kod djece razvoj pažnje, koncentracije te donošenje različitih zaključaka kroz
istraživačko-spoznajne aktivnosti. Tako smo imali mini projekt unutar skupine na temu
„Dinosauri“ koja se najviše dopala dječacima , dok su djevojčice sudjelovale, ali im nije bilo
previše zanimljivo. Kroz dva tjedna proveli smo niz aktivnosti na tu temu, upoznali se sa
načinima života i posebnostima dinosaura. Kod predškolaca nastojali smo razvijati interes za
rješavanjem problemskih zadataka te razvijati divergentno mišljenje. I ove godine imali smo
posjet policijskih službenika vrtiću te naučili važne stvari o ponašanju u prometu i o samome
prometu. Također smo upoznali njihovo prijevozno sredstvo – policijski kombi, a nakon
razgovora i mi smo bili mali policajci.
Posjeta policijskih službenika vrtiću
Kroz svakodnevni boravak na zraku nastojali smo razvijati kod djece sposobnost da uoče
razlike među stvarima i pojavama, poticati ih na uočavanje različitih vremenskih
pojava/promjena. Povodom Dana planeta Zemlje posjetili smo voćnjak obitelji Mikec gdje
smo uočili cvjetanje voćki, a također smo sa Udrugom mladih grada Preloga zasadili par
sadnica na našem dvorištu. Djeca su uživala u kopanju, zalijevanju i svakodnevnoj brizi za
sadnice. Također smo dobili dosta cvijeća koje smo posadili u suradnji sa djecom te na taj
način uredili naše dvorište.
Sadnja sadnice stabla na dvorištu Posjeta voćnjaku – piknik na travi
GOVOR, IZRAŽAVANJE, STVARALAŠTVO, KOMUNIKACIJA
Podržavali smo komunikaciju djece na svim razinama, poticali pravilan govor gramatički i
rodno. U tome najvećih problema imao je dječak koji je stigao u vrtić ne pričajući. Odmah
smo dogovorili logopedski tretman u vrtiću te smo intenzivnije radili na njegovome
govornome razvoju. Dječak je postepeno počeo pričati jednostavne riječi, a zatim i kratke
rečenice te se njegov govor sve više razvija i bogati novim riječima. Vrlo rijetko komunicira
sa odgajateljem, ali u igri sa prijateljima često se čuje i sudjeluje govorno, iako još uvijek ne
dolazi previše do izražaja tj. ne može se izboriti za sebe pa biva vođen od strane drugih.
Podržavali smo bogaćenje vokabulara kroz različite priče, spoznajne aktivnosti te pokušali
djeci uvijek objasniti nepoznate riječi. Podržavali smo maštovitost kroz samostalno i slobodno
pričanje priča te smo na taj način stvorili jedan mali projekt gdje su djeca na svoju inicijativu
počela izrađivati svoje sliko – priče te prepričavati ostalim prijateljima u skupini. Sama
začetnica bila je djevojčica, koja je uložila mnogo truda i mašte u svoje priče, a to se svidjelo
i ostalima. Naročito nas je iznenadila bogatstvom svoje mašte i bogatstvom riječi u svome
govoru te je pokazala veliku sigurnost i samopouzdanje prilikom pričanja svoje priče pred
ostalom djecom. To se pretvorilo u pravi mali ritual te smo tako svakodnevno prilikom
zajedničkog kruga pričali jednu priču djeteta koje je željelo. Ostala djeca su to dobro
prihvatila te su vrlo pažljivo slušali jedni druge, a mi odgojitelji smo se iznenadili kolika je
mašta jednog djeteta. Podržavali smo glazbeno izražavanje pokretom te scensko izražavanje
naročito prilikom božićnog nastupa, nastupa na Sajmu cvijeća te prilikom završne svečanosti
u našem vrtiću.
Scenska igra djece velike skupine, mala skupina stigla na predstavu
Neprestano smo nudili djeci različite likovne materijale i te tehnike, a najviše manipulativne
materijala. Tako smo im omogućili igru kinetičkim pijeskom, plastelinom, obojanom rižom u
kojoj su najviše uživali.
SURADNJA S RODITELJIMA
Već na prvome roditeljskom sastanku naglasili smo važnost individualnih razgovora te su se
roditelji počeli samoinicijativno odazivati, neki su bili i po nekoliko puta na razgovoru te im
se to dopalo jer mogu saznati dosta toga što svakodnevnim kratkim susretima nije moguće
predočiti roditelju. Važne informacije stavljale smo u obliku obavijesti na oglasnu ploču te
roditeljima u svakodnevnim susretima priopćavale. Većina roditelja uredno je dolazila na
roditeljske sastanke. Ove pedagoške godine imali smo 5 roditeljskih sastanaka:
1.roditeljski sastanak – 28.08.2015.
Dnevni red: Adaptacijski period; Organizacija rada i kućni red vrtića; Ostalo
2. roditeljski sastanak – 07.10.2015.
Dnevni red: Upoznavanje sa radom logopeda; Priprema za školu; Dani kruha u vrtiću;
Jesenska svečanost u vrtiću; Ostalo
3. roditeljski sastanak – 09.12.2015.
Dnevni red: Božićni nastup djece, Organizacija rada kroz blagdane; Božićni sajam; Ostalo.
Nakon roditeljskog sastanka održana je radionica sa roditeljima povodom izrade ukrasa za
božićni sajam.
4. roditeljski sastanak – 21.01.2016.
Dnevni red: Odabir maske za maškare, Individualne mape djece, Ostalo.
5. roditeljski sastanak 13.04.2016.
Dnevni red: Sajam cvijeća; Posjeta školi; Dječja Olimpijada; Izlet u Krapinu; Završna
svečanost; Rad vrtića kroz ljeto; Ostalo.
Surađivali smo i kroz radionice. Ove smo godine imali radionice povodom božićnog sajma,
gdje smo, u dogovoru sa roditeljima izrađivali božićne ukrase. Prodavali smo ih, uz
dobrovoljni prilog, za kupnju didaktike za vrtić. Također smo imali dvije radionice povodom
izrade maske „Vesele sovice“. Većina roditelja se odazvala na obje radionice.
Božićna radionica sa roditeljima
Često smo surađivali i sa obitelji Mikec tj. sa majkom koja je ujedno i predstavnik roditelja pa
smo tako posjetili njihov voćnjak na jesen i okušali se u pravoj berbi jabuka te smo također
bili ponovno pozvani na piknik i igru u rascvjetali voćnjak na proljeće. Djeci je to bilo
prekrasno iskustvo.
SURADNJA SA OSNOVNOM ŠKOLOM
Ove pedagoške godine dosta smo surađivali sa Osnovnom školom u Draškovcu, naročito sa
učiteljem Šalamonom. Pozvani smo bili na Dane kruha u njihov razred gdje smo se upoznali
sa učiteljem, učionicom i učenicima četvrtog razreda. Također smo ih posjetili u petome
mjesecu kad smo saznali što se u školi radi, kako se uči, čuli smo što su oni naučili te smo mi
pokazali što smo dosad naučili u vrtiću. Ugodnom atmosferom djeca su pobliže upoznala
učitelja koji će ih voditi, kao i on njih. Na zahtjev učitelja napisale smo izvješće o svakom
djetetu koje kreće u prvi razred te na taj način također očvrsnule našu suradnju sa školom. U
suradnji sa Osnovnom školom i ove godine organizirali smo božićni sajam gdje smo
prikupljeni novac iskoristili za nabavu didaktike potrebne za vrtić.
SURADNJA SA OSTALIM SKUPINAMA U VRTIĆU
Svakodnevno smo surađivale sa mlađom skupinom „Zvjezdice“ te na taj način omogućile
djeci da jedni od drugih uče, da si međusobno pomažu i uvažavaju se. Skupina „Iskrice“ u par
navrata bila je kod nas na igri u skupini, kao i mi kod njih. To druženje se malo osnažilo
prilikom igre djece na dvorištu gdje nam se često oni pridruže. Naša djeca vole pomagati i
rado se uključuju u igru sa njima. Također smo surađivale i sa skupinom „Vrapčići“ iz
Cirkovljana koji su došli kod nas u vrtić na lutkarsku predstavu „Igre na vodi“.
Posjet prijatelja iz Cirkovljana I boravak na zajedničkoj lutkarskoj predstavi
Oni su bili oduševljeni našim dvorištem te su nam obećali da će ponovno doći k nama na
druženje i igru. Također smo surađivali i sa skupinama u Prelogu prilikom božićne priredbe u
Domu kulture, maskirane povorke u Prelogu, nastupa na Sajmu cvijeća te zajedničkog
nastupa na Olimpijskome festivalu dječjih vrtića u Čakovcu.
Izvješće pripremile:
Valentina Horvat, stručna prvostupnica predškolskog odgoja
Dijana Vuk, stručna prvostupnica predškolskog odgoja
Realizacija programa rada s djecom u trećoj i četvrtoj godini života
SKUPINA „MALE ZVJEZDICE“
U skupinu „MALE ZVJEZDICE“ upisano je 8 djece u dobi od 2,2 g.- 4,2 g.. Početkom 10
mjeseca jedna je djevojčica, na zahtjev roditelja, prebačena u stariju skupinu (razlog roditelji
navode oponašanje mlađe djece, govor, tepanje,..). U 10 mjesecu upisana je jedna djevojčica,
koja je već sredinom 10 mjeseca privremeno ispisana radi čestog pobolijevanja, ali je
ponovno upisana s 1.4.2016.. Tijekom svibnja upisano je još dvoje djece. Tako da je do kraja
ove pedagoške godine u malu skupinu upisano 11 djece, od toga 6 dječaka i 5 djevojčica.
Pedagošku godinu mlađa skupina započela je rad sa 2 odgajatelja, odgajatelj i odgajatelj
pripravnik. U 12 mjesecu odg. pripravnik odlazi te se odgajatelj mlađe skupine kombinira u
radu sa odgajateljima iz starije skupine. Adaptacijski period protekao je bez većih problema.
Djeca su uobičajeno reagirala –kratki plač kod odvajanja od roditelja. Djeca uživaju u
boravku u vrtiću i igri i druženju s vršnjacima. Svakodnevnu potrebu za dnevnim odmorom
imalo je 8 djece iz mlađe skupine i jedan dječak iz starije skupine. Troje djece su bili
nespavači i oni su za to vrijeme boravili u starijoj skupini, igri i druženju s vršnjacima.
Tokom godine djeca su povremeno izostajala zbog bolesti (viroza,upale grla, kašalj). U 5
mjesecu pojavile su se vodene kozice, te zatim bolest usta, ruku i nogu te je tada bio veći
izostanak djece.
TJELESNI I PSIHOMOTORNI RAZVOJ
Tokom godine pratili smo tjelesni i psihomotorni razvoj djece i svaki napredak bilježili u
individualni dosje djeteta. Djeca u dobi od 2-3 god. još uvijek nisu u potpunosti samostalna-
traže pomoć kod penjanja po stepenicama, kod oblačenja, svlačenja, obuvanja, odlaska na
wc,..Djeca u dobi od 3-5 god. usavršila su pokrete kretanja i ovladalo složenim motoričkim
vještinama (stoj na jednoj nozi, trčanje oko prepreka, trčanje bez spoticanja,..). Nastojali smo
poticati djecu na razvoj fine motorike svakodnevnim crtanjem,rezanje škaricama
lijepljenje,provlačenje vune,..većina djece spretno barata time iako su mlađe dobi. Trudili smo
se da svakodnevno provodimo neku vrstu tjelesnih aktivnosti kako bi se zadovoljila dječja
potreba za kretanjem-šetnja, takmičarske igre, tjelesno vježbanje, igre na dvorištu, pokretne
igre s pjevanjem.
SOCIO-EMOCIONALNI I RAZVOJ LIČNOSTI
Nastojali smo biti dobar model ponašanja, poticali smo djecu na suradnju, razvoj prijateljstva,
poštovanje prema odraslima i međusobno poštovanje djece, iskazivanje osjećaja,
razumijevanje tuđih osjećaja-suosjećanje. Djeca u dobi od 2-4 god. burno izražavaju svoje
emocije (snažno i kratko) kada nije po njihovom, ili kad nešto mora dijeliti. Većina djece
galami, grebe, grize,.. Nastojali smo nuditi im rješenja koja uključuju kratko odlaganje
zadovoljenja želja i potreba ili zamjenu za željenu stvar, igračku,.. Jedna djevojčica jako
pokazuje privrženost odraslim osobama i djeci u svojoj grupi. U aktivnostima najčešće ulazi u
interakciju s određenom grupom djeca –djevojčicama mlađe od nje koje ju obožavaju,
imitiraju svaki njezin pokret. Ne srami se pokazati osjećaje, dobro ih prepoznaje i verbalizira,
uvijek ima ideje za igru a lako objašnjava drugima svoje ideje.
SPOZNAJNI RAZVOJ
Spoznajni razvoj kod djece je u skladu s godinama. U svakodnevnim aktivnostima poticali
smo istraživački duh, uočavanje veza i odnosa među predmetima i pojavama, koristeći bližu i
dalju okolinu. Poticali smo aktivnosti u kojima su djeca primjenjivala vlastita iskustva,
doživljaje, događaje iz obiteljskog okruženja i šire. Centre aktivnosti nadopunjavali smo
materijalima prema interesu djece. Djeca su pokazala velik interes za igre u kojima pune,
prazne posudice-igre presipavanja, u početku je to bilo kinetičkim pijeskom a kasnije smo im
ponudili istraživačku aktivnost obojenom rižom-u tim aktivnostima djeca su se zadržavala
najduže. U jesen smo otkrivali što nam se sve nudi-plodovi jeseni, u suradnji s obitelji Mikec
posjetili smo njihov voćnjak, brali jabuke i kod povratka u vrtić rezali ih i napravili voćnu
salatu. Povodom dana planeta Zemlje zajedno s djecom sadili smo cvijeće u teglice-te
svakodnevno brinemo o njemu, zalijevajući uz promatranje kako rastu i cvatu i veoma smo
ponosni na naš vrtić u cvijeću!
GOVOR,KOMUNIKACIJA,IZRAŽAVANJE I STVARALAŠTVO
Jedno dijete se, prilikom upisa, govorno malo izražavalo,bio je veoma tiho, sramežljivo, kada
je nešto trebao došao je do odgajatelja i neverbalnim pokretima pokazivao da nešto treba.
Svakodnevnim poticanjem na govor, komunikaciju s djecom i odraslima, sigurnije je u
govoru, prepričava doživljaje od doma i stupa u interakcije sa svima. Blizanci mnogo pričaju
ali u usporedbi s njihovim vršnjacima uočeno je mnogo pogrešaka u izgovoru pojedinih
glasova.
Jedna se djevojčica govorno lijepo izražava, pokazuje velik interes za riječi „čitanje“-
prepoznaje većinu slova, spaja slova u riječ-kratke riječi,z na analizu i sintezu. Voli pričati i
prepričavati slikovnice, također je vješta u izmišljanju svojih priča, djeca je jako vole slušati
kada prepričava priču iz neke slikovnice. Tokom cijele godine trudili smo se biti ispravan
govorni model djeci, nudili smo mnogo glazbenih sadržaja-pjevali pjesmice, učili brojalice,
čitali i prepričavali priče-koje smo prilagodili ovisno o dječjem uzrastu. Djeca su se kreativno
izražavala ovisno o dobi. Djeca u dobi od 2-3 god. su djelovala u svim likovnim tehnikama a
najviše ih je zanimalo slikanje tempera bojom. U jednom periodu su mnogo tražili rezanje
škaricama i naučili spretno baratati njima. Jedna je djevojčica veoma kreativna u likovnom
izražavanju-zanimaju je sve likovne tehnike. Često je bila uzor drugima, koji su se također
željeli iskušati u tome što ona radi, pomagala je i objašnjavala kako da to naprave. Crtež
jednog dječaka ima malo detalja. Nikako da započne crtati kada želi-mnogo je gledao u papir
prazan i čekao. Crtež mu je prvi put došao do izražaja kada je crtao svoju obitelj-olovkom,
mnogo je pričao o crtežu i bio je vidno sretan. Neka djeca su veoma kreativni u centru
građenja, koriste mnogo različitog materijala-od drvenog, plastičnog, papirnatog i uvijek
naprave nešto novo, vidno razvijena maštovitost u tome. Iskoristili smo sav raspoloživ prostor
i djeci omogućili da im budu dostupna sva sredstva i materijali kako bi se mogli kreativno
izražavati na više područja (likovnom, glazbenom, scenskom,..)
SURADNJA SA RODITELJIMA
Tokom ove pedagoške godine imali smo 2 zajednička roditeljska sastanka sa starijom
skupinom i 3 sastanka samo za mlađu skupinu. Na prvi roditeljski sastanak odazvali su se svi
roditelji a na ostale je bio mali odaziv roditelja, po 3-4 roditelja- ostali su opravdali svoj
izostanak. Na individualne razgovore roditelji se „teško“ zapisuju, potrebno je mnogo
poticaja, a li kada odg. zatraži tad se odazovu. Neki roditelji ne pokazuju interes za tu vrstu
suradnje i mi to poštujemo.
RADIONICE S RODITELJIMA
9.12.2015.-Božićna radionica-povodom božićnog sajma
28.01.2016. I 4.02.2016.-izrada maske za maškare
Jesenska svečanost održala se 23.10.2015. i nakon kratkog nastupa nastavili
smo druženje s djecom i roditeljima:
Posjet voćnjaku obitelji Mikec -„PROLJEĆE U VOĆNJAKU“ – kako izgleda voćnjak –
razlika između jeseni proljeća.
ZAVRŠNA SVEČANOST – 16.06.2016. – oprostili smo se od predškolaca, nastup djece –
priča: Snjeguljica i sedam patuljaka, druženje djece i roditelja.
SURADNJA SA OSNOVNOM ŠKOLOM – tradicionalno i ove pedagoške godine zajedno sa
osnovnom školom organizirali smo božićni sajam, gdje smo prodavali božićne ukrase
izrađene uz pomoć roditelja. Sav prikupljeni novac iskoristili smo za kupnju didaktičkih
igračaka, printer i ostalo što smatrale da je potrebno za skupine.
posjet Knjižnici i čitaonici grada Preloga blagoslov kruha- vlč. Matija Vonić
Božićna priredba „Bajkoviti Božić“ Sv.Nikola u vrtiću – suradnja sa školom
Izvješće pripremila:
Ivana Horvat, stručna prvostupnica pred. odgoja
5. NAOBRAZBA I STRUČNO USAVRŠAVANJE DJELATNIKA
5.1 realizacija individualnog i skupnog stručnog usavršavanja djelatnika
Stručno usavršavanje odgojitelja provodilo se na odgojiteljskim vijećima u vrtiću, seminarima
i aktivima koje se organizirao Agencija za odgoj i obrazovanje, MZOŠ, Udruga odgajatelja
„Krijesnice“, Knjižnica i čitaonica grada Preloga, Međimurska udruga za ranu intervenciju,
Katehetski ured Varaždinske županije, Župni ured Prelog, OMEP Croatia, Nacionalni centar
za vanjsko vrednovanje, Institut za waldorfsku pedagogiju, Pučko otvoreno učilište „Korak po
korak“, Unicef, Institut za Waldorfsku pedagogiju, preko stručne literature i Interneta.
Svaki odgojitelj ima svoj Individualni plan usavršavanja koji je odložen u dosjeu radnika, u
kojem su navedene teme za individualno stručno usavršavanje, te teme odgojiteljskih vijeća,
stručnih aktiva i stručnih skupova, kojima se prisustvovali odgojitelji.
a) odgojiteljska vijeća
Tabela br. 7
Realizirane teme stručnog usavršavanja
Red.
Br.
TEMA
vrijeme
realizacije
nositelj
realizacije
1. - Organizacija rada za 2015/2016
- Prihvaćanje Godišnjeg izvješća za 2014/2015
- prijedlozi za Godišnji plan i program 2015/2016
- zaduženja odgajatelja
kolovoz
2015.g.
Ravnateljica,
odgojiteljice
2.
- Higijena i poremećaj glasa
- ostalo
Siječanj 2016.g.
Logopedinja
ravnateljica
3.
- organizacija rada tijekom ljetnih mjeseci
- organizacija rada za novu ped. 2016/2017.g.
Lipanj 2016.g.
ravnateljica
b) stručni skup u ustanovi
Tabela br. 8
Red.
Br.
TEMA datum mjesto Br. odgajtelja
1.
Praćenje razvoja djeteta i planiranje uz
pomoć razvojnih mapa, Pučko otvoreno
učilište Korak po korak
Svibanj, 2015.g.
Prelog
20
2. Praćenje i procjenjivanje, Pučko
otvoreno učilište Korak po korak
Ožujak. 2016.g. Prelog 19
3. Okruženje za učenje i strategije
poučavanja, Pučko otvoreno učilište
Korak po korak
Svibanj 2016.g.
Prelog
17
c) stručni skupovi izvan ustanove
Tabela br. 9
Red.
Br.
TEMA datum Mjesto br.odgojitelja
1.
Supervizija voditelja radionica
„Rastimo zajedno“ i „Rastimo
zajedno plus“, Udruga za
promicanje dobrobiti djece
„Portić“
Od rujna
2015. Do
veljače
2016.g.
Rijeka
1
2.
Augmentativna i alternativna
komunikacija-mogućnosti
komunikacije za osobe s
invaliditetom
3. i 4. 9.2015.
Zagreb
2
3. Program Beby Signs 13.9.2015. Zagreb 1
4. Duhovna obnova „Božji poziv
čovjeku“, Župa Prelog
28. 29. I
30.9.2015.
Prelog 2
5. IV. hrvatski simpozij o ranoj
intervenciji u djetinjstvu, HURID
i MURID
1.- 3.10.2015.
Čakovec
2
6. Kreativnost i ADHD, Udruga
Buđenje
13.10.2015. Prelog 1
7. Stručno-metodička priprema za
polaganje stručnog ispita, AZOO
22.10.2015. Zagreb 4
8. Pozicioniranje odgajatelja u
dječjim aktivnostima, Udruga
odgajatelja Krijesnice
24.10.2015.
Čakovec
1
9. Zaštita na radu, Zaing 27.10.215. Prelog 30
10. Prva pomoć 4.11.2015. Prelog 3
11. Stručno-znanstveni skup „Mirisi
djetinjstva“ AZOO
12.11.2015. Makarska 1
12. Projekti kao poticaj za učenje u
ranom djetinjstvu, Udruga
odgajatelja Krijesnica
19.11.2015.
Čakovec
5
13. Motivacijsko predavanje „Škola
života“, B. Šimleša
23.11.2015. Prelog 3
14. Priprema glazbenog konteksta u
dječjem vrtiću za kvalitetno
ostvarivanje odgojno-obrazovnog
procesa, AZOO
3.12.2015.
Koprivnica
3
15. Program podrške roditeljstvu, KO
akcije Grad Čakovec-prijatelj
djece
8.12.2015. Čakovec 2
16. Poremećaj regulacije dojenčeta,
Akademija za razvojnu
rehabilitaciju
11. i
12.12.2015.
Zagreb 2
17. Što nam neuroznanost govori o
ranom razvoju djece?, OMEP
Hrvatska
21.1.2016.
Čakovec
5
18. Građanske kompetencije u
demokratskom i digitalnom
okruženju, AZOO
15.1.2016.
Karlovac
1
19. Građanske kompetencije u
demokratskom i digitalnom
okruženju, AZOO
22.1.2016.
Zagreb
1
20. Duhovna obnova za bračne
parove
6.2.2016. Prelog 3
21. U vrtiću sam naučio sve što
trebam znati, Udruga odgajatelja
Krijesnice
15. i 16. 2.
2016
Nedelišće 2
22. Supervizija voditelja radionica
„Rastimo zajedno“ i „Rastimo
zajedno plus“, Unicef
Od ožujka do
svibnja
2016.g.
Zagreb
1
23. Vještine komunikacije-
pretpostavka kvalitete odnosa
odgajatelja i djeteta, Udruga
odgajatelja Krijesnice
22.2.2016.
Čakovec
4
24. Floortime, Floortime Centar 19.3.2016. Zagreb 1
25. Korizmeno-uskrsno promišljanje,
Katehetski ured Varaždinske
biskupije
21.3.2016.
Varaždin
2
26. Suradnja lijeve i desne polovice
mozga, Empatija i mozak, Udruga
slijepih Međimurske županije i
MURID
Čakovec
3
27. Učenje svim osjetilima-temelj
zdrave osobnosti, OMEP
Hrvatska
2.4.2016. Čakovec 1
28. Priprema glazbenog konteksta u
dječjem vrtiću za kvalitetno
ostvarivanje odgojno-obrazovnog
procesa, AZOO
3.5.2016.
Prelog
5
29. Duhovna obnova, vel. Z. Sudac 7.5.2016. Malinska 2
30. Razvojni profili djece predškolske
dobi: opažanje i analiza, ERF
Zagreb
22.5.2016. Zagreb 1
31. Zašto je čovjek stvorio bajke?
Kako waldorfski vrtić podupire
zdravlje djeteta, Centar dr. Rudolf
Steiner i Institut za waldorfski
pedagogiju Zagreb
4.6.2016.
Donji
Kraljevec
1
32. Teološko-katehetsko
doškolovanje za vjerski odgoj
djece predškolske dobi
Tijekom
2015/2016.g.
Zagreb 2
33. Izvanredni diplomski stručni
studij rani i predškolski odgoj
Tijekom
2015/2016.g.
Zagreb 1
34. Studij waldorfske pedagogije,
Institut za waldorfsku pedagogiju
Tijekom
2015/2016.g.
Zagreb 1
5.2. realizacija godišnje i mjesečno planirane satnice
Ukupna godišnja satnica, umanjena je za godišnji odmor pojedinog odgojno-obrazovnog
djelatnika, te je u potpunosti realizirana.
5.3. stručna literatura
Nabavljeno je nekoliko novih stručnih knjiga, kojima se upotpunila vrtićka knjižnica.
Pretplaćeni smo na časopis „Dijete, vrtić, obitelj“, „Djeca u Europi“ „Zrno“ , „Moj vrtić“.
Odgojitelji su se koristili i literaturom iz Knjižnice i čitaonice grada Preloga, te Internetom.
6. SURADNJA S RODITELJIMA
Obitelj i vrtić su dva temeljna sustava u kojem se dijete rane i predškolske dobi razvija i raste,
zadovoljava svoje osnovne potrebe, stječe prve spoznaje o sebi i svijetu oko sebe, uči o
komunikaciji i odnosima, suživotu, zajedništvu, toleranciji, razvija svoje potencijale i stječe
spoznaje i vještine prijeko potrebne za čitav život. To je moguće jedino u onim zajednicama
(obitelji i vrtiću) koje osiguravaju optimalne uvjete cjelovitog razvoja djeteta. Kako su
roditelji djeteta (i ostali članovi uže obitelji) i odgojitelji osobe koje se najintenzivnije skrbe o
djetetu i njegovoj dobrobiti, nužno je osigurati izravnu, kvalitetnu i ohrabrujuću
komunikaciju među njima kako bi informacije o djetetu mogle nesmetano i dvosmjerno
cirkulirati.
Roditelje djeteta prihvaćali smo i poštovati kao ravnopravne članove vrtića – partnere, koji
ustanovu obogaćuju svojim individualnim posebnostima te svojom vlastitom kulturom i time
pridonose kvaliteti ustanove u cjelini. Otvorena, podražavajuća i ravnopravna komunikacija
roditelja djeteta, odgojitelja i ostalog osoblja u ustanovi ima zajednički cilj: primjereno
odgovoriti na individualne i razvojne potrebe djeteta i osigurati potporu njegovu cjelovitom
razvoju. Djelatnici vrtića kontinuirano komuniciraju s obiteljima kako bi što više saznali o
podrijetlu djece i stekli uvid u njihove jake strane, interese i potrebe i u skladu s time
prilagodili okruženje ustanove obiteljskoj kulturi djeteta.
Preduvjet kvalitetne interakcije ovih dvaju čimbenika odgojno-obrazovnoga procesa je
obostrana spremnost na djelatno sudjelovanje. U kvalitetnome partnerskom odnosu na relaciji
vrtić – djetetov dom roditelje djeteta permanentno se informira (uz pomoć brošura, letaka,
internetske komunikacije, razmjene bilješki tj. dokumentacije o djetetu, radionica, i sl.), te ih
se podržava i osnažuje u roditeljskoj ulozi. U kvalitetnom vrtiću djelatnici su senzibilizirani
za prepoznavanje specifičnih potreba roditelja djece te im omogućuju dobivanje odgovora na
pitanja koja trenutno opterećuju njihovo roditeljsko funkcioniranje. U kvalitetno
organiziranome vrtiću, roditelji, skrbnici djece i članovi obitelji uključuju se u zajedničko
donošenje odluka vezanih uz razvoj, učenje i socijalni život djece u grupi. Kvalitetan
partnerski odnos odgojitelja i roditelja djece ostvaruje se u uvjetima u kojima je roditeljima
djece omogućeno provođenje vremena sa svojom djecom u odgojnim skupinama, praćenje i
djelatno sudjelovanje u neposrednome odgojno-obrazovnom procesu te upoznavanje vlastite
djece u drukčijem kontekstu od obiteljskoga. U kvalitetnom vrtiću odgojitelji roditeljima
djece nude različite prilike u kojima obitelji mogu učiti jedne od drugih i međusobno se
podržavati. Suvremeno roditeljstvo shvaća se kao proces, uloga i kao odnos u stalnoj promjeni
i interakciji sa širim društvenim kontekstom pa je osobito važno da vrtić prepozna i odgovori
na one potrebe roditelja djeteta koje su im u određenoj fazi njegova roditeljstva prioritet.
Roditelji su partneri u vrtiću-zajednici koja uči te zagovornici i promotori odgojno-
obrazovnoga procesa i posrednici prema lokalnoj zajednici. Senzibiliziranje lokalne zajednice,
ali i šire društvene zajednice za potrebe ustanove, zajednička je zadaća kako zaposlenika
ustanove tako i roditelja. Stvarali smo uvjete za poticanje roditeljskoga djelatnog sudjelovanja
u oblikovanju vizije ustanove te prilike za sudjelovanje roditelja u planiranju, realiziranju i
evaluaciji odgojno-obrazovnoga procesa. Pretpostavke za građenje i održavanje suradničkih/
partnerskih odnosa su poštovanje, prihvaćanje različitosti, ohrabrivanje, podržavanje, aktivno
slušanje i ostala ponašanja koja omogućavaju reciprocitet u razmjeni informacija u svezi s
djetetom te primjereno i usklađeno odgojno-obrazovno djelovanje prema djetetu (roditelja i
odgojitelja), a sve s ciljem djetetove dugoročne dobrobiti. Roditelji imaju i pravo i
odgovornost podijeliti odluke o skrbi i odgoju svoje djece s odgojiteljima u vrtiću. Odgojitelji
su odgovorni za uspostavljanje i održavanje čestih kontakata s obiteljima.
Raznim oblicima suradnje jača se roditeljska kompetencija za odgoj djece, stjecanje znanja i
vještina za provedbu bitnih zadaća u skrbi za dijete i u radu s djecom. Takvom suradnjom
roditeljima se omogućio bolji uvid i sudjelovanje u praćenju psihofizičkog razvoja njihove
djece.
Oblici suradnje s roditeljima bili su različiti:
individualni razgovori
roditeljski sastanci – informativni, stručni
radionice za roditelje
roditeljski centar – pano za roditelje – dječji radovi, pisani materijal o odgoju djece
zatvorena facebook grupa pojedinih skupina
web stranica vrtića: http://www.djecjivrticfijolica.hr/
sudjelovanje roditelja u programu:
- boravak roditelja u skupini tijekom prvih dana djetetove prilagodbe
- posjete roditeljskom domu
- poludnevni izleti
- proslave rođendana
- blagdani – Dani kruha u vrtiću, Božić, Uskrs
- svečanosti – Jesenska svečanost, Božićna svečanost, Sajam cvijeća, Dan
obitelji, Završne svečanosti
6.1. realizacija plana i tema roditeljskih sastanaka
Na osnovu zapažanja odgojitelja, roditelji se još uvijek nedovoljno uključuju u diskusiju na
roditeljskim sastancima. Zadatak za odgojitelj, za novu ped. godinu je: i dalje stvarati dobru i
poticajnu atmosferu na roditeljskim sastancima, tako da se roditelji osjećaju što ugodnije,
kako bi mogli aktivnije sudjelovati, na prvom roditeljskom sastanku dogovoriti teme za
narednu ped. godinu. Realizacija plana i tema roditeljskih sastanaka nalazi se u izvješću svake
skupine.
6.2. realizacija planiranih radionica s roditeljima
Realizacija planiranih radionica s roditeljima je u izvješću svake skupine.
Na osnovu valorizacije odgojitelja, radionice su prihvatljivije za suradnju, zbog opuštajuće
atmosfere, te će se slijedeće ped. godine u suradnji s roditeljima planirati više radionica.
7. REALIZACIJA SURADNJE SA SVIM DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA KOJI
SUDJELUJU U OSTVARIVANJU ZADAĆA GODIŠNJEG PLANA I PROGRAMA
Suradnja s Osnovnom školom obuhvaćala je davanje podataka o djeci za upis u prvi
razred
Suradnja s Visokom učiteljskom školom - praksu u našem vrtiću imale su izvanredne
studentice Visoke učiteljske škole (odgojitelji).
Suradnja s Gradskom knjižnicom i čitaonicom provodila se putem posudbe
slikovnica za djecu, stručne literature za odgojitelje, stručnog usavršavanje
odgojitelja, sudjelovanje u projektu „Čitaj mi“, te posjete djece u knjižnici i posjete
knjižničarke djeci u vrtiću
Suradnja sa Župnim dvorom- djeca iz vjerske skupine „Zvončići “ i „Vrapčići“ i
odgojiteljice u vjeri Agneza Mihac, Stjepana Sokač i Marija Kočet pripremile su
prigodne programe u Župnoj crkvi u Prelogu povodom blagdana, blagoslov kruha od
strane župnika u našem vrtiću
Suradnja s Turističkom zajednicom grada Preloga – djeca Dječjeg vrtića «Fijolica»
sudjelovala su u nekim aktivnostima koje su se organizirale na nivou grada –
sudjelovanje u povorci maškara u Prelogu i sudjelovanje na otvaranju Sajama cvijeća,
Suradnja s lokalnom upravom, sponzorima i donatorima – osigurana su sredstva za
redovnu djelatnost (60 % ekonomske cijene), te razna sponzorstva od strane firmi,
poduzeća i udruga na području grada
Suradnja s komunalnim poduzećem PRE-KOM
Komunalno poduzeće PRE-KOM, donira svake godine cvijeće za vrtić, te organizira
edukaciju djece pod nazivom „Ne dvoji, nego smeće odvoji“.
Suradnja sa Agencijom za odgoj i obrazovanje te Ministarstvom znanosti,
obrazovanja i športa RH – glede provedbe bitnih zadaća Godišnjeg plana i programa
rada vrtića, stručnog usavršavanja, financijska sredstva za djecu s teškoćama u razvoju
i predškolu.
Suradnja s Udrugom odgajatelja Krijesnice i Međimurskom udrugom za ranu
intervenciju u djetinjstvu MURID– stručno usavršavanje odgojitelja i pomoć oko
djece s teškoćama u razvoju.
Suradnja s Udrugom Prvi korak – osiguravanje pomagača za djecu s teškoćama u
razvoju integrirane u redovnim skupinama (dvoje djece)
Suradnja sa Zavodom za javno zdravstvo Međimurske županije- stručno
usavršavanje odgojitelja, kuharica, spremačica- primjena HACCP programa
Suradnja s Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje – sudjelovanje u projektu
Samovrednovanja ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
Suradnja sa Katehetskim uredom Varaždinske županije – stručno usavršavanje
odgojiteljica u vjeri u predškolskim ustanovama
8. REALIZACIJA GODIŠNJEG PLANA RAVNATELJA
Programiranje
- izradila dio Godišnjeg plana i programa rada vrtića za 2015/2016
- izradila svoj godišnji plan rada
- vršila analizu rada i postignuća u pedagoškoj godini
- izradila dio Godišnjeg izvješća o radu za 2014/2015
- sudjelovala u pripremi sjednica Odgojiteljskog vijeća
- planirala stručna usavršavanja u ustanovi i izvan nje
- planirala sjednica Upravnog vijeća u suradnji s predsjednikom Upravnog vijeća
- pratila provedbu razvojnog plana ustanove
- skupljala dokumentacija o radu vrtića: videozapisi, fotografije, članci i dr.
Poslovi organiziranja rada Vrtića
- provela javne upise za redovne programe programe javnih potreba
- organizirala pedagošku godinu, skupine, rad djelatnika
- surađivala s Osnivačem u aktivnostima vezanim za rekonstrukciju i nadogradnju vrtića u
Prelogu
- surađivala s lokalnom zajednicom u obilježavanju važnih datuma i događaja
- brinula o odgovornom odnosu radnika prema imovini vrtića
- koordinirala rad svih skupina i djelatnika
- inicirala i poticala inovacije i rad na unaprjeđenju odgojno-obrazovnog procesa
- pripremala materijale za web
- kao predsjednik povjerenstva za pripravnike pratila rad pripravnika i mentora
Administrativno-upravni poslovi
- sklapala ugovore o radu na određeno radno vrijeme
- sklapala ugovore o pružanju usluga vrtića s roditeljima
- sklapala ugovore s dobavljačima
- sklapala ugovore o sponzorstvu i ugovor o poslovnoj suradnji
- izradila plan korištenja godišnjih odmora i izdala Rješenja
- vodila evidenciju o radnicima i radnom vremenu radnika
- donosila odluke iz djelokruga rada Financijsko-računovodstveni poslovi
- ostvarivala suradnju sa svim dionicima odgojno obrazovnog procesa, Osnivačem, Gradskim
vijećem, Uredom državne uprave, Inspekcijskom službom, sindikatom, vrtićima, AZOO i
drugim bitnim čimbenicima
- osiguravala uvjete za normalnu i nesmetanu suradnju između djelatnika vrtića, roditelja i
ostalih sudionika u odgojno-obrazovnom radu
- sudjelovala na svim radionicama u organizaciji našeg vrtića i svim obveznim predavanjima
za odgajatelje
- organizirala i vodila sjednice Odgojiteljskog vijeća ustanove
- pratila i omogućavala djelatnicima stručna usavršavanje prema katalogu AZOO i u
organizaciji drugih Ustanova i Udruga
- organizirala stručni skup Međimursko-Varaždinske i Koprivničko-Križevačke županije, u
organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje
9. REALIZACIJA POSEBNOG PROGRAMA
9.1. Program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske dobi
Realizacija programa rada s djecom u petoj i šestoj godini života
VJERSKA SKUPINA „ZVONČIĆI“
U pedagoškoj godini 2015./2016. u vjersku skupinu „Zvončići“ upisano je 27 djece. Skupina
je mješovita, u dobi od 3,10 do 5,1 godina ( rujan, 2015. godine ). Od toga je upisano 9 novih
i 18 starih polaznika, 9 dječaka i 18 djevojčica. Pedagoška godina završna s istim brojem
djece. Tijekom pedagoške godine u skupini su radila dva matična odgajatelje. Zbog
povremenih bolovanja odgajatelja u skupini je povremeno radila odgajateljica(Tanja Špoljar ).
Veći izostanci zabilježeni su kod troje novo upisane djece zbog prisutnosti bolesti-streptokok.
Zadovoljene su potrebe sve djece te je u skupini organizirana grupa spavača i nespavača.
Grupa nespavača organizirana je unutar skupine te su djeca za vrijeme popodnevnog odmora
imala ponuđene različite vrste aktivnosti. Aktivnosti su uključivale manipulativne igre,
likovne i istraživačke aktivnosti. Također, s grupom nespavača odgajateljice su izrađivale igre
za centar početnog čitanja i pisanja.
Ostvarena je kvalitetna suradnja s roditeljima u svim grupnim oblicima suradnje (roditeljski
sastanci, radionice, svečanosti, projekti ). Održavanjem individualnih razgovora roditeljima je
omogućen uvid i informacije o kompletnom razvoju djeteta te njegovim interesima i
potencijalima. Uz planirane i realizirane svakodnevne aktivnosti djece, roditeljima smo
nastojali pružiti informacije putem panoa. U suradnji s predstavnikom roditelja skupine
„Zvončići“ osnovana je facebook grupa zatvorenog tipa putem koje su roditelji imali
mogućnost razmjene informacija.
Stručno usavršavanje realizirano je prema planiranom planu i mogućnostima kao i prema
područjima stručnog interesa. Realizirana stručna usavršavanja: „Projekti kao poticaj za
učenje u ranom djetinjstvu“, „Motivacijsko predavanje Bruno Šimleša“, „Razvojne mape“,
„Praćenje i procjenjivanje“, „Okruženje za učenje i strategiju poučavanje“, „Božji poziv
čovjeku “, „Čovjekov odgovor na Božji poziv“, „Korizmeno-uskrsno promišljanje“,
„Duhovna obnova za bračne parove“ te grupna usavršavanja na internim i drugim
radionicama unutar Dječjeg vrtića Fijolica. Program stručnog usavršavanja priložen je
osobnom programu stručnog usavršavanja.
S ciljem kvalitetnije realizacije i obogaćivanja postojećeg redovnog programa, realizacije
stručnog usavršavanja te uključivanja u projekte od šireg društvenog značenja tijekom cijele
pedagoške godine ostvarena je suradnja s mnogobrojnim vanjskim čimbenicima.
ČIMBENIK SURADNJE SADRŽAJ SURADNJE
GRAD PRELOG, TURISTIČKA
ZAJEDNICA GRADA PRELOGA
Obilježavanje važnijih datuma na nivou Grada
Preloga:
„Fašnik“
Sajam cvijeća
Dan Europe
GRADSKA KNJIŽNICA I
ČITAONICA GRADA PRELOGA
Obogaćivanje redovnog programa
MUZEJ CROATA INSULANUS
GRADA PRELOGA
Obogaćivanje redovnog programa, posjet izložbi
„Industrijska arhitektura na rijeci Krki“, izložba
inspirirana paškom čipkom, izložba uoči
Međunarodnog dana žena, izložba Lovačkog društva
Prepelica
ŽUPA SV. JAKOBA, PRELOG Suradnja u realizaciji programa obogaćenog
katoličkim vjerskim odgojem, obogaćivanje
programa, posjeti, priredba, sudjelovanje
euharistijskim slavljima povodom obilježavanja:
Božić, Svijećnica, Dan očeva, Majčin dan, Tijelovo,
Sv. Nikola, posjet Božjem grobu
slika 1. – Majčin dan u crkvi sv. Jakoba u Prelogu
slika 2. – Druženje povodom Dana očeva
Tjelesni i psihomotorni razvoj u skladu je s kronološkom dobi djece. Cjelokupnim dnevnim
rasporedom potican je razvoj zdravog načina života i navika korisnih za zdravlje djece.
Provodile su se vježbe za jačanje svih mišićnih skupina. Djeca samostalno primjenjuje
higijenske navike, pokazuju svijest o sigurnosti na otvorenom i u zatvorenom prostoru.
Boravak na vanjskom prostoru prilagođen je sukladno vremenskim uvjetima. Poseban interes
djeca su pokazala za elementarne i štafetne igre.
Slika 3. – Tjelesna aktivnost u paru
Slika 4. – Jesenski dan u parku
Socioemocionalnim razvojem i razvojem ličnosti djeca su stekla svijest o vlastitom identitetu
i samopoštovanju. Zadovoljene su osnovne emocionalne potrebe djece. Kod pojedine djece
vidljiva je izrazita senzibilnost za potrebe druge djece. Uočen je veliki napredak u kontroli,
intenzitetu i trajanju emocija kod novo upisane djece te djece koja su polaznici vrtića od
prošle pedagoške godine.
Sva djeca se samostalno oblače i skidaju, ali im je potrebna pomoć kod vezanja vezica i
zakopčavanja. Djeca koja su savladala gore navedeno pomažu ostaloj djeci te na taj način
vježbaju različite načine spremnosti i samostalnosti.
Nakon iskazane potrebe odgajatelja na području kompetencija za rad s djecom s govornim
poteškoćama u suradnji sa stručnim suradnikom logopedom educirane su u radu s istima. U
suradnji s logopedom provodile su se glasovne vježbe za pojedinu djecu individualno, ali
također i unutar skupine prema zadanima vježbama od strane logopeda. Većina djeca je bila
uključena u logopedski tretman. Djeca uspješno komuniciraju, razumiju pročitani tekst te ga
prepričavaju. U skupini borave djeca s vrlo bogatim rječnikom koji se očituje i u scenskom
izražavanju. Djeca su usvajala predčitalačke vještine koje su uključivale glasovnu analizu i
sintezu, čitanje slika, usvajanje stihova u rimu, dramatizaciju.
Prema uočenim potrebama pojedine djece formiran je glazbeni centar obogaćen glazbenim
instrumentima koji su nastali u suradnji s djecom. Djeca su imala mogućnost upoznavanja s
glazbenim pismom (note, notno crtovlje). U glazbenim aktivnost rado sudjeluju sva djeca, a
naročito uz pokrete i etno glazbu, klasičnu glazbu te dječje pjesmice. Djeca se izražavaju
pomoću svih likovnih tehnika, a posebice prirodnim i pedagoški neoblikovanim materijalima,
modeliranjem, crtanjem, slikanjem, vezenjem te kolažiranjem.
Slike 5. i 6. – Likovne aktivnosti djece
Osim redovnog programa u skupini „Zvončići“ provodio se Program obogaćen katoličkim
vjerskim odgojem. Nastojalo se senzibilizirati djecu u njihovu duhovnu dimenziju koja ih čini
osjetljivim za otkrivanje, primanje i oblikovanje njihovog života u odnosu prema sebi,
drugima te na poseban način prema Bogu. Program se provodio situacijski spontano i
nepredviđeno prateći potrebe i osjećaje djece te planski i predviđeno liturgijsko vrijeme,
blagdane ističući njihovo autentično, a ne sekularizirano značenje ( Svi sveti, Došašće, Božić,
Svijećnica, Dan očeva, Korizma, Uskrs, Majčin dan, Tijelovo ).
Slike 7. i 8. – Tijelovo
Putem projekta, u mjesecu svibnju, nakon obilježavanja Dana obitelji nastao je projekt „Moja
obitelj“. Projekt je planiran, ali nije u cijelosti realiziran te je predviđeno da se nastavi iduće
pedagoške godine. Putem projekta nastojalo se obitelj uključiti u rad i život skupine
istražujući genealogiju, podrijetlo svoje obitelji ističući važnost obitelji u svakodnevnom
životu. Nastojalo se kod djece potaknuti osjećaj pripadnosti i razvoj emocionalne sigurnosti i
pozitivne slike o sebi.
Slike 8 i 9 – projekt „Obitelj“ ( posjet obitelji Pigac )
Izvješće pripremile:
Agneza Mihac, odgajatelj predškolske djece i odgojiteljica u vjeri
Stjepana Sokač,stručna prvostupnica predškolskog odgoja i odgojiteljica u vjeri
Realizacija programa rada s djecom u trećoj, četvrtoj, petoj i šestoj godini života
VJERSKA SKUPINA „VRAPČIĆI“ PO CIRKOVLJAN
Skupina „Vrapčići“ je mješovita skupina djece koju polaze djeca od dvije do sedme godine
života. Na početku pedagoške godine skupina se sastoji od 25-ero djece, a u ožujku 2016.
dolazi novoupisana djevojčica pa godinu završavamo sa 26-ero djece. Prema dobi djece
skupinu možemo podijeliti ovako: petero djece od tri godine, troje djece od četiri godine,
osmero djece od pet godina, osmero djece od šest godina te dvoje djece od sedam godina.
Prema spolnosti skupinu možemo podijeliti na četrnaest djevojčica i dvanaest dječaka. Od
početka godine dvanaestero djece su predškolci, od kojih je pet djevojčica i sedam dječaka.
Tijekom pedagoške godine roditelji dvojice dječaka traže odgodu za školu koja je prihvaćena
od strane stručnog tima (doktor školske medicine, pedagog, logoped), pa u školu odlazi
desetero predškolaca. Vrtić u Cirkovljanu pruža mogućnost desetsatnog boravka djece u
skupini, a u dogovoru sa roditeljima, na prvom roditeljskom sastanku određeno je radno
vrijeme vrtića, a to je ove godine bilo od 6.30 sati do 16.30 sati. Uvijek postoji mogućnost
promjene ako bi za to bila potreba roditelja. Organizacija rada u skupini je prilagođena
potrebama djece s obzirom da je skupina mješovita pa tako pojedina djeca imaju potrebu za
spavanjem što im je i omogućeno. Ove godine je to bilo petero djece u dobi od tri i četiri
godine ,a prema potrebi odmaralo se još nekoliko djece, ali ne svakodnevno. Tijekom godine
dvoje djece od tri godine se odvikavalo od pelena, u dogovoru sa roditeljima. Odvikavanje je
prošlo brzo i uspješno jer su djeca već zaista bila spremna na ovaj korak. Nekoliko djece je
zatražilo privremeni ispis zbog bolesti-operacije mandula, opracija kile(bruha), a tijekom
godine djeca su bolovala najviše od bolesti dišnog sustava, a kao skupinu nas je zahvatila
crijevna viroza koju su imala gotova sva djeca. U skupini su se pojavile uši u kosi kod dvoje
djece, no dalje se nisu širile. Adaptacija novoupisane djece prošla je bez većih problema, bile
su to oscilacije i promjene u ponašanju, cviljenje, grizenje, odbijanje hrane no u tom periodu
odgajatelji su se posvetili djeci i njihovim potrebama pa adaptacija zaista nije dugo trajala.
Cijele godine je u skupini boravio i odgajatelj –pripravnik (zbog većeg broja djece i
specifičnosti rada u mješovitoj skupini) čija je pomoć pridonijela boljem i kvalitetnijem radu
u skupini. Razvoj djece pratimo kroz sva razvojna područja-tjelesni i psihomotorni razvoj,
socioemocionalni razvoj i razvoj ličnosti, spoznajni razvoj, govorni razvoj, kreativni i
stvaralački razvoj. Svako dijete promatramo individualno, a sve rezultate bilježimo u
individualne i razvojne mape djeteta. Ove pedagoške godine smo kao odgajatelji imali stručno
usavršavanje na temu „Razvojne mape djece“ pa su nam nova znanja pridonijela kvalitetnijem
vođenju razvojnih mapa, a samim time i boljem zapažanju djeteta. Razvojne mape nam služe,
osim što pratimo razvoj djeteta, kao pomagalo prilikom individualnih razgovora sa roditeljima
gdje odgajatelj ima digitalne i pismene zapise o razvoju djeteta te na taj način uočavamo
eventualna odstupanja ili pak potencijale koje vrijedi istaknuti. Zajedničkim razgovorom
dolazimo do kreativnih rješenja i zaključaka te na taj način pomažemo djetetu u njegovu
razvoju. Osim kroz individualne razgovore roditelje informiramo i putem oglasne ploče,
roditeljskih sastanaka te svakodnevnih razgovora. Brigu o kuhinji vodi školska kuharica OŠ
Cirkovljan koja se prilagođava vrtićkome jelovniku te maksimalno surađuje sa odgajateljima.
Ove godine jedno dijete je imalo posebnu prehranu zbog alergije na određenu hranu pa je
tome djetetu prehrana svakodnevno prilagođena. Brigu o dvorištu i tehničkim stvarima vode
odgajatelji i domar dječjeg vrtića ,a poslove i zadaće oko pospremanja vrtića ove godine je
imala služba „PRE-KOM“. I dalje se nadamo lijepoj i uspješnoj suradnji sa svim djelatnicima
našeg vrtića.
VREDNOVANJE OSTVARIVANJA RAZVOJNIH ZADAĆA
Tjelesni i psihomotorni razvoj
Tjelesni i psihomotorni razvoj djece pratimo kroz cijelu godinu. Rezultate bilježimo u
razvojne mape u tablice namijenjene ovom aspektu. Antropometrijsko mjerenje provodimo
dva puta godišnje te uspoređujemo rezultate. Tjelesni razvoj pratimo kroz grubu i finu
motoriku djece s obzirom na dob,kroz grafomotoričke vještine, a bilježimo i rezultate
određenih tjelesnih disciplina kao što su: trčanje, skok u dalj, bacanje loptice te vještine sa
loptom, a to su ujedno i discipline u kojima se predškolci svake godine natječu na dječjoj
olimpijadi u Čakovcu. Svakodnevno zadovoljavamo dječje potrebe za kretanjem boravkom u
dvorištu, šetnjama, tjelovježbama na terasi i u sobi dnevnog boravka, prakticiramo dječji
aerobik uz glazbu te koristimo i razna pomagala u vježbanju (loptice, spužvasti mlatići,
penjalice, strunjače, kolutovi, čunjevi). Tjelesne aktivnosti provodimo i kroz osmišljene
poligone za vježbanje, natjecateljske igre i igre na otvorenome. Osnovne zadaće su nam bile
da zadovoljimo osnovnu potrebu djece za kretanjem i socijalizacijom, da utječemo na tjelesnu
snagu djece, da utječemo na koordinaciju i ravnotežu, da utječemo na zdravlje i sigurnost
djece potičući uobičajene higijenske navike, pokazujući kako se ponašati u otvorenim i
zatvorenim prostorima, ali i poticati djecu na međusobno pomaganje i suradnju s obzirom da
smo mješovita skupina. Posebnu pažnju i motorički razvoj posvetile smo dječaku od tri
godine, djevojčici od četiri godine te dječaku od pet godina kod kojih je prisutna određena
nesigurnost u svoje sposobnosti, slabije razvijena koordinacija pokreta te traženje pomoći
odgajatelja ili starije djece kod obavljanja pojedinih zadaća.
Na nivou skupine obilježeni je Hrvatski olimpijski dan, oblačenjem bijelih majica te posjetom
kineziologa (M.B.) našoj skupini koji je stručno osmislio sat tjelesnih aktivnosti na
otvorenome s obzirom da je bilo sunčano i toplo vrijeme. Aktivnostima su se pridružila i
djeca iz osnovne škole Cirkovljan pa smo proveli dan u zajedničkom druženju. Predškolci su
se trudili da zadovolje rezultate u disciplinama za dječju olimpijadu, ove godine su dvoje
predškolaca bili na Olimpijskom festivalu dječjih vrtića Međimurske županije u Čakovcu.
Natjecali su se u disciplini skok u dalj s mjesta.
slika 1-kineziolog na dvorištu vrtića
Socioemocionalni razvoj i razvoj ličnosti
Tijekom cijele godine trudimo se i potičemo djecu na suradnju i međusobno pomaganje u
svim segmentima jer smo mješovita skupina i kao takva nastojimo da djeca uče jedna od
drugih, da poštuju sve bez obzira na dob te nastojimo stvoriti atmosferu koja će uroditi
sretnom i zadovoljnom djecom, odgajateljima i roditeljima te okolinom. Ove godine su nam
osnovne zadaće bile da potičemo svijest o vlastitom identitetu i samopoštovanje, pozitivan
pristup prema sebi i drugima, poticanje samopouzdanja i samostalnosti, iskazivanje osjećaja
na prikladan način, sudjelovanje u grupnim aktivnostima i interakciji s drugom djecom,
pokazivanje empatije, razumijevanje različitosti, preuzimanje odgovornosti te korištenje
kompromisa i rasprava pri rješavanja problema. Ove zadaće nastojale smo zadovoljiti kroz
pravila u skupini koja smo zajedno sa djecom osmislile i napisale, kroz uvježbavanje
određenih vještina, kroz razgovore i poticajnih igara o osjećajima, kroz ohrabrivanja djece i
uvođenja u aktivnosti, dopuštanja djeci da iznose svoje ideje i misli, prihvaćanja alternativa,
kroz dijeljenje igračaka i slično. Kod neke djece je još uvijek potrebna kontrola emocija,
razgovor o ponašanju, pravilno izražavanje osjećaja jer još uvijek nemaju kontrolu te često
ulaze u sukobe koji su nerijetko završavali fizičkim obračunom ili nemogućnošću
samostalnog rješavanja problema - iako su to bili dječaci od pet i šest godina. Kroz razgovore
i preusmjeravanje ponašanja u pozitivnome smjeru te pružanjem pozitivnih primjera od
strane odgajatelja i djece rješavale smo ovakve probleme. Djeca mlađe dobne skupine,
trogodišnjaci nose svoje medvjediće koji su im potrebni za spavanje, ali i kao prijelazni objekt
u fazi adaptacije. Dvoje trogodišnjaka još uvijek ima dudu varalicu ,a na individualnome
razgovoru sa roditeljima savjetovale smo odvikavanje. Djevojčica od tri godine do kraja
pedagoške godine nosi sa sobom nekoliko stvari od kuće i veoma joj se teško bilo odvojiti od
njih pa smo postepeno smanjivale broj stvari kako bi što bezbolnije riješile ovaj problem. U
dogovoru sa djecom oformile smo dva kutića za smirenje i mirnu igru koji su djeca često
koristila, bilo da se malo osamostale, sakriju ili pak smire od nepoželjnog ponašanja .Djeca su
se u globalu držala zajedničkih dogovora u skupini, a velika pomoć u tome je bila dosljednost
odgajatelja, ali i same djece.
Spoznajni razvoj
Osnovne zadaće spoznajnog razvoja ove godine bile su: motivacija i rješavanje problema kroz
istraživanje, proučavanje problema, postavljanje pitanja o svijetu, događajima i stvarima, kroz
primjenjivanje podataka i iskustava u novom kontekstu, kroz planiranje kako ostvariti zadatak
i predvidjeti slijed aktivnosti. Mlađu dobnu skupinu djece poticale smo na pokazivanje općeg
znanja prilikom imenovanja boja,poznavanja predmeta iz okoline, pričama o svojoj kući,
školi, prodavaonici, crkvi i sličnim objektima u zajednici, zatim kroz objašnjavanja osnovnih
pojmova vezanih za zanimanja u zajednici te smo odgovore često tražili iz različitih izvora i
na različitim mjestima. Za vrijeme popodnevnog odmora kada mlađa djeca spavaju koristile
smo smirenost skupine te kod predškolaca poticale sposobnosti i vještine koje bi trebale
posjedovati pri upisu za školu. Tako smo pratile njihov razvoj kroz grafomotoričke vještine,
znanje o prostornim odnosima, vremenskim odnosima, numeričkom poimanju, bojama,
samostalnosti te predčitalačkim vještinama. Njihove rezultate smo bilježile u razvojne mape
te prilikom individualnih razgovora sa roditeljima uspoređivale njihov napredak. Tako smo
više pažnje usmjerile na pravilno držanje olovke u ruci kod jednog dječaka i jedne djevojčice,
kod jednog dječaka smo poticale koncentraciju i pažnju različitim aktivnostima tipa stolnih
igara, rješavanja zadataka na kreativan način te koristeći kratke pauze i odmor ne bi li završio
zadani zadatak do kraja. Dvojica dječaka i jedna djevojčica, predškolci, savladali su vezanje
vezica na cipelama pa su tijekom svibnja i lipnja intenzivno pomagali i učili prijatelje kako
vezati vezice,što nam je bio krasan primjer suradničkog odnosa među djecom. Od dvanaestero
predškolaca deset ih kreće u školu, dok su dvojici dječaka odgodili školu na zahtjev roditelja.
Kod petogodišnjeg dječaka poticale smo igre i aktivnosti sa bojama jer nije usvojio taj
segment, s obzirom na njegovu dob. Djeca mlađe dobne skupine pokazivala su interes za
istraživačke aktivnosti tijekom cijele godine te su uživala u igrama vodom, pijeskom,
kinetičkim pijeskom, obojanom rižom te modeliranju plastelinom. Pri tome su koristila
posudice različitih oblika, veličina, otvora, boja pa su spontano dolazila do novih zaključaka i
iskustava.
slika 2-predškolci rješavaju radne listove
Govor, izražavanje, komunikacija, stvaralaštvo
Razvojne zadaće u ovome segmentu su nam bile: kod predškolaca pravilno izgovaranje svih
glasova ,iako je njima dozvoljeno umekšano izgovaranje zbog ispadanja mliječnih zubi,zatim
pravilno gramatičko izražavanje, upotrebljavanje prijedloga te definiranje jednostavnih
pojmova, verbalno iskazivanje po čemu se nešto razlikuje, svrstavanje objekata u skupine te
prepričavanje kraćih događaja, zatim savladavanje predčitalačkih vještina, glasovna analiza i
sinteza, poznavanje rime te poznavanje simbola slova i brojki. Predškolci su svi savladali ove
zadaće, neki ranije neki kasnije no završetkom godine se svi izjednačuju. Od velike pomoći
bili su nam ovogodišnji radni listovi koji su bili kreativnog tipa, poticali finu motoriku i
koncentraciju kod djece te samostalnost kod izvođenja zadataka. Svakom djetetu smo
pristupale individualno te prakticirale rad u manjim skupinama. Na početku godine sva su
djeca bila na obradi kod logopedinje što je rezultiralo da devetero djece odlazi na tretmane.
slika 3-poticanje kreativnosti i fine motorike
Zbog odlaska naše logopedinje na drugo radno mjesto vrtić ostaje bez logopeda pa smo
roditeljima predložile da nastave sa tretmanima kod drugog logopeda putem uputnice doktora
opće prakse ili pak kod privatnog logopeda, što je u našoj skupini realiziralo troje roditelja.
Osim ovih razvojnih zadaća poticale smo i zanimanje za kreativnost putem različitih
područja: glazbe, umjetnosti ,pokreta, kombiniranjem stvari na novi način. Tako smo izradili
mnoštvo raznih instrumenata - zvečkice, bubnjevi, tamburini, frulice, gitare, ksilofoni koje
smo koristile u glazbenim aktivnostima te tako poticale i smisao za ritam i glazbu. Predškolci
predvođeni jednim dječakom često su izrađivali lutke od papira na razne teme pa smo im
pomogle i poticale ih tako da smo zajedno zavezali veliko platno te su oni nakon završetka
svojih likovnih aktivnosti priredili predstave za cijelu skupinu. Bili su veoma ponosni. Djeci
je ponuđen velik i maštovit poticaj u likovnom centru pa su svakodnevno mogli sami birati
ono što ih trenutno zanima. Kod trogodišnje djevojčice i četverogodišnje primijećen je velik
napredak u crtežu - bogat detaljima, zapažanjima, što je i zabilježeno u njihove razvojne
mape.
slika 4-istraživanje različitih materijala putem dodira,opipa
Organizacijski i materijalni uvjeti za ostvarivanje razvojnih zadaća
Ove godine nadopunili smo didaktiku, stolno-manipulativne igre. Dobili smo mnogo
društvenih igara, puzzli (vrtić i roditelji) ali su i odgajatelji kroz cijelu godinu izrađivali
didaktiku. Roditelji tijekom cijele godine nose pedagoški neoblikovani materijal, sakupljaju i
donose razne posudice i stvari kojima nadopunjujemo naše centre aktivnosti. Ove godine smo
započele sa vjerskim odgojem u skupini pa smo formirale i novi kutić, a tijekom godine
mijenjamo kutiće s obzirom na dječje potrebe i interese koje stalno pratimo te na taj način
pridonosimo boljem i kvalitetnijem radu. U suradnji sa ravnateljicom i roditeljima zasadili
smo nova drveća na našem dvorištu koja će nam u budućnosti donijeti prijeko potreban hlad
koji nam itekako nedostaje za vrijeme ljetnih mjeseci.
Vjerski program u našoj skupini
U organizaciji katehetskoga instituta KBF-a, provodi se osposobljavanje odgajatelja u
predškolskim ustanovama, a na kraju takva dopunskog religijskog - pedagoškog studija
dobiva se potvrda za izvođenje vjerskoga odgoja u pred. ustanovi. S obzirom da su odgajatelji
u našoj skupini vjerskog svjetonazora te imaju završeni studij, na roditeljskom sastanku je
prezentiran primjer vjerskog odgoja u vrtićima te im je ponuđeni vjerski program koji će se
integrirati u naš postojeći plan i program rada s djecom. Roditeljima se ideja svidjela te su
prihvatili vjerski program pa smo ove pedagoške godine započele sa vjerskim odgojem u
našoj skupini. Vjerski odgoj potiče na širenje ljubavi, iskrenosti, pažnje, povjerenja,
odgovornosti, tolerancije i pravednosti te širi dobre međuljudske odnose. Vjerska skupina nije
molitvena zajednica već mjesto gdje djeca uče rasti u dobroti i ljubavi,sve se odvija kroz igru,
pjesmu priču, djecu se ne poučava i ne uči.
Tematski sadržaji vjerskog odgoja prate postojeći plan i program, a sastoje se od:
I Doček i prihvaćanje djece
II Stvoreni svijet i stvaranje u njemu (dani kruha,misijske nedjelje)
III Kraljevstvo Božje - Blagdan Svi Sveti
IV Božić –radost, obitelj
V Isusovo djetinjstvo i život
VI Otkrivanje tajne života
VII U znaku vode i svjetla - Uskrs
VIII Majka - majka zemlja, majka Isusova, naša majka
IX Moja kršćanska zajednica - Crkva
Vjerski program je lijepo zaživio u našoj skupini, djeca i roditelji ga prihvaćaju te vole
sudjelovati u svim aktivnostima ovog tipa, a mi odgajatelji dobivamo pozitivne povratne
informacije. Surađujemo sa Župnom crkvom te sa velečasnim Antunom i Karlom, a kao
skupina imali smo dva nastupa u Crkvi Svetog Lovre u Cirkovljanu.
1) 26.12.2015.“ Stjepanovo“ - nastup povodom Božića - pjesmica Maleni, te stih
Betlehemsko čudo
2) 08.05.2016. “Majčin dan „ - pjesmica Cvijeće za Mariju te stih Moja majka
slika 5-nastup u Crkvi povodom Božića,“Stjepanovo“
slika 6-blagoslov kruha u našoj skupini
U našoj skupini su obilježeni „Dani kruha“ blagoslovom kolača koje smo kao skupina
zajedno ispekli, a blagoslovio ih je velečasni Karlo Šimek. Svake godine u suradnji sa
roditeljima sakupljamo igračke, plišane medvjediće, slikovnice i slično od kojih zajedno sa
djecom pripremimo poklone te zamotamo te tako pripremljene poklone darujemo u Caritas
koji onda poklone proslijedi djeci kojoj je potrebno. Ovo je način na koji senzibiliramo djecu i
roditelje te u božićno vrijeme razveselimo nekoga kome je to potrebno,a i djeca uče dijeliti,
poklanjati i imati priliku učiti o različitosti.
Nadamo se da će se vjerski odgoj i dalje provoditi u našoj skupini.
slika 7-darovi za Caritas
Rad na projektu „Moje tijelo“
Ove pedagoške godine nastavile smo sa započetim radom na projektu „Moje tijelo“. Cilj
ovog projekta je bio omogućiti djeci vlastitim djelovanjem, istraživanjem, konstruiranjem
znanja, spoznajom da pomoću različitih slikovnih materijala, enciklopedija, plakata, bogatom
ponudom materijala, simboličkim igrama, posjetama te kroz razne vrste izražavanja što bolje
upoznaju ljudsko tijelo, a samim time razviju i samospoznaju i svijest o vlastitom postojanju.
Ideja je nastala sponatano nakon aktivnosti u kojoj su djeca promatrala sebe i počela
postavljati niz pitanja vezanih uz ljudsko tijelo. Zajedničkim djelovanjem odgajatelja, djece,
roditelja, ambulante, formirali smo kutiće liječnika i hitne pomoći te stvorili bogato i
materijalno poticajno okruženje za istraživanje. Plan projekta je istraživanje djece, likovno
izražavanje, glazbeno izražavanje i aktivnosti s pokretom te stolno - manipulativne igre.
Zadaci projekta su saznanja o dijelovima tijela i mjestu gdje se nalaze pojedini organi,
uočavanje razlika između muškog i ženskog tijela, usvajanje novih pojmova te obogaćivanje
vokabulara. Tijekom provođenja aktivnosti različitim posjetama u našoj skupini obogaćivale
smo dječja iskustva te na taj način poticale daljnji dječji interes na ovu temu.
Tako su našu skupinu posjetili:
1) medicinska sestra - Silvija Pigac
2) stomatolog - Dijana Režek
3) kineziolog - Mario Bauer
4) doktor, laborant - Maja Židov
Posjete su bile veoma zanimljive, poučne, proširile su dječja znanja i iskustva. Jedna od
takvih je bila i posjeta doktorice - laborantice Maje Židov, koja je djecu upoznala sa virusima
i bakterijama putem poticajne priče, pokuse sa vodom te plišanim lutkama bakterija i virusa,
što je djecu posebno oduševilo te su nakon aktivnosti svoje doživljaje izrazili putem crteža te
modeliranjem gline i plastelina.
slika 8-doktorica-laborant u našoj skupini
slika 9-modeliranje nakon čitanja priče i nakon aktivnosti o virusima i bakterijama
Suradnja sa roditeljima
Roditeljski sastanci
Ove godine realizirale smo četiri roditeljska sastanka. Roditelji se u velikom broju odazovu, a
svoje odsustvo opravdaju ili najave dan ranije.
1. Roditeljski sastanak - 28.08.2015.
Teme - organizacija rada u skupini, adaptacija djece, informacije roditeljima, upitnici za
vjerski odgoj, ostalo
2. Roditeljski sastanak - 03.12.2015.
Teme - Sveti Nikola, Božićna priredba, bolesti u vrtiću
3. Roditeljski sastanak - 10.02.2016.
Teme - izlet, spremnost za školu, ljetovanje, nastup u Crkvi
4.Roditeljski sastanak - 11.05.2016.
Teme - dječja olimpijada, obiteljski dan, izlet, završna svečanost
Individualni razgovori
Na svakom individualnom razgovoru prisutna su oba odgajatelja, ove pedagoške godine tri
odgajatelja. Zajedno se pripremamo tako da za dijete napravimo cjelokupnu sliku temeljenu
na svim razvojnim fazama djeteta, našim zabilješkama, promatranjem te bilježenjem u
razvojne mape djeteta. Kod predškolaca promatramo spremnost za školu, socio-emocionalnu
te sposobnosti i vještine koje dijete treba posjedovati pri upisu u školu. Roditelji ostale djece
zanimali su se oko pitanja vezanih o adaptaciji, ponašanju u vrtiću, govornim problemima te
odvikavanju od pelena. Kroz godinu smo realizirale devetnaest individualnih razgovora.
Odazvalo se deset roditelja predškolaca, četiri roditelja petogodišnjaka, dva roditelja
četverogodišnjaka te tri roditelja trogodišnjaka.
Radionica sa roditeljima je održana jednom, povodom maškara. Odazvalo se petnaest roditelja
te smo zajedničkim radom izradili kostime za maškare, a to su ove godine bili prometni
znakovi.
Našu skupinu posjetio je tata Slavko Mikec. Gospodin Slavko je održao djeci zanimljivo
predavanje o starim novčanicama i kovanicama te donio zbirku svojih poštanskih maraka te
novaca. Djeci je ovo bilo veoma zanimljivo i poučno druženje, povodom Dana Očeva.
slika 10-tata Slavko u našoj skupini
Kroz pedagošku godinu i mi smo posjetili nekoliko obitelji:
1) obitelj Horvat - voćnjak jabuka 20.10.2015.
2) obitelj Pigac - berba grožđa 15.09.2015.
3) obitelj Mužanić - farma pilića 04.11.2015.
4) obitelj Horvat - frizerski salon 09.11.2015.
5) obitelj Krušelj - razgledavanje ptica, papiga, domaćih životinja 20.06.2016.
6) obitelj Patafta - zajedničko druženje 27.06.2016.
7) obitelj Bermanec - farma krava, domaće životinje, proizvodnja mlijeka
Obiteljski dan smo ove godine proveli kod obitelji Turek koja nas je jako lijepo primila i
omogućila zanimljiv sadržaj djeci. Bilo je tu svega: trampolin, igrala u dvorištu, kućni
ljubimci, pješčanik, motorizacija - traktor, prikolica te naravno neizostavan dječji osmijeh.
slika 11-obiteljski dan kod obitelji Turek
Početak pedagoške godine obilježili smo zajedničkim druženjem roditelja i djece na jesenskoj
svečanosti održanoj u našoj skupini, a završetak pedagoške godine i oproštaj od naših
predškolaca obilježili smo na završnoj svečanosti održanoj u našoj skupini.
slika 12. Jesenska svečanost
Slika 13. Završna svečanost
- scenski igrokaz „Plesna haljina žutog maslačka“, pjesmica „Doviđenja“, zajednička igra i
druženje na dvorištu
Suradnja sa Osnovnom školom Cirkovljan
I ove godine smo sudjelovali na božićnoj priredbi OŠ Cirkovljan koja se održala u
Vatrogasnom domu Cirkovljan. Djeca su izvela plesnu koreografiju na pjesmu „Božić“, a
nakon priredbe slijedila je podjela darova Djeda Božićnjaka.
Naši predškolci su posjetili OŠ Cirkovljan te upoznali svoju buduću učiteljicu i razred te
proveli jedan školski sat u školi.
Slika 13-posjet predškolaca OŠ Cirkovljan
Predstave u našoj skupini
1) Lutkarska predstava „Tri mačke“ u našoj skupini
2) Lutkarska predstava „Igre na vodi“ u skupini „Zvjezdice“ u Draškovcu
3) Lutkarska predstava „Dobro se dobrim vraća“ u našoj skupini
4) Lutkarska predstava „Božićna medalja za dobrotu“ u našoj skupini
Povodom svjetskog dana štednje posjetili smo PBZ banku u Prelogu te isti dan posjetili i
postolara te poštu u Prelogu. Prijevoz nam je bio osiguran autobusom(Vectum).
Završni izlet
Ove godine realizirale smo izlet sa djecom u Jastrebarsko, sa skupinom „Mravići“ iz
Preloga. Oduševila nas je veoma bogata i sadržajna ponuda u kojoj su djeca imala priliku
upoznati Jasku - takozvano Jastrebarsko, čuti povijest dvorca Erdody te razgledati perivoj
dvorca. Nakon toga slijedilo je razgledavanje bajkovitog posjeda te uređenih prostorija u
njemu:damska i lovačka soba, kuhinja, starinske igračke te soba za bal prepuna kostima za
djevojčice i dječake. Djeca su slušala edukativne priče, odjenula kostime te zaplesala pravi
balski ples. Zatim je slijedio ručak u tri slijeda uz poslugu te nakon toga zabavne i edukativne
igre uz animatore. Bilo je to jedno neponovljivo iskustvo za djecu, ali i za nas odgajatelje.
Pratilo nas je lijepo i sunčano vrijeme pa smo zaista prekrasno proveli naš završni izlet.
Slika 14-dječaci poput pravih vitezova
Slika 15-djevojčice poput pravih dama
Slika 16-zajednička fotografija djece iz skupine „Vrapčići“ i „Mravići“
Izvješće pripremili:
Ivana Crnčec-Mati, prof. predškolskog odgoja
Marija Kočet, stručna prvostupnica predškolskog odgoja i odgojiteljica u vjeri
Ivana Pavlic, sveučilišna prvostupnica-odgojiteljica djece rane i predškolske dobi
10. REALIZACIJA PROGRAMA ZA DJECU S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
10.1. Program za djecu predškolske dobi s elementima autizma
Realizacija programa rada s djecom u petoj, šestoj sedmoj godini života
SKUPINA „MEĐIMURSKE ISKRICE“
Posebnu skupinu za djecu s poremećajima iz spektra autizma i komunikacijskim teškoćama u
područnom odjeljenju Draškovec, od samog početka pedagoške godine polazilo je osmero
djece. Djelovali smo u dvije grupe, poštivajući prethodnu formaciju grupa te kronološku dob
djece, a novoupisano dijete polazilo je skupinu u kojoj se nalazilo slobodno mjesto.
U mlađoj grupi bila je zastupljena kronološka dob (u početku pedagoške godine) od 4 do 5,
dok je u starijoj zastupljena kronološka dob od 4 do 6. Prva je grupa polazila skupinu
ponedjeljkom i utorkom, dok je druga grupa dolazila četvrtkom i petkom. Srijedom su se
grupe rotirale, čime smo osigurali ravnomjernost u broju boravaka u skupini. Budući da
djelujemo prema modelu djelomične integracije, neka djeca su ostatak tjedna provodila u
redovnim vrtićima u svojoj lokalnoj sredini. Početkom ove pedagoške godine, na području
Međimurske županije osnovan je savez „Prvi korak“ koji je omogućio pomagače djeci u
redovnim vrtićima. Dječji vrtić „Fijolica“ uspostavio je suradnju sa savezom te su pomagači
hospitirali jedan dan u našoj skupini. Cilj jednodnevne hospitacije bio je da pomagač dobije
informacije o djetetu od stručnjaka koji s njim rade duže razdoblje, što bi doprinijelo
kvalitetnijem pružanju podrške u redovnom vrtiću. Razmjenu iskustva pomagači su ocijenili
korisnom. Jedno dijete, nije polazilo redovni vrtić.
Djelovanje kroz godinu temeljilo se na strukturiranim aktivnostima koje su uključivale:
jutarnje okupljanje i igru, doručak, jutarnji krug, individualni edukacijsko-rehabilitacijski rad,
grupni rad kroz likovno-manipulativne aktivnosti, boravak na zraku, ručak, održavanje osobne
higijene te slobodnu igru. Svakom djetetu osiguran je dnevni raspored aktivnosti koji
omogućuje predviđanje i sigurnost, uspješnost te osigurava vizualnu podršku (TEACCH). U
našoj smo sobi osigurali jasno istaknute zone koje pridonose strukturi i organizaciji prostora
te lakšem snalaženju u njemu. U prostoru za individualni rad osigurano je minimalno
ometajućih čimbenika kako bi djeca lakše usmjeravala pažnju na aktivnosti. Prostor za grupni
rad također je prilagođen manjoj grupi te se ujedno koristi za obroke. „Meki kutić“
omogućuje poticanje senzorne integracije te motoričko-perceptivni razvoj. Druženje s djecom
iz redovne skupine „Zvjezdice“ nastojali smo ostvariti kroz zajedničke šetnje, zajednička
druženja u sobama, na predstavama, na dvorištu i sl. Proslavili smo rođendane djece.
Tijekom ove pedagoške godine gledali smo predstave Dobro se dobrim vraća, Tri mačke,
Božićna medalja za dobrotu te Igre na vodi. Sve predstave gledali smo u našem vrtiću u
susjednoj sobi sa Zvjezdicama. I ove godine posjetio nas je Djed Božićnjak te nam podijelio
darove što smo opet iskoristili kao zajedničko druženje. U vrtiću su nas posjetili policajci koji
su kroz interaktivno predavanje pokušali djeci približiti osnovna pravila prometa. Organizirali
smo druženja u igraonici Alex te izlet u Varaždin gdje koji je uključivao posjet Muzeju
kukaca, odlazak na sladoled i druženje u parkiću.
Održana je suradnja s roditeljima. Putem individualnih razgovora te roditeljskog sastanka
razmjenjivali smo informacije i iskustva kojima smo utjecali na kvalitetu odnosa s djetetom.
Individualni razgovori u početku su se provodili prema unaprijed određenom rasporedu, dok
su kasnije roditelji koji su imali potrebu, inicirali razgovor sa stručnjakom.
Dječak, 5 g. nastavio je polaziti DV Čakovec uz podršku pomagača koji je ostao
nepromijenjen u odnosu na prethodnu godinu. Veliki napredak ostvaren je na području
ekspresivnog i receptivnog jezika. Dijete uz engleski jezik koristi i hrvatski. Jezik koristi
spontano u komunikacijske, imperativne svrhe. Razvio je fleksibilnost pri prijelazu iz jedne
aktivnosti na drugu pa je tako često pravovremeno odgovarao na verbalne upute bez pružanja
otpora. Napredak je vidljiv na području imitacije što je vidljivo u vođenim aktivnostima, kao i
u samostalnom izvođenju usvojenih sadržaja (npr. pjevanje pjesmica, slikopriče). Usvojio je
elemente osnovnih kategorija. Dopuštao je uključivanje u njegovu igru, kao i blago remećenje
u uključivanje odrasle osobe. Dijete nije ostvarilo prisniji odnos s vršnjacima u skupini, dok je
s odgajateljima zadržao topao odnos. Kroz godinu su bile prisutne oscilacije u suradnji.
Održane su socijalne vještine poput čekanja u redu, sjedenja na stolici, djelovanja u manjoj
grupi. Pažnju zadržava i usmjerava na nuđenim zadacima, no ista nije fleksibilna.
Djevojčica, 6.g. je uključena u DV Čakovec uz podršku pomagača. Tijekom godine bile su
naglašene promjene u suradnji kao i naglašena nepoželjna ponašanja što je nepovoljno
djelovalo na usvajanje novih vještina. Napredak je ostvaren na području fine motorike, kao i
kreativnosti u likovnom izražavanju. Dijete je ostvarilo napredak u ekspresivnom jeziku, što
se očituje u korištenju hrvatskih i engleskih riječi u imperativne i deklarativne svrhe.
Prepoznaje i imenuje pojmove različitih kategorija. Velik interes pokazivala je za pjesmice
koje je često pjevušila, a koje smo koristili u vođenim aktivnostima. Ostvarila je odnos s
dječakom u skupini s kojim je povremeno ostvarila zajedničku igru. Na području brige o sebi
potrebna je manja podrška (verbalne upute, fizičko vođenje nižeg intenziteta).
Dječak, 5 g. je nastavio polaziti DV Klinčec u Donjoj Dubravi. Ove pedagoške godine
djetetu su se izmijenila dva pomagača. Prva pomagačica pružala mu je podršku vrlo kratko
vrijeme, dok je druga pružala podršku ostatak godine. Dijete je samostalno tijekom hranjenja
te odlaska na toalet. Promjene u suradnji bile su prisutne u epizodama tijekom pedagoške
godine, što se očitovalo otežanom praćenju predviđenih aktivnosti. Usvojene geste koristio je
u komunikacijske svrhe te je komunicirao intencijski. Djetetova pažnja vrlo je lako otklonjiva
te su se nastojali stvoriti uvjeti sa što manje ometajućih čimbenika, kako bi se lakše
usredotočio na zadatak. Veselio se prijateljima u grupi, iako je manje vremena aktivno
provodio u igri s njima. Interesi su oskudni, no tipični za dob pa je tako spontano najčešće
birao puzzle. Lako je usvajao nove pjesmice kojima se veselio.
Dječak, 6.g. je ove pedagoške godine polazilo samo posebnu. Ostvaren je veliki napredak na
području komunikacije. Dijete komunicira intencijski, koristi govor kao jedino
komunikacijsko sredstvo. Rječnik je vrlo bogat, prisutno je brzo usvajanje novih pojmova.
Upotrebljava jezik u različite svrhe kao što su pozdravljanje, pružanje i traženje informacija,
zahtijevanje i slično. Prisutna agramatičnost (koju vrlo brzo korigira) i jezično razumijevanje.
Tijekom godine mijenjali su se interesi koji su uvijek bili atipični i intenzivni (npr.
zemljopisne karte, putokazi...). Usvojio je pisanje i čitanje velikih i malih slova i brojeva.
Stvorio je i održao odnose s prijateljima u grupi. Samostalan je u vještinama brige o sebi
(odlazak na toalet, pranje ruku, zubića, hranjenje...). Postignut je napredak u samokontroli
emocija. Igra je simbolička te bogatija. Motorički je mirniji u odnosu na razdoblje prošle
pedagoške godine.
Dječak, 7 g. je nastavio polaziti DV Žibeki uz podršku pomagačice koja ga u redovnom
vrtiću prati već drugu godinu. Slobodno vrijeme je teže organizirao, potrebna su bila
usmjeravanja i poticanja kako bi na svrhovit način koristio pojedine igračke. I dalje su mu u
području interesa sjemenke, čašice, kinetički pijesak, umetaljke i slagalice, rezanje škaricama.
Ostvario je napredak u slaganju puzzli od većeg broja dijelova. Napredovao je na području
imitacije te vokalne imitacije. Pojedine se glasove uz model i na nalog trudi oponašati.
Prisutne su česte stereotipne radnje manifestirane lupkanjem predmeta. Ostvaren prisniji
odnos s prijateljem u skupini kojem se povremeno spontano približava i inicira interakciju,
dok ju prihvaća uvijek. Na području vještine brige o sebi je samostalan uz povremena kratka
usmjeravanja. Na naloge ponekad odgovara u očekivanom vremenu, dok je povremeno
prisutna dulja vremenska odgoda. Postignuto je uspješnije nošenje u stresnim situacijama.
Dječak, 7 g. je uključen u DV Jelelnko u Domašincu uz podršku pomagača. Ostvaren je
napredak na području socijalnih vještina. Prisni odnos održan je s odgajateljima te s
prijateljem u grupi kojem je često spontano prilazio te ulazio u interakciju s njim. Postignut
veliki napredak na području ekspresivnog jezika. Dijete nekoliko riječi koristi u
komunikacijske, najčešće imperativne svrhe (npr. piti, papati, mama, Gaga...). Velik trud
ulaže u jezičnu proizvodnju. Vješt u bacanju i hvatanju lopte. Uključuje se u igre u kojima je
potrebna interakcija s djecom (npr. Igra kolo) te se tome vrlo veseli. Organizira vlastito
slobodno vrijeme različitim igrama koje izvodi na stereotipan način. Razina suradnje ove
godine varirala je, no nisu bila prisutna nepoželjna ponašanja jačeg intenziteta koja bi ga duže
vrijeme ometala u usvajanju novih sadržaja. Na području brige o sebi dijete je samostalno uz
manja verbalna usmjeravanja, a također je i pokazao interes za pružanje pomoći prijateljima.
Dječak, 7 .g. je uključen u DV Srčeko u Vratišincu uz podršku pomagača. Dijete je ostvarilo
velik napredak na području imitacije i hranjenja. Tijekom jutarnjeg okupljanja u krugu, počeo
je spontano imitirati u početku jednostavne pokrete ruku do složenijih, dok je kasnije
unaprijedio vještinu oponašanja pa je nekoliko puta čak vokalno imitirao. Također je velik
napredak ostvaren na području hranjenja. U odnosu na prethodna razdoblja, značajno je
povećao broj namirnica koje konzumira. Može bojati unutar zadanog okvira te pratiti zadanu
liniju. Odgovara na jednostavne naloge. Napredovao je na području vještina brige o sebi i to
obuvanju i izuvanju te mu je potrebna vrlo mala podrška u vidu finalne pomoći. Nuždu
obavlja na toaletu, no potrebno je vođenje. Velik interes pokazao je za listanjem knjiga te
promatranjem likova. Prihvaća uključivanje u aktivnost koja je područje njegovog interesa.
Komunikacija je intencijska, koristi naučene geste u imperativne svrhe.
Dječak, 5 g. je polazilo redovni vrtić uz podršku pomagača. Ostvaren je veći napredak na
području svakodnevnih vještina kao što je odlazak na toalet, pranje ruku, obuvanje i izuvanje.
Također, dijete konzumira mnogo veći broj namirnica u odnosu na početno razdoblje. Dijete
je ostvarilo napredak na području suradnje pa tako sve češće odgovara na manji broj
jednostavnih naloga, dok je odazivanje na ime rjeđe. Imperativne geste djelomično je usvojio
te ih ponekad koristi samostalno (situacije visoke motivacije), no češće uz podršku. Prisutno
intencijsko ponašanje, rjeđe intencijska komunikacija. Pokazuje velik interes za pjesmice,
veseli im se te imitira nekoliko pokreta. Naučio je djelovati u manjoj grupi te je usvojio
socijalne vještine poput čekanja na red, sjedenja na stolici. U igri prisutni elementi
istraživačke i funkcionalne igre. Pokazuje interes za vizualnim poticajima. Ostvaren je topao
odnos s odgajateljima u skupini.
Izvješće pripremile:
Monika Novak, mag.rehab.educ.
Katarina Lipić, stručna prvostupnica predškolskog odgoja,
(edukacija iz senzorno - integracijske pedagogije)