germanski jazik - vtor stranski -...
TRANSCRIPT
MINISTERSTVO ZA OBRAZOVANIE BIRO ZA RAZVOJ NA OBRAZOVANIETO
NASTAVNA PROGRAMA PO
GERMANSKI JAZIK (GIMNAZISKO OBRAZOVANIE)
VTOR STRANSKI JAZIK ZA I GODINA
Skopje, maj 2001
1
1. IDENTIFIKACIONI PODATOCI Nastavniot predmet germanski jazik, }e se izu~uva kako op{toobrazoven zadol`itelen predmet so nedelen fond od dva ~asa, odnosno so 72 ~asa godi{en fond.
2. CELI NA NASTAVNIOT PREDMET Celta na nastavata po germanski jazik kako, vtor stranski jazik, e da go podigne op{toobrazovnoto i kulturnoto nivo na u~enikot, da ja pro{iri mo`nosta za komunicirawe vo sekojdnevniot kontekst i da ja razvie li~nosta i kreativnosta na u~enikot. Poa|aj}i od ovaa cel, na krajot na prvata godina, u~enikot koj uspe{no go zavr{il ovoj predmet, treba da bide osposoben:
• da komunicira po pismen i usmen pat na germanski jazik vo ednostavni situacii od sekojdnevniot `ivot, razlikuvaj}i i primenuvaj}i gi: karakteristi~nite fonemi, akcentot, intonacijata, kako i komunikativnite modeli i jazi~nite elementi od germanskiot jazik;
• da se zdobie so odreden socio-lingvisti~ki fond na znaewa koj{to }e mu pomogne da vladee so razli~ni komunikativni situacii;
• da se zapoznae so kulturnite karakteristiki na Sojuzna Republika Germanija i drugite zemji i narodi od germanskoto jazi~no podra~je, {to }e go potpomogne sozdavaweto na me|ukulturnata razmena i tolerancija, kako i kriti~ka primena na znaewata;
• u~enikot so svojata sposobnost za komunicirawe na germanski jazik da bide podgotven za permanentno u~ewe i li~en razvoj niz interakcija so podra~jata nadvor od Makedonija;
• da bide podgotven za ponatamo{no obrazovanie vo instituciite na visokoto obrazovanie na profesionalno i nau~no pole;
2
• preku primenetata metodologija vo procesot na u~ewe na germanskiot jazik, da razvie op{ti, li~ni ve{tini kako {to se: re{avaweto problemi, sposobnosta za sorabotka, odgovornosta, prilagodlivosta i kreativnosta;
• da se razvie vo li~nost so poramnomeren razvoj na kongnitivnoto, psiho-motornoto i afektivnoto (emocionalnoto) odnesuvawe, {to e va`no za negovata uloga kako pozitiven, kriti~ki ~len na demokratsko op{testvo.
3. POTREBNI PRETHODNI ZNAEWA Za uspe{no sledewe i sovladuvawe na sodr`inite, odnosno za postignuvawe na zacrtanite celi, ne e neophodno u~enikot da poseduva predznaewa od germanskiot jazik, od pri~ini {to ova e Nastavna programa za po~eten kurs. 4. OBRAZOVEN PROCES
4.1. Procesot na u~ewe na germanskiot jazik, go so~inuvaat odreden broj komponenti za koi podolu e dadena lista na konkretni celi i na didakti~kite zabele{ki. Ovie komponenti se: slu{awe, zboruvawe, ~itawe, pi{uvawe, komunikativni modeli, gramatika, vokabular i kultura. Ovaa podelba e korisna vo smisla na toa koi komponenti gi so~inuvaat krajnite jazi~ni ve{tini {to u~enicite treba da gi imaat usovr{eno po zavr{uvaweto na prvata godina. Me|utoa, vo obrazovniot proces, ovie komponenti ne se obrabotuvaat oddelno ili po onoj redosled vo koj se pojavuvaat vo ovaa Programa. Vo fakti~kata situacija vo koja se odviva u~eweto, nastavnikot }e gi integrira razli~nite komponenti, so {to jazikot }e se u~i na funkcionalen na~in.
3
4.2. Strukturirawe na sodr`inite za u~ewe
Sodr`ina Konkretni celi
Primeri
Didakti~ki nasoki
Korelacija me|u sodr`inite i me|u predmetite
SLU[AWE
Fonemi
U~enikot da gi prepoznava fonemite vo germanskiot fonetski sistem;
Samoglaski: [ a ] Kanada,
[ e ] Elefant
[ i ] bin, bitte
[ u ] und, zum
[ a:] da, Tag, ja
[ e:] der, es, geht
[ i: ] wir, dir, mir
[ o:] Ton, wo, oder
[ u:] du, gut, Beruf
Soglaski: [ f ] Beruf, Telefon
[ f ]Vater, vier, von
[ v] wo, Wort, zwei
[ s] essen, heißen
[ z] Reise, besuchen
[ts] sitzen, Präposition, Ziel
[ ] Schule, Sport, Stadt
[ ~] Deutsch, Tschüs
[ y] Gymnasium,
systematisieren
Aktivnosti od tipot na ve`bi so slu{awe audio- snimki ili izvorni govornici i podvlekuvawe grafemi, odnosno zborovi vo minimalni parovi; identifikuvawe na fonetski simboli soodvetni na glasovite itn.
So predznaewata od prviot stranski jazik i maj~iniot.
4
Diftonzi: [ ] Zeit, weil
[ ] heute,Häuser
- da gi razlikuva sli~nite fonemi vo germanskiot fonetski sistem i onie {to se razlikuvaat od fonetskiot sistem na maj~iniot jazik.
[ ] Mädchen
[ ] üben
[ ] Möbel
Zborovi
- Da go identifikuva sluhovo akcentot vo zborovite;
` Früh.stück, Be.`ruf Ve`bi so slu{awe zborovi od audiosnimki ili od nastavnikot i podvlekuvawe soodvetni slogovi i zborovi.
- da go razbira pribli`no zna~eweto na nepoznat zbor vo poznat kontekst od op{ta i stru~na tematika.
Ich habe meine Tante
besucht.
Sie ist die Schwester meiner
Mutter.
Mein Lieblingsfach ist Kunst.
Ist dein Lieblingsfach Kunst?
Sie lebt in Berlin.
Wo wohnst du?
Anton arbeitet in einem
Restaurant. Er ist Kellner.
Seine Arbeit ist schwer. Er
bedient die Gäste.
- slu{awe govor od audio ili videosnimki, od nastavnikot ili od izvorni govornici i ve`bi so pove}e~len izbor od dadeni definicii na zborovi, sinonimi, antonimi; - dopolnuvawe re~enici itn.
So predznaewata od prviot stranski jazik i od drugite predmeti.
5
Re~enici - Da prepoznava i
diskriminira nadolna i nagorna intonacija;
Sie lebt in Berlin.
Wie ist dein Name?
Wie heißt du?
- Ve`bi so slu{awe re~enici i identifikuvawe na intonacijata so dijagrami ili gestikulacii;
So predznaewata od prviot stranski jazik i maj~iniot.
- da identifikuva konkretni informacii vo kusi slu{nati tekstovi od op{ta tematika, sostaveni od poznati jazi~ni elementi;
Anton arbeitet in einem
Restaurant. Er ist Kellner.
Seine Arbeit ist schwer. Er
bedient die Gäste.
- slu{awe kusi tekstovi od audiosnimki ili prezentirani od nastavnikot i ve`bi so to~ni/neto~ni iskazi, pove}e~len izbor, transfer na informacii so grafi~ki prikazi, idejni mapi itn;
So predznaewata od prviot stranski jazik i drugite predmeti.
- da razbira kusi instrukcii, poraki i informacii sostaveni od poznati jazi~ni elementi.
- slu{awe re~enici od audio- snimki, od nastavnikot ili od izvorni govornici i ve`bi so pove}e~len izbor, izvr{uvawe instrukcii itn.
6
Sodr`ini Konkretni celi
Primeri Didakti~ki nasoki
Korelacija me|u sodr`inite i me|u predmetite
ZBORUVAWE
Fonemi
- Da gi izgovora pravilno fonemite od francuskiot fonetski sistem, so pose- ben akcent na karakteri- sti~nite fonemi;
[ a ] Kanada,
[ e ] Elefant
[ i ] bin, bitte
[ f ]Vater, vier, von
[ ] Mädchen
[ ] Möbel
[ ] üben
Aktivnosti od tipot na ve`bi so slu{awe i povtoruvawe fonemi, povtoruvawe zborovi vo minimalni parovi, rimuvalki, brzozborki;
So predznaewata od prviot stranski jazik i maj~iniot.
- da gi izgovora pravilno fonemite ~ij konkreten izgovor vlijae na razbiraweto;
schön-schon
fehlen-fallen
stehen-stellen
- da gi izgovora zborovite so pravilen akcent.
` Früh.stück, Be.`ruf ve`bi so reprodukcija i produkcija na zborovi.
Re~enici
- Da izgovara pravilno nagorna i nadolna intonacija;
Sie lebt in Berlin.
Wie ist dein Name?
Wie heißt du?
Ve`bi so reprodukcija i produkcija na re~e- nici, glasno ~itawe dijalozi, dramatizacija;
7
- da producira ednostavni
iskazi so pravilen red na zborovi;
Ich heiße Anna.
Er kommt aus Berlin.
Sie lernt Deutsch.
- ve`bi so produkcija na iskazi od dadeni elementi;
- da komunicira primenuvaj}i gi predvidenite komunikativni modeli i jazi~ni elementi.
Mein Lieblingsfach ist
Kunst.
Ist dein Lieblingsfach
Kunst?
Sie lebt in Berlin.
Wie heißt du?
- ve`bi so produkcija na iskazi, pra{awa i odgovori, varijacii na dadeni dijalozi, igrawe po ulogi, opi{uvawe, raska`uvawe po sliki.
So predznaewata od germanskiot i prviot stranski jazik, maj~iniot i drugite predmeti.
8
Sodr`ini Primeri Primeri Didakti~ki nasoki
Korelacija me|u sodr`inite i me|u predmetite
^ITAWE
Bukvi
- U~enikot da ja prepoznava grafijata na usno usvoeni fonemi;
[ a ] Kanada,
[ e ] Elefant
[ i ] bin, bitte
[ f ]Vater, vier, von
[ ] Mädchen
[ ] Möbel
[ ] üben
Aktivnosti od tipot na ve`bi so ~itawe zborovi i identifi-kuvawe, podvlekuvawe grafemi;
So predznaewa od prviot stranski jazik
- da prepoznava fonetski simboli.
Samoglaski: /i:/, /I/, /e/, /ж/, /a:/, / o/,
/o:/, /υ/, /u:/, /z:/,
Soglaski: /p/, /b/, /t/, /d/, /k/, /g/, /f/,
/v/, /s/, /z/, /l/, /m/, /n/, /h/,
/r/, /j/, /w/, /t /, /d /,/n/
Diftonzi: /eI/, /aI/, /aυ/,
/e /, /υ /
ve`bi so prepoznavawe fonetski simboli.
Zborovi - Da prepoznava fonetski simboli;
kolonial kolo`nia:l
Koma `ko:ma
Bild bilt
- ve`bi so povrzuvawe na zborovi so zborovi i sliki;
9
- da ~ita i tolkuva skratenici na zborovi;
Math., Gramm., UNICEF,
BRD, usw.,z.B.
- ve`bi so ~itawe na polnata forma na skratenicite;
- da go identifikuva izgovorot na nepoznati zborovi preku fonetskata transkripcija;
kolonial kolo`nia:l
Koma `ko:ma
Bild bilt
- ve`bi so ~itawe na fonetskata transkripcija na zborovi od re~nik;
- da go razbira pribli`no zna~eweto na nepoznat zbor vo poznat ili nedovolno poznat kontekst od op{ta i stru~na tematika.
Ich habe meine Tante
besucht.
Sie ist die Schwester
meiner Mutter.
Anton arbeitet in einem
Restaurant. Er ist Kellner.
Seine Arbeit ist schwer. Er
bedient die Gäste.
- ~itawe iskazi, kusi tekstovi, skratenici i ve`bi so pove}e~len izbor od definicii na zborovi, sinonimi, antonimi; - dopolnuvawe re~enici itn.
So predznaewata od prviot stranski jazik i drugite predmeti.
Re~enici - Da diskriminira jazi~ni elementi vo kusi i podolgi iskazi;
Veronika ist ein hübsches
Mädchen und sie hat
schwarzes langes Haar.
Wir haben einen Tisch,
einen Schrank und vier
Stühle.
- Ve`bi so ~itawe i podvlekuvawe na konkretnoto barawe;
So predznaewata od prviot stranski jazik i maj~iniot;
10
- da razbira kusi pi{ani instrukcii, informacii, poraki, natpisi sostaveni od poznati jazi~ni elementi;
Rauchen verboten.
Abfahrt
Ausgang
U-Bahn
- ve`bi so povrzuvawe re~enici so sliki; - ~itawe instrukcii, informacii, poraki, natpisi i soodvetno reagirawe od u~enicite;
So predznaewata od prviot stranski jazik.
- da identifikuva konkret- ni informacii vo kusi tekstovi od op{ta i stru~na tematika, sostaveni od poznati jazi~ni elementi;
Ich habe meine Tante
besucht.
Sie ist die Schwester
meiner Mutter.
Anton arbeitet in einem
Restaurant. Er ist Kellner.
Seine Arbeit ist schwer. Er
bedient die Gäste.
- ve`bi so ~itawe izbrani tekstovi i popolnuvawe re~enici, to~ni/neto~ni re~enici, transfer na informacii so grafi~ki prikazi, idejni mapi itn.
So predznaewata od prviot stranski jazik i drugite predmeti.
- da ja razbira glavnata misla vo kusi tekstovi od op{ta tematika, sostaveni od poznati jazi~ni elementi.
- ~itawe izbrani tekstovi i ve`bi so pove}e~len izbor, odgovarawe na pra{awa , podreduvawe re~enici, povrzuvawe sliki so tekst, davawe novi naslovi na tekstovi* itn.
.
11
Sodr`ini Konkretni celi
Primeri Didakti~ki nasoki
Korelacija me|u sodr`inite i me|u predmetite
PI[UVAWE
Bukvi - U~enikot da gi pi{uva pravilno grafijata na fonemite so poseben akcent na pokarakteristi~nite.
[ a ] Kanada,
[ e ] Elefant
[ i ] bin, bitte
[ f ]Vater, vier, von
[ ] Mädchen
[ ] Möbel
[ ] üben
- Aktivnosti od tipot na ve`bi so popolnuvawe ispu{teni bukvi vo zborovi.
So predznaewata od prviot stranski jazik.
Zborovi - Da pi{uva pravilno poznati i nepoznati zborovi po speluvawe;
[ka,e,el,el,en,er]
-Kellner
- Ve`bi so pi{uvawe zborovi po speluvawe;
- da pi{uva pravilno voobi~aeni skratenici;
Math., Gramm., UNICEF,
BRD, usw.,z.B.
- ve`bi so pi{uvawe skratenici.
- da gi pi{uva pravilno novite zborovi od op{ta i stru~na tematika.
So predznaewata od prviot stranski jazik i drugi predmeti.
12
Re~enici - Da pi{uva re~enici so pravi- len red na zborovi;
Heute kommen wir
zu euch.
Wir kommen heute zu
euch.
Morgen schreiben wir
ein Diktat.
Wir schreiben morgen
ein Diktat.
- Ve`bi so pi{uvewe re~eni-ci od dadeni elementi; popolnuvawe re~enici so ispu{teni zborovi, dovr-{uvawe re~enici, povrzuvawe delovi od prosti re~enici, odgovarawe na pra{awa, transformacija na re~enici, korigirawe gre{ki vo pi{ani re~enici; pi{uvawe po diktat od audiosnimka ili od nastavnikot;
So prviot stranski jazik i maj~iniot.
- da pi{uva pravilno slu{nati re~enici poedine~no i vo tekst, so razbirawe na zna~eweto;
- da popolnuva ednostavni formulari i pi{uva kusi naso~eni sostavi so li~ni i drugi informacii i poraki primenuvaj}i soodvetni komunikativni modeli, jazi~ni elementi i interpunkciski znaci.
Anna Müller, 19,
Studentin, wh.in
München.
Wir treffen uns vor
dem Kino.
Klaus
-popolnuvawe formulari, pi{uvawe poraki, pokani, ~estitki, recepti, neformalni pisma i drugi kusi sostavi so informacii, so ili bez koristewe vizuelni ili drug sli~en materijal.
So prviot stranski jazik i drugite predmeti.
13
Sodr`ini Konkretni celi
Primeri Didakti~ki nasoki Korelacija me|u sodr`inite i me|u predmetite
KOMUNIKATIVNI MODELI
Pozdravuvawe/ otpozdravuvawe
- Da pozdravuva i otpozdravuva vo formalni i neformalni situacii.
Hallo! Guten Morgen, Herr Werner.
Auf Wiedersehen;Tschüs.
Mein Name ist Max Weininger.
Sie heißt Maria.
Ich möchte dir Maria vorstellen. Sie
ist meine Freundin.
- Aktivnosti od tipot na ve`bi so soodvetni komunikativni modeli za dadena situacija na relacija u~enik- u~enik, u~enik - vozrasen, vozrasen - vozrasen, vraboten- vraboten; vraboten- klient*, so dramatizacija na dijalozi, varijacii na ve}e obraboteni dijalozi, otvoreni dijalozi itn. so ili bez koristewe audiovizuelni ili drugi sli~ni sredstva..
So predznaewata od prviot stranski jazik i maj~iniot.
14
Pretstavuvawe
- Da se pretstavi sebe i drug vo usna komunikacija, iznesuvaj}i podatoci od identitet, vozrast profesija fizi~ki i karakterni osobini; - da se pretstavi sebe i drug vo pismena komunikacija (curiculum vitae).
Ich heiße Anna Müller und in 19 Jahre
alt. Ich bin Studentin und wohne in
München.
Sein Name ist Klaus, er ist blond und
groß.
Pokanuvawe - Da pokani lice vo formalna i neformal-na komunikacija; - da prifati ili odbie pokana.
Morgen ist mein Geburtstag. Ich lade
Dich herzlich ein.
Petar
Poso~uvawe - Da poso~i predmet ili lice..
Da ist meine Schule. Dieses Mädchen
hat aber lange Haare.
Opi{uvawe
- Da opi{uva predmeti i lica (fizi~ki i karakterno).
Das Haus ist groß/klein/
Das Mädchen ist
hübsch/schön,inteligent
Zablagodaru-vawe
- Da se zablagodaruva i da odgovori na zablagodaruvawe.
Danke; Danke schön; Herzlichen
Dank.
15
Izvinuvawe - Da pobara izvinuvawe i da odgovori na izvinuvawe.
Entschuldigen Sie bitte;
Entschuldigung;
Verzeihung;Verzeihen Sie bitte;
---------------------------------------
Macht nichts; Es ist in Ordnung.
^estitawe - Da ~estita po razni povodi.
Ich wünsche Ihnen alles Gute zum
Geburtstag!
Ich wünsche Dir ein glückliches Neues
Jahr.
Ein frohes Weihnachtsfest!
Zadovolstvo/ nezadovolstvo
- Da izrazuva zadovolstvo i nezadovolstvo.
Es gefällt mir;
Das ist nicht in Ordnung.
Soglasuvawe/ nesoglasuvawe
- Da izrazi soglasuvawe i nesoglasuvawe.
Da haben Sie recht. Ja, ich bin damit
einverstanden.
Es ist nicht wahr.
Das stimmt nicht.
Das geht nicht.
Telefonirawe - Da telefonira na poznato i nepoznato lice.
Guten Tag! Hier ist Frau Müller. Kann
ich bitte Herrn Schulz sprechen?
Hallo Maria. Ist deine Schwester zu
Hause?
Poraka - Da ostavi poraka i da prenese tu|a poraka.
Bitte, sagen Sie ihm Bescheid, daß er
morgen eine Sitzung hat.
16
Sodr`ini ___________________ GRAMATIKA
Konkretni celi
Primeri Didakti~ki nasoki
Korelacija me|u sodr`inite i me|u predmetite
Imenki a) Sopstveni b) Brojni v) Nebrojni g) Mno`ina d) Pade`i - nominativ - genitiv - dativ - akuzativ - li~ni zamenki
- Konkretnite celi za u~enikot soodvetstvuvaat na konkretnata zada~a na komponentata.
Maria, Ana, Berlin, Bundesrepublik
Deutschland
ein Dutzend, Buch, Teppich,
Milch, Wasser, Zucker
Brüder, Schüler, Bäume, Frauen
der Schüler, das Hotel, die Schule
des Schülers, des Hotels, der Schule
- Marias Hund, Peters Vater
dem Schüler, dem Hotel, der Schule
den Schüler. das Hotel, die Schule
ich, du,er, sie, es, wir, ihr, sie, Sie
ich/mir; du/dir; wir/uns; ihr/euch;
Aktivnosti od tipot na ve`bi so osmislena primena na gramati~kiot materijal vo forma na simuliran dijalog, no maksimalno pribli`en do realnata komunikativna situacija.
So prviot stranski jazik i maj~iniot.
17
- prisvojni zamenki - pokazni zamenki - neopredeleni zamenki ~lenovi - neopredelen ~len - opredelen ~len - ispu{tawe na ~lenot pridavki - atributivna upotreba - predikativna upotreba
mein, dein, sein,ihr, unser, euer, ihr
Das ist mein Buch,
dieser,s,e; solcher/s,e; der, die, das
einige,wenige,viele
ein Mann, eine Frau, ein Kind,
der Mann, die Frau, das Kind
Maria, Berlin
das interessante Buch
Sein Haus ist groß
1-1000
der erste, der dritte Mai,
Skopje,den 3.12.1999
18
Broevi redni broevi Prilozi a) Mesto, b) Frekventnost v) Vreme Predlozi Glagoli i vremiwa Präsens - od na~jestite pravilni glagoli - od naj~estite nepravilni glagoli -od modalnite glagoli
hier, dort, unten, oben, links, rechts
immer,oft, selten, nie, manchmal
gestern, morgen, nacher, dann, heute
aus, in, bei, an, auf, vor, ohne,
mit,nach, zu,
Ich habe ein Buch;
Herr Werner ist ein Lehrer
Er wird Kellner.
kaufen, lernen, fragen, antworten
helfen, geben, lesen
müssen, können, wollen, dürfen, sollen
mögen (möchten)
Ich kann zu dir kommen.
19
-upotreba na infinitiv Imperativ Re~enici Pra{alna (Ja,…/Nein,…) Pra{alna (pra{alni zborovi so W ) Odre~ni re~enici Transformacija so svrznici (und,
aber,oder,denn)
Bestell(e) doch eine Gulaschsuppe!
Nehmen Sie doch eine Gulaschsuppe!
Schreibt bitte das Diktat!
Gehen wir draußen!
Kommst du aus Deutschland?
Woher kommst du? Wie heißt du?
Ich darf nicht mitkommen.
Ich habe keine Zeit.
Rita hat eine große Wonung.
Sie hat keine Küche.
Rita hat eine große Wohnung aber
keine Küche.
Ich spreche Italienisch.
Ich spreche etwas Deutsch.
Ich spreche Italienisch und etwas
Deutsch.
20
Temi Konkretni celi
Primeri Didakti~ki nasoki
Korelacija me|u sodr`inite i me|u predmetite
VOKABULAR
U~ili{te - U~enikot da primenuva osnoven leksi~ki fond za aktivna primena vo komunikacija; - da se osposobi da se slu`i so dvojazi~en re~nik.
- Nastavni predmeti, slobodni u~ili{ni aktivnosti.
- Aktivnosti so slu{awe i gledawe audio, odnosno video- snimki, ~itawe tekstovi i podvlekuvawe, supstitucija, transformacija, ilustrirawe zborovi, popolnuvawe zborovi vo re~enici, povrzuvawe sliki i zborovi, odgovorawe na pra{awa, igri i zagatki i sl.
So predznaewata od prviot stran- ski jazik i drugi- te predmeti.
Semejstvo - ~lenovi na semejstvoto, sekojdnevni obvrski, semejni praznici (rodendeni); dom, delovi od ku}ata, poku}nina.
@ivotni potrebi
- Obleka (boi, moda), hrana, obroci; prevozni sredstva, sredstva za komunicirawe; - za{tita na `ivotnata sredina.
Slobodno vreme
- Hobi, interesi, ambicii, omileni sportovi i igri.
Zanimawa - Recepcioner, kelner, prodava~, knigovoditel.
Geografski obele`ja
- Mestopolo`ba, godi{ni vre- miwa, klima.
21
Temi Konkretni celi
Primeri Didakti~ki nasoki
Korelacija me|u sodr`inite i me|u predmetite
KULTURA
Tradicii i obi~ai povr- zani so praz- nici
- U~enikot da se zdobie so znaewa i razbirawa za nekoi socio-kulturni karakteristiki na Sojuzna Republika Germanija i zemji od germanskoto jazi~no podra~je preku sodr`inite od vokabularot i komunikativnite modeli, zaradi gradewe na pozitiven stav kon pridonesot na sopstvenata i drugite kulturi za podobro me|usebno razbirawe i sorabotka.
- Rodenden, Denot na majkata, Sv. Valentin, Veligden, Bo`i},...
- Ve`bi so supstitucija, transformacija, podvleku-vawe, ilustrirawe, povrzu-vawe sliki i zborovi, odgo-vori na pra{awa vrz pro~i-tan tekst ili vrz audio i videosnimki; mikroproekti; - igrawe po ulogi, igri i zagatki itn .
Predznaewata od prviot stran- ski jazik i drugite predmeti.
Turizam - Znamenitosti, pari, ceni...
Kultura vo odnesuvaweto
- Odnesuvawe na javni mesta (vo restoran, hotel, kancelarija, javen prevoz).
22
Ishrana - Tradicionalni jadewa i spe- cijaliteti, recepti.
Neverbalna komunikacija
- Gestikulacii, govorot na teloto.
4.2. Nastavni metodi i aktivnosti na u~ewe Osnovni nastavni metodi
Osnovni metodi {to mo`at da se koristat vo nastavata po germanski jazik, se metodite {to se zaedni~ki za pove}eto predmeti, a toa se: demonstracija, diskusija, re{avawe problemi, samostojana rabota na u~enikot na proekti, u~ewe preku sopstveno otkrivawe i drugi metodi {to }e pridonesat za razvojot na u~eweto. Site tie treba da se primenuvaat vo ramkite na komunikativniot priod, koj pretstavuva temel na sovremenata nastava po stranski jazik, {to ne zna~i deka vo procesot na u~ewe ne mo`at da najdat mesto i drugite metodi: prirodnata (koja e dizajnirana da razviva osnovni komunikativni ve{tini), strukturalnata (spored koja gramati~kite strukturi se u~at po odreden redosled) ili audiolingvalnata (so koja jazikot se u~i preku formirawe naviki). Aktivnosti na u~enikot
Zavisno od primenetite metodi vo procesot na u~eweto, aktivnostite na u~enikot se sveduvaat na: slu{awe, pribele`uvawe, povtoruvawe, ve`bawe, ~itawe, pi{uvawe, otkrivawe odnosi i zakonitosti, samostojno u~ewe, proveruvawe, primenuvawe rabota vo dvojki i grupi (simulacii, igri po ulogi, komunikativni igri), izrabotuvawe doma{ni zada~i, diskutirawe, opi{uvawe, raska`uvawe, s# so cel da se pottiknuva kreativnosta na u~enikot.
23
Aktivnosti na nastavnikot
Aktivnostite na nastavnikot se sostojat, glavno, od: objasnuvawe, pi{uvawe na tabla, davawe na upatstva, diskutirawe, demonstrirawe, postavuvawe i odgovorawe na pra{awa, ~itawe, zboruvawe, ocenuvawe zada~i, organizirawe rabota vo dvojki i grupi, pravewe zabele{ki, motivirawe, inovirawe itn.
4.3. Organizacija i realizacija na nastavata Nastavata po predmetot, }e se organizira i realizira preku op{toobrazovnata nastava vo klasi~ni i specijalizirani u~ilnici. Obrazovnite aktivnosti se organizirani vo nedelen raspored na ~asovi.
4.4. Nastavni sredstva i pomagala Za poefikasno postignuvawe na celite, se primenuvaat razni nastavni sredstva, pomagala i materijali. 4.4.1. Za sodr`inite na predmetot germanski jazik, se sugeriraat slednive nastavni sredstva i pomagala: grafoskop, kasetofon, TV/video, a po mo`nost i multimediski pristap.
4.4.2. Knigi i drug materijal za u~enicite
1. U~ebnik po germanski jazik: Tangram 2. Komplet dvojazi~ni re~nici za paralekata (makedonsko-germanski i germansko-makedonski). 3. Kompleti za paralelkata od tematski kni{ki dizajnirani i sostaveni od nastavnicite. 4. Zbirka od avtenti~en materijal na germanski jazik; op{t materijal: - vesnici; - stranski spisanija na germanski jazik; - spisanija za mladi;
24
- bro{uri; - prira~nici so tehni~ki upatstva; Dokolku postoi oprema na raspolagawe toga{, isto taka, i audiovizuelen materijal na op{ti temi i temi od strukata.
4.4.3. Knigi i materijali za nastavnikot 1. Primeroci od gorenavedenite knigi/materijali za li~na upotreba. 2. Primeroci na ednojazi~en re~nik (germansko-germanski): na pr Langenscheidt,Duden. 3. Primeroci na re~nik so sinonimi . 1. Komplet od izbrani u~eni~ki sistemi koi vklu~uvaat gramati~ki ve`bi. 2. Pretplata preku u~ili{teto na relevantni internacionalni spisanija/vesnici. 3. Primeroci od katalozi na materijali za u~ewe na francuskiot jazik: (Langenscheidt, Hueber, Klett i/ili sli~ni katalozi od drugi izdava~ki ku}i). 4. Pristap na Internet vo zaedni~kata rabotna prostorija na nastavnicite. 5. Pristap do fotokopirni i drugi aparati za pe~atewe.
5. OCENUVAWE NA POSTIGAWATA NA U^ENICITE Uvidot vo napredokot na znaewata i sposobnostite na u~enicite da bide planiran, sistemski i permanenten i da se ostvaruva vo sorabotka so site u~enici vo vospitno-obrazovniot proces. Proverkata na znaewata i sposobnostite na u~enicite da se realizira preku voobi~aenite instrumenti za taa cel: aktivnosti za usmena proverka ( dijalozi po dadena situacija, dramatizacija itn.) testovi i pismeni raboti za pismena proverka.
25
6. KADROVSKI I MATERIJALNI PREDUSLOVI ZA REALIZACIJA NA NASTAVNATA PROGRAMA 6.1. Osnovni karakteristiki na nastavnicite Nastavnikot po germanski jazik, treba da poseduva li~ni, profesionalni i pedago{ki kvaliteti: da e fizi~ki i psihi~ki zdrav, da go poznava maj~iniot jazik, da nema govorni mani, da e komunikativen i otvoren za sorabotka, da ima pozitiven stav, entuzijazam i imaginativnost, da e soodvetno profesionalno obrazovan, so ili bez rabotno iskustvo, da ja saka pedago{kata rabota i da napreduva vo nea, da e dobar organizator, da e kreativen i sposoben za inovacii vo obrazovnata tehnologija, motivirawe na u~enicite i sl. 6.2. Standard za nastaven kadar Zavr{eni studii po germanski jazik i literatura (nastavna nasoka) VII1.
Zavr{eni studii po germanski jazik i literatura (preveduva~ka nasoka so dokvalifikacija za nastavnata nasoka) VII1.
6.3. Standard za prostor Za srednite stru~ni u~ili{ta, op{to za nastavata po germanski jazik, se prepora~uva specijalizirana u~ilnica so slednava u~ilni~ka infrastruktura; - voobi~aen inventar: klupi, stol~iwa, tabla; - grafoskop (mo`e zaedni~ki za pove}e predmeti); - mesto za bezbedno ~uvawe na kompletite za paralelkata i prepora~anite materijali (polici ili koli~ka); - kasetofon i video/TV (mo`e zaedni~ki); - pristap na Internet (po mo`nost). 7. DATUM NA IZRABOTKA I NOSITELI NA IZRABOTKATA NA NASTAVNATA PROGRAMA 7.1. Datum na izrabotka: maj 2001 godina
26
7.2. Sostav na rabotnata grupa: - Marina Ni{liska, lektor na Filolo{ki fakultet, Katedra za germanski jazik - Skopje, rakovoditel - Markovska Zlata, profesor po germanski jaik i literatura - Gimnazija "Zef Qu{ Marku", Skopje - Slabeva Spaska, profesor po germanski jazik i literatura - OU"J.H.Pestaloci, Skopje 8. PO^ETOK NA PRIMENA NA NASTAVNATA PROGRAMA Datum na zapo~nuvawe: 1.09.2001 god. 9. ODOBRUVAWE NA NASTAVNATA PROGRAMA Nastavnata programa za germanski jazik ja odobri (donese): ___________________________________________________________ so re{enie br. __________________od _______________ godina.