gis skripta

5/26/2018 GIS Skripta

1/23

UNIVERZITET U TUZLI

PRIRODNO-MATEMATIKI FAKULTET

ODSJEK GEOGRAFIJA

GEOGRAFSKI INFORMACIONI SISTEMI

Tuzla, 201! "#$%&a


2/23

2


3/23

UVOD U GEOGRAFSKE INFORMACIONE SISTEME 'GIS(

Geografija je, vremenom, iz jedne deskriptivne faze, prerasla u )*+%a.#&ufazu. I daljeona podrazumijeva opis odreenog prostora, pojava i objekata, ali sada se uzdie i na nivootkrivanja veza i odnosa u geografskom sistemu i pruanja odgovora na pitanja: gdje, zato,

kako! "o i jest, zapravo, pravi #ilj geografije kao nauke. $ tom smislu, geografi su ve% odpolovine && vijeka nastojali da mnotvo informa#ija koje sakupljaju urede u odreenesisteme kakao bi se odnosi meu elementima ti' sistema lake posmatrali, a potom imodelovali. (eliki podstrek tim naporima dao je i prodor matematike i statistike u geografiju)kvantitativna revolu#ija sredinom *+i' godina && vijeka unosi matemati-kostatisti-kemetode i modele u geografiju, ali i upotreba kompjutera. /ompjuteri su se sve vieupotrebljavali za -uvanje, klasifikovanje i obradu geografski' podataka, a potom i za nji'ovovizuelno prezentovanje )pojava digitalni' karata umjesto do tada upotrebljavani' analogni'.0eutim, svoju aplikativnost geografska nauka pokazuje posebno uz pojavu geografskoginforma#ionog sistema 1 GIa.

G)#"a/+*% %&/#a%#&% +%+.) )GI je sistem za upravljanje prostornim poda#ima sanji'ovim osobinama.

$ uem smislu to je ra-unarski sistem sposoban za integrisanje, skladitenje, ureivanje,analizu i prikaz informa#ija na karti.

$ irem smislu GI je orue a).&) *a.)3 koje ostavlja mogu%nost korisni#ima dapostavljaju interaktivne upite, analiziraju prostorne informa#ije i ureuju podatke.

"e'nologija geografskog informa#ionog sistema moe se koristiti za nau-na istraivanja,upravljanje resursima, imovinsko upravljanje, planiranje razvoja, prostorno planiranje,

kartografiju i planiranje infrastrukture. GI se -esto koristi i za potrebe marketinkogistraivanja, u geologiji, graevinarstvu, ali i u +4% #5la+.%a *#6) *#%+.) #$a.*) 4)za&)za *a.).

$ 34. vijeku primijenile su se savremene geodetske te'nike za topografsko kartiranje uzranije verzije tematskog kartiranja, npr. za nau-ne podatke ili podatke popisa stanovnitva.5ani 2+. vijek doivio je razvoj fotografske litografije u kojoj su karte bile odvojene uslojeve. 5azvoj ra-unarskog 'ardvera podstaknutog istraivanjem nuklearnog oruja vodio jeprimjenama ra-unarskog kartiranja opte namjene u ranim 367+im.

CGISje bio prvi svjetski sistem )/anada kao i poboljanje nad primjenama kartiranja

poto je dozvoljavao mogu%nosti preklapanja, mjerenja, digitalizovanja8skeniranja, apodravao je na#ionalni koordinatni sistem koji se proirio kontinentom, kodirane linijepoput lukova imale su pravu ugraenu topologiju, te je pamtio osobine i loka#ijskeinforma#ije u odvojenim datotekama. 9jegov osniva-, geograf 5oder "omlinson, postao jepoznat kao ota# GIa.


4/23

TEORIJSKE OSNOVE GIS-a

Geografski informa#ioni sistem )GI je savremeni alat aplikativne geografije i nalaziprimjenu u mnogim sferama ivota, privrede i nauke. GI je u ekonomiji postao aktuelanonog trenutka kada su ljudi iz svijeta biznisa s'vatili zna-aj informa#ija referentno vezani'

za prostor i loka#iju aktivnosti, odnosno kada su s'vatili potrebu da te informa#ije budu naodreen na-in prikupljene, obraene, sa-uvane, prikazane i modelovane. ;dmultina#ionalni' korpora#ija do mali' i srednji' preduze%a, od 'ardverski' prodavni#a dobolni#a i 'otela, geografska analiza po-inje da biva jedan od presudni' elemenata u pro#esuodlu-ivanja i rjeavanja prostorni' problema.

7.a 6) .# GIS8

GI )geoinfroma#ijski sistem )eng. geograp'i# information semlju. GI je integrisanisistem koji ima viestruku ulogu u geografskoj nau#i, ali i izvan nje:

predstavlja skup digitalni' i interaktivni' karata3

? kompjuterski alat za rjeavanje geografski' problema? prostorni sistem koji podrava pro#es odlu-ivanja? sistem za distribu#iju geografski' informa#ija? alat za analiziranje veza i odnosa meu geografskim informa#ija, koji se ina-e ne bi

mogli lako uo-iti.GI je doprinio promjeni i same geografske orijenta#ije, koja se kretala od deskriptivne iinformativne ka problemskoj. >ato se stalno i naglaava vanost ovog alata u pro#esudonoenja odluka i rjeavanju geografski postavljeni' problema u realnom okruenju.9ajvaniji segment GIa jeste geografska informa#ija. ;na podrazumijeva i postojanje

prostorne, vremenske i atributske komponente. vaka od ovi' komponenti se moe mijenjati,od -ega zavisi na-in i izbor analize, zavisi -uvanje i prezentovanje sami' informa#ija.(remenom je, meutim, postalo daleko vanije gdje se potrebne geografske informa#ijemogu prona%i, kako se moe pro#ijeniti nji'ov kvalitet )ta-nost i kako se mogu upotrijebitiza razli-ite vrste analiza i zaklju-ivanja. $ zavisnosti od toga u koju svr'u kreiramo iupotrebljavamo GI, zavisi i nivo informa#ija koje su nam potrebne. GI, takoer,39i#'olas @'risman, ABploring Geograp'i# Information


5/23

omogu%ava da istovremeno koristimo informa#ije sa razli-iti' nivoa, odnosno omogu%avaveoma efikasno kombinovanje generalni' )opti' znanja i spe#ifi-ni' znanja vezani' zakonkretne predmete i pojave.

3D)/%&%%6a GIS-a

edna od -esto #itirani' defini#ija je iz izvjetaja Handling Geograp'i# InformationH0;, 364E.

istem za prikupljanje, spremanje, provjeru, integra#iju, upravljanje, analiziranje i prikazpodataka koji su prostorno povezani sa >emljom. $ taj sistem obi-no je uklju-ena bazaprostorni' podataka i odgovaraju%i programi.

9e slau se svi s tom defini#ijom. 9eki smatraju da je GI neto drugo, ali te defini#ije -estoignoriraju interdis#iplinarnu prirodu prostorni' podataka. 9iz koraka vodi od opaanja iprikupljanja podataka do analiza. >ato geoinforma#ijski sistem mora imati #ijeli niz alata za

podrku opaanja, mjerenja, opisa, tuma-enja, predvianja i odlu-ivanja.

eizmi-ke oblasti u JK 1 u GIu

Za9.# 6) GIS #+)5a&8GI obrauje prostorne podatke. =rostorni poda#i su informa#ije povezane s prostornimpoloajem. Kakle, GI omogu%uje povezivanje aktivnosti koje su prostorno povezane. ;simtoga, GI integrira prostorne i druge vrste informa#ija unutar jednog sistema te na taj na-innudi konzistentni okvir za analizu prostora.

:%+.#%6a. GIS-a

*


6/23

/on#ep#ija GIa nije geografima nova. $ izvornom smislu geografi upotrebljavaju takvesisteme ve% mnogo godina, ali pjeke 1 to su npr. karti#e s indeksima tematski' slojevakoji se mogu preklapati, atlasi i sli-ni sustavi.

Historija GIa zapo-inje sredinom 7+i' godina && vijeka u /anadi. "ada je kreiran prvi

GI 1 @GI, od strane kanadske vlada, a u #ilju da se uradi ta-an inventar prirodni' resursa ipoten#ijala drave. "ada je GI razvijan kao mjerni alat )prevoenje analogni' u digitalnepodatke i kao sistem za -uvanje sakupljeni' podataka.

Godine 367E. razvoj prvog pravog svjetskog opera#ionog GIa u ;tavi, ;ntariopodstaknulo je federalno 0inistarstvo )&)"%6), u$a+.4a % )+u+a. 5azvio ga je 5oder"omlinson, a nazvan je /anadskim GIom )Canadian GIS; CGIS i koristio se zaskladitenje, analiziranje i rukovanje poda#ima prikupljenim za /anadski zemljini inventar)CanadianLandInventory; CLILini#ijativa za odreivanje sposobnosti zemlje u ruralnoj/anadi kartiranjem informa#ija o .lu, #l6#%4)$%, )*)a%6%, $%4l6%&%, 4#$)&% .%aa,9ua+.4u % u#.)5% z)l6%9.a u az6)% 1;2a vojne potrebe, JK su ve% *+i' godina && vijeka po-ele da koriste sistem za globalnopozi#ioniranje )G=, kao na-in lo#iranja odreeni' objekata, ali i na-in prikupljanjapodataka. Kanas je G= postao dostupan svima i predstavlja jedan od najsavremeniji' na-inaprikupljanja podataka.

voj pravi uspon GI doivljava tek 4+i' godina && vijeka, kada #ijene 'ardvera padaju, aperformanse intenzivno rastu. "ime su otvorene te'ni-ke mogu%nosti za iru upotrebu GIa.=rve velike kompanije koje po-inju sa koritenjem GIa u svojim svakodnevnim

aktivnostima bile su umska gazdinstva i agen#ije za pra%enje eksploata#ije i kvalitetaprirodni' resursa. oftverski paketi2, koji su neop'odni za koritenje GIa, postaju svekompleksniji, ali i dostupniji, jer nji'ova #ijena varira od par stotina dolara do vie desetina'iljada dolara u zavisnosti od toga ta se u paketu dobija.

2oftver za gledanje, analizu i kartiranje podataka u GIu je Jr#(ieO, za podrku GI orijentisanimCANsajtovima je Jr#I0, informa#ioni sistem sa prostornom dimenzijom je Jr#KA.

7


7/23

CGIS, koji je trajao do 366+i', %z"a$%# 6) &a64)=u $%"%.al&u 5azu #$a.a*a #z)l6%9&% )+u+%a u Ka&a$%! Raz4%# +) *a# "la4&% 5az&% +%+.) za #$9*u/)$)al" % #4%&%6+*#" la&%a&6a % ua4l6a&6a )+u+%a. 9jegova snaga je bila uanalizi kompleksni' skupova podataka irom kontinenta. @GI nikad nije bio dostupan ukomer#ijalnom obliku. 9jegov po-etni razvoj i uspe' podstakao je razli-ite komer#ijalneprimjene kartiranja koje su prodavale firme kao na primjer I&.)"a>. 5azvojmikrora-unarskog 'ardvera proirili su prodava-i poput A5Ija, 0apInfoa i @J5Ia kakobi uspjeno unijeli mnoga obiljeja @GIa, povezuju%i odvajanje prostorni' i atributni'informa#ija sa organizovanjem atributni' podataka u strukture baza podataka. 5ast industrijetokom 364+i' i 366+i' ubrzan je rastu%om upotrebom GIa na juniksovim radnimstani#ama ali i personalnim ra-unarima. Ko kraja 2+. vijeka brzi rast u razli-itim sistemimau-vrstio se i standardizovao na relativno malo platformi pa su korisni#i po-eli izvozitikon#ept gledanja GI podataka preko Interneta, trae%i oblikovanje podataka i prenosnestandarde.

Kanas u svetu postoji oko 3 milion stalni' korisnika GIa i oko * miliona povremeni'korisnika. /ompanije koje proizvode i pruaju GI usluge godinje zarade oko 7,6 milijardidolara )2++F. godina, sa fantasti-ni' 3+P rasta na godinjem nivou.

"e'nologija za GI se razvila iz dva neovisna podru-ja: digitalne kartografije i @JKa)@omputer Jided Kesign, ra-unarom podrano oblikovanje i sistem za upravljanje bazamapodataka )Kata Nase 0anagement


8/23

vrijeme promjene u geografiji podrale su razvoj ra-unarski' programa koji mogu izvoditianalize karata koje bi bile teke ili bi uzele puno vremena kada bi se radile ru-no.

P%*ul6a&6) #$a.a*a

/ompjuter -uva informa#iju u binarnom obliku, koji se kombinuju u razli-ite kodove, akodovi predstavljaju bilo koje slovo, broj ili ta-ku. =omenuli smo da GI obu'vata, osimsame loka#ije geografskog objekta8pojave8pro#esa i sve dodatne informa#ije 1 atribute. 9pr.predstavljamo put, tj. njegovu loka#iji, pomo%u linije, a u okviru atributa imamo: njegov broj,duinu, irinu kolovoza, broj traka, ograni-enja brzine kretanja, itd.

GI olakava dosadanji problem smjetanja ovakvi' opisa na analognu kartu )zapravo, to jebilo i nemogu%e zbog same preglednosti karte, tako to sve te atribute -uva u organizovanimbazama podataka, vezanim za vizuelne predstave objekata na koje se odnose. ednostavnimklikom mia na odreeni objekat, iz baze podataka, pozivaju se svi atributu vezani za taj

objekat u vidu tabele, grafikona ili neke druge predstave ti' atributa. Kanas, mnogi GIpaketi omogu%avaju korisniku da pregleda tabele atributa o odreenim objektima, pojavamaili pro#esima bez vezivanja za nji'ovu loka#iju )bez pret'odnog pronalaenja na karti.

;vako vizelno predstavljene geografski' informa#ija zajedno sa svojim atributima moe sedodatno klasifikovati po slojevima )la


9/23

=ojava ovakvi' predstava geografski' informa#ija i mogu%nost preklapanja razli-iti' la


10/23

na-in na koji GI radi. (ano je zapamtiti da karte ipak nisu jedini izvori prostorni'podataka.

Ka$a +u #$a% #+.#&%8

=rostorni poda#i imaju odreene karakteristike koje se mogu opisati izrazima: oblik, smjetaji odnos prema drugim prostornim poda#ima )ili geometrija, poloaj i topologija. "akoer jevano modelirati podatke stvarnog svijeta )kao to je #esta ili zgrada u smislu geografskogprikaza. 9a primjer, #esta se moe prikazati linijom, a zgrada moda poligonom na karti. "asvojstva )linija, poligon su zapravo modeli stvarni' pojava stvarnog svijeta. =onekad se timodeli nazivaju objektima ili entitetima.

Krugi vaan aspekt prostorni' podataka je da -esto sadre atributne informa#ije. "o zna-i dase opis pojave )#esta -uva u nekom obliku. ;pis moe biti naziv ili vrsta #este )J, N,auto#esta. "a se informa#ija moe -uvati u bazi podataka ili jednostavno napisati ili opisatina karti.

9a kraju, prostorni poda#i svojom prirodom impli#iraju da se zapisuju i odnosi. /adpogledamo na kartu automatski interpretiramo relativne poloaje prostorni' podataka.

3+


11/23

5a-unari za'tijevaju ekspli#itniji opis ti' odnosa. =rema tome, prostorni poda#i suinforma#ije koje su povezane s poloajem ili mjestom. 0oe i' se na%i na karti,pospremljene u zapisima baza podataka ili mogu biti prikazani na fotografijama. (e%ina jeinforma#ija ili prostorna ili ima prostornu komponentu.

3P#+.u% u GIS-u

=ostup#i u GIu naj-e%e se mogu smatrati jednom od sljede%i' radnji:

unos podataka spremanje podataka upravljanje poda#ima analiza podataka ispis rezultata

U+ #$a.a*a: potrebno je prostorne podatke prikupiti, a onda i' pretvoriti u digitalnioblik. "o je naj-e%e najve%i problem kod primjene GIa a i trokovi mogu biti vrlo veliki.

S)a&6) #$a.a*a: poda#i se op%enito spremaju u vektorskom i rasterskom obliku. vakiod ti' oblika ima svoje prednosti i nedostatke. ;blik podataka je vrlo vaan i odreujemogu%e primjene ti' podataka unutar sustava. =rimjeri#e, Juto@JK 0ap i Geo0edia moguprikazivati oba oblika podataka, ali ne mogu analizirati rasterske podatke.

Ua4l6a&6) #$a%a: neobi-no je vano efikasno upravljanje velikim koli-inamapodataka ako se eli GI u-initi isplativim. "o je dio koji ovisi o izboru struktura podataka,'ardvera i softvera. 9ikad ne treba pod#ijeniti vrijeme koje je potrebno za u-enje novoga

softverskog paketa.A&al%za #$a.a*a: kako bi bio od koristi GI mora mo%i provoditi iroki raspon funk#ija zaupravljanje i analizu podataka. naga GIa lei u integra#iji razli-iti' tipova podataka imogu%nosti postavljanja pitanja to ako!.

I+%+ #$a.a*a: visokokvalitetni ispis podataka u razli-itim obli#ima ostaje vrlo vaan zave%inu korisnika GIa. =rezenta#ija analiza GIa je vana za upotrebu te'nologije. Ispismoe biti u obliku novi' skupova digitalni' prostorni' podataka, karata, tabli#a, izvje%a ...

3

P)$+.% GIS-a$potreba programa za GI i prostorni' podataka trebala bi dovesti do boljeg upravljanjainforma#ijama? kvalitetniji' analiza? mogu%nosti izrade s#enarija i pove%anja efikasnostiprojekta. 0eutim, o dostupnosti podataka ovise mnoga od ti' postignu%a kao to su:

lako%a upotrebe programa za GI razumijevanje problema kojeg treba rijeiti vremenski rokovi

33


12/23

koli-ina nov#a za neki projekt

P%6)&) GIS-a

0nogostruke su primjene GIa. 9avedimo samo neke:

upravljanje infrastrukturom marketing i prodaja zatita okolia transport i distribu#ija zdravstvo osiguranje i jo mnogo toga ...

$pravljanje infrastrukturom: tvrtke koje odravaju infrastrukturu, a to su npr. elektri-na,plinska, vodovodna i telefonska mrea, upotrebljavaju GI za spremanje, pronalaenje ianalizu nji'ovi' postrojenja i materijala. GI moe pripomo%i pri odnosu s korisni#ima,

predvianju, otklanjanu kvarova, planiranju, strategijama i analizama trita. 0arketing iprodaja: takve primjene slue za pronalaenje kupa#a i poten#ijala nekog trita. >atitaokolia: upravljanje umama, analize utje#aja, upravljanje prirodnim bogatstvima ..."ransport i distribu#ija: to je primjer GIa u realnom vremenu a upotrebljavaju gaprijevozni-ke tvrtke i 'itne slube koje moraju u svakom trenutku znati gdje im se nalazevozila. >dravstvo: kartiranje bolesti kao i epidemiologija, planiranje zdravstveneinfrastrukture itd. ;siguranje: analize rizika, planiranje katastrofa, analize uslugakorisni#ima, predvianje teta itd.

S.u*.ua GIS-a;snovnu strukturu GIa -ine:

'ardver softver baza podataka kadrovi mrea standardi

32


13/23

:ARDVER I SOFTVER U GIS-U

HJ5K(A5 $ GIu

:a$4)podrazumijeva kompjuter sa kompletnom periferijom, ali i druge ureaje na kojimase moe prikazivati GI )=KJ, telefon, bord kompjuter u automobilu. 5azvoj 'ardvera bioje presudan za napredovanje i implementa#iju GIa. >a'valjuju%i -injeni#i da od 4+i'godina && vijeka #ijena 'ardvera zna-ajno opada i ra-unari postaju dostupni ve%em brojuljudi, GI aplika#ije lake nalaze put do krajnjeg korisnika. a druge strane, 'ardver seistovremeno usavravao tako da dana da operie sa znatno kompleksnijim softverima negoto je to bio slu-aj do tada.

Hardver -ine predmeti koji su opipljivi, kao to su diskovi, monitori, pisa-i, tipkovni#e itd.Hardver se moe podijeliti na kompjutere i ostale ureaje. /ompjuteri )ra-unarira-unala senadalje mogu podijeliti na ru-na, terenska, prijenosna, osobna ra-unala, radne stani#e i velikaraunala. ;stali ureaji su skeneri i digitalizatori, ploteri i pisa-i, mreni ureaji ...

Runa raunala (palm pilot)

5u-na ra-unala novijeg su vijeka. ;blikovana su tako da budu to manji' dimenzija. 9emajutipkovni#u, ve% se unos podataka obavlja posebnom olovkom i rukopisom. >a nji' suposebno razvijeni opera#ijski sustavi )=alm ;. 9amjena im je uglavnom za organiza#ijuposla, elektroni-ku potu, zapisnike i sl.

Terenska raunala

"erenska ra-unala posebno su oblikovana za prikupljanje podataka na terenu. 5ade nastandardnim opera#ijskim sustavima )CindoOs@A. /ao dodatak omogu%uju radio i mobilnukomunika#iju. Sesto imaju posebno razvijeni softver i ekran osjetljiv na dodir.

Prijenosna raunala

=rijenosna raunala posebno su oblikovana kako bi bila pogodna za noenje na put. 9aj-e%esu isti' ili bolji' mogu%nosti kao osobna ra-unala. @ijena jednog takvog ra-unala -esto jeve%a nego osobnog ra-unala isti' mogu%nosti.

Osobna raunala

9ajrairenija vrsta ra-unala. 9amijenjena za svakodnevni rad kod kue i u uredu. $ zadnji'3*tak godina doivjela su nagli razvoj. 5adne stani#e svojim izgledom su sli-ne osobnimra-unalima, ali i' brzinom rada, memorijskim prostorom i kvalitetom monitora viestrukonadmauju. Grafike radne stani#e su posebno pogodne za primjenu u GIu.

3


14/23

Velika raunala (mainframe)

(elika raunala su viepro#esorska ra-unala koja slue kao serveri. (eliki' su brzina rada iimaju veliki memorijski prostor. =ogodna su za institu#ije gdje puno ljudi radi nad jednimskupom podataka istovremeno. 9eop'odna su za GI koji obu'vaa velike koliine

podataka.

Hardver za prikupljanje podataka o terenu

G= prijamnikom mogue je odrediti poloaj na povrini i iznad nje bilo gdje na >emlji. "oje omogueno sustavom posebni' satelita i ureaja na >emlji. 5azlikujemo pre#izne i ru-neG= prijamnike o -emu, izmeu ostalog, ovisi i ta-nost odreivanja poloaja koja se moekretati od stotinjak metara do manje od 3 #m.

"otalne stani#e )"eodolitdigitalni su posebni ureaji za izmjeru koji omoguuju izmjeruterena geodetskim metodama. ;mogu%uju mjerenje i ispod povrine >emlje )u tunelima

rudni#ima i sl..

=ostoje posebni sateliti s namjenom snimanja >emljine povine. (rijednost satelitskogsnimka mjeri se rezolu#ijom koja danas ve%dostie ispod 3m.

Kigitalnom fotogrametrijskom kamerom slika terena se dobije u digitalnom oblikuneposredno -itljivom pomo%u ra-unara.

;stali ureaji su:Kigitalna kamera, stoni skener, skener veliki' formata, rotiraju%i skener, ru-ni digitalizator)danas manje u primjeni.

;M"(A5 $ GIu

S#/.4) je druga klju-na komponenta GIa jer omogu%ava uniforman pristup za rad sageografskim informa#ijama. Kva su klju-na momenta za razvoj GI softvera: prvi, uvoenjegrafi-kog interfejsa, a drugi mogu%nost da se pomo%u postoje%eg alata kreiraju nove,spe#ifi-ne i odreenim potrebama prilagoene aplika#ije, -ime se baza korisnika GIaznatno proirila. Kanas postoji veliki broj proizvoa-a GI softverski' paketa: utodesk!"#R$! $nter%raf! &apinfo! #mall'orld! $drisi. vaki od proizvoa-a ima -itavu lepezuproizvoda u okviru dati' paketa, od -ega zavisi i nji'ova krajnja #ijena na tritu.

oftver u GIu podrazumijeva: sinonimi ra-unarski program, program naredbe )instruk#ije koje izvrava ra-unar moe se podijeliti u dvije kategorije: softver sistema )opera#ijski sistem i aplika#ijskisoftver

3F


15/23

;pera#ijski sistem: K; CindoOs 6*86480A8&= ... CindoOs 4 CindoOs 9"82+++ $niB

RinuB ...

CindoOs: je viekorisni-ki opera#ijski sistem 1 korisnik mora biti prijavljen prije nego zapo-ne rad. vieprogramski opera#ijski sustav 1 vie programa istovremeno dijeli resurse ra-unala postoje CindoOs 9" F.+ Corkstation i erver ina-i#e.

Jplika#ijski softver 1 namjenski programi za obradu teksta za stolno nakladnitvo za obradu slike

za obradu baze podataka za obradu zvuka za tabli-no ra-unanje ...;brada teksta: 0i#rosoft Cord @orel Cord=erfe#t Ra"eB Rapis ...9amjena im je kreiranje jednostavniji' dokumenata sa slikama, tabli#ama i formulama.

tolno nakladnitvo: Jdobe =age0aker, Mrame0aker, InKesign @orel (A9"$5J Tuark&=ress 0i#rosoft 0 =ublis'er ...

9amjena im je priprema za tisak -asopisa, knjiga i drugi' publika#ija.

;brada slike:like mogu biti u rasterskom i vektorskom formatu.

;brada rasterski' slika Jdobe ='oto'op @orel ='oto=aint ='oto=aint =aint ...

3*


16/23

;brada vektorski' slika @orelKraO Jdobe Illustrator MreeHand ...@JK programi

Jutodesk Juto@JK Nentle< 0i#rotation ...

9amjena im je dizajn i izrada 2K i K grafi-ki' modela, prvenstveno vektorska grafika.

Naze podataka:

0i#rosoft J##ess @lipper dNase ;ra#le

=aradoB InterNase ...

oftver za GI: Juto@JK 0ap 0i#rostation 0GA Jr#8(ieO Jr#8Info 0apInfo Geo0edia ...

DALJINSKA DETEKCIJA

Kaljinska detek#ija predstavlja primarni rasterski izvor podataka, koji prua informa#ije ofizi-kim, 'emijskim i biolokim odlikama objekta, a bez direktnog kontakta. ;va metodaprikupljanja podataka funk#ionie na prin#ipu odailjanja elektromagnetni' talasa premadatom objektu, koji kada se od njega odbiju i reemituju, bivaju ponovo sakupljani. 0etodedaljinske detek#ije omogu%avaju uvid u #jelokupno stanje pojave s relativno sigurneudaljenosti, umanjuju%i rizik, a nude%i potrebne informa#ije. Kaljinska detek#ija je posrednametoda prikupljanja velikog broja elementarni' informa#ija s odreenog terena putemelektroopti-ki' sistema u vrlo brzom vremenskom roku, bez izravnog fizi-kog kontakta sdanom sredinom. 0etode daljinske detek#ije nisu univerzalni odgovor, ali -esto dajudovoljno pokazatelja koji mogu posluiti kao putokaz k razumijevanju i razrjeenjuosmotreni' problema ili situa#ija.

Kakle, daljinska detek#ija je akvizi#ija podataka o nekom objektu bez fizi-kog kontakta sanjim. $klju-uje fotografske i digitalne daljinske senzore. Jvioni i sateliti su glavne platformeza senzore. Kaljinska detek#ija je osmatranje objekta od interesa ureajem koji je odvojen od

37


17/23

njega, tj. nalazi se na odgovaraju%oj distan#i. $potrebom dobiveni' slika identifikuju sepojave i objekti i uo-avaju se promjene na njima.

"ermin daljinske detek#ije je napravljen 367+. od strane geografa u Office of NavalResearch of USA za informa#ije dobijene od fotografski' i ne fotografski' instrumenata.

Kaljinska detek#ija obu'vata:3. =an'romatske slike Kobijene od digitalnog senzora koji mjeri energiju refleksije u

jednom irokom dijelu elektromagnetnog spektra?2. 0ultispektralne slike 0jeri se refleksija u velikom broju opsega?. Hiperspektralne slike 0jeri se refleksija u puno pojedina-ni' opsega

Kaljinska detek#ija funk#ionie kao:3. @iljano mjerenje i snimanje elektromagnetne radija#ije?2. ;vo snimanje i merenje se vri uz pomo% avionski' i satelitski' senzora?. (ri se rektifika#ija i uve%anje slika dobijeni' daljinskom detek#ijom kako bi slike

pruale bolje informa#ije o prostoru?

F. like se interpretiraju kao bi dobili informa#ije neke loka#ije za mapiranje,menadment, itd...

#istemi daljinske detekije

>a geografe, daljinska detek#ija sekoristi za osmatranje >emljinepovrine. Jvionske fotografijenude bolji detalj >emljine

povrine, ali su ograni-ene samnogim faktorima. atelitskefotografije i slike pruaju manjedetalja, ali imaju vie varija#ijainforma#ija na ve%oj povrini.

3E


18/23

Kaljinska detek#ija moe biti aktivna i pasivna. =asivna daljinska detek#ija funk#ionie takoto senzor detektuje refleksiju sun-eve svjetlosti od povrine )npr. fotoaparati,multispektralni skeneri. Jktivna daljinska detek#ija podrazumijeva da senzor detektujerefleksiju signala poslatog od strane sistema daljinske detek#ije.

=oda#i dobijeni daljinskom detek#ijomalju se nazad na >emlju. 0rea satelitski' stani#a za primanje podataka je rasprostranjenapo #ijelom svijetu. =ostoje i mali ureaji koji mogu direktno da preuzimaju podatke sasatelita. =oda#i mogu biti dostupni kroz razli-ite komer#ijalne kanale )npr. A;J".

Kaljinska detek#ija u geografiji ima funk#iju da prui ta-ne, jeftinije i redovno osvjeeneinforma#ije o povrini >emlje. GI kao suvremeni alat aplikativne geografije je optimalnialat za upravljanje i integra#iju velike koli-ine prostorno referen#irani' podataka dobijeni'

daljinskom detek#ijom.

P# (lobal Positionin% #ystem * #istem za %lobalno poziioniranje)

;vo je jedan od noviji' metoda prikupljanja podataka koji je izvrio pravu revolu#iju uovoj oblasti i samom GIu. G= je *+i' godina && vijeka prvobitno razvila ameri-kavojska, da bi danas naao veoma iroku primjenu )+O,## je ruska verzija G=a, aevropska verzija je alileo.5ije- je o sistemu koji se sastoji od:

2E 9J("J5 satelita u >emljinoj orbiti na visini od 32 *++ m?

* stani#a? velikog broja individualni' prijemnika.=rin#ip rada je zasnovan na duini vremena koje protekne dok signal sa satelita ne stigne do>emlje. ateliti konstantno odailju radio signale, a prijemni#i na >emlji te signaleevidentiraju i mjere duinu nji'ovog puta. 0jere%i na ovaj na-in duinu puta koju signalpree pomo%u najmanje , a moe i vie, satelita, metodom triangula#ije dolazi se do ta-nogpoloaja prijemnika. Greka u mjerenju je dozvoljena i iznosi od *3+ m, a moe nastati zbog

34


19/23

vie razloga. avremeni G= sistemi, tzv. diferen#ijalni G=, pokuavaju da poboljajuta-nost mjerenja i to tako to koriste dva G= prijemnika, pri -emu jedan slui zaprikupljanje podataka, a drugi je fiksiran. Jko se pre#izno odredi loka#ija fiksiranogprijemnika, moe se lako pro#ijeniti greka koja nastaje pri prikupljanju podataka kod drugogprijemnika.

G= je danas zadobio veliki broj korisnika, i sa opadanjem #ijene samog prijemnog ureaja)danas je ona ispod 3++ dolara, osim za konkretne nau-ne ili vojne svr'e, G= ureajiugrauju se u mobilne telefone ili automobile sa #iljem to efikasnije naviga#ije.

$z 2F satelita koji se smatraju osnovnim G= sistemom u novije vrijeme su postavljeni idodatni sateliti koji slue za pove%anje ta-nosti pozi#ioniranja. @ivilni G= sistem koristi

frekven#iju R33*E*.F20'z, $HM opseg. ignali mogu da prou kroz oblake, staklo iliplastiku, ali ne i kroz zgrade i ve%inu -vrsti' objekata.

36


20/23

;bradom signala sa najmanje tri satelita metodom triangula#ije mogu%e je pre#izno utvrditipozi#iju prijemnika na >emljinoj kugli. "ri satelita su ustvari dovoljna za odreivanje 2Kkoordinata, odnosno geografske irine i duine. >a odreivanje tre%e dimenzije, nadmorskevisine, potrebni su signali sa najmanje -etiri satelita. /ad se ovi poda#i kombinuju savremenom moe se izra-unati brzina kretanja, preeni put, brzina penjanja ili sputanja,

vrijeme potrebno da se stigne do #ilja, itd.

Koliko je taan GPS?

Kananji ureaji su izuzetno ta-ni, za'valjuju%i paralelnom multikanalnom dizajnu svoji'prijemnika. Kvanaestokanalni paralelni prijemnik moe istovremeno da prati 32 satelita, toje i maksimalan broj G= satelita iznad jedne >emljine 'emisfere. Uto je ve%i broj satelitakoji se prate, to je ve%a ta-nost izra-unate pozi#ije.

2+


21/23

GEOINFORMACIJSKI I GLO@ALNI POZICIJSKI SISTEMI-GPS

U#.)5a GPS-aG= je skra%eni#a od VGlobal =ositioning emljinoj kugli. lubeno imesistema je 9J("J5 i originalno je bio namijenjen za vojne svr'e, ali je 364+. stavljen naraspolaganje i za #ivilne potrebe.

(eliki broj noviji' ru-ni' G= ureaja ima integrisane vektorske topografske reljefne kartesa poda#ima o #estama, planinarskim stazama i domovima, informa#ijama o vrsti terena,postojanju rijeka, jezera i sl. Ipak, ukoliko se uputamo u avanturu nepoznatim podru-jimaili ukoliko moda imamo namjeru da pravimo nove staze na terenu koji nije pret'odnotrasiran, -esto nam informa#ije koje nam pruaju integrirane karte nisu dovoljne. vaki tip

karata ima svoje prednosti i mane. 9a integriranim kartama, pa i na snimljenim topokartamau#rtani putevi mogu biti nekoriteni i zarasli, a moramo uzeti u obzir da je veliki broj novi'puteva nastao upravo zadnji' nekoliko godina a koji jo nisu u#rtani ni u jednu kartu.atelitski snim#i visoke rezolu#ije daju nam najbolji uvid u realno stanje na terenu, ali i tunije sve savreno jer je, npr. veliki dio Nosne i Her#egovine skeniran u slabijoj rezolu#iji kojaipak ne daje najpre#izniji pregled terena.

9a satelitskim snim#ima nemamo toponime, a koji su nam neop'odni za opis trase. 9ijerijedak slu-aj da na satelitskim snim#ima ono to se -ini kao pro'odan put na terenu ispadnenepro'odan usjek ili -ak potok. Idealna je kombina#ija topokarte i satelitskog snimka, tako

npr. na satelitskim snim#ima isplanirano rutu, dok na topokartama dobijemo informa#ije otoponimima i potvrdimo da li je ono za to mislimo da je put zaista i tako.

23


22/23

Integrisana karta )Jdria "opo 2+3+

Ko danas koristi GPS i a!to?

G= prijemni#i su zbog te'nolokog razvoja, omasovljenja i pojeftinjenja proizvodnje postalisu dostupni mnogima. ;davno nije rijetkost vidjeti planinara ili bi#iklistu kako za li-nupotrebu umjesto nezgrapni' karata koristi neki moderni G= ureaj.

G= se koristi za:

navigiranje 1 podrazumijeva koritenje G= ureaja sa ili bez ugraeni'

elektronski' karata i podloga za orijenta#iju, usmjeravanje i pronalazak #ilja naterenu i

mapiranje 1 podrazumijeva koritenje G= ureaja u svr'u snimanja topoloki'podataka, koordinata odreeni' ta-aka koje su nam zanimljive, putanja i visinski'profila.

=rije pojave Google Aart'a satelitski snim#i i reljefni prikaz terena bio je dostupan samorijetkim pojedin#ima i to naj-e%e samo pod oznakom vojna tajna. Google je 2++*. godineobjavio prvu ina-i#u programa koji je bio u potpunosti besplatan, to je omogu%ilo da seuskoro pronae na gotovo svakom ra-unaru. $ po-etku su satelitski snim#i bili loije

rezolu#ije, sa samo pojedinim gradovima i loka#ijama koji su avionski snimljeni u ve%ojrezolu#iji. I tada je sam osje%aj da moete krenuti iz svemira i pribliiti se toliko daprepoznate svoju ku%i bio nevjerovatan. Google Aart' nam moe pruiti veliki brojinforma#ija, prije svega o lokalitetima koje planiramo posjetiti po prvi put. 9a osnovusatelitski' snimaka moemo vidjeti da li na posmatranom podru-ju postoje moda neke nove#este ili umski putevi koje moemo iskoristiti da doemo do odreene loka#ije, moemovidjeti da li u okolini postoji potok ili rijeka pa samim tim i poten#ijalni izvor vode, moemo

22


23/23

pro#ijeniti da li put ide kroz umu koja nam prua zatitu od sun#a ili je na visoravni na kojojnema bliski' izvora vode i sl. atelitski snim#i nam daju najdetaljniji prikaz podru-ja i suobi-no su stari svega nekoliko godina.

atelitski snim#i kao i ortofoto snim#i )avionski snimak tla se sve vie koriste u urbanizmu,

#estogradnji kao i u naviga#iji. Kanas Google Aart' i satelitske podloge imaju irokuprimjenu pa se tako koriste od planiranja odmora i naviga#ije pa sve do profesionalne i vojneupotrebe.

;d op#ija koje su najinteresantnije izdvojit %emo sljede%e:

3. =laniranje i u#rtavanje novi' ruta, jednostavan pregled duine kao i visinskog profilau#rtane staze, jednostavno mjerenje udaljenosti izmeu dvije ta-ke, mjerenje duineu#rtane rute i sl.

2. =reklapanje digitalni' karata )topografske karte, karte sa minskom situa#ijom,satelitske ili druge rasterske karte

. =laniranje i u#rtavanje novi' ruta

F. Nez obzira da li smo ru-no na#rtali rutu ili smo je importovali sa nekog drugogureaja programom Googe Aart' moemo na jednostavan na-in dobiti osnovnepodatke o ruti koriste%i op#iju 'oO Alevation =rofile, a koja se dobija desnimklikom na rutu u desnom )=la#es prozoru ili op#ijama Adit W 'oO Alevation =rofile.

*. 5utu iz Google Aart'a moemo snimiti u jednom od dva formata X.kml i X.kmz.;bzirom da naviga#ijski G= ureaji koriste format X.G=&, potrebno je uraditikonverziju, to moemo jednostavno uraditi pomo%u Oeb aplika#ija G= Nabel.

2

gis skripta

Documents