glas islama 012.pdf · 2006-04-19 · glas islama intervju decembar 1997. [a’ban 1418. 4...

vjera dru{tvo kultura

GlasIslama

STRANA 113

Intervju sa[ejhomAhmed

Didat-omStrana 44

Na{e vi|enjeZAJEDNO

IAKORAZDVOJENI

Strana 33

AAMMIINNIINN““PPRRVVII

GGRRIIJJEEHH””Strana 110

SNAGASNAGAISLAMA JEISLAMA JE

U BRATU BRAT--STVUSTVU

VJERNIKAVJERNIKASSttrraannaa 1155

NEKA JE MIR SA VAMA I ALLAHOVO ZADOVOLJSTVO UNASTUPAJU]IM DANIMA RAMAZAN-I-[ERIFA @ELI VAMME[IHAT IZ-e SAND`AKA I REDAKCIJA GLASA ISLAMA

UU{abanu smo. Ramazan jepred nama. Za do~ekovog dragog nam gosta

pripreme su ve} uvelikozapo~ele. Dàmije se detaljno~iste, kre~e i ure|uju. Ku}e sezastiru sve~anim ruhom,posebno ~uvanim za ovemubarek dane. Allah je u~iniodu{e vjernika smirenim i vese-lim, spremnim da prihvate sveramazanske blagodati. Sanestrpl jenjem se o~ekujukandilji na vitkim minarima danajave teravijske no}i, muka-bele i predavanja. Pravovjernisu u mjesecu posta, poputproljetnog cvije}a, blaèni su imiri{u na svakom koraku, jerse hrane Kuranom, postom,namazom. Ne postoj i nijedan mjesec u godini, nitibilo koji drugi vremenskiperiod da uzbudi cijeli svijet,njegovu du{u i srce kao {tosu ramazanski dani. Idemou susret jo{ jednom Rama-zanu, sa vi{e nade i vjere ubol je sjutra. U njemuSvemogu}i Allah daje mo} ipobjedu strpljivima i nepo-kolebljivima od Bedra pasve do danas. To je i najve}aporuka Ramazana, koju ne smi-jemo nikada zaboraviti.

Vjernici }e mo}i da uìvaju ipored ostalog, ~itaju}i jubilarni12. broj Glasa Islama. To jedruga velika radost i uspjeh zasve nas. Jo{ jedan dokaz da semogu zajedni~kim radom ost-variti svi rezultati. Nekada{njisan koji je izgledao neost-varljivim preto~en je u djelo.Islamska zajednica Sandàka

je na{la na~ina da se predstavijavnosti i neposredno je uklju~iu tokove i svoj rad. Koliko smosadràjno uspjeli da opravdamosvoje skromno postojanje od12 mjeseci, i da li smo bili pomjeri, taj sud prepu{tamo~itateljima. Glas Islama kaoautenti~no Glasilo, postao jeprepoznatljiv po svojoj ~itala-~koj publici kao i po svojoj kon-cepciji.

Nije podlegao manipulacija-ma i razli~itim pritiscima, madaje iskreno prolazio kroz te{kefaze u svom razvojnom putu. Tostoga {to se radio u mu~nimvremenima i {to je na sebepreuzeo jo{ teù ulogu, pisati oIslamu i muslimanima u jed-

nom tamnom vilajetu. No, natom putu nema zastajanja ine}e, ako Bog da, ni biti. Svaisku{enja i prepreke nas samoja~aju i podsti~u da jo{odlu~nije nastavimo, jer kakore~e poznati rizni~ar mudrostiMula Mustafa Ba{eskija: "Ono{to se zapi{e ostaje, a ono {tose pamti zaboravlja se."

Mustafa Feti}

OOGGLLEEDDAALLOO2

Izdava~:Izdava~ka ustanova

El-Kelimeh, Novi Pazar

Glavni i odgovorni urednik:

Mustafa FETI]

Urednik:Fehim KAJEVI]

Tehni~ki urednik:Mirsad FIJULJANIN

Lektor:Samir [KRIJELJ

Redakcija:Mevlud ef. DUDI],

Ramiz ef. HAMIDOVI],Hajro ef. TUTI], Bekir ef. Maki},

Esad KOLA[INAC, Enver UJKANOVI] i

Mirsada BURD@OVI]

Saradnici:Nezir ef. SALIHOVI] (Novi

Pazar), Te{rif [AÎ](Sjenica), Umer HAD@I] iMuhamed FETI] (Roàje),Adem ef. ZILKI] i Nusret

ef. GUSINAC (Tutin), Nadiref. DACI] i Fejsal

HALILOVI] (Prijepolje),Enes ef. SVRAKA i Ismet

TRBOVI] (Priboj), [a}ir ef.SMAILOVI] (Podgorica),Selman LJAÊVI] (Tuzi),

Rifat ef. CUKOVI] (Ulcinj),Sinan ef. LATI] (Plav),

Redèp ef. LJULJANOVI](Gusinje), Mr Ismail BARD-HI (Makedonija), Enes ef.ZUKORLI] (Njema~ka),

Jasmin ef. DEMI] ([vicarska)

Kompjuterska priprema:PC - PERFECT

Novi Pazar

[tampa:GRAFOKARTON, Prijepolje

Adresa redakcije:Ul. 1 Maj 70/b

36300 Novi Pazartel/fax: (381) 20 25 626

@iro ra~un:42600-603-1-2138

Rukopisi i fotografije sene vra}aju

Rje{enjem od12.12.1996. g. GLAS

ISLAMA je registrovankod Ministarstva za

informacije RepublikeSrbije pod registarskim

brojem 2281.

Glas Islamavjera dru{tvo kultura

UU IImmee BBooggaa,, MMiilloossttiivvoogg,,SSaammiilloossnnoogg!!

Draga bra}o i sestre, neka je mir s vama!

[aljem Vam dvije pri~e, kojeje trebalo odavno da po{aljem,ali na àlost nisam stigla.Smatram da je Va{ list dobar,ali bi bilo ljep{e da je manjegformata a na vi{e strana, da selak{e moè ~uvati. Imam jednuozbiljnu zamjerku: ne svi|a mise {to {tampate Kur’anske ajetena arapskom originalu, jer ihonda moè dotaknuti neko i bezabdesta, ne znaju}i, a mo`da ikafir. Osim toga, moè se desitida neko pro~ita novine i baci,pa se tako ~ini haram i skrnaviBoìja Knjiga. Ne bismo jesmjeli olako shvatiti. Ko znada ~ita arapski, ne}e mu bitite{ko da u Mushafu prona|eodgovaraju}i ajet i da ganau~i. Molim Vas da raz-motrite {tampanje ajeta samona na{em jeziku, jer prijevodse smije dirati i ne~istim ruka-ma.

Ako èlite sla}u i ubudu}etekstove koje napi{em, pisma i~lanke. Za uzvrat ne traìmnikakav honorar, osim da mipo{aljete primjerak Va{eg listagdje je objavljeno ono {to sampisala. Ja se bavim pisanjem,napisala sam jednu knjigu naengleskom (o Isa a.s. u Islamui Hri{}anstvu), a verzija nana{em jeziku jo{ nije gotova.Mo`da }u Vam, ako Bog da,poslati neke dijelove mojeknjige da objavite.

Ina~e sam studentkinja~etvrte godine arapskog jezi-ka...

Na kraju, molila bih da,ukoliko se odlu~ite da {tampateono {to sam ja pisala, neobjavljujete moje pravo ime iprezime. Bi}e dovoljno samoAmina ili, sa prezimenomAmina Osaro. Osaro zna~i"Bog postoji" na jeziku pleme-na Edo iz Nigerije, i jako mise svi|a ta rije~...

Eto, to bi bilo sve za prviput. Nastavite sa Va{im radomi neka vam Bog pomogne.@elim vam sretan po~etakmubarek mjeseca Ramazana.

AAmmiinnaa OOssaarroo,, BBeeooggrraadd

IMAM JEDNUOZBILJNU ZAMJERKU

PISMA ÎTALACA

PAMETNOM JE I I[ARET DOVOLJAN

DVIJE RADOSTI

Glas IslamaDecembar 1997. [a’ban 1418.

Sa promocije Glasa Islama

Glas Islama

NNAA[[EE VVII\\EENNJJEE

Decembar 1997. [a’ban 1418.

3

"Kada do|e Ramazan otvore se vratadèneta, zatvore vrata dèhenema ipoveù se {ejtani." (Hadis)

Imaju}i pred sobom navedeni hadis,nerijetko se postavi pitanje: Za{to seposljednjih godina u pre-dramazanskoj i ramazan-skoj atmosferi dogodipone{to {to kvari iftarluke idruge radosti posta~a?Drugim rije~ima, ako su utoku Ramazana {ejtanipovezani, koja je to energi-ja koja pokre}e ~ovjeka naono {to ne dolikujeRamazanu? Ova nejasno}aje, zapravo, samo prividna,jer ako dublje pogledamou komentar citiranoghadisa susre{}emo se sasljede}im ~injenicama.

I {ejtanima je poznatovaj hadis pa stoga èleu~initi {to vi{e zla prijenego budu povezanidolaskom Ramazana.Govore}i o otvorenom~ovjekovom neprijatelju, Kur'an nas u~ida postoje dvije vrste {ejtana: {ejtanidìni ({ejtanu-l-dìni) i {ejtani ljudi({ejtanu-l-insi). Dolaskom mubarekRamazana ovi prvi bivaju povezani, dokovi drugi ostaju slobodni u svom zlomdjelovanju, koje vrlo ~esto biva opasni-je i sa è{}im posljedicama od samedìnije. U svjetlu tih hadiskih istinavalja posmatrati i pojave koje su pratilei{~ekivanje, do~ek i po~etak najdraègnam mjeseca.

Talasanje je po~elo dolaskomtada predsjedni~kog kandidata a sadapredsjednika Srbije MilanaMilutinovi}a u Novi Pazar i njegovaposjeta Altun-alem dàmiji. Iako jeMilutinovi} svega jednu stopuzakora~io preko praga dàmije, pritomne skinuv{i cipele, kako je to vjerskipropis i obi~aj svih posjetilaca dàmija,bilo je dovoljno da zatalasa reakcijesandà~ke javnosti. Ovda{nji politi~arisu to jedva do~ekali za izborni kon-tranapad, isti~u}i da je time oskrnavlje-na svetost dàmije i omalovaèni klan-ja~i i svi vjernici. Drugi su, ne negira-ju}i nedopustivost takvog ~ina, sve to

pomalo ironi~no komentarisali: "Nek jeon prelomio da u|e u dàmiju, pa }e ihnakon {to nau~i pravila sam skinuti."

Ipak, dogodilo se ne{to {to jenedopustivo i to zapravo kruni{ecjelokupan odnos aktuelne vlasti

prema legalnim organima Islamskezajednice. Ovim je ponovo demonstri-rano ignorisanje Me{ihata od stranedràve, koji je jedini nadleàn izdatidozvolu za ovakve i sli~ne posjete.Ne}e nam biti ~udno za{to sve to ba{ uovoj dàmiji, dok na unutra{njostinjenog zida visi ilegalno {tampana vak-tija, koja je djelo samozvanog ~lanaodbora, koji ba{ u ovoj dàmiji ve}duè vremena obstruira rad Islamskezajednice.

Piratsko {tampanje vaktija je naovim prostorima novina za kojom jeposeglo nekoliko novopazarski firmi na~elu sa Reki}em i Sandà~kim novina-ma. Iako naizgled bezazlen, pa ~ak,kako su i sami isticali, ovaj dobrotvornigest, zapravo, u sebi krije direktan atakna integritet organa Islamske zajed-nice, koji isklju~ivo imaju pravo {tam-pati islamske edicije, posebno onekoje imaju karakter fetve i po kojimavjernici izvr{avaju svoje ibadete. Ovimsu doti~ne firme posegle za vakufskimhakom jer je prodaja vaktija predstavl-jala jedan od finansijskih izvora za rad iopstanak Medrese. Sve su to bili

razlozi {to je i vjerni~ka javnostnajo{trije osudila ovakve pojave.

U jeku doti~nih talasanja, neko-liko dana pred po~etak Ramazan-i-{erifa, poslije podne namaza, unovootvorenu dàmiju unovopazarskom naselju [utenovacupala je grupa MOS-ovaca, kako susebe predstavili, i pod prijetnjom sileprema imamu i predstavnicimadèmata, kako kaù, organizovali

sve~ano otvaranje tenovosagra|ene dàmije. Ovogodi{nja predra-

mazanska atmosfera je bilanesvakida{nja i zbog~injenice da se novogo-di{nja no} poklopila sadrugom ramazanskomno}i, {to je mnogima pred-stavljalo brigu jer ovogaputa nisu mogli imati"najlu|u no}" a da ne oskr-nave Ramazan. Posebno suse brinuli oni koji su naviklida u toj no}i zgr}u novacserviraju}i alkohol inemoral, i tako ostavljaju}ijadne ljude bez pameti iobraza. Njihova strahovan-ja su se, hvala Bogu, obis-tinila. Osim petardi kojimasu djeca remetila mir, ova

no} je vrlo malo imala zajedni~kog sadosada{njim obiljeàvanjem ovog neis-lamskog praznika kod nas. Ipak jepobijedio Ramazan.

Prvi dani mubarek mjeseca suprotekli u znaku prepunih dàmijamukabelama, teravijama i drugimnamazima. Raduju}e je da svakiRamazan donese nova lica u dàmije,koja uglavnom u njima ostanu i nakonovog mjeseca.

Harmoniju intenzivnih ramazan-skih ibadeta poremetilo je nepo{tovan-je odluke Me{ihata, kojom se predvi|ada se za svaki javni nastup u dàmija-ma i drugim vjerkim skupovima, licakoja nisu u slu`bi Islamske zajednice,prethodno mora pribaviti saglasnost odnadle`nog glavnog imama. Naàlost,~elnici MNVS-a ovih dana tu odlukuignori{u, obilaze}i dàmije, pritomdrè}i govore, a da vrlo ~esto ne obav-ijeste ni imama same dàmije.

Sve ovo nedvojbeno ukazuje daIslam na ovim prostorima grabi krupn-im koracima naprijed. Dàmije iz danau dan postaju predmetom sve ve}eginteresovanja svih. A pravu korist }eimati samo oni koji u dàmije u|u li{eni

EEEEHHHHLLLLEEEENNNN WWWWEEEE SSSSEEEEHHHHLLLLEEEENNNN YYYYAAAARRRR AAAAMMMMAAAADDDDAAAANNNN

NNaakkoonn ppuunniihh ppeett ii ppoo ggooddiinnaa mmuusslliimmaannii BBoossnnee iiSSaanndd`̀aakkaa ssuu ppoonnoovvoo zzaajjeeddnnoo uu ookkvviirruu jjeeddiinnssttvveenneeIIssllaammsskkee zzaajjeeddnniiccee ssaa ssjjeeddii{{tteemm uu SSaarraajjeevvuu..

Glas Islama

IINNTTEERRVVJJUU


4

NNiiddaauu'' ’ll IIssllaamm:: [[ttaa bbiissttee rreekklliioo mmuusslliimmaanniimmaa,, ppoosseebbnnoo mmuussllii-mmaannsskkiimm iimmaammiimmaa kkoojjii oossuu||uujjuuoonnee mmuusslliimmaannee kkoojjii vvooddee ddeebbaattuussaa kkrr{{}}aanniimmaa??

Jednostavno, to zna~i da su onineznalice svoje historije, jadnici.Na{ Nebij Kerim (s.a.w.s.) vodio jedebate sa kr{}anima. Oni su neznal-ice. Kaè seu suri oPoslaniku dasu kr{}ani izN a r d ` a n adolazi l i i tr idana i tri no}ivodili debatuu MesdìduNebewi. Da lito oni znaju?Neka idu ineka prov-jere.

NNiiddaauu'' ’ll IIssllaamm:: KKaakkvvoo jjee vvaa{{eemmii{{lljjeennjjee oo mmuusslliimmaanniimmaa kkoojjiippoossttaavvlljjaajjuu kkrr{{}}aannee nnaa ppiijjeeddeessttaallaa ssvvoojjee ssppuu{{ttaajjuu ssaa nnjjeeggaa??

Pa, to se protivi Kuranu, gdje sekaè "ne sluì kjafiru", Allah d`.{.kaè ne "predaj se kjafiru, mora{biti strog prema njemu", eto {takaè Allah d`.{., a vi tog kjafirauzdiète. U jednom hadisu se kaè,da ako se pona{ate kao oni, bi}eteproìvljeni sa njima na SudnjemDanu.

NNiiddaauu'' ’ll IIssllaamm:: PPrreemmaa vvaa{{eemmooggrroommnnoomm iisskkuussttvvuu,, kkoojjeezzaaookkrruu`̀uujjee vvrreemmeennsskkii ppeerriioodd ooddsskkoorroo ppoollaa vviijjeekkaa,, vviiddiittee llii nnee{{ttoo{{ttoo bbii kkrr{{}}aanniinn mmooggaaoo ppoonnuuddiittiimmuusslliimmaannuu??

Na kom pol ju misl ite? Otehnologiji moète u~iti od njega, omatematici, o astronomiji tako|e,ali ni{ta ne moète nau~iti o Dinu iImanu, ama ba{ ni{ta ne moètenau~iti o religiji od njega.

NNiiddaauu'' ’ll IIssllaamm:: IImmaattee llii nneekkoorrjjee{{eennjjee kkaakkoo ddaa ssee oodduupprreemmoommeeddiijjsskkoojj pprrooppaaggaannddii cciijjeellooggaassvviijjeettaa,, ppoosseebbnnoo cciioonniissttaa ii SSAADD,,uuppeerreennoojj pprroottiivv IIssllaammaa ii mmuussllii-mmaannaa??

Ne znam kako bi se muslimanimogli utrkivati sa njima. Ja neznam. Ljudi koji rade na tom poljumogli bi dati bolji odgovor. Kakokontrirati ljudima koji rade u mediji-ma, na TV-u, {tampi - ne znam.Mogu vam samo re}i kako da seborite. Kako da reagujete na medi-jske napade. Mogu re}i samo damorate imati sopstvenu televizijskustanicu. Re}i }ete: radio stanicu -kako? Gdje? Ko? Odakle dobiti

novac za to? To ni je u momdomenu. Moète pitati one koji sukompetentni za to.

NNiiddaauu'' ’ll IIssllaamm:: PPoommiinnjjeettee nnaavvaa{{iimm pprreeddaavvaannjjiimmaa ddaa ssuu mmuussllii-mmaannii iizz JJuu`̀nnee AAffrriikkee lljjuuddii vviissookk-iihh vvrrlliinnaa.. ZZaa{{ttoo ttaakkoo mmiisslliittee??

Mislim da je to iz razloga {to miimamo daleko vi{e kontakta sana{om otad`binom nego bilo kojidrugi narod na svijetu. Ljudi na Fidìostrvima vode porijeklo iz Indije, onisa Karibskih ostrva tako|e vode pri-jeklo iz Indije. Malajci koji vode pori-jeklo iz Indonezije i Malezije ve}nemaju vezu sa svojom otad`binom,dok smo mi u stalnom kontaktu sasvojima i stalno nam dolaze alimiotuda i zbrinjavaju na{ narod po vjer-skom pitanju. Ta veza je stalna.Tako|e, mi muslimani iz Ju`neAfrike {aljemo, procentualno premabroju stanovni{tva, vi{e hadìja naHad` od mnogih arapskih zemalja.Sigurno je da prema procentustanovni{tva muslimani Ju`ne Afrikenose bradu vi{e od bilo kojih drugihu svijetu. Strogo se ~uvamo haramapa je npr. na{e meso halal. Ima nasu Ju`noj Africi manje od 2% musli-mana ali svaka ovca ili krava zak-lana je halal. Zahvaljuju}i nama, uve}ini gradova kao {to su Durban,Johanesburg ili Cape Town 85%koko{aka odgaja se halal zbogsamo dva posto stanovni{tva.Muslimane koje vidite u mesdìdu u95%-99% slu~ajeva imaju ne{to naglavi, tj. idu pokrivene glave u nasalat (namaz). Eto kako smo odgo-jeni. Prema tome, mi smo pravimuslimani, ali nismo radili jedno, toje na{a nezgoda, nismo ni{ta radilipo pitanju dawe (misionarstva).

NNiiddaauu''’ll IIssllaamm:: IImmaattee llii oossjjee}}aajjddaa ssee mmuusslliimmaannii ppoonnoovvoo bbuuddee uucciijjeelloomm ssvviijjeettuu??

Da, to osje}am svuda oko sebe,posebno na{e sestre i to naro~ito uAustraliji. One su fenomenalne, nev-jerovatne. U odeljenjima imam imu{karce i ène, ali ène su na~elu. Superiornije su od prosje~nogmu{karca. Ne znam zbog ~ega. Toje moje iskustvo u rel igioznompodu~avanju sa njima. Podrìmo ihu tome. In{allah, one }e biti jo{puno bolje.

NNiiddaauu'' ’ll IIssllaamm:: KKaakkaavv jjee vvaa{{ooddggoovvoorr kkrr{{}}aanniimmaa kkaaoo ii mmuussllii-mmaanniimmaa kkoojjii vvaass ooppttuu`̀uujjuu ddaa ssttee""OOnnaajj kkoojjii uuddaarraa kkrr{{}}aannee""??

To su stvari prirode, istina ineistina. Ljudi ne znaju da je svakiBoìji poslanik, kada je prenosioBoìju poruku, proizveo i reakciju.

Allah d`.{., tebareke we te'ala, namkaè da je hazreti Ibrahim a.s. prim-jer za nas, model za nas. On je per-janica Islama, prethodnica Islama,monoteizma, Boìjeg jedinstva. Tostoji u 120. ajetu sure An-Nahl.Obi~no koristimo i 125. ajet: "I pozi-vaj na put tvog Gospodara mudro ilijepim savjetom...", ali niko nepominje 120. ajet. Ako pogleda{ utaj ajet, vidje}e{ kako nam Allahd`.{. govori: "Ibrahim vam je prim-jer...".

U 123. ajetu Allah d`.{. kaè:"Poslije smo tebi objavili da slijedi{vjeru Ibrahimovu, vjeru pravu...", paslijedi je. Allah d`.{. je rekao na{emResulullahu: "sli jedi ga, sli jediIbrahima". Da li ga je slijedio ilinije? [ta mislite, da li ga je slijedioi l i ni je? On je ìvi Kur an, na{Resulullah Kerim, salallahu aleyhiwe sellem.

Allah d`.{. kaè "slijedi ga", a dali ga je slijedio ili nije? Kakav je biorezultat? Ashabi su dva puta emigri-rali u Abesiniju. Za{to? Zar on nijeznao "...i pozivaj mudro na put tvogGospodara...". Ne, ne, to je onajDidat koji ne zna, pa za njega kaù:"Didat proizvodi reakciju."

Da li je Ibrahim a.s. znao "...ipozivaj mudro na put tvogGospodara..."? Kako je on govoriosvom ocu? Kakav je bio odgovor?Kakva je bila reakcija? Za{to? Nijeznao da vodi razgovor? @elim daznam da li vi znate da vodite razgov-or? Pokaìte mi, pokaìte, èlim davi razgovarate sa kr{}anima.Jednostavno, razgovarajte saHindusima. Znate, ne moète dapodnesete da neko radi taj posao.Vi znate i vi mi pokaìte. Vi ste zgra-da, ja postavljam ciglu, ja moram touraditi lijepo. [ta smatrate pod timlijepo? Koristiti mudrost. [ta jemudrost? Kaè{ - uzmi ovu ciglu,postavi je ovako, stavi malter ovako,uzmi ravnja~u... Mora{ to u~initi.Pokaì mi kako da uradim posao.Dawa! Pokaì mi! Ti mi pokaì i dajmi primjer!

Pokaì mi tog {eiha koji radi takoi tako. On neka bude primjer zatebe. Pozva}u ga. Pokaì mi. Imateli ijednoga u va{oj zemlji koji mimoè pokazati kako da razgovaramsa kr{}anima. Imate li nekoga uva{em Libanu, u va{oj SaudijskojArabiji, ili u UAE, ili bilo gdje?

Razgovaram sa jednim Arapinom,profesorom arapskog jezika u AbuDabiju. Taj Arapin dolazi i pita me:"Didat, kako si u~io arapski jezik?".Nisam èlio da mu kaèm. Rekao

sam mu da ne govorim, da to nijeistina, ja ne govorim arapski jezik alimu mogu dati kao primjer na tucerazli~itih jezika koji su va`ni za meneu cilju dawe (misionarske aktivnos-ti). On me pita kako to da ne gov-orim arapski, da li me to mrzi ili neèlim da govorim. Ali postoji jednoduè obja{njenje za to. Mi svi~itamo Kuran ali niko ne razumijearapski. To je taj sistem, pogre{ansistem, kao {to znamo. Indoneàni~itaju Kuran i ne znaju arapski,Maleàni, Indi jci, Pakistanci,Bangladeàni, Nigerijci, Ganjani isvuda po cijelom svijetu muslimani~itaju Kur an bez razumijevanja.@elim obja{njenje. Za{to? Ja gov-orim vama Arapima. Allah d`.{.kaè: "Mi smo objavili Kur'an naarapskom jeziku...". îji je to jezik?Va{! To je jezik vas iz Libana, iz AbuDabija, iz Saudijske Arabije. Kuranje dat na va{em jeziku a ne najeziku Hindusa ili Indoneàna. Zbog~ega? Da bi ste prenijeli radosnuvijest o Boìjoj vjeri.

Onda pitam ovog profesora arap-skog jezika iz Abu Dabija kolikodàmija imaju u svojoj zemlji. Onkaè - hiljadu, a svaka dàmija moraimati svoga imama. Ja se pitam sa

kime oni raz-govaraju, sakime? Samutekijama,da bi im obja-vili dobru vije-st. Ko je mu-tekija? Osobakoja ide umesdìd. Onide u mes-dìd i imamn j e m up r e n o s i

dobru vi jest. Al lah d`.{. vamobe}ava dènetu-l-firdeus, On vamprenosi dobre vijesti. Ali Allah d`.{.ne ostaje na tome. On kaè: "Iopominji narod Lutov...". I ja sadanjega pitam: "Ti si profesor arap-skog jezika. Reci mi ko je Lutovnarod? Vi ste Arapi, na va{em jezikuAllah d`.{. kaè: 'Opominjite narodLutov...'. Dajte, kaìte ko je narodLutov. To je na va{em jeziku, èlimda mi kaète!

Nastavi}e se...

Preveo sa engleskog:I. Nuhamba{i}

Preuzeto iz ~asopisa "Nidau'l Islam"

Svi mi ~itamo Kur'an a nerazumijemo arapski

Intervju sa [ejhom Ahmed Didat-om

Glas Islama

GGOODDII[[NNJJIICCAA GGLLAASSAA IISSLLAAMMAA


5

PPPPripremaju}i dvanaesti brojGLASA ISLAMA, imali smoosje}aj da smo tek malo vi{e

odmakli od po~etka, ne slute}i da jeprohujala cijela godina dana.

I nakon toga valja dati nekoskromno slovo o ovom pre|enomPutu. Ne zbog nas ve} prvenstvenozbog ~italaca.

Baviti se odjednom (bez nekihozbiljnijih priprema), najozbiljnijom inajodgovornijom profesijom (koja je,naàlost, kod nas najmanje cijenje-na, zato je i doìvjela posrnu}e) je

veliki rizik iz vi{e razloga. Jedan jesvakako glavni - strepnja i briga da li}emo pogoditi glavni damar i aktivi-rati sva ~ula javnog mnjenja? Drugije problem, da li }emo sti}i doglavne Istine pravolinijski ili transfer-zalno, uspravno i l i vodoravno(puze}i i podani~ki, kako to neki uvi{e slu~ajeva rade). Tre}i problemje kako uskladiti svoju (ne)profe-sionalnu volju da ponekad ne pret-jeramo u begenisanju svoje pameti islova sa zlatoustim znakovima dasmo najbolji, najpametniji i najve}i,{to je svojstveno balkanskom duhu.êtvrti problem je da li }emo dobitina vrijeme povratnu informaciju od~italaca i ubijediti ih da smo na{li iuspostavili neku normalnu, prisnu inenametljivu (srednju) nit sa svimaonima koji nas budu bez prisile,parade i dosade ~itali, davali naspodr{ku, ili nas pak kritikovali s razl-ogom.

Dakle, vi{e je problema iisku{enja na putevima od ideje dosame realizacije jednog obi~nog tek-sta.

Rukovode}i se o svemu, aposebno o kriti~arskom i samokri-ti~arskom duhu koji nas ponajvi{ezaokupl ja, svjesni smo novihnedostataka i propusta, i da nismokadri sti}i na svakom "licu mjesta"da izvje{tavamo, obzirom da je ovaRedakcija po~ela sa ravne ledine. Upo~etku sa oskudnim kadrovima(koji su se bili okupili oko uspje{nogbiltena "Haber") ali sa visokimentuzijazmom ~lanova Redakcije

kao i saradnika koji nisu primalihonorare. Odnosno, sa svjesnomodgovorno{}u da ~inimo ne{to {to}e ostati zabiljeèno u historiji na{esandà~ke ùrnalistike, onako kakoje to bilo.

GLAS ISLAMA se pojavio prvi putna ovim prostorima, mo`da utrenutku kada je bio najpotrebniji daprogovori o svemu, umjerenom lini-jom na{e sudbine i merhameta, danikog ne uvrijedimo bez razloga, dakaèmo o svemu (pa i o na{imzatravl jenim mezarima) {to setaloìlo vijekovima do dana{njegdana, razmi{ljaju}i sasvim glasno io na{oj budu}nosti, èle}i da budeodmjerena i dostojna insanu kojimora biti oslobo|en od bilo kakveprisile i hile. Daleko od nasilja,eksploatacije, poniàvanja...

GLAS ISLAMA se pojavio kaodobri glas Istine, upravo u onomtrenutku, kada su Me{ihat Islamskezajednice i njegove instituci je"{ibani" sa svih strana, uzdu` ipoprijeko, od svoje bra}e preko avli-je, ~ak i u mjesecu Ramazanu.

Rukovode}i se saburom i toler-antnim merhametom, nismo serukovodili onom starom arapskomposlovicom: "Ako ho}e{ da udavi{svog psa, proglasi ga bijesnim",tako da nismo odgovarali svim timnadri-ideolo{kim novinarima kojinikad nisu vidjeli (niti razumjeli){umu od drve}a.

GLAS ISLAMA je autenti~an iskroman avaz za svu bra}u musli-mane (ne samo za muslimane) uljutom vaktu poplave mnogobrojneprimitivne i ki~erske (ùte) {tampe,od na{e kasabe do federalneistance, sa prepoznatljivim ratno-hu{ka~kim i nacionalisti~kim raspo-loènjem, koje je izgubilo svakumjeru (razum) i kontrolu, upravo nadIstinom. Naàlost, blasfemija jedobila svoje carsko mjesto i takojo{ jednom ponizila i posramila ovuozbil jnu profesi ju. Sve je tooteàvalo start prvih novina na ovimprostorima za vjeru, dru{tvo i kultu-ru, kako da se izdvoje, prepoznajuod tog vi{e negetivnog medijskogtabora u koje zve~e "krupne" rije~i(a ni{ta ne kaù) i sik}u vi{eglavea`dahe, pla{e}i svaku dobru~ovjekovu vrlinu i njegov sibijan, daupravo dunjaluk po~inje od njih.

GLAS ISLAMA je odabrao zaurnek one obi~ne rije~i (koje nisu nibogate ni toliko siroma{ne), koje sunajbliè Allahovom robu.

Odnosno one rije~i koje su prile-gle k srcu Istine.

Pojavom GLASA ISLAMA,

Me{ihat IZ-e Sandàka i Islamskazajednica uop{te, po prvu put su~uli i vidjeli svoj sopstveni glas nastranicama svojih novina (krozdvadeset raznovrsnih rublika)posebno i onu drugu, bolju stranumedalje, koja je pre{utkivana i{amarana od strane dràvnih medi-ja, ~ak i od onih slobodnih i "nezav-isnih".

GLAS ISLAMA po svojoj original-noj vokaciji ~uo se i u UN-a zahvalju-ju}i promotivnom ministru zainformisanje Srbije, koji nas jesvrstao u provladine i nezavisnemedije.

Danas, nakon godinu dana,GLAS ISLAMA ima svoj stil, svojnauk, svoju zadatu lekciju, prven-stveno iz vjerskih tema, dru{tva ikulture sve do Poslanikovih ashaba,koja se usmeruje i hrani neiscrp-nom doktrinom i pravim Putemnajbol je Knjige - Uzvi{enimKuranom.

Sude}i po ~itala~koj publici, naj-draì su tekstovi u GLASU ISLAMA,upravo koji se ti~u same vjere i vjer-skog poimanja, posebno onihzna~ajnih li~nosti dunjaluka, koji susvojom voljom primili Islam.

S hairom da GLAS ISLAMA budejo{ bolji i trajniji u vremenu i pros-toru, ne moèmo a da ne pomen-emo gospodina Aliju Izetbegovi}a injegove tople i smirene rije~i izgov-orene na Tribini intelektualaca uSarajevu: Dvije stvari su klju~ne unovinarstvu - profesionalizam i voljada se ~uju obje strane, kako bi selak{e do{lo do istine.

Upravo, parafraziramo Izetbego-vi}evu misao, koliko je odgovornaIstina pred narodom i Bogom.

Fehim Kajevi}

PROFESIONALIZAM I VOLJA DA SE ÛJU OBJE STRANE

Dvije stvari su klju~ne u novinarstvu

O jubileju “Glasa Islama”

Stvarala~ki ~in je trenutak koji jesatkan od najfinijih niti na{e mo}i davidimo ono {to drugi do tada nisuvidjeli. Do{li su tiho i u{li u legendu! Samo~etiri godine postojanja i gle unaoko-lo posve vidljivi tragovi duhovne imaterijalne kulture, koje iza sebeostavi elitna grupa momaka, teknavr{enih Isaovih a.s. godina. Dakako, nema ravnodu{nih. âk iskeptik vi{e nije ono {to je nekadbio, a rezervama mjesta ponestaje.Sasvim je izvjesno da se ìvot musli-mana mora organizovati institu-cionalno, kako bi isti uredili u skladus Kur anom a.{. i sunnetomResulullaha s.a.v.s. Dèmat, fuzion-isanjem sa organizacijom Me{ihata,dobio je novi aktivni status, kako munalaè i ustrojstvo Islamske zajed-nice, ali ovog puta na djelu. Naviknutsam da se radujem, kao i svidobronamjerni, novim pobjedamaMe{ihata IZ-e, a o~ekujem da taradost potraje. Magla je gusta sve dok je ne razbi-je{ svoj im umom. Konstantnimevoluiranjem, svjesni historijskogtrenutka u kojem ìvimo a potaknutièljom da premostimo vi{egodi{njivakum, nastao prekidanjem veze samaticom Bosnom, ne na{om krivi-com, odlu~ili smo oformiti svojeglasilo. "Glas Islama", prete~a internog"Habera", navr{io je godinu. Reklibi, mali korak za ~ovjeka, a veliki za~ovje~anstvo (ummet). Na{ l ist"Glas Islama" tretira materiju kojasadrì teme iz islamskog ìvota irada, te nau~nu i moralnu pouku iistinsko svjedo~enje o ljudima idoga|ajima, radosne vi jesti onapretku i prosperitetu i upozorenjena ru`ne pojave i nemile doga|aje,te ukazuje na lijepe primjere i dr. Toprakti~no zna~i da on nije ostao uusko-stru~nom domenu i smatramda }e uz Boìju pomo} isti imati sja-jnu budu}nost. Dijelim veliku radost sa svima onimakoji su ummet Muhammedov a.s.,{to smo Allahovom neizmjernommilo{}u darovani Islamom. Redakciji"Glasa Islama" ~estitam "jubilarni"12. primjerak ovogodi{njeg na{eglista. Dijelim ubje|enje, vjerovatno isa glavnim urednikom M. Feti}em,da }e ovo na{e glasilo otvoriti {irineu na{im pogledima, na{im odnosi-ma i kontaktima, sa {irokom~itala~kom javno{}u. S nadom ubudu}u saradnju!

Esad Kola{inac, prof. geografije,~lan redakcije "Glas Islama"

Glas Islama

AAKKTTUUEELLNNII TTRREENNUUTTAAKK


BI]EMO UUVA@AVANIKOLIKO BBUDEMO JJAKI

Vanredno zasijedanje Sabora IZ-e Sandàka

U subotu 15.11.1997. godineodràno je vanredno zasijedanje SaboraIZ-e Sandàka. Naime, osnovni razlog zaodràvanje vanrednog zasijedanja ovognajvi{eg zakonodavnog tijela Islamske

zajednice je skoro odràvanje Sabora IZ-eBiH, te izbor i u~e{}e na{ih sabornika naistom.

Nakon dolaska ve}ine delegata i kon-stantovanja kvoruma, u~enjem Kurani -Kerima, Sabor je otpo~eo sa radom tako{to je predsjednik Sabora Islam Avdi}otvorio zasijedanje, te predloìo dnevnired.

Nakon usvajanja predloènog dnevnogreda, predsjednik Avdi} je po prvoj ta~kidnevnog reda, koja govori o nacrtuUstava jedinstvene IZ-e te izbora delegataza Sabor IZ-e BiH, naglasio da se o samojplatformi Ustava IZ-e moglo pro~itati u{tampi i informisati putem ostalih medija.Zatim je dao rije~ predsjedniku Me{ihataMuamer ef. Zukorli}u koji je informisaosabornike o u~e{}u delegaci je IZ-eSandàka na zasijedanju Sabora IZ-e BiHodrànom 12.07.1997. godine uSarajevu.

Po prvi put nakon raspada jedinstveneIslamske zajednice, na{a delegacija jeimala priliku u~estvovati u radu ovognajvi{eg organa IZ-e sa sjedi{tem uSarajevu. Prema novom Ustavu, Islamskazajednica Sandàka je integralni dio jedin-stvene Islamske zajednice sa sjedi{tem uSarajevu. Za sada se ovim Ustavompokriva prostor muslimansko-bo{nja~kognacionalnog korpusa, s tim {to se ostavl-ja mogu}nost da istoj mogu pristupiti iostali koji je smatraju svojom. "Mi smoSaboru u Sarajevu ponudili ~etiri amand-mana na prednacrt Ustava a koji su seticali statusa IZ-e Sandàka te nekih ter-minolo{kih pitanja, koji su nakon iscrpnerasprave dobrim dijelom i prihva}eni",kazao je u svom uvodnom dijelu izlaganjaMuamer ef. Zukorli}. On je tako|e dodaoda je na sabornicima, koje danas delegi-ramo, da se pozabave ovim pitanjima,koja su od bitnog zna~aja za budu}nostIZ-e Sandàka.

Naime, i kasniji tok diskusije saborni-ka kretao se u pravcu podr{ke izloènihstavova predsjednika sa zajedni~komkonstatacijom da }e nas uvaàvati ono-

liko koliko budemo jaki. Hajro ef. Tuti} je mi{ljenja da ovakav

odnos Sarajeva, a kako saznajemo izmedija i Pri{tine, pomalo miri{e na nekapro{la vremena, kada se prema nama

imao nekorektan stav. IbrahimKadri} je izrazio nezadovoljst-vo za{to se materijal o pred-nacrtu Ustava nije ranije podi-jelio sabornicima, kako bimogli imati detaljnij i uvid,na{ta je slijedilo obavje{tenjeda potrebni materijal nije sti-gao a da je ovaj Sabor napro{lom zasijedanju iscrpnoinformisan o doti~noj temi.Nakon iscrpnih diskusija pred-sjednik Sabora je pre{ao naizbor delegata za Sabor IZ-eBiH. Od predloènih ve}inomsu izabrani: Mevlud ef. Dudi},Hajro ef. Tuti}, Adem ef.Zilki}, Islam Avdi}, [efko ef.Dragolov~anin. U okviru prve

ta~ke dnevnog reda zaklju~eno je a sepodrè amandmani na nacrt Ustava IZ-e uBiH, ponu|eni na pro{lom zasijedanjuSabora IZ-e BiH u Sarajevu od strane del-egacije IZ-e Sandàka, s tim {to seprepu{ta sandà~kim zastupnicima uSaboru IZ-e BiH da iste mogu prefor-mulisati ili neznatno korigovati, a u ciljupostizanja izmjena Nacrta Ustava koje suu skladu sa interesima IZ-e Sandàka.

Pod ta~kom razno predsjednik Saboraje traìo da se pod hitno predloì drugi~lan Sabora ispred Odbora IZ-e BijeloPolje kao i delegat ispred tutinskogOdbora.

Predsjednik Me{ihata Muamer ef. jeaktualizirao pitanje rada Odbora, teobavezno slanje godi{njih izvje{taja osvom radu. Jo{ jedanput je o{tro osu|enodnos Odbora prema podno{enjuizvje{taja. U tom smislu se podràva pri-jedlog Hajra ef. Tuti}a da se poslije svakeodràne sjednice Odbora IZ-e {alju zapis-nici Me{ihatu radi detaljnijeg uvida u rad.Na kraju je, analiziranjem prijedlogadiskutanata, donijeto jo{ nekoliko va`nihodluka. Pravna slu`ba Me{ihata seobavezuje da u saradnji sa Statutarnomkomisijom donese nacrt Poslovnika oradu Odbora IZ-e za sljede}e zasijedanjeSabora. Imaju}i u vidu da se svakimdanom sve vi{e podiù vjerski objekti{irom Sandàka, evidentno je da se kr{i~lan 34. stav 11. Statuta IZ-e Sandàkakoji predvi|a da Me{ihat daje odobrenjeza izgradnju i renoviranje objekataIslamske zajednice, te se obavezujuOdbori IZ-e Sandàka da sprovode prim-jenu ove statutarne odredbe. Zatraèno jeod aktivista IZ-e, ~lanova Odbora i ostalihljudi uklju~enih u rad IZ-e da se maksi-malno uklju~e u distribuciju jedinog namglasila u Islamskoj zajednici "GlasaIslama".

Po svemu sude}i zasijedanje je pro-teklo onako kako se i o~ekivalo, uspje{noi u radnoj atmosferi.

M. Feti}

Zgrada starog Mekteba uharemu Altun Alem dàmije ukojoj je do skora bila sme{tenabiblioteka "Gazi Isabeg" je svo-jim spolja{njim i unutra{njimizgledom do~aravala dojamvjekovne prisutnosti bibliotekena ovom mjestu, iako ona dati-ra svega prije tri godine.

Me|utim, usljed nemog-u}nosti revital izaci je ovogobjekta, a u cilju za{tite posto-je}eg knji`nog fonda koji je bioizloèn utjecaju vlage zbogproki{njavanja, bilo je neodlo-`no izmje{tanje biblioteke uprostorijama zgrade Vakufa.

Danas biblioteka raspolaèknji`nim fondom od 3000 knji-ga {to je solidan broj kada seosvrnemo na sami po~etakrada biblioteke, njenog startasa nekoliko stotina knjiga.Osim u~enika Gazi - Isabegmedrese me|u njenim ~lanovi-ma ima ~italaca razl i~itestarosne dobi, iz ovog i drugihgradova Sandàka. Bibliotekaradi svakim radnim danom od 8- 15 h i nudi ~itaocima skromanizbor kako vjerske tako i litera-

ture ostalih nau~nih i svjetovnihdisciplina.

Uzimaju}i u obzir ograni~enemogu}nosti biblioteke u smislukvantitativnog i kvalitativnoguve}anja fonda, ovim putemapelujemo na ~itaoce "Glasa

Islama" diljem Sandàka dadaju svoj doprinos boga}enjufonda Gazi-Isabeg bibliotekeonako kako su to ìtelji ovoggrada ~inili po~etkom njenograda, nesebi~no se odazivaju}iakciji prikupljanja knjiga za bib-lioteku. Tako }emo dati potporuradu i postojanosti jednezvani~ne islamske biblioteke natlu Sandàka uz Al lahovupomo}.

E. U.

Biblioteka''Gazi IIsabeg''

U novim prostorijama

Nedjelja 23. novembar, zamje{tane malog sela Veseni}e,koje se nalazi nadomakRibari}a, predstavljala je izuze-tan dan. Razlog nj ihovomveselju je zavr{etak hatmeKurani-Kerima polaznika vjerskepouke. Zajedno sa svoj imimamom Enis ef. Rami~evi}emtim povodom su organizovali

sve~anost, èle}i da na tajna~in zahvale Uzvi{enomGospodaru na uspjehu koji supostigli u savla|ivanju gradivapredvi|enog planom i pro-gramom o radu vjerske pouke.

Nakon podne namaza uprisustvu mnogobrojnih gostijuiz Tutina i Novog Pazara, teimama sa podru~ja OIZ-e Tutin,kao i dèmatlija iz susjednihdèmata, jednom rije~ju - u pre-punoj dàmiji, svr{enici hatme,njih 13, izvelo je prigodan pro-gram. Svoj im milozvu~nimglasovima u~e}i Kuran i ilahije,citiraju}i ajete i hadise u skladu

kuranske naredbe: "Opominji,zaista opomena koristi vjernici-ma...", svoj im savjetima iuputama zadivili su prisutne.Nakon programa svr{enicimahatme svjedo~anstva kao iprigodne poklone u ime OIZ-eTutin uru~io je predsjednikHusein Gegi}.

U~e{}e u ovoj svje~anostiuzeo je i glavni imam h. Ademef. Zilki}, koji je vrlo nadahnutoodrào vazu-nasihat. Na kraju,prisutnima se obratio RamizPreljevi} predsjednik dàmi-jskog odbora koji se zahvaliosvim prisutnim gostima te pred-stavnicima OIZ-e Tutin,upu}uju}i pohvale na radmladog i vrijednog imama Enisef. Rami}evi}a. Potvrdaizre~enih rije~i je u ~injenici daje osim 13 svr{enika hatme,vjerskom poukom u ovomdèmatu obuhva}eno jo{ 50-tak polaznika sa koj imapredano radi ovaj imam. Nakonsvr{etka vjeronau~ne godine iobavljenih zavr{nih ispita a naprijedlog glavnog imama, Enesef. je nagra|en za rad na poljuvjerske pouke od straneOdbora IZ-e Tutin. @elimo ovommladom i vrijednom imamu jo{puno rezultata u daljem radu aìvotni uspjeh u skladu sauzvi{enim porukama Kurana.

Nusret ef. Gusinac

Mekteblije uu VVeseni}imaTutin

Vanredno zasijedanje Sabora IZ-e Sandàka

6

Glas Islama

AAKKTTUUEELLNNII TTRREENNUUTTAAKK


7

IIIIslamsku zajednicu Sandàka, naovom historijskom skupu, prestavl-jala je peto~lana delegacija koju je

predvodio predsjednik Sabora IslamAvdi}. U delegaciji su bili jo{ direktorMedrese prof. Mevlud ef. Dudi},Hajrudin ef. Tuti}, [efket ef.Dragalov~anin i Adem ef. Zi lki}.Sjednici je prisustvovao i predsjednikMe{ihata IZ-e Sandàka prof. Muameref. Zukorli}, koji je ~lan Riaseta popoloàju.

Cijeli vijek Islamska zajednicatraga za putem koji vodi Boìjoj zapov-jedi, jedinstvu, integralnom zajedn-i{tvu svih muslimana Bo{njaka.Uprkos te`nji sa strane, cijepanjem odonog ili ovog reìma, do{lo je vrijemekada }e historija zabiljeìti da suBo{njaci sazidali jednu jedinstvenuzajednicu. Jedan od njenih osnovnih~inioca je i Islamska zajednicaSandàka. Zato se o~ekuje da }e ovajUstav, za koji se opravdano vjeruje,ozna~it i novi razvojni konceptIslamske zajednice.

Sadràjan dnevni redSamo zasi jedanje po~elo je

utvr|ivanjem dnevnog reda. U prijed-logu koji je dostavljen sabornicima,dnevni red je sadràvao ~etiri ta~ke:

1. Razmatranje i usvajanjezakl ju~aka sa petog zasi jedanjaSabora,

2. Razmatranje pri jedloga idono{enje Ustava IZ-e u BiH,

3. Utvr|ivanje smjernica i rokovaza izborne odluke i provo|enje izborau IZ-e,

4. Razmatranje prijedloga RiasetaIZ-e o razrje{enju h. hfz. Halila ef.Mehti}a, muftije zeni~kog,

5. Pitanja sabornika.Na prijedlog nekoliko sabornika

dnevni red je pro{iren novom ta~komo situaciji u Mostaru ({trajk u~enika uMedresi). Tako se nakon nekolikodiskusija, u vezi sa ~etvrtorn ta~kom,te razmatranja i usvajanja zaklju~akasa prethodnog zasijedanja, pre{lo nadrugu ta~ku dnevnog reda.

Uvodnu rije~ je dao predsjednikSabora prof. mr Hilmo Neimarlija,nagla{avaju}i da je to osmi Ustav IZ-ei da je prvi Ustav za kog se moè re}ida je ra|en bez bilo kakvih unutarnjihili vanjskih pritisaka, da su u njegovojizradi sudjelovali kako organi i institu-cije IZ-e, tako i niz uglednih pojedinacaizvan IZ-e. Tom prilikom on je predloìo

uklju~ivanje dva amandmana:^lan 72. Ustava IZ-e u BiH

pro{iruje se stavom dva i tri kojiglase:

- RRaadd UUddrruu`̀eennjjaa rreegguullii{{ee ssee SSttaattuuttoomm,,- SSttaattuutt ddoonnoossii SSkkuupp{{ttiinnaa UUddrruu`̀eennjjaa,,

ppoottvvrr||uujjee ggaa SSaabboorr IIZZ-ee..U poglavlju Prelazne i zavr{ne

odredbe iza ~lana 80. dodaje se ~lan81. koji glasi:

- IIssllaammsskkaa zzaajjeeddnniiccaa mmoo`̀ee sskkllaappaattiiuuggoovvoorree kkoojjiimm ssee ooddrree||uujjee pprraavvnnii ookkvviirrooddnnoossaa IIssllaammsskkee zzaajjeeddnniiccee ii ddrr`̀aavvee..

Nakon usvajanja ovih amandmanavi{e sabornika javilo se sa svojim pri-jedlozima ili dopunama. Na{a dele-gacija je predloìla da se ~lanom 1.stav 2. obuhvate muslimani Bo{njacikoj i ` ive na podru~ju SRJ a vanSandàka, kao i da broj zastupnika uSaboru iz Sandàka umjesto pet budedevet.

Poslije duè diskusije usvojen je~lan 1. stav 2. sa sl i jede}imsadràjem:

- MMee{{iihhaatt IIssllaammsskkee zzaajjeeddnniicceeSSaanndd`̀aakkaa,, MMee{{iihhaatt IIssllaammsskkee zzaajjeeddnniiccee uuHHrrvvaattsskkoojj ii MMee{{iihhaatt IIssllaammsskkee zzaajjeeddnniiccee uuSSlloovveenniijjii,, ssaassttaavvnnii ssuu ddiioo IIssllaammsskkee zzaajjeedd-nniiccee uu BBiiHH..

U vezi na{eg drugog prijedlogapostignuto je kompromisno rje{enje,{to podrazumijeva pove}anje brojasabornika IZ-e Sandàka onog momen-ta kada se pod njenu nadle`noststave i Odbori IZ-e sa podru~ja uèSrbije, Crne Gore i Vojvodine.

Nakon ovih, kao i jo{ nekih sitnijihprimjedbi tehni~ke prirode, sabornicisu ustal i i zajedni~kim tekbiromozna~ili usvajanje Ustava Islamskezajednice u BiH.

Za nas muslimane Bo{njakeSandàka je posebno va`no {to jeMe{ihat IZ-e Sandàka ravnopravno, isa aspekta uvaènosti, emotivnosti,ugra|en u Ustav kao jedina organizo-vana zajednica sa prostora SRJ, sate`njom da bude istinski centar kome}e se drugi okretati i prilaziti. Tako|eje posebno va`na odredba ~lana 80.kojom Me{ihat IZ-e Sandàka ure|ujeorganizaciju vjerskog ìvota na svompodru~ju svojim aktima.

Kritika i samokritikaU okviru tre}e ta~ke zaduèna je

Ustavna komisija da za mjesec danapripremi prijedlog izborne odluke zaprovo|enje izbora za sve organe iRiaset je zaduèn da preko svojih

organa na terenuorganizira sa~injavan-je bira~kih spiskovaza svaki dèmat. Tajposao nadzira}esaborska Komisija od8 ~lanova (iz svakogmuftijstva i iz Me{ihata). Odlu~eno jeda se ne ide sa izborima dok tajposao ne bude potpuno kompletan.

Izlaù}i svoju odbranu u okviru~etvrte ta~ke, muftija Mehti} je govo-rio kako je sve radio u najboljoj nam-jeri i u ime Allaha d`.{., bore}i se zastatus imama i razvoj Islama, te kakoje bilo gre{aka ali da one nisu bilesvjesne i namjerne. Me|utim, op{ti jeutisak da se i pored spomenutih rezul-tata u vjerskom radu i organizaciji,zeni~ki muftija h. Halil ef. Mehti} namjestu ~lana Riaseta nije najboljesna{ao, ~ime je prijedlog Riaseta zanjegovim smjenjivanjem ocijenjenopravdanim, {to je pokazao ishodglasanja trideset i ~etiri za, pet protiv iosam uzdrànih. Istaknuto je tako|eda se ovim ne zatvaraju vrata Halil ef.Mehti}u u IZ-i ve} da }e mu se datiprilika da svoje intelektualne i mision-arske sposobnosti izrazi na drugimmjestima i zadacima.

Nakon pauze otpo~ela je raspravao situaciji u Mostaru. Posebno se gov-orilo o Salihu ef. ôlakovi}u, kojeg jeRiaset svojom odlukom smijenio spoloàja v.d. direktora Kara|ozbegovemedrese u Mostaru. Ve}ina sabornikaosudila je njegovo pona{anje, teposebno njegovo manipulisanjeu~enicima Medrese. Na kraju oveta~ke dnevnog reda odlu~eno je da seformira komisija od predstavnikaSabora i Riaseta koja }e na licu mjes-ta ispitati cijelu situaciju i preduzetisve {to je potrebno za {to brè smiri-vanje postoje}eg stanja. U komisijuSabora koja }e odmah otputovati uMostar uklju~eni su sljede}i ~lanovi:Nezir Halilovi}, Sulejman Sarajli} iSulejman ]erinovi} (ispred Sabora) teRe{id Bilali} i E{ref Bak{i} (ispredRiaseta). U~enicima je dat rok zapovratak na nastavu ponedjel jak01.12.1997. god. U protivnom,nedolazak na nastavu prouzrokova}eudaljavanje u~enika iz Medrese. Valjao~ekivati da su ova neprijatna pomjer-anja posljednja faza rekonstrukcije IZ-e koja nesumnjivo izrasta u jakkohezioni faktor muslimana Bo{njakana ovim prostorima.

Pitanjima sabornika, dnevni red jeiscrpljen a zasijedanje zavr{eno. Trebaista}i da se ovim Ustavom pove}avaodgovornost za Islamsku zajednicu ucjelini i njen dalji rad i razvoj, po{tosada od odgovornosti nije isklju~enni jedan segment unutar IZ-e. Sobzirom da je krajnje vrijeme da na

programskim osnovama i projektimaosmi{ljenim koracima i aktivnostimaunapre|ujemo Islamsku zajednicu,svaki ~ovjek nam je dragocjen i zatotrebamo koristiti sve raspoloìvepotencijale da bismo u stvarnosti imalijednu savremenu vjersku zajednicu,kakav je zahtjev ovog Ustava. O~ekujese da IZ-a na temeljima novog Ustavaizgradi najvi{i nivo jedinstva, pros-periteta i uspjeha na putu zemaljskemisije i zada}e.

Neka nam Svevi{nji bude od pomo}i,samo se u Njega uzdajemo i samo odNjega pomo} traìmo.

Zijaret gradu herojaDrugog dana boravka u gradu hero-

ja na{a delegacija je posjetila sjedi{teSabora gdje bila toplo primljena.Prepri~avali su se detalji sa zasijedan-ja uz ocjenu da je to bio, uistinu, his-torijski trenutak. Potom je u~injenzijaret Preporodu, Izdava~koj djelat-nosti "Kalem" te Vjersko-prosvjetnomuredu Riaseta. Primio nas je njenrukovodilac prof. Muharem ef.Omerdi}. Na{a delegacija se intereso-vala za plan i program rada vjerskepouke u {kolama, mektebima teud`benicima iz medresa. Istaknuto jeda je u toku izrada ud`benika zamedrese, a da je raspisan konkurs zaizradu ud`benika za vjersku pouku.

U ve~ernjim ~asovima, nakon jacijenamaza, na{a delegacija je posjetilaMedresu, gdje smo prisustvovali nez-aboravnom sijelu, raspravljaju}i o svimìvotnim, vjerskim i stale{kim pitanji-ma.

U petak, drugog dana boravka uSarajevu, h. Reis dr. Mustafa ef. Ceri}je primio na{u delegaciju u svom kabi-netu, ~ime je krunisan zijaret gradu. Urazgovoru sa Reis ef. istakli smo na{ezadovol jstvo {to su muslimaniBo{njaci objedinjeni u jednu jedin-stvenu zajednicu, istakli smo na{euspjehe u dosada{njem radu kao iprobleme sa kojima se susre}emo.

H. Reis ef. je podvukao zna~ajjedinstva, aktivnosti koje treba poseb-no poduzeti kao i strate{ke stvari ukojima moramo izgarati i sav svojpotencijal, znanje i mudrost uloìti.

Svi susreti i utisci upu}uju na rije~iUzvi{enog: "Ono {{to `̀ele vvjernici }}eposti}i." ((XXIII: 11)

Adem Zilki}

""SSvvii ssee ~~vvrrssttoo AAllllaahhoovvaa uu`̀eettaa ddrr`̀iittee ii nniikkaakkoo ssee nnee rraazzjjeeddiinnjjuujjttee......""((AAllii-IImmrraann:: 110033))

U sskladu ssa UUzvi{enom pporukom GGospodara ssvjetova, uu SSarajevuje ddana 226.11.1997. ggodine nna zzasijedanju SSabora uusvojen nnajvi{i aaktIslamske zzajednice uu BBiH, ~~ime jje ddo{lo ddo uuvezivanja ssvih mmuslimanaBo{njaka uu jjedinstvenu zzajednicu.

OOddrr`̀aannoo zzaassiijjeeddaannjjee SSaabboorraa IIZZ-ee BBiiHH uu SSaarraajjeevvuu

MUSLIMANI SU OBJEDINJENI UJEDNU VJERSKU ZAJEDNICU

NA ALI - PA[INIMIZVORIMA

IIIIZZZZ NNNNAAAA[[[[IIIIHHHH DDDD@@@@EEEEMMMMAAAATTTTAAAA8

"Na izgri janoj mli je~noprozra~noj mjese~ini, drhtavimsjajem pojavi se slika kasabe.Neprilike su a ve} se nazirala

tamna zemunica kao jedinastvarnost, ru`na je istina kadase javi i prekine lijep san {to li~ina prisje}anje, ogoli i ukaèneprilike, tegobe...

I dok sam malo~as dodirivaookom i uhom nebesku rumen isjenke plavokosih deva, sadave} osje}am da ni~ega nema.No} je, sve je druk~ije...

O svi jet l i Al lahu, sve sepromijenilo, moje oko i uho idu{a su isti. Gdje je promjena umeni koju traìm. Na tom pututragam za sre}om, ali promjenenema i na gubitku sam."

Ne slu~ajno, pri~u o ovoj lije-poj i ~istoj dunjalu~koj ba{~izapo~injemo odlomcima~uvenog romana "Pustinjak" kojina ubjedljiv i slikovit na~in svje-do~i o stradanjima al i i ohrabrosti muslimanskog ìvlja uPlavu i Gusinju. I ne samo to, ongovori o kulturi, pjesni~komduhu i darovitosti kojima je Bogpo~astio ovaj gor{ta~ki kamen.

Gusinje je varo{ica koja senalazi nadomak Plavskog jezera.Historijski se vrlo rano spominjea predstavl jala je va`nu nitkojom je povezivala mo}ne trgo-va~ke centre Albanije, Crne Gorei Kosova. Dobar dio njenastanovni{tva se osuo umuhadìrluku, hrle}i trbuhom zakruhom. Ve}im di jelom suodlazili na Zapad i u Ameriku ajednim manjim di jelom zaTursku. Ipak, oni nisu zaboravilisvoj vilajet. Pomo} se sakuplja iuredno pristiè onima kojima jenajpotrebnija.Prije dvije godine

Gusinjani i Plavljani koji ìve irade u SAD-u poslal i su100.000 dolara za adaptacijustare dàmije u Gusinju.

Odbor IZ-e Gusinje sa svojetri dàmije i vrijednim imamomRedèp ef. Ljuljanovi}em uspije-va da u periodu poslije padakomunizma oja~a vjerski ìvot ivaljano organizira muslimane imuslimansku mlade`.

Prije dvije godine adaptiranaje glavna dàmija u Gusinju uzsvesrdnu pomo} na{e bra}e kojise trenutno nalaze na privre-menom radu u inozemstvu.Oìvljava se i vjerska pouka izdana u dan. Me|utim, kao i uve}ini ostalih Odbora IZ-e i ovdjeje problem kadrova koj i }epoja~ati v jersko-prosvjetneaktivnosti i ostale vidoveduhovnog uzdizanja ovda{njihvjernika.

Va`no je ista}i da suGusinjani koji borave u inos-transtvu, posebno oni u Americi,izuzetno uspje{no organizovaniu jedinstveni dèmat. Na tajna~in su prvenstveno u prilici dasa~uvaju svoj identitet, vjeru itradiciju, te zajedni~ki realizujusve akcije koje se na|u prednjima. Osta}e u sje}anju ovogo-di{nji susret na{ih hadìja sahadìjama iz Plava i Gusinja, kojisu na privremenom radu uAmerici, a koji nisu zaboraviliovu petu islamsku du`nost. Toje jo{ jedna potvrda da je Islamìva vjera, neuni{tiva.

Odbor IZ-e Gusinje ima i svogsoftu, koji dodu{e vanrednopoha|a Gazi-Isabeg medresu uNovom Pazaru. Nadamo se da}e ubudu}e ovaj Odbor imati isvoje redovne u~enike, koji }ebiti budu}i kadrovi IZ-e, te {iritibaklju Islama na ovim prostori-ma.

Ramazanski ambijent u ovomkraju je svakako posebandoga|aj. To je, bez sumnje,duhovni preobraàj koji se uGusinju osje}a na svakomkoraku. Teravi je, i ftari,ramazanske no}i, miris somunai baklava.

Molimo Dragog Allaha d`.{.da pomogne i ojaà na{u bra}una ovom podneblju, i u~ini Islamvjerom srca njihovih, kako bi ses njime ra|ali, ìvjeli i umirali.

Mustafa Feti}

Predstavljamo vvam OOIZ-ee GGusinje


Stara adaptirana dàmija u Gusinju

Dvije ssu lljepote, uu nnizu BBoìjih bblagodati {{to iih BBog ppodariovom kkraju: ssvjeìna AAli-ppa{inih iizvora ii pprekrasni vvijenacplanina kkoji sse nnadvija nnad oovom kkasabom, tte ppoznati rroman oonasilnom ppokr{tavanju mmuslimana PPlava ii GGusinja -"Pustinjak".

U ~etvrtak 27.11.1997. godine, izapodne namaza, a u povodu Miradà,

odràn je prigodan mevludski programu Arap dàmiji. Uz prisustvo mnogobro-jnih dèmatlija koji su do{li da ~ujuporuke Mi radà, program proètKuranom, ilahijama i salavatima, izvelisu novopazarski imami.

Obiljeàvaju}i ovaj zna~ajni doga|aju historiji Islama, muslimani ovih pros-tora su se jo{ jedanput napojili iman-skom energijom, ja~aju}i islamski duh,jer nam je to danas najpotrebnije.Sve~anost je okon~ana dovom Allahud`.{. da nas pomogne i uputi pravimputem.

M. F.

Mevludksa sve~anost u povodu Mi'radà

Mevludski program u Bor dàmiji

Novi PPazar

DA ]E SE U DECEMBARSKOM ROKU [KOLSKE1997/98. g. ODR@ATI:

VANREDNI ISPITI 20 i 21. DECEMBRA 1997. g. U 8 SATI. DIPLOMSKI ISPITI 25 i 26. DECEMBRA 1997. g. U 8 SATI. PRIJAVLJIVANJE ISPITA OD 15. DO 18. DECEMBRA 1997. g.

03.12.1997. gg.DIREKCIJA MMEDRESE

OGLA[AVASREDNJA MMEDRESA ““GAZI - IISABEG”

Kaù djeca u zemlji ~uda (iz bajki),sve je mogu}e. Ali, u stvarnosti, una{oj svakodnevnici, ne bi trebalo dabude toliko slu|eno.

Zamislite, radio stanica Novi Pazar i

njeni vrli i strogi urednici uveli su cen-zuru i na oglase koje pla}amo. [ta jebilo sporno kod ovog obavje{tenja?Prva re~enica: "Pribliìte sebi Istok i

Zapad." "U~itearapski i engles-ki", glasi la jedruga re~enica.Helem, rije~i op r i b l i ` a v a n j uIstoka i Zapadane mogu se emi-tovati na talasi-ma ove radiostanice.

Dakle u "mudrim" ure|iva~kimglavama evidentan je strah od svakog iduhovnog pribliàvanja {to je u bilokakvoj vezi Istoka i Zapada. U ovomslu~aju i preko jezika - arapskog i

engleskog. @alimo ovu radio stanicu zbog takve

kratkovidne (informativne) dioptrije iograni~enosti koja nema mo} daraspoznaje svjetlost. A jo{ manjerazum. Ne bi nas vi{e za~udilo da(ne)izvjesni urednik (Ramiz Etemovi})obznani preko svoje radio stanice da niSunce ne smije (vi{e) da grije (i dolazi)sa Istoka.

Nije nam poznato da li je ova "sli-jepa" radio stanica ~ula za sistem -Internet.

Redakcija

Ko koga udaljuje ?(Ne)informativna {{ok tterapija

AAAAKKKKTTTTUUUUEEEELLLLNNNNIIII TTTTRRRREEEENNNNUUUUTTTTAAAAKKKK

Glas Islama

IIZZ SSVVIIJJEETTAA IISSLLAAMMAA


9

DÈDDA - "Malezijski MultimediaSuper Corridor (MSC) omogu}i}e punpotencijal informativne i telekomu-nikacijske tehnologije muslimanimau cijelom svijetu", izvjestio je izvr{ni{ef ovog projekta vrijednog 20 mil-iona dolara, pro{log mjeseca."Svaka zajednica teì da dostigne"info eru" a MSC pruà tumogu}nost investitorima SaudijskeArabije, dràvnim slu`bama", rekaoje Dr Otliman Yrop Abdullah, predsje-davaju}i korporacije MultimedijaDevelopmeut Corporation (MDC),holding kompanije.

Na konferenci j i za {tampu,Abdullah je izvjestio o Seminaruokruglog stola investitora MSC-a,odrànog 5. novembra, rekav{i daInformaciona Tehnologija (IT) i pro-jekat Multimedijalne industrije pruàzajedni}ki posao, rizik i mogu}nostitehnolo{kog razvoja.

Seminar koji je otvorio malezijskigeneralni konzul Syed Hussein Al-Habslee prisustvovalo je nekolikovode}ih Saudijskih biznismena ili nji-hovih predstavnika.

Abdullah je rekao da projekat,koji je smje{ten u centru azijskogtrì{ta u razvoju, zahtijeva obimaninvestitorsko-prijateljski paket podsti-caja i podr{ke. To }e biti dom jednogod prvih ve}ih okvira zakona kiber-netike, u vezi sa digitalnim brojevi-ma, mult imedijalnom za{titom,intelektualnim bogastvom, kom-

pjuterskim kriminalom, telemedici-nom i zakonima elektronike.

Upitan da uporedi dobrobit ovogprojekta sa onim u Silikonskoj doliniu Kaliforniji, Abdullah je rekao dapostoji "veoma èstoka" konkurenci-ja sa mnogim od kompanija,ukl ju}uju}i i nj ihove aktuelneproizvode.

Sa malezijskim II programom,koji je primarni zadatak premijera DrMahatbir Muhammada i njegova vizi-ja 2020 godine, saudijski investitorimogli bi da komercijalizuju o{tricunovog projekta.

On je istakao da bi investitorimogli proizvode ovog projektaumnoìti za trì{ta u cijelom svijetu.

Abdullah je rekao da je reakcijamuslimanskih zajednica {irom svije-ta ogromna.

Napomenuo je primer Islamskekomore SAD-a koja je ve}angaòvala brojne kompanije koje }einvestirati u ovaj projekat.

Abdullah je tako|e naglasio da jeMCD uspio da iskristali{e konceptMSC. Izgradnja infrastrukture napre-duje brzo i nekoliko kompanija je ve}uknjièno u MSC, {to podrazumijevanekoliko budètskih i drugih inicijati-va.

Prava na locirani projekatCyberjaya drè NTT Japan, MDC ilokalne kompanije.

(Saudi Gazzete)

Malezijski internacioni tehnolo{ki program u korist

muslimana

TIRANA - Staratelj dvije Svetedàmije, kralj Fahd, pomaè alban-skim muslimanima u {tampanju mil-ion primjeraka ~asnog Kurana saobja{njenjima na albanskom jeziku.[tavi{e, Kralj je pomogao da budusnabdjeveni svim zahtjevima kao {tosu snabdjeveni i primjerci na arap-skom jeziku {tampani u MedinaMunawwari. Sve to stoji u objavialbanskog mufti je Sabri IdrisaKoshe. On je naglasio da je kraljFahd tako|e omogu}io upiseAlbanskih studenata u SaudiskojArabiji i pruà svoju pomo} u osni-vanju Islamskog fakulteta. Poredtoga, kraljevstvo pomaè Albancimau izgradnji novih dàmija. Za vrijeme

komunisti~ke vladavine poru{eno je

1650 dàmija u Albaniji. Albanskimufti ja pohvalio je odlukuSaudijskog kralja da 480 Albanacaobavi Had` o njegovom tro{ku.

(SPA)

Kralj Fahd pomaè Albancimau {tampanju Kur'ana

MOSKVA - Radio program"Islamska frekvenca" je jedini islam-ski radio program na ruskom jeziku uRusiji. U programu se govori o islam-skoj poruci i njegovoj duhovnoj vrijed-nosti, te`njama i brigama muslimanau Rusiji. Program ima za zadatak daomogu}i muslimanima bolji uvid uraznovrsnost me|unarodnih doga-|aja i teme o Islamu za dobrobitmuslimana kao i nemuslimana.

Kaè se tako|e da programomogu}uje slu{aocima da ~ujuu~enje Kurana. Program privla~i bro-jne ruske i muslimanske slu{aoce.Predsjednik Ruskog saveza muftija,koji je ujedno predsjednik VjerskogUreda Evropske Rusije, [ejh RaoalAimuddin izrazio je divljenje i zado-voljstvo sa ovim programom.

(IINA)

Islamski radio na ruskom jeziku

DOHA - Katarsko vjersko dru{tvouvelo je 27 novih poduhvata u 1997.godinu u 11 azijskih i afri~kih zemal-ja. Program uklju~uje izgradnju 23dàmije i izgradnju 3 bunara. Dru{tvoje ve} ranije zavr{ilo 36 poduhvata uprvom kvartalu ove godine. Oniuklju~uju izgradnju trideset dàmija,10 bunara, popravku jednogsiroti{ta, konstrukciju drugog sprata

dje~jeg centra u Palestini i kupovinu~etiri mlina. S druge strane, ~asopisKatarskog dru{tva pi{e da je dru{tvoorganizovalo kurs u~enja Kurana uoblasti Rayan. Blizu 154 studentauzelo je u~e{}a u u~enju Kurana ikursa o ted`vidu. Ostale kompo-nente kursa bi le su kulturne iislamske aktivnosti.

(IINA)

Katarsko Islamsko udruènjeizvodi 27 poduhvata

TEHERAN: Nagomilani problemikoji optere}uju islamski svijet kao inepravedan i nekorektan odnoszapadnih faktora naspram istih,neminovno prije ili kasnije uslovi}e

radikalnu izmjenu politi~kog kursaislamskih zemalja. Odràno zasi-jedanje Islamske konferenci jepo~etkom ovog mjeseca, podpokroviteljstvom Teherana je pokaza-tel j takvih tendenci ja kao ineodrìvosti stanja statusa qwogoru}ih problema: Palestine, Bosne,Ka{mira i td.

Pozdravljaju}i prisutne visokezvani~nike 55 islamskih zemalja,iranski duhovni vo|a Ajatolah AliHamnei je isti~u}i brojnost musli-mana u okviru cjelokupne svjetske

populacije naglasio da islamskezemlje moraju zauzeti adekvatnomjesto u sistemu odlu~ivanja uokviru organizacije UN-a. O{tro je kri-tikovao Zapad i njihovu dvoli~nu poli-tiku naspram islamskog svijeta, {toje na kraju u{lo u tekst zvani~nihrezolucija.

Zemljama Zaliva predloìo jeformiranje sopstvenog saveza zaodbranu odbacuju}i praksu oslanjan-ja na stranu silu. Istakao je dadana{nja Islamska Republika Iran nepredstavlja prijetnju ni jednoj islam-skoj zemlji i da Iran danas kao nika-da prije vodi politiku sveislamskogjedinstva. Zatraìo je tako|e formi-ranje jedinstvenog fronta za poduzi-manje koraka povratka pravaPalestinaca, kritikuju}i bliskoisto~nimirovni proces prozivaju}i Izraelagresorom koji nikada ne ispo{tujedogovoreno, optuùju}i ga tako|e zaterorizam u ovoj oblasti.

U svom vi{ednevnom raduIslamska konferencija je razmatrala{irok krug problema cjelokupnogislamskog svijeta, donose}i na krajuvi{e od 140 rezolucija.

Zasjedanje Islamske konferencije

RIYAD - Kralj Fahad bin AbdulAziz, staratelj dvije Svete àmije,odobrio je sumu od 850.000 dolaraMe|unarodnom Islamskom Univer-zitetu u Maleziji (IIUM).

To je zvani~no objavio Abdul Azizbin Ibrahim Al-Suwail, generalnisekretar Vrhovnog vije}a za islamskapitanja. Finansijska podr{ka bi}eupotri jebl jena za zadu`binuUniverziteta, rekao je dr Al-Suwail.Kazao je da Me|unarodni IslamskiUniverzitet u Maleziji i Univerziteti u

Saudijskoj Arabiji ispunjavaju zajed-ni~ke kulturne programe. Dr Al-Suwail je izvjestio da }e Kraljevstvoposjetiti IIUM da bi dobio izvje{taj otamno{njim aktivnostima.

Kralj Fahd je odobrio dodjelufinansijske pomo}i od 705.000 SR(rijal) u cilju podr{ke aktivnostima u15 islamskih institucija u mnogimzemljama.

(SPA)

Priredio: Ismet Nuhamba{i}

Fahd dao 850.000 dolaraMalezijskom Islamskom Univerzitetu

UU FFOOKKUUSSUU10

UUUU pr vom nastavku oveneobi~ne storije poku{alismo da opi{emo neosno-

vane nesporazume izme|u prosv-jetne "vlasti" ({kole iMinistarstva prosvjete) i Amine(Sneàne) Nuhamba{i}, profeso-ra ra~unarstva i informatike, kojaje zbog mahrame dobila otkaz("za koju se izr i~e meraprestanka radnog odnosa, a kojase povreda sastoji u dolasku nanastavu u ode}i sa verskimobele`jem, tj. pokrivene glave") iudaljena iz {kole.

U drugom nastavku pred-stavi}emo hronolo{kim redomkako je Amina zaradila prvi "gri-jeh", odnosno nametnutu "kriv-icu" preko koje je ekspresnodobila otkaz uz zdu{nu pomo}"mi{ljenja" iz Beograda.

BBoorrbbaa ""mmii{{lljjeennjjaa""

V.d. direktor Mersala Dacapotvrdom konstatuje da "radnicaKoàrsko-tekstilne {kole Nuham-ba{i} Sneàna, profesor ra~un-arstva i informatike ne}e izvoditinastavu iz pomenutog predmetado kona~nog dogovora na nivouKoàrsko-teksti lne {kole iMinistarstva prosvete Beograd.Sa kona~nim dogovorom radnica}e biti upoznata na vreme, {topodrazumeva da }e uìvati sveprinadle`nosti koje joj pripadajudo tog perioda."

Ova bri`na "potvrda" datira od22.09.1997. u kojoj je istaknutoda }e Amina "uìvati sve prina-dle`nosti".

Nakon sedam dana stiglo jena adresu Koàrsko-tekstilne{kole Novi Pazar (na adresuMersale Dace, v.d. direktora)"mi{ljenje" Ministarstva Prosvete

Republike Srbije (broj: 611-00-464/97-01, od 30.09.1997.godine) u kojem ima tol ikoozbiljnih "bisera" da bi ih radopoèlio Ripli. Sam po~etak min-istarskog "mi{ljenja" je duhovit:

"U vezi sa Va{im zahtevomupu}enim ovom Ministarstvu radidobijanja odgovora na pitanjekako postupiti sa nastavnikomra~unarstva i informatike, koja jeposle porodil jskog odsustvado{la u {kolu pokrivene glave iodevena tako da ispoljava musli-mansku veroispovest i odevanjekoje odgovara toj veroispovesti,izve{tavamo Vas: ..."

[ta moè ministar daizvje{tava osim citiranja ustavnihodredbi i zakona o javnimslu`bama, obja{njavaju}i da je"{kola ustanova koja vr{i javnuslu`bu u oblasti obrazovanja",pozivaju}i se i na dobre strane:"Sloboda verovanja, ispovedanjevere i vr{enje verskih obi~ajazajam~ena je svakom gra|aninu.Tom slobodom ne smiju sepovre|ivati slobode i prava drugihgra|ana."

Vjerovatno je ministar misliokroz ovo svoje "mi{ljenje" na onenastavnike koji vjerno i pobo`noslave u svim {kolama Srbije DanSvetog Save.

No, sre}a je varljiva (i onakratko traje), ministar (Prof. drJovo Todorovi}) je samog sebe nakraju demantovao:

"Mi{ljenja smo da bi od nas-tavnika koji navedena verskaobele`ja ispoljava na o~igledanna~in u {koli, trebalo zatraìti dahitno, u skladu sa svojim radnimobavezama, skine ta vidnaobele`ja svoje veroispovesti,kako bi uskladio svoj izgled,odnosno pona{anje sa poslom

koji obavlja."Prosto nevjerovatno da min-

istar (prosvjete) insistira na "hit-nost", kao da je u Novom Pazaruizbio vulkan i treba ga "hitno uga-siti".

Analiziraju}i ovo ministarsko"mi{l jenje" (koje je jedvado~ekala v.d. Mersala Daca) ujed-no smo se razo~arali u ovu najz-na~ajniju i najkopetentniju prosv-jetnu i obrazovnu instituciju, kojani mrvicu metodolo{ke i peda-go{ke fleksibilnosti nije iskazala.Ba{ naprotiv, policijskim nervomje ubrzala da Amina ostane bezposla, zbog jedne mahrame!

Ohrabrena v.d. Daca pozitivn-im "mi{ljenjem" Ministarstvaprosvjete iz Beograda, 17.10.o.g. {alje ultimativni akt Amini:

"...Obave{tavamo Vas da stedu`ni da se hitno a najkasnije doponedeljka 20.10.1997. godineizjasnite u pismenoj formi da liprihvatate mi{ljenje Ministarstvaprosvete Republike Srbije (a kojeVam je uru~eno) da hitno i uskladu sa svojim radnim obaveza-ma skinete vidna obele`ja svojeveroispovesti kako biste uskladilisvoj izgled, odnosno pona{anjesa poslom koji obavljate. Ukolikose do traènog roka ne izjasnitesmatra}emo da ne prihvatate ovomi{ljenje te }e {kola u skladu sasvoj im obavezama preduzetizakonske mere. Napominjemo da}e {kola svaki Va{ izostanak saposla od ovog roka smatrati neo-pravdanim, te }ete zbog togasnositi zakonske posledice."

Sekretar {kole FikretaKijamet, na Aminino insistiranje,

pismeno konstatuje da se "radni-ca Nuhamba{i} Sneàna redovnojavlja na posao".

PPrriissiillnnoo oodduuzziimmaannjjee pprraavvaa nnaa rraadd

Amina je 20.10. o.g. odgovo-rila pismeno na dopis v.d. Dace:

"O~ekuju}i da ste otklonili svesumnje oko mog anga`mana naradnom mjestu profesorara~unarstva i informatike, kojeste doveli u pitanje nesigurno sesuo~avaju}i sa mojim odijevan-jem, koje je proizvod mojih islam-skih ubje|enja, dobila sam Va{dopis koj im traìte da se upisanoj formi izja{njavam o aktuMinistarstva prosvjete RepublikeSrbije br. 611-00-464/97-01.

U Va{em dopisu tako|eisti~ete da }ete u slu~aju mogneizja{njavanja do odre|enogroka, preduzeti zakonske mjere,te da }ete svaki moj izostanakposlije doti~nog roka smatratineopravdanim, {to }e povla~itizakonske posljedice.

U tom smislu, ist i~emsljede}e:

Smatram potpuno neosno-vanom Va{e traènje da seizja{njavam po pitanju aktaMinistarstva, naslovljenom naime [kole i v.d. direktora iste, jerje za o~ekivati da se organi{kole, odnosno direktor izjasneda li }e postupiti po mi{ljenjuMinistarstva ili ne.

Nelogi~nost Va{eg zahtjeva jejo{ ve}a ako se ima u vidu~injenica da se u mi{l jenjuMinistarstva moje ime uop{te i

Pod okriljem mahrame


AAMMIINNIINN ““PPRRVVIIGGRRIIJJEEHH”” (((( IIII IIII ))))

Helem, nije bitna toliko v.d. Daca (iznad ~ije glave u kabi-netu visi na zidu, u gro planu, veliki portret Svetog Save) kaoni njena, opet, cini~na izjava, "da je ona ve}a muslimanka odte Amine", koliko je indikativna "moralna lekcija"Ministarstva prosvjete Srbije o "lijepom pona{anju" koja jenametnuta dekretom preko jednog trivijalnog "mi{ljenja".Danas je Amina predmet odstrijela, sutra }e neko drugi,tre}i... Mo`da i sama v.d. Daca, ukoliko bude otkazala svojulojalnost i poslu{nost prosvjetnoj kamarili u Beogradu.

Prof. AAmina NNuhamba{i}: '''Odje}a kkoju oobla~im nije nnikakvo oobilje`je''

ne spominje.Do sada ste mi protivzakonito

onemogu}avali i zabranjivali daizvodim nastavu na osnovu Va{ihkonsultacija, mi{ljenja i strogihusmjenih zabrana koje ste dobi-jali od Ministarstva prosvjete kaoi od nadle`nih organa iz Kraljeva,~ime ste mi, na neprimjerenna~in i protiv moje volje, oduzelipravo na rad poslije 17 godinaprimjernog rada u ovoj {koli.

Raduje me da u Va{em dopisuspominjete zakonske mjere, te utom smislu o~ekujem da kona~noprestanete sa mi{ljenjima i dopi-sivanjima, te da mi primjenomnormativnih akata {kole i zakon-skih propisa, kona~no omogu}iteda nesmetano koristim, Ustavomi svim l judskim i moralnimna~elima zagarantovano, pravona rad i vjeru.

Napominjem da }u se po~evod ponedjel jka 20.10.1997.godine svakodnevno, uredno i navrijeme javljati na posao, te Vamtako onemogu}iti navedene prijet-nje iz dopisa."

U Amininom odgovoru sve jejasno i svaki komentar bio bisuvi{an.

Sutradan (ta~nije, 21.10.-1997.) v.d. Daca se ponovo ogla-sila novom policijskom "meto-dom":

"Molimo Vas da se odmah upismenoj formi izjasnite da li prih-vatate da skinete vidna obele`jasvoje veroispovesti (maramu) a uskladu sa mi{ljenjem Minista-rstva prosvete Republike Srbije,ili ne prihvatate.

Molimo Vas da u svom odgov-oru budete konkretni i jasni."

Sude}i po ovom kratkomtelegramskom tekstu v.d. Daca jezaboravila da je bila 17 godinapedagog i da to ni je u sti lumetodike. Ona je "progovorila'" ustilu istra`nog sudije, ili javnogtuìoca.

""MMoojjaa ooddee}}aa iimmaa uulloogguu zzaa{{ttiitteeoodd ssvviihh nneeggaattiivvnnoossttii""

Uslijedio je jo{ jedan Amininodgovor od 23.10.l997. godine:

"Imaju}i pred sobom Va{dopis, osje}am se obaveznomobavi jestit i Vas sl jede}e:o~ekuju}i da problem s kojim stese suo~ili rje{avate civilizovano iu skladu sa ustavnim i moralnimna~elima, te drugim pozitivnim

propisima, prema Va{impostupcima, iako saàljenjem, nastojala samophoditi se korektno ikrajnje strplj ivo, kakoprema Vama, tako iprema samoj ustanovi.Iako je Va{e pona{anjeod samog po~etka bilosuprotno tim o~ekivanji-ma, ponadala sam se da}ete, nakon {to uviditeneosnovanost tendencijekoju zastupate, kona~noshvatiti pogubnost Va{ihpostupaka. Ne mogu dapovjerujem da nesvjesnoprevi|ate sl jede}e~injenice:

1. U oba dopisa odmene traìte da uklonimvidna obil je`ja svojevjeroispovesti.

Odje}a koju obla~im nije nikak-vo obilje`je niti je koristim s tomnamjerom. Moja odje}a imaulogu za{tite od svih negativnostia posebno mog obraza i dosto-janstva, a {to je potpunouskla|eno sa moralnim kodek-som proklamovanim normativnimaktima ove {kole.

2. Va{im insistiranjem da se upisanoj formi izja{njavam o svo-jim vjerskim uvjerenjima, direktnokr{ite ~lan 43. Ustava SRJugoslavije koji glasi:

"Jam~i se sloboda verovanja,javnog ili privatnog ispovedanjavere. Niko ni je duàn da seizja{njava o svom verskomuverenju".

3. Va{im dosada{njim odno-som prema pitanju mogobla~enja na radnom mjestu imog prava na rad, pored nave-denog, napravili ste jo{ jedan pri-jestup, a koji kao i prethodni ned-vojbeno u sebi sadrì elementekrivi~nog djela.

Bez ikakve zakonske osnove ivaljano donijetog rje{enja, neza-konito ste mi oduzeli pravo narad punih 45 radnih dana.

Imaju}i u vidu navedeno, upo-zoravam Vas da prestanete saovakvim insinuacijama jer }u uprotivnom bit i prinu|ena danadle`nom organu pravosu|apodnesem krivi~nu tu`bu protivVas i tako za{titim svoja elemen-tarna ljudska prava, garantovanaUstavom i drugim pozit ivnimzakonskim propisima."

PPaappaaggaajjsskkaa hhaajjkkaa:: ttrrii rrjjee{{eennjjaa uujjeeddnnoomm ddaannuu

Nakon Amininog odgovora kojisadrì jasne ~injenice, uKoàrsko-tekstilnoj {koli u NovomPazaru, odjednom, ~a{a ù~i se"preli la". Dana 28.10.1997.godine v.d. Daca je naredilasekretaru {kole Fikreti Kijamet dapodnese zahtjev za pokretanjedisciplinskog postupka protivAmine, {to je ona i uradila. Istogdana v.d. Daca je doni jelarje{enje o pokretanju postupka zapovredu radne obaveze, poziva-ju}i se na papagajsko "mi{ljenje"Ministarstva pravde, da bi opet,istog dana donijela rje{enje Aminio suspeniji, odnosno udaljavanjuiz {kole, {to je krajnji cinizam ikriminalni akt, nesvojstven obra-zovnim institucijama. Postavljamopitanje pravosudnim organima -da li je mogu}e, odnosno normal-no donijeti tri va`na akta u jed-nom danu protiv iste osobe, kojaje stavila mahramu na svojuglavu? Evo, mogu}e je i to u jed-noj {koli.

Helem, ovdje nije bitna tolikov.d. Daca (iznad ~ije glave u kabi-netu visi na zidu, u gro planu,veliki portret Svetog Save), kao ninjena, opet, cini~na izjava da jeona ve}a muslimanka od teAmine odnosno "Sneàne",koliko je indikativna "moralna lek-cija" Ministarstva prosvjete o"l i jepom pona{anju" koje jenametnuto dekretom prekojednog trivijalnog "mi{ljenja".

Danas je Amina predmetodstrijela, sjutra }e neko drugi,tre}i...

Mo`da i sama v.d. Daca, uko-liko bude otkazala svoju lojalnosti poslu{nost prosvjetnoj kamariliu Beogradu.

Fehim KAJEVI]

U ZNAKU OBRAZA I DOSTOJANSTVA

Odje}a koju obla~im nije nikakvo obilje`je niti je koristim s tomnamjerom. Moja odje}a ima ulogu za{tite od svih negativnosti aposebno mog obraza i dostojanstva, a {to je potpuno uskla|eno samoralnim kodeksom proklamovanim normativnim aktima ove {kole.

UU FFOOKKUUSSUU


Radne karakteristike Amine Nuhanba{i}

SNE@ANA JJE DDOBAR METODIÂR

Profesor NNuhamba{i} SSneàna uuimenovanoj {{koli jje rradila ood zzasni-vanja rradnog oodnosa 11980. ddo1993. ggodine, nna rradnom mmestuprofesora iinformatike ii rra~unarstva iiOrganizacije pproizvodnje.

Njen rrad uu ttom vvremenskomperiodu ppored sstru~nog, ppedago-{kog ii ppsiholo{kog oobrazovanja,krasile ssu ii oosobine oodgovornosti iita~nosti. NNa vvreme jje ppredavaladobro ddidakti~ki sstruktuirane nnas-tavne pplanove rrada.

Imala jje iizuzetnu ssposobnostpreno{enja zznanja uu~enicima,kvalitetan ttransfer zznanja ssa ssu{tin-skim ppoznavanjem oosnovnih zzakoni-tosti ssvojih nnastavnih ppredmeta.

Bila jje ddobar mmetodi~ar ssa ppoz-navanjem mmetodologije nnauke iididaktike.

âsu jje pprilazila ssa vvi{e aaspeka-ta: ddidakti~ko-mmetodi~kim, sstru~nim,psiholo{kim, vvaspitnim ii oorganiza-ciono-ttehni~kim.

Na uuvodnom ddelu ~~asa uuspe{noje vvr{ila aaktuelizaciju ii ppovezivanjeprethodnih zznanja uu~enika ssa nnovimsadràjem.

Na gglavnoj ddidakti~koj eetapi mmak-simalno mmisaono jje aaktiviralau~enike zza rrad.

Dijalo{kom mmetodom jje ddolazilado ccilja, ssmatraju}i uu~enike aaktuel-nim ssubjektom vvaspitno-oobrazovnogprocesa.

Za nnastavu sse ssvakodnevnopripremala ppisanom ppripremom -svakog ~~asa.

Novi PPazar, 33.11.1997. ggod.

Hanu{a MMuradija, {{k. ppedagog,Obrazovni CCentar " “Zenun HHaskovi}"

Novi Pazar

ODGOVORNO OBAVLJALAPOSLOVE

Na zahtev radnice Nuhamba{i}Sneàne, profesora ra~unarstva iinformatike, dajem slede}u karak-teristiku o njenom radu.

U vreme moga rada na poslovi-ma direktora OOUR-a i VD direktoraCentra, u periodu od jula 1988.godine do marta 1991. godine,mogu da kaèm da je imenovananastavnica savesno i odgovornoobavljala poslove za koje je bilazaduèna, i bila korektna u odnosuna nastavnike sa kojim je radila,tako da nisam u tom periodu kaorukovodilac imao nikakvih primedbina njen rad.

Na nastavu je redovno dolazila iizvr{avala korektno svoje zaduènja.

Novi Pazar, 5.11.1997.

11

UU SSVVJJEETTLLUU KKUURR ’’AANN--II --KKEERRIIMMAA12

Drugo njihovo svojstvo, posebno njihovihpredstavnika, koji su prvih dana Hid`re uìvalivisoko i ugledno mjesto, upravljali i vladali, kao{to je bio Abdullah ibni Ebu Ibni Selul, bilo jesvojstvo odbojnosti i preduzimanja svih mogu}ihmjera da bi izazvali smutnju, a uz to i hvale se,misle}i da im drugi to prihvataju i vjeruju {torade.

"Kad im se kaè: "Neremetite red na Zemlj i !" -odgovaraju: "Mi samo reduspostavl jamo!" Zar?! A,uistinu, oni nered siju, ali neopaàju." (2/11,12)

Oni ne ostaju pri laì ispletki, nego dodaju tome igluposti i tvrdnju: Kad im sekaè: "Ne remetite red naZemlji" oni ne negiraju da ~inesmutnju, nego odlaze dalje pase hvale rije~ima: "Mi samored uspostavljamo!" Onih koji~ine najgnusnije smutnje i gov-ore za sebe da uspostavljajured ima mnogo u svako vri-jeme. To govore zato {to sumjerila u njihovim rukamaneta~na, a kada iz~eznu mjeri-la iskrenosti, samom ~ovjekunestaje i ostalih mjerila i vri-jednosti. Svi oni koji nisuiskreni u pona{anju premaBogu govore, pravdaju}i se,da ne osje}aju nikakvu smut-nju u svojim djelima, jer mjeri-lo dobra i zla, dobro~instva ismutnje korespondira sa nji-hovim li~nim strastima, ali nikada da se podu-dare sa okvirima Boìjeg pravila: Poslije toga sli-jedi neodlo`na posljedica i zaklju~ak.

"Zar?! A, uistinu, oni nered siju, ali neopaàju." (2/12)

Druga njihova osobina je upinjanje i oholopona{anje prema {irokim masama. To ~ine kakobi za sebe priu{tili nezasluèno mjesto u o~imasvijeta:

"Kad im se kaè: "Vjerujte kao {to pravi ljudivjeruju!" - oni odgovaraju: "Zar da vjerujemo uono u {to bezumni vjeruju?" - A, uistinu, oni subezumni, ali ne znaju." (2/13)

Sasvim je jasno da je poziv koji im je bioupu}en u Medini insistirao da iskreno vjeruju bezikakve sumnje, da vjeruju vjerovanjem iskrenihkoji su se predali Bogu, a svoja srca otvoriliResulullahu, alejhi-s-selam, koji ih upu}uje i pozi-va, a oni mu se odazivaju iskreno bez ikakvesumnje, to su oni koje su licemjeri pozivali davjeruju kao {to oni vjeruju. To su oni koji suvjerovali iskreno, izraàvaju}i to sasvim jasno iostali na ~vrstom tlu.

Nema sumnje da su licemjeri ismijavali ovu

totalnu predanost Resulullahu, alejhi-s-selam, imislili da se ta totalna prednost odnosi samo nasiroma{ne, da ne odgovara onima koji su navisokom poloàju. Zbog toga oni kaù ovako:"Zar da vjerujemo u ono u {to bezumni vjeruju.(2/13) Onda im stiè ovaj odlu~ni odgovor:

"A, uistinu oni su bezumni, ali ne znaju."(2/13)

Postavlja se pitanje kada je glupi znao da jeglup? Ili, kad }e primjetiti onaj koji je skrenuo daje daleko od pravog puta?

Nakon svega ovoga slijedi ne{to drugo {tootkriva dalekose`nost povezivanja ovih licemjerau Medini i razjarenih Jevereja, koji se nezadrà{e samo na podvali i prijevari, na smutnji ineistinitoj tvrdnji, nego dodaju tome i slabost,prijekor i zavjeru u mrkloj no}i:

"Kada susretnu one koji vjeruju, govore:"Vjerujemo!" - a ~im ostanu nasamo sa {ejtani-ma svojim, govore: "Mi smo s vama, mi sesamo rugamo." (2/14)

Neki l judi smatraju pri jekor snagom,spletkarenje vje{tinom, a ustvari to je slabost ini{tavost. Snaga nikada nije bila ne{to {to jeru`no ili lo{e, nikada nije bila prijevara niti zav-jera, nikada nije bila potajno namigivanje brbljiv-ca. Ovi licemjeri su se pla{ili da se suo~eotvoreno, pa su se prividno predstavlja1i da

vjeruju pri susretu sa vjernicima, da bi izbjeglisvaku nepriliku ali i da bi ovakvom svojompojavno{}u mogli preduzeti mjere da druge uzne-miravaju. Oni, kad bi se osamili ili vratili svojimvo|ama, a to su bili prete`no Jevreji koji su uovim licemjerima nalazili instrumente za razbijan-je islamskih redova, a ovi nalazili za sebe u

Jevrejima onoga na koga semogu osloniti, ti licemjeri supostupali tako {to su usvakom ~asu ~im ostanunasamo sa {ejtanima svojimgovorili: "Mi smo s vama, mise samo rugamo," tj. vjernici-ma zbog toga {to vjeruju ipotvr|uju svoje vjerovanje.

Moè li biti {ta gore i teè odonoga koga Gospodar nebesai Zemlje ismijava. Ova situaci-ja se prenosi u jedan drugi~in, veoma grozan, veomastra{an, proteè se na ne{tood ~ijeg se straha koà jeì.Kur'an skoro nije ni prenio nji-hovu djelatnost i njihove rije~i,a izli se na njih prijetnja odkoje se i brda ru{e: "Allah njihizvrgava poruzi i podràva ihda u svom nevjerstvu lutaju."(2/l) Spu{ta ih tako nisko dalutaju putem bez cilja, a ~vrstaruka ~eka da ih ugrabi nakraju kao {to mali mi{i}iska~u u mi{olovku, ne znaju}ida im je postavljena zamka.Ovo je stra{no izvrgavanje,nije kao ono si}u{no beza-

zleno izvrgavanje.

Ovdje se javlja ona ~injenica na koju smomaloprije ukazali, ~injenica koja govori da AllahUzvi{eni preuzima takvu borbu koju èli vjernici-ma i za koje slijedi puna smirenost onima koji suBogu odani i stra{na i grozna sudbina nemarni-ma neprijateljima Allahovim, onima koji lutajunapu{teni u svom slijepilu, onima koji pravespletke u nasilju {to im je i Allah omogu}io i daoodre|eni rok u kome }e neprijateljski postupati,stra{na sudbina ~ekat }e ih tamo. Oni to neosje}aju. Oni lutaju.

Posljednja rije~ koja predstavlja pravu slikunjihova stanja i stepen njihova gubitka glasi:

"Umjesto pravim, oni su krenuli krivim putem;njihova trgovina im nije donijela nikakvu dobit, ioni ne znaju {ta rade." (2/16) Oni su imaliuputu i pravi put da su htjeli. Uputa im je bilaponu|ena, bila u njihovim rukama. Me|utim, onikupi{e zabludu za uputu, ne{to najgore {to sumogli uraditi u svom trgovanju:

''Njihova trgovina im nije donijela nikakvudobit, i oni ne znaju {ta rade.'' (2/16)

EEEELLLL--BBBBEEEEQQQQAAAARRRREEEESejjid Qutb: U OKRILJU KUR’ANA

POGLAVLJE EL-BEQARE OBJAVLJENO U MEDINI DO 281. AJETA,OSTALO OBJAVLJENO NA MINNI - NA OPROSNOM HAD@D@U

Glas IslamaDecembar 1997. [aban 1418.

Glas Islama

IIZZ SSUUNNNNEETTAA RREESSUULLLLUULLAAHHAA


13

Pri~ao nam je Kutejbe b. Seid,njemu prenio Ismail b. Dàfer odEbu Suhejla, on od svog oca, ovajod Talhe b. Ubejdullaha da jeBo`jem poslaniku s.a.v.s. do{aojedan beduin ras~upane kose irekao:

"Bo`ji poslani~e, obavijesti meo onome {ta mi je Allah narediood namaza?"

"Pet (dnevnih) namaza - kazaoje Muhammed a.s. - osim ako tiho}e{ jo{ {togod dobrovoljno."

Zatim je beduin rekao:"Obavijesti me o onom {ta mi jeAllah naredio od posta?"

"Mjesec Ramazan, osim ako tiho}e{ ne{to dobrovoljno" - rekaoje Muhammed a.s. "A obavijestime o onom {ta mi je Allah nare-dio od zekata?" - ponovo je rekaobeduin.

Bo`ji poslanik s.a.v.s. ga jeobavijestio o svim islamskimdu`nostima.

"Tako mi Onoga - rekao jebeduin - koji te po~asti(poslanstvom), ne}u dodavati ni{tadobrovoljno, a ne}u ni umanjivatini{ta od onoga {to mi je Allahnaredio."

Tada je Bo`ji poslanik s.a.v.s.kazao: "Ako je istinu rekao, uni}i}e u dènnet."

PPostiti mjesec Ramazan jeobaveza - stroga zapovjed odUzvi{enog Al laha d`.{.

Muhammedu a.s. i svim pripadnici-ma Muhammedova a.s. ummeta.Post ovog mjeseca je rukn - temeljod ruknova - temelja Islama. Dolazido naredbe posta ovog mjeseca u[abanu druge godine po Hid`ri ilineposredno prije promene Kible (kao{to je poznato muslimani su se upo~etku Islama okre}ali prema Bejtu-l-Makdisu na namazu, a onda 17mjeseci poslije Hid`re dolazi dopromjene Kible, umjesto Bejtu-l-Makdisa od tada muslimani seokre}u prema Bejtu-l -Haramu tj.Kabi). Muhammed a.s. je za svogaìvota ispostio devet Ramazana, jerje u mjesecu Ramazanu 11. godinepo hid`ri preselio na ahiret.

Post u jeziku zna~i: Uzdràvanjeod ne~ega. Uzvi{eni kaè:

"Ja sam se zavjetovaoMilostivom da }u {utjeti"(Merjem, 26).

Dok u terminologiji, islamski gau~enjaci defini{u rije~ima: Post jeuzdràvanje od prve zore pa do zalas-ka sunca od jela, pi}a, polnogop}enja i l i drugim ri je~ima,uzdràvanje od svega onoga {to~ovjeku moè posluìti kao hrana ilije isto hranljivo.

Fadileti Ramazana

1. Kaè Bo`ji poslanik s.a.v.s.:"Najbolji mjesec od svih mjesecije Ramazan, a najbolji dan odsvih dana je petak" (Et-Taberanii Hejsemi). Dok u drugoj predajiBo`ji Poslanik s.a.v.s. kaè:"Kada bi ljudi znali fadiletemjeseca Ramazana, zaèljeli bi daRamazan bude cijelu godinu."(Et-Taberani, Ibn Huzejme, El-Bejheri)

2. Kada do|e Ramazan otvorese sva dènetska vrata, zatvoredèhenemska i spute {ejtani.

3. Izme|u dva RamazanaUzvi{eni opra{ta posta~u sve malegrijehe, ne i velike. Isto tako Uzvi{enid`.{. opra{ta sve male grijehe osobikoja obavlja pet dnevnih namaza iosobi koja klanja dùmu namaz,dakle opra{ta sve manje grijehe oddùme do dùme a za oprost velikihgrijeha neophodna je tevba - pokajan-je.

4. Za svako dobro djelo sinoviAdemovi bi}e nagra|eni dese-tostruko do 700 puta vi{e, osimRamazana, jer Uzvi{eni u hadisul-kudsiji kaè: "Uistinu, Ramazan jeza Mene i Ja }u za njega posebnonagraditi" (El-Buhari). Posta~ }ese dva puta radovati. Prvi put kadaiftari i drugi put kada se susretne sasvojim Gospodarom.

5. Onaj ko se iskreno posvijetiibadetu u mjesecu Ramazanu, danjuposti no}u klanja nafilu namaz, u~iKuran i svo vrijeme provodi u ibadetubi}e mu opro{teno sve {to je u~iniood malih grijeha.

6. Prenosi se od Selman El-Farisija da je rekao: "Drào nam je

hutbu Bo`ji Poslanik s.a.v.s. uzadnjem danu mjeseca [a’banagovore}i: "O ljudi dolazi vammjesec s velikim blagodatima,mjesec u kome ima jedna no}koja je vrijednija od 1000 mjese-ci, mjesec u kome je postobavezan, mjesec u kome seobavljaju nafile no}u. A onaj kojiu~ini neko dobro djelo u njemu,isti je kao i onaj koji je izvr{ione{to od Allahovih farzova vannjega, a onaj ko izvr{i nekiAllahov farz u njemu isti je kao ionaj ko obavi 70 Allahovih farzo-va van njega."

To je mjesec strpljivosti, jed-nakosti, mjesec kada Allah vjern-im pove}ava nafaku, mjesec ukojem Allah d`.{. opra{ta grijehe(male grijehe) onome ko nahraniposta~a. Tada ashabi upita{eBoìjeg Poslanika s.a.v.s.: "OBo`ji Poslani~e mi nismo svi ustanju da nahranimo posta~a", aBo`ji Poslanik s.a.v.s. im odgov-

ori: "Bi}e nagra|en i onaj koposta~a nahrani pa makar i datu-lom ili {erbetom ili mlijekom kise-lim (Ibn Huzejme, El-Bejheki, IbnHiban). Prvih deset dana mjesecaRamazana su dani AllahovaRahmeta - milosti, drugih desetdana mjeseca Ramazana su daniAllahova magfireta - oprosta a kou zadnjih deset dana mjesecaRamazana oslobodi roba Allahd`.{. }e ga osloboditi dèhenemskevatre.

Vrste posta

Post se dijeli na pet vrsta a to su:1. Farz koji se tako|e dijeli na

dvije vrste:A - Odre|eni farz (vremenski

ograni~en) kao {to je post mjesecaRamazana.

B - Neodre|eni farz (vremenskineodre|en) kao {to je post mjesecaRamazana na kaza, kefaret ili postispa{tanja.

2. Vadìb, koji se tako|e dijeli

na dvije vrste:A - Odre|eni vadìb, kao {to je

post povodom odre|ene zakletve. B - Neodre|eni vadìb kao {to je

post povodom nekog zavjeta na neo-dre|eno vrijeme.

3. Nafile. Dobrovoljni post koji seposti dobre volje radi Allahova zado-voljstva. Ova vrsta posta nije obavez-na. Uzvi{eni kaè: "A onaj kojidrage volje u~ini kakvo dobrodjelo." Dani dobrovoljnog posta su:

- Dan postiti, dan mrsiti i ovo jenajbolji dobrovoljni post jer Bo`jiPoslanik s.a.v.s. kaè: "Najboljipost je Davudov post, koji je danpostio a dan mrsio." (El-Buhari,Muslim)

- Post tri dana od svakog mjesecatj. trinaesti, ~etrnaesti i petnaesti,koji su poznati kao bjeli dani umjesecu. Onaj ko bude postio tri-naesti, ~etrnaesti i petnaesti dan usvakom mjesecu (hid`retski mjeseci)ima}e nagradu kod Allaha d`.{. kaoda je postio cijeli mjesec, jer zajedan dan posta Al lah d`.{.nagra|uje desetostruko vi{e. BoìjiPoslanik s.a.v.s. kaè: "Ako bude{postio tri dana od mjeseca, postitrinaesti, ~etrnaesti i petnaesti."(El-Termizi, El-Nesa, Ibn Hiban,Ahmed)

- Post ~etvrkom i ponedeljkomsvake sedmice. Rekao je Usame binZejd: "Uistinu Bo`ji Poslaniks.a.v.s. postio ponedjeljkom i~etvrtkom, pa je upitan o tome, aMuhammed a.s. odgovori - zaista,djela, svih ljudi se svakog poned-jeljka i ~etvrtka izloè predGospodarem njihovim."

- Post {est dana mjeseca [evala.Onaj ko bude postio {est danamjeseca [evala poslije posta mjese-ca Ramazana, bi}e nagra|en kao daje postio cijelu godinu. Prenosi se odebu Ejuba da je Bo`j i Poslaniks.a.v.s. rekao: "Ko ispostiRamazan, zatim isposti {est danamjeseca [evala isto je kao da jepostio cijelu godinu."

- Post arefatskog dana za one kojinisu hadìje, to jest deveti dan Zul-Hidèta. Muslim biljeì da je Bo`jiPoslanik s.a.v.s. rekao: "Post nadan Arefata kod Uzvi{enog Allahad`.{. bri{e male grijehe, pred-hodne i (budu}e) slijede}egodine."

Isto tako Muslim biljeì da je Bo`jiPoslanik s.a.v.s. rekao: "Najvre-dniji dan, u kome Allah d`.{.pruà uto~i{te od dèhenemskevatre onome ko oslobodi roba nadan Arefata."

A {to se ti~e hadìje (onoga {toobavlja Had`) mekruh mu je da postina dan Arefata, pa iako se radi ojakoj osobi. Buharija i Muslim biljeèhadis od Ebu Hurejre r.a. da jerekao: "Zabranio je BoìjiPoslanik s.a.v.s. da se posti nadan Arefata na Arefatu."

Dok neka hanefijska ulema kaèda je mubah hadìji postiti na danArefata ako se radi o fizi~ki jakojosobi.

- Post osam dana mjeseca Zul-Hidèta prije dana Arefata za onoga

U SUSRET RAMAZANU

ko obavlja Had` i za onoga kone obavlja Had`. Biljeì Ahmed,Ebu Davud i En-Nesai da jeHafsa r.a. rekla: "êtvoricune}e prozivati BoìjiPoslanik s.a.v.s. Onog kojibude postio dane a{ure,onog koji bude postio desetdana mjeseca Zul-Hidèta,onog koji bude postio tridana od svakog mjeseca(hid`retskog), onog kojibude klanjao dva rekatanafile poslije ranog jutra."

- Post devetog i desetogdana mjeseca Muharema. Posunetu postit i deseti danodmah poslije devetoga jerMuslim i Ahmed biljeè od IbnAbaza s.a. da je rekao:"Rekao je Bo`ji Poslaniks.a.v.s. - a ako bude{ umogu}nosti posti deveti ideseti dan."

Hikmet - mudrost postaJeumul-a{ura o~ituje se urije~ima ibn Abaza r.a. kojikaè: "Kada je Bo`jiPoslanik s.a.v.s. do{ao uMedinu vidio je Jevrejekako poste Jeumul-a{ura, paih upita - {ta je ovo? Oniodgovori{e - ovo je dobridan kada je Allah d`.{. spa-sio Musaa i Benu Israilce odnjihovih neprijatelja, pa jeMusa postio ovaj dan, a onim odgovori - ja sam pre~iMusau od vas, pa zaposteovaj dan i naredi da seposti."

Ako neko ne bude postiodeveti dan sa desetim moèpostiti jedanaesti sa desetim apo nekoj ulemi mustehab jepostiti sva tri dana. Mekruh jekod ve}ine uleme postiti samodeseti dan Muharema dokneka ulema hanefijske pravne{kole to dozvoljava. Post svetihmjeseci a to su ~etir i : tr idolaze neposredno jedan zadrugim, Zul-Kade, Zul-Hidè iMuharem i jednim koj i jesamostalan: Redèp. To sunajvredniji mjeseci za postposlije Ramazana. Kod Malikijai [afija mustehab je postiti ovemjesece, dok kod Hambelijamustehab je postit i samoMuharem, a kod Hanefi jamustehab je postiti tri danasvakog ovog mjeseca.

Post mjeseca [a'bana. UmiSeleme r.a. kaè: "UistinuBoìji Poslanik s.a.v.s. ne bipostio u toku cijele godinecijeli mjesec osim [a’bana iRamazana". Ebu Davud, EtTermizi, En-Nesai, Ibn-Madè iAhmed.

4. Haram. Haram je posti-ti kod ve}ine uleme i mekruhtahrimen kod Hanefija:

- @eni da posti nafilu bezdozvole svog muà osim ako jeodsutan, ili je pod ihramima nahadù ili umri ili je u itikafu.

Buharija i Muslim biljeè daje Boì j i Poslanik s.a.v.s.rekao: "Nije dozvoljeno ènida posti ako joj je mu`prisutan osim po njegovojdozvoli." Jer pokornost~ovjeku je farz (pokornost uhalalu) pa ni je dozvol jenoostaviti farz zbog nafile.

Al i i ako je ovaj postmekruh tahrimen kod Hanefija,

haram kod ostale uleme on jeispravan isto kao i namaz uotetoj zemlji, a muù je dozvol-jeno da je iftari, (t.j. da joj pok-vari post ).

- Post Jevmul-[eka - sumn-jivog dana, a to je 30. danmjeseca [abana. Nije mekruhniti haram postiti ovaj dan akoje to ~etvrtak ili ponedeljak zaone osobe koje poste ovedane kao dobrovoljni post, nitije mekruh ili haram postiti ovajdan za one osobe koje postemjesec [aban kao dobrovoljnipost.

Po hanefi jama to jetrideseti dan mjeseca [abana,kada se zbog obla~nosti ilimagle ne vidi mla|ak, a uko-liko je vedro nebo i ne vidi semla|ak to onda nije Jevmul-[ek ve} je to trideseti danmjeseca [abana.

A ako taj dan bude obla~anili maglovit pa se tim povodomne bude mogao vidjeti mla|ak,onda kod Hanefija kao {to smove} spomenuli, to je Jevmul-[ek i toga dana mekruh-tahri-men je postiti misle}i da je tajdan od Ramazana. Isto takomekruh je postiti da ili dva prijeRamazana ili neposredno doRamazana za one osobe kojenisu postile dobrovoljni postkao {to je post svakogponedeljka i ~etvrtka, kao ipost mjeseca [abana, jer Bo`jiPoslanik s.a.v.s. u hadisu EbuHurejre kaè: "Nemojte postitidan ili dva neposredno predsami Ramazan, osim onogakoji je ve} od ranije postiopa neka posti." (Buharija,Muslim, Ebu Davud, Et-Termizi,En-Nesai i Ibn Madè)

Mi{ljenja ostale uleme se uglobalu podudaraju sa hanefi-jskim mi{ljenjima po ovompitanju uz mala mimoilaènja.

- Mekruh tahrimen kodhanefije, a haram kod ostalihimama je postiti dane Bajramai dane te{rika poslije Bajrama,po nekima dani te{rika sudrugi i tre}i dan po Malikijama,kod ve}ine uleme to su drugi,tre}i i ~etvrti dan kurbanskogbajrama. Ebu Hurejre r.a. kaè:"Zabranio je Bo`ji Poslaniks.a.v.s. na dva dana, na danRamazanskog bajrama i danKurbanskog bajrama."

- Haram je postiti ne~istojèni u toku mjese~nog ~i{}enja- hajda - menstruacije i ~i{}enjaposle poroda - nifasa, kojetraje do 40 dana.

- Haram je postiti onomekome haram {kodi i uni{tavaga zdravstveno.

- Kod [afija haram je postitizadnju polovinu mjeseca[abana posebno.

5. Mekruh. Mekruh je pos-titi svaki dan neizmjeni~noSavmud-dehr zatim postit isamo petkom ili samo sub-otom, zatim postit i samodeseti dan kod Jevmul-a{urabez devetog ili jedanaestog,zatim postiti prvi dan prolje}aili prvi dan jeseni pojedina~no,zatim mekruh je postiti dvadana odjednom, odnosno sas-tavljati dva dana itd.

Bekir ef. Maki}

PPIITTAANNJJAA II OODDGGOOVVOORRII

PPiittaannjjee:: na{ brat iz Novog Pazara pita - ja kao vjernik nikako ne sumnjam u Allahovu istinu,tj. u Mi’rad` ali moj razum nije u stanju da shvati kako je mogu}e da Uzvi{eni Allah ne{to odredi aposlije toga Njegovo stvorenje (tj. Musa a.s., odnosno njegova du{a) kaè Muhammedu a.s. {ta njegovummet moè da podnese a {ta ne, kao da na{ Stvoritelj nije znao unaprijed {ta mi moèmo da podne-semo pa je ~ekao da ga Musa a.s. podsjeti na to i kao da je Muhammed a.s. samovoljno oti{ao naMi’rad` pa ga Musa a.s. vra}ao nekoliko puta dok mu se Allah d`.{. ne smiluje i smanji na pet vaka-ta.

Zato, draga bra}o, bih Vas zamolio u slede}em broju, ako ste u mogu}nosti, da ovo malo razra-dite, jer ne mora da zna~i ako meni nije jasno da nije tako. Ja to nikako ne tvrdim, ja samorazmi{ljam o nekim stvarima i èlim u ime Allaha d`.{. da pitam u~ene ljude da mi objasne.

Unaprijed Vam se zahvaljujem i mahsus Vas selamim i èlim Vam mnogo sre}e u ovom hairliposlu.

OOddggoovvoorr:: Dragi brate! Kaè{ da kao vjerniknikako ne sumnja{ u Allahovu istinu, to jest uMirad`, ali da tvoj razum nikako nije u stanju dashvati kako je mogu}e da Allah d`.{. ne{to odre-di a poslije toga Njegovo stvorenje, to jest Musaa.s. kaè Muhammedu a.s. {ta njegov ummetmoè da podnese a {ta ne, kao da na{ Stvoriteljnije znao unaprijed {ta mi moèmo da podnese-mo, pa je ~ekao da ga Musa a.s. podsjeti na to ikao da je Muhammed a.s. samovoljno oti{ao naMirad` pa ga Musa a.s. vra}ao nekoliko puta dokmu se Allah d`.{. ne smiluje i smanji na pet vaka-ta.

Drago mi je {to kao vjernik nikako ne sumn-ja{ u Allahovu d`.{. istinu, tj. u Mirad` ali istotako kao vjernik, dragi brate, mora{ znati da tvojrazum puno {to{ta ne moè doku~iti. Allah d`.{.nam je objasnio ono {to nam je potrebno, anikome nije dozvoljeno da traga za onim {to je odnas sakrio, jer }emo se tada razi}i i takopropasti. Na{i razumi su ograni~eni. Allah d`.{. ihje stvorio radi upravljanja ovim svijetom, a ne daotkrivaju nepoznato (gajb), koje ne zna niko drugiosim Allah d`.{. Jedna od tih (gajb) tema je iodnos izme|u Allaha d`.{. s jedne i Muhammedaa.s. i Musaa a.s. s druge strane.

Znaju}i da je na~in Miradà za nas nepoznani-ca mi znamo o Miradù samo onoliko koliko nasje o tome obavijestio Allah d`.{. i Muhammeda.s. Ali zato znamo da je Mirad` bio po Allahovomd`. {. kaderu - odre|enju, a jedan od stubovana{eg vjerovanja jeste i vjerovanje u Kada iKader. Dragi brate, ruknovi vjerovanja u kader su:

1. Vjerovanje da je Allahovo d`.{. znanjesveobuhvatno i savr{eno.

2. Vjerovanje da sve {to }e biti do danaKijameta, zapisano u Leuhi-l-Mahfuzu.

3. Vjerovanje da je Allahova d`.{. mo} pot-puna i da sve biva Njegovom vol jom iodre|enjem.

4. Vjerovanje da je Allah d`.{. Stvoriteljsvega i da Allah d`.{. nema druga u tome (ustvaranju).

Divan li je odgovor imama Ahmeda, kada jeupitan o kaderu: "Kader je kudretu-l-Rahman(mo} Milostivog).

Jedan ~ovjek je do{ao Aliji r.a. i upitao gao kaderu, na {ta mu je on odgovorio:"Mra~an put, pa njime ne kre}i." On muponovi pitanje na {to mu Alija r.a. re~e:"Duboko more, te ga nemoj gaziti." On gaponovo upita, a Alija r.a. mu re~e: "TajnaAllaha d`.{., te se nemoj dàba truditi da jespozna{."

Imam Ahmed prenosi, svojim senedom, odAmra bin [uajba, koji prenosi od njegovog oca, aon od njegovog djeda koji kaè: "Jednog dana jei{ao Allahov poslanik s.a.v.s., a ljudi raspravl-jaju o kaderu; kao da mu se nar raspukao ponjegovu licu, toliko se zacrvenio od srd`be, azatim im re~e: "[ta je s vama?! Zar }etedozvoliti da jedan dio Allahove Knjige opovr-gavate drugim? Zbog toga su uni{teni oni koji

su bili prije vas!" (Ibn Madè). Ashabi Boìjeg Poslanika bili su izuzetno

visokog stepena odgoja prema svome Gospodarui Njegovim poslanicima a.s. Ibn Abaz r.a. o njimakaè: "Nisam vidio boljih ljudi od ashabaAllahovog Poslanika s.a.v.s. Upitali su gasamo 13 pitanja za cijelog njegovog ìvota."(pitanja o vjerovanju)

Dragi brate, ve}ina ljudi grije{nika ne poz-navaju}i ove stvari opravdava se za svoje grijehekadrom. Dragi brate, ako neko grije{i i kaè damu je to odre|eno od Allaha d`.{. to bi zna~ilo daje Allah d`.{. nepravedan, jer ka`njava za ono {toje odredio, a to se kosi s vjerovanjem u Njega.Kako }e se nevjernik i l i gri je{nik pravdatikaderom prije nego {to u~ini grijeh ili kufr, kad jeAllahova d`.{. odredba, prije nego {to se desi,gajb; niko je ne poznaje osim Allaha d`.{. Znamoda je u svakom ~ovjeku, prije nego {to je krenuoda u~ini grijeh ili kufr, nare|eno da se pokoravaAllahu d`.{. i da izvr{ava Njegova nare|enja.Druga~ije re~eno, kako ~ovjek moè re}i: "Allahje odredio da ja kradem, te ja odoh da izvr{imAllahovu odredbu!" Da li je on zavirio u Leuhi-l-Mahfuz, pa pro~itao {ta tamo pi{e, te saznao {taje tamo odre|eno, dok je u isto vrijeme, pozvanda ne ~ini bilo kakve grijehe, kra|u ili bilo {tadrugo?

Ovako jasnim odgovorom Allah d`.{. uzvra}aonima koji se pravdaju kaderom: "A kada uradeneko ru`no djelo, govore, zatekli smo na{epretke da to rade, a i Allah nam je to zapovi-jedio! Reci, Allah ne zapovijeda da se raderu`na djela! Za{to o Allahu govorite ono {tone znate. " (El-Ea’raf, 28)

Dragi brate! Sada }u navesti mi{ljenje IbnHadèra, kao odgovor na tvoje pitanje: "Tada jeAllah d`.{. naredio Muhammedu a.s. obavl-janje pet dnevnih namaza. To je {to se brojanamaza ti~e i njihovog obavljanja, a pedesetnamaza odnosi se na sevape jer za svakiobavljeni namaz vjernik }e biti desetostrukonagra|en." Dok neka druga ulema kaè da je 50namaza derogirano sa pet namaza, mada se razi-laze kako je mogu}e derogirati ne{to ako isto nijesprovedeno u praksi.

Dragi brate! Uzvi{eni Allah d`.{., kao {to smorekli, sve je odredio kako }e biti, tako je odredio ipet dano-no}nih namaza za Muhammeda a.s. injegov ummet, jer Uzvi{eni kada je naredioMuhammedu a.s. da obavlja 50 namaza, OnSvemogu}i je znao da }e Muhammed a.s. traìtiolak{icu i u~inio je Musaa a.s. posrednikom ilinagovara~em u tome. Jer kao {to je poznatoMusa a.s. je jedan od rijetkih poslanika s kojimje Uzvi{eni direktno razgovarao. Kao {to nam jepoznato, Allah d`.{. sve savr{eno zna.

Dragi brate! U predaji koju biljeè Ahmed, El-Termizi i Ibn Madè, Bo`ji Poslanik s.a.v.s. kaè:

""KKaaddaa mmoo`̀ee sspprriijjee~~iittii ssaammoo ddoovvaa..""Dakle, Kader je ono {to je Allah d`.{. unapri-

jed odredio; ono {to je zapisano prvomstvorenom materijom - perom, a Kada je spro-vo|enje te Allahove odredbe. Kako navodi nekaulema, Allah d`.{. je ostavio ~ovjeku djelimi~niiradet - volju u njegovoj sudbini, a na~in na koji~ovjek moè uticati na sudbinu jeste dova idobro~instvo.

Vjerujem dragi brate da }e{ se zadovoljitiovim skromnim odgovorom, jer mi svakako maloznamo. Uzvi{eni u Kuranu kaè:

"A vama je dato samo malo znanja."A Allah d`.{. najbolje zna.

Odgovara: Bekir ef. Maki}


14

ZZAA[[TTOO IISSLLAAMM 15

Bismillahir-rahmanir-rahim

ZZovem se Amina, i ja samjedna od onih koji su prihvatiliIslam. Prije svog obra}enja

bila sam ateista, zbog toga {to sumoji roditel j i bi l i ~lanoviKomunisti~ke Partije Jugoslavije.

Ro|ena sam 1974. godine uMostaru, glavnom graduHercegovine. Otac mi je ro|en usrpskoj pravoslavnoj, a majka uhercegova~koj muslimanskoj porod-ici. Al i ni otac ni majka nisuvjerovali u Boga, zbog toga {to jeposje}ivanje crkava ili dàmija bilonepoèljno u biv{oj komunisti~kojJugoslaviji za vrijeme vladavinemar{ala Josipa Broza Tita. Ateizamje bio dràvna religija, a ko bi gododabrao da ostane vjeran Bogu,ni je mogao postati ~lanKomunisti~ke Partije, {to je daljezna~ilo da ne bi mogao dobiti pris-tojan posao. Roditelji i nastavnici u{koli su me u~ili da su Boga izmis-l i l i stari l judi kako bi objasnil iprirodne katastrofe, kao {to sugrom, zemljotres ili smrt. Tako|esu me u~ili da su ljudi nastali odmajmuna, po Dar vinovoj, nikada

nau~no dokazanoj teoriji.Kada sam imala osamnaest

godina po~ela sam izu~avati filozofi-ju u srednjoj {koli, pa je profesorjednom po~eo govoriti o Bogu.

Spomenuo je da filozofi nikako nemogu da se dogovore da li On pos-toji ili ne. To pitanje nikada prijetoga nije pro{lo kroz moje misli,zbog toga {to niko u mojoj okolininije nikada spominjao Boga, osim upsovkama. Bez razmi{ljanja, usvom srcu sam rekla: "On postoji".

Nakon toga, jedna djevojka iz

mog razreda je postala adventista idala mi je primjerak Novog Zavjeta.Jednoga dana, u {kolskomdvori{tu, vidjela sam je kako pla~e i{apu}e: "Hvala ti, Gospode Isuse,{to si mi dozvolio da te upoznam!"O~ajni~ki sam èljela da doìvimtakvu vjersku ekstazu, pa samzamolila tu djevojku da me nau~i dase molim. Uzela me je za ruke i

usrdno zamo-l i la Isusa dau|e u mojìvot, al i seni{ta nije dog-odilo. Nisamdoìvjela nik-akav osje}aj,nisam ~ula gro-move, nisamdoìvjela otkro-venje.Onda sam pos-jeti la hramHare Kri{nagdje sam pron-a{la porculan-skog boga obu-~enog u svilu i

prekrivenog cvi je}em, koj i mitako|e nije dotakao srce. Moja pos-jeta Jevrejskoj zajednici zavr{ila sena neslavan na~in - po{to nisambila ro|ena kao Jevrejka, rekli su

mi da mi ne}edati nikakvu vjer-sku literaturu.

Na kraju samposjetila dàmijuu Beogradu. Iakosam bila Srpkinja,i iako su na samopetsto kilometaraodatle Srbi i mus-limani ubijali jednidruge u bosan-skom ratu, musli-mani iz Beogr-adske dàmije minisu rekli da mi tunije mjesto. Umj-esto toga, otvor-eno su me pozvalida poha|am ~asove vjerske pouke.

Bila sam {okirana kada sam~ula da muslimani vjeruju u Hrista,njegovo bezgri je{no za~e}e iponovni dolazak prije Sudnjeg dana.Za po~etak, to je bilo dovoljno dapovjerujem da Islam nije nekaapstraktna religija, bez ikakve vezesa ostatkom svijeta. To je tako|ebio dokaz da je Bog samo Jedan,zbog toga {to je poslao istu Objavui Jevrejima, i kr{}anima, i musli-manima. Jedina razlika izme|u njihje bila ta da su, zbog svoje tvr-doglavosti, Jevreji odbacili Isusa akr{}ani odbacili Muhammeda.

Drugi dokaz koji sam dobila bioje ~udesnost âsnog Kur'ana, sve-tog pisma muslimana. Imambeogradske dàmije, Ibrahimefendi ja, dao mi je knj igu "LePhenomen Coranique" (Kur'anskifenomen) od Malika Bennabija izAlìra. Knjiga je bila pomalo dosad-na, ali je na kraju autor spomenuomoderna nau~na otkri}a iz na{egavijeka, koja je Kur'an naveo prije~etrnaest vi jekova. Ne postoj i{ansa da je nepismeni poslanikMuhammed s.a.w.s. mogao znatinau~ne istine o embriologiji, ostvaranju svih ìvih bi}a od vode, oelipsoidnom obliku planete Zemlje,o njenom okretanju oko Sunca, osvemiru koji se {iri! Nema sumnje,Kur'an ne moè biti djelo ljudskoguma. On mora biti objavljen odBoga, Stvoritelja sviju nas. U komu-nisti~kom dru{tvu u~ili su me da jenauka osnov ìvota, a da religija,koja je protivteà nauci, jedinomoè da nas vu~e nazad i ko~i.Dobila sam dokaz da, ~ak i ako sudruge religije bile nazadne i suprot-stavljene nauci, Islam to nije bio.Islam je veoma racionalna religija.

Na kraju, shvatila sam da se

bratstvo koje postoji me|u pripad-nicima Islama ne moè prona}i ni ujednoj drugoj vjerskoj zajednici, da ine govorimo o ateisti~kom ili mater-ijalisti~kom dru{tvu. Za vrijemejedne od mojih pr vih posjetadàmiji, sjetila sam se grijehovakoje sam po~inila u pro{losti, ipo~ela sam tiho plakati. Mislilasam da sam sama u dàmiji, ali seonda niodakle pojavila jedna mladadjevojka i rekla: "Za{to moja sestrapla~e? Ako ti pla~e{, to me boli izadaje mi tugu. Molim te, ne pla~ivi{e." Onda me je zagrlila, i nakraju pala na tlo, dodiruju}i tvrdipod svojim ~elom, i po~ela da semoli za mene. Plakala je zbogmene sa vi{e emocija nego {to bimo`da moja majka u~inila, i molilase sa takvim o~ajem kao da joj jeto bila posljednja molitva u ìvotu.Bila sam {okirana intenzitetomreligijske ljubavi. Ona je voljelaBoga i iskazivala tu ljubav premaNjemu vole}i mene. A jedva da meje poznavala.

Sada ostaje samo Bog i "ja pro-tiv cijelog svijeta," kako je govoriopokojni rep pjeva~ Tupak [akur.Snaga Islama je u bratstvu vjernika.Iako na neki na~in gubimo svojeporodice kada prihvatimo Islam, midobijamo drugu porodicu, ummetMuhammeda a.s., u kojempronalazimo neizmjernu l jubavizme|u ljudi koju samo Bog moèinspirisati. Neka Allah uputi cijelo~ovje~anstvo prema Islamu, takoda svako ìvo bi}e moè ìvjeti iumrijeti sretno i opijeno ljubavlju.

Ve-s-selamu 'alejkum!

Amina, Beograd

(Iz knjige "Isus Hrist-KamenSpoticanja,")

SNAGASNAGA ISLAMAISLAMA JE UJE UBRABRATSTVU VJERNIKATSTVU VJERNIKA


"A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam sigurno, blizu: odazivam semolbi molitelja kad Me zamoli..." (Kur'an)

Bajrakli dàmija u Beogradu

Kada sam imala osamnaest godina po~ela samizu~avati filozofiju u srednjoj {koli, pa je profesorjednom po~eo govoriti o Bogu. Spomenuo je da filo-zofi nikako ne mogu da se dogovore da li On postojiili ne. To pitanje nikada prije toga nije pro{lo krozmoje misli, zbog toga {to niko u mojoj okolini nijenikada spominjao Boga, osim u psovkama. Bezrazmi{ljanja, u svom srcu sam rekla: "On postoji".

PPoonnoossnnaa ssaamm {{ttoo ssaamm mmuuss-lliimmaannkkaa.. IIaakkoo lljjuuddii mmiissllee ddaassaamm lluuddaa,, iiaakkoo mmee ssooppssttvveennaappoorrooddiiccaa ooddbbaaccuujjee,, ~~aakk ii oonniinnjjeennii ~~llaannoovvii ssaa mmaajj~~iinneessttrraannee kkoojjii nnoossee mmuusslliimmaannsskkaaiimmeennaa,, uupprrkkooss ssvviimm ppoolliittii~~-kkiimm ppoosslljjeeddiiccaammaa kkoojjee bbii ttoommoogglloo iizzaazzvvaattii - jjaa ssaamm ii ddaalljjeemmuusslliimmaannkkaa..

IISSLLAAMMSSKKII PPRREEPPOORROODD 16

VVehabizam je pionir reform-isti~kih pokreta kojeg je izn-jedrio period duhovne skamen-

jenosti i indoletnosti islamskog svije-ta. Poziva originalnoj islamskoj akidi,vjerovanju, njenim nezam-u}enim izvorima kao i kristal-izaciji poimanja i razumijevan-ja tewhida, Allahove jedno}e,ru{e}i tako naslage {irka togavremena. Pokret je dobio ime"Vehabizam" po imenu osni-va~a pokreta Muhammeda binAbdul-Vehaba.

Muhammed bin Abdul -Vehab El-Mu{rifij Et-TemimijEn-Ned`dij (1703-1791 g.)rodio se u gradu El - Ajnanedaleko od Rijada, gdje se iupoznao sa prvim saznanjimau~e}i od svoga oca iz hanbeli-jskog fikha, tefsira i hadisa,postav{i hafiz Kurana u svojojdesetoj godini.

Nakon obavljenog hadàuputio se ka Medini s nam-jerom sticanja novog znanja iz{eriatskih discipl ina. UMedini, gradu Boì jegPoslanika s.a.v.s., susreo sesa {ejhom MuhamedomHajatom Es-Sendijom koji jeizvr{io najve}i uticaj na njega. Vratiose u svoje rodno mjesto da bi zatimodlu~io da posjeti Bagdad, Basru iMosul sa ci l jem upoznavanja sautoritetima islamskih nauka tihmjesta, kako bi stekao {to vi{eznanja i {to bolje upoznao islamskisvijet.

Basru je morao napustiti, te setada uputio ka Ahsi (grad uBahreinu), a iz nje u Hurejmelu gdjese preselio i njegov otac rade}i kaokadija. U ovom mjestu je po~eokona~no {iriti dawu izvornog tewhi-da. No ubrzo je morao napustiti ovomjesto zbog zavjere koju su mu spre-mali njegovi stanovnici. Uputio se usvoj rodni kraj i emiru svog mjestapredloìo program oìvljavanja islam-skog ìvota i borbe protiv podizanjanadgrobnih spomenika. U po~etku,

Osman bin Muamer, emir u rodnomkraju {ejha Abdul-Vehaba je stao uznjega ali je emir Ahse poslao iza-slanika emiru El-Ajne traè}i odnjega da onemogu}i {ejha Abdul-Vehaba u misiji koju je zapo~eo.Ponovo je Abdul-Vehab napustiosvoje rodno mjesto uputiv{i se sadau oblast Ed-Derije, sjedi{te emirataAli Sauda u goste {ejhuMuhammedu bin Sulejmanu El -Ariniju. Emir Muhammed bin Saudkao vladar te oblasti ~uv{i za {ejha injegovo prisustvo u njegovom emi-ratu, izrazio mu je dobrodo{licu iobe}ao za{titu i potporu.

Me|u njima se odvio dijalog kojije ostao zabiljeèn

Emir: "Obradova}u te zemljomboljom od tvoje, ugledom i sig-urno{}u."

[ejh: "A ja }u tebe obradovatiugledom i mo}i, rije~ju "la ilahe illel-lah - nema drugog Boga osimAllaha". Ko se ~vrsto drì nje i postu-pa po njoj, vlada}e zemljom i ljudi-ma. To je rije~ Allahova jedinstvakojoj su pozivali svi Allahovi poslani-ci."

Nakon ovog Emir je boravak[ejha uslovio sa dva uvjeta:

- da ne odlazi od njih odlaze}idrugim,

- da [ejh ne zabranjuje Emiru dauzima svoj dio u vremenu ubiranjaplodova.

ûv{i uvjete {ejh Abdul-Vehab jeodgovorio: "[to se ti~e prvog uvjeta -prihvatam bez dileme, me|utim, popitanju drugog uvjeta, mo`da }e tiAl lah omogu}it i da svoju vlastpro{iri{ i na druge zemlje pa te takonagradi ve}im imetkom."

Pobornici ideje Vehabizma nisuse u {irenju svoje misije zadovol-javali samo verbalnom metodom ve}su sabljom u ruci krenuli u borbuprotiv bidata i novotarija i onih koji ihpraktikuju, smatraju}i novotarijeporokom koga treba u potpunostiiskorijeniti, pod geslom upu}ivanjana dobro i odvra}anja od zla.Ratni~ku ideju pokreta {ejha Abdul-

Vehaba, prihvatio je i ponioMuhammed bin Saud, djed dana{njekraljevske porodice u SaudijskojArabiji koja je na vlasti. Muhammedbin Saud je postao za{titnik ipobornik ideja {ejha Abdul-Vehaba.Ovakav stav prema [ejhu Emir jeargumentovao èljom za ponovnimoìvljenjem sunneta Allahova poslani-ka i dokinu}em bidata.

Utjecaj Vehabizma osjetio se namnoge reformisti~ke pokrete

Emir i [ejh su u ~etvrti Ned`da{irili svoju misiju. Kada je Emir umronaslijedio ga je njegov sin Abdul-Azizbin Muhammed bin Saud, koji jenastavio slijediti oca u potpori ipomaganju dawe [ejha, koji je iumro u ovoj oblasti, a tu je i ukopan.

U~enje {ejha Abdul-Vehaba uosnovi polazi s polazi{ta henbeli-jskog mezheba, me|utim, uiznalaènju fikskih rje{enja ili fetvi,{ejh Abdul-Vehab se nije pridràvaoovog mezhebskog u~enja ili stavaako bi na{ao validniji dokaz drugogmezheba. Uzimaju}i ovu ~injenicu uobzir, za Vehabizam se moè re}i daje on nemezhebski pokret u svojojosnovi, me|utim njegovi ogranci suhanbelijskog karaktera.

Akcenti dawe aktera ovog pokretasu otvaranje vrata id`tihadu, odnos-no razvoju islamske misli, nu`nostpovratka Kuranu i sunetu i neprih-vatanje ni~ega u islamskoj akidi za

{ta se ne moè do}i do direk-tnog i jasnog dokaza, poziv nakristalizaciju poimanja i razu-mijevanja islamskog monoteiz-ma evociraju}i muslimane naèstinu imana kojeg su nosilimuslimani pionir i Islama.Zatim, oìvljavanju obavezedìhada u ~emu je {ejh Abdul-Vehab bio primjer jer je ener-gi~no krenuo u osvajanjedrugih teritorija, {ire}i svojumisiju, ru{e}i pred sobomnastale elemente {irka i sujev-jerja, kao i bidate - deformaci-je koje su bi le proizvodzaostalosti i neznanja i slijepetradicije. Koncept svoje dawe, odnosnomisionarstva, {ejh Abdul -Vehab je zasnovao na u~enjuimama Ahmeda bin Hanbela,ibn Tejmija i Muhammeda binEl-Kajma El-Dewzija. U~enje Vehabizma se {irilo sa{irenjem vlasti porodice Es-Sauda u oblasti Ned`da.

Godine 1187. po hid`ri, Rijad je paopod vlast Es-Sauda. 1219. godinepo hid`ri stigl i su do Mekke astanovnici Medine su 1220. h. prih-vatil i novu vlast i u~enje Abdul-Vehaba, tako da je arabijsko polu-ostrvo u potpunosti potpalo podnovu vlast. Da wa {ejha Abdul -Vehaba {irila se u druge islamskekrajeve putem hadì ja koj i su,vra}aju}i se svojim mjestima, nosiliideje Vehabizma. Utjecaj ovog pokre-ta se osjetio na mnoge reformisti~keislamske pokrete van Arabije i pojed-ince od kojih }emo pomenuti pokretSenusi ja, islamske pokrete naIndi jskom potkontinentu, naMuhammeda Abduhua u Egiptu,Afganija i druge.

E. Ujkanovi}

Pokret {ejha Muhhameda bin Abdul-Vehaba

Vehabizam

Kolijevka Vehabizma je arabijskapustinja. Njegovu pojavu izazvalo jeobilje deformacija ustaljenog islam-skog vjerovanja koje su se infiltriraleme|u islamskim obredima, posta-ju}i tako dijelom islamske tradicijejednog naroda. Njihovo mno{tvo iintenzitet po~elo je zamagljivati~istotu Islama. Otpor ovim tendenci-jama na arabljanskom poluotokuupravo je pruìo Vehabizam.


sve ukupno je sagradio 5 - atu je i Crvena piramida, prvakoja je sagra|ena sa glatkimstranama. One prethodnegra|evine su stepeni~astepiramide.

Mo`da je najfascinantnijaKriva piramida, tako nazvanazbog toga {to se njen strmidonji nagib iznenada mijenjana gornjoj polovini. Taj strminagib je o~igledno odvra}aokradl j ivce, {to je mo`darazlog zbog koga ta piramidaima najbolje o~uvanu spol-ja{njost od svih drugihpiramida. Dok su prethodnikraljevi bili deifikovani teknakon smrti, Snefru je "sebe

proglasio za ìvog (estagfirul-lah) boga sunca Ra".

Snefru je zavr{io uCrvenoj piramidi, sahranjenu veli~anstvenoj grobnici odtri sobe koja se smatra najl-

jep{om u starom kraljevstvu.

Glas Islama

AAKKOO NNIISSTTEE ZZNNAALLII


17

Bo`ji poslanik s.a.v.s. jeobi~avao re}i da ga jeGospodar svjetova Al lahd`.{. odgojio.

Bez sumnje - Resulullaha(a.s.) je ~uvala Al lahovad`.{. odredba. Ako bi sedesilo da se po~nu buditi unjemu elementi koji moguvodit i nekim od l judskihporoka, i l i bi krenuo zanekim obi~ajima nedostojn-im njega, tada bi se pojavilaBoànska snaga da gasa~uva od svega {to nevalja.

Ibnu Esir prenosi: Rekaoje Resulul lah (s.a.v.s.):"Nisam nikada bio zain-teresovan da ~inim ono {tosu ~inili predislamski Arapi,osim u dva slu~aja i u obami je Allah d`.{. na{ao izlaziz situacije. Zatim mi se tovi{e ni je de{avalo do

po~etka Objave, kojom me jeAllah po~astio. Rekoh, jedneve~eri, dje~aku koj i jenapasao ovce sa mnom nabrdima Meke: "Ho}e{ li pazi-ti i moje ovce, a ja da idemna sijelo u grad, kao i ostalimladi}i?" Odgovori da ho}e.Ja krenuh i kad bijah kodprve ku}e u Meki, ~uhsvirku, pa upitah: "[ta jeto?" Odgovori{e mi: "@eni sedvoje mladih." Ja sjedoh daposlu{am, a Allah d`.{. miza~epi u{i i ja zaspah. Ujutrome je probudila vrel inasunca. Ja se vratih dje~aku,a on me pita kako je bilo?Ispri~ah mu, a zatim odlu~ihda i druge no}i uradim isto.Kad u|oh nave~er u Meku,sna|e me isto kao i prethod-ne no}i. Posli je ovogdoga|aja nisam dozvolio dame sna|e zlo."

Kratak ìvotopis prijeposlanstva

Poznate "Tabele izToleda", ~iji je autor IbrahimEl Zarkali, koje se odnose nakretanje planeta, ostale sudugo vremena osnovaevropske astronomije. ElBitruj i je otvorio put

Koperniku uni{tiv{i teorijuepicikla i ekscentri~nosti,kojom je Ptolomej tuma~iokretanje nebeskih tijela, anau~na istraìvanja OmeraHajjama (na Zapadu vi{epoznat kao pjesnik - njegova"Rubaije") omogu}ila supronalazak kalendara koji jeta~niji od gregorijanskog,kojim se mi danas sluìmo.(Hajjamov kalendar grije{ijedan dan za 5.000 godina,

dok u gregorijanskom ovagreska iznosi 1 dan za3.300 godina.)

Radovi El Haithama(Alhazena na Zapadu), islam-skog u~enjaka iz [panije,najve}eg imena islamske

nauke X vijeka, piscadjela iz oblasti optike,posluìli su kasnijekao osnov za radoveevropskih istraìva~aBacona i Keplera.Evropski matemati~arChasles (XIX vi jek)smatrao je raspraveAlhazena "kao osnov isr` na{ih poznavanja

na podru~ju optike", aastronom Bigourdain o njimakaè: "one su znatno superi-ornije od teorije Ptolomeja".

Op{ti zaklju~ak Sedillotao arapskoj astronomij i :"Koncem X vijeka, bagdads-ka astronomska {kola stiglaje na krajnju granicu saznan-ja do kojih je bilo uop{temogu}e sti}i bez pomo}iso~iva i teleskopa".

Arapi, osniva~i astronomije

Godinama su se turistiskupl jal i da vide Velikupiramidu u Gizi, koju je izgra-dio kralj Kufu - koja je tako|epoznata kao Keopsovapiramida. Al i samo jenekolicina vidjela spolja-{njost koje je za sobomostavio njegov otac Snefru.

To je zato {to je ovim poton-jim bio zabranjen pristup.Bile su sakrivene u vojnojbazi Da{uru. Me|utim,nedavno je egipatski Vrhovnisavjet za starine otvorio topodru~je za javnost. Od 11piramida koje se nalazetamo, tri je sagradio Snefru -

"Nova" piramida za gledanje

Zemljotres koji je u ~etvr-tak 13. novembra, u ranimjutarnjim ~asovima pogodiooblasti oko Novog Pazara,najavio je seriju potresa kojisu uslijedili na rubu velikeevroazijske plo~e, u kojoj jeo~ito pove}ana seizmi~kaaktivnost. Novi Pazar je, kaoinicijalna kapisla, prethodiozemljotresu u Izmiru, pa ~aki u Danskoj, Vran~ei uRumuniji, seriji u Jonskommoru, kopnu i moru ju`neGr~ke na Kritu.

Zemljotres kod NovogPazara osjetili su ìtelji svihve}ih gradova u Srbiji, zato{to je, uprkos relativnoskromnoj magnitudi od 4,5stepeni po Rihteru, imaohipocentar neobi~no duboko,~ak 17 kilometara. To je,bez sumnje, bila sretna okol-nost, bez naro~itih materijal-nih {teta na povr{ini.

Ovolika dubina zemljotre-sa korigovala je dosada{njistav da hipocentri zemljotre-sa na prostoru Srbije nisudublji od 5 do 10 kilometara.Valjalo bi podsjetiti da su

rudni~ki i lazareva~ki potresiiz 1922. i 1927. godinetako|e ognji{ta imali ~akdvadesetak kilometara uutrobi zemlje, {to jeomogu}ilo akumulaciju ve}eseizmi~ke energi je uunutra{njosti plo~e. Novo-pazarski zemljotres, lociran

na zapadnoj granici var -darske zone, potvrdio je~injenicu da se nivoseizmi~ke aktivnosti laganopove}ava i na na{im pros-torima, koji pripadaju tzv.alpsko-himalajskom pojasuzemljotresa, a ovaj se pro-stire od Indonezije, prekoKine, Iraka, Irana, Turske iJugoslavije prema Alpima.

Ina~e, godina koja je naizmaku, bi la je "bogata"zemljotresima u cijelom svi-jetu. Seizmolozi pominjusamo one najmarkantnije, svel ikim magnitudama i l imnogobrojnim `rtvama imateri jalnim {tetama.Albanija, ju`na Kina, Iran,Pakistan, Jermenija,Azerbejdàn, Filipini, île,Turska, Japan, Karibi,Venecuela, Sumatra, Italija,Gr~ka, samo su neke odzemalja i ostrva koje je ovegodine pogodio zemljotres.Seizmi~ka aktivnost nana{oj plo~i i po njenim obod-ima je zna~i porasla i unarednim godinama zemlj-otresi na na{im prostorima

ne}e biti iznena|enje. Ina~e, kada je r i je~ o

zemljotresima najja~i, naj-dublji zemljotres u historiji,dogodio se 1994. godine uBoliviji. Hipocentar je bio nadubini od 600 km, a magni-tuda 8.3 po Rihteru.

Zemljotres kod Novog Pazara

ASUNCION - Uju`noameri~koj dràviParagvaj ima oko 2.000muslimana libanskog pori-jekla. Oni ìve u glavnomgradu, Asuncion, Deliste iju`noj oblasti bl izuargentinske granice. Prviislamski centar osnovan je1991. godine. Sastoji se odjedne dàmije, {kole, kao ismje{taja za imama. VladaParagvaja dozvolila je izgrad-nju Centra a s druge stranemuslimani vide svoj Centarkao va`no mjesto za u~enjeo Islamu i jaku vezu saostalim dijelom Paragvaja.

Centar, kako obja{njavaimam Muhammad HasanArif, pruà mogu}nostu~enja Kurana i arapskogjezika. Pored toga, snabd-jeven je sa knj igama oIslamu, izdaje fetve (vjerskepresude), vr{i v jerskavjen~anja i ostale vitalnevjerske potrebe, koje

pomaù dase o~uvai d e n t i t e ti s l a m s k ekulture itradici je io s i g u r apravi odgojs l j e d e } egeneracijemuslimana.

Nedavno je izgra|ena novadàmija bl izu brazi lskegranice. Zove se Omar-Al-Hattab dàmija. Posjeduje{kolu po imenu Ali bin AbiTalib. I u poslovnom graduLiesta gdje ìvi oko hiljadumuslimanskih porodica,izgra|ena je dàmija Al -Touba. Vlada Paragvaja sma-tra Islamski centar kao vjer-sku instituciju i stoga joj jeobezbje|ena ista za{tita kaoi ostalim vjerskim institucija-ma. [tavi{e, centar dobijamaterijalnu moralnu podr{kuod vlade. Svjedo~anstvaizdata od Centra priznata suod slu`benog obrazovnogtijela.

(IINA)

Uìvaju slobodureligije

Muslimani u Paragvaju

SARAJEVO - Kuvajtskizdruèni vjerski komitet orga-nizuje kurseve o [eriatu zabosansko-hercegova~keimame. U~esnici su izregiona Zavidovi}a, Zenice idrugih mjesta. Kursuklju~uje i dawah (mision-arstvo) kao i drugu tematiku.

Priredio: Esad Kola{inac

Kursevi fikha uBosni

TTRRAAGGOOMM UUMMMMEETTAA18

Iako se u Africi nalaze ekonoms-ki najsiroma{mije zemlje na svijetu,u Aziji i dalje ìvi najvi{e siroma{nihljudi na svijetu, uprkos ekonom-skim uspjesima u proteklih neko-liko godina. Postoji opasnost da }esvijet zaveden ukupnim ekonom-skim uspjesima azijskih zemalja urazvoju, zaboraviti da ogromnave}ina najsiroma{nijih gra|ana svi-jeta ìvi upravo u Aziji. O kakvom jesiroma{tvu rije~ govore izvje{taji dase u azijskim uslovima podrazumi-

jeva dnevna zarada manja odjednog dolara. Od sedamdesetihgodina Azija po ukupnom ekonom-skom rastu i produktivnosti radaprevazilazi Latinsku Ameriku i pod-saharsku Afriku. U Aziji ìvi vi{e odpolovine ukupne radne snage nasvijetu.

Me|utim, produktivnost u ovom{irokom regionu dosta je neujed-na~ena. Razlike su toliko o{tre daprakti~no postoje dvije Azije: dina-mi~na i uspje{na isto~na Azija iusporena ju`na Azija. Ekstremnosiroma{na regija jeste ju`na Azija,koja sa preko 515 miliona siro-ma{nih prema{uje ukupan broj uAfrici i Latinskoj Americi. Sli~nihregija ima i u drugim dijelovimanajve}eg kontinenta na svijetu.Naro~ito u Kini, Indonezi j i , naFilipinima i Indokineskom polu-ostrvu.

Na putu da postane noviekonomsko-politi~ki centar svijeta,preko regionalnih institucija, kao naprimjer APEK (Azi jsko-Pacifi~kiekonomski forum od, za sada, 16

zemalja) i l i ASEAN (udruènjesedam zemalja jugoisto~ne Azije),Daleki Istok se u posl jednjojdeceniji ovog vijeka, a posebno uovom posthladnoratovskom perio-du, suo~ava sa izazovima dapostane i novi poligon sukoba,dioba, nadmetanja i strate{kihigara velikih sila.

Vojne akcije, teritorijalni i ideo-lo{ki sporovi, nerije{ena historijskai grani~na pitanja, naoruàvanje imilitarizacija pojedinih reìma i sis-

tema, sve ve}e soci jalno-ekonomske razlike, tretiranje susje-da ne kao partnera, ve} kao rivala,sve su prisutni j i na DalekomIstoku.

Krizna àri{ta

înjenica je da àri{ta kriza naDalekom Istoku postoje ve} deceni-jama, sa tendencijom da se nekakrizna àri{ta jo{ vi{e prodube.Potencijalna mjesta nekih eventual-nih budu}ih sukoba jasno su loci-rana, a druga jo{ nisu detektovana.Evo samo nekoliko neuralgi~nihta~aka: Podijeljenost Korejskogpoluostrva, nerije{en status ostrvaTajvan - klju~ odnosa SAD - Kina,sloèno pitanje prenosa suverenite-ta Hong Konga iz ruku dosada{njegtitulara Londona u ruke Pekinga,neizvjesna perspektiva veomasloènih i delikatnih ekonomsko-politi~kih odnosa (posebno vojnih)SAD - Japan.

Ju`na Koreja sa svoje strane jo{

uvijek ima nera{~i{}ene ra~une saJapanom, Japan sa Rusima(Kuri lska ostrva), Kinezi saVijetnamom i jo{ pet drugih zemaljaoko ostrva Spartl i , Indi ja saPakistanom itd. . .

Mo`da je to i navelo doma}inaKonferencije ministara inostranihposlova ASEAN-a u Dàkarti (puno-pravni ~lanovi su Indonezi ja,Malezija, Singapur, Brunej, Tajland,Vijetnam, Filipini, uz u~e{}e prviput Kine, Rusije, Indije i SAD kaoposmatra~a i konsultativnog ~lanau ASEAN-u) da uputi poziv za "glob-alnim partnerstvom" bogatih i siro-ma{nih u rje{avanju me|unarodnihproblema.

Siroma{tvo - fitilj nemira

U Latinskoj Americi postoje naju-padljivije nejednakosti na svijetu. Uzemljama u razvoju u cjelini, najsiro-ma{nijih 20% stanovnika prima 7%ukupnog dohotka. U LatinskojAmerici najsiroma{nijih 20% prima3% ukupnog dohotka, premapodacima Programa za razvoj UN.[to je jo{ gore podaci UN pokazujuda se razl ike u ve}ini zemaljaLatinske Amerike - uklju~uju}i Perui Meksiko, pove}avaju.

Deset mmiliona sseljaka ggubesvoj iizvor ssredstava

Kao i SAD i Kanada, tako su ilatinsko-ameri~ke dràve stvorenepokoravanjem domoroda~kih naro-

da. U Kanadi, SAD, Kostariki i najugu Ju`ne Amerike, doma}estanovni{tvo je bilo relativno rijetkonaseljeno, pa se lako dalo savla-dati. Me|utim, tamo gdje su staros-jedela~ki narodi bili brojniji, nastalasu izuzetno raslojena i polarizovanadru{tva. Stoga je siroma{tvo uLatinskoj Americi sna`no povezanosa nacionalnom pripadno{}u,naro~ito pripadno{}u staros-jedela~kim grupama (Meksiko iPeru).

Sve dublj i jaz djelimi~no semoè pripisati politi~kim i ekonom-skim reformama u regionu. Mjeremodernizacije dobro funkcioni{u uîleu, pa ~ak i u Argentini, jer to suzemlje sa prili~no homogenim evro-ameri~kim stanovni{tvom. One nisuuspje{ne u gusto naseljenom rural-nom Peruu, ju`nom Meksiku iju`noj Kolumbiji, zbog toga {totamo podrivaju tradicionalne na~ineodràvanja egzistencionalnog mini-muma, a ne nude alternativu.

Deset miliona seljaka, od kojihmnogi ne govore {panski, gube svojizvor sredstava za ìvot ili zbog jef-tinih stranih poljoprivrednih proizvo-da koji se uvoze ili zbog poja~anekonkurenci je drugih zemalja urazvoju kada je rije~ o izvozu takvihsirovina kao {to je kafa.

Afrika je tema za sebe, stoga je

isklju~ena iz ove studije, ~ija anal-iza moè da se na|e u nekimnarednim brojevima "GlasaIslama".

Esad Kola{inac

NAJVI[E SIROMA[NIHLJUDI @IVI U AZIJI

DDookk ssee uu uummoorrnnoojj,, ppoommaalloo nneeuurroottii~~nnoojj EEvvrrooppii,, oobbhhrrvvaannoojjddiioobbaammaa,, zzaahhvvaa}}eennoojj ggrraa||aannsskkiimm ii vvjjeerrsskkiimm rraattoovviimmaa,, ppoosstteeppeennoohhllaaddii ""BBoossaannsskkii lloonnaacc"",, aa ppoollaakkoo kkrr~~kkaa zzbboogg ^̂ee~~eenniijjee ""RRuusskkiibboorr{{~~"",, ddoottllee ssee nnaa DDaalleekkoomm IIssttookkuu,, pprriipprreemmaajjuu aazziijjsskkii""KKuulliinnaarrsskkii ssppeecciijjaalliitteettii"" zzaa ttrrppeezzuu ddvvaaddeesseett ii pprrvvoogg vviijjeekkaa..


Dnevna zarada manja od jednog dolara

Najsiroma{nije zemlje Najbogatije zemlje

HHUUTTBBAA 19

El-BBekare ((183-1185)

“Ljudi, ppriku~io vvam sse ~~astanmjesec bblagoslova, ssre}e ii nnapret-ka, mmjesec uu kkom jje nno} LLejletul-kadr, kkoja jje vvrednija ood hhiljadumjeseci. AAllah dd`.{. vvam jje nnaredioda ppostite oobdan uu RRamazanu, aanjegove nno}i dda pprovodite uu ddobro-voljnom iibadetu. KKo oobavi nnafiluuz RRamazan kkao dda jje oobavio ffarzu nnekom ddrugom mmjesecu. AA kkoobavi ffarz uuz RRamazan kkao dda jjeobavio 770 ffarzova iizvan RRamazana.Ramazan jje mmjesec sstrpljivosti aanagrada zza sstrpljivost jje DDènet. TToje mmjesec mme|usobnog iispomaganjamuslimana, mmjesec uu kkome sseuve}avaju pprihodi ii oopskrba vvjer-nicima. PPosebno ppraktikujte uuzRamazan ~~etiri sstvari: ddvije kkojima}ete zzadovoljiti GGospodara aa tto ssu,~esto uu~enje ““La iilahe iillelahMuhammedun RResulullah” ii iistig-fara, aa oono bbez ~~ega nnikako nnemoète jjeste dda mmolite AAllaha dd`.{.za DDènet ii ttraìte sspas ood DDèhen-ema. KKo ppriredi iiftar pposta~u iimat}e zza tto nnagradu kkao dda jje rrobaoslobodio ii bbit }}e mmu oopro{teni ssvimanji ggrijesi uu~injeni ppremaAllahu dd`.{. ""

Jedan ood pprisutnih rre~e:"Poslani~e, nnije ssvako ood nnas uumogu}nosti dda ppripremi iiftar ddru-gome ((posta~u)".

"Allah ddaje oovu nnagradu -odgovori MMuhammed aa.s. - iionome kko nna iime iiftara ppruìposta~u ~~a{u mmlijeka iili vvode iilihurmu. AA kko pposta~a nnahranive~erom, AAllah dd`.{. }}e mmu ooprosti-ti ssve mmanje ggrijehe ii nnapojit }}e ggasa ssvoga iizvora, ttako dda nnikadavi{e nne}e ooèdniti, aa ii uu DDènetu}e iimati zza tto pposebnu nnagradu."

Dalje jje MMuhammed aa.s. rrekao:"Kada bbi lljudi zznali kkakva ssvedobra ddonosi RRamazan, ssigurno bbimoji ssljedbenici zzaèljeli dda ttrajecijelu ggodinu. PPrvih ddeset ddana uuRamazanu AAllah dd`.{. pprosipasvoju mmilost mme|u lljude, ddrugih

deset ddana AAllah dd`.{. oopra{ta ggri-jehe ssvojim rrobovima, aa pposljednjihdeset ddana RRamazana oopra{ta iionima kkoji ssu zzasluìli ddèhenem-sku kkaznu.” (Hutba MMuhammedaa.s. kkoju jje oodrào zzadnji ddan mmjese-ca [[a’bana aa uu ppovodu nnastupaju}egmjeseca RRamazana).

Islamska bbra}o!

Naredba pposta uu IIslamu ddo{la jjeposli je nnaredbe nnamaza. DDrugegodine ppo hhid`ri uu MMedini nnare|en jjepost aa RRamazan jje iizdvojen zza oovusvrhu.

Post sse sspominje uu KKur ’anu nnajednom mmjestu ii tto uu ddrugoj ssuri.Istina, nna ddrugim mmjestima ppost ssespominje uu vvezi ssa ffidjom.

“O vvi kkoji vvjerujete, ppropisanvam jje ppost kkao {{to jje bbio ppropisanonima pprije vvas dda bbiste bbilibogobojazni.” ((Bekare, 1183)

Ovim aajetom AAllah dd`.{. uupozora-va vvjernike dda iim jje ppost nnare|en,napominjuju}i iih dda jje ppost ii rranijepostojao aali nne uu oovoj fformi. AAjetzavr{ava rrije~ima - dda bbi sste bbilibogobojazni, zza{ti}eni. RRije~ - iittika -od kkoje jje iizvedenica - ttettekun -zna~i: zza{tititi sse ood oonoga {{to {{tetiili iimati sstalnu ssvijest oo BBogu - iimatistalnu mmisao oo BBogu.

U KKur ’anu kkada sse sspominjeittekullah, zzna~i - mmisliti nna AAllaha,bojati sse AAllaha. DDakle, zzna~enje iitti-ka jje ppotpuno iizvr{avanje AAllahovihpropisa. DDakle, ppropisan jje ppost ddabi bbili bbogobojazni.

A ppost ii l i ssawm - ssiyam,ozna~avaju uuzdràvanje ood hhrane,pi}a ii sseksualnog oop}enja ood zzore ddozalaska ssunca. SSve sse tto ~~ini "dabiste bbili bbogobojazni".

Islamska bbra}o, kkao {{to vvam jjepoznato ssiyam - ppost jje jjedan oodtemelja IIslama. ZZato nnavodimo nnekenjegove zzna~aje:

1. OOdgojna ddimenzija

Siyam ppredstavlja ssvojevrsnumoralnu {{kolu uu kkojoj sse iizo{travajumnogi kkvaliteti ii vvrline aa nnajbitniji ssu:

- Dìhadu nnefs - bborba ssa ssamimsobom. VVjernik ssawmom ((postom)trenira kkontrolu ssvoj ih sstrasti,podre|uje iih ssvom rrazumu, oobuzdavasvoje sstrasti.

- Sabr - sstrpljenje. SStrpljivost jjetako|er pplod pposta ggdje mmu’min ttreni-ra sstrpljenje kkoje mmu kkoristi uu bborbiprotiv pprokletog {{ejtana. MMuhammeda.s. kkaè: “Post jje ppola sstrpljenja,strpljenje jje ppola vvjere”.

- Solidarnost. Puna ssolidarnostsvih mmuslimana jje uu RRamazanu.Podnose}i gglad, pposta~ sse ssaosje}asa ssvima ggladnima nna zzemaljskoj

kugli. SSaim - pposta~ oosje}a oobavezuda ppomogne oonima kkojima jje ppomo}potrebna. OOni kkoji nne pposte nni nnepomi{ljaju dda ppostoje ooni kkojima jjepotrebna ppomo}, bbilo tto zzekatom,sadakom iili ssadakatul-ffitrom.

Muhammed aa.s. kkaè: “[to ppodi-jelite vva{e jje, aa {{to oostavite ppripadanasljednicima”. H. OOmer rr.a. kkaè:“Neka vvas nne zzavarava sskru{enosti ddrhtanje ~~ovjeka nna nnamazu, vve}ga ggledajte kkako sse ddrì uu ddavanjunovca uu iime BBoga”.

2. IIntelektualna ddimenzija

Post jje ssvestrani ddoprinosfizi~kom ii mmentalnom zzdravl ju.Pozitivno sse oodraàva nna rrazum iimo} rrazmi{ljanja. UU ttom pperioduorgani zza vvarenje mmiruju. OOsloba|ajuse ddodatne kkoli~ine kkrvi ppotrebnemozgu zza nnormalno ffunkcionisanje.Zato mmudri LLukman kkaè ssvom ssinu:“Moj ssin~i}u, zzbog ppunog sstomakauspava sse mmisao, uu}uti mmudrost iitijelo uutihne ood iibadeta”.

3. ZZdravstvena ddimenzija

Muhammed aa.s. kkaè: “Postitebi}ete zzdravi”. Od pposta pposebnukorist iima ~~ovjekov oorganizam.Organi zza vvarenje hhrane sse ~~iste aa~elije sse oobnavljaju. GGovore}i oo ppostusa iislamskog sstanovi{ta, nne mmoèse ppore}i nnjegovo ~~isto mmedicinskoopravdanje. BBertolea jje ggovorio:“Ono {{to ppost nne iizlije~i, nni{tane}e iizlije~iti.”

Do ssada jje nnauka ssvjesno iil inesvjesno ppotvr|ivala kkur ’anskeistine, ppa ttako mmedicina ootkrivavelike kkoristi pposta ppo lljudsko zzdravl-je ii ddu{evni `̀ivot ~~ovjeka. PPost ppogo-duje kkod oozdravljenja oorganizma oodpsihoneurolo{kih, kkardiovaskularnihoboljenja, ooboljenja zzglobova, aalergi-jskih ooboljenja, `̀eluda~no-ccrijevnihoboljenja, kko`nih, oo~nih, ppa ~~ak iionkolo{kih ooboljenja. PPost oobnavljazdravlje, nnormalizira ttjelesne ffunkci-je, aa uuni{tava bbol ii ddaje nnovu vvital-nost ii vvi{ak eenergije, aa sseksualniporiv ppokre}e sse vvi{kom eenergije.

Potrebno jje zznati dda uu pprvim ddani-ma pposta, pposta~ iima ii nneke nneu-godnosti kkao {{to ssu: oosje}aj ggladi iislabosti ((glavobolja, mmu~nina, bbijelenaslage nna jjeziku, nneugodan zzadahiz uusta ii vvrtoglavica). MMe|utim, pposli-je ttre}eg ddana, oosje}aj ggladi nnestajei ssvakim sse ddanom pposta ppove}avavitalnost ii ssnaga. UU oovom ii jjesteveli~ina rrije~i MMuhammeda aa.s.:“Postite bbi}ete zzdravi”.

4. OObilna nnagrada nna aahiretu

Pored ssvega nnavedenog, bbitnastvar ssaima jje oobilna nnagrada nna

ahiretu. VVjernik nna ddunjaluku ssije ddabi nna aahiretu `̀njeo. ^̂ini ddobra ddjelakako bbi bbio nnagra|en, ssve tto iizljubavi sspram SStvoritelja. AAllah dd`.{.u hhadisi-kkudsiju kkaè: “Svako ddjelopripada ~~ovjeku, oosim ppost. PPost jjeMoj ii JJa lli~no zza nnjeganagra|ujem.”

Dakle, ppost jje nne{to pposebno,zato ii ssli jedi pposebna nnagrada.Posta~ uu ttoku ddana rradi ssvogGospodara oodri~e sse jjela, ppi}a, ssek-sualnih oodnosa, rru`na ggovora. SSve ttoradi AAllaha dd`.{. ZZa tto mmu sse ii ggaran-tuje zza iispravan ppost pposebna nnagra-da.

5. SSpas ood ddèhenemske vvatre

Vr{enjem oovog iibadeta vvjernikobezbje|uje ssebi zza{titu ood ppatnji nnabudu}em ssvijetu. TTo nnam ppotvr|ujeMuhammed aa.s.: “Post jje {{tit ooddèhenema”.

Islamska bbra}o!

Iz ssvega oovoga vvidimo vvi{estrukukorist pposta, vvidimo zza{to nnam jjepropisan ppost. TTo jje ppost ssa kkojimse ppostiè ttakvaluk. KKao {{to rrekos-mo nna ppo~etku, ppost jjeste uustezanjeod jjela ii ppi}a... AAli pposta~u, nneka uupostu bbudu ii ttvoje oo~i, uu{i, rruke,usta, nnoge iitd.

Neka ppost bbude ii uu ttvom ddomu,autu, rradnji, kkancelariji. ZZnaj dda }}ese ttek ttada pposti}i pprava ssvrha iiBoìje zzadovoljstvo. NNe ddozvolimo ddabudemo ssamo ggladni ii `̀edni uu ttokuRamazana aa dda ddruge ffajdenemamo. BBoìji PPoslanik nnas uupozo-rava:

“Mnogo lli jje pposta~a kkoji oodposta nnemaju nni{ta ddrugo ssem ggladi `̀e|.”

M. DDudi}

RRAAMMAAZZAANN-II-[[EERRIIFFRRAAMMAAZZAANN-II-[[EERRIIFF


Allahu, uu~ini nnam hhairli RRamazan.Allahu, ddaj nnam ssnage iimanske ddaspremni ddo~ekamo mmubarekmjesec.Allahu, ddaj dda ppostimo oonakvimpostom kkakvim }}e{ TTi bbiti zzadovol-jan.Allahu, iiman nna{ ooja~aj uumubarek mmjesecu.Allahu, ddaj dda nnam uu oovommubarek mmjesecu bbudu oopro{tenigrijesi, ssmiluj nnam sse ii ppodarinam DDènet. Allahu, oolak{aj aa nne ooteàj.Allahu, ssa~uvaj nnas iisku{enja kkojane mmoèmo ppodnijeti.

Amin

Kur'an kad pomenem, tu takodivnu rije~, srce mi zadrhti, po~nemda se bojim da li }u ne{to re}i imoè li to umanjiti vrijednost te takolijepe i milozvu~ne rije~i koja te~emojim venama, koja je moj krvotok,bez koje bi moje srce i du{a biliprazni i bezvrijedni. Zaista, samokad bi shvatili i primjenjivali i stotidio poruke koju nam je Milostivi na{Gospodar putem te Knjige takovelikodu{no i na tako lijep i pametanna~in ustupio, svi bi ljudi na svijetubili sretni i zadovoljni. Jer, grije{eljudi ako misle da je sre}a samo unovcu i ljubavi. To jeste neka vrstasre}e ali samo prividne. Prava i istin-ska sre}a je u bogatstvu i veli~inidu{e. Jer osobe koje sve ovo imajunisu zadovoljne, ose}aju se prazno,bezvrijedno, uvijek njihovom du{omplovi taj ubita~ni tra~ak sumnje inezadovoljstva. To se naiz-gled ne primje}uje.êsto ~ujemo:"Blago njemu,on je bogat.[ta mu vi{et r e b a ,moè sveda kupi."Ali, nar-avno tonije isti-na, to jej e d n av e l i k al a ` ,z a b l u d a .^ i s t a ,neiskvarenasa sva~im za-dovoljna i punaljubavi prema Allahud`. {. du{a se nikad nemoè kupiti.

U na{e vrijeme ljudi jako mladiumiru. Naj~e{}e je uzrok {log ili jed-nostavno re~eno mozak i srce nagloprestanu da rade. Obi~no se poslijetoga kaè da je imao visok ili paknizak pritisak i to je jedino obja{njen-je. Ljudi se nikad ne sjete da potraèodgovor u njegovoj psihi (du{i).Jednom sam ~itala da je jedan ljekarrekao da za svaku bolest treba prvotraìti lijek u psihi. Tako|e znamo da

niko ni~iju psihu tako dobro ne poz-naje, ali ima nekih stvari koje mani-festuju na{u du{u. Na primjer, da lise iko pita, da li je ikad ~uo tuosobu kako u~i Kur'an, kako sljubavlju i velikim po{tovanjem govorio kur'anskim ajetima i da li je taosoba uop{te izvr{avala Allahove far-zove. Odgovore }emo lahko dobiti.Ve}ina od njih ni{ta od ovoga nijeradila, dok su neki samo fizi~ki pris-ustvovali namazima i ~inili ostaleibadete. Jednom pri l ikom sampro~itala da ezan godi srcu i da umjestima gdje se ~uje ezan ljudimanje oboljevaju od srca. Zamislite,to je samo od ezana gdje se spomin-je Allahovo ime. A kako je tek odKur'ana. Tako|e }u napomenuti danije jedino bitno da milozvu~no i lije-po u~imo Kur'an, bitno je da krozu~enje odajemo Allahu priznanje, jer

zaista je Kur'an ne{toizvanredno i da tako|e

u Kur'anu koj i jevje~an traìmo

poruku i poukukoja bi namkoristila daizgradimou sebi jakb e d e mi m a n a ,ja~eg i odKineskogz i d akojeg nikone moè ni

poljuljati ak a m o l i

poru{iti. Kur'an samo

traì od ljudi da gauzmu i da ga pitaju,

jer, u njemu leì odgovorza sve. Kur'an je kao ki{a. Ako jeva{e srce pogodno tle, ona }e prodi-rati. Spremite se da primite ki{uKur'ana kako bi prodirala do dubineva{ih srca. Jer zaista se ne}etepokajati, to je jedan prelijep osje}ajkoji samo oboga}uje i uzdiè moral,bogobojaznost i karakter, koji susvakome jako bitni.

Vahida S. Ahtab

IIZZ PPEERRAA MMLLAADDIIHH20

Sunce se naginjalo ka zapadu.Ti{inu ve~ernjeg mira remetio je jedi-no {um uspjenu{ane rijeke. U timve~ernjim ~asovima najljep{e jeizgledala }uprija. Bila je kao zrno bis-era sa purpurnim nebom kao{koljkom.

Gledala sam u pjenu{ave viroveispod sebe. Sjedela sam na kamenusa mojom vr{njakinjom koja je sadau~enica gimnazije. Razgovarale smoo svemu, svakodnevnim doìvljajima,{koli, o ìvotu... Moja simpati~nasagovornica neo~ekivno mi re~e:

"Ve} odavno ho}u ne{to da tepitam. @eljela bih da mi ne{to kaè{o na{oj religiji. @elim da na|emuto~i{te u vjeri, u mom dru{tvu tonisam na{la. Na{la sam ùrke, alko-hol, duhan, a u tome nisam na{lasre}u..."

Zamisl i la sam se. Koliko l iovakvih mladih ljudi luta beskrajnimlavirintom ìvota? Koliko njih traìput u tmini neznanja? Dokle lutati?

"Na{a vjera je Islam, a vjera jerazum", odgovorih joj. U ovoj mudrojizreci sadràna je ~itava filozofijavjere. Jedino {to ona traì od nasjeste da se klonimo onoga {to }e{koditi nama i na{oj sredini i davjerujemo u jednog Boga. I poredtoliko jasnih dokaza o vjeri ljudi senikako ne upitaju i zamisle: Otkudasve to? Ko je sve to stvorio? Neznam kako su pred ovako jasnim iprogresivnim islamskim principimaljudska srca mogla ostati gluha.

Vratimo se ~etrnaest vijekovaunazad kada se Islam pojavio, naàrkom tlu Arabije, ogrezlom u tamineznanja. Na haoti~no tlo Evrope.Odjednom se u tom haosu zaoriopoklik: "Samo je jedan Bog". Na hor-izontu vru}ih arapskih pustinja pojav-ili su se znakovi prve zore. Zore kojaje najavila novi dan poslije duge,mra~ne no}i. Islam se {irio brzinompustinjskog vjetra...

Pri~ala sam joj kako se osje}am ikako sam i ja isto kao i ona lutalatraè}i svoju sre}u i mir. Jo{ pro{legodine bilo mi je sve tako te~no,tako jednostavno, bez bilo kakvogzastoja i razmi{ljanja koje bi me

odvelo ka nekom cilju. Kada bih bilasa dru{tvom znala bih da se zabav-im, da pri~am, ali {ta i kako teksada otkrivam. Znam bilo mi je lije-po. Sve sam mogla da gledam mirn-im o~ima. Nepotrebne uzre~ice u raz-govoru bile su ~este i to nam jeprelazilo u naviku. Ali tu, negdje udubini mog srca ipak me je ne{tostezalo kada bi uslijedile ru`ne rije~ii ru`na djela. Znala sam da }u to bilokada morati rije{iti sama sa sobom,jer to {to me unutar stezalo, bivaloje sve ja~e i sve me vi{e izazivalo damu se suprostavim. Taj osje}ajpolako se budio i nametao mi svojeciljeve. Sve rje|e sam izlazila sadru{tvom, jer kad bi se sastali,osje}ala sam neku neprijatnost iznala da je sve to daleko od mene.Jednostavno, to se moralo okon~ati.I svjesno sam se uputila u tu borbumisli i osje}anja unaprijed znaju}i damogu biti pobjednik. Jer vjera je takoja mi daje snage da idem dalje ine da mi da pokleknem pred bilokakvim problemom. Ono {to se godi-nama krilo u meni progovaralo je unajkriti~nijim trenucima i dràlo mestrpljivom. Krenula sam putem svojesudbine potpuno smirenog srca, pre-punog ~e`nje da {to vi{e spoznam oStvoritelju, stvorenjima, o samojsebi. I ovog trenutka jedino {to èlimjeste da ustrajem na ovom putu.Znam da je u po~etku bilo te{ko. Alitako mora biti. Svaki po~etak jeteàk. Na ono {to voli{ ipak se lakonaviknuti. Jer nijedan pupoljak nijeprocvao od prvog zraka sunca, arijetko koji je pognuo glavu nakonprve ki{e...

Ipak, nadajmo se, dobra mojadrugarice, da }e l judi shvatit izabludu u kojoj se nalaze i na}i put utami lavirinta. Ta tama lavirinta ras-plinu}e se pred svjetlom koje }evoditi ljude do uzvi{enog cilja gdjevlada sloga, jednakost, bratstvo...

Rijeka je i dalje {umila. Po pustoj}upriji odjekivali su koraci. Koracikoji mo`da vode u novu etapu jednogìvota. Moja drugarica je kro~ila unov ìvot.

SVITANJE VJERE U MOJOJ DU[I

JESENJI DANKapi ki{e lupkaju po mom pro-

zoru kao neka tu`na pjesma, kaosuze koje lagano klize niz l ice.ûdno je to kako jesen probudi svasje}anja i tako ih oìvi. Sve emocije isva tuga probudi se odjednom.Nekako ne~ujno i tiho remete mir udu{i. Sjede}i pored prozora gledamljude kako ùre mokrim ulicama idjecu kako {ljakaju po baricama,vra}aju se iz {kole mokre kose irumenih obra{}i}a. Nebo posutotamnim mastilom kao da prijeti satim sitnim kapljicama koje padajukao staklo po tankim bluzicama i

{tipkaju za koù. Vi{e ne ~ujemàgor ptica, jednostavno kao da jenestao. Parkovi su puni uvehlogli{}a koje {u{ka pod nogama, kaoda jeca zbog rastanka. Jesen... Da,ba{ ta tu`na jesen, nikad tu`nija dosada. Prvi put ta jesen je u meni ioko mene. Sve pla~e u meni. îni mise da prijepoljske jeseni nisu biletako tu`ne. Zato jer je ovaj dan kojivam opisujem pun magle, ki{e iuvehlog li{}a...

Selma Kozica, I razred Medrese

No} polako odlazi sa scene, nastupaju}a zora sobom nosi presudne teme, kojim }e neki da se veselea drugi pak s bolnom patnjom u du{i da presele, {to nisu bili u mogu}nosti da do~ekaju nove dane bijele.

Dan se budi a zora ve} tu jes minareta ezan odjekuje, "Ustajte bra}o na molitvu prije olujekoja stazama dugim ve} putujea na Sudnjem danu ona }e da se i manifestuje".

Neke su se du{e ve} {irom otvorile, iskazuju}i ljubav Gospodaru svome, koji ih imanskom energijom napaja na svijetu ovome, a te iskrene du{e molitvu Bogu govore:"O Allahu, samo Tebi robujemo".

Ferid Orahovac, III razred Medrese

KUR'AN U SRCU

I[ÊKIVANJE ZORE


KKUULLTTUURRNNAA BBAA[[TTIINNAA 21

Sprovedene reformne mjere uOsmanskom Carstvu i nj ihoveposljedice, kao i borbu porte protivantireformski nastrojenih snaga uBosni, Tabakovi} komentari{e sti-hovima:

"Nizam odàk oturisaTanzimat se kurisaKalem svijet prepisaSve }atibe potpisaCaru hazna zaliza Dok }atiba naniza Devlet nizam pofali Na Bosnu ga navaliSve ajane surisaDokle Bosna batisa..."

Osje}aju}i da su doma}e, patri-otski nastrojene bo{nja~ke snage usudarima sa osmanskom central-nom vla{}u zna~ajno desetkovane ioslabljene, hri{}anski podanici pouputstvima i uz vojnu i politi~kupomo} Srbi je i Crne Gore diùustanke u Hercegovini i Bosanskojkrajini. Tako je 1858. godine uBosanskoj krajini i Posavini izbilaPecijina buna, koju je predvodioPetar Petrovi} Pecija, a koju subo{nja~ko-turske snage uspje{nougu{ile:

"Vlah Posavac azdisaVlah Posavac ba{ka vukTe on uze mlogi hukDa uzapti turski lugProdrma se vu~inaTe podiè Tur~inaTu bi {aka od per~inaNo za~eka Sava - vodeKoja nema nig|e brodeA tu vlahu ne bi zgodeOd turskoga o{tra ma~aAl je turska vojska ja~a... "

Iako je Osmansko Carstvo odkraja XVII do prve golovine XIX stol-je}a bilo zna~ajno oslabljeno uekonomskom, vojnom i teritorijal-nom pogledu, ono je i dalje bilo veli-ka dràva koja se prostirala na trikontinenta: Aziji (Mala Azija, Sirija,Palestina, Arabija, Irak), SevernojAfrici - Egipat, Maroko, Alìr (do1830), Tunis i Libija i Evropi (balka-nske zemlje koje nisu pripadaleHabzbur{koj Monarhiji). Me|utim,tridesetih godina XIX stolje}a vrhov-na vlast sultana je bila samo nomi-nalna u balkanskim zemljama:(Srbiji, Vla{koj, Moldaviji) i Egiptu,Tunisu i Maroku. Teritori jaOsmanskog Carstva sredinom XIXstolje}a zahvatala je povr{inu od3,372.500 km2, sa oko28,000.000 stanovnika, pa je utom pogledu jo{ uvijek bilo velikasila {to je formalno prihva}eno i naPariskom mirovnom kongresu1856. godine, koji je odràn pozavr{etku Krimskog rata (1853-1856). U Krimskom ratu na strani

Osmanskog Carstva, u sukobu saRusijom, stala je koalicija evropskihdràva: Engleska, Francuska, iPijemont (Kraljevina Sardinija).Rusija je u ovom ratu pretrpjelaporaz, a na Pariskom mirovnom kon-gresu su joj nametnuti veoma te{kimirovni uslovi.

Iako je Pariskim miromOsmansko Carstvo teritorijalno vi{edobilo nego izgubilo, iz ovog rata jeono iza{lo sa istro{enim materijal-nim izvorima (sa praznom dràvnomblagajnom). Te{ka finansijska iekonomska situacija u koju je zapa-lo Osmansko Carstvo omogu}ila jeevropskim silama da se intenzivnijemije{aju u osmansku privredu i poli-tiku. Stranci su dobijali koncesije zaizgradnju èljeznica, za eksploatacijuturskih prirodnih bogatstva, a uOsmanskom Carstvu su osnovane istrane banke. Jo{ za vri jemeKrimskog rata Osmansko Carstvo jepo~elo da se zaduùje, prete`no kodlondonskih i pariskih bankara.Zaduìvanje je nastavljeno zbogogromnih izdataka na vojsku ireformisani dràvni aparat i zaizgradnju èljeznica. Zajmovi sudobijani uz ogromne kamate. Takoje ve} 1875. godine dugOsmanskog Carstva narastao na 5milijardi i 300 miliona zlatnih frana-ka. Kako ni je mogla da pla}akamate (a o glavnici duga da i negovorimo), Osmanska dràva je tegodine proglasila bankrotstvo, anjene finansije su do{le pod kon-trolu Komisije povjerilaca, koja je zaispla}ivanje kamata koristila najsig-urnije dràvne prihode. Trgovina kojuje Osmansko Carstvo obavljalo sarazvijenim evropskim dràvama bilaje apsolutno nepovoljna, neravno-pravna i {tetna po osmansku privre-du. Evropske kapitalisti~ke dràvesu eksploatisale prostrano trì{teOsmanskog Carstva. Na uvezeneindustrijske proizvode iz tih zemaljaturska dràva je napla}ivala carinuod samo 3% i nije mogla ovu carinupove}avati bez pristanka evropskihsila. Istovremeno, OsmanskoCarstvo je postalo izvor jeftinihsirovina, pogotovo poljoprivrednihproizvoda, na koje je dràva uvela12% carine, {to je bila plja~kavlastite privrede. Stranci su nesamo pla}ali niske carine na svojeproizvode, ve} su bili izuzeti i iznadle`nosti turskih sudova.Evropske sile su plja~ka{kom trgovi-nom i zelena{kim zajmovima pretvo-r i le ogromnu tursku dràvu upolukoloniju. Reforme su zahtijevaleogromna sredstva, {to je dràva,pored neprekidnog zaduìvanja,poku{avala izna}i stalnimpove}avanjima poreza. Stan-ovni{tvo, prete`no selja~ko, strada-lo je tako|e i od opadanja vrijednos-ti novca i bagatelnih cijena svojih

proizvoda. Nadanja Tabakovi}a da}e ovakvo stanje nastalo u vrijemesultana Abdul Medìda (1839-1861), biti u pozitivnom smislupromijenjeno sa dolaskom na vlastnjegovog nasljednika sultana AbdulAziza (1861-1876) pokazala su seneopravdana, {to Sulejman kon-statuje stihovima:

"Sultan Medìd car je bioSultan Aziz po njim sioDa bil Turke veselioMalo nama bi radostiNo da vidi{ sad pakostiTurskoj vjeri sad àlostiMurtatin se omloìoDukatom se obloìoTe je cara zaduìoVlaha vi{e nanoìoRushat mu je poduìoTe je Turke zaduìo"

Ekonomsko propadanje Osman-skog Carstva kao i katastrofalnaratna razaranja u proteklim decenija-ma i stolje}ima bili su od zna~ajnoguticaja na opadanje privredne mo}iTabakovi}evog rodnog grada NovogPazara. Iako je ovaj grad, sa svojihtada 12.000 stanovnika, jo{ uvijekpredstavljao drugi grad po veli~ini uejaletu Bosna, odmah iza Sarajeva,a savremenici ga u geostrate{kompogledu opisuju kao "vrata Bosne",njegov ekonomski krvotok vidnozamire. Naro~ito to postaje vidljivood posljednjih decenija XIX stolje}a,nakon izgradnje modernih moravsko-vardarskih putnih pravaca. Stari kar-avansko-trgova~ki putevi (dubro-va~ko-carigradski, bosanski i zetski)prestaju da funkcioni{u. Novi Pazarpostaje saobra}ajno "slijepo crije-vo", odnosno grad odsje~en od svi-jeta. Tabakovi} ovakvo zate~enostanje opisuje stihovima:

"[eher bio ovaj PazarA danas je velik bizar[to nastade mlogi kozar... "

(Nastavi}e se...)

Esad Rahi}

SULEJMAN TABAKOVI] U ULOZIHISTORIÂRA (II)

ISTRA@IVANJA PoezijaJUTARNJI EZAN

Jutros je tako umilan Dàmijski ezanIz opoja sna bude se vjerniSlu{aju}i Kur'an

Po tom avazu po tom dozivuPoznajem svoj gradI sve sandà~ke gradove[to himnom o Tvorcu Svemogu}emI odjecima vasioneSaglasni su sa svjetovimaIzme|u zemlje i beskrajaIzme|u no}i i danaIzme|u svitanja i mrakaIzme|u ti{ine i bu|enjaIzme|u otkucaja srcaIzme|u po~etka i krajaIzme|u ni{tavila i nade.

ODGOVORI NA BUDU]A PITANJA

O Boè da li si to no}as rije{ioGrmljavinom vatrom potresimaDa dokraj~i{ ovaj grije{ni svijetI novi bolji da zapo~ne{

Moè li grije{na du{a ~ovjeka ovogvijekaKajanjem molitvom dobrim djelimaDa pobolj{a svoju sudbinuI izbjegne padove i lutanja

Da li su to u svetim knjigamaKroz sudbinu pro{lih pokoljenjaOdgovori dati i na budu}a pitanja

TRAJANJE

Kraj prozora }u sjestiPa razmislitiDa li }e na ovom brijeguKu}no moje {ljeme istrajatiKad ga guraju ramena vjetraGlo|u ki{e Gnje~e snjegoviPomijeraju potresiKre{u munjeZijevaju gladne godineI stra{ni ratoviHo}e li opstatiPod strehom gnijezdo lastePijetao na pragu da pjevaOgnji{te da goriPotomak iz kolijevke da porasteSvoje misli bez straha da zbori.

KRUG LJEPOTE

Neka je hvala Dobro~initelju[to smislom ìvota prolje}e pokrenuObnavljanje na zamrloj zemljiI truleì smrad i sme}eKorijene prera|ujeU mirisno cvije}e

Zaim AAzemovi}


Nizam - regularna turska vojskaoturisati - smjestiti, sjestiTanzimat - reformakurisati - uspostaviti, namjestitikalem - olovka, pero}atib - pisar, ~inovnikdevlet - carevina, dràva, blagostanjeajani - prvaci, ugledni ljudi, lokalne vlastisurisati - prognati, protjeratibatisa - propadeazdisati - osiliti se, postati obijesanba{ka - kao, posebno, odvojenolug - zemlja, imanje, posjedmurtatin - izdajnikomloìo - namnoìorushat - dozvola, dopu{tenjenanoìo - podigaobizar - bijeda, nema{tina, nemirankozar - zlikovac, lopov

PPPPRRRREEEEDDDDSSSSTTTTAAAAVVVVLLLLJJJJAAAAMMMMOOOO KKKKNNNNJJJJIIIIGGGGUUUU MMMMEEEERRRRHHHHUUUUMMMMIIII22

"I jedni druge ru`nim nadimci-ma ne dozivajte."

Ime je znak koj im je l judskaosoba obiljeèna. Ono je znak njenoglegitimiteta, osobenosti, znak njenogkontinuiteta u vremenu i prostoru,znamen njene pripadnosti. Ime je naj-jednostavnija i najuniverzalnija ozna-ka identiteta. Po svojoj prirodi, ono jeuvijek motivisano, jer svom nosiocuobi~no otkriva pripadanje odre|enojsociokulturnoj sredini, profesij i,odre|enoj fizi~koj kategoriji.

U li~nom imenu svakog ~ovjekaskriveno je ljudskodostojanstvo, ~i j ibitni sadràj tvorisusret dviju volja in e p r i k o s n o v e n eAllahove vol je iograni~ene ljudskeslobodne volje. Zbogtoga Allahov Poslaniks.a.v.s. u vi{e navra-ta u svojim hadisimainsistira na tome daroditelji vode ra~unao nadijevanju lijepihimena svojoj djeci,jer li~no ime svakogpojedinca izraàva toda on u stvari tojeste. Osim toga nabudu}em svijetu }eAllah ba{ t imimenom prozivatisvaku osobu. Prematome, ukoliko je lije-po ime vjernika onotreba da bude dio nebrojenih ljepota izna~enja svakog lijepog Allahovogimena. Nadjenuti nekom ru`no imezna~i istrgnuti ga iz Allahovog okrilja ipostaviti u jedan sasvim drugi i nes-retni {ejtanski svijet.

Kada je u pitanju problematikamuslimanskih imena orijentalnogporijekla, moèmo mirno zaklju~iti dasu na tom polju dati sasvim skromnidoprinosi. Me|u prvim imenima, koji

ne{to ozbiljnije pi{e o ovoj temi jeIsmet Smailovi} sa svojom studijom"Muslimanska imena orijentalnogporijekla u Bosni i Hercegovini". Djelo"Muslimaska imena i nj ihovazna~enja autora Ibrahima Kemure ipo vrijednosti i po opsegu zaostaje zaSmailovi}evim djelom.

[to se ti~e knjige koju predstavl-jamo, autora Senada Agi}a, ona jesistematski ura|ena i prakti~no prila-go|ena potrebama aktuelnog trenut-ka. Knjiga je namijenjena muslimani-ma, te prili~an broj novih li~nih imenarealizovan preuzimanjem imena izarapskog jezika, koji je zato, kao jezik

Kur ana, najbolja inajsigurnija osnova.Jer kada je rije~ om u s l i m a n s k i mimenima, obi~no sezahti jeva da seodabrano ime osje}akao znak koj im jeobiljeèn pripadnikIslama a on je,moramo priznati,najistinitiji kada vu~ekorijen iz arapskogjezika. Kada je rije~o knjizi ovakvog profi-la, pristupa i nam-jene jasno je da svaimena nisu moglabiti sa podjednakomsigurno{}u etimo-lo{ki interpretirana,ali je uloèn naporda i takva, dodu{erijetka imena, budukorektno prezenti -

rana. Radi lak{eg kori{tenja ovog kat-aloga imena su podi jel jena naskupine i poredana abecednimredom.

Bez sumnje, ovo je do sadanajprikladnije ura|ena zbirka musli-maskih imena, od velikog zna~aja zakulturu i tradiciju Bo{njaka na ovimprostorima.

MMUUSSLLIIMMAANNSSKKAALLII^̂NNAA IIMMEENNAA Ove godine se navr{ilo 20 ljeta

od kada je iznenadna smrt otrgla izna{e sredine (ali ne i iz srca nje-govih najmilijih, familije i prijatelja)Vehbi ef. Hodì}a, mnogostranogpisca, prevodioca, neumornog rad-nika na polju islamske prosvjete inapretka.

Vehbi ef. Hodì} poti~e iz ilmi-janske porodice. Ro|en je 1916.godine u selu ûkotama (DonjaPe{ter). Kako u selu nije bilo {kole,to je samo velika è| za pisanomrije~i tjerala devetogodi{njaka daprivatno zavr{i osnovnu {kolu,poslije koje }e se upisati na VelikuMedresu u Skoplju. Po zavr{etkumedrese upisuje se na Pravnifakultet u Beogradu, da bi senakon godine dana upisao u Vi{uislamsku {eriatsko-teolo{ku {koluu Sarajevu.

Period od polovine 1941. dokraja 1942. godine Vehbi ef. jeproveo u [eriatskom sudu uNovom Pazaru (gdje je zasnovaoporodicu), a do 1945. godine biosekretar Islamskog starje{instva zaSrbiju. Smrt ga je zatekla kaoslu`benika Skup{tine op{tine NoviPazar. (10.02.1997.)

Pored redovnog posla Vehbi ef.Hodì} se bavio i drugim poslovi-ma: odràvao je te~aj imamima izarapskog jezika, predavao jestru~ne predmete za budu}eimame. Njegova zasluga je da je uNovom Pazaru osnovana Islamskabiblioteka koju je sam vodio. Bio jeinicijator za osnivanje fonda zastipendiranje u~enika Medrese iIslamskog fakulteta.

Ono {to ~ini uspomenu nali~nost Vehbi ef. Hodì}a trajnom jenjegova pisana ri je~. Jo{ kaou~enik srednje {kole objavljujesvoje prve ~lanke u "Islamskomglasu", "Islamskom svi jetu","Gajretu", "Glasniku", "Takvimu","Zem-Zemu", "Preporodu"...

Pored originalnih radova Vehbi

ef. Hodì} je prevodio sanjema~kog, engleskog, francuskog,italijanskog, arapskog i turskog jezi-ka, jer je bio dobar poznavalacnekoliko evropskih i isto~nih jezika.

[ezdesetih godina Vehbi ef.Hodì} je zavr{io svoje ìvotnodjelo, kako je rado nazivao "Islamu svijetu nauke i filozofije". To jezaista veliko djelo od blizu 1500stranica u rukopisu.

Prva knjiga "Temelji Islama" je{tampana 1971. godine uSarajevu, dok druga pod naslovom"Islamska dogmatika" (Akaid) itre}a "Moralka" (Ahlak) nalaze se uUdruènju ilmije BiH i ~ekaju svjetlodana.

Vehbi ef. Hodì} je napisao"Mevlud - posljednji Boìji poslanikMuhammed a.s.", spjev kojim jesudjelovao na konkursu IVZ-e idobio drugu nagradu. Mevlud je{tampan 1975. godine. Tira` je bio6000 primjeraka.

Iza Vehbi ef. Hodì}a ostalo je urukopisu vi{e zapo~etih i l izavr{enih radova. Spomenu}usamo neke: "Islam i nauka" (ili"Kulturna istori ja Islama"),"Problem dobra i zla" ("Sistemmoralne filozofije"), "ApologijaIslama" (prevod sa italijanskog),"Islam - religija za sve i svakog"(prevod sa engleskog), "Islam -prirodna vjera" (prevod sa

njema~kog). Preveo je i vel iki "Kamus"

Mehmeda Fuada, tursko-arapsko-persijsko-francuski rje~nik.

Pored radova iz domenaislamske nauke ili savremene mus-limanske problematike Vehbi ef.Hodì} se bavio i beletristikom.Pisao je pjesme, novele, pripov-jetke, te dvije drame. Nestalo jerukopisa jedne od drama dok jedruga - "@alosna svadba", savelikim uspjehom prikazivana unovopazarskom Narodnompozori{tu.

Za sve {to je u~inio za musli-mane, afirmi{u}i jedan od najboljihsegmenata Islama, molim Allahad`.{. da ga daruje svoj imDènnetom.

Rahmetullahi alejhi rahmetenvasiah!

Ljako Dànkovi}

VEHBIJA EF. HOD@I](1916-1977)


Senad Agi}

"Vi }}ete nna SSudnjem ddanu bbiti pprozivani ppo vva{imimenima ii ppo iimenima vva{ih oo~eva. ZZato nnadijevajte

svojoj ddjeci llijepa iimena". ((Sahihu-ll - BBuhari)

Rahmetli Vehbija ef.Hodì} je bio ugledna vjers-ka li~nost. Ostavio jepoprili~no neobjavljenih,pored vjerskih rukopisa iproznih djela.

Nacionalna Biblioteka uTutinu nosi ime ove zna~ajneintelektualne li~nosti.

Obavje{tavamo cijenjene~itaoce da je iza{ao Takvimi Kalendar za 1998. godinukoje moète nabaviti u pros-torijama Izdava~ke djelat-nosti ''El-Kelimeh'' kao i na

{tandovima Odbora Isla-mske zajednice Sandàka.Takvim '98 predstavi}emou sljede}em broju na{eglista.

Redakcija

NOVI TAKVIM I KALENDAR

Glas Islama

RREEKKLLAAMMEE II OOGGLLAASSII

Avgust 1997. Rebiu-l-ahir 1418.

23

Kompletan j e a n s program na jednom mjestu

Novi Pazar, Jo{ani~ki kej bb, tel/fax 020 28 842

VV EE LL EE PP RR OO DD AA JJ AABEZALKOHOLNA PI]A:FANTA, COLA, SPRITEHALAL PILETINAHALAL PILETINA

Novi Pazar, Hercegova~ka 6, tel/fax 020 28 471

SREDNJA MEDRESA"GAZI-ISABEG"

O G L A [ A V A

da }e se u avgustovskom roku 1997. godine obaviti ispiti ovim redom:

- popravni ispiti .............. 19. avgusta 1997. godine u 8.00 sati,- vanredni ispiti .............. 20. i 21. avgusta 1997. godine u 8 sati, - zavr{ni ispiti - matura ... 22. i 23. avgusta 1997. godine u 8.00 sati.

Prijavljivanje svih ispita: ...................... od 17. do 19. avgusta 1997. godine.Upis u~enika za sve razrede: ............... 31. avgusta 1997. godine.Nastava po~inje: ................................. 01. septembra 1997. godine.

DIREKCIJA MEDRESE

PO PRVI PUT NA OVIM PROSTORIMA VJERNICISAND@AKA, PA I [IRE, IMAJU SVOJE GLASILOGlas Islama KOJEM VJERUJU I ODAKLESE NAPAJAJU INFORMACIJAMA.

POZIVAMO SVE PRIVATNE PREDUZETNIKE, TUR-ISTI^KE AGENCIJE I OSTALE DA SVOJU TRGOVA^KUROBU, PROIZVODE I USLUGE PONUDE PUTEMNA[EG LISTA I OVOM ^ITALA^KOM AUDITORIJU-MU

CIJENA OGLASNOG PROSTORA:CIJELA STRANICA 800,00POLA STRANICE 400,001/4 200,00 1/8 100,001/16 50,00

B E Z B O L N OVA\ENJE

LIJE^ENJE

PLOMBIRANJE

PRAVLJENJE

VEOMA KVALITETNO I JEFTINO

ZUBNA ORDINACIJADr. Muharema Spice

O R T O D O N TUL. RIFATA BURD@OVI]A 31

TEL. 020 24 330

KOMISIONAA LL PP EE TT OO UU RR SS

BRA]E NICEVI]

VR[IMO KOMISIONU PRODAJU SVIH VRSTAVIDEO I TV TEHNIKE.

TAKO\E VR[IMO PRIJEVOZ PUTNIKA ZAMA\ARSKU, AUSTRIJU I [VICARSKU. INFORMACIJENA TEL. 002200 2288 886622

PRODAJEM KU]U SA POMO]NIMOBJEKTIMA (IMANJE I [UMU) U RELJEVU KOD SARAJEVA.

INFORMACIJE NA TEL. 001111 775599 669944

SE’ID IBNUZEJD r.a.

Seid ibnu Ebu Zejd je bio pripadnik jedne man-jine, koja je ìvjela u Mekki, a nisu bili idolopok-lonici. Ta manjina se zvala El-Ahnaf, ili El-hunefa,tj. oni koji su se klonili klanjanju kipovima ine~asnih djela, uprkos tome {to su ìvjeli usreddru{tva kafira i neznanja, iako to dru{tvo ondanije imalo poslanika kojeg Allah {alje i koji ljudeupu}uje na istinu i dobro~instvo.

Od malehna, Seid je stasavao gledaju}i ocakako ìvi daleko od vi{ebo{tva, u potrazi zaIstinom i jedno}om Allaha (tevhid), sluè}i istin-skom Stvoritelju. Znao je davati savjete mu{ricimada se okanu neznanja u kome plivaju, te da ne~ine nedjela, kao {to su ubijanje male ènskedjece, prostitucija i spominjanje drugih imenaosim Allahovog prilikom klanja ìvotinja.

Zato, njegov otac Zejd zauzima visoko mjestome|u pametnim i ~asnim Mekkelijama. Njegovgovor je bio pun savjeta i uputa drugima.

Zejd je bio rodbinski blizak Poslaniku, sallal-lahu alejhi ve sellem. On je, tako|e, bio amidàOmera El-Hattaba. Ta veza je postala puno ja~akada je nad Kurej{ijama zasjalo svjetlo Islama.Seid ibnu Zejd je bio prvi koji je u~vrstio rodbinskeveze vezom imana.

Zato nije ~udno {to je Se'id pa`ljivo razmotrionovu vjeru koja poziva na dobro~instvo. Nije ni{ta~udno {to je Se'id povezao svoj rod i rodbinskeveze s isto tako dobrim rodom, tj. on se oènioFatimom - sestrom Omera El-Hattaba. Ta je ènabila izuzetno pametna a njenu ljepotu su krasiledivne vrline, pa je bila kao svjetionik u ìvotimaSe'ida i Omera, radijallahu anhu. Se'id i njegovasupruga su bili pravi primjer uspje{nog braka iugledne ku}e ispunjene sre}om.

Kako je bio ushi}en. Suprug je do{ao tr~e}isvojoj èni Fatimi da je obraduje {to je primioIslam pod vo|stvom Resulullaha, sallallahu alejhive sellem, te je od nje zatraìo da i ona to u~ini.Ispunili su svoja srca istinitim imanom i u njihpoloìli ~vrste temelje. Znali su i shvatili da je

Islam nova Objava koja }e nai}i na pote{ko}e iprepreke. Svi oni, prvi vjernici, morali su sepripremiti i ra~unati na razne vrste zlostavljanja, tesu sve to strpljivo podnosili. Vi shvatate zajednosa Se'idom i Fatimom, da je dobitnik onaj koji negubi strpljivost zbog svoga uvjerenja i svojihispravnih stavova. Allah, dèlle {anuhu, nas na topodsje}a u suri El-Asr:

"Tako mi vremena, ~ovjek doista gubi. Samone oni koji vjeruju i dobra djela ~ine, i koji jednidrugima istinu preporu~uju i koji jedni drugima pre-poru~uju strpljivost!"

U Mekki, zlostavljanje od strane mu{rikadostiè vrhunac. I podigo{e se glasovi mu~enih:

Bilala, Jasira, Sumejje i Ammara. Se'id i Fatima~u{e jecaje i glasove muke i bola. Mu~itelji svevi{e zlostavljaju mu~enike, {to vi{e ja~a njihoviman i ~e`nja za Istinom. To je i princip ìvota.@ivot je u o~ima kafira lijep, samo ako su imostali sluge. Kurej{ijski kafiri nisu imali mira zbogimana Bilala Abesinca i Suhajba Er-Rumija, pogo-tovo kada su i ugledne Kurej{ije, kao {to su EbuBekr, Se'id, Osman, Zubejr, Talha i jo{ veliki brojnjih, primili Islam. Zato Kurej{ije nisu mogle mirnogledati kako se muslimani okupljaju, u~e iprou~avaju Kur'an u ku}i Erkama ibnul-Erkama, aposebno kada su shvatili da ku}e muslimanapostaju {kole za u~enje Kur'ana. Tako i Se'idotvara vrata svoga doma, prima Habbaba ibnul-Eretta, koji je dolazio svaki dan da bi u~io iprou~avao Kur'an sa Se'idom i Fatimom i da birazmotrili novosti toga dana.

Toj ku}i ne sluì na ~ast samo to {to je posta-la mjesto prou~avanja, razmatranja i u~enjaKur'ana, nego je pridonijela Islamu veliku potporui vje~ni, nezaboravni poklon, prihvatanjem Islamaod strane Omera ibnul-Hattaba. U toj ku}i Omer je~uo prvi put kur'anske ajete, koje su ~itali

Habbab, Se'id i Fatima. U toj ku}i Omer je u~iojedan dio sure Taha, pa mu je srce odmah postalopokorno i upu}eno na put Istine. Noge su ganosile do ku}e Erkama, gdje se sastao sResulullahom, sallallahu alejhi ve sellem, okruènonima koji mu vjeruju. Tu je izgovorio najdivnijerije~i: "Svjedo~im da nema drugog boga osimAllaha, i svjedo~im da je Muhammed Njegovposlanik!"

Se'id, Fatima i Habbab ibnul-Erett, bez sumnje,time islamskom svijetu su dali nezaboravni ivje~ni dar. Kolika je ogromna razlika izme|u pre-dislamskog Omera, neznalice, koji je htio ubitiMuhammeda i njegove ashabe i Omera, mu'mina,koji sada ho}e ubiti i uni{titi bilo koga ko bi seusudio nanijeti zlo Muhammedu, sallallahu alejhive sellem, i njegovim drugovima.

I odlazi ashab Se'id sa svojom suprugomFatimom u Medinu, a to je jo{ jedan junak me|umuslimanima. On je jo{ uvijek onaj junak koji pozi-va Allahu, sve svoje nakane i te`nje usmjerava zanovi dobitak, za novu potporu, za novog pristalicuimana.

Ono {to je ovjekovje~ilo Se'ida, radijallahuanhu, to je {to je bio izvanredan u~enikResulullaha, sallallahu alejhi ve sellem. Sjedio bitako s Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem,slu{ao pomno hadise, te ih prenosio. Tako je uknjigama hadisa zapisano ~etrdeset osam hadisakoje je on prenio od Resulullaha, sallallahu alejhive sellem. U svojim odnosima s drugima, uvijek jebio istaknuti primjer dobrog muslimana. Kadabiste ga ugledali, vidjeli biste uvijek drago i nasmi-jano lice. S obzirom da se bavio trgovinom, bio jedare`ljiv, popustljiv i po{ten, podjednako i s kupci-ma i s trgovcima. To su osobine drage Allahu,dèlle {anuhu. Zato se i vi ukrasite tim osobina-ma.

AAbbdduullllaahh

Iz knjige "Desetorica kojima je obe}an Dènet"

Glas IslamaGlas Islama

Allahu moj, Ti si moj Gospodar, dru-gog gospodara osim Tebe nema. Ti simene stvorio i ja sam Tvoj rob.Ustrajem koliko mogu na rije~i datojTebi i na obe}anju. Za{titi me od zlamojih djela, priznajem Tvoju blagodatprema meni i priznajem svoj grijeh.Oprosti mi jer grijehe ne opra{ta nikoosim Ti.

Dova Dova

SSJJEE]]AANNJJEE NNAA PPOOSSLLAANNIIKKOOVVEE AASSHHAABBEE

RAMAZAN (a. ramadan), naziv za deveti mjesecislamskog kalendara. Korijen te rije~i, r-m-d odnosi sena ljetnu vru}inu, te nam ukazuje u koju je sezonupadao taj mjesec, u vrijeme dok su stari Arapi jo{ nas-tojali umetanjem mjeseci uskladiti svoju godinu sa godi-nom po Suncu.

Ramazan je jedini mjesec koji se spominje uKur'anu (II,185):"U mjesecu Ramazanu po~elo jeobjavljivanje Kur'ana", a to je u vezi s ustanovljenjemramazanskog posta. (Pravni propisi povezani s ramazan-

skim postom dati su u ~lanku o postu). Me|u zna~ajnimdanima u tom mjesecu, al-Biruni, me|u ostalima, spom-inje 6. kao dan ro|enja mu~enika Huseina ibn Alija,10. dan, kao dan Hatidìne smrti, 17. dan, kao danbitke na Bedru, 19. kao dan zauze}a Meke, 21. kao danAlijeve smrti, te smrti imama Alija ar-Rize (Ride), 22.dan kao dan Alijevog ro|enja, te kona~no no} 27.Ramazana kao Laylat al-qadr.

Naziv za ovu no} potje~e iz Kur'ana; njoj jeposve}ena XCVII sura. Tu je ona opisana kao no} koja"je bolja od hiljadu mjeseci", u kojoj meleci silaze sadozvolom Uzvi{enog Allaha i koja je blagoslovljena sve

do pojave jutarnjeg rumenila. U nju se izri~ito smje{takur'anska Objava. Istu no} spominje s. XLIV, 2, kao"blagoslovljenu". Datum (27.) nije potpuno siguran, pazato pobo`ni ljudi koriste sve neparne no}i zadnjih desetdana Ramazana za dobra djela, jer je jedna od njihsvakako Laylat al-qadr. Trgovina i proizvodnja se u vri-jeme Ramazana zaustavljaju, osobito ako ovaj pada uvru}u godi{nju dob. Ljudi su, stoga, skloni da no}unadoknade propuste dana. Kako spavanje u doba postanije (strogo) zabranjeno, oni ~esto dio dana provodespavaju}i; a no}u se prepu{taju ibadetu, slave}i svogaGospodara.

LLEEKKSSIIKKOONN IISSLLAAMMAA

glas islama 012.pdf · 2006-04-19 · glas islama intervju decembar 1997. [a’ban 1418. 4...

Documents