glasilo (1997)- zelena akcija, stud-pros 1997

7/29/2019 Glasilo (1997)- Zelena Akcija, Stud-pros 1997

1/8

VnkWXJV6S73TNOVU B913,

Z!l. :NA.Xk* V\n

AKCOA

Potovani,Uz najljepe elje za predstojee praznike zadovol jstvo m i je predstavit i Vam "novipoetak" Glasila ZELENE AKCIJE, uz elju i namjeru da postane u obiajna praksarazmjene informacija, a uz inicijative kao to su mjeseni sastanci i t jednekonzultaci je u "otvorenom uredu" svekol iko lanstvo prona e naine kom uniciranjaideja, inicijativa, kritika, prijedloga i ukljuivanja u aktivno sudjelovanje u akcijamaZELENE AKCIJE.Ovo je ujedno i poziv da svojim prisustvom uveliate godinji skup ZELENE AKCIJEi aktivnim ukljuivanjem doprinesete radu godinje skuptine nakojoj e seodreditidaljnji nain rada ZELENE AKC IJE, te iznijeti plan i program za predstojee razdobl je.Zagrebu i Hrvatskoj neophodna je jaka ZELENA AKCIJA, sposobna da odluno istruno zastupa interese zatite o kolia i od riveg razvitka. Akt ivna jezgra ZELENEAKCIJE se t rudi koliko moe i smatramo da smo osigurali kontinuitet aktivnosti kojije, u postojeim materijalnim i organizacijskim uvjetima, svak ako zadovo ljavajua.Me ut im pravu snagu Zelene akci je m oemo oslobodit i samo zajednikim naporomi doprinosom svih lanova.Do v i en ja na godinjoj skuptini ZELENE AKCIJE. / Toni Vidan, predsjednik.

NO

GODINJASKUPTINA ZELENEAKCIJE10. sijenja 1998. godine

od 10 do 14 satiSLOVENSKI DOM, Masarvkova 13/1

sveano otvorenje godinje skuptine ZELENE AKCIJE Upavni odbor ZELENE AKCIJE predlae slijedei dnevnired: izvjetaj o radu ZELENE AKCIJE u 1997. godini predstavljanje, diskusija i usvajanje novog Statuta ZELENE AKCIJ E predstavljanje i izbor novih tijela ZELENE AKCIJE prijedlozi, diskusija i usvajanje plana i program a osnovnih aktivnostiZELENE AKCIJE za I998.godinu

SADRAJ:P o d k o b r a n o mZe lene akcijaAktivnost i lan ovaOsvrtNajavaKnjigaUpisnica


2/8

;i.iFCNuttN

ist, sigu ran i zdr av okoli tie sesvakoga. Sve do nedavo zatita okolia sesmatrala zadatkomu nadlenosti vlasti. No, postepeno raste svijest da smo svi podjednako odg ovorni za stanje p rirode iokolia. Dokaz je tome preko 6000 poziva koji su primljeni u toku pet godina (1992. - 1997.) na Zelenitelefon (u daljnjem tekstu ZT). Gra ani su shvatili da mogu preko Zelenog telefona utjecati na uvjetevlastitog ivota, naisti zrak, istu vodu i nezaga eno tlo, ukratko; zdrav okoli. Uspjenost rjeavanjaprijavljenih problema popela se u 1997. g odini na 69% (prije je to bilo 50%) to iznosi 2/ 3 rjeenih poziva.Naravno, poziva je puno vie, ali se sve ne biljei jer esto su to samo upiti o radu Zelenog telefona, Zeleneakcije, ekolokih grupa u Hrvatskoj i svijetu. Dajemo informacije i o razliitim telefonskim brojevima iadresama, a gra ani se interesiraju i za ve ranije prijavljene probleme...ZT i dalje pie prijave odgovarajuim nspektoratima (komunalnim, sanitarnim....), predstavnicima vlasti.Obino na jednu ulaznu prijavu slijede naa 4 izlazna poziva ili 2 pismene prijave kojima problemrjeavamo.Pojaali sm o nastupe u medijima, ne zato to smo m i to traili, ve zato to mediji trae nas.Zahvaljujuiakcijama koje smopokrenuli, gra ani sepolako i sami ukljuuju u rjeavanje problema. Biloda skupljaju peticije, ili da sami obavijeste o nekom problemu inspekcijske slube...ZT se za rjeavanje problema uvelike slui medijima i to putem mjesenog biltena koji se redovitoobjavljuje u Vjesniku, Veernjem listu, Komunalnom vjesniku i internim glasilima pojedinih po duzea.Tu su i nastupi naradio postajam a "Velika Gorica", "Sljeme"... U zadn je vrijeme se f televizija zainteresiralaza akcije ZT(HTV, O TV,TV Mrea). Spoznali smo, dapokretanjem akcija ienjem nastupima u medijimaskreemo pozornost nanae postojanje, aneki problemi se lake rjeavaju.Radnitim ZT:Gordana Klari,voditeljica ZT, Vera Petrinjak-imek, Sanja Kordi-Batui

SKC1IA 2,'ASekcija za energetiku Zelene Akcije osnovana je 1992. godine sa cil jem promoviranja

ekolokograzmiljanja na podruju tehnikih znanosti raznim nainima djelovanja kako na lokalnojtako i na nacionalnoj raziniSvojim djelovanjem sekcija nastoji pribliiti uinkovitost koritenjaenergije, te to veu upotrebu obnovljivih izvora energije (sunana energifa> energija vjetra) irojjavnosti. Na taj nain potiem o javnost na razmiljanje kako troiti energiju, priteditiprekomjernetrokove domainstva, a ujedno paljivim i racionalnim koritenjem direktno tititi okoli.Sekcija za energetiku ima za cilj da informativno edukacijskim djelovanjem, projektima ikampanjama pridonese b rem razvoju hrvatske energetike u ekoloki i socijalno odrivom pravcu.Takav razvoj energetike zasniva se prvenstveno na uinkovitijem koritenju energije i veemkoritenju obnovljivih izvora. Osim na svojim projektima, sekcija je angairana i u ostalimaktivnostima Zelene akcije u kojima je energetika od znaaja. Sekc ija djeluje sa pozicija Energetskeplatforme Zelene akcije, principi koje su: ravnopravni tretman svih tehnolokih opc ija za osiguranjeenergetskih usluga; upravljanje prirodnim energetskim resursima kao nacionalnim dobrom;decent ralizacija energ etskog sektora i potivanje p rava javnosti naodbijanje pojedinih tehnolokohopcija. Sekcija je ujedno glavni koordinacijski centar me unarodnog projekta GREENTIE, zapodruje Hrvatske, ko jeg vod e M e unarodna agencija za energetiku (International energv Agencv- IEA) i Organizacija za ekonomsku suradnju irazvoj (OECD), a koji ima za cilj irenje informacija otehnologijama za reduciranje emisija ugljinog dioksida, osniva u svakoj od zemalja sudionicanacionalni centar. Sekcija ujedno pokree inicijativu za formiranje SOLARNOG INFORMATIVNOGCENTRA iji temelji su ve postavljeni i to kroz etiri podprojekta: SOLARNE IZLOBE, SOLARNABIBLIOTEKA, SO LARNI BILTEN "B URA" l SOLARNI FORUMI, te razvijenom suradnjom na lokalnoj ime unarodnoj razini sa razliitim informativnim i strunim institucijama i centrima.Sekcija koordinira rad Climate Action Network-a za podruje centralne i istone Europe(CANCEE),ujedno je i aktivni lan upravnog odbora INforSE- a, me unarodnog udruenja koje okupl jaNVOe za zatitu okolia, aktivne na problemima energetike. / kontakt: Robert Rigo, tajnik sekcije


3/8

SXQJA MLAD*! Wtl.UKOVO U/GIARJG! rj

Lukovo ugarje, ta j bogati prirodni kutak, previe je vrijedan da se zbog izgradnje L Ltermoelektrane uniti takva, od prirode poklonjena idila malog sela uz obalu uokvirenog Velebitom. . AOvu tvrdnju potvrditi e svatko tko je doao tamo kako bi od prirode dobivao, a ne otimao. NVie mjesena rasprava o izgradnji TE u Lukovom ug arju potakla je ekipu sa teaja "Mladieko aktivisti", odranog i8.-2o.4.1997 u Stubakima, na ideju o posjeti i moguem postavl janju UJljetnog eko kampa. Ta je ideja podrana, te je odre en i prvi datum posjeta, kako bi se neposredno \ - yuvidjele prednosti i nedostaci za postavljanje eko kampa. "Radni posjet" odradili sm o Stjepan fL\Vidovi, Davor Heimovi i ja osobno, svatrojca ujedno i aktivni lanovi sekcije mladih ZELENE [rlAKCIJE. PHPosjet sm o otpoeli razgledavanjem sam og mjesta, par kuica uz cestu, crkva, vojna baza yJi bive vojno pristanite. Lokalni mjetani izrazito su susretljivi, p ogotovo baka u kui do kole. r-r'iPriroda je skoro netaknuta, ob ala je stjenovita, more je izrazito isto bez jeeva, a na smo nekoliko hMmetara od mora rastu divlje smokve i kupine. Nakon polusatnog hoda doli srno do Rudeli drage ^u goste kod gosp ode Rudeli, koja nas je upoznala sa situacijom kao f lokalnom inicijativommjetana koja je pokrenuta protiv izgradnje TE u Lukovom ugarju, Prijedlog ideje ek o kampa Wizazvao je podrku, nesam o zbog zateen e situacije, ve mogunosti da se iznova stavi u pogon Slokalna naputena zgrada kole, koja bi u tom sluaju mogla posluiti kao baza, a nama je tada i ^posluila kaobaza za noenje. Tako smo imali priliku izvidjeti sve prednosti i nedostatke samog (jprostora i cjelokupne okolice, te uinili radni zapis uz fotografije. Smatramo dasmoovom akcijom hmladih aktivista ZELENE AKCIJE pokrenulf inicijativu za koju drimo da bi mogla prerasti u pravi / -|projekt. ^ >Zahvaljujemo se rta susretljivosti H-u, Autotransu Rijeka kao i naoj ZELENOJ AKCIJI za >


4/8

ANKCTAO Namjera ZELENE AKCIJE, u nado lazeoj 1998. godini, u prvom redu je usp ostaviti aktivnijukomunikaciju sa mno gob rojnim lanstvom (sveukupno 40 0 lanova diljem Hrvatske). Kako jo nepostoje uvrijeeni kanali o bostr anog kom uniciranja, zuzev mnogo brojnih poziva (ne samo lanova)na Zeleni telefon i jednosmjernih poziva na suradnju, u ovom broju Glasila iznosim o Vae stavove,prijedloge, kritike, razloge i potreb e prikupljene kroz anketu spr oved enu medu lanovima ZELENE

AKCIJE u travn ju 1997. g odine, pod vodstvom g e. Sanje Batui-Kordi. lako samo na osno vi uzorkaod 20% odgovora ispitanika ponukalo nas je da objavimo rezultate i odmah pokuamo pronaipoboljanja u komunikaciji, vrlo bitnoj za daljnji razvoj ZELENE AKCIJE i cjelokup ne ideje zatiteU okolia i osobne ekologije.Na pitanje "Da li redovito plaate lanarinu?" 65% lanova redo vito plaa lanarinu, dokL J preostalih 35% to ini neredovno, a neki od razloga su neinformiranost, nedobivanje iskaznicaH ZELENE AKCIJE, neredovitost u aktivnosti i komunikaciji, nedobivanje uplatnica na kunu adresu.ZELENA AKCIJA u ovom bro ju glasila prilae formular - upisnicu kojom ete moi pristupiti i/ili obnovit iTf\ svoje lanstvo za 1998. godinu.O "Kako doivljavate svoju aktivnost i suodnos sa radom ZELENE AKCIJE?" anketirani su seizjasnili a/ u 30% kao simpatizeri ZELENE AKCIJE zadovoljni takvo m aktivnou; b/ u 45% ispitanicil_ se smatraju simpatizerima ZELENE AKCIJE, ali bi vie voljeli aktivnije sudjelovati u akcijama i/ komunikaciji; c/ 20% ispitanika smatra se aktivnim lanovima ZELENE AKCIJE; d/ u 5% upitnikanavodi odgovor "ostalo" / kako u najveem postotku lanovi iskazuju elju za aktivnijimsudjelovanjem u aktivnostima, ZELENA AKCIJA otvorena je za Vae prijedloge i sugestije, a o svimakcijama za nadolazeu sezonu biti ete izvjeteni na vrijeme groz Glasilo ZELENE AKCIJE to eotvoriti mogunost aktivnije ukljuivanja za sve one koji su iskazali interes."Da li biste eljeli ee .omuaiciritLsa ostalim lanovima ZA te koji oblik druenja ikomunikacije predlaete?", a ioo% odgovor Je da, a oblici komunikacije koje ste izabrali sukomunikacija kroz Glasilo ZELENE AKCIJE, te organiziran* redovfta zajednika druenja lanstva i tobarem jednom u mjesec dana to je odgovor $5% ispitanika. ZELENA AKCIJA otvara mogunostmjesenog okupljanja lanova uz uvjel da Se na godinjoj skuptni prihvati ponu ena inicijativa.Iz svih navedenih odgovora, naih i Vaih razloga, oekujemo Vaodaziv godinjoj skuptini,

aktivno ukljuivanje, otvoreni smo za Vae prijedloge i sugestije uosmiljavanju programa i akcija.

Kao to je 95. ostala u sjeanju Zelene akcije kao godina akcije na Cvijetnom trgu, 97. eostati ob iljeena kam pan jom "SOS za Velebit".Zelena akcija aktivno je uestvovala, i dobrim dijelom koordinirala, prvu pravu posljeratnu"okolinu" kampanju sa svim karakteristikama sveob uhvatne ka mp anje nacionalne razine. " SOS zaVelebit" objedinio je odluno lokalne zajednice, izuzetno aktivno uee planinarskih drutava,ukljuenje veeg broja nevladinih organizacija za zatitu okolia, glasan prosvjed struke, opsenumedijsku kamp anju, aktivno lobiranje predstavnikih tijela od lokalne do sabo rske razine, upot rebuzahtijevnih pravnih instrumenata, artikulaciju stava javnosti kroz peticiju i sjajan odaziv gra anairom zemlje (preko 72000 potpisa!).Vjerujemo kako je Hrvatska elektroprivreda kampanjom prisiljena odustati od namjereustup anja lokacije Lukovo ugarje stran om investitoru za gradnju term oelektrane na uvozni ugljen.Sam projekt, predstavljen kao gotova stvar po etkom godine, vrhunac je nepotivanja osnovnihpravnih okvira zatite okolia i nerazumnog gosp odarenja prirodnim resursima u Hrvatskoj. Naime,Lukovo ugarje nalazi se unutar zatienog podruja Parka prirode Velebit, u srcu jedne odnajouvanijih ambijentalnih cjelina Hrvatske.Veselje zbog uspjene obrane ovako vrijedne lokacije o staje, naalost, p om ueno naino mna koji su Vlada i Sabor unutar procedure donoenja Strategije prostornog ure enja RH, propustit izaustaviti o vako nerazuman projekt. Tako er, reakcija prem ijera Matee prisilila nas je da muuputimo otvoreno pismo koje penosimo u cijelosti:


5/8

07VO!NOGospodine Predsjednie Vlade,

Dnevnik HRT-a od 14. listopada, prenio je Vau izjavu iz Saborske diskusije u kojojste nastojanja za zaustavljanjem gradnje termoelektrane na uvozni ugljen na Jadranskojobali nazvali "histerijom" i pozvali se na primjere "istih" termoelektrana u vedskoj iAustriji.Obraam Vam se u ime Zelene akcije, vjerujui kako na stav dijele stotinepojedinaca i deseci institucija aktivno ukljuenih u kampanju "SOSza Velebit", te mnogiod potpisnika peticije "SOS za Velebit" (preko 70000 gra ana irom Hrvatske), peticijeprotiv gradnje Plomina 2 na ugljen (oko 80000 gra ana Istre, Rijeke i Gorskog Kotara) ipeticije protiv gradnje termoelektrane u Obrovcu (oko 20000 potpisnika, mahom iz Zadrai okolice).Treba li nam ili ne nova termoelektrana na ugljen na obait, koje snage i kada, nijeneto to ovisi o "vioj sili", ve o smjeru kojim e se Hrvatskarazvijati,smjeru koji u velikojmjeri odre uje upravo Vaa Vlada. Koliko nam je poznato, otpoeli st e mandat najavomtednje i racionalizacije u dravnoj upravi, a jedina institucija koju ste ukinuli bila je vladinaAgencija za uinkovito koritenje i tednju energije. Dakle, upravo ona institucija koja jetrebala usmjeriti razvoj Hrvatske prema to manjoj potronji energije Ftime smanjiti potrebuza novim termoelektranama.Istina je, gospodine predsjedni. ^ . ^ kako uvedskojAustriji rade termoelektranena ugljen koje manje zaga uju okoli i naruavaju zdravlje stanovnitva. Naalost, istinaje i to kako u Hrvatskoj termoelektrana na ugljen Plomln radi usprkos neprihvatljivomzaga en ju okolia f bez osnovnih dozvola za rad, kako Jeprijevoz ugljena za tu elektranuprimjeren 19. stoljeu, kako tankeri zreli za staro eljezo razvoze naftu Jadranom, i kako seiz starih cijevi mazut izljeva u nae vodotokove.

Nije pitanje mogu li termoelektrane biti manje tetne po okoti, pitanje je kojoj seod ovih istina, istini Graza ili istini Plomina, moemo nadatf u sluaju gradnje novihtermoelektrana u nas? Vlade vedske l Austrije desetljeima su stvarale pretpostavke,zakonske i institucionalne, koje osiguravaju potivanje visoke razine zatite okolia u timzemljama.Smatrate li da je Vaa Vlada osigurala takve pretpostavke danas u Hrvatskoj? Mismatramo da nije.Ukoliko Vam je stalo uvjeriti nas u suprotno, pozivamo Vas na hitno sprovo enjenekoliko jednostavnih mjera koje su u Vaoj nadlenosti:- objedinjavanje svih Vladinih institucija koje se bave djelatnostima zatite okolia iuspostavu Ministarstva zatite okolia;- osnivanje i osposobljavanje za rad vladinih institucija posveenih iskljuivo uinkovitijemkoritenju energije i veem koritenju obnovljivih izvora energije;- uspostavu Vladinog nadzora nad uvozom ugljena i nafte, te preusmjeravanjem zaradeodprovizija ostvarenih tim uvozom u programe zatite okolia i aktivnosti gore navedenihinstitucija;- jednogodinju obustavu priprema gradnje termoelektrana na ugljen i preispitivanjepotrebe njihove hitne gradnje.Pored toga, uvjeravamo Vas kako bi se premijeri zemalja na koje se pozivate, nakonovako neodmjerene izjave dane u aru diskusije, svakako javno ispriali gra anima,posebno potpisnicima peticije kojih je preko 150000 i koji svakako nisu "histerini".Uz zeleni pozdrav,Toni Vidan Zagreb, 15. listopad 1997.


6/8

>

glasilo (1997)- zelena akcija, stud-pros 1997

Documents