IzvorniradUDK1:316.42.063.3:001.35Primljeno1.12.2008.

ZlatanDelićUniverzitetuTuzli,Filozofskifakultet,MuhamedaFizovićaFiska6,BIH–75000Tuzla

zlatan.delic@untz.ba

Globalizacija,moćipolitikaznanja: jedanaest antiteza o globalizaciji

SažetakRiječ je o socijalno-epistemologijskoj kritici globalizacije (»hiperglobalizacije«) koja funk­cionira kao povlaštena slika svijeta, povlaštena znanstvena paradigma. Odnos između globalizacije i moći, globalizacije i politike znanja, u radu se analizira polazeći od krizelegitimitetaznanja – krize smisla, uloge i društvene funkcije univerziteta kao najviše insti­tucije znanja. Na početku modernosti znanje je označeno kao moć. Na kraju modernosti, u globalnom društvu znanja, samamoć – moć nametanja znanja u liku tehnoznanosti – odre­đuje što može biti tretirano, testirano i priznato kao znanje. Jedanaest ključnih stavova o globalizaciji iskazuju se u obliku gramatologijski nadopunjujućih antiteza o proturječ­noj dinamici stvorenoj međusobnim preplitanjem (globalne) politike znanja, moći i ideo­logije tržišnog fundamentalizma. Većina antiteza nastaje iz promišljenog suprotstavljanja hiperkapitalističkoj ideologiji tržišnog fundamentalizma. Ta ideologija nalazi se u osnovi dominantne ekonomske predstave o globalizaciji. Cilj rada je kritički preispitati raširenu popularnost pozitivističke naracije o globalizaciji, posebno o ‘globalnom društvu znanja’ i ‘novoj ekonomiji znanja’ . Problem je što dominantna ekonomimetičkakoncepcijagloba­lizacije potpuno nekritički pretpostavlja da je pozitivirajuća upotreba pojma globalizacije samorazumljiva, koherentna, neproblematična, legitimna i opravdana. Suprotno tomu, po­kazuje se da ‘globalizacija’ nije jasan nego da je veoma nejasan »pojam« , »koncept« , »pa­radigma« itd. Rad nastaje iz uvjerenja da globalizaciju nijemogućeznanstvenolegitimirati kao novu znanstvenu paradigmu. Činjenica da globalizacija unutar glavnih tokova znanosti ima ogromnu snagu, predstavlja stoga svojevrsni autoreferencijalni paradoks. Današnja ekonomska globalizacija rezultat je udruženog djelovanja znanstvene,tehničko-tehnološke,simboličke (ekonomske, kulturne, političke itd.) i realne nadmoći ekonomiziranog globali­zacijskog diskursa, globaliziranih institucija znanja i drugih mehanizama. Ti mehanizmi globalizaciju i tržišni fundamentalizam nameću, promiču, kreiraju, rekreiraju i podržavaju kao jedinstven projekt koji se provodi uime stvaranja novog »globalnog društva znanja«.

Ključneriječiglobalizacija,moć,politikaznanja,modernost,post/modernost

Upitniokvir

Prošlo je19godinaodkada jesociologAnthonyGiddens,začetnik teorijeglobalizacije, napisao da jeglobalizacija pojam kojimora zauzeti ključnomjestouleksikonudruštvenihznanosti.1Nijeseprevario.Mjestojezauzeto,ito»ključno«.Aliključevisu,izgleda,umeđuvremenuizgubljeni.Samosurijetkiteoretičari,poputRosenberga,2imanentnomepistemološkomanalizomishodišnihtekstovaoglobalizaciji(kaoštoje,primjerice,Giddensovodjelo

1

AnthonyGiddens,The Consequences of Mo­dernity, Stanford Junior University Press,Stanford1990.

2

JustinRosenberg,The Follies of Globalisati­on Theory,Verso,London/NewYork2000.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(31–50)

Z.Delić,Globalizacija,moćipolitikazna­nja:jedanaestantitezaoglobalizaciji32

Posljedice modernosti)objelodanilidoslovnikrahglobalizacijsketeorije.Alitosuizuzeci.Nijeneophodnoproblematiziratiepistemološkurazlikuizmeđu»teorijeglobalizacije«i»globalizacijsketeorije«,kakojetočinioRosenberguThe Folliesdabismoseuvjeriliudubioznostpričeokrahuglobalizacije.Globalizacijaje,poputfilozofije,preživjelavlastitusmrt.Čakidanas–kadafinancijskakriza»dekonstruira« imageSvjetskebanke iMMF-a–globali­zacija je ključna riječ.Dakako, ona danas u kritičkimdiskursimapoprimadrugačija,postglobalizacijskaznačenja.Zbrkaokoglobalizacijesenastavlja.Kaoipokušajidaseonarazriješi.3Sdruge–ilisprvestrane–ekonomskifundamentalizam,tržišnifundamentalizamiglobalnitotalitarizammarketin­gasenastavljaju.Namjeraovogradanijenegativna.Alijestkritička.Naročitoprema»tržišnomfundamentalizmu«4ivladajućojideologiji»društvaznanja«5kojisenalazeuosnovidominantneekonomskeglobalizacije.Tržišni fundamentalizami(glo­balno) društvo znanja,pomoćuinstitucionalizirane»marketinškefilozofije«,grade sumnjivu zgraduglobalnog društva znanja.U imeobrazovanja glo­balnogdruštvaznanja,samojednadimenzijaglobalizacije–onaekonomska–namećesekaouniverzalna,spasonosna,dobronamjerna,samorazumljiva,koherentna,neproblematična,znanstvenolegitimnaiopravdana.PolazećiodanalizepovlaštenogvokabularaNove globalne pozornice,6 kaoparadigma­tičnogtemelja‘noveekonomijeznanja’,prekoanalizenegativnihposljedicakojeproduciramarketinškaslikaglobalizacije–kojasereklamiraisamorekla-mirakaodominantna tezaoglobalizaciji–predložit ću jedanaest antiteza.Pomoćujedanaestantiteza,kojećuizložitinakrajurada,nastojatću:– problematizirati»globalizaciju«–različitedisciplinarnediskurse ogloba­lizaciji – nanehijerarhiziranim,transdisciplinarnimrazinamarazmatranja;

– analiziratiireinterpretiratirazličitedimenzije,aspekte,strategijeipraksediskursaoglobalizacijiinjihovedruštvene,naročitonegativne,učinke;

– preispitativezuiodnoseizmeđuglobalizacije,moćiipolitikeznanjauraz-ličitimdiskursimaoglobalizaciji(posebnoonimkojeproducirajumarke­ting,menadžment,sociologijaglobalizacije,ekonomskasociologijai,samodjelomično,filozofijaifilozofijaznanosti),polazećiodkrize legitimiteta znanjau‘novojekonomijiznanja’;

– ukazatinaautoreferencijalne paradoksevladajućenaracijeoglobalizacijii pokazati kako ti paradoksiuspješno funkcioniraju u diskursukojim senastoje legitimirati ‘ekonomski fundamentalizam’, ‘tržišni fundamenta­lizam’, ‘ekonomska globalizacija’, ‘nova ekonomija znanja’ i ‘globalnodruštvoznanja’kaozavaravajućeznanstveneparadigmeinoveideologije;

– pokazatikakoseNew managementi‘novaekonomijaznanja’,nanizsup­tilnihimanjesuptilnihnačina,pretvarajuuopasnuiuvelikojmjeriobma­njujućuideologijuučijojosnovisenalazemoćvelikogbiznisa,otvoreniiskrivenikomercijalniinteresi,konzumerizam,infantilizamitd.;

– založitisezajednuhumanističkuepistemologijuglobalizacijekojaauto­referencijalneparadoksevladajućegdiskursaoglobalizacijiokrećeprotivnegativnihposljedicaekonomskeglobalizacijeistavljaihuslužbukritič­kogmišljenja,globalnedemokracije,emancipaciječovječanstva,globalnesolidarnostiiplanetarnoghumanizma.

Značenje‘globalizacije’,kaoštosmoiranijeznali,općenitozavisiiodmoći7dasenametnenjenaznanstvena(ilineznanstvena)definicija,odnosnodefi­nicijeunizuteorija,disciplina,poddisciplinaidiskurzivnihpraksi.Zatočenismounovom,teškoimenljivomdobu,lažnogbogatstvaisiromaštvariječi.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(31–50)

Z.Delić,Globalizacija,moćipolitikazna­nja:jedanaestantitezaoglobalizaciji33

Zatodoba,odpočetkaepistemološkogrataizmeđumodernista,postmoder­nista,postmodernihmodernista8idrugih,smišljenojestotinuimena.Gotovosva ta imena, i njihova značenja, zbrisana su na bojnompolju semantičkehegemonije koja je zamaskirana globalizacijom, naročito onom ekonom­skom.»Ekonomskaglobalizacija«nijevišeteorija,kaoštobimogliočeki­valiteoretičariglobalizacije.Onajepostalavišeodteorije,kaonizastavovai simbolički razmjenjivih riječi.Ona jepostala stvarnost –nova stvarnost.Onajepreživjelaonoštosenemožepreživjeti–»smrtriječi«.9Primjeraimabeskonačnomnogo.Bilokojiodtihprimjeramogaobiposlužitikaodokazdajeu‘globalnomdruštvuznanja’,naročitoudiskursima‘noveekonomijezna­nja’,razlikaizmeđuteorijeistvarnostiglobalizacije,postalagramatologijskineustanovljiva.10Različiti teoretičari, stratezi, konsultanti i sl. produciraju,reproducirajuimaskirajuteškoustanovljiverazlikeizmeđu»globalneekono­mije«sjednestrane,i»stvarnosti«,nakojusetaekonomijaodnosi,sdrugestrane,kaoinoveekonomije(znanja),strećestrane.Primjerprvi:

»Trebarećidapojamglobalneekonomijetrebaodvojitiodpojmanovaekonomija.(…)Termi­nologijanikadnepočivanaegzaktnojznanosti.Svakijepojamlingvističkosito.(…)Globalnaekonomijaimasvojudinamikuisvojulogikujervišenijeteorija,većstvarnost.«11

3

Bila je dovoljna riječ (globalizacija) da sepomoću nje – i izgradi i sruši – jedan pre­tjerano samouvjeren, samoreklamirajućidis­kurs.Diskurskojipričasvojuvlastitupriču.I upravo zato što je imalaMoć da postanepovlaštena priča glavnih tokova društvenihznanosti, globalizacija je mogla preživjeti»smrt riječi«.Samoglavni tokovi posjedujuMoć,diskurzivnumoć,dapromoviraju,gradeirazgrađujujednupriču,adatopredstavekaobeskrajanrazgovorbeskrajnorazličitihpriča.Tako»globalizacija«,poslijesvega,nastavljapostojati poput nekadašnjeg bauka. Moždanitkoneznaštobiona,uteoriji,(još)moglaznačiti.

4

Stuart Sim, Svijet fundamentalizma. Novo mračno doba dogme, Planetopija, Zagreb2006.

5

Konrad Paul Liessmann, Teorija neobrazo­vanosti. Zablude društva znanja, NakladaJesenskiiTurk,Zagreb2008.

6

Kenichi Ohmae, Nova globalna pozornica. Izazovi i prilike u svijetu bez granica,Mate,Zagrebačkaškolaekonomijeimenadžmenta,Zagreb2007.

7

»Današnji svet ne predstavlja prizor premakome se treba odrediti pesimistički ili opti­mistički,okomesepišudovitljiviilidosadni‘tekstovi’. Svaki takav stav predstavlja pri­menumoćiiinteresa«,EdvardSaid,Kultura i imperijalizam, Beogradski krug, Beograd2002.,str.20,23.

8

VolfgangVelš,Naša postmoderna moderna,Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića,SremskiKarlovci/NoviSad2000.

9

»‘Smrtriječi’jeovdjenedvojbenometafora;prijenegolipočnemogovoritionjenomišče­zavanju,valjamislitinanovusituacijuriječi,nanjenupodređenostustrukturikojomvišenevlada.«,JacquesDerrida,O gramatologiji,IP»VeselinMasleša«,Sarajevo1976.,str.16.

10

Vidjeti:LeifEdvinsson,Korporacijska longi­tuda. Navigacija ekonomijom znanja,Diffe­ro,Zagreb2003;JonasRidderstrale&KjellNordström,Karaoke kapitalizam. Menadžment za čovječanstvo,Differo,Zagreb2004.;Alex­sander Bard& Jan Söderqvist,Netokracija. Nova elita moći i život poslije kapitalizma,Differo,Zagreb2003.;JonasRidderstråle&Kjell Nordström, Funky Business. Kapital pleše samo s darovitima, Differo, Zagreb2002.;StivenD.Levit iStivenDž.Dabner,Otkačena ekonomija. Radoznali ekonomista istražuje skrivenu stranu stvarnosti,Mono&Mañana,Beograd2006.;MarkusBakingemiKurtKofman,Zaboravite pravila. Šta to naj­bolji menadžeri sveta rade drugačije od vas,Algoritam,Beograd2005.;Znanje za uspešno poslovanje. Biznis alati za XXI vek(izabranitekstovi»emagazina«–godina II,Beograd2005.)

11

K.Ohmae,Nova globalna pozornica,str.18.Na početku knjige možemo pročitati da jeOhmae »jedan od vodećih poslovnih i kor­porativnihstrateganasvijetu«.Usociološkojliteraturi o globalizaciji, Ohmae se redovnonavodi kao vodeći predstavnik »hipergloba­lista«.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(31–50)

Z.Delić,Globalizacija,moćipolitikazna­nja:jedanaestantitezaoglobalizaciji34

Dakle,ovdjejeglobalnaekonomija,kaoteorijaostvarnosti,prestalapostoja-tikaoteorijai,odjednomje,iznenada,pretvorenausamustvarnost.Primjerdrugi: u knjiziKorporacijska longituda; navigacija ekonomijom znanja, uznakovitonaslovljenompoglavlju»Novaekonomijaznanja:Tržištaiekono­mijadobaraprokrčilisuputekonomijiimigracijiznanja(doviđenjaAdameSmith?)«čitamo:»Ekonomijaznanjajenovastvarnost«.Dakle,ovdjesetvrdidaekonomijaznanjavišenijeekonomijaznanja,negodajeonasadpretvo­renaunovustvarnost.Naistojstranici,opetodjednom,iznenadasaznajemoi novo određenje same »stvarnosti« (koja se sad pretvara u »komercijalnustvarnost«) i saznajemo inovoodređenje»radikalizma«, i tovokabularompreuzetim iz hermeneutike: »Razumijevanje nove komercijalne stvarnostizahtijevanoveiradikalneuvidenovihiradikalnihekonomista«.12Dakle,ko­mercijalnidiskursželi,pouzorunamarketinškozavođenje,samu»stvarnost«pretvoritiu–»komercijalnustvarnost«.Atoradikalnopretvaranje(kojepozahtjevuKorporacijske longitudetrebajuizvršitiradikalniekonomisti),dak-lepretvaranje»stvarnosti«u»komercijalnustvarnost«,dvostrukajelažkojafunkcioniraumjestoistine.Tojezonapseudologičkog,poputobmanjivanjailisamo-obmanjivanja.Stapanjenoveglobalneekonomije,marketinškogzavo­đenja(nakojesedobrovoljnopristaje)iideologijetržišnogfundamentalizma,učinilojedaIstinagotovodainepostoji.Poredtoga, lošglasprotivnoveekonomije,protivmarketingailiprotivdruštvaznanja,vrlorijetkočujemo.Znanjeineznanježiveuistomsvijetuukojemumarketinškistručnjacipro­movirajuidejedruštvaznanja,azapravosamoreproducirajuvladajućuideo­logiju.Akadpojedinacizgubisposobnostsamostalnogviđenjastvariuvijeksenađestručnjakdagapodučištoontoobaveznotrebavidjeti.Udruštvuspektakla»svatkojepotpunoizručenmilostistručnjaka,njihovimproračuni­mainjihovimprocjenamakojeuvijekoviseotimproračunima.«13

Strategijadiskursa ‘noveekonomijeznanja’, samonominalno jeusmjerenanaznanje,dokseonaustvarinalaziuinteresnojslužbivelikogbiznisa,špeku­lativnog kapitalaitotalitarneideologijetržišnogfundamentalizma.Ona,za­pravo,iskrivljujeidejuznanja,pretvarajeuideologiju.Onaiskrivljujeriječiistvarinarazini»transcendentalneestetike«(Kant)iepistemologije;dakle,potpunokrivotvorisvečegasedotakne.OnavrijemepretvarauNovac,pro­storuTržište,čovjekauPotrošača,istinuuKorist,dobrouRobu,amišljenjeuFinancijskuŠpekulaciju.Onapokazujedajeznanjefunkcijamoćiidajemoćuvijekupravu.Onajestogaideologija–opasnaideologija.Opasna jer oživ­ljavatekposlijepričeo»krajuideologije«,uvrijemekadaninjenizagovorni­cininjenineprijateljinevjerujudaideologijauopćepostoji.Možesedogoditidananovojglobalnojpozornicina»kraj ideologije«čekamoonolikodugokolikopozitivističekajunakrajreligije.Zatovrijemečitamo Pozornicu:

»Moćsepremještaodonihkojistvarajupravilapremaonimakojiihkršeinanovopišu.Značidakorporacijemorajunaćinačinadaunovačeotpadnikesfakulteta,sitnekriminalce(nesret­nikekojisuprekršili starapravila izakone,prijenegoozbiljneserijskeprekršitelje),djecu iumirovljenike.«14

Pozornica čaknudiinove,univerzalnekronologije,kronozofije,kronografijeikronometrijecjelokupnepisanepovijestičovječanstva:

»Pisanapovijestgotovouvijekovisiosustavudatiranja,odnosnokronologijibilokojevrste.Zakršćane jeovajdogađajbilo rođenjekršćanskogspasitelja IsusaKrista.Povijest jeovomgranicompodijeljenanadogađajeprijeKrista(BC,eng.Before Christ)idogađajanakonnje­govarođenja–ADpremalatinskomanno dominiili‘ugodininašegGospodina’.Muslimanisuusvojili sustavbazirannadogađajunazvanomHegira,kada jeprorokMuhamed izMekeotišaouMedinu.Premakršćanskomkalendaruovosedogodilo622.AD.Muslimanikoristesu­

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(31–50)

Z.Delić,Globalizacija,moćipolitikazna­nja:jedanaestantitezaoglobalizaciji35

stavdatiranjaAH(Anno Hegirae,op.prev.).(…)Premijeranoveekonomskerealnostinazvaneglobalnomekonomijomdogodilase1985.Tojebilagodinakadasesvijetpočeomijenjati.Zameneje1985.annus domini,dokjesustavdatiranjakojipomaloušalivolimkoristitiAGiBG–prijeiposlijeGatesa.«15

Zasrozavanjekritičkogdiskursa,znakovitojedaisociologManuellCastells,interpretirajućikomercijalizaciju društva znanja,pjevušihvalospjeve‘novojekonomijiznanja’.Castellsdjelomičnopreuzimavokabular,strategijeiprak­sudiskursaizNew managementa.Potrebnajeodgovornadebataoideološ­komznačenjuglobalnogdruštvaznanja(kojemudoktrinarnotežimo).Čestopreviđamočinjenicuda,kaokonzumentiinformacijskogdruštvaznanja,mizapravoneznamoštobismotrebaliznati.Tkotrebadatiodgovornapitanježivimo li u ‘društvu znanja’ ili ‘društvukontrole’?»Bolonjskivokabular«,primjerice,ubitinegovorioistini,negoupornogovorisamo okvaliteti.Tkokažekvaliteta,većjenadobitku.Akokritiziramorekurzivnuepistemologijukvalitete,riskiramodasetakritikaokreneprotivnassamih.»Bolonjskivo­kabular«,stoga,funkcionirapoprincipuperformativne autoimunizacije–atoznačida»Bolonju«inijemogućekritiziratibezopasnihposljedica.Apsoluti­ziranjestatističkihtehnikanastudijskimprogramimaekonomije,potiskivanjekvalitativnemetodologije,tekvantifikacijskokoncipiranjepredmetanazva­nogupravljanje kvalitetom–svetodoprinosi,epistemološkinedopustivom,kvantificiranju samogpojmakvalitete.Znanjeje,inatomeovdjeinsistiramo,kvalitativnodrugačijeodzbirainformacija.Naročitobisestudentivišihgodi­nastudija,premaWallersteinovimpreporukama,stalnoiznova,trebalivraćatiepistemološkimpitanjima.U‘novojekonomijiznanja’,iutomejeproblem,»znanje«funkcionirabezspoznaje, ibezistine.Suprotnotomu,LiessmannupornoinzistiradaseZnanjereferiranaspoznaju.Pitanjeistine,kakodaljetvrdi,temeljnijepreduvjetzaznanje.

»Znanjenijejednoznačnousmjerenonasvrhu.Udruštvuznanja,kakvosedanaspromovira,nisuzamisliveobrazovaneosobekaociljnepredodžbezahtijevanogpermanentnogstjecanjaznanja,nisuto,dakako,nimudraci,niznanstveniciklasičnogtipa,negosamobrainkojiprepoznajeindustrijskemogućnostiprimjenekompleksnihistraživanjabržeodkonkurencijeuŠangaju.«16

Jeliodređenoznanjebeskorisno,nemožeseprosuditiutrenutkuuspostav­ljanjailiprimjenetogznanja,kakobitoizgledaželioNew management.Udominantnimdiskursimao globalizaciji informacijsko društvo se relativnobezbrižno,ineodgovorno,poistovjećujesdruštvomznanja.

»Omiljenojtezidaživimouinformacijskomdruštvuinatajnačinudruštvuznanjamožese,doduše,posveopravdanosuprotstavititezadaživimou‘dezinformacijskomdruštvu’.Znanjesezbogtoganemožekonzumirati,obrazovnamjestanemogubitiuslužnapreduzeća,aprilagodbaznanjanemoželudičkiuslijeditijertobezpomoćimišljenjajednostavnonepolazizarukom.Iztogserazlogaznanjemnemožemenadžerskiupravljati.«17

12

L.Edvinsson,Korporacijska longituda. Navi­gacija ekonomijom znanja,str.47.

13

GuyDebord,Društvo spektakla,Edicijateo­rija,Arkzin,Zagreb1999.,str.183.

14

K. Ohmae, Nova globalna pozornica, str.249.

15

Isto.,str.27,28.

16

K.P.Liessmann,Teorija neobrazovanosti,str.25,129.

17

Isto,str.24,27.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(31–50)

Z.Delić,Globalizacija,moćipolitikazna­nja:jedanaestantitezaoglobalizaciji36

Neovisno od toga, potpuno suprotnomišljenje iznosiMarcGobé, u knjiziEmocionalno brendiranje: Nova paradigma povezivanja brendova s ljudima,kadapiše:

»Univerzitetibudućnostibićebrendiraniifunkcionisaćekaomodularne‘bankeznanja’,usred­sređenenanovuvrstufleksibilnog‘globalnogpermanentnogobrazovanja’kojepružauslugestudentimaširomsvijeta,ukampusimaidalekoodnjih,studentimaizrazličitihsredinakojiseopredjeljujuzarazličiteprogramenastave,umjestotradicionalnihprogramanamenjenihprven­stvenomladimaiizdeljenihnastepene.Dabibilirelevantniidabiopstali,brendovimorajudauzmuuobzirogromnepromeneštosuprednamaidanadrugačijinačinkonkurišu.Mismodanas,jasnoje,suočenispotpunorazličitimsistemomvrednostinegoprepetgodina.«18

Emocionalno »brendiranje«dobarjeprimjerdasuideolozitržišnogfunda­mentalizma,grabežljivipoduzetnici,marketinškistručnjaciifinancijskišpe­kulantishvatilidajeneophodnorazvijatizavodljiv,površan,uveseljavajućidiskurs(pouzorunaslikovnicezadjecu).Diskurskojiće,proizvodnjompri­stankaineobrazovanihinavodnoobrazovanihljudi,prvopromijenitinjihovuintelektualnu,emocionalnu,voljnu–iukupnu–psihološkuslikustvarnosti,kakobisenaglobalnomplanumogloreguliratikolektivnoponašanje–eko­nomsko,socijalnoipolitičko.Dabi idejepostalesastavnidiovrijednosnihorijentacijaštovećegbroja ljudi ipostalesastavnidiosvakodnevnog isku­stva,onemorajubitistrateškiformulirane,upakiraneidistribuiranekrozknji­ge,popularnaizdanja,magazine,simpozije,konferencije,sveučilišta,medije,studentskeorganizacije,ekonomskekluboveitd.Ekonomskastilizacijaidejeznanjaibezrezervnostavljeneznanostiuslužbuuslužnihdjelatnosti,prijeteuništenjemsame idejeznanja.Liessmannpratištosedogađa i, izgleda,nevjerujedaćebolonjskareformasveučilištaimatisretanzavršetak:

»Činjenicadasenekadašnjasredištaznanja,sveučilišta,svevišeobraćajupoduzetničkimsa­vjetnicimadaimpomognupratitiistrukturiratinjihovereformskeprocesenesvjedočisamoobjelodanomprilagođavanjusveprisutnomjezikuštogaobilježavacoaching,controllingimoni­toring,negoiosljepoćispramideologiječijabikritičkademontažaspadalauzadaćudruštveno-znanstvenogznanja.TkopromatrakakosveučilišničelnicipredanoisobožavanjemizgovarajusvakupačakinajglupljuekonomističkufrazuizrepertoaranaokospasonosnihpoučakaštoihdonosiNew management,nemorasevišečuditinekadašnjojpopustljivostiinteligencijespramdrugihideologijskihitotalitarnihkušnji«.19

Obrazovanjekaoobrazovanjeljuditrebalojebitijamcemzaobranuodunu­tarnjeg i vanjskogbarbarstva.Liessmannovadijagnoza ekonomsko-marke­tinške i poduzetničke stilizacije visokog obrazovanja, može poslužiti kaodobropolazištezadodatneanalizeodnosaizmeđudruštvaznanja,moćiipo­litikeobrazovanja.Također,onapružadobruintelektualnupodloguzadubljerazumijevanjeskrivenihmehanizamamoći–mehanizamakojisukumovaliisvjetskojfinancijskojkrizi,jeriznutrastrukturirajuiomogućavajuglobalnoširenje(ne)obrazovnihpolitikaneznanja.Teorijeglobalizacijesuodpočetkaželjelestvaratiprividda»uuslovimamo­dernostimjestopostajesvevišefantazmagorično:toznačidalokalitetepotpu­nozaposjedajuioblikujudruštveniutjecajikojisuodnjihveomaudaljeni«.20Prividseproizvodimoždaizatokakobisepostigaoefektsenzacije,osnažiovarljiviosjećajkakosesnastupompričeoglobalizacijivišeinenalazimonaZemlji.Zaglobalizacijusetako,sgledištaepistemologijeznanja,znalorećidasignaliziranesamostvarnu,suštinskudruštvenupromjenu,»zamjenjiva­njemodernitetaglobalitetom«(kaoprimjericekodGiddensa)–nego,tako­đer,kaorezultatovepromjene,suvišnostnekihodtemeljnihidejaklasičnedruštveneteorije,proširujućisečakdosamogkonceptaDruštvakaotakvog.Jošdramatičnije,izgledalojedajeglobalizacija(ili,preciznije,hiperinflacija

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(31–50)

Z.Delić,Globalizacija,moćipolitikazna­nja:jedanaestantitezaoglobalizaciji37

diskursaoglobalizaciji),gurnulaustranuili,unajmanjurukuzasjeniladone­davnoneophodnuspecijalizacijupojedinihznanstvenihpodručja.Natemeljutakvespecijalizacije,obrazovanepoprincipuklasičnepodjelerada,koegzisti­ralesudisciplinepoputsociologijeiekonomije.Ekonomijase,najvećimdi­jelom,razvijalaiobjašnjavalautradicionalnimokvirimanacionalnihdržava.Držalasevlastitogpredmetnogpodručjairelativnozatvorenogvokabulara.Sociologija,zaokupljenasobom,kaoifilozofija,radilajenasamorefleksijiipedagogijipojmova,ilijestagnirala.Tojetrajalosvedo90-ihgodina20.stoljeća.OndasupočelinastupatiDogađaji.Nastupilajepričaoglobalizaci­ji,21globalnomekonomskom upravljanju,globalnompolitičkom upravljanju,globalnomekološkom upravljanju…Višesenijeznaloočemujeuopćeriječ.Namjestomarksizma,kaouniverzalneteorijeopovijesti,društvuičovjeku,uskočio jeNew management. Sve je postaloupravljanje.Nešto kasnije, ukontekstureformevisokogobrazovanja,počelose,vrlopovršno,govoritio»globalnomdruštvu znanja« i, na kraju, oBolonjskomprocesu.22 Daleko­sežnećebitiposljediceneodgovornogširenjadiskursaoglobalnom društvu znanja. Problem je u tome što je ideja znanja, u cjelini, potpuno nekritič­ki,podvrgnutaparametrimaglobalnekapitalističkeekonomije.Idejaznanja,poslijenekolikotisućagodinamišljenja,komercijaliziranajeiobesmišljena.Filozofisučestouzaludnodekonstruiralikanibalskulogikukonzumerizmaipotrošačkogdruštvaspektakla.Ludaokladakonzumerizmaležiutomeštoonželi»najvećeljudskeslabostipreokrenutiu javnukorist«(Mandeville),štopokušava»gramzivost,lakomostisamoljubljepretvoritiuvektoreuljudbe«.23Kadadanas,ujekuglobalnefinancijskekrize,ponovočitamoBrucknera,tekvidimokolikojeupogleduradikalnekritiketrgovačkelogike,iismijavanjakonzumerizma,doistaimaopravo:

»Najvećaopasnostkonzumerizmaumanjojjemjerirasipnostnegoliproždrljivost;zapravojeutomeštoseondočepasvegaštodotaknezatodagauništi,daganemiliceukroti.Neiskazujeseonsamoizrazimaužitkanego,kakobiguraonaprijedsvojepijune,posežeizajezikomvri­jednosti,zdravlja,humanitarnosti,ekologije.Publicitetsedohvatiopolitikeinjojnamećesvojekrilatice,televizijatežizatimdazaliječinašeranjeneljubavi,ispravinepravdu,nadomjestipo­liciju,omalovažiiukineškolu.Konzumerizamupravomsmisluriječipobjegaojevećodavnoizsupermarketakakobipostaomedijsko-trgovačkomlogikomkojasepredstavljakaouniverzalno

18

MarkGobé,Emocionalno brendiranje. Nova paradigma povezivanja brendova s ljudima,MassMediaInternational,Beograd2006.,str.xiii.

19

K.P.Liessmann,Teorija neobrazovanosti,str.39–40.

20

A.Giddens,The Consequences of Modernity,str.18–19.

21

Mnogiautoripisalisuo»globalizaciji«,nje-nimpojedinimaspektimaidimenzijama,kaoštosuekonomska,politička,kulturna,ekološka,informacijska,vojna,religijska,ideološka,dis-kurzivna i takodalje.Autorikoji su,poslije2000.i2001.godine,pokušalinapisatikratki,razumljiv uvod u tako široku, kompleksnutemukaoštoje»globalizacija«,priznavalisuda su suočeni sa»zastrašujućimzadatkom«.(Vidjeti:Manfred Steger,Globalizacija, Ša­

hinpašić, Sarajevo 2005.) Na ovommjestu,čakniunajgrubljimcrtama,nemoguulazitiupodrobnijuanalizunajutjecajnijihdiskursaoglobalizacijikojipripadajuranojdebati(K.Ohmae,A. Giddens,W.Hutton, S.Meštro­vić,J.Mander,E,Goldsmith,M.Castells,I.Wallerstein,R.Robertson,U.Beck,D.Tap­scott, J.Stiglitz,G.Soros,Albrow,SAmin,M. Mohamad, J. Baudrillard, S. Žižek, Z.Baumanitd.)

22

NegativneposljediceBolonjskogprocesa–kaoglobalnogoblikapolitizacije,birokratizacijeikomercijalizacije znanja – već postaju vid­ljive, premda ih je još uvijek teško, ali ne inemoguće,objektivnoanalizirati.

23

PascalBruckner,Napast nedužnosti,Naklad­nizavodMaticehrvatske,Zagreb1997.,str.71.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(31–50)

Z.Delić,Globalizacija,moćipolitikazna­nja:jedanaestantitezaoglobalizaciji38

rješenjesvihproblema.Potrebnojedakleobuzdatitutrgovačkulogiku,nametnutijojokvire,zaštititijošsačuvaneprostoreštoihnastojiprigrabiti.Alitajsustavuspješnorastenaklimavostiislabljenjusvojihograda.Ionogadanakadatelevizijazauzmemjestosudnice,razreda,divana,onogdanakadasečitanjenekogreklamnogspotaizjednačiugimnazijamasčitanjemBalzacailiMadameBovary,kadaSchubertbudejošsamoonajpozadinskišumkojipratiVivageltortusgljivama,aVerdifenogramzatoaletnipapir,togaćedanalikovatihenotiskončatćezapadnacivilizacija.«24

‘Novaekonomijaznanja’,kojajetrebalaposlužitikaomatricazastvaranjeglobalnogdruštvaznanjaiprosperiteta,nijestoganedužna.Onajebezrezerv-noprigrlilakonzumerizamiprogutaladruštveneuvjetepromišljenogstjeca­njaznanja;unijelajeinfantilnupromjenuuindividualneimasovnestrategijeiobrascezamišljanjaonogaštojepoželjnoznatiiliimati.Onaodpočetkanijeimalaštorećiljudimaosim»trošitenovac!«–itojetrajalosvedoklažnognovcanijeponestalo.Lažno,neispunjenoobećanje‘noveekonomijeznanja’doprinijelo je tome daNaše doba ne cijeni visoku učenost i obrazovanje,osimakonijeorganizirano,upakiranopoBolonjskomprocesu.Ali,ubrzanosepokazujedajeLiessmanbioupravukadajenapisaodabijeda europskih visokih škola ima svoje ime: Bologna.Varljivisjaj,špekuliranje,blefiranje,zavođenje, kvantofrenijskokoketiranje s kreditima i konzumerističkimza­dovoljstvomtetautološkobirokratskoreformiranjeineprestanitabelarnite­rorzamjenjujuznanstvenost,refleksivnostiintelektualnuodgovornost.Našedobanemožesezamisliti,nitipreživjeti,bezkonferencija,seminara,prezen­tacija.Idoista:

»Načinnakojisedanasprezentiraznanjemožesetakođerčitatikaonaputakzarastućiprezirspramznanja.LošobičajprojiciranjajednostavnihrečenicaibombastičnihpojmovauPower­Pointukojisezatimčitajunaglas,običajkojisemožepromatratinesamoupoduzećima,negosvevišenaznanstvenimsimpozijimainasveučilištima,predstavljaoblikpreziraspramaudito­rijaipotpungubitakonogaštosenekoćnazivalopredavačkomkulturom.Akoseuztojošpoja­veomiljenistupičastiikružnidijagrami–svejednookojojsetemiradi–možemobitipriličnosigurnidasetomvizualizacijommoglonamjeravatisvemoguće,alituzasigurnonećepostojatislikastvarnihodnosa.Općenitoseutakvimprigodamamožekonstatiratisveopćinesrazmjerizmeđutehničkeimedijskeprisutnostiimisaonogsadržajaponuđenog.Tamogdjesveblještiisvjetluca,gdjescenomvladajuvideokamere,zasloniiprenosivaračunala,gdjesemultimedijskiagiraiumjetničkiintervenira,doistajeboljevišeništaneslušati.Nesamozatoštodominacijatehnikeprikrivariječi,negoonavišenedopuštanikakvepravemisli.Postojeobliciprezentacijakojimišljenječinegotovonemogućim.Jošsesamoformulirajunasloviiparole;eliminirajusesvemogućnostidaserečenicelogički,tj.argumentiranostrukturiraju.Paipaksuprotagonistitakvihemisijauvjereniutodaseradioznanjuinjegovuposredovanju.«25

Ekonomizacija, ipovršnaprezentacijaznanja, imazapretpostavkugubitakrefleksivnosti,odgovornostiisamokritičnosti.

»Znanjeiobrazovanje–kolikogodnamtočudnoizgledalo–udruštvuznanjakojemutežimonisuvišecilj,negosusredstvokojenezahtijevanikakvadaljnjapromišljanjasvedoksedaopravdatisamokaosredstvo:zaprosperitetnatržišta,kvalifikacijezaradnomjesto,mobilnostusluga,rastgospodarstva.«26

Praznomjestoznanjazauzeo je»menadžmentznanja«,uskladus infantil­nom,marketinškom slikom znanja, koju neumorno promovira i širi ‘novaekonomija znanja’.Menadžmentuobrazovanju slovi kao spasonosni naukkadaseradiopitanjimaznanja.Tehnokratskimenadžerznanja,naoružanso­fisticiranimtabelamaistatističkimproračunima,nezamjenjujesamoobrazo­vanogstručnjaka.Udruštvuznanja–okomeseposvudagovori–pedago­ga,pačakiznanstvenikasvevišetrebarazumijevatikaomenadžeraznanja.Tajepredodžbamogućasamozatoštojedruštvoznanjaeliminiraloodnosznanjapremaistinii,štoviše,namjestotogodnosahipostaziraloekonomske

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(31–50)

Z.Delić,Globalizacija,moćipolitikazna­nja:jedanaestantitezaoglobalizaciji39

kriterije kvantitativno izračunljive efikasnosti, efektivnosti, učinkovitosti iuspješnosti.Takosebriše–iponekadizgledadajevećizbrisana–razlikakojarazlučujeznanjekaoepistemološkipostupakspoznaje,oddrugihoblikaovladavanja svijetom.Umjesto da, na temelju vlastitog znanja i refleksiv­nogpotencijala,kritiziramotubesmislenost,mijojsepodvrgavamo,gonjenipaničnimstrahomdaćemopropustiti jedanodtihskokovitonavirućihmo­dernizacijskih pomaka.U klasičnoj teoriji obrazovanja znanje je fungiralokaomoralno kvalifikacijska kategorija jer je podupiralo i pospješivalo ciljprosvjetiteljstvadačovjekkaoćudoredansubjektmožeautonomnomislitiiživjeti.27Usituacijikadaseozbiljnosuočavamosaukupnimneobrazovnimučincima protuprosvjetiteljskog zanemarivanjamišljenja,mogli bismo rećidajepisacGramatologijebioupravukadajenapisaoda na određen način, »mišljenje« ne znači ništa.28Novaekonomija, idruštvoznanja,većunaprijedsuokrenutiprotivmišlje­njakoježelipromišljatinekomercijalnismisaonekogznanja.Novaekono­mijaznanjaželipotpunoekonomiziratiznanje,samjezikznanja,takoštoiznanstvenepojmoveželireduciratinaekonomskepojmove.Ključnipojmovidruštvenihznanosti,kaoštosu:društvo,kultura, identitet,vrijeme,mjesto,tradicija,politika,obrazovanje,moral,religija,vrijednost,odgovornost,de­mokracijaitd.,nastojeseprilagoditiadministrativno-birokratskomnovo-go­voru društva znanja.Posljediceoveepistemološke mutacije–nastaleapsolu­tizacijomdruštvaznanja–navodenazaključakdajenastupiopotpuniporaz kvalitativne metodologije društvenih znanosti. Najopasnije postignuće ovevelikeepistemološke mutacije jesljedeće:kritičkomišljenjei javnoizraža­vanjesumnjetretirajusekaoneštonepoželjno,subverzivno,pačakiopasno.Poslije svega, postalo jeočitoda sepovlaštenapričaoglobalnomdruštvuznanja,kometrebamotežiti,ikritičkomišljenje–uzajamnoisključuju.Prvobitnioptimizam,skojimsuteoretičariglobalizacije90-ihgodinagovorilioglobalizaciji,zatomljenjeglobalnimnepravdamakojebogatiimoćninano­se siromašnima inemoćnima.Kritičariglobalizacijskih teorija zagovornikeglobalizacijepodrugljivosunazvalislužbenimpromotorimadobrograspolo­ženja.Uglobaliziranomsvijetunasiljaikomercijalizacijskognormaliziranjasvakognasilja(kaoinasiljariječima),nijerijetkodalašcilašcenazivajulašci­ma,odčegaizgledaprofitirajujedinomarketinškistručnjaci.29Pojam‘globali-zacije’,kojisečestokoristisamokaoparola,postaojetolikoprezasićenzna­čenjemdavišeneznačiskoroništa.Nastupilajeinflacija,točnijehiperinfla­cija,govoraoglobalizaciji,kojajedoveladološegugledasamogtoggovora.Gramatologijskipromatrano,takvasituacijanijeništanovo.Derridajepisaodasamoopadanjeugledariječi‘govor’ukazujeisvjedočiomalodušjurječ­

24

P.Bruckner,Napast nedužnosti,str.70–71.

25

K. P. Liessmann, Teorija neobrazovanosti,str. 131.Kada bi bilo dopušteno našaliti se,ondabismomoglirećidabinajefikasnijina­čin ocjenjivanja interne i eksterne kvalitetenastavenasveučilištimanastupiou trenutkukada bi, nekim čudom, bila uvedena zabra­na predavanja pomoću svjetlucavih tehnikaPowerPointa.Dakako,svedoknašimdiskur­sima,strategijamaophođenjaikomunikacije–ukratkonašomfilozofijomživota–domini­raju trendovinoveekonomijeznanja iužur­banaekonomizacijavremena–tosevjerojat­nonećedogoditi.

26

K.P.Liessmann,Teorija neobrazovanosti,str.129.

27

Isto,str.131.

28

J.Derrida,O gramatologiji,str.128.

29

Vidjeti:SethGodin,Svi marketinški stručnja­ci su lažljivci. Moć kazivanja vjerodostojnih priča u sumnjičavom svijetu,NakladaLjevak,Zagreb2006.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(31–50)

Z.Delić,Globalizacija,moćipolitikazna­nja:jedanaestantitezaoglobalizaciji40

nika, o napasti jeftinog zavođenja, pasivnogprepuštanja pomodnom; značiavangardnusvijest,tj.neznanje.Ovainflacijaznaka‘govor’inflacijajeznakasamog,apsolutnainflacija,inflacijasama.Međutim,jednomstranomilijed­nomsjenkomnjesameonajošoznačava:iovakrizatakođerjesimptom.30

Kadagovorimooglobalizaciji,nemožemogovoritiohomogenomkontinu-itetumislioglobalizaciji.Vezeiprekidivezaizmeđuriječiistvari,teorijaistvarnosti,koncepataipraksi,pokazalesusezamršenijimnegoštosumoder­nistiipostmodernisti,strukturalistiipoststrukturalistimogliizamisliti.Ori­ginalnoststrukturalizma,moglasesastojatiunjegovominzistiranjunaozna­čitelju.Toinzistiranjeuključujepreliminarnuoperacijukoja izdvaja označite­ljakaotakvog,kaopredmetproučavanja,odonogaštojeoznačeno.Unašemslučaju,onoštourazličitimdiskursimanazivamoglobalizacijom,funkcioniračaskaooznačitelj, časkaooznačeno,ačaskaosamastvarnost.Pokušajeana­liziranjadiskurzivnestrategijegrađenjairazgrađivanjaproblemaglobaliza­cijefilozofskimpostupcima,recimoonimpisanimuznakustrukturalizmailipoststrukturalizma,trebalobipohvalitizaodvažnostmišljenja.Moždajeve­likadiskurzivna mutacijamišljenjaodfilozofijedoNew managementa–kaovladajuće,poslovnefilozofijedanašnjegdruštvaznanja–najboljiprimjerštosedogodiloimenu‘filozofija’odvremenapisanjaKritike čistog uma.Filozo­fijajeoduvijekimalamnogosuparnikakojisuželjelizauzetinjenomjesto.Budućnostfilozofijevjerojatnoćezavisitiiodtogakakoćedruštvo–budućedruštvoznanja–znatirazumjetipovijestfilozofije,aliiotomehoćeliznatiodgovornopovezivati različitaznanja io filozofiji ionjenimsuparnicima. Što je to filozofija?–tovišenijesamopitanjezafilozofe.Tojepitanjeood­govornosti mišljenja.Tojenalogdaprihvatimodužnostdanadrugačijinačinrazumijevamopozivdavraćamonaslijeđenidug–dužnostda ne odustanemoodfilozofsketradicijepostavljanjapitanjaonačinimarazumijevanjatogve­likog,neotplativogduga:

»Kadsepribližilanašemvremenu,filozofijajesrelamnogonovihsuparnika.Tosuprvobilena­ukeočovjeku,posebnosociologija,kojajehtjeladazauzmenjenomjesto.Alikakojefilozofijasvevišezanemarivalasvojpoziv–stvaranjepojmova–ibježalauOpštosti,nijesevišeznaloočemujeuopšteriječ.Trebaliodustatiodsvakogstvaranjapojmaukoristjednestrogenaukeočovjekuili,naprotiv,promijenitiprirodupojmova,pravitiodnjihčaskolektivnepredstave,časkoncepcijesvijetakojesustvorilinarodi,njihovehistorijskeiduhovnevitalnesile?Zatimjedošaorednaepistemologiju, lingvistiku,pačak ipsihoanalizu– ina logičkuanalizu.Odizazovadoizazova,filozofijasesuočavalasasvedrskijim,svenezgodnijimsuparnicimakojePlatonnijemogaodazamisličakniušali.Dnosramotedostignutojekadsuseinformatika,marketing,dizajn,javnooglašavanje,svedisciplinekomunikacije,dočepalesameriječipojamiizjavile:tojenašastvar,mismokreativci,mismotvorci pojmova!Mismoprijateljipojma,migaunosimousvojeračunare.Informacijaikreativnost,pojamipoduzetništvo:bibliografijajevećpriličnobogata…Marketing jezadržaopredstavuo izvjesnomodnosu izmeđupojmaidogađaja;alitujepojampostaoskupprezentacijanekogproizvoda(historijskog,naučnog,umjetničkog,seksualnog,pragmatičkog…),adogađajizlaganjekojeuvodinascenurazličiteprezentacije i ‘razmjenu ideja’povodomnjih. Jedinidogađaji su izlaganja, a jedinipojmovisu proizvodi koji semogu prodati.Opšte kretanje koje je kritiku zamijenilo komercijalnom promocijomitekakojeutjecalonafilozofiju…Alištosefilozofijavišesudarasabestidnimineotesanimsuparnicima,štoihčešćesusrećeusopstvenomokrilju,tovišeunjojrasteželjadaobavljasvojzadatak,dastvarapojmovekojisuprijeaerolitinegorobe.Simulakr,simulacijajednogpaketarezanacapostajepravipojam,aprezentator-izlagačproizvoda,robeiliumjetnič­kogdjela,postajefilozof.«31

Lažniprijateljipojma,kojimanipulirajuskomercijalnim»brendovima«,po­stalisuistinskineprijateljimišljenja.Komercijalizacija znanja i komercijaliza-cija znanstvenog vokabulara obesmišljavaju pojam filozofije, znanosti, etike, odgovornosti, aksiologije, morala i ekologije što ima dalekosežne posljedice po samorazumijevanje čovjeka i njegovu unutarnju i vanjsku prirodu.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(31–50)

Z.Delić,Globalizacija,moćipolitikazna­nja:jedanaestantitezaoglobalizaciji41

Glavni tokovi zapadnih znanosti i administratori znanja zastupaju strogoodređenu(uvijekreformsku)politikuobrazovanjaitakvapolitikaznanjana­stojisenametnutikaoglobalnapolitikaznanja.Glavnitokoviuznanostima,ekonomijiipoliticiizgradilisuzavodljiv,međusobnopreplićućisimboličkiuniverzum novih znanja, novih paradigmi i novih procedura legitimiranja znanja. Utakvomsimboličkomuniverzumutehničkiiinformacijskimodifi­ciraneznanosti–tehnoznanosti–zauzimajupovlaštenomjestouodnosunadrugeoblikeznanjaiiskustvasvijeta.Zapadnaznanost,zapadnotehnoznan­stvenoznanje,postalojeglobaliziranoznanjejersenametnulokaoglobalnoznanje.Globaliziranoznanjekoketira smarketinškomstilizacijomznanja ičestose institucionalnonamećekaoapsolutnoznanje.Marketinškoznanje,kaoznanjenamijenjenozaprodaju,neprestanoseširipostajućitakosastavnidioprosječnesvijestiogromnogbroja ljudiširominformacijskiumreženogsvijeta.Marketinškoznanjerazvijaseipomoćuscijentističkih,kvantificira­jućihznanosti,potrošačkekulture,medija,reklame,propagande,zavođenja,manipulacije–onosereklamiraisamoreklamirauzpomoćnajrazličitijihstra­tegijaintelektualnogiemocionalnog»brendiranja«ljudskogmozga,ideolo­gijeinfantilizma,tehnikeitehnologije.Toznanjesepretvorilouobesmišljenoznanje.Postalojenosećidioipraktički jenerazdvojnoodnoveekonomijeznanjakojasepromovirauimeuspostavljanjanovogglobalnogdruštvazna­nja.NovaekonomijaznanjaželinametnutiuniverzalnimonopolnaMudrost.Onajepostalapovlašteno ime za znanje,drugo ime za samo znanje–nova(znanstvena) paradigma.Riječ je o površnoj paradigmi koja je, uz pomoćbenignog eufemizma »globalizacije« – naročito ekonomske globalizacije–promijenilasvakidosadapoznatipojamznanja.Teorijskoznačenjenoveekonomijeznanja,postalojegotovonemogućerazlikovatiodpraktičnogzna­čajatehnoznanstveneprakseusmjerenekbudućemuspostavljanjuglobalnogdruštvaznanja.‘Ekonomskaglobalizacija’,kojaudominantnimdiskursimaglavnih tokova funkcionira kao obuhvatni pojam, univerzalna znanstvenaparadigmaivrhovniciljprocesamodernizacijesvijeta,pretpostavljarealnumogućnostuspostavljanja‘globalnogdruštvaznanja’.Natojpretpostavcina­staje i održava seglobalna ekonomska, korporativna, komercijalna i u bitimaterijalistička slika svijeta –dominantnaslikasvijetasuvremenogčovjeka.Jedanaestantitezaoglobalizaciji–napisanihuoblikuskice–ovdjenazna­čuju različite diskurzivnemogućnosti preispitivanjaekonomskog i tržišnog fundamentalizma–ipreispitivanjeekonomijeznanjakaonoveideologije:

1.‘Globalizacija’ umodernističkoj i postmodernističkoj literaturi, čak i eko­nomskoj teoriji, nije jednoznačna, nego cirkulira kao višeznačni relacijskiizrazkoji nedopušta jasno razlikovanje između teorije i stvarnosti –nove stvarnosti koju referira. Hiperglobalisti su skloni nekritički izjednačavatiglobalizaciju,globalnu ekonomijuiglobalnu stvarnost.Ohmaečaktvrdidaglobalna ekonomija ima svoju dinamiku i svoju logiku jer više nije teorija, već stvarnost. Izjednačiti teoriju i stvarnost je paradoks; to znači ukinuti ipojam teorije i pojam stvarnosti, što je besmislica. U sociološkoj literatu­ri, globalizaciju se, također ne bez paradoksa, dovodi u vezu s projektomi posljedicamamodernosti.Tvrdi sedaonanije ništa drugonegodirektnaposljedicamodernostiidajemodernostimanentnoglobalizirajuća.Tvrdise

30

J.Derrida,O gramatologiji,str.13.31

GillesDelleuze;FélixGuattari,Šta je filozofi­ja,NoviSad1995.,str.15–16.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(31–50)

Z.Delić,Globalizacija,moćipolitikazna­nja:jedanaestantitezaoglobalizaciji42

da se svijet sve više,ubrzano globalizira.Rijetko se promišlja gramatolo­gijskarazlikaizmeđu‘globalizacije’ipisanja oglobalizaciji–odnosnoraz-lika između teorijeglobalizacije iglobalizacijske teorije.Površnidiskursoglobalizaciji,kojiprakticiranovaekonomijaznanja,postaojedominantanipopularan.Površnostsesuprotstavljasistematskomianalitičkommišljenju.Površnostprijeti dahegemonizira i sociološkidiskurs.Površnostprijeti dapotisnerazličitakontradiktornaviđenjaglobalizacije,naročitoonakojaističuparadoksalneinegativneaspekteglobalizacijeiliuočavajunekonzistentnostusamomglobalizacijskomdiskursu.Pomoćuprevladavajućepovršnostira­zumijevanjaonogaštose(s)namaljudimadogađa,iusprkosprekomjernojsemantičkojneodređenosti–»globalizacija«,odnosnodiskursonjoj,napa­radoksalannačinzadobilajevelikupraktičnu,simboličku,znanstvenu,eko­nomsku,kulturnu ipolitičkumoć,bezobzira izaziva lipovjerenje, sumnjuilineštotreće.Stogaje»globalizacija«,kakonarazinipočetnogpoimanjaieksplanacije, tako i u dvostruko-hermeneutičkom razumijevanjuposljedicamodernosti–paradoksalna.Jer,globalizacija kao ishod projekta modernosti ne može biti objašnjena jednostavno prizivanjem globalizacije kao procesa koji teži takvom ishodu.Idejaglobalizacije,kaojednaeksplanatorna shemaopterećenajeteškoćama.Jedanodcentralnihelemenatadefinicije‘globaliza­cije’jestonajkojiinsistiranabrzini­ubrzanju,tojest»sažimanjuvremenaiprostora«.Ali,akojesažimanjevremenaiprostora,primjericeuGiddensovojargumentaciji, trebalobitiobjašnjenokao jednapojavljujućaosobinaodre­đenoghistorijskogtipadruštvenihodnosa,ondapojam‘globalizacija’nebitrebaoopćenitooznačavatijednuteorijukaotakvu–umjestotogabifunkcio­niraotekkaojednakonstatacijatogakolikosedalekosežno,inakojenačine,ovajhistorijskiprocesrazvija.Ateoretičariglobalizacije(kojisupisalinatra­guGiddensa)očitosunamjeravaliučinitineštovišeodovoga.Tvrdećidasepojavatogjedinstvenogglobalnogprostorakaoarenedruštvenogdjelovanjaznačajno,iposvojimkonsekvencama,proteženadrugevrstekauzalitetako­jihsetradicionalnoprizivalodaseobjasnedruštvenifenomeni;ekstrapolira­jućigeografskudimenzijuovogprocesaujedanalternativni,prostorno-tem­poralniproblemzadruštvenuznanost;tenajzad,suprotstavljajućiovunovuproblematikunesamokonkurentskimgledištimausuvremenimdruštvenimznanostima,negotakođerklasičnimtemeljimamodernedruštvenemislikaocjeline–nasvetenačineonisupodiglisvojeuvideiznadčistoopisneulo­gesvogkoncepta.UstrukturiGiddensoveargumentacije(Giddenssečestosmatrazačetnikomteorijeglobalizacije),onoštoseinicijalnopredstavljakaoeksplanandum–globalizacijakaorazvojniishodjednoghistorijskogprocesa–ubrzanojepretvorenoueksplanans:sadglobalizacijaobjašnjavamijenja­jućikaraktermodernogsvijeta– tečakgenerira»retrospektivnaotkrića«oprošlim epohama za koje semora pretpostaviti da ona tada nije postojala.Ova inverzijaeksplanansa ieksplananduma na temelju logikenemože sezanemariti.32

2.»Globalizacija«nijesamoteorija,negojetojedinateorija(osimmarksizma)koja stvarnost – novu stvarnost – izdiže iznad teorije o stvarnosti, tvrdećipritomdajeupravoglobalizacijatanova stvarnost.Tojecentralniautorefe­rencijalniparadoksglobalizacijsketeorije.Tajparadoksteorijuglobalizacijeukidakaokoherentnuteorijuipretvarajeuideologiju.Tajparadoksnijemo­gućeartikuliratini razjasnitislužećisevokabularom‘noveekonomijezna­nja’.Razlogzatojesljedeći:‘novaekonomijaznanja’,prijeepistemološkogiznanstvenogpreispitivanjaidejeznanja(isamogpitanja»što je to znanje?«),

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(31–50)

Z.Delić,Globalizacija,moćipolitikazna­nja:jedanaestantitezaoglobalizaciji43

podrazumijevadatozna.Štoviše,onaoperacionalnodjelujeivrednujetoštotakočini,kaodaunaprijedposjedujeuniverzalniznanstveniodgovornatopi­tanje.Kakobipriskrbilastatusznanstvenosti,onase,dodušesamonominal­no,pozivanaidejuitradiciju»znanja«,tautološkitvrdećidajezasnovana na znanju.Aliupravosuprotno,novaekonomijaznanjanijenikakvanovazna­nost,negojenova ideologija.Ideologijaseznačajnorazlikujeodznanostiiznanstveneteorije.Znanstvenateorijaprepoznajesvojvlastitiidealistički(ilinaprostoideacijski)karakter,dokseideologijapokušavapodmetnutikaozbi­lja(sama stvarnost).Dovoljnojepročitatisamonekolikoknjigaizpodručjamenadžmenta,menadžmentauobrazovanjuilimenadžmentaumarketingu,kojeličekaojajejajetu,dabismoseuvjerilidanovaekonomijaznanjavul­garizirasamuidejuznanja.Točinitakošto,samazasebe,potpunonekritički,tvrdidajezasnovananaznanju,želećitocirkularnoznanjeuniverzalizirati–nametnutisvimdrugimoblicimamišljenjaiiskustvasvijeta.Upravotaza­vodljivatautologija,nakojojseproduciraireproduciraidistribuiraznanje (o znanju) nove ekonomije znanja,cijelutustvarčinivrlosumnjivom,neznan­stvenom.

3.‘Globalizacija’nijeneutralan,nepristranopissvijetanegojeveomapristranopisnerazdvojanodekonomske(točnijeekonomimetičke)isimboličkemoći nametanjadominantneslikesvijeta,tejeutolikonerazdvojnaodneodgovor­nogmanipuliranjaznakovimaisamomidejomznanjaštoje,nakrajukrajeva,činivrhunskimoblikomkomercijalnoangažiraneteorijsko-praktičneiprag-matičke ideologije.U većini slučajeva, pa tako i u ovom, ideologije služesebisamimaifunkcijasumaterijalnihisimboličkihinteresavladajućihsku­pina.Utomsmislui ideologijanoveekonomijeznanjanadziresredstvazaproizvodnjupaisredstvaza(re)produkcijuideja.Ideologijanoveekonomijeznanjasamuidejuznanjareduciranaekonomskuidejuznanja.Ekonomskaidejaznanjanastoji senametnutikaouniverzalnimodel znanja.Stoga sin­tagma‘društvoznanja’–odnosno‘globalnodruštvoznanja’–kojaseuko­mercijalnimdiskursimaoglobalizacijipotpunonekritičkikoristi,predstavljaprazno mjesto znanja o globalizaciji.

4.Nova ekonomija znanja – pomoću nove politike znanja, komercijalizacijemedijaimerkantilizacijeobrazovanja–sposobnajeučinitidaoninadkojimavladamanje-višeprihvateinjezinuideologijukaoneprikosnovenoznanjeo»prirodnom«stanjustvari.Stoganemožemoraskrinkatinačinfunkcioniranjaideologijenakojojseuzdižezgradanoveekonomijeznanja,adaprijetoganeispitamoulogudruštveno-kulturnogznanjaidrugazajedničkauvjerenjakojasu»zajedničkitemelj«obrazovanjaireprodukcijeidejeznanja.Nijeslučajnodadiskursnoveekonomijeznanjanesamoizbjegava,negopotpunoignori­racjelokupnonasljeđeepistemologijeikritičkogpreispitivanjaidejeznanja.

32

Upolemičkom,indikativnonaslovljenomdje-luThe Follies of Globalisation Theory: Pole­mical Essays (London&NewYork,2000.),JustinRosenberg,imanentnomanalizomteks-ta,analizira ikomparira strukturudiskursa inačinepisanjaoglobalizaciji–udjelimaJanAartaScholtea,RobaWalkeraiAnthonyGid­

densa.Rosenbergdokazujetezudasuvreme­nedruštveneznanosti,usvojimaspiracijamaprema prostorno-temporalnoj problematici,stojenasamojivicilogičkogzahtjevazako­herentnošću, ida–uglobalizacijskoj teoriji–oneiprelazetugranicu.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(31–50)

Z.Delić,Globalizacija,moćipolitikazna­nja:jedanaestantitezaoglobalizaciji44

Novaekonomijaznanja,pokratkompostupku,idejuznanjasvodinatzv.čistu ekonomiju(vulgarnoekonomiziranje,manipuliranjeikalkuliranje/s/idejomznanja).Krajnjaposljedicaekonomiziranja(ideje)znanjajestsimboličkopre­tvaranjefilozofije,kaokraljicemudrosti,uposlovnufilozofijuuspjeha.»Isti­na«,»Dobrota«i»Vrijednost«,upovlaštenomvokabularuposlovnefilozofijeuspjeha–prestajuvažitikaofilozofskeideje.VrijemesepretvarauNovac.ProstoruTržište.ČovjekuPotrošača.AdobropostajeRoba.Posljedicatogajedasujedinevrijednostikojepoznajetaekonomija,kaoekonomijaznanja–Cijene.Novaekonomijaznanja–kojasamusebereklamira,promovira isamolegitimirakaoekonomijuzasnovananaznanju– takopostaje istinska metafizika bez istine.Dakle,tonijearistotelijanskailiskolastičkametafizika,negokomercijalnametafizika dobrog raspoloženja.Potpunonovadruštvenametafizika:bezbrižna,coolmetafizika,kojaprijepitanja imakomercijalneodgovore na najkrupnijametafizička pitanja. Zbog svoje opijenosti uživa­njem,infantilnimzadovoljavanjemPotreba(ustilu:Ti to zaslužuješ),apso­lutnompohlepomzanovcemiuspjehomposvakucijenu,tanovadruštvenemetafizikanapuštastaruzadaćuvjekovnepotragezaIstinom.Tojedestruk­tivnametafizika obogotvorenja trgovine i tržišta i ona vrlo uspješnomor­tificira ideju humanizma, humanističkog obrazovanja i samu ideju znanja.Popularnoiznanstveno,sasvimsvejedno,onasamusebe,potpunobestidno,naziva ‘novom ekonomijom znanja’. U takvoj ekonomiji, vrijeme postajeNovac,prostorseshvaćasamokaoTržište,amišljenjepostajeFinancijskakalkulacijanerazdvojnaod špekulacija ibestežinske ekonomije.Namnogonačina,mogućejepokazatidastrijumfomnoveekonomijeznanjaiposlovnefilozofijeuspjeha(menadžmenta)jošjednompreživljavamo»smrtfilozofije«i»krajmišljenja«kakvesmodosadapoznavali.Neradiseosmjeniznanstve­nihparadigmi,negoovelikojtransformacijimišljenjaisvijetaživotauopće.Ukupnedruštveneposljediceoveveliketransformacijenijemogućesagledatibezdozestrahaprednovimbarbarstvom–jednompotpunonovomizavodlji­vomneodgovornošćudiskursaidiskurzivnogdjelovanja.

5.Globalizacijunijemoguće,naneproblematičannačin,proglasitinovomznan­stvenomparadigmom.»Postkuhnovske«znanostipokazujudajeposljednjihnekolikodesetljećasampojamznanstveneparadigmepostaotolikoneodre­đeniprezasićenznačenjemdajeneproblematičnaupotrebapojma‘paradig-ma’više štetnanegoznanstvenokorisna.Ako seglobalizacija, upovlašte­nimdiskursimanoveekonomijeznanja,samolegitimirakaonovaznanstvenaparadigma, onda to više govori o tome koju vrstu znanja danas smatramoznanstvenom, nego što omogućava, odnosnoonemogućava, da isporučimojednu neutralnu i strogu znanstvenu istinu o »globalizaciji«. Znanosti višenisupotpunoautonomneuodređivanju svojihznanstvenihparadigmi.Onenisuodvojeneod tehnologije, industrije ivelikogbusinessa gdje senalazeizvorimoćiifinancijskasredstvaneophodnazaznanstvenazaistraživanja.

»Veliko dio suvremene znanosti više nije normalna znanost uKuhnovom smislu (…) Staraparadigmaznanostikoja jepružalasigurnost ipouzdanjevišenevrijedi.Znanost jeprešlaupost-normalnufazuukojojsučinjenicenesigurne,vrijednosti sporne,ulozivisoki,aodlukehitne.«33

Konvencionalneparadigmemoguvrijeditiu situacijamasniskomrazinomneizvjesnostiirizika,alineiuslučajevimagenetskoginženjeringailikloni­ranjaljudi.Panikaznanstvenika,premaSardaru, imadubokekorijeneutoj

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(31–50)

Z.Delić,Globalizacija,moćipolitikazna­nja:jedanaestantitezaoglobalizaciji45

stvarnosti–promjenjivojparadigmikojatimemijenjakontekstznanostiinačelostavljaneizvjesnostisvojstvenekompleksnimsustavima.Dakako,ostajeveliki interdisciplinarnimetodološkiproblemokorazumijevanja iupotrebepojma ‘neizvjesnost’.Upovlaštenomvokabularu nove ekonomije znanja imenadžmentaneizvjesnost funkcionirakaoključnariječ.

6.Terminološko razlikovanje ‘globalizacije’, ‘globalnosti’ i ‘globaliteta’ nijedostatannačinda,izpovlaštenihshvaćanjaglobalizacije,otklonimodubinskeparadoksediskursaoglobalizacijikojesmovećnaveli.Diskursoglobaliza­cijinijedobroshvatitikaonovusvjetskumudrost,kakosetočiniukomer­cijaliziranimpromocijamanovogmenadžmenta za čovječanstvo.Vokabularkojimsekoristiteorijaipraksamenadžmentapredstavljadubiozanpokušajda seposlije»smrtivelikihnaracija«,brže-bolje,bezostatka, isporuči»ri­ješenazagonetkahistoriječovječanstva«.Većijeproblemutomeštojesveglobaliziranoosimnašesuglasnostiidemokracije.Također,problemgloba­lizacije semožepromatrati i kaoproblemsvevećegglobaliziranjanasilja,simboličkogistvarnog.Akounutarnoveekonomijenismoustanjurazlučitijeliglobalizacijateorijailijestvarnost (samastvarnost),ondamoždapostajemanjebitnodaseiscrpljujemookoterminološkihrazlikaizmeđu‘globalizaci­je’,‘globalnosti’i‘globaliteta’,jersvatriizraza,upovršnijimkomercijalnimdiskursima,većfunkcionirajukaodioideologijetržišnogfundamentalizmaisamo bliskipomoćniizraziuslužbiizgradnjeglobalnogdruštvaznanja.

7.Globalizacijanosipozitivneinegativnestraneimogućnosti.Tojedoslovnočiniproturječnom,otvorenomineizvjesnom.Pogrešnojepitatijesmoli»za«ili»protiv«globalizacije.Jer,neradiseoutakmicipovodomkojetrebamonavijati, nego oPozornici o kojoj trebamo odgovornomisliti. Prije bismomoglirećidatrebamo,naplanetarnojrazini,iznovaučitipostavljatipitanjaotome»tkosmomi«,a»tkosuDrugi«,datrebamoučitiodgovornomislitinašuzajedničkuegzistencijunaZemlji,atoznačidatrebamoiznovaučitiepiste­mološkiodgovornopromišljationoštose(s)namadogađasvakiputakada(se) na naše živote djeluje u ime globalizacije i globalnog društva znanja.Tkosmo»mi«urazličitimdiskursimaoglobalizaciji.Izrazipoput»prvog«,»drugog«ili»trećegsvijeta«nisuvišeprimjereni.Možemoli,nakoherentannačin,govoritio»kolonizatorima«i»koloniziranim«udosluhuspostkolo­nijalnimstrategijamapisanja?Možemoli,naznanstvenolegitimannačin,uistojrečenicigovoritiobogatimisiromašnimupotrebljavajućiobmanjujućuzamjenicu»mi«?Primjer:

»Kakojeistaknuovođaameričkihindijanaca,GuaciaipuroCuautemoc,između1503.i1660.godineizLatinskeAmerikeuEuropuprevezenojestoosamdesetpettisućakilogramazlataišesnaestmilijunakilogramasrebra.Cuautemoctvrdidanjegovnarodtajprijenosnebitrebaosmatratiratnimzločinomnego‘prvimunizuprijateljskihzajmovakojejeAmerikadalazaraz-vojEurope’.Kadbilatinskoameričkistarosjediocinatajzajamzaračunalisloženekamate,poumjerenojstopioddesetposto,količinazlataisrebrakojubiimEuropadugovalapremašivalabitežinuZemlje.«34

33

ZiauddinSardar,Thomas Kuhn i ratovi zna­nosti,JesenskiiTurk,Zagreb2001.,str.63.

34

GeorgeMonbiot,Doba dogovora,Algoritam,Zagreb2006.,str.109.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(31–50)

Z.Delić,Globalizacija,moćipolitikazna­nja:jedanaestantitezaoglobalizaciji46

8.Globalizacija,odnosnoglobalizacijskidiskurs,nanepredvidiv način mijenja»našubudućuprošlost«;značenje(pred)globalizacijskih,kaoipostglobaliza­cijskih,diskursaonamasamima,kaoioljudskomidentitetu,društvu,čovjeku,prirodi,kulturi,politici,ekonomiji(novojekonomijiznanja),životu,biokolo­nijalizmuibiopoliticiuopće.Znanstvenadostignuća,omogućenapozitivnimznanstvenimnapretkom–najdramatičnijeonaumolekularnojgeneticiibio­tehnologiji–nezanimajusamoznanstvenikeuprirodnimznanostima.Takvadostignućapostajupredmetdruštvenog,etičkog,bioetičkog,eugeničkogimo­ralnoginteresiranjaljudikojisenebaveprirodnimznanostima.Prirodnezna­nostiidruštveneznanosti,udanašnjedobanedostatka globalnog dogovora,dijelemnogezajedničkedilemekojesetičuplaniranjabudućnosti–budućeg izgledaiopstankačovječanstva.Prirodneznanostitakođertematizirajuodre­đeneaspekteglobalizacije,stomčinjenicomdaseepistemološkomdimenzi­jomglobalizacijebavenamnogorazličitih,»nanotehnološki«povezanihna­čina.Tinačinipokazujudasebiotehnologijaiinformatičkeznanostipribliža­vaju.Doktočine,možemopretpostavitidaonepostajusvjesnijei,nadamose,odgovornijenasprammogućihdruštvenihposljedicanjihovihotkrića(izuma),čimepitanjeOdgovornostiizbijauprviplan.Mogućnoststvaranjagenetičkipromijenjenihživihbićaostvarenesunagloposljednjihgodinaivećinaljudijošnijesvjesnadosegamanipulaciježivotom.Ako,primjerice,čitamoianali­ziramoRifkinovodjeloBiotehnološko stoljeće: Trgovina genima u osvit vrlog novog svijeta,35ukonteksturanijihdebataoglobalizaciji,ondasemožemouvjeritidaepistemološkerazlikeizmeđuteorije globalizacijeiglobalizacijske teorije,okojimasmogovorilipovodomRosenbergovekritikeglavnihtokovarazumijevanjaglobalizacije,gubesvojumetafizičkuprivlačnost.Zabrinutostili strah za sudbinu čovječanstvanisudobri saveznici ni znanstvenicimani(bio)etičarima,alistrahpostajesaveznikakoznamodaglobalnekorporacijekojetrguju,ilinamjeravajutrgovatiljudskimgenima,nemajudrugihizazovaosimonihkojisejavljajuzboggrabežljive trke za profitom–podsvakucijenu.Pitanjeondaglasi:koliko košta ljudski život ili njegovo poboljšanje?Ili,datoizrazimo popularnim jezikom, preuzetim iz vokabulara obrazovnih politikainternogieksternogosiguranjakvalitete–pitanjeondaglasi:koje,dakle,indi­katorezapoboljšanjekvalitete(odnosnokojeindikatorezapoboljšanjesamihindikatora)primijenitidabismopreispitalietičkeaspektepatentiranjagenaukomercijalne svrhe?MoželinampomoćinovaekonomijaznanjaiNew mana­gement?Itkosmoto»mi«urazličitimdiskursimaoglobalizaciji,globalizacijiznanjaiglobalizacijineznanja–uglobalnojekonomiji(znanja)?

9.Globalizacijanamnogonačinamijenjailičakiukidatradicionalnopovučenegraniceizmeđudruštvenihihumanističkih,pačak(donekemjere)iprirodnihdisciplina, činećipojam‘Društva’,kao temeljnipojamdruštvenihznanostiispražnjenim.»Globalnodruštvoznanja«,okojemugovorinovaekonomijaznanja, ukoliko ne želi postatinajmračnija dogma, nemože se adekvatnoanalizirati polazeći samood jedne znanstvene discipline, naročito ako onasamo obogotvoruje profit.A ekonomija upravo to čini. Ekonomija, u likunoveekonomije znanja,nastoji senametnutikaoapsolutno znanje (znanjeoznanjukojeisključujesvakoneznanje);tojest,kaoznanostsvihznanosti– disciplina iznad svih disciplina.Najočitiji je primjer slavodobitno izjed­načavanjeizamjenjivanjetržišne ekonomije itržišnog društva,štojevrhu­nacneodgovornosti.Globalnodruštvo,okojemugovoriekonomijaznanja,provodi simboličkonasiljenadčovjekom, tako štogapretvarauneobičnodobrorazmjenjivurobu.Simboličkonasiljeje,doduše,»blagoimaskirano«i

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(31–50)

Z.Delić,Globalizacija,moćipolitikazna­nja:jedanaestantitezaoglobalizaciji47

provodiseuzprivoluonihkojigatrpe.Onoje»sračunatonaumove,anenatijela.Uakademskomsvijetukatkadseočitujekaodiskurs autoritetailikaoriječ učitelja.«36ZarazlikuodautoritetaImmanuelaKanta,kojijeovremenugovorioukontekstutranscendentalne estetike,ekonomijaznanjaovremenugovoriukontekstuautoritetaNovca.Teškobibilodokazatidatadvagovoragovoreo istom, ali nijedovoljnokonstatirati ni dagovoreo različitom.Upitanju su, izgleda ponovo,mistični temelji autoriteta. Radi se o upadimaprekida–diskontinuitetimakoji radikalnonarušavajumasivne ihomogenemanifestacijemišljenja. Status i narav tih prekida tek bi trebalo otkriti.Tiprekidipokazujudahistorijapojmovanijehistorijanjihovogprogresivnogistančavanja, nego historija njegovih različitih polja konstitucije i važenja.Stoga jepotrebno reaktualizirati ispitivanjakompleksnihveza i odnosa iz­međurazličitihporedakadiskursaimoćipomoćukojesetidiskursikonsti­tuirajuimeđusobnonadopunjavajuiliisključuju.Tapitanjaje,udrugačijimkonstelacijamaispitivanjamoći,dalekosežnootvorioFoucaultkadajetražioodgovorenapitanja:kakospecificiratirazličitepojmovekojiomogućavajudasemislidiskontinuitet(prag,raskid,prelom,mutacija,preobražaj)?37

10.Globalizacijunijedovoljnoanaliziratisamokaolinearnu,monokauzalnupo­sljedicumodernističkogprojektanapretka, rasta i razvoja,nego ikao»po­zivnauzbunu«–upozoravajućiznakkrizerazumijevanjanapretka, rasta irazvoja.Razvijenostnekogpojedinačnog,iliglobalnogdruštva,moglabise,u jednom kvalitativno drugačijem kontekstumetafizičke mutacije (GeorgeMonbiot), ocjenjivati s obzirom na pitanja globalne solidarnosti, zdravlja,kvaliteteživota,slobodnogvremena,sigurnosti,blagostanja,rizikaglobalnogzagrijavanja,rizikakonzumiranjagenetskimodificiranehrane,kvaliteteobra­zovanja,kvalitetezdravstvenezaštite,ljudskogdostojanstva,zdravihmeđu­ljudskihodnosaiživotauskladusprirodom.Kritičkiorijentiraniekonomisti,većdugo,radikalnoosporavajukonvencionalniinstrumentzamjerenjerastairazvojapoznatkaoBrutonacionalniproizvod (BNP).TvrdedajeBNPizo­pačen,dapodržavaekonomski fundamentalizam.TvrdedaBNPneodražavasamokrizuvremenanegoiuskogrudnepretpostavkeekonomista.PosljednjihgodinatražeseprikladnealternativeBNP-u,kaoštosu:Indeksodrživogeko­nomskogblagostanja (The IndexofSustainableEconomicWelfare, ISEF);stvarnipokazeteljnapretka(TheGenuineProgressIndicator,GPI);Fordha­movindeksdruštvenogzdravlja(TheFordhamIndexofSocialHealth,FISH);UN-ovindeksrazvojačovjeka(TheUN’sHumanDevelopmentIndex,HDI)iindeksekonomskogblagostanja(TheIndexofEconomicWell-Being,IEWB)spadajumeđupopularnijepokazatelje.Svakimodovihpokazateljanastojaloseodrediti»stvarno«poboljšanjeljudskogblagostanja.38Tajnajezaštotisak

35

JeremyRifkin,Biotehnološko stoljeće,Hrvat­skosociološkodruštvo,Zagreb1999.

36

RadeKalanj,Globalizacija i postmodernost,Političkakultura,Zagreb2004.,str.177.

37

Mišel Fuko, Arheologija znanja, Izdavačkaknjžarnica Zorana Stojanovića, Novi Sad1998.,str.10.

38

FISH mjeri šesnaest društveno-ekonomskihpokazatelja, uključivši smrtnost novorođen­čadi, nasilje nad djecom, siromaštvo međudjecom, samoubojstva među adolescentima,zloupotrebudroga,visokustopuprekidasred­njoškolskog obrazovanja, prosječna tjednaprimanja,nezaposlenost,troškovezdravstve­nogosiguranja,siromaštvomeđustarijompo­pulacijom,ubojstva,smještajinejednakostiuprimanjima. Više o tome u: Jeremy Rifkin,Europski san: kako europska vizija budućno­sti polako zasjenjuje američki san, Školskaknjiga,Zagreb2006.,str.93–95.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(31–50)

Z.Delić,Globalizacija,moćipolitikazna­nja:jedanaestantitezaoglobalizaciji48

ijavneinteresnezajednicenisurazotkrileBNPkaostatističkuprijevaru,štoona, zapravo, i jest–pitajukritičari.39BNP jeobmanjujući izrazekonom­skog scijentizma, tržišnog fundamentalizma, ideologije slobodnog tržišta izvaničneekonomskeortodoksije–predrasuda svih ekonomskih predrasuda.BNP je statističkaobmana–najopasniji mit »društva znanja« i takozvane »nove spoznajne ekonomije« zasnovane na ‘znanju’.40Austrijskiekonomist,FriedrichAugustHayek(dobitnikNobelovenagrade1974.)upotrebljavaojeizrazscijentistička predrasudadabiistaknuometodološkeihermeneutičkeopasnostizamjenjivanja»pojmova«(iliteorija)ičinjenica:

»Posebneteškoćedruštvenihnaukaimnogekonfuzijeonjihovomkarakterupotičutačnoizčinje­nicedaseidejeonjimapojavljujuudvaoblika,kaodjelosvogobjektaikaoidejeoobjektu«.41

Problem značenja i društvenih učinaka upotrebe pojmova jebitan, epoha­lan,presudan–problemjeutomeštosedanas,uvrijememarketinga,me­nadžmenta(atoznačiupravljanja,anemišljenja),uvrijemetržnihcentara,globalneideologijenogometnihutakmica,zavrijemereciklažereklamaisa­punica,modesportskihkladionica,virtualnih»parlaonica«,stvarnogisim­boličkognasilja42 itd.– tradicionalni smisaomorala, etike i ekologije,kaoismisaofilozofijeistinskograzvoja,svesevišegubiilisegotovopotpunoizgubio.Privrednirastdanasgeneralnoznačivišekomercijalizacijeivišepo­trošačkogmentaliteta,višezagađenja,većucentralizaciju,većeotuđenje–imanjeresursazasiromašnekojimasunajpotrebniji.Tkoondamože,ilitkosmije,sumnjatiukvantitativnuvalidnostBNP-akaoobjektivnogislužbenogmjerilaprogresa,napretka,rastairazvoja?

11.Postojimišljenjedapostojiprogresivninapredakueksploatacijiiponiženjusiromašnihinemoćnih,štosekonstantnovršiodstranebogatihimoćnih.Ta­kvomišljenjepolaziodtogadaglobalizacijademokracije,solidarnostiiprav­de,kakvabitrebalapostojati,jošnepostoji.TakvomišljenjezastupaGeorgeMonbiotidesetcimilijunaljudinakojesepozivaovajautoruDobu dogovo­ra.KljučnatezaDoba dogovoramožeseshvatitikaorevolucionarnaantitezavladajućimshvaćanjimaglobalizacije.Stogajeovdjeukratkoreinterpretira­mokaoposljednju,jedanaestuantitezu.Monbiot,dakle,tvrdidajesvegloba­liziranoosimnašesuglasnosti,odnosnoistinskedemokracije.Živimoudobu prisile,lošemdobukojetrebabitizamijenjenodobom dogovora.Šačicaljudiiznajbogatijihzemaljapreuzelajeglobalneovlastipomoćukojihodređujena­činživotaostatkusvijeta.KljučnemeđunarodnefinancijskeinstitucijepoputSvjetskebankeiMMF-anisuustvarimeđunarodneupravomsmisluteriječi.Nisumeđunarodnejer»praveprisilneprogramekojiomogućavajuonimakojiimajunovacdanaređujuonimakojiganemajuštomorajučinitikakobigadobili.«43MonbiotsmatradasuseSvjetskabankaiMMFtolikoudomaćiliusiromašnimzemljamadaponegdjeodređujukojubimarkuračunalaškolemoralekupiti.44Monbiottvrdidajesramotadasekolonije,čijesebogatstvopljačkapetstogodina,smatrajudužnicimabogatihzemalja,itovelikimduž­nicimakojibankamaifinancijskimustanovamabogatihzemaljauimeotplatedugašalju382milijardedolaranagodinu,štojenovackojimsemoglona­hranitigladne,datikrovnadglavomsiromašnima,osiguratizdravstvenuskrb,obrazovanje,pitkuvodu,prijevozimirovinezaonekojineuživajunijednuodtihblagodati.Sramotajetozasvenaskojiodtogaimamokoristi.Sramotakojaneprestajezahvaljujućiupravoonomsustavukojijujetrebao,baremnamtakokažu,dokinuti.45Zbogtogazabogatevrijedijedno,azasiromašnedru­

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(31–50)

Z.Delić,Globalizacija,moćipolitikazna­nja:jedanaestantitezaoglobalizaciji49

go.Doksesiromašnezemljeuuzaludnomnastojanjudaotplatesvojedugovetjerajunaprosjačkištap,najvećidužnik–SjedinjeneAmeričkeDržave–kojiukupnoduguje2,2bilijunadolara,možeraditištogajevolja:nisumunamet­nutinikakvistabilizacijskiprogrami,nitikontrolainflacije,nitijeprisiljennaliberalizaciju.ZaduženostuAmerici,pišeMonbiot,nijeuzrokovalagospodar­skislommeđuostalimizatoštoMMFiSvjetskabankainzistirajudadeviznepričuve,kojedrugezemljedržekakobiseobranileodšpekulativnihnapada,buduudolarima.Timeseučvršćujepoložajdolarakaodominantnesvjetskevalute,naumjetanmusenačinpovećavavrijednost,aSjedinjenimDržavamaomogućujedaizsiromašnihzemaljaizvlačeveliku,trostrukukorist.MonbiotsmatradajeSvjetskabankanamjernopostalajedanodnajvažnijihuzročnikasiromaštva,uništavanjaokolišaizaduženostiusiromašnomdijelusvijeta.46Dakako,važnojeimatinaumudaekscesnoponašanjeSAD-anemanikakvevezesameričkimnarodom.47Masovnimedijikojisustavnoiskrivljujunaševiđenjeupravljanjasvijetomjednasuodnajvećihpreprekaslobodidemokrat­skogizbora.Stogatrebauvestikonkurentneizvoreinformiranjaitojenajvišeštosemožeučiniti.Doba dogovora izlažealternativnoviđenjeglobalizacijezalažućisezaaktivističkipokretkojibisezasnivaonapravunarazličitostiglobalnojsolidarnostisvihljudicijelogsvijetazaštojepotrebnavelikameta­fizička mutacija.Pokretsezalažezaosnivanjesvjetskogparlamentakojinebitrebaloopterećivatinipredsjednikomnikabinetom.Tijelokojebismostvorili,premaMonbiotovommišljenju,imalobineštočimesenemožepohvalitinijednadrugaglobalnailimeđunarodnaustanova–legitimnost.Kadjeriječoteorijiglobalizacije,Monbiotsmatradaglobalizacijaneznačigotovoništa:»tajjeterminpostaotolikoneodređendavišeneznačigotovoništa;njimeseopisujesveisvašta,odglobalnogterorizmadosvjetskeglazbe.«48Stogaje,poredriječi,uvijekpotrebnoineštodrugo.»Epistemološkamutacija«,okojojpišeMonbiot,odnosisenanovusituacijuriječi–onukojanastajeizgubitkapovjerenjauprazneriječi.Mutacijasedogađatamogdjepostojifuzijuljud­skihinteresa.AfilozofijuinteresaidalječitamonatraguJonasovogzahtjevadaljudibude,idaihbudeviše.

39

JerryMander iEdwardGoldsmith(ur.),Po­treba za novim mjerilima progresa,Clio,Beo-grad2003.,str.194–207.

40

ZlatanDelić,»‘Društvoznanja’–novaparadig-mailinovaideologija?«,u:BahrijaUmihanić(ur.),Finansije u društvu znanja i savremenoj poslovnoj praksi, Univerzitet u Tuzli, Eko­nomskifakultet,Tuzla2007.,str.148–172.

41

FridrihAugustHajek,Kontrarevolucija nau­ke,CID,Podgorica1999.,str.15,35.

42

GeorgeMyerson,Heidegger, Habermas i mo­bitel,NakladaJesenskiiTurk,Zagreb2001.

43

GeorgeMonbiot,Doba dogovora,str.105.

44

Isto,str.63.

45

Isto,str.109.

46

Isto,str.103–107.

47

Isto,str.94.

48

Isto,str.24.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(31–50)

Z.Delić,Globalizacija,moćipolitikazna­nja:jedanaestantitezaoglobalizaciji50

ZlatanDelić

Globalization,PowerandKnowledgePolicy: ElevenAntithesesonGlobalization

AbstractThis work is about social and epistemological criticism of globalization (“hyperglobalization”) that functions as a privileged image of the world or a privileged paradigm. The relationship between globalization and power, and/or globalization and knowledge policy is analyzed in this work by proceeding from the crisisofknowledgelegitimacy – the crisis of the purpose, role and social function of university as the highest institution of knowledge. At the beginning of modernity, knowledge was designated as power. At the end of modernity, in the global society of knowledge, theverypower – the power of imposing knowledge in the form of technical science – prescribes what is to be treated, tested and acknowledged as knowledge itself. Eleven crucial statements on globalization are expressed in the form of grammatologically supplementing antitheses on the contradictory dynamics created by mutual interweaving of the (global) knowledge policy, power and the market fundamentalism ideology. Most of these antitheses result from a deliberate opposition to the hyper capitalist ideology of market fundamentalism. This ideology is settled in the very basis of the predominant economical notion on globalization. The aim of this work is to re-examine critically the widespread popularity of the positivist narration on globalization, espe­cially when related to “global society of knowledge” and “new economy of knowledge”.The problem is that the dominant economic-mimeticconception ofglobalization presumes in a highly uncritical way that the positivist use of the term globalization is self-understandable, coherent, uncomplicated, legitimate and justified. On the contrary, globalization does not ap­pear as a clear, but a very ambiguous “term”, “concept”, “paradigm” etc. Our work results from the conviction that itisnotpossibletolegitimateglobalizationscientifically as a new sci­entific paradigm. Therefore, the fact that globalization gathers enormous power within the main streams of science represents a special auto-referential paradox. The contemporary economical globalization is a result of mutual activities in the form of a scientific, technical-technological,symbolical (economical, cultural, political etc.) and real predominance of a certain commer­cializing and globalizing discourse, globalizes institutions of knowledge and other mechanisms. These mechanisms impose, promote, create, re-create and support globalization as a unique project carried out inthename of establishing a new “global society of knowledge”.

Keywordsglobalization,power,knowledgepolicy,modernity,post/modernity