God. IV. Šibenik, u subotu 13. lipnja 1908. Br. 246.

HRVATSKA R1EČ Predplatr.ii e l a n a : na godinu K 12. - Za P 6 godine K 6. — Za Šibenik na godinu donašanjem u kuću K 12. - Za Inozemstvo na godinu K 12 tvvhle p o t a n k i trošak. - Pojedini broj 10 para. - Plativo i utuživo u

Šibeniku. I z l a z i sriečLom. i s u b o t o m

Demokratska stranka u Dalmaciji.

Zastupnik i prisjednik. Ima tomu šest godina, da je u ovom ko­

taru bio izabran za zastupnika Dr. J . Smodlaka, odvjetnik u Splitu. On se je izbora primio i pošao na sabor zadarski, gdje je držao dva oveća* govora. U jednom je napao na vladu i Austriju, a u drugom je mudro opozvao, Što je u prvom rekao. Gosp. Smodlaki je to malo tko zamjerio, a on sam je bio previše zado­voljan sa svojim položajem. Ostali zastupnici polagali su stanovite nade u medene rieči g. Smodlake i u njegove sposobnosti, jer je on znao s njima mudro i prijateljski drugovati. Predložili su ga za prisjednika na Zem. Odbor. On je to odklonio, jer nije htio s ovim ili s onim. Došlo na njegovu i opet je bio iza­bran kako je želio.

Nitko zadovoljniji od gosp. Smodlake. Tu veliki snovi, tu želja za radom, tu pohodi u Zadar. Još nitko nije hvalio susretljivost gosp. Ivčevića i drugova, kako ju je hvalio Smodlaka. Što on zaželi, što on predloži, što on uzhtije, to čine i svi njegovi drugovi na Zem. Odboru, koji su mu tako na ruku, da mu i spise daju i šalju na proučavanje u Split, dok se konačno ne preseli u Zadar.

Tako je bilo do pred sam Božić. Tako se u ovom kotaru hvalio glavom Dr. J . Smo­dlaka. On će — barem oduševljeno pripovie-daše — odmah po Božiću u Zadar, da tu kao prisjednik Zemaljskog Odbora oživotvori sve svoje osnove, te tako koristi zemlji i narodu svome.

Dr. j . Smodlaka nije se mogao tužiti na nikoga. I ne samo da se nije tužio, nego se je hvalio sa svim svojim drugovima. A ni na kotar, koji ga je izabrao, nije se mogao tužiti, jer je nad ovim kotarom bio oduševljen. Svu­kud ga se liepo dočekivalo, sve mu je išlo na ruku. Mnogi su s njim bili oduševljeni i mnogi su od njega mnogo očekivali. Držao je javne skupštine, okružen od odanih prijatelja i birača u Šibeniku, u Skradinu, u Prvićima.

Tako je bilo do pred Božić, kad iznenada J . Smodlaka javno se zahvali na mandatu

se iznevjeri svojoj rieči, pogazi ju. Uzrok, za što je Dr. J . Smodlaka pogazio

rieč, da će odmah po Božiću preseliti Zadar i tu za narod raditi kao prisjednik

naljskog Odbora, nije nam poznat. Taj uzrok po njegovom hvalisanju sudeć — nije ob-

stojao n e k o l i k o d a n a prije zahvale na mandatu. Taj uzrok je dakle bio posve ne­nadan, a Dr. Smodlaka još ga ni danas nije objavio narodu. U navalama, koje je on sasuo na Dra. A. Trumbića, nije taj uzrok naveden.

Kancelari ja . Kažu neki, da se uzrok, za što Dr. J .

odlaka nije pošao u Zadar, sastoji u tomu, je prisjednička plaća samo 6000 K na god.

i Što bi za tako malu plaču imao da zapusti mnogo unosniju odvjetničku kancelariju u Splitu.

Što je na stvari, nije nam stalo izpitivati, a poznato nam je, da se Dr. J . Smodlaka bio odalečio od svih hrvatskih družtava u Splitu i da se je baš svojski posvetio, po njegovom mnienju, v e o m a u n o s n o j parnici obitelj. Vidović -proti seljanima Primoštena i Rogoznicei Radilo se o feudalnom pravu obitelji Vidovića na Primošten i Rogoznicu; radilo se dakle da 6000 duša u današnje doba bude kmetom sa svom svojom pokretnom i nepokretnom imovi­nom jednoj obitelji. Tu pravdu je proti selja­cima vodio današnji p u č a n i n Dr. Josip Smodlaka.

Pred četiri godine takav pučanin Dr. J . Smodlaka počeo je izdavati politički list „Slo­bodu". Ort je svoju djelatnost obratio na Split. Počeo podizati štionice i sakupljati oko sebe splitske težake. Mnogi su to pripisali osveti i mržnji proti Dru. A. Trumbiću. Mnogi nestalnoj i nemirnoj naravi Dra. Smodlake. Mnogi želji njegovoj, da opet politički radi.

Bilo jedno ili drugo ili treće, on je splitske težake oko sebe okupio, a odvjetnička kance­larija mu je u poslu silno poskočila. Računaju

Uredništvo, uprava i Tiskara lista nalazi se u ulici Bazilike sv. Jakova. — Oglasi, priobćena pisma i zahvale tiskaju se po 30 para petit redak ili po pogodbi. — Nefrankirana pisma ne primaju se. — Rukopisi se ne

vraćaju.

u Splitu, da mu ona nosi od 80.000 do *100.000 kruna godišnje. A to je, i kad se odbiju svi troškovi na zaposleno osoblje, ipak veći pri­hod nego onaj na Zemaljskom Odboru.

Dr. J . Smodlaka, kao pučanin i vodja pučke stranke, prolazi eto puno bolje, nego su prolazili Pavlinovići, Klaići, Bulati i svi oni nebrojeni drugi, koji su se bavili ili bave po­litikom. Kod nas je bilo već uobičajeno da politički ljudi u imovini štetuju, te i bogati skoro osiromaše, a eto vodje pučke stranke, prijatelji puka i njegovi uzkrisitelji grnu na stotine hiljada.

Vodje pučke stranke to su odmah uvidili. Postaju pučani p l e m i ć i Tartaglia; postaju pučani p l e m i ć i Grisogono; postaju pučani sinovi činovnika VVerka; Makale i njima slični. A svi se krasno razumiju u po­sao pučki. Eno ih kako u kući govore nje­mački, talijanski i sve, samo ne hrvatski. Eno ih u Zadru kako ostavljaju činovnička mjesta, kako stvaraju trustove kancelarijske, kako lov-kaju izmučenog težaka, hvaleći sebe i svoju robu prepredenije nego li su cigani činili. I ti ljudi, koji s ovim narodom ne ćute, koji iz njeg nisu potekli, koji za njegove jade i ne znadu i ne mare, koji mu obećavaju i koji mu se ulagivaju samo radi novca, ti ljudi, koji po siromaški ne znadu i ne mogu živiti, ti ljudi, koji samo sebe gledaju i svoj interes, ti po­staju vodje puka. Oni su pučka stranka, a u sebi su silniji i narod naš preziru više nego su to njihovi stariji činili.

Rade oni po onoj latinskoj, koja kaže: „sviet hoće da ga se vara, dakle varajmo ga" . I u istinu, u Dalmaciji još nije bilo političkog varanja kakvoga ima danas.

U ime slobode pučke, svietu se ulagivaju, laskaju, obećavaju, varaju ga, da je već ogavno. Jer njihov je po­sao razdvajati naš sviet i crniti sve i svakoga, samo da im je puk zavesti, tako da ih sliepo sliedi i da tim mladencima jučerašnijim, činov­nicima, kancelarije puni. Zato udri na sve i na svakoga, koji je do sada radio za puk iz duž­nosti, iz ljubavi i želje, da naš narod bude složan i odporan i moćan, da se suprostavi svakom domaćem i tudjinskom izrabljivanju.

I dok se drugi suprostavljao kamatni-cima i silnicima, dok je drugi za puk zalagao svoj položaj i sebe, dotle su oni ugodno mi­rovali, vlastodržeima se ulagivali i drugovali i prijateljili sa onima, koji su se obogatili na račun težaka, obćina i kotarskih zadruga.

Dok je drugi okupljao našu čeljad siro­mašnije ruke u družtva, u zadruge, dok je drugi na milijune novca providio našem ogu­ljenom težaku širom pokrajine, dok je drugi ovog našeg čovjeka pridigao na dostojanstvo slobodnog gradjanina, dok je drugi vodio neu-taživi rat proti domaćim i vanjskim silnicim i krvopijam našeg puka, oni su mirovali, silnicim robovali, krvopijam se ne zamjerali, već im bili često i orudjem.

Danas kad su minula vremena te borbe, kad su još samo odjeci od nje, kad nema više silnika nego samo ondje g d j e t i s i l n i c i p o s t a j u p r i s t a š a m te pučke stranke, kao n. pr. u Sinju i u Šibeniku, danas kad je bečka vlada u svoje svrhe darovala narodima obće pravo glasa, danas ti jučerašnji krotki jaganjci postaju pučani radi sebe, a i radi vlade, što će se brzo vidjeti.

Vlada, kako najbolje znadu ti dojučerašnji njezini sluge, nije nikad bila s pravašima, koji za puk istinski rade. Vlada je nas pravaše uviek proganjala i nastojala uništit. To najbolje znadu oni, koji su zato odbjegli stranku prava, kojoj su u godinam zanosa pripadali. I danas vlada ne gleda dobro stranku prava, a gleda i gledat će dobro one, koji su joj sluge po odgoju, po zvanju, po djelima, po uslugam učinjenim joj i po onim koje će joj se učiniti. Vlada tim svojim slugam čini danas uprav barnumsku reklamu.

Nami to nije žao, pače želimo, da to bude i još u jačoj mjeri i tako očito, da cieli naš puk to uvidi.

Gospoda demokrati da prikriju svoje dje­lovanje izjednačuju stranku prava sa popovima i udaraju biesno po njima, kao po najgnjusnijim vladinovcima. Ali demokrati pri tom zaborav­

l j a ju , da je naše svećenstvo u svojoj ogromnoj većini borilo se junački proti svim tudjinskim vladama i onda, kad su mnogi naprednjaci služili vladinim orudjem, a to će naše narodno svećenstvo u redovima stranke prava učiniti i opet kad naprednjaci budu očito radili, što su njihovi otci činili.

Način borbe, koji su demokrati odabrali, za to nam jamči. Mi smo s njima na čistu. Osobito ovdje u Šibeniku poznamo njih i njihova sredstva. Zna­demo i z a š t o se bore. pa smo mislili, kad smo im sve to pri zadnjim izborima dokazali, da im je dosta. A toliko smo im toga pod-kriepili dokazima i brojkama, da je i polovica preveć.

Od onda oni uprav bjesne na nas, ali nami do njihovog nemoćnog bjesnila nije bilo stalo niti nam je. Sada u našem gradu ima-demo njihovog vodju Makalu, koga su oni prozvali Hannibalom. Ovi redci su njemu na-mienjeni, jer izgleda, da se on tom vodstvu ne protivi. Dobro je, drago nam j e : svak svomu. Mi ovdje, on u gnjusnom svom gla­sniku.

Ali ako gospodin vodja drži, da će on psovkam i pogrdam pokriti rugobu i gnjilež svojih drugova, on se vara. Ako on drži, da će se naš puk pustiti vući za nos praznim obećanjima, onda on ne zna što je borba, koju je puk izdržao, da se od silnika oslobodi. A ako taj gospodin drži uobće do svog obraza, -i;ua mu je slobodno, kad hoće, nu ne psovati

i ružiti, nego zaviriti u sve knjige, koje će mu se metnuti na razpoloženje, da u njima čita osudu onih, koji d a n a s hoće da budu u Šibeniku prijatelji i dobročinci puka. Danas „prijatelji" pučki, kad im pravaši oteše moć, da taj puk dave i gule kao što su radili prije.

Nego, videć kako se vodja Makale bacio u vrtlog i prije nego je u Šibenik došao, nami se čini, da će "ovaj poziv biti uzaludan. Gosp. Hannibal pozna svoju čeljad, on pozna način borbe pučke n j e g o v e stranke. Pokazali smo, da ju poznamo i mi. A to nam je za danas dosta.

Parlamentarne stvari. Beč, 10. lipnja.

Program jubilarne povorke i Hrvati. Kako je već javnosti poznato, odbor jubilarne povorke požalio je, što su se bez njegova hotjenja u hitnji silnog posla ušuljale u pro­gram osvade proti Graničarima, koje su u pro­tuslovlju sa historičnom istinom. Obećao je isti odbor nadalje, da će nepravednu uvredu popra­viti i da će povući nerazprodane eksemplare, te da će prirediti novo izdanje, u kome će biti iz-pušteni uvriedljivi izrazi, a hrvatski vojnici će biti spomenuti na dostojan način po istini i povjesti.

To drugo izdanje je već izašlo, kake je od odbora obećano. U ovom drugom izdanju go­vori se ovako: „ . . . Graničari su po narodnosti Hrvati, obično vitki, veliki, liepo izrašćeni momci, crnomanjaste boje lica. Hrabri, do skrajnosti od-važni, neprispodobivi u patruljskoj službi, tvrdi i uztrajni, a istodobno obdareni nevaranim na­gonima prirodnih ljudi, bijahu hrvatski vojnici srčika bojne sile, kakove nije lako nigdje naći. Ova njihova svojstva dolazila su dobro austrij­skoj vojsci, osobito u talijanskim ratovima, i držanje Hrvata najviše je doprinielo ovolikom uspjehu, da se brzo savladao ustanak, kad je položaj Austrije već bio postao zdvojen. I ovdje su Hrvati zasvjedočili svoju vjernost caru, koju su oni na svim bojnim poljanama Europe pokazali i koja ih je učinila slavnim bojnoj u po­vjesti monarhije. Ta nema skoro dogodjaja u monarhiji, s kojim ne bi bila spojena imena hrvatskih vojskovodja i hrvatskih regimenta".

Kako se vidi, poslie prosvjeda drugačije se o Hrvatima govori. Ovim se smatra u zastup­ničkim i djačkim krugovima ova afera dovršena.

Nego ipak sve ovo sili na razmišljanje. Činjenica je, da se u službeni spis ušuljala bila uvreda bezobrazna i ponizujuća za one Hrvate, koji su pokrili polja Italije svojini tjelesima. A fo se nije dogodilo nego za to, što službeni ljudi mrze uprav onaj narod, koji im je vjerno služio i za njih se izlagao, kako i sami kažu, po svim poljanama Evrope.

Taj službeni spis se prodavao, dielio. To se više povući natrag ne da. Službeno je uvrieda povučena, ali uvreda ostaje mjerom onih čustava kojom nas dragaju u Beču.

A ta draganja naš narod vidi već odavna, pa mu je skoro ravnodušno: je li ga Beč vriedja ili ne; je li uvrede opozivlje ili ne, jer on zna, da mu Niemac ne može oteti ponos i poštenje, kao što ne treba da mu ga uzveličaje.

Medjutim ne škodi, kad god se može, po­kazati zube, jer eto onaj isti Niemac, koji te pri­kazuje lupežom i razbojnikom odmah opozivlje i hvali jučerašnjeg cigana, danaz slavnog Hrvata.

Ali što je nami to, prema našim potrebam; što uvreda pisana ili izrečena p r e m a č i n j e ­n i c i , d a s m o mi, ti s l a v n i b o j o v n i c i , roblje izrabljivano i bezpravno.

Je li Niemac roblje, kudi ili hvali, to je prema prilikam, a do nas je, da svoja prava izvojštimo i sebi pomažemo.

Carevinsko vieće. Nastavlja se razprava proračuna bez nikakvog osobitog zanimanja za­stupnika. Nastajna sjednica sutra; u petak neće se obdržavati sjednica radi jubilarne povorke, dočim u subotu, proti dosadanjem običaju, rek bi, da će se sjednica nastaviti.

O doznačenju novčanih s .edstava sa strane države pokrajinama. Zadnjih dana u sjednici' car. vreća prikazana je vladina zakonska osnova vrhu doznačenja novčanih sredstava po-krajinam za saniranje djelomično njihovih finan­cija. Ova se sredstva doznačuju zemljam od povišenja nameta na rakiju, glede čega je prika­zana istodobno druga zakonska osnova, i od diela lične dohodarine, kao što je i dosad bivalo, samo će se sad pokrajini doznačiti veći iznos. Iz sumarnog izkaza razabire se, da će Dalmaciji biti svake godine doznačeno oko 456.389 K. Od ovog iznosa treba odbiti iznos od K 101.944, što je naša pokrajina lani primila od lične do­hodarine. Tako efektivni novi iznos, što će Dalmacija primati bio bi od godišnjih K 354.445. Ne treba spomenuti, da izmedju ove zakonske osnove vrhu doznačenja novčanih sredstsva zem­ljam i osnove o povišenju poreza na rakiju postoji „junktim", dakle treba da carev, vieće obe osnove primi ili obe odbije.

Narodna samosvojnost. Nikakav rad nije patriotičan, ako nema

kao vrhovni cilj narodnu samosvojnost, a po gotovu nije patriotičaa onaj politički rad, koji pitanje narodne samosvojnosti uzimlje kao spo­rednu stvar, a kao glavnu izvoštenje sredstava, kojima se samo stanovite skupine ili pojedinci mogu da okoriste. Korist javnog rada mora biti dakle takav, da u njemu izčezava korist lična. To se zahtjeva osobito u narodu, koji se bori za svoju slobodu i za svoju samo­stalnost.

Polje, na kojemu se taj rad najočitije zamjećuje, jest polje narodnog političkog i go­spodarskog oslobodjenja. Narodno gospodarstvo i narodna politika obuhvata sve gospodarske i političke jedinice naroda, dakle to je opet sve skupa gradivo, koje stvara pojam političkog naroda ili narodne države. Pridizanje narodnog gospodarstva vlastitim silama, vlastitim radom pridizanje je i političko, a tako i obratno. Sve skupa dovodi do narodne samosvojnosti

Istina je, da u današnje vrieme nema ni države, a još manje gospodarstva, koje bi bilo od drugog svieta, od drugih naroda i država skroz nezavisno. Ali sasvim tim pravo se na­rodno gospodarstvo dade zamisliti samo kao posljedica svestranog i razumnog rada jednog samog naroda, a tomu se hoće tri uvjeta ili tri čimbenika: 1. odredjeno zemljište, teritorij, na kojem j e d a n narod stalno obitava i koji služi prirodnim temeljem narodne produkcije, potroška, prometa i t. d.; 2. gospodarska ra-

dinost pojedinih ili mnogih skupljenih u za­druge; 3. državno, uredjenje sa vlastitim zako­nodavstvom i vlastitom, domaćom javnom upravom, koja omogućuje miran razvitak na­rodnog gospodarstva./

Kako pak mi Hrvati stojimo u pogled ovih triju uvjeta ili čimbenika, o tome ne treba da danas puno govorimo, jer cielo do-jakošnje pisanje „Hrvatske Rieči" dokazuje, da nam ti uvjeti nisu zajamčeni, uprav za to, Što kao politički narod nismo još dostigli svoje političko oslobodjenje.

Eto najljepšeg dokaza, da je stranka prava ne samo politički nuždna, već i gospo­darstveno skroz potrebna, jer se bori za poli­tičko oslobodjenje hrvatskog naroda, bez kojega svi gospodarstveni napori mogu imati samo časovitih i neznatnih uspjeha za obću narodnu stvar.

Narodno gospodarstvo uzko je spojeno s dotičnim narodom, jer s njim nastaje, s njim se razvija, s njim strada i propada, dionik je narodne prosvjete i političko-narodne povjesti. Narodno je gospodarstvo isto što i narodni jezik, narodne znanosti, umjetnosti i književ­nosti, narodni obiteljski i ćudoredni odnošaji, jer nije moguće zamisliti podpunog narodnog oslobodjenja, ako to nije i političko i gospo­darsko i intelektualno ili kulturno. To su sve po sebi glavne i bitne biljege, koje očituju narodnu osebujnost i koje, ako nisu uzdržane i razvijane, otežčavaju svaki tad, svaki napor, koji ide za narodnom samosvojnošću.

Na razvitak tih biljega, tih osebina ima pravo svaki narod. Zaprjeke, koje se tome na put stavljaju, potiču uviek od njegovih nepri­jatelja. Za to je vrlo očito, da hrvatski narod ima silu takovih neprijatelja, koji ne dopuštaju nikako da on postane politički, t. j . državni narod iliti u jednu rieč : s v o j narod.

Nego, mi smo svi Hrvati podpuno uvje­reni, muke i napori neprijatelja hrvatskoga na­roda ne će ipak zapriečiti naravni razvoj stvari, naravni napreeak našeg naroda, koji je kroz stoljeća iznio uviek živu glavu u tisućama okr­šaja, zapletaja i napadaja. Hrvatski narod mora da dodje do svoje slobode, do svoje samo­svojnosti, jer težnja za njom biva u njemu svaki dan to jača uprav za to, što neprijatelji njegovi izumljuju uviek nova sredstva, da ga slabe i za to, što je s vremenom i on napo kon upoznao, da je neharno i bezplodno či­niti usluge drugima i za druge nosit glavu u torbi.

Do narodne svoje samosvojnosti hrvatski će narod sigurno doći, bude li se uviek borio za ciljeve, koje mu predočuje i za koje se bori stranka prava. Stranka prava nema druge svrhe, već da svojom borbom izvojšti narodnu samosvojnost i da za tu borbu oduševi i uspo-sobi cieli narod. Za to ona ne može nikada izčeznuti u narodu hrvatskome, jer predstavlja, sadrži i bori se za najzdraviju narodnu ideju.

Provedbom organizacije stranke prava učinit će se dakle ne samo djelo političke po­trebe i uvidjavnosti, već i djelo gospodarskog jamstva za sigurniji rad u buduće, za rad, koji ne će bit bučan i izšaran samom reklamom, već koji će bit koristan i onda, kad dostigne svoju svrhu t. j . kad hrvatski narod postane državnim.

1 tada će još uviek trebati stranke prava, jer će ona biti jedina kadra, da u narodu sa­čuva stečena prava t. j . da razvija one ose-bine, koje ga čine posebnim narodom, narodom hrvatskim, uporavljajuć pri tome upravo sva ona sredstva, koja će joj podarati narodno gospo­

darstvo, narodna kultura i u obće sva narodna obilježja, e da se već nikad više ne dogodi, da u hrvatskom narodu, pa ni u najmanjem njegovu dielu, prevlada tudjinska pohota, tu-djinski duh, tudjinsko gospodstvo.

To će biti ona prava narodna samosvoj­nost, za koju bije i danas srce svakog pravaša, svakog čestitog Hrvata. Misao na tu narodnu divnu samosvojnost neka okupi dakle sve Hr­vate u jednu veliku, snažnu, moguću i radišnu stranku, u stranku prava, u kojoj Hrvat ne može drugčije da radi nego hrvatski t. j . za slobodu i ujedinjenje Hrvatske.

Vrieme će doći, pa će svi, koji se sad zagrijavaju za druge stranke i strančice, uvidjet napokon, da je stranka prava sama put i život naroda hrvatskoga. Doći će to vrieme, pa će svi u nju, da rade bez ikakovih ličnih ambi­cija za veliki narodni ideal slobode i samo­svojnosti. Onda će sve bit lakše, onda će i gospodarstveno djelovanje zahvatit življi mah u narodu, sve će se spojiti u jednoj svrsi, u jednom čeznuću. Al dotle je inače sve vrieme izgubljeno, a narod hrvatski - trpi i strada. U ime naroda, u ime puka svi što prije u jedan red, u jedan red boja i rada za — hr­vatsku narodnu samosvojnost!

Zastoj vinske trgovine. Jedini naš glavni proizvod o kjem ovisi

možemo reći, ciela naša eksistencija jest vino. Je li suša, slana, krupa ili ma koja elemen­tarna nepogoda ovdje ondje uništila lozu za samu jednu godinu, za onaj predio glad je one godine neizbježiv.

Doduše niti krupa, niti ina elementarna nepogoda, izim filoksere nije lanjske godine uništila naše vinograde, pa ipak čuju se gla­sovi, da u nekim predjelima naše pokrajine prieti glad. Kamo to može biti? Sasma Iako.

Što su krupa i ine elementarne nepogode poštedile, to je mudra politika, politika tradi­cionalna mletačkog lava tako udesila, da tako mora da bude. Naše konobe, naše bačve još sada pune su vina, kao da smo usred jamatve. Vino u bačvi, hrane nema, glad je na pragu.

Reći će nam neupućeni i vlastodržci, pak tko je tome kriv? Zašto vino ne prodate, pak gladi biti ne će.

Ovim našim pijavicama mogli bi upraviti samo jedan upit: a kome?

Dok smo mogli naša vina prodavati uz dosta visoke ciene, jer ga oko nas bilo nije, tad nam se nametnula nesretna klanzula, a danas ne možemo ga prodati, jer oko nas je sve puno.

Istra, koja je prije bila bez kapi vina, danas ga ima ne samo da nadomiri kućne po­trebe, nego i za izvoz. Ugarska, koja je filokserom bila uništena, do danas uredila je svoje vinograde, da ove godine računa na 6 milijuna hektolitara vina, a u roku od 10 go­dina na 16 milijuna. Hrvatska i Slavonija, kamo je našeg vina išla sila božja, danas je uredila svoje vinogradarstvo tako, da mal ne zadovo­ljava domaćoj potrebi, a izvaža se već sada i u Bosnu. Kako vidimo zastoj u vinskoj trgo­vini kod nas ne će biti za samu ovu godinu, nego za više njih, a možemo reći i za vazda.

Mi smo okruženi sa zemljama bogatim vinom, sa ljudima, koji su prošli sve ono, što nas tek čeka i koji su se utvrdili kao čelik u svojim osnovama. Sve ono što su u nevolji doživili, stavili su u praksu i danas računaju sa gotovim činjenicama. S ovog razloga oni malo po malo iztisnuti će sasma naša vina sa

Pravaškoj ideji. Na visini mutnog neba kresnula si, iskro sveta, i munjevno vinula se polutamom našeg svieta i ognjem naglo uždila si i naše zemlje, naša mora: pa bujnim ravnim šumnim brdim zarudjela je nova zora.

Sa zenita dan je puco hrvatskoga širom roda: na domak mu već je bila sreća sjajna i sloboda; al sliepci božji nenavikli sjaj gledat krasni bielog dana, slobode zlatne plode brati — i zla kob bila odobrana 1

Ne imali živa mira, dok ne zgasli vatru sjajnu i smračili mrakom stravnim domovinu svoju vajnu, pa onda ludo igrali su i kliktali su biesnim žarom i rajili se i blažih mraka i robstva tužnim darom.

Na garištu zakopali s tobom djecu neveselu, pa po miloj onda volji lutali su u ludjelu i sliepci zlobni mislili su, da ti ćeš zaviek, iskro sveta, ugasti s djecom zakopanom, pa zaviek slobod biti speta.

Bog drugčije dosudio; izdala ih luda nada: ti tinjala, iskro sveta, živjela ti djeca mlada i sjajno, kano fenić-ptići, svoj uzkrs rodom proslavili, pa tebe opet na obzoru sred polutame pozdravili.

Oj, vini se, iskro bajna, polutamom našeg svieta: naše zemlje, naša mora uždij tvoja vatra sveta, pa bujnim ravnim, šumnim brdim nek brzo nova zora grane, nek sreća sjajna i sloboda izlieči zaviek rodne rane.

P a j o Mlsura.

tržišta, a ako se bude upotrebljavalo, upotreb­ljavati će se kao materijal, od kojega će opet bit koristan onaj koji zna i koji može crpiti korist, dok će nama ostati tanji kraj.

Kad bi sve ovo i ovako išlo, a da nam ne treba sila novaca, puno više nego prije, mi bi rekli, pa hvala Bogu! ali nije tako. Filoksera nam ruši s reda vinograde, za njihovu obnovu mi trebamo mnogo novaca, a od kuda ih na­maknuti, kad nam je i ono vino što ga imamo, ili u podrumu, ili u bezcienje dato.

Mnogima će se činiti ova razmatranja ćudna, pretjerana, neistinita i t. d„ ali nije tako. Udjimo što no je reć malo u se, oba-zrimo se oko sebe, zavirimo u vinogradarsku statistiku, pak ćemo se uvjeriti, da nam se crna budućnost sprema, da crnija biti ne može.

Reći će nam se, e pak tko je tome kriv, to je proces koji sliedi, udes komu se izbjeći ne može.

Da, krivicu moramo iskreno priznati nosi vlada, a i mi sami. U doba kad je bilo naj­zgodnije, najpodesnije, kad smo i imali po koji plisnivi karantan, nismo se starali za našu budućnost, nismo promišljali na ono što može doći i što nas kao posljedica čeka.

lzprike ne vriede, one mogu tek ublažiti naše nehajstvo. Jesmo li mi ikada ozbiljno se zauzeli sa svoje strane, da podignemo i usa­vršimo naše vinogradarstvo i vinarstvo? Je­smo li ikada ozbiljno bavili se vinogradarskom i vinskom poukom?

Ne. Ali smo uviek vikali na vladu. Svu krivicu, kao što je i ima, svaljivali smo na nju, a da nikada nismo ni pomislili, da sa jednim otresajem ramena vladini ljudi zbacaju sa sebe svaku odgovornost.

U prošlosti mi smo se mnogi, a mo­žemo reći svi bavili odviše politikom, a da niesmo znali tu politiku udesiti naprama našim potrebama gospodarskim, u jednu rieč, niesmo znali voditi gospodarsku politiku.

Danas doduše kreću stvari dosta na bolje, a želiti je, da se ovim pravcem prosliedi, kako bi i ako kasno, nadoknadili ono, što smo pro­pustili sa svoje strane.

Stvari treba da u desimo tako, kako nam ne bi bila potreba, da svaku tražimo od vlade. Vidimo sami, da sve što nam vlada daje, da to ili nevalja, ili nam je na štetu. Eno nam primjera u poljodjelskom zavodu u Splitu. Je li ono poljodjelski zavod?

Ne. Ono je skup ljudi, koji su tu samo da nam kvari i iznarodjuje težačke sinove, da ga nauče nepotrebnim stvarima, a najmanje da ga upute na dobro. Oni u obće nemaju ni pojma o vinarstvu i vinogradarstvu naše po­krajine. Njima je do toga da ugode svojim gospodarima, a ovima opet, da se mogu po­hvaliti kako liepo vrše svoju teutonsku ulogu.

Ovo smo nuzgredice naveli, samo da upo­zorimo one, te narod zastupaju i koji su na položaju da brane i čuvaju narodne interese i da za narod rade, da bi bilo već skrajno vrieme, da se ozbiljno počne misliti o našoj gospodarskoj budućnosti bez obzira na vladu. Mi treba da unapred nastojimo sami se svojim silama pomoći, kako bi se mogli i samoj vladi nametnuti, a ne pred njom se ponizivati do prosjačenja.

Naša je vinska trgovina zakrkla, možemo reći težko, da se ikad podigne do prve svoje visine, a to je svemu uzrok, što se sami nismo postarali, da naša vina uredimo na način, koji se ne će bojati utakmice.

Doduše ovdje ondje bila je po koja zdrava pojava, ali i ta je vremenom ili izčezla ili krenula tako na zlo, da bi bolje bilo, da je nikada ni bilo nije.

Časovi su ozbiljni, a zabrinutost je velika. Pocrnimo dakle, jer je bolje ikad nego nikad.

U prvom redu zemlja ima tražiti, da se sasvim preuredi poljodjelski zavod u Splitu i povjeri u ruke Čovjeku, koji zna što zemlja treba. Svaki oveći posjednik, koji može da razpolaže sa par stotina kruna na godinu, neka svoga sina ne šalje u školu, e da kašnje po­teže gladnu namirnicu, radje neka ga dade na gospodarske nauke, kako bi od toga bilo ko­risti i otcu i sinu i narodu.

Zemlja neka otvori nekoliko nagrada i podpora za učenje vinogradarstva, konobarstva i trgovine, kako bi u roku od nekoliko godina mogli imati vlastitih sinova u ovim granama praktično upućenih.

Današnji je viek viek praktičnosti, a tko s njom ne računa, propada.

Naprama ovome u buduće vladajmo se. Svaki novčić, što ga troši naša pokrajina, naše 6bčine, za izobrazbu naših mladića, neka bude uložen samo za praktične gospodarske nauke, a u prvom redu za vinogradarstvo, maslinar­stvo i ribarstvo. Ovo su tri gospodarske grane, o kojima ovisi življenje našeg naroda. Zaludu

je, tko zna taj i ima, a znati ne možee onaj,

koji ne uči. ' ... Da mi danas imamo uobraženih domaćih

ljudi koji su svršili mjesto univerze više go­spodarske vinogradarske i trgovačke škole, kako bi drukčije i naše vino prolazilo i danas valjda ne bi kukali.

Kod nas je dobre volje, ali ova bez znanja ne pomaže.

Sva naša gospodarska družtva dati će onda samo željeni uspjeh, ako budu imala na čelu ne samo ljudih dobre volje, nego i ljudi znanja. Bez ovoga dogadjati će se ono, Sto se je dogodilo sa vinarskom udružbom, druž-tvom za izvoz dalmatinskih proizvoda itd. Da su odmah pri osnuću ovih družtava bili na čelu ljudi praktični, ljudi znanja, gdje bismo mi danas bili ?

Zato, želimo li da našoj trgovini vina pro krčimo put, postavimo nov temelj, temelj znanja i praktična rada. Bez ovoga mi ćemo uzdisati za prodajom, a gladovati pored punih bačava.

Viesti. Braći SokolaSima. P o z i v i j u s e s v a

b r a ć a S o k o l a š i , d a p r i s t u p e s u t r a u n e d j e l j u u 9 s a t i pr. p o d n e na p r i ­j a v u . Z d r a ' V o l ' U p r a v a „ S o k o l a " .

Klub stranke p r a v a u Šibeniku. Po na­logu uprave stranke prava imadu se ustrojiti mjestni klubovi u smislu ustava stranke, prihva­ćenog na skupštini u Splitu dne 14. pr. mj. Poslovnom odboru bilo je povjereno, da u tu svrhu sazove pravaše Šibenika i da njihovom voljom ustroji mjestni klub stranke prava. U tu svrhu pozvani su šibenski pravaši na sjednicu, koja će se držati radi ustrojenja mjestnog kluba stranke prava i to u dvorani „Sokola" dne 14. o. m.'u nedjelju u 10 sati jutrom.

Napadaj talijana. I u Mandalini njekidan talijanci sa jednog talijanskog parobroda navalili na one mirne seljane kamenjem bez ikakva pra­vog razloga. Za malo, da nije došlo do krupnih.

Ovakovom bezobrazluku talijanske čeljadi treba stati na kraj za vremena, jer može imat grdnih posljedica. P r i n c i p i i s o b s t a !

Antunovo ove godine živahno. U gradu sve užurbano, a u crkvu sv. Frane jučer i danas sviet hrli na stotine. Popodne je obhod, koji kao uviek uspjeva krasno, jer sudjeluje množtvo naroda.

Kinematograf otvoren je danas i sutra od 6 i pol do 9 i pol sati. Program je isti, kao i jučer. U ponedjeljak novi vrlo šaljivi program.

Domobranski pričuvnici, njih 180, dolaze dne 16. t. mj. u Šibenik na ljetne vježbe od 28 dana.

„Ubožkom Domu" udieliše da počaste uspomenu blagop. Milovana Dulibića: Ante Cosolo K 2 ; Ante Mandić K 1. Da počasti uspomenu blagop. File Rajević : Ante Cosolo K 2. — Uprava „U. D." najsrdačnije zahvaljuje!

Izvoz drvlja. Jučer je ddputovao za Algir i Bonu parobrod „Brento" krcat drvlja iz si dišta Steinbeiss. Na njemu su odputovala i tro­jica mornara, što su bila uapšena radi napadaja na Šupu, dok su dvojica ostala u zatvoru i to onaj, koji je Šupu ranio i onaj, što je pucao iz pištole.

„Učiteljski Glas" . Preksutra izlazi 6. broj ovog glasila „Saveza dalmat. učitelja" sa ovim sadržajem: U Zlatni Prag! — Naši uredovni paušali. — Individualizovanje nastave. — Kotar­ski školski nadzornik. — Grafologija. — Uzgojna pouka prama načelu praktičnosti. — Uz posebne nastavne osnove. — Upiti na izpitima osposob­l jena. — Predsjedništvo u mjes. škol. vijeću. — Vjesnik.

Z a r ibarstvo. Kako ljeto, tako kod nas sve to manje ribe, a to s razloga što dinamit kod nas caruje, a mi smo bez ikakova ribarskog nadzora. Svak čini što ga je volja, prava anar­hija. Ribarskog stražara nemamo. — Pitamo, kad će se pomorska vlada uvjeriti, da je dinamit uzrokom propasti ribarstva kod nas? Kad će uvažiti predlog mjestnog ribarskog povjerenstva, te imenovati preko ljeta dva privremena stražara? Zar čeka da prije belaj sve odnese i da sve pro­padne?

Imenovanje. Gosp. Stjepan Mar čić ime­novan je strukovnim učiteljem, a gospodin N. Jakš.ć pravim učiteljem obrtne Škole u Spli Čestitamo!

Iz Rogoznice opet nam se tuže na užas smrdež, koji se onom varošicom razprosti uslied toga što iz ondješnje tvornice srdelja ba­caju na hiljade ribjih glava u more pod samo /-alo Upućujemo Rogozničane, da se proti tome pntuže na političku vlast, jer po zakonskim pro­pisima, tvornica je dužna takav materijal bacati daleko u more van luke (in alto mare). Kad bi " t u bio na štetu ribarima, onda tvornica mora da izkopava naročite jame za pokopavanje takvog smrdljivog tvorničarskog odpadka

P o v r a t a k N. P . namjestnlka. U pone­djeljak posije podne povratio se je preko Rieke „GodOllOm" u Zadar namjestnik Nardelli Došao je inkognito, tako da nije bilo nikakova Službenog pričeka. Namjestnik j e odmah na­

topio 8VOJU S l l lŽbu.

Z a prodaju čahur ica . Čahurice već se ojavljuju na trgovištima, ali ciene ne odgo-raju krasnom proizvodu. Na talijanskim t r -vištima plaća se jedva 2 lire i p o najbolja t, dok su kod nas ciene još niže; prve su čahurice prodale p o 1 K i 60 para. Od­

ri za gojenje svilene bube u Dalmaciji imali pokupiti sav proizvod svoga kotara i čekati ciene poskoče; inače u ovom časovitom

iženju ciena razpršila bi se sna muka naših "aka gojitelja, koji su se nadali puno većoj biti. — Zadarski odbor za gojenje svilene

ube javlja, da će se ovogodišnje čahurice titl po 2 K i 50 para.

R a k i j a iz suhih s m o k a v a : Poznato je liko su naši zastupnici radili, da bude d o -

ušteno u Dalmaciji peći z a domaću porabu akiju o d suhih smokava. Sad iz Beča javljaju,

je ministarstvo izdalo naredbu, po kojoj va rakija bit će u Dalmaciji oproštena o d

meta pečenja.

Uvreda Hrvata pred carevinsklm viećem. nastavku specialne razprave o proračunu z a -

tupnik Dulibić tužio se, da se ekonomski raz-itak Dalmacije ne pospješuje tako, kako se je čekivalo. Zastupnici hrvatskog naroda time s e e mogu da zadovolje. Hrvatski narod jest, što

tiče narodnih političkih pitanja posve b e z -ravan. Ove godine, za jubileja slavi u Hrvatskoj rgije najimfamniji absolutizam i najodvratnija orupcija. Za svoju vjernost dobiva hrvatski

rod perfidiju za plaću. Kakovom su mržnjom tanoviti elementi zadojeni naprama hrvatskom

odu, vidi se po programu „Festzuga", koji drži odurne klevete protiv hrvatskih vojnika, dbor se je istina pokazao pripravnim d a odbije "uvene tvrdje, te je dao izraza svome žaljenju,

i to ne može izbrisati sa svieta činjenice, da anoviti elementi upotrebljuju i ovakove svečane

zgode, da s e n a nečuven način n a hrvatskom narodu osvete, što s e n e može dosta oštro od­

biti i žigosati.

Zadovoljš t ina Hrvatima. Odbor z a pri-redjivanje jubilarne povorke u Beču upravio je na Dra. Ivčevića otvoreno pismo, kojim žali, što su u programu za svečanost bile uvrštene rieči, koje stoje sasvim u opreci s historičnom istinom, a na štetu hrvatskog naroda. U isto vrieme odbor saobćuje, da su knjižice s ovim programom bile povučene i da se priredjuje drugo izdanje, u kojem su one rieči izostavljene.

P r o l o m oblaka i t u č a u Dalmaciji . Prošlih dana haralo j e nevrieme n a otocima Hvaru i Braču. Osobito su oštećene obćine Hvar, Supetar, Sutivan i Milna n a Braču. Pro­lom oblaka raznio j e zemlju iz vinograda ćak u more — a tuča j e uništila sve usjeve, v i -

grade i masline. Magjar i i Dalmaci ja . Beckov govor o

almaciji doći će na dnevni red i u peštan-saboru. Zastup. Hody ubilježio j e o tom

:tanju interpelaciju, a obrazložit će je danas, it će zanimivo, kako će n a Bečka navaliti an one većine, čija je vlada proglasila Dal-iciju inozemstvom, a banovinske zastupnike

cleizdajnicima, jer da se sastaju sa „Dalma-ncima".

Novo hidrauličko poduzeće. Inžinir De-ović zatražio j e kod sinjskog poglavarstva

ozvolu za izrabljivanje vodene snage Cetine od položaja „čikotina". Pad vode proizvadjat

električnu snagu, koja će se upotrebiti z a ravljenje umjetnog gnojiva i rzasvjetu.

ŠkvarI u Korčuli . Novine doznaju, d a vlada naumila poduprieti moderniziranje

Vara u Korčuli i da se j e ministarstvo trgo-int u tu svrhu obratilo ministarstvu financija la mu stavi na razpoloženje 200.0000 kruna.

Povišenje ciena na željeznicama. Ne­koliko trgovaca iz Šibenika i Splita upraviše na zast. Vukovića kao člana državnog željez­ničkog vieća molbu, d a bi na ovogodišnjem zasjedanju pomenutog vieća intervenirao proti naumljenom povišenju sviju prevoznih ciena n a prugama dalm. državne željeznice, što bi trgo­vini i narodnom gospodarstvu bilo o d velike Štete. Zastupnik Vuković govorio je o tomu u tarifalnom odboru željezničkog vieća, gdje su mu rekli, da ministarstvo namjerava povisiti vozne ciene na s v i m državnim željeznicama i

se sada t o pitanje proučava. Željezničko e|e, po prilici d o jedne godine dana, bit će bivješteno i zamoljeno, da izjavi svoje mnienje.

Reforma obranbenog zakona . Razprave reformi obranbenog zakona živahno se vode

medju austrijskom i ugarskom vladom. Sudeći po naglom predlaganju i riešavanju nekih važ­nih zakona sa strane ugarske vlade drži se,

da će u jeseni doći u ugarskom parlamentu do veoma važnih razprava. Do sada se je dr­žalo sigurnim, da će izborna reforma i reforma obranbenog zakona u jeseni zadati najviše posla peštanskom parlamentu. Ali sad se po-govara, da će vojničke povišice biti već u delegacijama prijavljene i da će novi obran-beni zakon doći kao prva tačka na dnevni red u jesenskom zasjedanju. Poznato je, da će Ma-djari privoliti na vojničke povišice, ako im se dadu neke narodne koncesije, koje se u no­vije doba nazivlju vojničkim reformama. Kon­cesije, koje sad traže Madjari, napram onima za ere Szellove izvanredno su reducirane. Do sada su obe vlade razpravljale o pitanju za­stava i zaključile reformu vojničkog kaznenog zakona, koji će sad odgovarati svim modernim i narodnim zahtjevima, Pitanje jezika u vojsci bit će riešeno na način, da će se uzeti u obzir narodne želje Madjara, ali u toliko, u koliko to ne bude prejudiciralo spremnosti i jedinstvu vojske.

Porez na rakiju. Vlada je prikazala za­stupničkoj kući zakonsku osnovu o povišenju poreza na rakiju. Dio toga poreza bit će namie-njen pokrajinama u svrhu uredjenja pokrajinskih financija. Računa se, da će Dalmacija od toga primiti 456.385 K.

Odbijeni prosvjed. Javljaju iz Osieka: Upravni odbor županije virovitičke uložio je na vladu prosvjed, što je veliki župan Rajacsich uredovao prije, nego je položio službenu pri­segu. Rauch je dakako i ovaj prosvjed odbio, jer je u njega „željezna ruka", koja se ne brine za zakon i njegovo riešenje.

Posveta „Relkovićeva" bar jaka . Sveča­nim načinom i uz sudjelovanje stranih družtava obavljena je na 7. tek. mj. u Vinkovcima po­sveta „Relkovićeva" barjaka. Iz Bosne sudjelo­vaše izaslanstva „Trebevića", brčanskog „Hr­vata" i Samca. Slavlje je uspjelo vrlo krasno.

Ratne naručbe. Austrijska ratna morna­rica naručila je u tršćanskom brodogradilištu „Stabilimento Tecnico" osam torpiljarka, koje moraju biti gotove tiekom dojduće godine. Ovom naručbom brodogradilište je dobilo dosta posla za podulje vremena.

Iredentističke demonstracije na Rieci. Na Rieci je došlo u prošlu subotu do ireden­tističkih demonstracija. U tamošnjem kazalištu „Fenice" prikazivao se je u Austriji zabranjen komad Girolama Rovette „11 romanticismo". Iza svakog čina povladjivaše prisutno obćinstvo kličući demonstrativno proti Austriji. Poslie ko­mada ponovile su se demonstracije na ulici. RieČko redarstvo, koje se u kazalištu držalo posve pasivno, nije ni na ulici interveniralo proti demonstrantima.

Talljanaški napadaji na slovenski S o ­kol. Primorski Slovenci priredili su u nedjelju u Gorici sokolski slet. Talijani su uzalud tra­žili kod ministarstva, da se zabrani. Kad su sokolaši došli u grad, priredili su Talijanaši velike demonstracije, te su bacali na sokolaše kamenje. Više je osoba ranjeno i nekoliko uapšeno. Jedan bataljun vojništva uzpostavio je napokon red.

Uredjenje činovničkih plaća u Bosni. Kralj je odlukom od 5. ov. mj. prihvatio ure­djenje plaća bosanskih zemaljskih činovnika po shemi austrijskoj. Ova reforma stupa na snagu od 1- srpnja ov. g,

Osudjeni radi veleizdaje. Javljaju iz Banjaluke u Bosni : Vojnički sud osudio je Jankovića Dragomira zbog zločina veleizdaje radi objelodanjena članka u „Otačbini" na 15 godina težke tamnice, a popa Prokopića na 10 godina, te Jungića na 8 godina. Ostali su riešeni. Vrhovni vojnički sud u Beču osudu je u cielosti potvrdio.

Uži skupštinski izbori u Srbiji. U Sr­biji su obavljeni uži izbori za srbsku narodnu skupštinu u sedam kotara, pri kojima je opo­zicija opet pobjedila, jer je dobila četiri man­data, dok su staroradikali osvojili tri mandata. Po tomu imade vlada sada sveukupno 85 mandata, mladoradikali 48, narodnjaci 19, na­prednjaci 7, a socijaldemokrati 1 mandat.

' M a t i c a Slovenska. Knjige „Matice Sloven­ske" za god. 1908. počele su se već štampati, te će bezdvojbeno izići početkom prosinca.

J a p a n s k a plemenitost. Na 11. ov. mj. u Port-Arturu odkriven je spomenik ruskim vojni­cima, koji su pali za vrieme obsjedanja. Spome­nik je podignut na račun japanske vlade. Cere­moniji su prisustvovali nekoji ruski častnici. Ja­panskim zastupateljima predsjedao je general Nogi.

Sastanak ruskoga c a r a i englezkog kra l ja u Revalu. Dne 9. ov. mj. u 2 sata poslie podne bio je na jahti „Polarna zviezda" doručak, kojemu carica nije mogla prisustvovati, jer je bila odviše| umorna. Poslie je kralj Eduard poduže razgovarao s ministrom-presjed-nikom Stolipinom. Ruski ministar izvanjskih

posala Izvolski i državni podtajnik englezkoga vanjskoga ureda Hardinge imali su na jahti „Almast" konferenciju, koja je potrajala 1 sat. U večer je bila serenada, na kojoj su se izva-djale ruske i englezke pjesme.

„Hrvatsko podporno družtvo" u Pragu primilo je nadalje sliedeće doprinose: Trgovačko-obrtna komora u Zagreou, prof. V. Spinčić, zastupnik na car. vieću, gospodja VVodvvrkova i g. Roko Bradanović, veletržac u Pragu darovaše po 100 K ; A. L. Antić i drug u Bakru 20 K ; Gg. F. Arnold, Gj. Bedeković, Alois Bolon, St. Kovačević, J . Horaček, D. Hirschl i Dr. Ante Dubilić po 10 K ; g.dja Ivana Gršković u Trstu te gg. Dr. Matys i Kunte, redaktori „Ćasa" po 5 K ; redaktor g. Dušek 2 K. — Odbor „Hrvat­skog podpornog družtva" izriče izkrenu zahvalu svim plemenitim darevateljima, što su družtvu pomogli znatnim doprinosima, da može svoju svrhu što lakše podignuti. Pošto je svrka družtva humanitarna, to molimo sve prijatelje omladine, da nas bilo kojim doprinosom potpomognu u našem djelovanju za siromašne djake.

Naše brzojavke. Beč, 12. U novom izdanju jubilarnog pro­

grama Graničari su prikazani junacima. Beč , 13. Zastupnik Dulibić u svome zad­

njem govoru na carevinskom vieću živo je za­govarao ustrojenje srednje škole u Šibeniku. Tresić je ustao proti četirigodišnjoj službi u mornarici. Traje još specijalna razprava o pro­računu. Zastupnik Mandić podnio je upit radi napadaja Talijana na Hrvate prigodom skupštine Družbe sv. Ćirila i Metoda u Puli.

Budimpešta, 13. Maldane svi hrvatski de­legati prisustvuju sjednicama sabora. Jučer i danas kod razprava o željezničkim investicijama izpunili su oni cielu debatu. Govorili su Šupilo, Gjalski, Lukinić, Budisavljević, Mažuranić, Lor-ković i Pinterović. Wekerle se boji obstrukcije hrvatskih delegata. - Košut je opet težko obolio.

Hrvatska tiskara (Dr. Krstelj i dr.) Vlastnik, izdavatelj i odgovorni urednik josip Drezga.

Priposlano.*) Otvoreno pismo

u r e d n i k u „ S l o b o d e " .

Uzprkos svim mojim oprovrgnučim napa­daja na me u Vašem listu, kao da bih ja bio napadao Srbe prigodom zaleta cetinjskih birača do zastupnika Ivaniševića u Jesenice, i da se je isti nehajno prema tomu držao, Vi, gosp. urednice, u Vašem listu „Sloboda" br. 22. po treći put izjavljujete, da su moji izpravci ne­istiniti i lažni, a da je istina što Vi tvrdite.

Što dakle izjavljujete i tvrdite napokon dokažite ili nosite posljedice nedokazane tvrdnje.

. O t o k (kod Sinja), 9. lipnja 1908.

F r a Mijo Kotaraš .

*) Uredništvo ne prima nikakve odgovornosti.

mAT'iAf V'tJ'VJVJV'tf VNjf Wf Vtf WT VSf W f VlfVLf^Af ̂ Af Vif?Af

THE EDISON KINEMATOGRAF u atrij umu „kazališta Mazzoleni"

¥ TT^ VRLO ŠALJIVI PROGRAM

z a p o n e d j e l j a k , u t o r a k i s r i e d u od 15. do 17. lipnja 1 9 0 8 .

Prvi dio: ..CVIET MLADOSTI" (vrlo smlešni prizor).

Drugi dio: „DOBRO LI JE VINO!" (šaljivo).

Treći dio: „BESJEDA NOGA" (šaljivo).

Četvrti dio: „KRPARI KAO KARAKTERISTE" (šaljivo).

Peti dio : „ŽENA KAO REKLAMA" (šaljivo).

U. mjesta (klupe) 3 0 para. Dječaci do 10 godina i voj­nička momčad I. mjesto 3 0 para. Dječaci do 10 godina i vojnička momčad II. mjesto 2 0 para.

• JCotel Pittara • Stbct t tK I k o d m J e s t n o f l

k '" n t t ' I

• \ - o b s k r b l j e n Je i z v r s t n o m kuh in jom • • u d o b n i m i zd rav im s o b a m a i sv im -. - o s t a l i m m o g u ć i m k o n f o r t l m a . - •

- ciene v r l o uMjeRene.

Preporučuje se Jlfatlica ttd. Podig.

< 2 t e -

Kože raznovrstne, kože za podplate, gotove gornje djelove crevalja, i ostale predmete zasje-cajuće u postolarsku radnju s velkim izborom obuće za gospodje, gospodu i djecu, i s postoli-ma za kupelji kao što i masti svih boja za svje­tlanje postola uz vrlo umjerene ciene, koje se ne boje utakmice, mogu se naći u novom dućanu

C. Chiabov-a P l o k a t a n a vrh glavne ulice kod kazališ ta Mazzoleni .

KWKKKKWKKSKKKKMKKK

P RAVA GUMA

za navrčanje amerikanskih loza dobiva se u drogariji

V i n k a V u č i ć a

Jamči se za na jbol ju

vrst r o b e .

Prodaja pravog sumpora Extra i Engleske modre

galice.

IVAN R U D E Šibenik — Glavna ulica

preporuča P. n. obćinstvu svoj veliki izbor ilustrovanih raz­glednica i svoju bogato ob-skrbljenu papirnicu sa svim pi-

sarničkim predmetima. Prodavaju se školske knjige i

raznovrstni koledari. Veliko skladište igračaka, galan-terijske sitničarije, predmeta iz terakote. Najljepši izbor parfu-merija itd. itd. Ciene umjerene. Naručbe se opremaju svom po-

spješnošću.

Čast mi je objaviti P. N. Obćinstvu, da mi je povjereno za Šibenik i okolicu glavno zastupstvo

os j egurava jućeg zavoda '

„Victoria" u Berlinu utemeljena god. 1 8 5 3 .

Osjeguravajuće grane jesu sliedeće: 1.) Pučko osjeguravanje: a) za zdrave

osobe do 14 g. bez liečničke pregledbe. b) za zdrave osobe od 15-te godine unapried takodjer bez liečničke pregledbe.

2.) Osjeguravanje u slučaju smrti i pre-življenja. (Mješovito osjeguranje/

3.) Osjeguranje glavnica i prištednje. Na zaht jev daju s e potanje obavjest i i o

drugim nuzgrednim g r a n a m a o s j e g u r a c l j e .

UVJETI NAJPOVOLJNIJI.

Sa štovanjem

JURAJ GRIMANI - Šibenik.

i 5 NUISOL i i pripravljen od

- BEROMANNA I DR. U TEČENU -

jes t i o s t a j e kao i do s a d a

najbolje naravno sredstvo

z a b t | a , l b a , l i e Hosc i brade. Ciena K 3 .

Dobivaju se sve tri b o j e

u Drogariji Vinka Vnčića •• Sileni

PODRUŽNICA H R V A T S K E V J E R E S I J S K E B A N K E - Š I BEN IK , 1

B A N K O V N I O D J E L

prima uložke na knjižice u konto korentu u ček prometu; eskomp-tuje mjenice, financira trgovačke poslove, obavlja inkaso, pohra­njuje i upravlja vriednine. Devize se preuzimlju najkulantnije. Izplate na svim mjestima tu i inozemstva obavljaju se brzo i uz povoljne

uvjete.

Ö

Dionička glavnica K. 1.000.000

Pričuvna zaklada 1 0 0 . 0 0 0

Centralka Dubrovnik

- - Podružnica u Splitu i Zadru.

Priskrbljuje zajmove uz amorti­

zaciju kotarima, općinama, i jav­

nim korporacijama.

Cl o

MJENJAČNICA

kupuje i prodaje državne papire, razteretnice, založnice, srećke, va­lute, kupone. Prodaja srećaka na obročno odplačivanje. Osjeguranje proti gubitku kod ždriebanja. Re­vizija srećaka i vriednostnih pa­pira bezplatno. Unovčenje kupona

bez odbitka.

•0 ZALAGAON ICA

daje- zajmov

zlatne i areb

na ručne zaloge,

ne predmete, drago

uz najkulantnije

uvjete.

Q 0

Hrvatska Tiskara Š I B E N I K .

9) Izradjuje svakovrstne radnje, k a o : Knjige i brošure,

sve vrsti tiskanica za obćinske, župne i druge urede, seoske blagajne, odvjetnike, t rgovce itd. te moderne posjetnice, zaručne i vjenčane objave,

pozive na zabavu, plesne redove itd. Drži u zalihi sve vrsti obćinskih, župnih i drugih

raznih tiskanica.

Solidna izradba. = Umjerene ciene. N a r u č b e o t > & v l j » j t * s e

b r a c o 1 t o č n o j 3 0 z a h t j e v u .

visino mm valjni mlin u KRANJU

V prolivadja najbol.e vrsti pieniÖ- T9

nog brašna I brašna za krmad 1 uz najniže ciene. t—±-

Najveća produktivnost - - - -Brza posluiba.

I z m n i - lastnnateljt za Dalmaciju i Bosnn-Hrooviiifl, Iznze? Sarajevo i Boku Kotorsko: Babić & Klein

Zadar. Zastupatel] za Bokn Kotorsku: Ra-

doslav G. Žutkić, Kotor. ZastDpatelj za okmžje Puli: Lacko

Križ, Pulj. Zastnpatelj za okružje T r s t : Aleks. Rupnich i dr., Trst, via SAMO

nonTO broj. 11. 52-4

S t e c k e n p f e r d

— B a y - R u m

najbolje sredstvo = = za pranje glave.

NE Č ITATI samo već kušati se mora

davno prokušani medicinski

S T E C K E N P F E R D - - -

S A P U N od

ljiljanova mlieka

od BERGMANNA i Droga, Draždjani i Tetscheo n a / L . od prije poznat pod imenom

BERGMANNOVA SAPUNA . od ljiljanova mlieka

da se lice oslobodi od sunšanih pjegica, da zadobije bieli tein i nježnu boju. _ Pretplatno komad po 8 0 j)ara

a d r o g a r i j i V I N K A V U Č I Ć A ŠIBENIK.

$ Banca (omtnerciale Triestina $ prima:

Uložke u krunam uz uložnićke Listove sa odkazom od 5 dana uz 2 S/<0 „

a 15 ., I 3"/0

i . i 30 * a 4>m\ Uložke u zlatnim Napoieonima ili u engl. funtim.

(šterlinam) uz uložničke Listove: sa odkazom od 15 dana uz 2%,

30 „ „ 2L/B

3 mjes. „ 3% NB. Za uložne listove sada u toku, nov

K a m a t n i k ulazi u kriepost 15.og Novembra i lO.og Decembra o. g.; izdaje blagajničke doznačnice na donosioca sa škadencom od 1 mjeseca uz kamatnjak od I l / 2 % .

Banko-Žiro i Tekući račun. Valuta od dana uloženja, uz kamatnjak koji će se ustanoviti; obavlja inkasso mjestnih računa, mjenica glase-ćih na Trst, Beč, Budimpeštu, Prag i druge glav­ne gradove Monarhije, te plaća domicile svojih korentista bez ikakvog troška.

Izdaje uložne knjižice na štednju uz dobit od 3 7 , %

Otvara tekuće račune u raznim vriednotama. Inkassi: Obavlja utjerivanje mjenica na sva mje­s ta Inostranstva, odrezaka i izžriebanih vriednost­nih papira uz umjerene uvjete.

Izdaje svojim korentistima doznačnice na .Beč, Aussig, Bielitz, Brno, Budimpeštu, Carlsbad, Cervignano, Cormons, Cernovicu, Eger, Rieku, Friedek, Gablonz, Goricu, Graz, Innsbruck, Kla­genfurt, Lavov, Linz, Olomuc, Pilsen, Polu, Prag, Prossnitz, Dubrovnik, Solnograd (Salzgburg), palit. Peplitz, Troppau, Warnsdorf, Bučko-Novo-mjesto i druge gradove Monarhije bez ikakvog troška, a na Inozemstvo po najboljem dnevnom tečaju.

Izdaje Kreditne listove na sva mjesta Monar­hije i Inozemstva.

Bavi se kupnjom uz tovarne dokumente u Novi Jork, London, Pariz, Hamburg, itd. itd. uz umjereni kamatnjak.

Daje predujme na vriednostne papire, robu, warrants i tovarne dokumente uz uvjete, koje će se ustanoviti.

Daje jamčevinu za carine skladišta Kontira-ijja (Contirungs-Lager).

Preuzimlje u poliranu i upravljanje: U sobi sigurnosti, koja pruža najveću garan­

ciju proti kojoj mu drago pogibelji provale i va­tre i kojoj je posvećen osobiti nadzor sa strane bankovnih organa, primaju se u pohranu vriedno-stni papiri, zlato, srebro i dragocienosti, uz povolj­ne uvjete, te se na zahtjev preuzima i upravlja­nje istih.

Osjeguraje vriednote proti gubitcim žriebanja

Banca Comcrcialc Triestina.

CROATIA O S I G U R A V A J U Ć A Z A D R U G A U Z A G R E B U .

UTEMELJENA GODINE 1884.

CENTRALA: Zagreb, Zrinjsti trg, Berislavićeva ulica br. 2. - - - -PODRUŽNICE I GLAVNA Z A S T U P S T V A : Osiet, Sarajevo, Snijet i Trst,

Ova zadruga stoji pod okriljem i nadzorom obćine slobodnog wv« touiuga oiuji puu umujem I UđUlulUIU UUUI1C SlOUOUnOg 1 Kl. glavnoga grada Zagreba, te prima uz povoljne uvjete sliedeće vrsti osiguranja:

I. Na ljudski ž ivot : 1. a) osiguranja glavnica za slučaj doživljaja i smrti;

h » osiguranje miraza; c) osiguranja životnih renta. 2. Osiguranja mirovina, nemoćnina, udovnina Todgojnina sa i bez

liečničke pregledbe. 3. P u č k a o s i g u r a n j a na male glavnice bez liečničke pregledbe U. Protiv štete od p o ž a r a : 1. O s i g u r a n j a z a d r u g a (kuća, gospodarskih zgrada, tvornica). 2. O s i g u r a n j a p o k r e t n i n a (pokućstva, dučanske robe, gospo­

darskih strojeva, blaga i t. d.). 3. O s i g u r a n j a p o l j s k i h p l o d i n a (žita, siena i t. d.). III. Osiguranja staklenih ploča protiv razlupanja .

Zadružna imovina u svim odjelima iznosi: . . . . K 141081628 Od toga jamčevne zaklade: K 1000 000 00 Godišnji prihod premije s pristojbama preko: ! K 820 000 00 Izplaćene odštete: « 2,619!582!36

Za Dalmaciju pobliže obaviesti daje: GlaVtto poVjeretiictVo i jfadzoniifltfo „(roatiar u jpijetu. = Poslovni« u Jpljdn, ulica po Sud br. 356. - -

• a r PUTNICI PRIMAJU SE UZ POVOLJNE U V J E T E . 1 «

dì

JADRANSKA BANKA U TRSTU Bankovne prostorije u ulici Cassa di risparmio, Br. 5.

Vlastita zgrada.

Obavlja sve bankovne i mjenične poslove: eskomptuje mjenice, daje predujmove na vried­nostne papire, kao i na robu ležeću u javnim skladištima.

Kupuje i prodaje vriednostne papire, svake vrsti, devize, inozemni zlatni i srebrni novac, te banknote i unovčuje kupovne i izždriebane pa­pire uz najpovoljnije uvjete.

lzd je doznake na sva glavnija tržišta monarhije i inozemstva, te otvara vjeresije uz izprave (dokumnte) ukrcavanja.

Prima novac na štedioničke knjižice u te­kući i giro račun.

Obavlja sve burzovne naloge najbrže i najsavjestnije uz vrlo umjerene uvjete.

Posreduje i konvertira hipoteke kod prvih hipotekarnih zavoda uz najniže uvjete

Prodajemo prve vrst i

e n g l e s k e m o d r e G A L I C E garantirane

po 27 novčića k i l o g ram I Razne vrsti sumpora u različite vreće

i veličine uz najpovoljnije ciene.

preporučuju se

G r u b i š i ć - R e s s e l i B a k a à u n