God. VII. V

Šibenik, u sriedu 8. ožujka 1911. Br. 524

HRVATSKA RIEČ i

t

i

n

r e d p l a t n a c l e n a : n a g o d i n u K 12. - Z a p 6 g o d i n e K 6. - Z a Šibenik a g o d i n u d o n a š a n j e m u k u ć u K 12. - Z a Inozemstvo n a g o d i n u K 12 u v i i e p o š t a r s k i t r o š a k . - P o j e d i n i b r o j 10 p a r a . - P l a t i v o i u t u ž i v o u

Š i b e n i k u . -» I z l a z i sriećLom i s i ibotom

Uredništvo, uprava i Tiskara l ista nalazi s e u ulici Baz i l ike sv . J a k o v a . — Oglas i t iskaju s e p o 16 p a r a pet i t r e d a k ili p o p o g o d b i , t e s e p r ima ju s a m o oni , koji s e u n a p r i e d p l a t e . — P r i o b ć e n a p i s m a i z ahva l e t iskaju s e p o 20 p a r a p o pet i t r edku . — Nef rank i rana p i s m a ne pr imaju s e . — R u k o p i s i ne v raća ju

Kanonik Ivan Vidović. I ovaj je veliki s tarac preminuo. Sav Ši­

benik, p remda je bio spreman na tužan doga -djaj, ganuto se pot resao , čim puče glas, da

elikog značajnika nema više medju živim. Smrću njegovom utrnuo je onaj, koji je za naš grad značio početak nove ere, novog j e ­dnog života, koji je krenuo stazom preporoda i očišćenja. Bio je neprežaljeni pokojnik uzo­rom za života svih vrlina : krotak za sebe i u sebi, neustrašiv i nepomičan, kad se radilo o pravdi i o domovini ; značajan do skrajnosti nije se d a o slomiti u svojim načelima niti od najkrvavije pr ie tn je ; progonstva i ukore s ta-rešina pr imao je svećeničkom podnoslj ivošću, svejedno ne skrećući sa udarenog puta ; srce u njega mehko i zlaćano, prosipalo je blago svoje dobro te , blagosti , saučešća, a milosrdje njegovo odrazivalo se u izdašnim podpo rama , koje je sirotama i potrebnima dielio. Kao p o -sebnik i kao svećenik odlikovao se je uzornim, neokaljanim životom i do skrupoloznosti zdu­šnim vršenjem dužnosti svog zvanja. Strog prama sebi, znao je za druge naći u dobroti svojoj blagu izpriku. U javnosti je pako bio poznat kau kopi ja Katona. D u b o k o uvjereni kršćanin i Hrvat, pokazivao je to svakom zgo ­dom i za ta dva ideala sticao nepres tano za­sluga. Os tao je dosljedan samom sebi do zadnjega časa, a zato ga štovali i častili ćak najzagriženiji njegovi protivnici politički. Ne­ustrašiv je postajao, kada se o načelu radilo.

Vidović je otac pravaštva u Šibeniku. Bio jc prvi pravaš, a u pravaštvu prvak. U radu je bio neumoran i zamjeran te je svoja pravaška uvjerenja sijao medju narod odušev ­ljenom rieči i privlačivim primjerom.

Nemila smrt ugrabila ga je Šibeniku i Hrvatskoj. Uspomena , koju je u drugom svom zavičaju ostavio, najbolji mu je spomenik . . U narodu će se njegovo ime još dugo spomi ­njati kao ono dobrotvora , značajnika, poš t e ­njaka, uzornog apostola i odanog sina Hrvatske.

Ona će mu b i t i : V j e č n a S l a v a !

Kanonik Ivan Vidović rodio se u S ta rom-gradu na otoku Hvaru, 5 siečnja 1839. Pučku Školu svršio je u rodnom gradu. Svoje nauke je nastavio u gimnaziji spljetskoj, te je g imna-zijalni tečaj dovršio u Sinju, na hrvatskoj gimnaziji. T u je s naukom usisao i ljubav za hrvatsku stvar, koju je cielim svojim životom dokazao . Osjećajući naklonost i zvanje za sve ­ćenički stališ dovršio je u zadarskom b o g o ­slovnom sjemeništu bogoslovne nauke, te bi za svećenika redjen 14 prosinc? 1862. %

Još kao bogoslovac bio je u kolu onih, koji su osnovali valjda prvu djačku hrvatsku Čitaonicu, kojoj je jedne godine predsjedni­kom bio.

Ponajprije bi župskim pomoćnikom u Milni na Braču. Za nekoliko vremena bio je učiteljem pučke učione u Supetru na Braču. Tu je on prvi uveo hrvatski jezik premda je imao silnih protivština sa strane ondašnje au-tonomaške obćine i školskih vlasti te i t a d a š ­njeg pokr. nadzornika dr. Klaića.

Odatlen je god. 1869 otišao za župnika u Vodice, gdje je ostao 13 godina. I tu je našao svudje u župskim knjigama zgoljnu tali-janštinu, koju on poče čistiti i konačno uvede p o d p u n o hrvatsko uredovanje. Njegova je za­sluga, ako su Hrvati godine 1870 ušli u obćinu Vodice-Tiesno, i ako je za izbora u Zadarski sabor p rodro za prvi put hrvatski predloženik A. Šupuk. God. 1879. prešao je u Šibenik za kanonika stolne crkve. Od ove godine je kanonik Vidović pos tao odrešiti pra­vaš. Do onda je pristajao nekako uz Pavl ino-vića, i to, po njegovom vlastitom priznanju, jer nauka Ante Starčevića u onom zemanu bila u Dalmaciji još slabo poznato, a onda i zato, što je i Pavlinović tražio cjelokupnost i samoupravu Hrvatske, kao i zato što Pavl ino­vić bijaše svećenik. One dvie pravaške točke u Pavlinovićevom programu bijahu dakle u prvine one, koje su Vidovića zagrijale. Još prije no je upoznao pravaštvo, u duši je on pravašem bio. No Prodanova „Katolička Dalmacija" p o ­čela ga je rano privlačiti i zanositi. Već god . 1871 javlja se kao suradnik u „Katoličkoj ^ Dalmaciji". Umni članci Prodanovi , njegovo poštenje, iskreno kršćanstvo i bistro razložen pravaški program zadivljavao je pos tepeno sve to više Vidovića. Od god. 1879. odlučno iz-s tupa kao pravaš i pravaštvu ostade do svoje smrti ne samo vjeran i odan pristaša, nego i hrabar borac, koji je u prve redove sr tao. Već onda je on zagovarao, da pravaška stranka mimo ostale iztakne kršćanska načela.

Kako Vidović pos tade pravašem, onog časa počeo je za tu stranku i raditi. Prvi je, koji je blagoslovljeno sjeme Starčevićeve nauke u našem gradu posijao. Radi toga — u ono doba , kada je položaj u Dalmaciji bio tako zamršen, da se pravaštvo sa svih strana shva­ćalo kao neku revolucionarnu nauku — Vidović je morao mnoge gorke da izkusi Šibenik ne će nikada zaboraviti divske borbe, koju je Vidović izdržao proti onda svemogućem Šu-puku, koji je zajedno sa drugim faktorima htio smlaviti prvog pravaša. Ubojito pero Vrdovi-ćevo u polemikama razbješnjivalo je protivnike do te mjere, da su se kovale čitave urote proti njegovom životu. Zeman je onda bio,

kada je pogibeljno bilo priznati se pravašem u Šibeniku. No Vidović skupiv okolo sebe nekoliko vidjenijih težaka i gradjana, bodr io ih je rieči i djelom, držeći u svom stanu sastanke i dogovore . Dne 5. prosinca 1892. osnova Vi­dović pravašku Čitaonicu. T a d a su nasrtaji na pravaše bili najžešći i dr. Zlatarović bi izdajno 22. s tudenog 1892. kamenovan. Napadaji p ro ­tivnički na Vidovića izpoljivali se u raznim klevetama, koje su proti njemu sipali, no iza svake takove Vidovićev bi značaj još više svjetao i čist odskočio. Nakon smrti biskupa Fosco bi Vidović jednoglasno izabian kapitularnim vika­rom. 1 za svog vikarijata kroz petnaest mjeseci sva je pisma na sve osobe, bez iznimke, u pokrajini i na sve urede vodio hrvatskim je­zikom. To je bio za cielo prvi slučaj u Dal maciji. Djelatnost Vidovićeva na političkom polju, tako je jaka i razgranjena, da je ona uzko skopčana sa povješću i razvitkom stranke prava u Dalmaciji, kojoj je on bio jedan iz-medju prvih i najoduševljenijih pobornika.

No on se je osobito bavio i liepom knji­gom. Još kao gimnazijalni učenik bavio se je folklorom te ga je najviše zanimala narodna pjesma. Čak je i objelodanio sakupljene nar. pjesme u koledarima „Matice Dalmatinske". Bavio se je i pjesmom te medju inim nailazimo jednu u br. 59. „Kat. Dalmacije" od g. 1879. pod naslovom „Moja Hrvatska Domovina" . P reveo je i „Grobove" Jakoba Herveva. Ova razmišljanja nad grobovima, po sudu mnogih, nadilaze „1 Sepolcri" Uga Foscola. Hrvatsko njihovo ruho, koje je opremio Vidović, svakoga zadivljuje. Samo pjesnik moga je onako pjesme prevesti. Ovaj prevod fiskao je u Za'dru nakladom „Kat. hrv. t iskare" god. 1904. Dalje je s talijanskog preveo „Duhovni Dnevnik", izabrane izreke i djela Svetaca itd., Senj 1901. Osim u „Katoličkoj Dalmaciji", kojoj je bio jedan od najmarnijih suradnika, dosta je toga napisao u sarajevskoj „Vrhbosni". Kako dozna-jemo, u njegovoj ostavštini ima još štošta ne-objelodanjena, a što j e . poteklo iz njegovog zlatnog pera.

T o je u kratko život pokojnog kanonika Vidovića. U našem gradu bio je pojava zna­čaja i dosljednosti. Stranka prava mu duguje zahvalnost, što je on od Šibenika, negda kule narodnjačke, stvorio tvrdnju nepredobitnu pra­vog i sviestnog pravaštva. Jer pokojni Vidović je svoje oči bacio na narod, na težaka. On je znao, uvjeri li učvrsti li koreniku našu u pravaškim idealima i načelima, da će to biti zgrada trajna, koja će prkositi i vremenu i mienama. I to je postigao. Zalazeći medju te­žake, puteči ih u javne odnošaje i prilike d o ­movinske, tumačeći im pravaštvo, on je od njih učinio sviestne privrženike pravaštva, koji

se prama vjetru ne okreću. Zasluga je Vido­vića, ako šibenski težak uživa u Dalmaciji glas najnaobraženijeg, najotvorenijeg i najodu-ševljenijeg za narodnu stvar.

* * U ponedeljak u jutro bio je pokojniku

krasan, veličanstven sprovod baš radi čednosti , koju je pokojnik sam htio. U oporuci svojoj tražio je, da mu ne bude vjenaca niti inih zna­kova. Ali zato je Šibenik u velikom broju pohrlio, da izkaže zadnju poštu čovjeku, koji tolike za­sluge za Šibenik za sobom ostavlja. Sprovod je krenuo od kuće žalosti ulicom sv. Ivana, glavnom ulicom do stolne crkve, *gd\e su odslužene mise i ostali crkveni obredi. Pratnja je bila veličan­stvena. Više stotina osoba nizalo se za liesom. Svi su stališi bili zastupani, a osobito crven-kapa, koja ga je toli zavoljela bila. Na sprovodu bijahu sve mjestne oblasti i uredi zastupane i brojna družtva : „Pravaška Čitaonica", „Hrvatski Sokol" u Šibeniku, „Dobrovoljno vatrogasno d ruš tvo" u Šibeniku, „Radnička Zadruga" u Šibeniku, „Klub stranke prava" u Šibeniku, „Poljodjelska Blagajna" u Šibeniku, „Gospodarska Zadruga" u Šibeniku, „Učiteljsko druš tvo" u Šibeniku, „Hrvatska Rieč", sve škole u gradu, „Hrvatski Sokol" iz Vodica, „Čitaonica" iz Vodica, „Bla­gajna" iz vodica, sve bratovštine sa župnikom iz Vodica, zast. Prodan , „Klub stranke prava" iz Zadra, Obćina Starigradska, „Hrv. Čitaonica" iz Starograda, svi mjestni samostani, te mirsko i redovno svećenstvo. Stigle su i mnoge brzo­javke.

Nakon obreda u crkvi brojna pratnja od-pratila je ostanke milog pokojnika do groblja.

Tu je kanonik T a m b a ć a u ime svećenstva i prijatelja pokojnikovih progovorio nekoliko ga­nutljivih rieči. Spomenuo je sve vrline, koje su pokojnika resile i iztakao čeiičan značaj, kojim se on odlikovao, radi čega ga i protivnici p o ­štivali. Skromnost njegovu kao i umjeren život orisao istinskim potezima. Posebice se dotakao obće poznate činjenice, kako je njegov dom prije osnutka „Javne Dobrotvornos t i " i „Ubožkog Doma", bio utočištem za sirote i potrebne, ko ­jima je on obilato dielio. Pokojnik nije težio za slavom za to mu kliče: Pokoj ti vječni, dični don Ivane!

Na to je uzeo rieč nar. zast. dr. D u l i b i ć , koji je govorio u ime „Kluba stranke prava" i grada Šibenika. Ganuto i osjećano dotakao se je pokojnikove djelatnosti u javnom životu. Opisao je njegove borbe, njegovu ustrajnost i velike zasluge po grad Šibenik, koji ga je bio za nje­govog tridesetgodišnjeg boravka prigrlio kao rodjenog sina. U ime grada Šibenika, koji je dostojno cienio pokojnikove vrline i to dokazao brojnim sudjelovanjem pri sprovodu, kliče mu zadnji „S Bogom!"

O-- Segairtini u svo j im p r o b r a n i m s p l s l m I p i s m i m a .

Lav Tolstoj pričinja se kao da ne razumi što je ljepota i koje je njezino pravo značenje, a dosta bi mu bilo gledati cvijet, i on bi mu kazao bolje od svake oznake što je ljepota. Pričinja se opet da ne razumi gdje počima art ist ično; a ono poćimlje gdje svršava grubo , pričinjeno i pros tačko. Kad prodjete pokraj koje kućice seljakove i vidite pune prozore cvijeća ljubavlju gojena, budite sigurni, da je u toj koćici doba r red i čistoća, a čeljad koja stanuje ne će biti zla. Tu počima artistično sa svojim blagodatim.

Mis l i .

Iz dnevnika. Jutro. Danas je dakle prvi dan od godine.

Mislim, da će ova godina donijeti veliku p r o ­mjenu u mom umjetničkom životu; nadam se biti će na d o b r o . Otvorim prozor , a sunce udje i obaspe- me svojom toplom i zlatnom svjetlošću, te me svega ogrli. Pritvorim oči opojen poljupcem života, i oćutim da je ipak -život lijep, u srce mi dodje moja mladost i nada dvadeset ih godina. Nebo je modro i p re ­visoko, dolina leži u suncu, polja požete zobi svjetlucaju na suncu kao zlatne s l amke ; u zraku

je nešto svečanoga. Promisli da smo nad morem 1200 metara.

Slast života stoji u ljubavi; temelj svakog dobrog djela jest u ljubavi.

Jutro. Vraćam se sa šetnje. U srcu ćutim dični mir a u mozku neki šum, uzročan radi vjetra. Naokolo sve je tužno, nebo je sivo, gadno i nisko, od podneva puše vjetar i uz­diše kao živina na daleko pri umoru ; snijeg se raširio teško i bolno kao ponjava, koja pokriva smrt, gavrani se kupe oko kuća. Sve je bla to , snijeg se topi. Ovaj mi dan dozivlje mnogo drugih, koje sam prošao u svome dje-t ins tvu; čini mi se da sam onaj isti i ćutim istu potištenost.

Najviše što ljubim to je sunce, iza sunca proljeće, po tom izvore, koji bistri proističu iz klisura u Alpama, pa odlaze i teku kroz žile zemlje, kao što krv teče u našim žilama.

Sunce je duša, koja daje život zemlji, a proljeće je njegov plodan porod . Te tri stvari ljubim nada sve druge, jer nose veselje i užitak nama, zemlji i svim živim bićima.

0 vile! što je to Smrt ili ž ivot? Ljubim vas i hoću blijed venut i ; ljubim

i hoću trpjeti; ljubim i t a jedan poljubac da ­

rivam svoj u m ; ljubim i hoću oćutjeti da na mom opalom licu teče njezino vrelo neiscrpivo. . .

* * Ja mislim da Isus Krst bje i jeste najveći

dobitnik; bio je i jeste jer je zdrav, lijep i snažan, ponizan sa poniznim, žestok sa mo­gućim, a njegovo srce puno uvjerenja o svojoj moćnijoj veličini. Sve je on dao ljudima da na vijeke očuva veličinu svoga duha.

* * * Kad je Bog u nami, raj je s nami. — O p r o ­

stite i nebojte se , Bog će s vama biti. Iz p i s m a n a s v o j e p r i j a t e l j e i ud iv l t e l j e .

Spisateljici Neeri. (Moja duša) . Na tijelu, gdje mi je sudbina

postavila dušu mnogo mi je bilo boriti se. Bi ono zapušteno, sirotno su 6 g o d i n a ; onako samotno, bez ljubavi od sviju zapušteno kao Ijutito pašče. Ja u takovom stanju nijesam mogao, a da ne podivl jam; ostadoh uvijek ne­miran prkosan svim opstojećim zakonim. Što se je društvo više bacalo blatom na moje kukavno tijelo, to sam se ja više jačao u čustvu samilosti za sve nas bijedne. Nigda ne prolih suze za svoje boli, niti za boli svog tijela. Nigda ne bih lijen niti u pameti niti u srcu,

a iz njih sam baš razumio život i općenitu ljubav. Uvijek sam ljut io svoje bijedne druga­rice, starce i djecu, jer mi se činilo da me njihova ljubav nešto očišćava.

Ne potražih nigdje druge sreće do jedine prave, a to je svjest.

* Evo kako amo počima proljeće. Ali prije

nego se uzvine ševa i zaćurliče zrakom svoj ushićen poj, poći će još dugi mjesec. Onda je, Gospodjo, ova divlja Priroda l i jepa; lijepa u svojoj mladosti mirisava Ijubicam i rumenim ružama i jakim mirodijam smolastih gajeva. T o je ono doba kad se izvine moja duša, s a ­motna, da traži ljepotu, dok oko stoji zapa­njeno u motrenju plavetnog neba, onda se spušta na bjelasave snijegom planinske vrhove, gleda bjelinu i ćuti plavetno, zatim se pade na sive pećine dok neotpočine u zelenilu koje ga kruži.

Vi me pitate: „Jesteli na vašim tihim pla ninama osjetili da je prošao prvi m a j a ? zar nijedan cvijet, nikakvo stablo nije se oko vas p robud i lo?" Da, o gospojo, onoga dana za-cviliše stabla tugaljivo zvižduci, a tako i cvjetići, malene margarite stale su zatvorenih bijelih t re­pavica, sve drkćući na malenom i tankom vlatu.

Od uzbudjenja drhtavi glas govornikov izmdmio je u mnogom oku suzu.

Zadnji je govorio nsr. zast. dr. D r i n k o v l ć . Krasni njegov govor, koji se svih slušalać du­boko dojmio, donašamo u cjelini:

Tužni Zbore 1

Težak je raztanak medju ljubljenim, koji se štuju, a ovaj današnji je i tužan i gorak, jer se odalečio od nas najbolji.

Medju nami je bio i radio, a sada, od Višnjega pozvan, ostavio nas, da u svoj veličini upoznamo, što smo u njemu imali, koga smo u ovoj d o i n i borbe, znoja i suza izgubili.

Bio je kao litica, o koju se razbijaju biesni valovi strasti, zaštićujuć tako dobro i krepost ; i kao stoljetni hrast, koji olujam prkosi i pod svoju krošnju štiti mladice od n e p o g o d e ; a sam se ni u najvećim buram nije prigibao.

U svoj m zvanju, u svojem životu i kao javni radenik i kao čovjek strog sam sobom, bio je svima nami bez razlike blag i ljubio otčinskom ljubavi.

Nikad se ponizivao nije ni pred nikim, a spuštao se do najzadnjega, da ga poduči , osokoli, pridigne i do sebe uzvisi.

U uztrajnosti rada i priegora, urednošću, značajem, znanjem, krepošću prvi, pokazivao nam je put i sokolio nas u težkom hodu p o -dučavajuć nas izkustvom svojim i znanjem velikim.

Plemenit duhom, naukom i navikama, u življenju skroman, ulievao je iz sebe pošt iva­nje i vjeru u uspjeh dobra i dobre stvari, i mi smo ga poštovanjem ljubili, jer nam je obilato vraćao i preko mjere, koju smo zasluživali.

Nepopustljiv u dobru, odan domovini i vjeri, čedan i uztrajan, u zboru uman i razlo­žit kao mudrac, učio nas i riečju i djelom uztrajnom, nepopustljivom i složnom radu za narod, koji je on svim svojim silam Ij ibio.

Života i djelovanja kao kristal bez ljage, neimadjaše on protivnika, koji mu ne priznaje uzornu čestit jst , dostojnu nasljedovanja p r a ­vih ljudi.

U Njemu je bila vidljiva ona iskra Vječ­nog plamena, koja ljubavlju odsjeva za drugoga, koje potiče na plemenito i čestito življenje i djelovanje, koja trpi, izgara u pregaranju, ali koja ne utrnjuje nikada, nego sve to jače blista, razsvjetljujuć čovječanstvu put istine, pravde i s lobode vječne.

Čestica vječnog uma, vječne ljubavi, vječne pravde živio je medju nami, kako bi bio d o ­stojan da se vrati, čist svom p »četku, vječnom Tvorcu.

I on je dokrajčio svoj težak put. Ostavio nam je ostanke, koje je on u kreposti nosio d.i ih pol »ži no u ovu grudu zemlje, kojoj je on rad svoje snag • i plodove izkustva posvetio.

Skromno, kako je on želio, predajemo zemlji tielo mudraca i krepostnika, otačben ka koji nije imao. niti je tražio što za s e b e ; crkovnjaka, koji je vjerno i uztrajno služio Bogu i najsavršenijem božjem čedu : nir<>du.

Pri ovom činu zadnje počasti, prisustvuje, preko nas ciela stranka p r a/ i , kojoj je kan >-nik Vidović pr ipadao i kojoj je on b o ures i dika poznata i priznata širom domovine Hrvatske.

H ljade i hiljade Hrvata, preko nas, šalju danas zadnji pozdrav svom drugu, vodji, uči­telju, koji je pri zadnjem odlazku doživio ba­rem utjehu, da je vidio uredjene redove one vojske, koju je on u svom velikom u m i i ljubavi počeo u ovom gradu uz ležke žrtve i napore prikupljati.

T o sam opazio sa svoga prozora i p re -dob : ven milinom uzmem šešir i izadjem vanka.

p r i g o v o r m cv eću i bilinam : „Recite ni o p ipielji mi'j'm mislim omiljeli, o dru­g o v i ( . ingi radi vaš h sjena pun h hlada i mio-mir sa. 7..Š10 uzd še e i cv l i t e tako ? „ D u g i

zvižduk koji zavisi, praskom smjiha i poruge, z hvati n'ojf hf- jedi \ Za iren sasvim umuknem, a po tom svi z; jedno uzeše zboriti : „Nije li te sram amo i zučava t i našu nemoć ? Ti , koji I . U T K S kor ena, koji se možeš micati, možeš misliti, i imaš stan da se od nevremena za­kloniš z što si došao nas vriedjati, koji smo nemoćni maknuti se, kad nas vjetar tuče i

oluja b i j e ?

* * * Odviše mi. kako Vi kažete, ove moje

strašne planine odnose nagnuć i i obća naj­d u b l j a ćustva, i doista više puta i ja sa visina ovih sili h klisura oćutim se malim s tvore­njem, koje se gubi u oblaku ljepote koju sam motrim.

* Zatim me pitate, da li sam poznao tako

zvani sviet, društvo i njegove strasti. Na to Vam m>gu «<dgmoriti da sam živio ne kao bilina, da sam z a n i m a o proživio, ne iz knjiga

Nu ovim nije sve s v r š e n o : počast je ovo obična. Sveta iskra Vječne mudrosti, ljubavi i pravde, koja je u kanoniku I. Vidoviću medju nama svietlila, odsjevat će i nadalje u narodu Hrvatskom do vieka, jer je i njezin sjaj o d -sjev Vječnosti.

Uspomena i plod te svete i vječne iskre, živjet će u plodovima ljubavi i rada, a Vječna pravda dati će, da trud i nastojanja P raved ­niku budu nagradjena.

Za to neka je imenu kanonika Ivana Vi­dovića s l a v a , s l a v a , s l a v a .

I trokratni „Slava" odjekne grobljem kao zadnji pozdrav onome, koji se je za uviek odielio od nas, da podje u bolje krajeve. Brojni pri-sutnici, pod utiskom žalosti i ganuća, tiho se razidjoše.

A u zraku je još brujio poklik:

Slava kanoniku Ivanu V i d o v i ć u ! * *

Za pok. kan. Vdovićem izdalo se više osmrtnica: „Klub stranke prava", „Pravaška Čitaonica" i Kaptol Stolne Bazilike. Nadalje izdana su i dva krasna epigrafa i liep sonet, koje sve d o n o s i m o :

N e u m o l n o m Z a k o n u P r i r o d e Vječne P o d l e g o Ž ivo t Njegov

Al Duh M u Velik S v i e t a o , P l e m e n i t N e o b o r i v Stoji P r e d Sav je šću

Svih Nebro j en ih Mu Štovate l ja , Z n a n a c a , Pr i ja te l ja ,

K a o Sve t ion ik Na Litici Kraj M o r a U Olujnoj M r a č n o j Noći

Kazujuć s t azu , P r a v a c S p a s a I N e m a T e Ob lač ine Z l o b e T e M a g l e Zavis t i i H i m b e

Š t o Luč Bi To l i ku Z a m r a č i t M o g l a . K S t v o r c u Je S v o m e Tih i V e d a r U z a š 6

Ivan kanonik Vidović U P o n i z n o s t i D u š e I S rca

U Jakos t i Kr i epos t i I S a m o z a t a j e D a N e z a b o r a v a n Živi Medju N a m a

Uzorn ik Ž i v o t o m , P r imje rom Znača j em, Os jećan jem P lemen i t im Ljubavlju Z a S v e Š to Je D o b r o .

Crkva T u g u j e Z a Njim Vr iednim I Dičnim

R a d n i k o m Na Njivi G o s p o d n j o j Koji S v o m e Zvanju O d a n Vjeran Mu O s t a

Naj izgledni je D o Pos l j edn jeg D a h a .

Hrvatska P l a č e Z a Njim Čest i t im, Nepodmi t l j iv im

S i n o m Njezinim Prev je rn im Koji Za' Nju Z n a o P o d n o s i t

P r o g o n s t v a , Pa tn je , N e p r a v d e P o n o s a n V a z d a Da U Srcu I U P a m e t i

Goji N e p a t v o r e n u N a u k u Vel ikog Učitelja N jenoga .

Prijatelji Žale Z a Njim Jer N e s t a d e Izg leda Svie t la

Naraš t a ju Mladjem Pr imje ra K a k o S e U č e n o s t N e Koči

K a k o S e Živi , Rad i , T r p i Za N a r o d n e Idea le .

Na Odar N j e g o v O k o Kojeg Se Vije U z d a h S a u č e š ć a

Svih S r d a c a P o š t e n i h N a Kojem Blis ta Z a h v a l n a S u z a Sirot injska

S p u s t i o S e Angjeo Kr iepos t i I Mol i 1 P l a č e I Š a p č e :

„Mol i te 1 P lač i te Svi Š t o G a Z n a s t e O v a k o v i s e R i e d k o Pojavljuju

O v a k o v i S a m o Zas lužu ju Obći P o k l i k :

Slava!" U Šibeniku , 6. ožu jka 1911.

H r v a t s k a P r a v a š k a Č i t a o n i c a .

učeći nego uviek opažanjem i razmišljanjem. Poznao sam tako zvani sviet i sve družtvene slojeve, ne samotan, nego u njima živeći kao član ter tako okusio sve njihove strasti, sve boli, sve radosti i sve nade. Da, 0 Gospojo prešao sam sve vječne poljane žalosti i boli, gdje se kotrljaju na suncu i u sjeni sve stra­sti i ludosti ljudske. Vidio sam cvieća u blatu, i blato pokriveno laticam ; vidio sam cvieće gdje plače, a crve u smjehu. Odem zgadjen, klonut, izmoren, razkidanih nada ; proparana srca a bistrog osvjedočenja, da je družtvo ku­kavno, gdje nije već divlje, glupo i hladno, i da život ne može biti vnedan nego za du­hovni užitak. Eto zašto sam se osamio.

Prvi put što u<.eh olovku, da crtam bilo je kad sam čuo majku gdje jecajući govoraše onim oko s e b e : „Oh, da bi barem imala sliku mog d je te ta ; koliko je bila liepa ! Na ove rieči bio sam i ja tu i ganut zagledao sam se u liepu, mladu i ostavljenu majku. Neka žena što ju je slušala pokaže na me g o v o ­reći ; „Neka vam onaj mali ondje učini tu sliku ; diete je puno pametno I" a liepe oči mlade majke sasvim blistave na me se obrate.

(Svršit će se) .

U Smrt n e p r e ž a l j e n o g o t a č b e n i k a

u z o r - z n a č a j n i k a r i e d k o g u m n i k a

Ivana kanonika Vidov ića I T i n a m o d e kud za v a z d a g rč s e ,

N e d o š a v za lud n a svie t . Viek svo j cio U z o r i m svoj im Ti si p o s v e t i o , Š tovan jem T v o j e ime s p o m i n j e s e .

Žalos t i s u z e z a T o b o m se k r i e se B e z b r o j n e . — U z o r T i si vel ik b io Znača ja č i t sog , s v a k o m d r a g i mio S vrl ina, š t o T e s a d p r e d B o g o m r e s e .

0 da je b i edno j Majci d o m o v i n i S i n o v a takih bilo imat s v u d e Već bi jo j s ja la z o r a boljih d a n a .

T v o j sjajni duh u ra jskoj o tačb in i Mol i t će z a nju, da joj bo l je b u d e , Mol i tva T v o j a bit će — u s l i š a n a !

U Šibeniku , 6. ožu jka 1911. Šibensk i p r a v a š i .

Nad liesom u z o r s v e ć e n i k a čelik r o d o l j u b a

umnika znača jn ika

Ivana kanon ika Vidov ića p r e m i n u l o g d n e v a 4. ožu jka 1911

p l a š t e m ža los t i z a o g r n u t o s v e ć e n s t v o tuguje .

Svećen ik p o s rcu Bož jem d u š e v n e i u m n e vr l ine

p o s v e t i D o b r o b i t i k r š ć a n s k o g h r v a t s k o g p u č a n s t v a

spajajuć u d ivnu s k l a d n o s t ka to l ička č is ta nače l a

u r o d o l j u b n o m p o d h v a t u i z n a n s t v e n o m r a d u k a o

umni savjetnik trajni b o r i o c neu t rud iv i r adn ik z a

B o g a i Hrva t sku . P r e o d a n i sin c rkve s v e d j ' b u d n i b r a n i o c

njezinih p r a v a . U G L E D S V E Ć E N S T V U .

Neoka l j ana Ž ivo ta Uzor i t e Će l ičnos t i A p o s t o l s k o g D u h a ljubavi znanja p l emen i to s t i .

Diki b i skupi je P o n o s u s v e ć e n s t v a Ž a r k o m o t a č b e n i k u

Vječni p o k o j

S l a v a ! U Šibeniku , 6. ožu jka 1911.

S v e ć e n i č k o udruženje .

Medju inim brzojavima, koji pr igodom smrti kan. Vidovića stigoše, donos imo ove :

Z a d a r . (dr. Drinković). — Molim izrazite žalost ciele stranke nad smrću uzornog crkov­njaka, otačbenika i značajnika Vidovića ; za­stupajte sprovodu, položite na amošnje troškove vienac. P r o d a n .

Z a d a r . (Pravaška Čitaonica). — Bujni cvat pravaštva u gradu Krešimira najljepši je spomenik sijaču, što posija toli p lodonosno sjeme. I živjet će mu slava vječna u narodu, kojem je stanac kamen uzidao u zgradi jedin­stva i s lobode. Molimo zastupat nas na s p r o ­vodu. Klub stranke prava.

Dr. S k v r č e , predsjednik.

S t a r i g r a d , (Obćina). — Molimo zastupati ovu obćinu pri sprovodu kanonika Vidovića.

O b ć i n a .

Političke viesti. D e l e g a c i j e . Kako smo već javili, zaklju­

čeno je zasjedanje delegacija. Prihvaćene su sve osnove, gladko u ugarskoj, s dosta živah­nom debatom u austrijskoj delegaciji. Može se uztvrditi, da je potonja pokazala više životne snage i temperamenta. U svom zaključnom g o ­voru naglasio je zajednički ministar rata u au­strijskoj delegaciji, da od ukupnih izdataka tek deseti dio odpada na vojsku. Nastojat će, da se proširi njegova naredba o jeziku u pukov­nijama, jer se narodni osjećaj mora poštivati. Govornik je završio tvrdnjom, da je podpuno izvršio svoju dužnost. Borba opozicionih dele­gata bila je u prvom redu naperena proti mi­nistru rata i zapovjedniku mornarice radi toga, što su ovi skloni magjarskim aspiracijama, te što svojim uplivom podupiru zajed. ministra financija u njegovom pogodovanju Magjara u Bosni i Hercegovini. Kao neki uspjeh austrijske delegacije moglo bi se smatraii to, što je p o ­ložaj grofa Aehrenthala prilično uzdrman.

C r n a G o r a . Ovih dana će biti perfekcio-niran trgovački ugovor izmedju naše monarhije i Crne Gote , te će, nakon što dobije parla­mentarno odobrenje i sankciju, stupiti u krepost.

Grčka. Venizelosov kabinet predat će još ovog tjedna ostavku, jer će radikali nesum­njivo prodrieti u komori sa svojim predlogom o reformi ustava, proti čemu se je Venizelos najodlučnije izjavio.

N o v i boksersk i u s tanak . Iz Vladivo-stoka se javlja, da se svaki dan očekuje, da će u Kitaju buknuti novi bokserski nemiri. Osobito jak bokserski pokret je oko Mukdena. Englezka već sabire čete.

Pokret medju Kinezima nije uperen samo proti dinastiji nego i proti Evropejcima. Za­stupnici velesila zatražili su osobite mjere oprez­nosti za svoje zemljake.

Proti p o r t u g a l s k o j republ i c i . Privatna pisma, što su stigla na ministarstva za izvanj­ske poslove, potvrdjuju, da je u Rio de Ja -neiru odkrivena urota. Vodja urote je poznati Joan Franco, koji je nedavno iz Por tugala izagnan.

Turski p r i e s t o l o n a s l j e d n i k je izjavio aus t ro-ugarskom poslaniku u Carigradu grofu Pallavicinu želju, da posjeti našeg kralja.

Iz hrvatskih zemalja. Izviždan Z a n e l l a . U nedjelju u jutro je

talijanaški kandidat na Rieci R. Zanella otišao u brojnoj pratnji u Drenovu, da drži izborni sastanak. No hrvatska Drenova priredila mu je mačju deraču.

Izmedju T o m a š i ć a i k o a l i c i j e . Izgleda, da će apel službenih „Narodnih N o v i n a " naći odziva kod koalicije i da će doći do p o ­mirbe ili do modus vivendi izmedju Tomašića i koalicije.

N e s l o g a u k lubu s r b s k l h p o s l a n i k a n a b o s a n s k o m s a b o r u . Uslied držanja nekih srbskih zastupnika u bosanskom saboru pr igodom raz-prave o proračunu, došlo je, kako se iz Sarajeva javlja, do o tvorenog razkola. Do sada su iz kluba izstupili zastupnici Kočić, Eraković, Nježić i Božić, a drži se, da će im se pridružiti još nekolicina. Kako „Branik" doznaje, imalo bi tomu razkolu biti uzrokom opurtunist ičko držanje hercegovačkih zastupnika. Oni da su prije s opor tunizma obtu-živali druge, a sada su kao i organ njihove stranke u svom oportunizmu pošli i predaleko. Zastupnici , koji su izstupili, osnovat će, kako se čuje, posebnu stranku pod imenom „srbske ne­zavisne s t ranke" .

Novi profesor i n a h r v a t s k o m sveuč i l i š tu . Kralj je imenovao sa sistemizovanim ber ivima: profesora gornjogradske gimnazije u Zagrebu i privatnog docenta D.ra Franju Barca, te p r o ­fesora crkvenog prava i crkvene poviesti na biskupskom sjemeništu u Djakovu i privatnog docenta D.ra Ivana Angela Ruspinja, izvanrednim profesorima obćegdie la dogmatike odnosno crkve­nog prava.

Iz grada i okolice. Z a r i b o l o v s p u ž a v a . Jučer p o p o d n e

lučki upravitelj Deberti i g. Belamarić, ovaj umoljen od samih ribara, bili su u Krapnju, da poravnaju razmirice, koje su se u zadnji čas porodile medju družinarima tamošnje Spužvarsko-r ibarske zadruge radi nekog nespo-razumljenja. Sloga je p o d p u n o postignuta za koju se je osim pomenute g o s p o d e zauzeo i vrli župnik Miličić. Ribarima je po jednako p o -djeljen bezkamatni zajam od 3000 K. ukupno , što je hvalevriedno pomorska vlada u ime podpo re udjelila ovoj zadruzi za tekuću godinu. Jutros u ranu zoru naša rogata flota (tako se zovu naši spužvarski brodovi) ostavila je Kra-panj, blagoslovljena od svog župnika, i kre­nula je duž i popr ieko Jadrana . Bilo sretno i berićetno !

L i č n e v ie s t i . Poš to je g. lučki pristav Selestrin bio opasno obolio, zamjenio ga je g. Deberti , koji je došao iz Zadra . Radošću bi ­lježimo, da bolest g. Selestrina kreće na bolje.

I zvoz d r v a 1 c e l u l o z e . Jučer je o d p u -tovao krcat drva i celuloze p a r o b r o d „Met le-kovitz" za Milazo.

S m r a d u V r u l j a m a . Rek bi, da pomor ­ska vlada ni najmanje neobazire se na p ra ­vedne naše tužbe, koje su u isto doba tužbe c ie -log gradjanstva, da uredi prorove na nasipu u Vruljama, da se tako ostrani onaj kužni i nepodnosivi uprav kužni zrak od koga trpi ciela okolica. Ovo, je da se najblažije izrazimo prosta sramota.

U f o n d m j e s t n o g k l u b a s t r a n k e p r a v a dopriniješe, da počas te blagu u s p o m e n u pok. Ivana kan. Vidović: Vladimir Kulić K 5, Sirovica Dinko K 4, Šare Stipe K 2, Stošić Stipe K 2. Bjažić kan. Ivan K 2, Dr. Ante Dulibić K 20, Novak Krešimir K 3, M. Pro tega K 4, Blažević Niko K 2, Dr. Ivo Krstelj K 20, Bulat Hinko K 2, Trlaja Josip K 5, Čikara Paško K 4, Jakovljević Marko K 4, Antun Vlahović K 3, K. Jadronja K 2, Ivan Grimani K 2, Vukić Vladimir K 2, Mileta Vlade, K 1, Guberina Jakov K 2, Dr. Mate Drin­ković K 10, Dellagiovana Pravdoje K 2, Peršen Josip K 1, Klub stranke prava Zadar K 30. Dr. F. Dulibić K 10. Plemenitim darovateljima odbor najtoplije zahvaljuje.

Š k o l a z a n e p i s m e n e v o j n i k e , o kojoj smo pisali u našem listu liepo napreduje . Ra­došću bilježimo da se častnici živo zauzimlju, da mladež vojnička nauči čitanje i pisanje, kao što i poljodjelstvo. Zapovjednik p o s a d e u našem gradu g. pl. Sauverain nekidan je za puni 1 i pd sata s lušao predavanje iz poljodjelstva i p r e -

poručio mladeži da predavanjima posveti osobitu pomnju.

H r v a t s k o m S o k o l u , da počasti uspomenu pok. Baranovića Dunke p. Nike, darovao je g. Ivo Žepina K 2, a da počasti uspomenu pok. Ivana kanonika Vidovića, gosp . Mate Živkovič K 5. Uprava zahvaljuje na daru.

D a r „ U b o ž k o m D o m u « ! Gdja. Marija ud. Ursulich, mješte jednog cvieta na grobu neopla-kanog svog supruga Viktora Ursulicha, darovala je 50 K „Ubožkom Domu" . Uprava se pleme­nitoj darovateljici svesrdno zahvaljuje.

R a t n o b r o d o v l j e . U nedjelju priključio se je ratnom brodovlju, koje je bilo u našoj luci „Sigetvar" te je sve brodovlje krenulo u p o ­nedjeljak put juga.

Pokrajinske viesti. K r a s n a z a b a v a . Od nazad nekoliko vre­

mena u našem se sinjskom franjevačkom sje­meništu opažaju neki osobiti plodovi uzgoja kod pitomaca. A to dokazuje i pokladna nji­hova zabava kao i ona o novoj godini. Naime ovi su pitomci i o pokladim kao i o novoj godini priredili dvovečernju zabavu, kojoj je prisustvovalo preko tri stotine učestnika iz sviju stališa. Ta zabava izpala je najsjajnije i svakoga je zadivila sa svojim programom. Na njoj su pitomci davali izmedju množtvo glaz­benih komada i deklamacija Bogovićevu trage­diju „Matija Gubec" , Strukeljovu komediju „Posto lar" i Sachovu prevogru „Novi Sala-mon". Ova sva tri komada kao i one glaz­bene i deklamatorne pitomci su izvadjali uprav vještački i uz neprekidno aplaudiranje publike. Osobito su se publike dojimali prizori iz Gupca, kao sukob izmedju kmetova i gospode u drugom činu, odlazak seljačke vojske u boj u petom činu, te rat i ubojstva u petom č i n u ; dapače u ovim su prizorim seljaci nazivali pi-tomce imenima narodnih junaka. Takodjer publike se je izvanredno dojmila i komedija „Postolar" ; prekonjezina izvadjanja bila je u neprekidnom smjehu i veselju. U jednu rieč, na zabavi je sve teklo sjajno i divno a oso­bito „Gubec" i „Postolar" . Mj-ć

Z a r u k e . Knin, 3. ožujka. Dne 2. t. mj. zaručio se učitelj Josip Pichler sa dražestnom gospodjicom Ankom pl. Vidović iz Šibenika, kćerkom blagopokojnih i čestitih conta Vido­vića.

Zaručnicima i svojbini najiskrenija česti­tanja.

I z l e t na R i m s k u i z l o ž b u . Velika medju-narodna ovogodišnja izložba u Rimu, koja se otvara 1. svibnja i na kojoj će izložiti i naši umjetnici sa Meštrovićem na čelu, privući će i s naših strana mnogo posjetilaca. — OdSzivajuć se poticajima sa par strana i podupr t od više zauzetnih, odličnih lica, nakanio je „Jug" pri­rediti u mjesecu lipnju ili srpnju veliki skupni izlet u Rim na izložbu. Izlet će biti aranžiran tako, da izletnici neće imati nikakovih sitnih putnih briga i zanovjeti, po Rimu i izložbi bit će predvodjeni vještim vodicima i tumačima, a ukupni trošak za put i obskrbu će biti vanredno pogodan i malen. — Za željeti je da u izletu sudjeluju naši ljudi iz svih krajeva Dalmacije, Herceg-Bosne, Banovine, Istre i Slovenske. Glavne polazne točke za put morem bilo b i : Rieka (ev. Trst) i Spljet. — Potanje upute priobćit će se u 4. br. „Juga", a bit će pred izlet izdan i p o ­sebni vodić. — Svi oni, koji bi se željeli pri­ključiti ovom zanimivom i vrlo ekonomičnom izletu neka se već sada, bar dopisnicom, obrate upravi „Juga", koja će im dati nužna razjašnjenja.

R i

ta 1

Razne viesti. „CRNA SMRT".

Ne samo tjeskobom, nego i najstrahovi-im užasima napunja „crna suirt" ljude onih ijeva, u kojima bi se pojavila. Kuga je to,

ta „crna smrt", ta strahovita pojava, koja na dalekom Iztoku biesni neograničeno koseći ljudske živote. Ni jedna pošast nije uništila toliko ljudskih života, koliko kuga ; i prama ničemu čovječanstvo nije toliko bezpomoćno, koliko prama kugi. A grozna njena pojava baca svoje tamno krvave sjene daleko unatrag p o -vjesti čovjeka. Cielo jedno tisućljeće branili su se narodi očajno i tvrdokorno protiv zagrljaja „crne smrti". Nastojali su je ugušiti i uništiti svom lukavštinom čovječjeg razbora i oružjem okretnosti. Ali ona, crna smrt, izsmjehivala se njihovu očaju i koracala je triumfirajući svojim ubojničkim djelima. Mi znademo danas što znači onaj strašni zlobno-podrugljivi smiešak Sfinge, koja kroz tisućljeća na sviet upravlja svoje grozno pitanje. Zagonetka je odgonetnuta i koprena tajne odgrnuta i iza nje provirila je glava neopisivo jezovita i užasna izgleda.

Novi Oedipus , kojemu je to pošlo za rukom, bijaše znanost bakterijologije, kojoj je utro puteve

Robert Koch. 1894. godine pronašli su dvojica liečnika, Japanac Kitasoto, učenik Kochov, i jedan Francez Yersin, učenik Pasteurov, uzročnik kuge, kužni bacilus; oni su očima učinili vidljivu onu misterijoznu, nebrojeno puta proklinjanu i traženu moć, u kojoj su narodi gledali strielice, sjame djavolovo i otrov pakla.

Kada je oko sredine 14. stojeća crna smrt u svojoj najužasnijoj formi opustošivala sviet i samo u Evropi ubila oko 25 milijuna ljudi, tada su po prvi put pokušali se boriti protiv ove pošasti , za koju su doskora opazili, da ju je moći prenieti i u zdrave predjele odjećom, ladjama itd. Nekoji gradovi protjerali su ispred svojih gradskih zidina sve strance, a grad Genua dočekao je pače tudje brodove gorućim strielicama.

Vicomte Barnabo od Reggie odredio je 17. januara 1374., da se svi od kuge oboljeli imadu iz «tana odstraniti i odpraviti na polja ili u šume, da ondje ili umru ili ozdrave. Nitko se nije smio pod smrtnom kaznom i gubitkom imetka pribli­žiti okuženicima i pružiti im kakovu pomoć nego jedino za to odredjeni ljudi, koji su bili posvema odieljeni. 1377. zapoviedilo je vieće Dubrovnika, da se stranci, koji dolaze iz okuženih predjela imadu držati daleko izvan gradskih zidina kroz 30 dana. Tih 30 dana („trentina") doskora budu produženi za 10 dana (..quarantina"). Bile su izdane najstrože zabrane: svinje se nije smjelo klati, a ostale životinje držati uobće ; kupališta budu zatvorena, skupštine zabranjene; roba iz kužnih predjela prozračivana i pregledavana. Pa kad ni sve to nije pomoglo, mjere pooštriše. Liečnike i njihove pomoćnike zatvoriše; a obi­laziti okolo smjeli su u crvenim kožnatim manti­jama, držeći u ruci bieli „kužni štapić", dok su zvonjavom navještivali svoj dolazak; svatko je morao ispred njih bježati. Mnogi su držali da ih može spasiti jedino bieg i u paničkom strahu ostavljahu grad i kuće ; za svaki najmanji pre-stupak protiv zakona protiv kuge bili su ljudi bičevani, ušesa odrezivana, pače i ubijani. Držalo se, da se kugu može unesti medju ljude, kao što se nekome iz zlobe može natrpati uši u krzno. Mnogi su nevini bili od praznovjerne svjetine obtuženi kao „okuživači", te mučeni i. ubijeni.

Da se narod pouči o pošasti u 15., 16. i 17. stoljeću izdani su mnogobrojni nalozi, Tadašnji znanstveni nazori o kugi počivali su na tako zvanom „kontagionismu". Kuga naime, da se širi živim kužnim sjemenom, i po tom se čovjek okužuje dodirom (kontagion) bole­snika ili okruženog predmeta. U 16. i 17. s to­ljeću ali našlo se već liečnika koji su se su­protstavili toj nauci i tvrdili, da nečisti zrak okruženih predjela prouzročuje zaraženje i kuga da je infekcija. Kontagionisti sve do 19. stoljeća održaše prevlast u znanstvenom svietu. Po nji­hovom nazoru bijaše se moguće obraniti od kuge tako, da se čovjek mani dodira sa okuženikom, a okužene stvari čiste. Propisi protiv kuge su konačno išli tako daleko, da je n. pr. Engleska zabranila svaku trgovinu sa okružnim zemljama. U Rusiji su zakoni protiv okuženika bili s t raho­viti, a onaj, koji bi se protiv njih ogriešio spaljen na lomači.

Kroz cielo stoljeće u Austriji vladala je za­brana uvoza robe iz Turske, dok je vojska či­novnika pazila da se to provadja i živila je od toga. No zlobno su znali sami raširivati viesti o kugi, kako bi dokazali svoju potrebnost .

Uviek je ipak kuga znala do postavljene granice uz užasni svoj smieh preskoči i pokosi milijune. Strava je vladala svuda. Vjernici su utekli mnogobrojnim zažtitnicim nebeskim protiv kuge. Sveti Sebastijan i sveti Rok bijahu „naj­moćniji". Lludi su nosili čarobno kamenje protiv kuge; travama i raznim pomastima mazali su sv->ja. tiela, trgovina miomirisa cvjetala je bujno. Pilo se najviše — rakije. Liečnici su savjete smjeli dieliti jedino kroz prozor, a ljekarije su davali na 6 metara dugom nožu.

Hrabri i samostalni smijali se tome. Tako je Napoleon u Jaffi hotimično dodiravao bole­snike, kako bi hrabrio vojnike, a na povratku iz Egipta zabranio karantenu, radi čega bi inače drugi koji platio glavom.

Prvi liečnik protiv Kontagione nauke bio je Egipćanin Elot Bey koji je kod kužne provale u Kairu 1835. operirao okuženike. On je zastupao mnienje, da kuga dolazi od okuženog zemljišta, a one kuće da su okužene čije je zemljište oku-ženo. Ali da to potiče od parcova, to nije znao, odkrilo se to istom pol stoljeća kasnije.

1896. godine odkrićem kužnog bacila od­gonetnuta je ta strašna bolest i njeni rasprosti-rači. Kužna zaraza ne nastaje od čovjeka do čovjeka već jednim posrednikom, i to nametnicima, buhama, ušima, onda parcovima, miševima i o-stalim životinjama, pomoću kojih se kužni bacilus najviše pod zemljom umnožava. Bacili su izvor epidemije, ali nisu čovjeku pogibeljni, ako ih na čovjeka ne prenese čovječja i štakorova buha ili što sličnoga. Sve dakle mjere, koje se ticahu protiv dodira okuženika bijahu dakle uzaludne.

Najbolje sredstvo protiv kuge jest najstroža či­stoća, sve veće usavršivanje javnoga zdravstva i pučke higijene. A toga posljednjega nema u kući i stoga ondje kuga i može toliko haračiti.

H r v a t s k a t i skara (Dr. Krstelj i dr . ) Vlastnik, i izdava te l j i o d g o v o r n i u r e d n i k : Jo s ip D r e z g a .

P r o d a j e s e k u ć a u Varošu na 3 poda sa dvorištem i vrtom. U dvorištu ima malena kućica. — Potanje kod uredništva 3 -

£J5JCU žtVlt = tko ima na prodaju neka se obrati Jakovu

Radovčiću, glavaru u Kaprije.

40 § 0 tko hoće sigurno Irf^ff M9 ' stalno na lagan Siv U U m način sedmično w % w * * * * * * da zasluži, neka

pošalje odmah svoju tačnu adresu na firmu L. Schaechter, Beč XVI/2. Postant 50* 104.

Tiskani

Najsavršeniji

granofoni i ploče sa svakovrstnim komadima osobito hrvatskim

providjeni znakom „Andjeo"

. ^ V ^ ' - ' C / "Hi* MASTSTS v o i c s -

Dobivaju se u knjižari i papirnicl:

I V A N O R I M A I V I

Š I I U ^ M K , G L A V N A U W C A .

Šalje na zahtjev cienlk i popis komada badava.

Kupujte ništa drugo proti

K a š a l j n a h l a d u , h u n j a v i c u , k a t a r i

g r č e v i t o m kaš l ju do li

Kaiser'ove Prsne karamele

(su tri Jele)

koji su ugodna teka. vjerodostojno po­praćene svjedočbe

_ lječnika i privatnika zajaničuju sjeguran uspjeh.

Jedan -omot 20 i 40 filira. Jedna kutija 60 filira. • Na prodaji drži :

Carlo Ruggeri , cent. derogrija i Vinko VUČIĆ, drogerija

ObjaVa! Zašto se ne obratite pri kupovanju

vaših potrebština ravno na tvrdku

jaroslav' Hodati - - Tkaonica i ođpraVniJtVo - -

JtronoVc ti tf«t. ((e$Ha). koji zgotavlja i ima uviek na skladištu sukna za odiela, zimske kapute i t. d. Zajamčeno boje. Kanafasa, platna, fla­nela, ubrusa, ručnika, jastuka, porketa,

sifona. Ciene su najjeftinije.

Naručbe preko 18 kruna šaljem franko. Tražite uzorke.

Može se dobiti 30 do 40 m. odpadka 3 do 15 m. dugog za 18 K do 25

prema vrsti

- Od odpadaka se ne Šalju uzorci. -

za obćine i župske urede f \ đ \ — dobivaju se — t i t j uz vr lo nizku cienu w w u Hrvatskoj Tiskari -Šibenik

Austrijansko parobrodarsko iružtvo na dionice „DALMATIA"

u d r ž a v a od 16. jula 1910. s l i e d e ć e g l a v n e p r u g e :

Trst—Metković A ( p o š t a n s k a ) P o l a z a k iz T r s t a ponedje l jak u 5 sati pos l . p o d n e p o v r a t a k s v a k e s u b o t e u 6 sati pri je p o d n e .

Trst—Metković B ( p o š t a n s k a ) P o l a z a k iz T r s t a u če tvr tak u 5 sati pos l i e p o d n e ; p o v r a t a k s v a k e s r i ede u 6 sat i prije p o d n e .

Trst—Metković C ( p o š t a n s k a ) P o l a z a k iz T r s t a u s u b o t u u 5 sati pos l i e p o d n e ; p o v r a t a k u če tvr tak u 6 sat i prije p o d n e .

Trst—Korčula ( p o š t a n s k a ) P o l a z a k iz T r s t a u utorak u 5 sati p o s l i e p o d n e p o v r a t a k u ponedje l jak u b sati prije p o d n e .

Trst—Šibenik ( p o š t a n s k a izmedju Pule i Zadra) P o l a z a k iz T r s t a svake s u b o t e u 6 sati prije p o d n e ; p o v r a t a k u če tvr tak u sat i 1 2 4 5 pos l i e p o d n e .

Trst—Metković D ( t r g o v a č k a ) Po lazak iz T r s t a svake nedjelje u 6 sati prije p o d n e ; pov ra t ak svake nedjelje u 6 sati prije p o d n e .

Trst—Vis ( t r g o v a č k a ) Iz T i s t a u če tvr tak na p o l n o č i . ; pov ra t ak svake s r i ede u 8 sati prije p o d n e .

• 27.VI1.10 I

VELIKA ZLATARIJA Gi. PLANCÌC

Vis=STARI6RAD=Velaluka

čugen pettocllo Pribor satova, zlatarskih i optič­kih predmeta i kineskih srebrarija

žlica, viljuška i noževa. Zajamčena i z radba sa 90 g r a m a č is tog s rebra .

P e č a t a .

Svake vrsti rezbarije u kojoj mu drago kovini.

Bogati iluitrovanl olenlk. Tvorničke italn« oi»n».

Šibenik:, Glavna ntica, b r . 128.

Podružnice :

Via Giulia br. 20.

s a

Telefon br. 1930.

Važno za svakoga!

GustaV jViarfio i drug T r s t

C e n t r a l a : V i a C o r o n e o 4 5 . Tekuć i račun sa p o d r u ž n i c o m Ljubljanske kred i tne b a n k e . Vlastita tvornica za ures porculane i izradba sva-kovrstnih kipova po

Telefon br. 1930. uzorku za oveće naručbe.

Veliko skladište s takala prost ih, apaniranih i za ures . Veliki izbor predmeta z a ljekarne, drogerije , porculansko i zemljano

sudje, ocakl ine, staklarije, svjetiljke itd. Velike kolikoće naročitih tvari u ocaklini, porculani,

Ciene umjerene koje se ne boje utakmice. Na zahtjev šalju se cienici badava .

Đopiaivanje ti lirvnts»ltotxi jeziku.

Pomenuta tvrdka, jedina svoje vrsti u Trstu, preporučuje se svim našim trgovcima.

HRVATSKA VJERESIJSKA BANKA :: PODRUŽNICA ŠIBENIK :: Centralka DUBROVNIK. Podružnica u SPLITU i ZADRU

D I O N I Č K A G L A V N I C A 2 , 0 0 0 . 0 0 0 K PRIČUVNA ZAKLADA U PRITiČCI 180.000

• • •

BANKOVNI ODJEL PRIMA ULOŽKE NA KNJIŽICE U KONTO KURENTO I ČEK P R O M E T U ; ESKOMPTUJE MJENICE, OBAVLJA INKASO, POHRANJUJE I UPRAVLJA VRIEDNINE. D E ­VIZE SE PREUZIMLJU NAJKULANTNIJE. IZPLATE NA SVIM MJESTIMA T U I INOZEMSTVA OBAVLJAJU SE - - - BRZO I UZ POVOLJNE UVJETE. - - -

MJENJAČNICA KUPUJE 1 P R O D A J E DRŽAVNE PAPIRE, R A Z T E R E T -NICE, ZALOŽNICE, SREĆKE, VALUTE, K U P O N E . P R O D A J A SREĆAKA NA OBROČNO ODPLAĆIVANJE. OSJEGURANJE PROTI GUBITKU ŽR1EBANJA. REVI­ZIJA SREĆAKA I VRIEDN0STN1H PAPIRA B E Z P L A T -- - NO. UNOVČENJE KUPONA BEZ ODBITKA. - -

• • •

Velika tvornica tjestenine i mlinice za raznu hranu.

P o m o ć u najmodern i jeg motora

pro izvadja s v a k e vrsti o v o g j e ­

s t i va od najbo l j eg m a r s e l j s k o g

g r i z a kao i od d o b r o g i najfinijega

::: p š e n i č n o g a brašna . :::

Ivrdka Ivan Šupuk i brat Šibenik

ycccccccccc<£§

:

lì \0 \0 \0 \0

•

I

Knjižara i papirnica

JVana Gritttama - $ibcntK preporuča p. n. obćinstvu svoj veliki izbor hrvatskih, njemačkih, taljanskih i francuzkih knjiga, romana, slovnica, riečnika, onda pisaćih sprava, trgovačkih knjiga, uredovnog papira, elegantnih listova za pisma i razglednica. Prima predplate na sve hrvatske i s t r ane časopise uz originalnu cienu sa tačnim i brzim dostavljanjem u kuću — Velika zaliha svakovrstnih toplomjera, cviker-naočala od najbolje vrsti

leća u svim gradacijama.

Vanjske naručbe obavlja kretom pošte.

Skladište fotografskih apara ta I svih nuzgrednih potrebštlna. — Preuzimlje naručbe svakovrsjnih pečata od kaučuka I kovine. — Skladište najboljih i najjeftinijih

šivaćih strojeva „Singer" najnovijih sistema.

>focccccccccc<

0\ 0% 0\ 0\ 0% 0% 0\ 0\ m 0ft 0\ 0\ 0\ \0 \0 \0

\0

:

\0 \0

\i

Velika tvornica voštanih svieća na paru

Vladimir Kulić - Šibenik Preporuča svoje proizvode p. n. gg. župnicima, crkovinarstvima

i bratovštinama. Nagradjena prvorazrednom diplomom i zlatnom medaljom

na rimskoj izložbi poljodjeljstva i obrtnih proizvoda.

TVORNICA PAPIRNATIH VREĆICA - ANTE ZORIĆ — ŠIBENIK — (DALMACIJA). -

lili

T v o r n i c a je uredjena s a s v i m potrebnim s t r o j e v i m a Izradjuje vreć i ce u s v i m v e l i č i n a m a i u svim b o j a m a . O v o je prvo i j ed ino d o m a ć e p o d u z e ć e o v e v r s t e . Ciene su vrlo umjerene, te domać i po troš ioc i ne ć e imati raz loga , da pored d o m a ć e g p o d u z e ć a s l u ž e ,

s e iz v a n a .

= T v o r n i c a je uredjena s a s v i m potrebnim s t r o j e v i m a Izradjuje vreć i ce u s v i m v e l i č i n a m a i u svim b o j a m a . O v o je prvo i j ed ino d o m a ć e p o d u z e ć e o v e v r s t e . Ciene su vrlo umjerene, te domać i po troš ioc i ne ć e imati raz loga , da pored d o m a ć e g p o d u z e ć a s l u ž e ,

s e iz v a n a .

- - NARUČBE SE IZVRŠUJU VRLO BRZO 1 TOČNO- - -

pražd)ans%a tvornica motora na plin (A. G. Dresdener Gasmotoren-Fabrik Moritz Kille, Dresden).

Najbolji namještaji snage Kao š t o : motori na plin ( g a s ) , b e n z i n , žestu, Kameno nije, surovo nije z a o b r t n i c e , poljodjejlsKe i

eleKtrifoe namještaje snage.

Namještaje z a mršaVi plin (Sanganlage).

Najveća specijalna tvornica srednje SVrope. Zahtjevajte cienik bezplatno i bez poštar ine.

Dopisivanje hrvatski .

J z K l j u t f V o glaVno predstavništvo, Kamo Valja npraViti sVe n p i t e :

Kuca Gutenberg, WW& OT5 7*$T, Via 5 . jticolo 2 .

HRVATSKA TISKARA (Dr. KRSTELJ i dr. - ŠIBENIK IZRADJUJE SVE TISKARSKE P O ­SLOVE VRLO UKUSNO, A UZ NAJ­

UMJERENIJE CIENE.