God. VI. Šibenik, u sriedu 14. prosinca 1910. Br. 501

HRVATSKA RIEC P r e d p l a t n . c l ena t na g o d i n u K i ? l ! ~ '

n a g o d i n u d o n a S a n j e m u k u ć u K 19 v 8 ° đ i n e K 6 > ~ Z a š i h e n i k

"Vise p o s t a r s k i t r o š a k . _ P o j e ^ ^1^2!°^ * " Šiben iku .

i u tuž ivo i

Bienerthov kabinet demisionirao. Posl ie toliko što s r e t n o š r o lukavo prebr-

djemh potežkoća, koje su Bienerthov kabi­net od njegovog početka pratile i padom mu pneti le , sada se ovaj našao u takovom položaju da je morao demisiju dati.

Ovog puta su Poljaci, oni vjerni i dosad n e p o k o l e b i v i : « vladu Poljaci, koji ruše Bienertha Već od dulje vremena nastale su neke osjetljive d.ferencije izmedju Poljaka i kabineta, no Bie-nerth je uviek dosad znao naći formulu, koja je odgadjala na neizvjestuo vrieme ozbiljan obra­čun sa Poljacima u pitanju izgradnje galičkih kanala. No u ovo zadnje doba Poljaci pos ta-doše agresivniji te konačno nakon brojnih sjednica „Poljskog kluba« na kojima je poljak ministar dr. Bilinski iznio glas nepovjerenja od većine kluba, Poljaci staviše bezuslovan uvjet, da se mora već u proračunu 1911. uvrstiti svota 2a galičke kanale. Kršćanski socijali, bu­dući je dr. Bienerth izjavio, da je čitav kabinet solidaran u pitanju kanala i da ne može biti go ­vora 0 demisiji samog dr.a Bilinskog, nego cie-log kabineta, posredovaše izmedjuj dviju strana, ali od Poljaka mogoše postići samo to, da će se oni umiriti jedino, ako se u proračunskoj razpravi Beinerth obvezatno izjavi za skoru gradnju kanala. No poš to bi ova gradnja zah-tjevala jednu miljardu troškova, a poš to bi ista radnja bila malo koristna radi višemjesečnih mrazova, koji prieče saobraćaj po kanalima, to je Bienerth taj predlog odbio . I tada se zaprietiše Poljaci da će zaniekati čak i proračunski provi­zorij .

Ovim je Bienerthov- kabinet izgubio onu stranku, koja mu zajamčuje većinu.

No i osim toga, ima i druga okolnost, koja je s druge strane podkapala Biener-thu temelje. Radi se 0 česko-njemačkim prego­vorima za sporazum. Kako je poznato, Bienerth je konferirao sa vodjom čeških Niemaca dr.om Urbanom i sa predsjednikom „Češkog kluba" dr .om Fiedlerom, da bi se za vrieme viečanja par lamenta omogućio nastavak pregovora za sporazum u Beču. Stvar se malo otezala, dok Česi ne odgovoriše , da mogu pristati na prego­vore jedino uz uvjet, da vlada ne uzme u tome inicijativu i da konferencijama ne bude presje­dao Bienerth, nadalje da se pozovu na sudje­lovanje u pregovorima i socijaldemokrate. Za ovaj zadnji uvjet Niemci nelhtjeli.ni da čuju te je i ova akcija Bienerlhova već sada potonula. Ovo je značilo po Bienertha udarac, jer je on već jed­nom indirektno apelirao na Čehe, da stupe u vla­dinu većinu, a to se je nadao postići tim, što bi izposlovao sporazum izmedju Ceha . N.e-

" i a C a No kako je poznato, i to nije Bienerthu uspjelo, te je na „Poljskom klubu« ostajala od­luka da li će ministarstvo den.ision.rat, .1. će ostati Zato je Bienerth u nedjelju i ponedjeljak

d t d ' a t e 1 pregore sa Poljacima « d a v a o s e informirati o njihovim namjerama. U utorak

v'ec unapred ^Jff°™^$£ U toni

Uredništvo, uprava i Tiskara lista nalazi s e u ulici Bazi l ike sv . Jakova .— Oglasi tiskaju se po 16 p a r a peti t r edak ili p o p o g o d b i , te s e pr imaju s a m o oni, koji se unap r i ed p l a t e . — P r i o b ć e n a p i sma i zahva le tiskaju se p o 20 p a r a p o petit redku. — Nefrankirana p i sma ne primaju se . — Rukopis i ne vraćaju

„djenje poslova^ ^ j o 5 s e n e z n a ,

„ ,ome kolaju _ svakojake glasine. premda o tome ko I» k doii, ako-U , . O» J a » S u d i h krugova, a to bi to bda iella « ^ u ^ , prem v Kiti «; toca, ŠIO UCI«-6«<»J~

ne moze bit, s tog , ^ z a s j e d a m e . veljači moraju držat, v ^ v a r a j u > o d _

MCoJUT* o e ć i opoziciju prama vladi, sele će Poljaci preći u P J

s a s t a v I j e r i a , ne

^ ^ ^ ^ ° d

jih oni ne će podnipošto da odustanu. Vlada, ma koja bila, imati će mnogo okapanja, da se održi, ako se u ob4e bude mogla ma koja dulje i održati. Prama sadanjoj konstelaciji stranaca u parlamentu i prama njihovom razpoloženju mora se predvidjati, da će se ponoviti sve faze Bienerthovog kabineta, koji je od dana u dan živio i uviek očekivao svoj pad od jedne same stranke, koja bi njegovu većinu ostavila.

Evo ovo su žalosne pojave današnjeg re­žima, koji čitavu zemlju drži u vječnoj trza­vici i nemiru, dok se svaki čas na vladi mie-njaju ljudi i simpatije. Ovo će biti i daljnja sudbina Austrije, dok se god ona ne odluči, da pravicu kroji i da udovolji zakoni­tim i pravednim tražbinama naroda, koji ju sačinjavaju.

f Fra Paškal Buconjić U Mostaru, kako javismo, izpusti svoju

plemenitu i patriotsku dušu biskup mostarsko-duvanjski Fra Paškal Buconjić.

Biskup Buconjić rodio se je 2. travnja 1834., u Drinovcima. Porodica mu se je sta-zinom zvala Vodopić. Redovnik je postao u 18 svojoj godini. Tada je i promjenio svoje krsno ime Stjepan u Paškal. 1856. zaredjen je u Ferra­ri, gdje je boravio na naukama, za svećenika. Iza toga je 8 godina bio u Rimu profesor filo­zofije i teologije. 1866. izpuni mu se davna želja, i on se vrati u Hercegovinu u samostan na Širokom Briegu. 1868. postade generalnim povjerenikom za Hercegovinu. Godine 1871. po ­stade župnikom u Drinovcima. Na franjevačkoj skupštini 12. svibnja 1874. izabran je jednoglasno za starješinu i kustoda hercegovačkih franjevaca. Tu ostade do 18. kolovoza 1879. Tada je iza smrti biskupa Kraljevića postao biskupom i apo­stolskim namjesnikom za Hercegovinu. Posvećen je u Zagrebu 19. ožujka. Svoj svečani ulaz u Mostar slavio je 26. travnja 1880. Kad je ure-djena hierarhija bosanka, imenovan je 20. listo­pada Buconjić redovitim biskupom biskupije mo-starsko-duvanjske.

On je uviek bio odlučan borac u našim hrvatskim narodnim redovima. Još i prije oku­pacije radio je na tome, da se Bosna i Herce­govina spoji s Hrvatskom. Bio je redovito na čelo deputacija i poklonstva, koje su tražile od vladara naša narodna prava. Iza kako se je 1875. bio išao pokloniti kralju Franji Josipu I., kad je pohodio Dalmaciju, odlučile su ga bile turske vlasti maknuti, i on se je spasao samo po upu­tama fra Grge Martića. On je radio i neumorno za hrvatsku sviest. — Zauzimao se je i za gla-golicu, videći koliku silnu narodnu tečevinu u njoj imamo. Poznata je i njegova predstavka vladaru prigodom aneksije, da se Bosna i Her­cegovina prisjedine Hrvatskoj. Bosanske su ob­lasti tu predstaku zaplienile, što je biskupa Bu-conjića tako ogorčilo, da je odlučio poći ravno kralju. Vlada se je toga pobojala i digla zapljenu.

Biskup Boconjić je i svakom prigodom, kada se je vladaru obraćao predstavkama ili brzojavnim čestitkama, njega nazivao hrvatskim kraljem i svakom zgodom izticao pripadnost Herceg-Bosne Hrvatskoj. Bio je narodni sveće­nik u pravom smislu rieči, obljubljen kao otac od svakoga, štovan u veliko i poznat. Jedno­stavan je bio do skrajnosti te je mrzio ukočenu etiketu.

U subotu bio mu je u Mostaru sjajan spro­vod. U povorci su bila sva mjestna družtva, kor­poracije i škole, rodbina pokojnikova, svećenstvo, gragjanske i vojničke oblasti. Dalje mnogi za­stupnici, novinari te sila naroda, osobito seljaka iz okolice. Zadušnice je obavio nadbiskup dr. Štadler uz asistenciju obaju franjevačkih provin­cijala. Nadgrobno slovo je držao dr. fra Leo Petrović. Stigla je sva sila sažalnih brzojava, medju kojima: Od Njegova Veličanstva, sv. Otca Pape , ministra Buriana, Nuncija, Varešanina, bi­skupa Markovića, koji nije mogao osobno doći, te mnoge i mnoge druge.

Tako je dostojno ukopan u hrvatskoj ze­mlji veliki svećenik narodni i žarki patriota.

S l a v a biskupu Buconjiću!

Vojnički troškovi monarhije. Beč, 11 prosinca,

Amošnje novine donesoše obširne viesti 0 namjeri admirala grofa Montecuccolia, da početkom nove godine iznese svoj petogodiš­nji program za upodpunjivanje mornarice. Prama tomu programu imala bi se do konca godine 1913 izgraditi četiri „dreadnoughta" i to do konca $1911 prva dva, a druga dva do konca 1913. Svaka ovakova „Nebojša-ladja" imala bi zapasti 60 milijona kruna, dakle za sve četiri obli trošak od 250 milijona. Izim toga graditi će se četiri brzoplavna krstaša po kalupu „Admirala Spauna", a ovi bi zapali 30 milijona. Osim toga obzirom na pripreme, koje čini Italija, trebati će pomnožiti prema najmo­dernijim uzorima broj torpedača i podmorskih ladja, a za ove se označuje trošak od 20 mi­lijona. Sve skupno trošak za mornaricu iznaša 300 milijona kruna. Ovaj trošak podieliti će se u petogodišnje obroke, svaki po 60 mili­jona, a u proračun za 1911 uvrstit će se 50 milijona. „Dreadnoughti" biti će svi jednaki, Svaki ima 160 m. dug, 20.000 tona, turbine po 50.000 konjskih sila, a s brzinom od 23 milje na sat. Nositi će 12 topova najtežeg kalibra 30.5. Nadalje se namjerava do g. 1925 sgraditi u tri periode tri divizije „dreadnoughta", svaka divizija po tri ladje, tako da će Austrija do 15 godina imati 15 „dreadnoughta" i 4 krstaša „Admiral Spaunova" tipa.

Nadalje vojna uprava namjerava radi jedinstvene naobrazbe ustanoviti tehničke pje­šačke satnije. Ove bi bile sastavljene od p io­nira te brzojavnih, telefonskih i signalnih ob -hodnja. K tomu uskoro će konjaništvo dobiti novu uniformu, onda će tirolsko-predarlska gorska topnička pukovnija dobiti još dvie ba­terije te će se tvrdjavsko topništvo popuniti u toliko, što će se ustanoviti novi bataljoni i to 2 u Tirolskoj, 1 u Koruškoj, a kasnije će se upopuniti tvrdjavska topništva u Bosni i Her­cegovini, južnoj Dalmaciji i Galiciji,

Koliko će ovo novaca pozobati, a pri ovim gladnim godinama, ne treba ni spomi­njati. No za najveće troškove, ove za morna­ricu, moramo zahvaliti savezu s Italijom, koji tako skupo plaća biedan narod.

Popis pučanstva i pravo paše Dal­matinaca na bosanskoj granici.

Mješovito povjerenstvo, koje se je sastalo u Beču godine 1908. kod zajedničkog mini­starstva financija u svrhu da uzme u pretres pitanje prava paše Dalmatinaca na bosanskim izpasištim, — iztaklo je potrebu, da se sastavi k a t a s t a r b l a g a onih obćina i obćinskih odlomaka, čiji seljani uživaju pravo paše na bosanskoj granici.

Taj katastar Hiti popis blaga sadržavat će podatke o stanju, b r o j u i vrsti blaga, te će služiti za k o n t r o l u , da ne nastane zlo­poraba, da oni obiinarl, koji imadu pravo paše, dognaju uz plaću na bosanske pašnjake tudje blago, čime bivaju štetovani drugi obći-nari, koji imadu pravo paše.

Polag odluke ck. dalmatinskog namjestni-štve 21/10 1909 Br. V. 10/1 taj katastar ili popis blaga sastavit će se sada prigodom po­pisa pučanstva koncem ove t početkom nastaj-ne godine : sastavit će se u osam primjeraka od kojih po jedan ima ostati kod obćine, kotarskog poglavarstva i namjesništva i 5 kod ministarstva unutrašnjih pósala. Tako bi jav­ljeno zanimanim občinam.

Obzirom na veliku važnost što će imati popis blaga za sačuvanje prava paše na b o ­sanskoj granici i za odredjenje njegova obsega, smatramo potrebitim, da se opet povratimo na predmet, što smo ga višekrat u listu iznieli, i da preporučimo zanimanicim, da pri popisi­vanju blaga u svoju vlastitu korist podadu tačne podatke. Kad bi se u popisu naznačilo mnogo manje blaga nego li ga zbilja imade, moglo bi se prejudicirati našim pravim, a sami zanimanici mogli bi upasti u razne neugodno­

sti radi sumnje, da li je njihovo blago, što ga dogone u Bosnu na pašu, ili tudje. Na oprez dakle !

Ribarski zakoni pred parlamentom. VI.

O b ć e o d r e d b e z a k o n a z a o s j e g u r a n j e r i b a r a .

Na prvi glas, da vlada namjerava staviti u krepost zakon, kojim će biti našim ribarima obezbiedjeno življenje u nemoći i starosti, mi smo posve u kratko rekli svoju. Danas, kad je pred nama nacrt toga zakona, možemo ne­što obširnije da se s njim pozabavimo.

Zavirimo u zakon, kojim se je osnovao zavod za osjeguranje radnika proti nezgodama u obće, pak proučimo li pojedine paragrafe, doći ćemo do zaključka, da su ribari naši ne­pravedno — dali hotimice ili nehotice, ne iz-pitivamo — zapostavljeni, pri uživanju blago­dati ove istitucije.

Nijedan paragraf ovoga zakona ne govori protiv toga, da naši ribari niesu radnici, ili da su radnici takove vrsti, da se ne bi imali uzeti u obzir pri ovom obezbiedjenju.

Polazeć s ovog stanovišta, veoma dobro opaža g. Salata, kad veli da ribarima, za uži­vati blagodati ovog zakona ne fali „ n é la man­canza di una sede stabile dell' esercizio indu­striale, n e riguardi ai rapporti con 1" altre parti della Monarchia, n e tampoco considerazioni inerenti aile condizioni speciali delle industrie marittime, n e l 'a t tesa del tante volte promesso codice per la marina mercantile, n e difficoltà che dalla inclusione dei marittimi sarebbero derivate alla legge generale full' assicurazioe".

U jednu rieč ništa u zakonu nema, na što se vlasti mogu osloniti na izključenje naših ribara od osiguranja u nemoći, i to na te­melju već obstojećih odredaba, odnosećih se na osiguranje radnika proti nezgodama.

Oni pako, koji misle da se naše malo obalno ribanje može uzeti kao mala industrija, ti jako grieše. Griese još više, ako misle, da kao takovim nemogu imati pravo na uživanje pogodnosti zakona, koji se odnosi na druge radnike.

To se dogadja samo kod nas, ali ne kod drugih naroda, koji znaju cieniti, što je more i što su ribari za državu.

Da su naši ribari riešeni blagodati, koju uživaju svi drugi staleži, tome je kriva vlada, ali ne ona već su krivi zastupnici osobito oni primorskih predjela, koji su ondm prigodom mogli uz mnogo povoljnije uvjete, nego li novi zakon, našim ribarima obezbiediti obsta-nak u starosti i nemoći.

Što je prošlo, više se ne povraća i sad zastupnicima naših primorskih krajeva ne pre-ostaje drugo, nego prilagoditi se prilikama novog nacrta zakona, proti kome smo mi svom dušom, a to uprav zato, jer bi zelili da naši ribari budu bez težkih tereta, koje im novi zakon nameće, kako ćemo kašnje vidjeti, osjegurani.

D i o b a r i b a r a .

Novi zakon dieli nam ribare na odvisne i neodvisne.

U odvisne („unselbständig Erwerbstätige zer See") ubraja sve one ribare i osobe, koje pomažu pri ribanju po ugovoru, a u neodvi­sne ribare (selbstätigen zur See"), t. j . one koje tjeraju kao zakupnici ribanje.

Zakon novi dieli nam i ribanje u dvie kategorije, koje kod nas absolutno ne postoje, ali ne samo kod nas, nego toga nema ni na cielom Jadranu.

Gosp. Salata tumačeći ovu razliku veli da ovaj nacrt zakona u ovom je pogriešan, jer kako vidi : Ja caratteristica differenziale consiste n o n nella diversa qualità, n o n nella ampiezza dell' esercizio, ma quasi esclusiva­mente nel modo dell' esercizio".

Govoriti kod nas o velikom ribanju, koje da kao takovo samo postoji kao jedna velika industrija, smiešno je, kao što je smie-šno umećati u novi zakon nekakovo ribanje sa

parobrodima i velikim brodovima, te ovo ubra­jati u veliku ribarsku industriju.

Da se vidi netemeljitost ovog zakona, bar za današnja a možemo reći i za buduća vremena, dosta nam je to, što je ribanje pa ro ­brodima kod nas neznatno dapače , kao ta­kovo i ne postoji već za zabavu ; a ipak ono što ne postoji ubraja se u veliku industriju, dćk naprotiv ono što postoji, a to jest ciela flotilja ćozotskih bragoca, ubrajala bi se i malu obalnu ribarsku industriju.

Nema sumnje, da su se oni, koji su kro­jili ovaj zakon, držali zakona, koji vriedi za osjeguranje ribara i pomoraca u Njemačkoi, ali su ga izopačili baš u ovoj tački, jer para­graf 152 njemačkog zakona pravi vidnu razliku izmedju ribanja većim ili manjim brodovima, u broju zaposlenog osoblja i u ribanju paro­brodima na motor, ne izostavljajuć ni dalečinu od kraja.

T k o j e o b v e z a n n a o s j e g u r a n j e . Nacrt ovoga zakona obvezuje na osigura­

nje proti nezgodama ribare odvisne i neodvisne. Od ovih zadnjih pako samo one, koji' su učlanjeni u koje ribarsko družtvo.

Dobro je i veoma pohvalno što vlada nastoji, da se i ovim načinom na našim oba­lama postigne jedinstveno ribarsko udruženje, nli računajući sa istinitim činjenicama i pozna­vajući ćud naših ribara, mi smo više neg uvjereni, da će, ako ovaj zakon bude tumačen u prvom smislu njegove stilizacije, za mnoge naše i to baš potrebne ribare biti suvišan, jer ovi ne će moći uživati njegove blagodati ako prem jesu i ostaju puki siromašni ribari.

Goniti pako svakoga ribara, da se mora upisati kao član ribarske zadruge i tražiti da se u svim mjestima na našem Primorju podi ­gnu ovako na laku ruku ribarske zadruge, podnipošto ne stoji, niti se slaže sa ćudi ri­bara, niti ima oslona u zdravoj podlozi narod­nog zadrugarstva.

Na osiguranje nesposobnost i rada i na ono u starosti obvezani su koli ribari odvisni, toli neodvisni, bez uvjeta da li je član ribarske zadruge,

Dokaz, da li je jedan ribar ili odvisan ili neodvisan pružiti će nam dotična knjižica, koju mora da, po paragrafu 26 zakona novo­ga i po onom 12 dodate mu novice, posje­duje svaki ribar.

Kad smo na ovome moramo iztaknuti jednu bojazan, na koju već unapred upozoru-emo naše zastupnike.

Doduše zakon govori i napominje ribare, koji se stalno bave ribarstvom, t. j . one koji­ma je ribarstvo jedino zanimanje, kao i one, koji privremeno ili kako zakon kaže » t e m p o -r a n e a m e n t e " , posvećuju se ribarstvu.

Polazeć sa stanovišta, da dobar dio naših ribara, a najskoli onih, koji se bave zimskim tim najtegotnjim ribanjem u isto doba su i težaci i ribari, jer po danu rade u polju, a po noći idu na ribanje, hoće li i oni biti uzeti u kategoriju ribara, koji se ribarstvom bave „ t e m p o r a n e a m e n t e " ili će biti oni izključeni.

Ovi ljudi većim dielom niesu niti udru­ženi, nit pripadaju jednoj zadruzi ribarskoj, a najpotrebitiji su ribari ; što onda da radimo s njima ?

Bi li bilo > pravedno, da ih se rieši bla­godati ovoga zakona ; zakona, koji je njima najpotrebitiji, jer su baš ovi ribari i to pravi ribari po zvanju, koji to svoje zvanje vrše noću po čiči crne zime izloženi svakojakoj pogibelji ? S ovog razloga razlika izmedju od-visnih i neodvisnih ribara treba da se ukine, e da tako budu svi mogli uživati pogodnosti , koje im zakon pruža.

Političke viesti. A n a r h i s t i č k a p r o p a g a n d a u Č e š k o j . Iz

Praga se javlja, da je onamo odkrivena anar-histična propaganda. Is todobno je uapšeno d v a d e s e t pražkih anarhista, koji su bili u savezu sa anarhistima u drugim gradovima te su i ovi pozatvarani. Uapšenici su članovi pred šest tjedana osnovanog anarhističkog kluba „Mladi".

U Alban i j i , imenice u kosovskom vila­jetu, zaplienile su turske oblasti neke spise, po kojima se je odkrila na široko zasnovana arnautska zavjera, koja je imala dići ustanak, da se Albanija sasma otrese turskog jarma.

Ta f t i Roosevvel t . Nekidan je predsjed­nik Saveznih Država Taft objelodanio jednu poslanicu, s kojom je odobrio deranje trustova i tako ustavio borbu proti njima. Upitan Roo­sevvelt, za koga je poznato, kako se je iztakao kao smrtni neprijatelj trustova, šta misli o toj izjavi, koja je neizravno i na njega naperena, odgovorio j e : Koga Bog hoće da uništi, o-duzme mu pamet. Po ovome izgleda, da iz­medju Tafta i Roosevvelta sve prekinuto.

S u d b i n a F i u s k e . U Rusiji izašla je ca­reva odluka, po kojoj se ukida samostalno

.finsko državno tajništvo, te uslied toga Finska podpada pod djelokrug ruskog ministarstva.

O o d s t u p u k r a n j s k o g z e m a l j s k o g p r e d ­s j e d n i k a raširile se bile razne viesti. Medjutim „Slovenec" sve te viesti kao i one o njegovom nasljedniku odlučno opovrgava.

Novi a u s t r o u g a r s k i vo jn i a t t a c h é u P e t r o g r a d u . Mješte grofa Spanocchia, dosa-danjeg austrijskog vojnog attaché u Petrogradu, koji se toliko spominjao u aferi Ungern-Stern-berg, imenovan je princ Gottfried Hohenlohe, koji je i prije to mjesto pokrivao.

Rusk i c a r u B e o g r a d u . „Novoe Vremja" javlja, da će ruski car g. 1911 posjetiti Be­ograd.

B u g a r s k o - g r č k i s a v e z . Kroz kratko vri­eme posjetiti će grčki priestolonasljednik bu­garskog cara Ferdinanda te će tom prigodom biti sklopljen bugarsko-grčki savez.

M o n a r h i s t e u P o r t u g a l u . Portugalski monarhiste izjavili su, da su spremni na sve žrtve te na najljuću borbu, e da u Portugalu ponovno uvedu monarhiju. Sada se javlja, da je ministar vanjskih posala izjavio, da će kon­cem ovog mjeseca izići odluka, koja će ure­diti odnošaje izmedju crkve i države. Vjerskim udruženjima biti će zajamčena najveća sloboda, samo što će se kleru onemogućiti svaki upliv (!) pri izborima. U travnju će se sazvati par-lamenat, a prva će mu zadaća biti, da na­knadno odobri sve dosad izdane naredbe.

U Rio d e J a n e i r o ponovno je buknula uzbuna vojske. U gradu je proglašeno obsadno stanje za mjesec dana. Buntovnici se nalaze na otoku Cobras, koji je bombardiran od ra­tnih ladja i od kopnenog topništva.

Iz t u r s k o g p a r l a m e n t a . U subotnjoj sjed­nici turskog parlamenta vlada je dobila glas p o ­vjerenja sa većinom od 123 glasa proti 63 sama.

K r e t s k o p i t a n j e . Na zadnju notu Turske odgovorile su velevlasti zaštitnice Krete, da su one priznale suverenitet Por te nad Kretom i da s toga ne treba posvetiti nikakove pažnje doga-djajima i izjavama u kretskoj skupštini.

P o k o l j k r š ć a n a u P a l e s t i n i . U Palestini je 5000 Beduina poklalo u Keraku mutesarifa, sve civrlne činovnike i mnoštvo kršćana. Napa-doše i jednu željeznicu. Odaslana je vojska proti njima.

I z b o r i u E n g l e s k o j . Nijedna od borećih se stranvka ne može reči još do sada, da je dobila partiju. Niti liberalci, niti konzervativci nemaju odlučne većine, te će sastav sadašnjega novoga parlamenta biti uz neznatne preinaka jednak dosadašnjemu. Vlada ima većinu kao i do sada, ali ta većina ne sastoji samo iz libe­ralnih elemenata, koji su dapače sada nešto oslabljeni, nego je sastavljena samo pomoću Iraca i radničke stranke.

Uslied govora Balfourova konzervativci već govore o mogućnosti trećih izbora. No vlada i liberalni ministri označuju to kao bezmislicu. Stvari su medjutim vrlo zapletene, pa ako me-dju liberalcima i konzervativcima ne dodje do kompromisa novi su izbori neizbježivi.

Prigodom izbora u Belfastu došlo je do vrlo burnih scena, gdje je ranjeno više osoba i izpaljeno više revolverskih hitaca.

U subotu se navršila ravno nedjelja dana, otkako su počeli izbori Engleskoj.

Koliko je do sada poznato ìezultati su iz­bora ovi : Vlada.: 182 Iiberalca, 32 od radničke stranke, 56 Redmonista, skupa 270. Opozicija : 255 konservativaca i 6 O'Brienista, skupa 26 i .

Prema ovome iznosi vladina većina samo deset glasova, dok se prije uzdigla bila već na 32 glasa. Po tome je dakako još uviek — i nakon nedjelje dana izbora — težko odre­diti konačni njihov rezultat. Jasno je jedino to, da će vlada dobiti u ovim izborima većinu, ali znatno manju, no što ju je imala u prošlom parlamentu.

Naši dopis.i

I z M a k a r s k o g P r i m o r j a .

M e š t a r T r č i l a ž a d l a k u mi jen ja . Nedavno nas upozoriše prijatelji, da je u

138. broju starog splitskog smetlišta tiskan ne kakav dopis proti župniku Igrana. Mi dopisa ni pročitali nismo, jer nismo vikli onim split­skim libelom ruke kaljati, ali po kazivanju na­ših prijatelja, koji su nam vjerno saobćili sve što je tu načandrano, nije nam se bilo težko dosjetiti, da je to maslo iz stana famoznog doušnika meštra Trčilaže iz Igrana. Nimalo nas ne čudi što neistinu tvrdi, izvrće i kleveće, jer to je njegova kod nas svakomu dobro poz­nata svagdanja rabota, za koju je od nadležnih masno plaćen, ali nas jako čudi i za to se jedino na dopis osvrćemo, što neustrašivi Trči-laž nije izašao sa svojim imenom i brk a brk obračunao sa svojim protivnikom, nego se je

ko kukavica za pseudonim sakrio. Ta poznato je svakomu, da Trčilaž nije bio običajan d o ­sada svoga častnog imena čuvati, da ga ne oirtrči, pak kad mu je belaj odnio i više, mogao mu je pustiti i ovo malo. Odkud dakle ta nagla promjena? Da mu nije došao nalog s višega, da unapred ne pruža daleko papke ko i dosada, da nije više i sam uvi­dio, da mu je firma kod svakoga kredit izgubila? Mi držimo da će biti i jedno i drugo, ali za ono prvo srno blizu sasma sigurni, jer kako smo iz pouzdana izvora doznali, i nad­ležni su se već dobro osvjedočili, da sa sta­rom Trčilaževom dlakom prvašnjega pazara više nema. Prijatelji nam vele, da će bit unapried neobično vidjeti splitska smetlišta bez imena meštra Trčilaže i da će ta manjkavost mnoge od predbrojnika jako ozlovoljiti a neki da će i od predbrojbe odstupiti, u čemu im ni mi ne bi dali krivo, kad ih se hoće lišiti one ugodne zabave, koji su dosad s Trčilaže-vim imenom imali.

Iz spomenutog dopisa upalo nam je u oči još nešto. Posve nam je začudno, zašto se je Trčilaž onako silno oborio na župnika za to što on kadkad i to prisiljen dodje na sud, dok naš Trčilaž o sudu vazda misli, govori, tužbe pravi i po sudu se neprestano zadnjih vremena smuca. Da se po belaju ne nalazi tano još koji kovčežić sa vriednosnim papi­rima Gospodje M . . . . iz Živogošća, pak pak da se ne boji, da ga župnik odnese u Igrane, kakono je on nazad godina jednog isto njezinog dobro opuna odnio i vjerno joj ga tekar nakon nekoliko dana malo praznijega uručio? — Ako to misli, ljuto se vara, jer nam je poznato, da je župniku Igrana i ma­lenu fratarsku kapicu teško na glavi nositi, a kamo li bi jedan oteži kovčežić i to za više sati hoda. Nek se dakle naš pošteni Trčilaž ne boji, da će mu župnik tu drugu mastnu zaoblicu oteti, ako je ima, jer župnik dobro zna, da su onakove mastne zaoblice jedino za onakoga poštenoga brka, koji se je pomoću vruće i mastne fratarske čorbe i krvavih te­žačkih žulja onako jako ušumio. Ako je dakle još jedan onakav kovčežić u Makarskoj, svje-tujemo ga da časkom trkne do Makarske i donese ga, ama samo odmah, da se Igrane domalo bude mogle podičiti sa još jednom krasnom zgradjom koju može sagraditi na gla­sovitoj Antićevoj dionici u Radaševici. Žao nam je što nemamo vremena da dalje duljimo, ali bi još radi upitati meštra Trčilaža, jesu li mu, Bože dragi, išta ploda donieli oni obećani zlatni lanci i fina odiela, obećana stanovitim osobama, pak ćemo mi , obračunati sa nekim zenicam Isukrstovim. — Ako još mizerni Mi-ljenko nije našao tvrde svjedoke, počekat ćemo, samo ga svjetujemo da Trčilaževa suha zlata na suho ne daje. Jedan dio zlata i odiela može ostaviti kod svoje kuće, o kojoj ćemo se takodjer s vremenom pozabaviti, samo želimo, da nam on sam javi, da je testir o tomu zbo­riti. Mislimo da više nije potreba od B . . zato testira tražiti. — Biokovski Drinovci.

Iz S i n j s k e k r a j i n e

S a s i n j s k o g k r e š e v a . Obetasmo i odužujemo se. Naša obćinska

oporba, dok u svojim novinam s jedne strane napada obćinu, njezin rad i prvake stranke, pita i traži s druge s t rane: mir, slogu i spo ­razum. Odgovaramo joj otvoreno i pučki.

Liepe su i svete, medene i velike, rodne i plodne te tri rieČi — u sebi i u svome zua-menovanju. Ali da te rieči odgovore same sebi, da tj. budu mogle donieti željenoga ploda, mora, da svaka od njih ima svoga pravog ro­ditelja, koji za nje jamči, da će uroditi d o ­brim plodom.

A za sve to treba vidit i pazi t : tko i u čemu pita taj mir, slogu i sporazum; za što ih pita, b iva : što ga je navelo, da ih pita.

Pitaju, prvaci naše obćinske oporbe : 33 godišnji načelnik Pietro Tripalo i obćinski li-ečnik Dr. Uroš Masovčić, za se i za družinu. Tako bar moramo suditi. Pitaju, da se složimo u dogodišnjim obćinskim izborima i biramo u novo vieće ljude iz obiju stranaka.

Za što to pitaju ? Jer bi gg. Uroš i Pietro ta dva novoizabrana u upravni odbor Utvare, htjela barem djelomice odužiti se obećanju, koje njoj učiniše i bar jednom nogom u obćinu ući. Pošto dakle znamo, koji je cilj te gospode, kada pitaju mir, slogu i sporazum, odgovor naš se može već unapred znati. Kada bi ovaj sporazum urodio ma kakvim dobrim plodom po ovaj biedni narod, još bi se o tom dalo govoriti, ali kada znamo, da bi taj sporazum isti čas izazvao još veća trvenja i uzajamna nepovjerenja no dosad, onda je jasno, da pra-vaši u interesu samog puka moraju dalje ići dosadanjom stazom.

A to zato, što nas dosadanje Izkustvo uči, što znači saradnja sa onima ljudima. Oni bi mir, slogu i sporazum obezčastili.

Tko nam to jamči? U našem slučaju to nam u prvom redu

jamči političko stranački, a ne obćinsko odmi-nistrativni razlog, uzrok i cilj, s koga se ta sloga traži. Jamče nam za tim vojskovodje i vojska te naše obćinske oporbe .

Prelazeći preko mladih i neiskusnih tamo ljudi uobće, po gotovo obćinskih činovnika, kao takovih, i žaleć inače, da su ih u mladim godinama, ako ništa drugo, spopale i osvojile političke i obćinske bolesti kampanilizma, re­gionalizma i nepotizma, mi ćemo, da obraču­namo s kolovodjam i vojskom naše oporbe uobće, Pravi kolovodje j e s u : bivši obćinski upravitelji, pod vodstvom P . Tripala. Vojska: Pierovi osobni prijatelji, bivši obćinski nadar-benici i štićenici, kmeti i dužnici. Ali što je za nas najmjerodavnije, velikom većinom o b ­ćinski i seoski koritaši. Svi su skoro, a ovi zadnji do cigloga ih : dvopeci. Pristaše su tj. tobož „hrvat, stranke", is todobno tobožnji pri­staše „demokratske" stranke. Tamo su i amo u nadi, da će im pod jednim ili drugim barja­kom svanuti opet stari „sretni" dani ! Prošlost pak i njihov rad na obćinskim i seoskim upra-vam kaže nam, tko su i što su ti naši bivši obćinski i seoski upravitelji 1 Možemo li mi s ovim i ovakovim stupiti i u same pregovore — za slogu i spo razumi? Ovaj upitnik i uz-kličnik neka im je odgovorom

nas 10 u ime 10.000 birača

Iz hrvatskih zemalja. P o l o ž a j u B a n o v i n i . „Stranka prava" i

„Starčevićeva stranka prava" odazvaše se po ­zivu koalicije za skupnu konferenciju, gdje bi se imali sporazumiti glede izbora predsjedni­štva sabora. Prvu će zastupati dr. A. Horvat i dr. Milobar, druge dr. M. Starčević i dr. A. Pavelić, a koaliciju dr. Lorković i dr, Medako-vić. Ban je otišao u Peštu, sigurno da izhodi od Khuena sazov sabora.

Z a b r a n j e n s p o m e n i k s l o v e n s k i m r u ­j a n s k i m ž r t v a m a . Iz Ljubljane se javlja, da je kranjska zemaljska vlada odbila utok protiv odluke prve istance, kojom se je zabranjivalo podignuće spomenika onoj dvojici Slovenaca, koji poginuše rujna mjeseca 1908. prigodom ljubljanskih demostracija proti Niemcima.

O o d s t u p u V a r e š a n i n o v u . Uzprkos svim dementima „Zeit" javlja da će general Vareša-nin odstupiti sa mjesta zem. poglavice Bo^ne, a nasljednik da mu je zagrebački zborni zapo­vjednik R. Gerba. U na ovo je usliedio dementi.

O s u d a u p r o c e s u Colp i . Zemaljsko su­dište odsudilo je Colpia radi špijunaže i uvrede Veličanstva na četiri godine težke tamnice, Dantea na 10 mjeseci, a Tomasinia na 11 mjeseca.

M a g j a r i z a c i j a H r v a t s k e . Ravnateljstvo državnih željeznica zaključilo je podignuti u Osieku magjarsku realnu gimnaziju i već je nabavljena kuća, u kojoj će se ta gimnazija smjestiti. Iza ove realne gimnazije imale bi se u skoro vrieme podiči magjarske realne gim­nazije u Zagrebu i Zemunu.

M a g j a r s k a b e z o b r a z n o s t . U subotnjoj sjednici peštanskog sabora govorio je zast. Banffv, koji je izrazio vladi nepovjerenje. Posebno nepovjerenje spram vlade pobudjuje u njemu hrvatsko pitanje. Mora da se bavi državoprav-nim položajem hrvatskoga bana. Zak, čl. S 0 . : 1868. uzdrman je *J Hrvatskoj u svojim teme­ljima od bana Tomašića, jer mu se daju tu­mačenja, koja se protive magjarskom državnom pravu. U Hrvatskoj se govori o hrvatskom kralju, dok kraljem Hrvatske može biti samo kralj Ugarske, kao nosioc krune sv. Stjepana. Pita grofa Khuena, da li je sporazuman sa dr­žanjem banovim ? Ban je zauzeo stanovište i proti „Julianovim" školama. On, Banffv, mora se ograditi proti takovoj politici, tim više, ako bi ona bila temelj trializma. Takav ban ne smije se duže trpjeti. Prosvjeduje protiv toga', da se osam županija Ugarske gerira kao kra­ljevina.

Tko ovakove govore čita ne može nego da se čudi ignoranciji ili drzovitosti Ma-gjara, koji se čak u saboru usudjuju kraljevinu Hrvatsku nazivati magj. županijama. Njihov šovinizam ide preko svih mogućih granica, a medjutim hrv. delegati politiziraju — kod kuće I U ponedjeljak je pak govorio Khuen, koji je rekao, da ban hrvatski uživa podpuno povje­renje vlade. Glede Rieke je rekao, da vlada ne misli nikako njezin državopravni položaj mienjati niti dirnuti u kakvu prerogativu talij. jezika.

R i e č k o p i t a n j e . U peštanskom saboru povela se je rieč o riečkom pitanju, koje je izazvano aferom izmedju novog riečkog gu­vernera grofa Wickenburga i gradskog zas tup­stva. Tom prigodom uzeo je rieč i zastupnik Rieke dr. Mavlander, koji je rekao, da su

uza ludne težn e i zaljevi Hrvata rt, i Rieka povrat i , i e r 1 d a m s e

Ugarskoj te ie tim n 1 o s t a t i ć e

" a g j a r s k a luka, koja Magjarima j e Rieka j e d i n a

svezu sa cielim svietoi robe. Nadalje je doda*

omogućuje kau i izvoz magj.

- — - a o , da je u in teres i

\ O v J ha* g l a " P ° r U Č U » U I 3 8 " 0 > O b l o .

i *, , * m ° r a ° b i b i t i P ° t i c a j za Hrvate d a l i o jače na Rieci porade oko .osviešće, i i tamošnjeg pučans tva te da povedu k u T

Sta r e c ' P r o c i ^ Z e g r e b a č k o g s v e u č i l i ­š t a . U subota su dalm. djaci u Zagrebu držal, sas tanak radi reciprociteta zagr. sveučili­šta Sv, govornici iztakoše nuždu, da se dalje v o d . bo rba za Zagreb, u? odaslaše brzojavku zastupn.cima u Beču, da se opru svim drugim nešenj .ma popu t onog o izpitnom povjerenstvu u Zadru . Iza sastanka je blizu 600 djaka g r a d o m manifestiralo, a da brojno redarstvo nije imalo prilike uredovati .

. U nedjelju se je pred sveučilištem držala sveukupna djačka skupština o tom predmetu. Govorn ika je bilo meogo te iza toga djaci p o -djoSe manifestirati g radom. Pridružilo im se je nepreg ledno mnoštvo obćinstva, te se je tako upriličila sjajua manifestacija za reciprocitet. Pa lo je povika protj Bienerthu StUrgkhu, Khu-enu i Tomaš iću .

P r o c e s p r o t i t r i n a e s t o r i c i tršćanskih Ta ­lijana u Gracu, obtuženih sa veleizdaje, d o ­vršio je tim, da su svi riešeni osim jednog, koji je osudjen radi uvrede Veličanstva.

I z b o r i u O s i e k u . U Osieku od ponedjelj­ka do danas obavljaju se gradski izbori. No s njima nije skopčan izbor načelnika Graffa i podnačelnika. dr.a Neumanna, jer njihov izbor traje šest godina, a izabrani su tek pred tri godine . Kod Hrvata dvie su listine, jer je proti listini „nezavisnog gradjanstva" dr. Neumann u I. izborništvu iztakao svoju listinu.

Iz grada i okol ice . N o v i m o n s i g n o r i . Sv. O. P a p a dozvolio je

da smiju nositi naslov „monsignori" kanonici I. K. pl, Sisgoreo, Antun Manović, Ivan Mirić i Vicko Mirić.

H r v a t s k o m S o k o l u darovao je [g. Joško Beroš K 2, da počasti uspomenu pok. Ivana Ros-sinia. Uprava zahvaljuje.

D a r „ U b o ž k o m D o m u " . G. ljekarnik Beroš udielio je „Ub. D o m u " K. 1., te mu Uprava na daru najsrdačnije zahvaljuje.

Z a b a v a u S o k o l u . U nedjelju priredjuje naš diletanski klub zabavu u Sokolu. Pres tav-Ijati će se Devideova komedija u dva čina „Lažni barun" . Kasnije ples.

O o v r h o v o d i t e l j u u P r v i ć - Š e p u r i n i . P r imamo iz Šepurine tužbe proti tamošnjem ovrhovoditel ju Mati Maršanu. Prekjučer došao utjerati porez kod Roka Vlahova Tomina. na ime njegove žene Ane te mu zaračunao 123.75 K. Medjutim Vlahov znao da nema platiti nego 117.05 K. te ne htjeo platiti no se pu­š tao rubati . Ali su t radan otišao na porezni ured u Šibeniku i tamo cielu stvar prikazao, a ured mu priznao pravo, da i m a platiti s a m o 117.05. Vlahov nas uvjerava, d a je ovrho-voditelj u Šepurini učinio već više ovakovih neurednost i , radi čega skoro b i l o došlo do gustih Upozoravamo nadležne vlast, na ove nemile pojave, da one razvide i stave red, a da se našem biednom težaku još više ne otežčaju i onako težki nameti.

O p o p i s i v a n j u n a r o d a . Mjestno c. k. poglavars tvo javl ja : Obzirom na popisivanje na roda , š to se na temelju zakona 29. Ožujka ?869 d . z . l . b r . 6 7 ) ima obaviti početkom aod ine 1911 prema stanju 3 1 . prosinca 1910, u p t o r u e se pučans tvo ovog kotara, da ,e n o o r o o sima § § . 19 i 23 spomenutog zakona Laki m a " n . dotično glavar kućanstva dužan da *a muške pripadnike jedno, od kra-fievina i zemalja zastupanih na Carev.nskom i k o i i se maju u njegovom stanu pop . s a t , .

I s u s e ° m u godinama 1891 do uključivo 9 0 , drž u priprave izvadak iz mat ce rodjemh,

. n r n s t o d biljegovine te se izdaje b e z -1 6 K k o v j e r e n V e p i s s v j e d o č b e r o d j e n j a .

platno ' " ^ se s t o g a svi imaoci stana dotično P ? , J Jva u čijem se stanu nalazi takvih glavari kućanstva u e,,em ^ w v e č

muških osoba , d a , u, siuc j j e d o č b e r o . imah - j e r o v l j e n p r e p o d n o s n e o n S c J ^ d j e n j a , p n b a v e najkasn u ^ ^

Ti će se izvadci iz matica dotično ovje­rovljeni prepisi svjedočbe rodjenja pri popisi­vanju naroda imati da predadu povjerenicima za popisivanje, koji će ih pridružiti dotičnom upisniku.

Preporučujemo i mi obćinstvu, da se ločno drži ovih uputa.

S j e d n i c e . U ponedeljak je učiteljski zbor šegrtske škole imao svoju drugu sjednicu. Do-znajemo, da je zatražio razstav pripavnog razreda na dvie uzporcdnice, a u najgorem slučaju, (Ja se za nastavni jezik i računicu opredjeli još je­dan sat pouke. Ovaj razred broji 47 učenika, a ima 17 analfabeta, te je naravno, da sa sama 2 sata sedmične pouke ne može se uspješno izcr-piti propisana naukovna osnova, niti se učenici pripraviti, da od analfabeta postanu u jednu samu godinu sposobni za prvi razred, te se nadamo, da će predlog učiteljskog osoblja uvažiti i ovaj razred raztaviti na dvie uzporedniae. Prvi razred ima 34učenika, te po tom ukupni broj šegrta što pohodja ovu školu iznosiJ81.

Z a r u k e . Milovidna gdjica Pina Pian zaru-ćila se je sa g. Kovačevićem, obć. tajnikom u Tiesnu. Srdačno čestitamo I

Čiji j e p a p a g a j ? Komu je utekao papa­gaj, neka se obrati Petru Šupi Josipovu u Cr­nici, koji je uhvatio.

Kuš S t r a ž k o ! Kad smo stali na rep pla­ćeniku, kojemu zanat da ocrnjiva sve što je hr­vatsko, htio bi on od Ijutine da ugrize, ali naša je noga u debelim čizmam i za t o : Kuš Stražko, kuš, daleko, da te ne opatrnemo — K u š

Pokrajinske viesti. B i t k a i zmed ju k r i o m č a r a I f i n a n c a .

Pišu nam iz Kamenmosta, dne 11 pros inca : Noćas oko dva sata nabasaše financijski nad-stražari Katavić i Slišković na jedhu ladju kriomčara, koji su htjeli prokriomčariti silu hercegovačkog duhana. Stvar se desila kod sela Runo vica a u ladji je bilo više kriom­čara! Nalogu financa se kriomčari oprieše te je nastala pucnjava što iz pušaka što iz re­volvera sa obe strane. Posljedica toga je, da je Petar Ljubičić p. Adama iz Runovića, mlad čovjek a otac petero djece, ostao mrtav. U jutro oko pet sati došla je financima oružana pomoć te su odpornici bili svladani i uapšeni. Sud je poveo iztragu.

N a p a d n u t n o v i n a r u Z a d r u . Neki dan je glavni suradnik „Hrvatske Kruue" bio napad­nut od nekoliko zadarskih talijanaša. Odriešitost napadnutog jedina je zapriečila, a da novinar bude izprebijan. I tako uviek iste sramotne stvari. Nijedan suradnik „Hrvatske Krune" u Zadru ne može mirno obastati.

G o s p . Miho Obu l j en viši zemaljski savjet­nik, prigodom obćih audiencija kod kralja bio je takodjer u istu primljen.

U Z a d r u vode se pregovori izmedje pra­vaškog odbora i onog ,,hrv. stranke" glede sporazumnog nastupa pri nastajnim obćinskim izborima.

„B ihać , hrvatsko družtvo za iztraživanje domaće povjesti u Spljetu" držati će u Utorak, 27. tek. mj. u viećnici Obćinskog Doma u Spljetu na 11 sati jutrom svoju XVII. Skupštinu ovim dnevnim r edom: 1. Izvještaj Upraviteljstva 0 družtvenom radu kroz godinu 1909. — 2. Iz­vještaj blagajnika o ekonomskom stanju družtva. — 3. Izbor članova u upraviteljstvo na temelju §. 14. družtvenog pravilnika. — Eventualni predloži.

P r o c e s P o l e š n i k . U subotu je započela u Zadru porotna razprava protiv AntonietteOstrieh 1 D. F. Tomassevicha radi poznatog poličanskog zločina. Razpravi predsjeda podpredsjednik Ros-signoli, držav. odvjetničtvo zastupa dr. Poduje, Oštričku brani iz ureda sudac Brizzi, a Tomasse­vicha dr. Ziliotto. Obtužnica obsiže 90 stranica, a iznosi sve one činjenice, koje mi doniesmo prigodom uhapšenja dvaju obtuženih, koje je uz-sliedilo naknadnim priznanjima robijaša Kovače-vića, koji je osudjen na doživotnu tamnicu radi umorstva pok. tetke Tomassevicha, A. Rončigaj.

Naše brzojavke. ftftinisfarska k r i z a .

Beč , 1 4 p r o s i n c \ — 0 ministarskoj krizi sa sigurnošću javlja se s ledeće: Bienerth će vo­diti poslove sve do nove godine, a ond;» će pristupiti sastavu kabineta. Od dosadanjih mi­nistara ostaju Bienerth, Stiirgkh i Weisskirel: ner, ddčim će se svi ostali promjeniti.

P o l j a c i i v l a d a . Beč , 14, prosinca. — Poljaci zaključiše

na jučerašnjoj sjednici, da će glasovati tromje­sečni provizorij vladi i produljenje poslovnog reda.

I z s l a v e n s k o g s v e u č i l i š t n o g o d b o r a .

Beč , 14 prosinca. — Sveučilištni odbor južnih Slavena zaključio je, da u proračunskom odboru ne će dalje obstruirati, jer je vlada s dnevnog reda skinula pitanje o talijanskom pravnom fakultetu.

Z a t v o r p a r l a m e n t a . Beč , 14 prosinca. — U subotu parlame-

nat će biti zaključen te će nastupiti božični parlamentarni praznici. P r o m j e n e r a z n i h n a m j e s t n i k a .

Beč, 14 prosinca. — Štajerski namjestnik Clary otići će u penziju, a nasliediti će ga bivši ministar Haerdtl. Pražki namjestnik C o -denhove odstupa takodjer te će ga nasljediti tršćanski namjestnik princ Hohenlohe. To da je posljedica zadnje audencije ovog kod kralja.

R a z p r a v a p r o t i l f a s i ć u . B e o g r a d , 14 prosinca. — Razprava proti

Vasiću počimlje 17 ovog mj. Razprava biti će tajna.

I z m a g j a r s k o g s a b o r a . B u d i m p e š t a , 14 prosinca. — Magjarski

sabor poprimio je proračunski provizorij. O d r ž a v n o j p o l i c i j i u Z a d r u .

Beč , 14 prosinca. — Ovdje se tajno po -govara, da vlada ne kani uvesti državnu po­liciju u Zadru.

Prodaju se zemlje i kmetsko praVO. P. O. Zaton. Obratiti se na P e t r a K i t a rov i ća .

1 „Hrv. Kruna" je nešto slična donieja, no mislimo, da ovo ne odgovara istini, jer je drž. redarstvo već odlučeno za Zadar.

Hrva t ska t i skara (Dr. Krstelj i dr .) Vlastnik, i izdavate l j i o d g o v o r n i u redn ik : Jo s ip Drezga .

H r v a t s k e n a r o d n e p o s l o v i c e uredio V. J. Škarpa, ciena knjizi broširano K 5*—, a uvezano K 6*—, nabavlja se kod „Hrvatske tiskare" u Šibeniku i u svim knjižarama. ii ni ni n 1111111111111111111111111 ni i n u 11 u 111 n n i n n u ih i ii

O G L A S .

Mlada gospodja traži si mjesto odgojitelji £ nuz djecu ili učiteljice svake vrste šivanja nuz odraslije gospodjice ili za gazdaricu starijem udovcu ili neženji. Cienjene ponude molim slati na: poste restante Ljubica

Drniš, Dalmacija.

„Hrvatskoj tiskari" u Šibeniku potreban je

Jedan samostalan knjigoveža. Mjesto stalno. Plaća dobra. Nastupiti može odmah. 6 - 3

P r i o b ć e n o !

Podpisani časti se donieti do javnog znanja, da je on jedini i izključivi skladištar za grad Šibenik

IZVORNIH ŠEŠIRA

B O R S A L I N O

stare tvrdke Borsalino G. i brat S. A. u Aleksandriji (Italija), utemeljena godine

1857, a svjetskog glasa.

E. COMICI.

O O O O O O O O O O O O

Z a b o ž i č n o d r v c e !

naći će te u dućanu

- Antuna Ciulića -Glavna ulica ŠIBENIK Glavna ulica

svakovrstne nakite u svim bojama i ob­licima, kao što i svakovrstne pa i naj­ukusnije prigodne razglednice za Božić

i Mlado Ljeto.

Trgovcima daje se znatan popust.

40 KRUNA tko hoće stalno i na lak način svake sedmiae da zasluži, neka pošalje svoju adresu na L. S c h a e c h t e r , W i e n 104.—XVI-v

Postfach 475

Razne viesti. U z m i t e kada ste nahladjen, pun slina, prot

hunjavici i težkom disanju Fellerov fluid m. d. M „Elsafluid". Mi se osviedočismo sami kod bol prsiju, vrata i drugih bolesti, o njegovom ljeko­vitom, kašalj ublažujućem i okriepljujućem dje­lovanju. 12 bočica stoji K 5, 24 bočica 8 K 60 fil. Proizvadjač je samo ljekarnik : E. V. Fellcr u Stubici Elsatrg, br. 264 (Hrvatska).

N a s v j e t s k o j i z ložb i u Bruse l j u g . 1910. bijahu na svim mjestima osobito u strojevnoj teh­nici, najizvrstnije radnje zastupane,a medjunarodni ocienitelji stajahu sad pred vrlo težkom zadaćom kao nikad prije. Tim veća je pobjeda Dioničkog družtva Singerovih strojeva, što su njezini pro­izvodi kao najsavršeniji šivaći strojevi sa g r a n d p r i x priznati.

SE &.

se

BOE SE SE SE SE SE

Š I V A Ć I S T R O J E V I . S I N G E R '

= i : najnoviji izum =

6 6 "

kupuju se samo

u našim skladi-

štima, koja su

označena uviek

sa

ovim znakom: Ne treba se dati zavesti kroz druge oglase, koji imaju tu svrhu,

!8E da uz ime SINGER razpačavaju već upotrebljavane strojeve jjHJ ili one kojeg drugog proizvoda, pošto mi ne prepuštamo |g S naših šivaćih strojeva preprodavaocima, nego ih izravno g pjj sami obćinstvu razprodajemo. — — —

| ŠIBENIK — GLAVNA ULICA |

Oglasi se uvršćuju samo oni, koji se unapried plate!

Uredniš tvo .

o HRYÄTSKÄ o YJERES1JSKÀ BANKA PODRUŽNICA ŠIBENIK

Dionička glavnica - - -- - - - K 2 ,000.000 Pr ičuvna z a k l a d a i pritičci K 180.000.

CENTRALKA DUBROVNIK - -Podružnica u SPLITU i ZADRU.

I o Bankovni odjel - - -prima uložke na knjižice u konto koren-l i u ček prometu; eskomptuje mjenice. Obavl ja inkaso, pohranjuje i upravlja vriednine. Devize se preuzimlju naj-|ulantnije. Izplate na svim mjestima tu i inozemstva obavljaju se brzo

i uz povoljne uvjete

o Mjenjačnica kupuje i prodaje državne papire, raz-teretnice, založnicc, srećke, valute, kupone. Prodaja srećaka na obročno odplaćivanje. Osjeguranje proti gubitku kod ždricbanja. Revizija srećaka i vriednostnih papira bezplatno. Unov-| čenje kupona bez odbitka.

TVORNICA ® PAPIRNATIH $

VREĆICA ® Čast mi je javiti p. n. obćinstvu, da sam objavljenu tvornicu pa­pirnatih vrećica za trgovačku p o -rabu otvorio, te je podpuno pre­ma zahtjevu uredio, time sam u stanju u najkraće vrieme najveću količinu vrećica izraditi. Vrećice izradjuju se u svim veličinama i u svim bojama. Poš to je ovo u nas prvo i jedino domaće pod­uzeće ovakove vrste, nadamo se za stalno, da će mi gg. potrošači povjeriti svoje cienjjne naručbe, koje će u podpunom redu i naj-

savjestnije izvršene biti. Sa veleštovanjem

ANTE ZORIĆ ŠIBENIK. 3ec

B Objava. m Zašto se ne obratite pri kupova­

nju vaših potrebština ravno na tvrdku

J a r o s l a V K o c i a n Tkaonica i odpravništvo

Hronove i Met. (Seska.) koji zgotavlja i ima uviek na skladištu sukna za odjela, z imske kapute itd. Zajamčeno održanje boje. K a n a -f a s a , p l a t n a , f l a n e l a , u b r u s a , r u č n i k a , j a s t u k a , p o r k e t a , s i fona .

Ciene su najjeftinije. N a r u č b e p r e k o 18 K. Šal jem f r a n k o .

Tražite uzorke. Može se dobiti 30 do 40 mt. odpadka 3

do 15 mt. dugog zaK 18 do 25 prema vrstu HB p | Od odpadaka se ne šalju uzorci.

£ u p p c t t o e l l o Pribor satova, zlatarskih i optič­kih predmeta i kineskih srebrarija

žlica, viljuška i noževa. Zajamčena i z r adba s a 90 g r a m a č is tog s reb ra .

P t ' o n t n . Svake vrsti rezbarije u kojoj mu drago

kovini. Bogati Hustrovani olenlk. Tvornička stalne ciene.

SibetriK, Glavna utica, br. 128. 14./9.-910.—14./9.-911.

Hajsavršeniji gramofoni i ploče s a s v a k o v r s t n i m k o m a d i m a

o s o b i t o h r v a t s k i m

prov i -djeni TRADEJ

znakom "His MASTER'S-VOICE* Andieo'

TRADEMARK. ' J

dobivaju se u knjižari i papirnici: I v an Grimani

Šibenik, Glavna ulica. Šalje na zahtjev cienik i p o p i s k o m a d a

14.-9. 910—911. b a d a v a i franko.

• • potnozit« Družbu • • SV. Cirila i Metoda

P o d r u ž n i c e :

Via Giul ia br. 33. Via Giul ia br . 16.

Via A c q u a - I d o t t o br. 65 .

Telefon lir.

Važno za svakoga!

Gustav Marko Trs t

C e n t r a l a : V i a C o r o n e o 4 5 . T e k u č i račun sa p o d r u ž n i c o m Ljubljanske kredi tne b a n k e .

P o d r u ž n i c e ViaBar r ie ra vecchia

br . 33 . Via C o l o n i a br . 17.

S. Giovann i di Guardic l la

br. 871. 5 ^

Telefon i :

Veliko skladište s t a a l a pros t ih , apaniranih i z a ures . Veliki izbor p r e d m e t a z a l jearne , droger i j e , porcul e r s o i j c i r f i r c

sudje, ocal ine , staklarije, svjetiljke itd. Velike kolikoće naročitih tvari u ocaklini, porculani.

Ciene umjerene koje se ne boje utakmice.

Na zahtjev šalju se cienici badava.

X > « ) j j i < s a t v i u i i e ? v i h r v a t s k o m j e ^ l l t u .

Pomenuta tvrdka, jedina svoje vrsti u Trstu, preporučuje se svim našim trgovcima."

26.11. io. i

Aistrijansto jarolroiarsto „DALMATIA"

u d r ž a v a o d 16. j u l a 1910. s l i e d e ć e g l a v n e p r u g e :

Trst—Metković A (poštanska) P o l a z a k iz T r s t a ponedjel jak uf) sati pos l . p o d n e p o v r a t a k s v a k e s u b o t e u 6 sati prije p o d n e .

Trst—Metković B (poštanska) P o l a z a k iz T r s t a u četvr tak u 5 sati pos l ie p o d n e ; p o v r a t a k s v a k e s r i ede u 0 sati pri je p o d n e .

Trst—Metković C (poštanska) P o l a z a k iz T r s t a u s u b o t u u 5 sati pos l i e p o d n e ; p o v r a t a k u če tv r tak u 6 sati prije p o d n e .

Trst—Korčula ( p o š t a n s k a ) P o l a z a k iz T r s t a u u torak u 5 sati pos l i e p o d n e ; p o v r a t a k u ponedje l jak u b sat i prije p o d n e .

Trst—Šibenik (poštanska izmedju Pule i ; Zadra)

P o l a z a k iz T r s t a svake s u b o t e u 6 sati prije p o d n e ; p o v r a t a k u četvr tak u sati 1 2 4 5 pos l ie p o d n e .

Trst—Metković D ( t r g o v a č k a ) P o l a z a k iz T r s t a s v a k e nedjelje u 6 sati prije p o d n e ; p o v r a t a k s v a k e nedjelje u 6 sat i prije p o d n e .

Trs t—Vis ( t r g o v a č k a ) Iz T r s t a u četvr tak na p o l n o ć i . ; pov ra t ak svake s r iede u 8 sati prije p o d n e .

I 27.Vlt.10 I

PRVORAZREDNOM DI­PLOMOM I ZLATNOM MEDALJOM NA RIM­SKOJ IZLOŽBI POLJO­DJELSTVA 1 OBRTNIH PROIZVODA NAGRA-- - - DJENA - - -

TVORNICA VOŠTANIH - SVIEĆA -

VLADIMIR RDLIC & I 1 * I £ J V I K :

PREPOlRUČA SVOJE P R O ­IZVODE P . N. G G . Ž U P N I ­CIMA, CRKOVINARSTVIMA - - I B R A T O V Š T I N A M A - -

M K SS SS SS 55 « SS~SS SS SS SS SS SS SS X SS Mg

I W Tvomica tjestenine W « i mlinice za raznu hranu.

Pomoćju najmodernijeg motora proizvadja

ss Od najboljeg marseljskog griza X V S i : :

kao i od

Dobrog i od najfinijega pSetliCilOg b r ^St lc l dobrog i od najfinijega.

Tvrdka :

I V A N Š U P U K i b r a t

M Slbenik. 15./VI, 10. m m

5 S S S B S 5 S S S S S S S S S S S S S S S S S S S SS SS SS 5 5 K^j r^ A R ^ V i PAPIRNICA

Glavna ulica IVANA GRIMANI'A Glavna ulica

ŠIBENIK prepomča p. n. obćinstvu svoj veliki izbor nnatslrili, talijanskiJi, njemačkih i fraiicflziili knjiga

r o m a n a , s l o v n i c a , r i e č n i k a onda p i s ać ih s p r a v a , t r g o v a č k i h kn j iga ,

u r e d o v n o g p a p i r a , e l e g a n t n i h l i s t o v a z a p i s m a , r a z g l e d n i c a i t. d.

Prima predplate na sve h r v a t s k e i s t r a n e č a s o p i s e uz originalnu cienu sa tačnim i brzim dostavljanjem u kuću.

Velika za l iha svakovrstnih t o p l o m j e r a , c v i k e r - n a o č a l a od najbolje vrsti i l e ć a u svim gradacijama.

Skladište fotografskih aparata i svih

nuzgrednih potrebština.

Preuzimlie naručbe svako­vrstnih pečata od kaučuka

i kovine.

Skladište najboljih i najjef­tinijih šivaćih strojeva „Sin-

ger" najnovijih sistema.

Izključivo g lavno p r eds t avn i š t vo , k a m o valja upravi t i s v e up i t e :

; Kuća Gutenberg, < EMANUEL KRAUS.

Tehnički bureau Trst, via Cecilia, 18. Zaht jeva j te cienik b e z p l a t n o i bez p o š t a r i n e .

Dop i s ivan je hrvatski .

Najbolji namještaji snage kao š t o :

motori na plin (gas), benzin, že s tu , k a m e n o ulje, s u r o v o ulje za obrtničke, poljodjel­ske i e lektr ične namještaje

s n a g e . = = = = =

Namještaje na mršavi plin (Saianlage) prodaje

Draždjanska tvornica motora

na plin (A. G. D r e s d e n e r G a s m o t o r e n - F a b r i k :

Mor i t z Hille, D r e s d e n )

najveća specijalna tvornica srednje Evrope.

w.

3£