GODINA KULTURE 2017. AUSTRIJA – HRVATSKA

GODINA KULTURE HRVATSKA – AUSTRIJA 2017.

Godina kulture 2017. - pogled iz GrazaMax Aufischer voditelj Ureda za promicanje kulture Pokrajine Štajerske „Kulturvermitt-lung Steiermark“, Međunarodne kuće za spisateljice i spisatelje u Grazu imreže „Cultural City Network Graz“

Gospodarski odnosi između Austrije i HrvatskeTatjana Mrvoš gospodarska savjetnica pri Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beču

Sonja Holocher-ErtlAustrijska gospodarska komora, austrijska savjetnica za trgovinske odnose u Hrvatskoj, direktorica Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu u Zagrebu

Hrvatska poezijaAndrijana Škunca i Boris Maruna

Nagrade za znanost za 2017. godinu zaklade „Dr. Alois Mock Europa-Stiftung“

Barbara Schwarzprva potpredsjednica zaklade „Dr. Alois Mock Europa-Stiftung“

Priredbe u Godini kulture Hrvatska - Austrija 2017.Priredbe u Hrvatskoj 2017.Priredbe u Austriji 2017.

Impresum

Sadržaj

Predgovor

Sebastian Kurz savezni ministar za Europu, integraciju i vanjske poslove

Davor Ivo Stier potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar vanjskih i europskih poslova

Nina Obuljen Koržinek ministrica kulture Republike Hrvatske

Nikolaus Berlakovich zastupnik u Austrijskom parlamentu i predsjednik Austrijsko-hrvatskog društva

Hrvatska – Austrija 2017., godina kulturne suradnje

Teresa Indjeinnačelnica Sektora za kulturu Saveznog ministarstva za Europu, integraciju i vanjske poslove

Vesna Cvjetkovićveleposlanica Republike Hrvatske u Republici Austriji

Andreas Wiedenhoff veleposlanik Republike Austrije u Republici Hrvatskoj

Integracija i kultura iz hrvatske i austrijske perspektive

Susanne Ranetzkydirektorica Austrijskog kulturnog foruma Zagreb

Christiana Uikiza, veleposlanica integracije u Austriji

Austrijske knjižnice: pokretači kulturnog umrežavanja

Svjetlan Lacko Vidulićznanstveni voditelj Austrijske knjižnice Zagreb

Ljudska dimenzija kulturne suradnjeIvana Bodrožić hrvatska spisateljica i koordinatorica programa Zagreb Book Festivala

PREDGOVOR

Sebastian Kurz

Poštovane dame i gospodo,

Prije 25 godina, 15. siječnja 1992. godine, Austrija je priznavanjem samost-alnosti i suvereniteta Hrvatske podržala demokratski i jasno izraženu volju građana Hrvatske kojom su tražili svoje pravo na samoodređenje.

Ono što je tadašnji ministar vanjskih poslova dr. Alois Mock započeo počet-kom devedesetih godina prošloga stoljeća zagovarajući samostalnost Hr-vatske, ostvarilo se 1. srpnja 2013. godine pristupom Hrvatske Europskoj uniji. Danas se Hrvatska nalazi tamo gdje smo je mi, Austrijanci i Austrijanke, a posebno dr. Alois Mock, oduvijek i vidjeli: u srcu Europe.

Postignuća u kulturnom stvaralaštvu imaju važnu ulogu za sliku koju Austrija ima o sebi. U tom je kontekstu aktivno kulturno djelovanje na međunar-odnoj razini bitan sastavni dio naše prijateljske međunarodne razmjene i nosivi stup austrijske vanjske politike. Stoga mi je iznimno zadovoljstvo ovom brošurom predstaviti Godinu kulture Austrija - Hrvatska 2017. S obzirom na zajedničku povijest i na značenje naših južnih susjeda za aus-trijsko predsjedanje OESS-om, kao daljnje težište kulturne politike u 2017. želimo staviti naglasak na Hrvatsku, našeg partnera u Europskoj uniji. U Austriji i Hrvatskoj održat će se niz raznovrsnih i vrijednih kulturnih prire-dbi – koncerata, izložbi, književnih večeri, kazališnih predstava i filmskih festivala – kojima zainteresiranoj kulturnoj javnosti želimo omogućiti nepos-redan doživljaj austrijskog i hrvatskog umjetničkog stvaralaštva. Istovreme-no se umjetnicama i umjetnicima iz naših dviju zemalja na ovaj način pruža prilika za sklapanje osobnih poznanstava, a institucijama daje poticaj za dugoročnu suradnju.

Srdačno se zahvaljujem svima koji su omogućili ovaj ciklus projekata.

Svim umjetnicama i umjetnicima kao i svim posjetiteljicama i posjetiteljima želim da ova austrijsko-hrvatska kulturna sezona 2017. doprinese obostra-nom obogaćenju.

Sebastian Kurz, savezni ministar za Europu, integraciju i vanjske poslove

PREDGOVOR

Davor Ivo Stier

Poštovane čitateljice i čitatelji,

Veliko mi je zadovoljstvo predstaviti vam projekt Godina kulture Hrvatska – Austrija 2017. kojim Hrvatska i Austrija, zemlje višestoljetne zajedničke povijesti i bliskih kultura, danas članice Europske unije, predstavljaju svoja kulturna dostignuća.

Prijateljske države Austriju i Hrvatsku povezuje mnogo toga povijesnog i suvremenog. Mnogobrojne manifestacije Godine kulture Hrvatska – Austrija 2017. predstavljaju hrvatskoj i austrijskoj publici vrijedna ostvarenja prošlih epoha i današnjeg stvaralaštva, čime potvrđujemo kontinuitet kulturne po-vezanosti dviju zemalja. Austrija je Hrvatskoj važan vanjskopolitički i gospo-darski partner, a nemali broj Hrvata koji žive u Austriji, među njima i sta-rosjedioci Gradišćanski Hrvati, svjedoči o dubokim povijesnim i suvremenim vezama dvaju naroda. Hrvatska i Austrija danas kao članice Europske unije promiču europske vrijednosti mira, demokracije, solidarnosti i ljudskih prava, pri čemu je kulturna suradnja nezaobilazan čimbenik, a festivali kulture od-ličan su način još boljeg međusobnog upoznavanja.

Pozivam vas da posjetite razne manifestacije Godine kulture Hrvatska – Austrija 2017., te se nadam da ćete u njima uživati.

Davor Ivo Stier potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar vanjskih i europskih poslova

PREDGOVOR

Nina Obuljen Koržinek

Brojni su oblici stvaralačkih interakcija među pojedinim narodima unutar nji-hove komunikacijske prošlosti. Dubini, opsegu, dinamici i intenzitetu kreativ-ne razmjene svakako se mogu pripisati više vrijednosti, stavimo li je u kon-tekst višestoljetnih razmjera unutar kojega kulturna sastavnica predstavlja čvrstu potku za daljnje varijetete međusobnih propitivanja, nadograđivanja i obogaćivanja. Upravo unutar tako stvorena okvira čije granice korespondi-raju s različitim zajedničkim povijesnim državotvornim cjelinama, odvija se živa, konstruktivna i plodonosna suradnja između austrijskoga i hrvatskoga naroda.Beč je svoju svjetsku reputaciju oduvijek gradio na upečatljivim mnogostru-kostima srednjoeuropskoga duha, šireći specifičnosti takvoga kulturnog oz-račja na velik dio hrvatskoga područja. U ponuđenome duhovnom miljeu hrvatski je narod pronašao sukladno utočište te nadahnuće za nadopunu razvoja vlastitoga izričaja. Oplemenjujući identitetsku okosnicu austrijskim utjecajima, Hrvati su istovremeno otvarali prostor uspostavljanju drugih mo-dela uzajamnoga približavanja dvaju naroda i isprepletanja njihovih krea-tivnih mogućnosti i ostvaranja.Kvaliteta razvoja suodnosa pojedinih naroda svakako ovisi i o postojanju i utjecajnosti nacionalnih manjina. Pripadnici zajednice gradišćanskih Hrva-ta svojom dijakronijskom i sinkronijskom ukorijenjenošću u kulturne uzuse austrijskoga društva već više od četiri stoljeća sustavno i agilno pridonose obostranomu osnaživanju baštinskih poveznica, pružajući odličnu paradig-mu uklopljenosti manjinskoga naroda unutar društveno-političkih okvira većinskoga naroda, suživota utemeljenoga na poticanju istinskih vrijednosti i međusobnome razumijevanju. Uzajamno poštovanje ponajprije proizlazi iz perspektive odnosa prema statusu jezika i želje za nadilaženjem jezičnih ba-rijera. U tom je pogledu potrebno istaknuti austrijsko osiguravanje uvjeta, ne samo za opstojnost bogate jezične riznice Gradišćanskih Hrvata, već i odnedavnu mogućnost zasebnoga učenja hrvatskog standardnog jezika kao materinskog. Takva će polazišta, uvjerena sam, pridonijeti ujedno jačanju međusobnoga interesa za književna ostvarenja te njihove prijevode na nje-mački i hrvatski jezik, posebice unutar već zacrtanih smjernica Tradukijeve mreže. Jednako je bitno sudjelovanje u projektima, što uključuju digitalizaciju i objavu stare građe, primjerice, projekt Austrijske nacionalne knjižnice His-torische österreichische Zeitungen und Zeitschriften online koji rezultira ja-vnom i neograničenom dostupnošću različitih publikacija od 1548. do 1945. godine, među kojima je i petnaestak izdanja vezanih uz Hrvatsku.

Sfere umjetnosti unutar kojih je jednostavnije uspostaviti nesputanu, izravnu komunikaciju, bez dvosmislenosti i nedoumica, kao što su glazba, likovne umjetnosti i arhitektura, oduvijek su pružale platformu za stjecišta austri-jskih i hrvatskih stvaralaca, uzajamnu prezentaciju umjetničkih dostignuća te poticanje daljnje idejne razmjene i inspiracije. Beč je tako neupitno profesio-nalno oblikovao istaknutoga hrvatskog dirigenta i skladatelja Lovru pl. Ma-tačića, te odao priznanje u vidu jednoga od najviših austrijskih odlikovanja proslavljenomu hrvatskom dirigentu Berislavu Klobučaru, dok Zagrebačkom filharmonijom trenutno ravna dirigent David Danzmayr. Godina kulturne ra-zmjene dvaju naroda prilika je i za stavljanje naglaska na žensko glazbeno stvaralaštvo, što će nam omogućiti Hrvatsko-austrijsko društvo organizaci-jom posebnoga ciklusa posvećenoga skladateljicama Dori Pejačević i Louisi Erdödy. Mnoštvo drugih glazbenih događanja koja nam priređuju pojedini umjetnici, udruge i institucije posjetiteljima će, osim pružanja vrhunskoga užitka, moći posvjedočiti o uspješnosti kontinuiteta tradicionalnih poveznica među dvama narodima.Početak „godine suradnje“ Austrije i Hrvatske obilježit će otvorenje izložbe „Izazov moderne, Zagreb ‒ Beč oko 1900.“ u veljači 2017. u Galeriji Kloviće-vi dvori. Likovna umjetnost neminovno unutar tematike austrijsko-hrvatskih kulturnih konotacija izdvaja također jednoga od najutjecajnijih hrvatskih kipara ‒ Ivana Meštrovića, ujedno arhitekta i književnika, čiji je students-ki boravak u Beču, kao i povezanost s obitelji industrijalca i mecene Karla Wittgensteina, u velikoj mjeri obilježio njegov stvaralački put. Simbolična je sudbina njegova „Vrela života“: Iako je fontanu prvotno izradio za Karla Witt-gensteina koji ju je smjestio u vestibul svoje palače, zabrinut za nju zbog bombardiranja Beča, Meštrović je otkupljuje i daruje gradu Drnišu. Godina 2017. mnogobrojnim raznovrsnim umjetničkim manifestacijama aus-trijsko-hrvatskoga predznaka omogućit će nam prvoklasni kulturni doživljaj, osvijestiti nužnost produbljivanja i obogaćivanja povijesnih poveznica i za-jedničkoga stvaralaštva, te sasvim sigurno iznjedriti imena novih kreativnih individua čije će biografije neraskidivo ispreplesti vrijednosti svojstvene kul-turno-duhovnome krugu austrijskoga i hrvatskoga naroda.

dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture Republike Hrvatske

PREDGOVOR

Nikolaus Berlakovich

Poštovane dame i gospodo!Dragi prijatelji kulture!

Hrvatska ove godine slavi posebnu obljetnicu – prije 25 godina Hrvatska jepriznata kao samostalna država, čime su joj međunarodno potvrđeni ne-zavisnost i suverenitet. Austrija je uvijek podržavala Hrvatsku na tom putu, kako na političkoj tako i na gospodarskoj razini, a posebno za vrijeme rata, pružajući joj i humanitarnu pomoć. Austrija je na isti način pratila Hrvatsku na njezinom putu u Europsku uniju. Danas je Hrvatska ravnopravni partner u Europskoj uniji, što otvara nove mogućnosti suradnje.

Odnosi između Austrije i Hrvatske imaju stoljetnu tradiciju i mogu se ocijeniti odličnima. U mnogim područjima društvenog života već dugo postoji izvrsna suradnja. Značajnu ulogu pritom igra kulturna razmjena koju posebno nje-guju i Gradišćanski Hrvati. Upravo su Gradišćanski Hrvati vitalna poveznica koja na poseban način spaja Austriju i Hrvatsku.

Godina kulture Austrija - Hrvatska 2017. idealna je prilika za daljnje razvija-nje mnogostrukih kulturnih veza između naših dviju država, čime se stvara okvir za upoznavanje i razmjenu tradicionalnih, ali i novih kulturnih strujanja, a umjetnicima pruža mogućnost predstavljanja novoj publici. Na taj će se način građani Austrije i Hrvatske još bolje upoznati s kulturnim stvaralaštvom svoje susjedne partnerske zemlje. Nadamo se da će to rezultirati produblji-vanjem uzajamnog razumijevanja i novom dinamikom međusobnih odnosa.

Austrijsko-hrvatsko društvo desetljećima radi na jačanju međusobnog razu-mijevanja između Hrvatske i Austrije. Mnogobrojne kulturne priredbe koje je organiziralo Društvo trebale bi otvoriti zanimljive perspektive, te tako potak-nuti nove kontakte i prijateljstva. Cilj nam je pridonijeti mirnom i prosperitet-nom životu građana Austrije i Hrvatske.

Svima koji sudjeluju u Godini kulture Austrija - Hrvatska 2017. želim zanim- ljive i inspirativne doživljaje.

dipl. ing. Nikolaus Berlakovich, zastupnik u u Austrijskom parlamentu i predsjednik Austrijsko-hrvatskog društva

PREDGOVOR

Teresa Indjein

Kad unutarnje postane vanjsko, a vanjsko unutarnje …

… nastaje ono što smo na području međunarodne kulturne suradnje već dugo željeli postići, a za što smo tek nedavno pronašli odgovarajući oblik. Riječ je o postavljanju težišta na pojedine zemlje, pri čemu se razmjena decidirano odvija u oba smjera - iz tuzemstva u inozemstvo i obratno - otvarajući tako i nove perspektive suradnje između tih kretanja.

Stoga se iznimno veselimo trećem događaju u ovom nizu težišta suradnje koji u središte naših aktivnosti, nakon Srbije i Bosne i Hercegovine, ponov-no stavlja Jugoistočnu Europu. Politički, ljudski i ekonomski razlozi za to su mnogobrojni, a društveno-politički angažman u toj regiji je, pogotovo od niza sastanaka na vrhu u okviru Berlinskog procesa, dio europske službe-ne agende. Svatko za sebe ima priliku ostvariti neku prednost, a stabilna demokratska društva pružaju prednost za svakoga.

Na program Godine kulture Austrije i Hrvatske, na kojemu ovdje želim uputiti zajedničku, ali zbog toga ne i manje iskrenu zahvalu svim hrvatskim, austrijskim i hrvatsko-austrijskim partnerskim ustanovama, umjetnicama i umjetnicima te organizatoricama i organizatorima, zaista možemo biti ponosni. Pored toga što nudi prvoklasne priredbe iz svih umjetničkih područja, u programu će se predstaviti ženska kreativnost, povijesna i suvremena postignuća, a bit će uključene i mlade kreativne snage i studenti čime bi se trebao pokriti širok dijapazon interesa. U ovom posljednjem se krije potencijal za uspostavljanje dugoročnih veza.

Neprocjenjiva je vrijednost osobnih susreta koji se odvijaju u okviru zajed-ničkog umjetničkog doživljaja. Katkada se povratak u svakodnevnicu na-kon toga čini teškim. No, to i jest cilj svega, jer, kao što je već rečeno, kad unutarnje postane vanjsko, a vanjsko unutarnje, izlažemo se riziku nove per-pektive. Zahvaljujem se našim partnerskim institucijama, posebno Sektoru za umjetnost i kulturu pri Uredu saveznog kancelara, te austrijskim pokrajinama koje sudjeluju u realizaciji naše zajedničke Godine kulture s Hrvatskom.

dr. Teresa Indjein, načelnica Sektora za kulturu Saveznog ministarstva za Europu, integraciju i vanjske poslove

HRVATSKA – AUSTRIJA 2017.GODINA KULTURNE SURADNJE

Vesna Cvjetković

Poštovane dame i gospodo, dragi prijatelji kulture,

Pred nama je posebna godina u kojoj će se naše dvije zemlje zaputiti na zajedničko „kulturno putovanje“ na kojem ćemo, pored već poznatih, zasi-gurno otkriti i mnoge nove kulturne krajolike. Veselimo se tom putovanju, a i posebno smo ponosni da se ono događa upravo u zemlji koja je stoljećima za Hrvatsku bila izvorom inspiracije. Značenju godine kulture svakako prido-nosi i važna obljetnica za Hrvatsku kojom se ove godine obilježava 25 godi-na međunarodnog priznanja Hrvatske, a kojem je Austrija odigrala značajnu ulogu.

Utjecaje i dodire nalazimo posvuda. Oni su vidljivi na svim područjima um-jetnosti i u svim ostalim aspektima života. I dan danas se zagrebački Donji grad sa svojom austrijskom arhitekturom naziva Malim Bečom. Bez šnicela, štrudle, nokrla, vanilikiflića, prezli i špricera nezamisliva bi bila zagrebačka tradicionalna kuhinja. No, posebno je zanimljivo promatrati austrijski utjecaj na jezik, povrh svega u Sjevernoj Hrvatskoj, što nije ni začuđujuće, budući da je poznato da su i komunikacija i jezični krajolik u Zagrebu još prije 100 godina bili obilježeni hrvatsko-austrijskom dvojezičnošću. Bedinerica klofa tepih u lihthofu ostat će tako i dalje dio našeg kulturnog identiteta koji se, međutim, sastoji još od niza drugih komponenti u kojima se stapaju višeslo-jne starije i novije tradicije i utjecaji.

Hrvatska se u međuvremenu razvila u suvremenu i samosvjesnu kulturnu naciju koja crpeći iz bogatstva tradicije stvara i dalje razvija svoj moderni kulturni identitet. Zbog toga nas veseli što ćemo tijekom Godine kulture u „komprimiranom“ obliku imati prilike predstaviti noviju kulturnu pojavnost Hrvatske kao svojevrsnu platformu za međusobnu kulturnu razmjenu i obo-gaćivanje sa željom da granice između „male“ i „velike“ kulture izgube na značenju i prestanu postojati.

Svakako trebamo naglasiti i ulogu hrvatske zajednice u Austriji, jer upravo je ona nositelj interakcije dviju kultura koja rezultira svojevrsnom izmiješanošću kulturnih utjecaja kao integrativnim dijelom austrijskog kulturnog identiteta. Hrvatima u Austriji može zahvaliti za trajno uspostavljanje hrvatsko-austri-jskih kulturnih dodira, čime ona aktivno sudjeluje u oblikovanju austrijske kulture. I još jednom će austrijsko-hrvatska višejezičnost odigrati značajnu ulogu. Ovog puta na području Austrije. Zbog toga smo članovima hrvatske zajednice i njihovim projektima u okviru Godine kulture posvetili posebnu pozornost. U bogatom i raznolikom programskom sadržaju Godine kulture istaknuto mjesto u programu pripast će i ženama kao umjetnicama, knjiže-vnicama i stvarateljicama u svim područjima umjetnosti i kulture.

Svima nama želim zanimljivu i bogatu Godinu kulture.

dr. sc. Vesna Cvjetković, veleposlanica Republike Hrvatske u Republici Austriji

HRVATSKA – AUSTRIJA 2017.GODINA KULTURNE SURADNJE

Andreas Wiedenhoff

Poštovani poklonici kulture, drage prijateljice i prijatelji, cijenjeni znatiželjnici,

Godina kulture 2017. pod geslom „Austrija i Hrvatska - zajedno u kultu-ri“ pruža mogućnost zajedničkog otkrivanja nečeg novog. To svakako ni u jednoj od navedenih zemalja, ni u Austriji ni u Hrvatskoj, baš i nije sasvim jednostavno, budući da se vrlo dobro poznajemo: Hrvatska kod Austrijanki i Austrijanaca zauzima vrlo visoko mjesto na ljestvici omiljenih destinacija za odmor. Gotovo svatko od njih već je bio na odmoru u Hrvatskoj, i to ne samo jednom – mnogi već godinama, čak desetljećima dolaze svake godine. A i obrnuto, gotovo da ne postoji Hrvatica i Hrvat koji još nikada nije bio u Austriji. Svakome od nas ona druga zemlja djeluje poznato. Uz to smo i geo-grafski skoro susjedi - dijeli nas samo 25 km zračne linije.

A i povijesno gledano, osjeća se međusobna blizina. Evo primjera: Mnoge zgrade u Zagrebu projektirali su bečki arhitekti, a autorica teksta austrijske državne himne potječe iz hrvatske obitelji.

Manje prominentan, ali utoliko osobniji primjer: Moj djed iz Koruške radio je kao mladić u godinama neposredno prije Prvoga svjetskog rata neko vrijeme u zagrebačkoj Gradskoj kavani na središnjem gradskom trgu. Bio je, takoreći, jedan od prvih radnika na privremenom radu, samo što bi smjer te migraci-je s obzirom na buduća desetljeća bio netipičan. Dobrih sto godina kasni-je idem njegovim stopama, iako ne kao zaposlenik u tim tako šarmantnim zagrebačkim kavanama, već kao povremeni gost koji, primjerice u subotnje prijepodne, uživa u njihovom ugođaju.

Ovime već dolazimo do „ljudske dimenzije“ odnosa između Austrije i Hr-vatske: Noseća snaga takozvanih „bilateralnih odnosa“ između dviju zemalja nikada ne ostaje samo na politici i gospodarstvu. Nikada se ne radi samo o statističkim podacima. Odnos između dviju zemalja bio bi besadržajan i u stvarnosti uopće nezamisliv bez ljudi koji su nositelji te povezanosti.

A to je razlog iz kojeg su u 2017. godini kulture između Austrije i Hrvatske u središtu zanimanja ljudi – umjetnice i umjetnici iz obiju zemalja i njihova publika. Upravo mladi ljudi s obje strane mogu usmjeriti naš pogled prema nečem novom. Usprkos međusobne povezanosti i bliskosti, pokazat će se da postoji još mnogo toga novog što tek treba otkriti i pokazati.

Neka godina kulture 2017. između Austrije i Hrvatske za sve nas bude obo-gaćena zajedničkim otkrićima – kako za one koji otkrivaju, tako i za one koji su otkriveni.

dr. Andreas Wiedenhoff, veleposlanik Republike Austrije u Republici Hrvatskoj

HRVATSKA – AUSTRIJA 2017.GODINA KULTURNE SURADNJE

INTEGRACIJA I KULTURA IZ HRVATSKE I AUSTRIJSKE PERSPEKTIVE

Susanne Ranetzky

Rujan 2015. godine, zračna luka Zagreb, upravo sam stigla. Sve mi je nepo-znato, a i mirisi su drukčiji nego kod kuće, manje poznati.

Kamo sam to došla? Je li to bila ispravna odluka? Osluškujem samu sebe, ali odgovora nema, još ne. Ima previše toga što moram obaviti, organizirati tih prvih dana i tjedana, svaki je korak nekako naporan. Poznato mi je to, nije mi prvi put da zbog posla boravim u inozemstvu, a ipak se osjećam bes-pomoćnom i neprestano se iznenađujem. Snalaženje u gradu, traženje sta-na, nove kolege i kolegice, poneki prodorni, ispitujući pogled ... Prepuštam se sudbini, strpljivo sve podnosim. Jesam li na dobrom putu, ponekad se zapitam u predasima od svega neobičnoga što me okružuje.

Napokon trenutak mira. Počinjem listati stare spise iz prošlosti Kulturnog foruma Zagreb. Uranjam u njegovu priču koja je započela prije više od šez-deset godina, u lipnju 1955. godine, netom nakon potpisivanja Austrijskog državnog ugovora. Otvoren je pod skromnim imenom „Austrijska čitaonica“ u Gundulićevoj 3 u Zagrebu, a nadam se da će još dugo ostati na tom mjestu koje je u međuvremenu postalo prava institucija.

Čitaonica je ubrzo preuzela ulogu kulturnog instituta, iako je taj naziv dobila tek 1976. godine. Do vrha je ispunjena ova Gundulićeva 3 – ljudima, osjeća-jima, anegdotama, poviješću i pričama. Čas me dirne vrlo uglađeno pismo o čitanjima Heimita von Doderera iz 1964. godine, čas nekoliko redaka ne-zaboravnoga Ernsta Jandla. Tko sve ovdje nije bio! Svaki je rukovoditelj na svoj način obilježio ovo mjesto koje se od 2001. godine zove Kulturni forum, svaki mu je uvijek iznova udahnuo novi život. Prebirući po prošlosti ovoga mjesta, vidim da je ovdje održano beskrajno mnogo susreta između austri-jskih i hrvatskih umjetnica i umjetnika, shvaćam kako je i ono samo sve više i više srastalo sa zemljom domaćinom.

Godine 1992. napokon je otvoreno prvo austrijsko veleposlanstvo u Hr-vatskoj, te počinje nova zajednička etapa intenzivne suradnje. Austrija je od samoga početka podržavala Hrvatsku na njenom putu u Europsku uniju, kontinuirano i intenzivno, a jedno će ime zauvijek ostati povezano s tim raz-dobljem. U njegovu je čast 1. srpnja 2013. godine, upravo u trenutku kada je Hrvatska postala članicom Europske unije, u Zadru otvorena nova Austrijska knjižnica „Dr. Alois Mock“. A i današnji je austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz dao poseban naglasak austrijskim nastojanjima u izgradn-ji dobrih odnosa između naših dviju zemalja, tako što je nakon stupanja na dužnost 2013. godine kao cilj svoga prvog službenog posjeta odabrao upravo Hrvatsku.

Gundulićeva 3, kratki niz stuba, prvi kat. Kolikim je samo ljudima ova adresa postala stalna pratilja, polazna točka i čvorište, utočište, mjesto konstantno mijenjajućih susreta, fiksna točka u nestalnim vremenima. Spontano mi pada na pamet nekoliko fragmentarnih redaka iz romana Strudlhofstiege Heimita von Doderera: „... jesenji dah starih stuba odiše svima onima koji nekoć ovu-da prolaziše ... lagane cipelice i teški koraci, ... preživješe one i godine između ratova ...“.

Kada bi Ivan Gundulić, najznačajniji hrvatski barokni pjesnik, čije ime nosi adresa koja je postala simbolom hrvatsko-austrijske kulturne suradnje, samo znao što se sve dogodilo na ovome mjestu, sigurno bi i sam u tome sudje-lovao, te za nas inscenirao pokoju dramu ili nam deklamirao svoje pjesme!

Danas Austrijski kulturni forum Zagreb zajedno s hrvatskim i drugim part-nerima godišnje u Hrvatskoj ostvaruje oko dvjestotinjak priredbi, pri čemu ponajprije mladim austrijskim umjetnicama i umjetnicima svih područja umjetnosti nudi izvrsno umreženu platformu za nastupe. Težište pritom čini promocija suvremenog austrijskog kulturnog stvaralaštva kojem austrijsko Savezno ministarstvo za Europu, integraciju i vanjske poslove svojim brojnim programima za poticaje nudi potporu. Pored glazbe i filma, sljedećih će go-dina bit posvećen poseban prostor, primjerice, plesu, novim medijima, arhi-tekturi, te ženama u društvu, kulturi i znanosti.

Prosinac 2015. godine. Stan je pronađen. Šećući prolazim pored Hrvatskog narodnog kazališta izgrađenog prema nacrtima bečkog Arhitektonskog ure-da Fellner & Helmer, hrvatske suradnice i suradnici u uredu su jednostavno predivni, nema više ledenih pogleda, a i upravo sam pojela kremšnitu i naj-bolji sladoled kakav već dugo nisam okusila! Znači li to da sam stigla? Ne baš kući, ali malo po malo, sve se više osjećam nekako doma.

O, da! Možemo početi, jer u Zagrebu sam na pravom mjestu!

Unaprijed se radujem našoj zajedničkoj intenzivnoj i uzbudljivoj kulturnoj godini 2017.!

Vidimo se!

mag. Susanne Ranetzky, direktorica Austrijskog kulturnog foruma Zagreb

INTEGRACIJA I KULTURA IZ HRVATSKE I AUSTRIJSKE PERSPEKTIVE

INTEGRACIJA I KULTURA IZ HRVATSKE I AUSTRIJSKE PERSPEKTIVE

Christiana Uikiza

U prvom redu bih htjela napomenuti da mi je velika čast nositi titulu velepos-lanice integracije, te ovim putem želim zahvaliti Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Austriji i austrijskom Saveznom ministarstvu za Europu, integraci-ju i vanjske poslove na imenovanju i dodjeli ove počasne titule. Iako sam službeno imenovana i titulu stekla 2015. godine, cijeli sam svoj život bila svo-jevrsna veleposlanica integracije koja razne segmente svoje kulture predsta-vlja najrazličitijoj publici u cijeloj Europi.

Između mog prvog nastupa u vrtiću i predstojećih nastupa s najboljom ru-munjskom filharmonijom krajem 2016. i početkom 2017. godine na daskama Nacionalne Opere u Sibiuu (njem. Hermannstadt), razlike i nisu tako velike kao što bi čovjek na prvi pogled pomislio. Prošlo je od tad nekoliko deset-ljeća tijekom kojih sam skupljala iskustva, naučila nekoliko jezika i dodat-ne vještine potrebne u mom glazbenom svijetu, međutim, moja misija je u suštini ostala ista – prijenos emocija na slušatelje najrazličitijih podrijetla, s raznim tradicijama, raznovrsne dobi i nacionalnosti, te spajanje istih u jednu kompaktnu cjelinu u kojoj nestaju sve razlike, a ostaju samo osjećaji.

Prvi put kada sam javno nastupala u vrtiću na pozornici Gradskog kazališta u rodnoj Resici (rum. Resita), pjevala sam hrvatsku folklornu pjesmu, a to je bila svojevrsna poruka o mom podrijetlu rumunjskoj publici koja je već oduvijek objeručke prihvaćala multikulturnu pozadinu šarolikih manjina. U Rumunjs-koj živi 18 manjina koje čine oko 12% ukupne populacije, a hrvatska manjina je jedna od najmanjih i broji otprilike 7.000 pripadnika.

Tokom mog života susretala sam se s različitim područjima koja su me pri-vlačila, pa sam tako postala učiteljica osnovne škole, a kasnije sam diplomi-rala na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Međutim, glazba, moja naj-konstantnija pratilja i životni poziv, u konačnici je postala moje zanimanje, što smatram velikom povlasticom. Taj me privilegij doveo do nekih od najzanim-ljivijih destinacija, tako da sam imala čast pjevati na festivalima, u kazalištima, klubovima i u kulturnim centrima Istanbula, Kopenhagena, Italije, Švicarske, Njemačke, Mađarske, Poljske, Francuske, Hrvatske i Beča, a koji grad trenutno smatram svojim domom.

Glazba predstavlja, kao što znamo, univerzalan jezik koji probija sve gra-nice i predrasude. Međutim, moj afinitet prema jezicima i moja potreba za upotpunjavanjem svoje glazbene interpretacije sa što boljim izgovorom na jezicima na kojima pjevam, doveli su me do toga da pored proširenja svog glazbenog vokabulara, svoje tehnike i glazbene teorije automatski ulažem i u učenje više jezika s kojima mogu doprijeti do najraznovrsnije publike.

Moj put nije bio ravan, našle su se mnoge krivulje, sedam puta sam spakirala kofere i promijenila državu, a gdje god sam došla, morala sam se što brže integrirati, kako bih dobro funkcionirala. Smatram da je prema svim mojim iskustvima jedan od najvažnijih načina integracije u neko društvo poznavan-je jezika i kulturoloških razlika između naroda. Ne mogu dovoljno naglasiti koliko su mi jezici i poštivanje tih razlika otvarali vrata: Prije nego što sam negdje mogla pjevati, morala sam komunicirati, a komunikacija se ostvaruje čak i prije nego što se verbalno izražavamo, a kao što znamo – kvalitetno izražavanje naša je prva posjetnica.

Htjela bih svojim primjerom inspirirati mlade ljude, jer oduvijek sam mnijenja da sama činjenica da smo rođeni u određenom geopolitičkom prostoru ne predstavlja nikakvu prepreku u postizanju naših ciljeva. Trebamo samo raditi na vlastitim vještinama, uživati u tom procesu, vjerovati u sebe i prije svega, bez obzira na prepreke, ne smijemo odustati.

Christiana Uikiza, veleposlanica integracije u Austriji

INTEGRACIJA I KULTURA IZ HRVATSKE I AUSTRIJSKE PERSPEKTIVE

AUSTRIJSKE KNJIŽNICE: POKRETAČI KULTURNOG UMREŽAVANJA

Svjetlan Lacko Vidulić

Iz austrijske perspektive, koncepcija Austrijskih knjižnica predstavlja uspješan instrument inozemne kulturne politike, instrument koji je na najbolji mogući način odgovorio na izazove i iskoristio prilike proizašle iz povijesne prekret-nice 1989. godine. Dojmljiv popis od 65 knjižnica u srednjoj, istočnoj i jugo-istočnoj Europi te u Italiji, uz to u Srednjoj Aziji i na Bliskom istoku, možemo čitati kao aktualizaciju i logično proširenje stanovitog prostora vezâ i odnosâ povezanog s nekadašnjom povijesnom veličinom. S druge strane, iz perspek-tive pojedinih Austrijskih knjižnica u svijetu, radi se o dobrodošloj ponudi međunarodne suradnje, u koju spadaju i konkretni probici: besplatan uvoz kulture, atraktivan knjižni fond, znanstvena infrastruktura.

Doduše, predodžba o dvjema supostavljenim perspektivama zapravo je var-ka tipična za uobičajenu, bilateralnu optiku. Jer sva je zgoda da uspješni inst-rumenti inozemne kulturne politike mogu nadrasti svoj instrumentalni karak-ter – poticanjem procesa koji relativiziraju granice i uglavnom prevladavaju stare dihotomije tipa centar/periferija ili Istok/Zapad. Barem u Zagrebu tomu svjedočimo izbliza, uz vlastiti ulog, te od samog početka (godina osnut-ka Austrijske knjižnice: 2015). Knjige iz Austrije u statusu ›trajne posudbe‹ na našim policama: ne nastaju li na taj način nekovrsni transteritorijalni i transnacionalni prostori? Pa onda prevoditeljsko natjecanje naših studenata u okviru svakogodišnjeg festivala »Austrija čita«; ili predavanje o počecima germanistike u Zagrebu i Beču: nisu li sve to povijesne ili aktualne potvrde da kulturni transfer nije nikakav linearni promet između zatvorenih prostora – nego proces umrežavanja koji svakog sudionika transfera i svaki predmet kulturne cirkulacije bespovratno mijenja?

Kulturno umrežavanje uvijek su poticali institucionalni inkubatori. Austrijske knjižnice danas sigurno spadaju u najzanimljivije što je osmišljeno na tom području.

Svjetlan Lacko Vidulić, znanstveni voditelj Austrijske knjižnice Zagreb

HRVATSKA – AUSTRIJA 2017.GODINA KULTURNE SURADNJE

Ivana Bodrožić

Uvijek se, na kraju, radi o ljudima. Razmišljajući o specifičnostima zemlje i naroda, ako smo spremni na upoznavanje, neminovno dođemo do onog jednog trenutka kad, recimo, Austrijanac prestane biti ukorijenjen u tradiciji, zaljubljenik u klasiku, odjeven u tvid i pomalo uštogljen. Put od Austrijanca ili Hrvata, pitomije verzije Balkanca, do prijatelja najkraći je i ujedno najdublji, ako krenemo stranom umjetnosti. Trenutak u kojem, kad Austrijanca zaista upoznamo, on postaje naš prijatelj, potpuno drugačiji od stereotipa, pa čak i ako se uklapa u sve navedeno, dogodi se jer obratimo pažnju na detalj. Književnost, glazba i film, kada su autentični uvijek govore o pojedincima i ne generaliziraju, vode nas unutra, gdje smo isti u svojoj različitosti, obogaćeni iskustvom drugog. U tom iznošenju detalja na površinu, u pojedinačnom počinjemo vidjeti opće i nestaje svaka bojazan da će nas netko ili nešto s druge strane granice ugroziti. U zahtjevnom vremenu za čitavu Europu, cijela godina posvećena kulturnoj razmjeni dovest će do prijatelja, do ljudi, jer uvi-jek se, na kraju, o ljudima radi.

Ivana Bodrožić, hrvatska spisateljica i koordinatorica programa Zagreb Book Festivala

GODINA KULTURE 2017.(POGLED IZ GRAZA)

Max Aufischer

Prije više godina, negdje sredinom 90-ih, pozvali smo gospodina profesora Berislava Valušeka da u Grazu priredi malu izložbu suvremene umjetnosti iz Rijeke. Zbog poslovnih obaveza tek je jako kasno navečer mogao doći u Graz, te smo se zato dogovorili da ćemo se naći sljedećeg jutra u ho-telu na doručku. Radosno smo se pozdravili, jer imali smo mi već zajed-ničkih projekata i uvijek smo se dobro razumjeli. Iznenada, bez mnogo okolišanja, čak i ponešto energično, rekao mi je: „Ti si prvi stanovnik Gra-za koji sa mnom govori njemački!“ Gotovo refleksno, budući da nisam bio siguran da li sam stvarno razumio ovu izjavu, upitao sam, kako to. Tada mi je ispričao priču koju sam tada smatrao pomalo nevjerojatnom, ali koja me razvedrila i kasnije za mene postala važnom kulturnom i ljuds-kom izjavom - znakom koji simbolizira odnose između Austrije i Hrvatske.

„Kada sam skrenuo s autoceste, bacio sam pogled na faks koji si mi poslao. Međutim, kako moj uređaj nije potpuno ispravan, nije bilo jasno vidljivo gdje se hotel nalazi. Zbog toga sam odlučio da ću pitati, zaustavio sam automobil i upitao muškarca koji je stajao na križanju, kako mogu doći do ulice Maria-hilferstraße. Prepoznavši po mom izgovoru da sam Hrvat, rekao mi je da je i on sam porijeklom iz Hrvatske i da bez daljnjega nadalje možemo govor-iti hrvatski. Potom mi je pokazao put u pravcu centra grada. Nešto kasnije - zbog mraka i jednosmjernih ulica se nisam baš dobro snalazio - pitao sam još jedanput. Ovaj put bio je to mladi par. Situacija je u svakom slučaju bila slična. Na moje pitanje postavljeno na njemačkom jeziku, bez oklijevanja su odgovorili na hrvatskom. Probudila mi se znatiželja, pa sam upitao odakle dolaze. Ispostavilo se da dolaze iz Hercegovine i da su hrvatskog podrijetla.Da skratim - nakon što sam parkirao automobil, raspitao sam se još jed-nom o točnoj lokaciji hotela, jer s mnoštvom prtljage nisam htio ići nekim obilaznim putem. Opet ista slika: pitao sam na njemačkom i dobio od-govor na hrvatskom jeziku - od jednog muškarca iz Varaždina. Konačno me primio noćni portir, dao mi ključ za sobu i obavili smo formalnos-ti – a kako bi moglo biti drugačije - portir je govorio zagrebačkim narječ-jem. A i čak kada sam jutros ušao u dvoranu za doručak, pozdravljen sam i upitan na mom materinjem jeziku, želim li jesti jaja. Dakle, ti si na-kon mog višesatnog boravka u Grazu prvi koji sa mnom govori njemački.“

Ovaj niz jezičnih zgoda sigurno je bio slučajan, no, pokazuje ljudsku ispre-pletenost s Hrvatskom koju, iako ista ne graniči direktno s Austrijom, većina stanovnica i stanovnika Graza doživljava kao kvazi susjednu državu. U po-

gledu na prikazanu zgodu gotovo je ista stvar i u obrnutom pravcu. Kada se ne uzme u obzir mnoštvo austrijskih turista koje se svake godine za ljetnih mjeseci nastanjuje u Istri i na dalmatinskoj obali, kako bi uživalo u svom godišnjem odmoru, upoznajem sve više Austrijanki i Austrijanaca koji se naseljavaju u Hrvatskoj blizu mora. Kupuju ili unajmljuju i zasnivaju svoje drugo boravište. Često zbog toga jer im je obitelj nekoć potjecala s ovog prostora, ali nerijetko i samo zbog klime i krajolika, kako bi svoje umiro-vljeničke dane proveli u ugodnom okruženju. Međutim, sve više Austrijan-ki i Austrijanaca zanima se također za krajeve i gradove daleko od obale.

Obje gore navedene činjenice su izvanredan znak uske povezanosti ljudi iz Hrvatske i Austrije, kao i njihovih interesa, te svjedoče o mnoštvu ljudskih i kulturnih kontakata. To je susret ljudi iz dviju različitih država, odneda-vno i zajedno članice Europske unije, koje imaju dugu zajedničku povijest. Nažalost, ona nije uvijek bila bez sukoba. Ipak, tijekom proteklih desetl-jeća, posebice nakon osnivanja samostalne hrvatske države, odnos između dviju država može se ocijeniti uravnoteženim, ako ne čak i harmoničnim.

U početku, nakon Drugoga svjetskog rata, kulturni kontakti bili su još bojažljivi. Sjećanja na tragedije prethodnih godina bila su još od-već živa. Hrvatska je tada bila jedna od saveznih republika komunis-tičke Jugoslavije. Od sredine 60-ih godina intenzivirali su se kultur-ni kontakti i doveli do sve snažnijeg otvaranja Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Posljedice su bile, kako za Austriju, tako i za Hrvats-ku, mnoge kulturne priredbe, predstave, izložbe, koncerti i literarni susreti.

Za grad Graz i za pokrajinu Štajersku ovakav razvoj bio je od posebnog in-teresa. Kako su i grad i pokrajina smješteni na jugoistoku Austrije, isti su dobili posebnu uloga mosta s dugim tradicionalnim korijenima. Primjerice, obrazovne ustanove u Grazu, prije svih sveučilište Karl-Franzens-Universität, naročito snažno osvajali i privlačili su studente iz ovog prostora. A i kultur-ni kontakti su stvarali osnovu za ponovno oživljavanje ranijih gospodarskih veza. Popis izlagača i porijeklo mnogih posjetiteljica i posjetitelja tadašn-jeg gospodarskog sajma Süd-Ost Messe Graz upečatljivo svjedoče o tome.

Nositelji kulturne razmjene koja se sve življe razvijala, bili su vrlo raznoliki: pojedinci, kulturne ustanove, ali i zajednički projekti na temelju ugovora o suradnji samih tijela područne uprave. Iz perspektive Graza postojala je iz-

GODINA KULTURE 2017.(POGLED IZ GRAZA)

GODINA KULTURE 2017.(POGLED IZ GRAZA)razita politička volja, posebice početkom tog razvoja 60-ih godina, da se intenzivira kulturna razmjena sa susjedima u Jugoistočnoj Europi. Zamisao o trigonu i onovremena suradnja u okviru Radne zajednice Alpe - Jadran jasno to potvrđuju. Ova razmjena nije bila ograničena samo na područje kulture na visokoj razini, već je obuhvaćala i kulturu mladih i alternativne djelatnosti.

Zajedno s hrvatskim partnericama i partnerima na taj je način stvarana kul-turna klima koja je tijekom godina sve više olakšavala suradnju. U tom smislu ne smije se zaboraviti „jadranski turizam“ koji je mnoge Austrijanke i Austri-jance doveo na hrvatsku obalu, a valja spomenuti i hrvatske radnice i radnike koji su svojim radom pridonijeli gospodarskom napretku Austrije. Ova „sitna kulturna razmjena“ sagradila je mnoge nove male mostove - daljnju podlogu za međusobno razumijevanje, kako u kulturnom, tako i u ljudskom pogledu.

Tijekom hrvatskog puta ka osamostaljenju ovi su kontakti postali sve intenzivniji, a to ne samo gledajući Austriju u cjelini, nego i Graz i Štajersku. S hrvatskim part-nerima ostvareni su s vremenom mnogi projekti raznih ministarstava, saveznih pokrajina, gradova i kulturnih institucija, kao i ustanove „KulturKontakte Austria“.Pomalo ponosan smijem ukazati na mnoge aktivnosti i intenzivne kon-takte grada Graza i njegovih kulturnih ustanova. Okolnost da je to uopće bilo moguće ostvariti u ovom opsegu, treba zahvaliti i Austrijskom kul-turnom forumu u Zagrebu i njegovom angažiranom i obazrivom timu. Geslo ove institucije uvijek je glasilo – mislimo na cijelu Hrvatsku. Zbog toga je bilo moguće realizirati bezbrojne projekte ne samo u glavnom gradu Zagrebu, već i u cijeloj zemlji. Projektima u gradovima na oba-li i u unutrašnjosti zemlje jednaka se pažnja posvećivala kao i manjim, ali često zanimljivim i za kulturu zainteresiranim općinama. Ovaj kultur-ni forum razvio se u bitno kulturno okretište kulturne razmjene između Austrije i Hrvatske, kao i u potreban izvor informacija kojim se tek omo-gućava partnerska suradnja s umjetnicama i umjetnicima obih zemalja.

Postoji čitav niz kulturnih, umjetničkih i - kao što je prethodno već opisano - ljudskih kontakata koji se već gotovo podrazumijevaju. Zbog toga je Godina kulture između Austrije i Hrvatske tako važna, budući da navedeni pozitivni odnosi, njihov postanak i kontinuirani razvoj na taj način neće nestati u magli svakodnevnice, već će biti ponovo osviješteni u javnosti. Ovakvo postavljanje težišta istovremeno poziva i na razmišljanje o tome, na koji bi se način kulturni kontakti između Austrije i Hrvatske u budućnosti mogli dalje razvijati i izgrađivati.

Max Aufischer, voditelj Ureda za promicanje kulture Pokrajine Štajerske „Kulturvermittlung Steiermark“, Međunarodne kuće za spisateljice i spisatelje

u Grazu i mreže „Cultural City Network Graz

PERSPEKTIVE RAZVOJA GOSPODARSKIH ODNOSA AUSTRIJE I HRVATSKE

Tatjana Mrvoš

Gospodarski odnosi između Republike Hrvatske i Republike Austrije u stal-nom su usponu. Austrijska poduzeća i banke su značajni investitori u Hrvats-koj, a Austrija je Hrvatskoj jedan od najvažnijih trgovinskih partnera. Unatoč ekonomske krize koja je opterećivala hrvatsko gospodarstvo više od šest go-dina, robna razmjena već godinama kontinuirano raste. Austrijski investitori posebno su prisutni u sektoru nekretnina, te u bankarskom i turističkom sek-toru. Hrvatska poduzeća u Austriju najviše izvoze poljoprivredne proizvode, proizvode kožarske industrije, te proizvode farmaceutske i metaloprerađi-vačke industrije. A i hrvatska prehrambena industrija se u novije vrijeme ta-kođer pokušava pozicionirati na austrijskom tržištu.Gospodarska diplomacija koja djeluje unutar sustava Ministarstva vanjskih i europskih poslova, svojim brojnim aktivnostima snažno podupire nastojanja hrvatskih poslovnih subjekata za što uspješnijim pozicioniranjem na zahtje-vnom austrijskom tržištu. Hrvatskoj ekonomiji se nakon ulaska u punopravno članstvo Europske unije pružaju potpuno nove mogućnosti rasta u okvirima zajedničkog europskog tržišta. Blizina Austrije kao jedne od najrazvijenijih europskih zemalja i jed-nog od najvažnijih tržišta za hrvatska poduzeća, otvara perspektive daljnjeg razvoja bilateralnih ekonomskih odnosa. Osim povoljnog geografskog po-ložaja i jadranskih luka kao potencijalnih logističkih poveznica zemalja Sred-nje Europe s prekomorskim tržištima, Hrvatska će zasigurno iskoristiti svoje šanse u razvoju turizma, proizvodnji visoko kvalitetne hrane, kao i razvoju proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.Turistički sektor u Hrvatskoj upravo prolazi kroz svojevrsnu post-industrijsku transformaciju od ponude masovnih turističkih proizvoda prema kompleks-nijim turističkim proizvodima kao i u smjeru ponude na području kulturnog i kreativnog turizma. Hrvatska naime za razvoj posebnih tipova turizma raspo-laže, pored prirodnih potencijala, raznolikom kulturnom baštinom koja ima višetisućljetnu povijest i nudi brojne perspektive razvoja kulturnog turizma i kompatibilnih kreativnih djelatnosti. Austrijska poduzeća koja su već sada snažno prisutna u hrvatskom turističkom sektoru, zasigurno će participirati u ovakvoj transformaciji i razvoju hrvatskog turizma.Novi smjer ekonomskih politika nove hrvatske vlade koja je odlučna u pro-vođenju strukturnih reformi i prilagodbi javnih financija, također će djelovati na unapređenje poslovne klime i poticati daljnja ulaganja privatnog sektora. Uvjereni smo da će austrijska poduzeća u novom ciklusu ekonomskog rasta u Hrvatskoj imati značajnu ulogu.

Tatjana Mrvoš, gospodarska savjetnica pri Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beču

AUSTRIJSKO GOSPODARSTVO U HRVATSKOJ

Sonja Holocher-Ertl

Austrija i Hrvatska tradicionalno imaju veoma bliske gospodarske odnose. Iako Hrvatska nema izravnu granicu s Austrijom, često je smatraju susjednom zemljom, a za austrijske tvrtke praktički predstavlja prošireno domaće tržište.To se odražava i u gospodarskim podacima. Austrija je sa svojim investici-jama od kumulativno 5,24 mlrd. eura do kraja prvog kvartala 2016. godine drugi najveći investitor nakon Nizozemske. Međutim, u pogledu na percepci-ju i vidljivost Austrija u Hrvatskoj sa svojih više od 650 austrijskih podružnica koje su stvorile oko 30.000 radnih mjesta, predstavlja broj Jedan.

Veoma prezentne su austrijske tvrtke prije svega na području bankarstva, osiguranja i trgovine. A i u turizmu – najvažnijem gospodarskom sektoru s oko 20% BDP-a – jedan je austrijski investitor tržišni lider. U Hrvatskoj su zastupljeni gotovo svi poznati austrijski brendovi, kao što su Swarovski, Frey Wille, Palmers i Högl, da spomenemo samo neke. Osim toga, austrijska in-dustrijska poduzeća cijene blizinu Austrije, dobru infrastrukturu i veliku po-nudu kvalificirane radne snage u Hrvatskoj. Hrvatska je vrlo jako patila zbog posljedica prouzročenih svjetskom gospodarskom krizom od 2008. godine. BDP se do 2015. godine smanjio za ukupno 11%. A i bilateralna trgovina s Austrijom se u godinama krize djelomično urušila. Obujam vanjske trgovine od 2,1 mlrd. eura iz 2008. godine još nije ponovno dostignut niti 2015. go-dine. Austrija je 2015. godine u Hrvatsku izvezla robu za oko 1,37 mlrd. eura, prije svega razne strojeve i postrojenja, motorna vozila i dijelove za motor-na vozila, proizvode od kože, plastiku i proizvode od plastike, prehrambene proizvode, te medicinske i farmaceutske proizvode. Hrvatska je uzvratno u Austriju izvezla robu u vrijednosti od 540 mil. eura.

Od 2015. godine je gospodarstvo u Hrvatskoj ponovno u porastu, a raspo-loženje je, kako kod poduzetnika, tako i kod potrošača, osjetno bolje. Osim toga, od vođenja zapisa će 2016. godina biti najvjerojatnije najbolja turistič-ka sezona. Nakon prijevremenih izbora 11. rujna 2016. godine vrlo brzo je sastavljena vlada – što predstavlja prvi uvjet za konačno pokretanje nužnih reforma.

Odjel za vanjsku trgovinu Austrijske gospodarske komore u Hrvatskoj sa svo-jim Uredom za vanjsku trgovinu u Zagrebu ADVANTAGE AUSTRIA zastupljen je već više od 60 godina, kako bi austrijskim tvrtkama na hrvatskom tržištu pružao svoju potporu i pridonio daljnjem produbljivanju gospodarskih od-nosa.

mag. Sonja Holocher-Ertl, WKÖ (Austrijska gospodarska komora), austrijska savjetnica za trgovinske odnose u Hrvatskoj, direktorica Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu u Zagrebu

Novaljski svjetlopis

Atlas otoka

U dvorištu, netko je rasklopio atlas otoka. Jedno uz drugo složeni ostaci amfora i keramičkih posuda. Žbuka starohrvatskih crkvica, puževe kućice, lubanje ovaca. Okamenjene spužve, drveno klecalo, rasušene bačve. Rimske tegule, obluci, zrna. Paučina, ohlađena sjena.Fosili školjki i stakalca izbrušeni valovima nastanjuju nepoznata mora. Gušter i smokvin list prekriveni mrežama.Fosili školjki i stakalca izbrušeni valovima nastanjuju nepoznata mora. Gušter i smokvin list prekriveni mrežama.

Osoljeni otok

Bura je zaprašila otok. Sol nagriza sve čega se takne: panj, trstiku, pašnjak. Ovce brste posušeno bilje, žuke mladice. Otkidaju se i rune brda. Klize s porozne uzvisine.Što je prema sjeveru, bjelinom se razotkriva.Otok razdijeljen suhozidom. Oblaci soli gase se u kamenim udubinama. Pod lišćem kapi mora.

Smokva

Zimsko svjetlo takne glatku površinu. Pup izvlači svoju oštricu. Pojačava se obris sjene otkinute pod osoljenom smokvom.Otpali listovi zavukli se u smrznuto tlo. Sagnjila mliječ omekšala utihla mjesta.Ptica zastruže kljunom po ogoljeloj grani. Opipava plod koji je blizu, ali se još ne pokazuje.Korijenjem pod zemljom smokva traži sunce, ugaslo za dugotrajnih nevera.

HRVATSKA POEZIJA ANDRIJANA ŠKUNCA (1944.)

Akordi

Ljeto se skupilo u akordima viole. Sparina se grana pod razigranim tonovima. Na prozor slijeću kos, ponekad češljugar ili vrabac.Zvoni lišće od vrha stabla do grmova. Magličasti su obrisi sparušene bazge i lopuha. Ploča beskraja polako se nabire, drhti, rastače u lahorenju vjetra.To dubinsko ništa iz kojeg se pojavljuje Mediteran. U modrim sjenama miruju ovce. Vrtloži se boja neba. Prašina soli spušta se s pašnjaka koji je iznova pobrstila.Jedan prema drugom u kamenim oštricama: vjetar s mora i vjetar s planine. Rastresaju mirise metvice i smilja. Jutro se udijeva u opnu svjetla, veliku kuglu koja se sve brže otvara. Slike počinju i prestaju tragom guštera i puževe kućice.

Lunjske masline

Nadomak Luna sveti je gaj biblijskih vremena. Između stabala ovce zaprašene crvenicom. Krošnje upijaju mirise bilja, a sjene i listovi uzimaju boju sutona.Pod koru se uvlače sol i bura. U koštunjavu plodu tvrdne posolica. Na godovima i čvorištima ugasle komete.Prepukle od starosti lunjske se masline otvaraju prasvijetu iz kojeg su ponikle. Izbrazdane odbljescima pučine vretenasto poniru.Iz živa kamena i suhozida izvlače tajne sokove. U kapima ulja zgušnjavaju plazmu zvijezda.

HRVATSKA POEZIJAANDRIJANA ŠKUNCA (1944.)

Bilo je lakše voljeti te iz daljinePour Bernadette

Bilo je lakše voljeti te iz daljine,Biti s tobom u noćima beskrajnih književnih raspravaDok se magla dizala na moru i odmah ruke otklanjaoOna pamćenja što se nisu uklapalaU rečenične nizove čežnje:Ništa nije moglo narušiti predodžbu o tebi.Sad izbliza siliš me da te osjećam kao truli zubOtvorenu ranu, čekićanje živca, živo meso besmislaBolest pred kojom smo bespomoćni i ti i jaKao pred kakvim istinskim proglasomPropasti.A nekad je ljubav bila čist i doslovanDoživljaj samoće.Osobe i krajobrazi koje je dozivalo sjećanjeKao morska trava pokretana valovima.Dani daleko od tebe, beskrajne literarne noćiSvijet bez zbilje ali svoj i konačanPoput dobre pjesme čvrsto zatvoren sa svih stranaI ja u dimu lule za šankom dalekih moraŠto nas dijele u svakom času admiralSvojih priviđenja.

HRVATSKA POEZIJA BORIS MARUNA (1940. - 2007.)

HRVATSKA POEZIJABORIS MARUNA (1940. - 2007.)

Uvodna pjesma

U ovim ćete pjesmama uzalud tražitiNeki drugi dublji smisao od onoga što sameGovoreS druge strane čitatelj će lakoZapaziti očito Mislim prije svegaNa mjesto radnje koje je uvijek zadano TrebaTakođer pretpostaviti da je pisac svojedobno čitaoAristotelai nije mu stran Ben JohnsonTo znači da pisac shvaća vaše problemeKao i osnove dramskog činada vrijeme liječi raneI odnosi mrtve prema ušću zaboravaOve pjesme dakle počivaju na premisi da ćeČak i površnijima biti jasne kod prvog čitanjaIli barem u onoj mjeri u kojoj jeBilo kome nešto uopće jasnoPisac za sve drugo odgovorno tvrdida ne postojiU zbilji Možda nikad nije ni postojaloIzmišljeni su svi karakteri sveRadnje petstotinjak hrvatskih sela nekolikoGradovadvije gradske četvrti ponoćno pranje ulicaPoštanski uredi odvoz smećaI u jednom slučaju čitav narod.

Ruđer Bošković studira plimu i oseku

Mrzovoljan i frustriran isusovac muževne dobi(A što vi očekujete od njega?)Gleda u prvi sumrak sa svog prozoraNe bez svake metodeNeku ženu tridesetih godinaVeć pomalo ukvasanu i obrađenu po rubovima– Nešto kao Euklidova geometrija –Očito majku dvoje ili troje djeceNajvjerojatnije srednji staležS laganim izazovnim njihanjem u bokovimaIz čega naš Ruđer pravilno zaključuje da je gospodin suprugVeć stekao određene radne navike i društvenu potrebuDa uz briškulu i trešetu petkom i subotomPopije čašu više –Kako izlazi iz supermarketaS dvije plastične vrećice živežnih namirnicaI jednom vrećicom u kojoj se, sudeći po oblikuNalazi velika kutija tampaxaSuperI naš Ruđer mijenja temu i razmišlja o tomeJe li mjesečno čišćenje kod žena prirodnoIli dolazi izravno iz spisa sv. Pavla kao potrebaDa žensko prekrije glavu, nosi pantyhoseI stanoviti make-upI onda se zbog nekog tajanstvenog razlogaIli pod utjecajem asocijativnih procesa iz svog djetinjstvaSjeti mora pred Dubrovnikom i brodova što dovoze led i pamukS uzdahom pogleda na pun mjesec što se dizao nad krovovimaI u trenutku nadahnuća spozna da postoji strogaMeđusobna ovisnost između tijela na nebu i zemljeTe da su plima i oseka vječne pojave kako u mora tako i u ženeI bje mu znatno lakše što nikadNeće vidjeti Kaliforniju.

HRVATSKA POEZIJABORIS MARUNA (1940. - 2007.)

Mislim da se smiješim

Došao sam na plažu da provedemVrijeme ručka; izuo sam cipele iSada sjedim na pijeskuU mekom proljetnom suncuPušim i gledam u valoveKako spokojno umiru Malo sam začuđenDa navršavam četrdesetu Rubom vode i pijeska prolazeLijepe mlade ženeSa zavrnutim nogavicamaVidim ih u času kad uđuU moj pogled na valoveZnam da je zakon vjerojatnostiNa mojoj strani, da jeMeđu njima barem jedna kojuBih mogao nagovoriti bezVećeg naporaBez znatnijih tehničkih poteškoćaAli ne slijedim ih pogledom Gledam pravo u valoveKako spokojno umiru na pijesku Ne zanimaju me igrači odbojkeIza mojih leđaNe zanimaju me djecaNi roditelji ni malobrojni kupačiNi daske ni gumena odijela Ne zanimaju me galebovi ni psi.

Sjedim i gledam u valoveKako spokojno umiruPušim i od vremena na vrijemePročistim grlo i pljucnemIzmeđu koljena u pijesak Mislim da se smiješimU mekom proljetnom suncuLagano, neodređenoKao čovjek, koji ima osjećajDa je pobijedio u nečemuAli mu nije jasno koliko mu je staloI je li mu uopće stalo Godine će dolaziti i prolazitiMogu mi podmetati noguAli mi ne mogu donijeti ništaŠto već nisam živio Ništa što već nisam umro.

Njemački prijevod prvi put je objavljen u časopisu „Lichtungen“.

HRVATSKA POEZIJABORIS MARUNA (1940. - 2007.)

HRVATSKA POEZIJABORIS MARUNA (1940. - 2007.)

NAGRADE ZA ZNANOST ZA 2017. GODINU ZAKLADE „DR. ALOIS MOCK

EUROPA-STIFTUNG“

Barbara Schwarz

Povodom godine kulture Austrija - Hrvatska, 2017. godine zaklada „Dr. Alois Mock Europa-Stiftung“ na prikladan način želi istaknuti koju je posebnu ulo-gu imao dr. Mock u nedavnoj povijesti Hrvatske. Iz tog razloga je kuratorij zaklade odlučio da će 2017. godine dodijeliti četiri nagrade za znanost onima koji se u duhu europske misli o unifikaciji posvećuju Hrvatskoj. Pozvane su pogotovo znanstvenice ženskog spola da se prijave za dodjelu ove nagrade za znanost u Hrvatskoj za 2017. godinu. Raspisivanje nagrada na hrvatskim sveučilištima provodit će naklada „Dr. Alois Mock Europa-Stiftung“, odnos-no, njezin znanstveni gremij (predsjedatelj: sveuč. prof. dr. Stefan Karner) u suradnji s Austrijskim kulturnim forumom u Zagrebu, s knjižnicom „Dr. Alois Mock“ u Zadru i s drugim austrijskim knjižnicama. A i europska nagrada „Dr. Alois Mock“ bit će 2017. godine posvećena Hrvatskoj. Nagrada će se dodi-jeliti onoj ličnosti koja je na uzoran način unaprijedila europsko jedinstvo na područjima istraživanja ili znanosti u Hrvatskoj, hrvatske književnosti ili hrvatske publicistike, ili svojom djelatnošću u državnom ili komunalnom sek-toru, u hrvatskim organizacijama ili u hrvatskom gospodarstvu..

mag. Barbara Schwarz, Pokrajinska savjetnica prva potpredsjednica zaklade „Dr. Alois Mock Europa-Stiftung“

Od 4. siječnja do 8. svibnja 2017. godineCiklus izložbiJanje moje malo (Sve što vidimo moglo bi biti i drugačije)

Serija izložbi koje se temelje na kolekciji „KONTAKT. The Art Collection“ zaklade Erste Stiftung.Izvrsna umjetnička zbirka Kontakt koju nam predstavljaju kustosica Kathrin Rhom-berg i umjetnički kolektiv iz Zagreba „WHW – what, how & for whom“, u 2017. godini bit će predstavljena na nekoliko izložbi u Zagrebu.

Mjesta održavanja: Galerija Forum, Galerija Nova, GMK, HDLU, Institut za suvre-menu umjetnost Art, stan Softić u Zagrebu i dr.

http://www.whw.hr/novosti/index.htmlhttps://hr-hr.facebook.com/galerijanova/www.kontakt-collection.netwww.whw.hr

Od 12. travnja do 7. svibnja 2017. godineKolektivna izložbau okviru ciklusa izložbi/ Janje moje malo(Sve što vidimo moglo bi biti i drugačije)

Publici će biti predstavljena djela 50 svjetskih umjetnika i mnogobrojnih poznatih hrvatskih umjetnika.

Mjesto održavanja: Galerija Forum, Zagreb www.kic.hr/galerija-forum/ http://www.min-kulture.hr/

Od 14. siječnja do 14. veljače 2017. godineIzložbaTranslokalno: Muzej kao kutija za alat / translocal: Museum as ToolboxSudjeluju umjetnice i umjetnici: Oaza Collective, Marcin Polak, Aldo Giannotti, Lasnaidee, Luigi Coppola

Kustosi izložbe su Frida Carazzato, Lukasz Zaremba, Katrin Bucher Trantow, Ana Skegro i Maarin Ekterman, zajedno s dotičnim grupama mladih.Izložba je završetak istraživačkog projekta u kojem su od 2015. do 2017. godine sudjelovali muzeji Kunsthaus Graz, KUMU Tallinn, MSU Zagreb, Museum Bozen i MS Łódź.Projekt je realiziran u sklopu programa Europske unije „Creative Europe“.Translokalno: Muzej kao kutija za alat umrežuje umjetnice/umjetnike, instituci-je i mlade u raznim muzejima i izložbenim prostorima posvećenim suvremenoj umjetnosti diljem Europe. Cilj je ovog projekta – zajedno s mladim ljudima razviti inovativne alate koji će muzej 21. stoljeća pretvoriti u prostor otvoren prema svom neposrednom okruženju.

Mjesto održavanja: Muzej suvremene umjetnosti, Zagrebhttp://www.msu.hr/

PRIREDBE AUSTRIJSKOG KULTURNOG FORUMA ZAGREB, AUSTRIJSKIH I HRVATSKIH PARTNERSKIH INSTITUCIJA U HRVATSKOJ

14. siječnja 2017. godineKazalištePriče iz Bečke šume / Ödön von HorváthRežiser: Igor Vuk Torbica

„Ništa ne stvara takav osjećaj beskrajnosti kao glupost“, riječi su koje nas uvode u svijet „Priča iz Bečke šume“. Horváthov komad koji je napisan potkraj dvadesetih godina prošlog stoljeća u doba katastrofalne nezaposlenosti i svjetske ekonomske krize, ključno je djelo moderne drame u kojem Horváth jezgrovito i lakonski de-maskira klišej o „bečkoj ugodnosti“, te služeći se poznatim klišejima okrutno otkriva prijetvornost koja se skriva iza njih.

Mjesto održavanja: Gradsko dramsko kazalište Gavella, Zagrebwww.gavella.hr/raspored_izvedba

16. siječnja 2017. godineSvečana dodjela nagradeAustrijski kulturni forum dobiva nagradu Greta Pifat-Mrzljak Hrvatsko-austrijsko društvo Zagreb dodjeljuje Austrijskom kulturnom forumu nagradu Greta Pifat-Mrzljak.

Hrvatsko-austrijsko društvo Zagreb dodjeljuje ovu nagradu Austrijskom kultur-nom forumu za više od 60 godina uspješnog i kontinuiranog promicanja suradnje između Austrije i Hrvatske na području kulture, posebice umjetnosti, te za podršku radu Austrijsko-hrvatskog i Hrvatsko-austrijskog društva prijateljstva.Ovu nagradu za promicanje prijateljskih odnosa između dviju zemalja na područ-ju znanosti, kulture, gospodarstva i politike, te za podršku Hrvatskoj u Austriji i Europi do sada su, između ostalog, dobili dr. Erhard Busek, Kurt Bergmann i Ursula Plassnik.

Mjesto održavanja: Europski dom, dvorana Bruxelles, Zagreb, 17:30 h

Od 20. do 21. siječnja 2017. godineKonferencija / izložbaPracticing Design

Mjesto održavanja: veleučilište VERN, galerija CDA, Lauba, Zagrebwww.practicingdesign.info www.dizajn.hrhttp://www.designaustria.at/

Od 23. do 29. siječnja 2017. godineRadionica i ciklus radijskih emisijaStudenti kreiraju radijski program

U radionici koju vode novinari Geli Kugler i Markus Schennach s radijske postaje „Freies Radio Innsbruck“ (Slobodni radio Innsbruck, skraćeno „Freirad“), studenti germanistike dobit će uvid u osnove radijskog novinarstva i tehnike u radijskom radu. Završni rad radionice predstavlja emisija koja će se emitirati uživo na radijskoj postaji Freirad i na internetu. Emisija će biti pohranjena pod adresom Cultural Bro-adcast Archive (https://cba.fro.at/), tako da je moguće istu poslušati u svako doba.

Projekt je dio ciklusa radionica pod nazivom „Mediji i menadžment u kulturi“.

Mjesto održavanja : Austrijska knjižnica Rijekahttp://www.freirad.at/ http://oesterreichbibliothekrijeka.jimdo.com/

Od 27. siječnja do 10. veljače 2017. godineIzložba posvećena danu sjećanja na žrtve holokaustaA Good DayAndrew M. Mezvinsky Kustosica: dr. Danielle Engelberg-Spera (JMW)

Umjetnik Andrew M. Mezvinsky projektirao je za Židovski muzej u Beču (JMW) projektirao je instalaciju koja se temelji na refleksijama Prima Levija o preživljavanju u Auschwitzu. U jednom poglavlju Levijevih zapisa o svakodnevici u Auschwitzu opisan je „dobar dan“. „A Good Day“, naslov koji je odabrao Primo Levi, a koji je Mezvinsky preuzeo za svoj rad u muzeju na Judenplatzu, aludira na prvo sunce u Auschwitzu koje donosi ponešto nade za preživljavanje.partnerske institucije: Festival tolerancije Zagreb (JJF), Židovski muzej u Beču

Mjesto održavanja: Francuski paviljon, Studentski centar Zagrebhttp://www.jmw.at/http://festivaloftolerance.com/zagreb

Od siječnja do ožujka 2017. godineCiklus predavanja Kalliope Austria uz glazbuOd Josepha Haydna do Paule Preradović (130. obljetnica rođenja)Marijana Pintar, muzikologinja

Vremeplov koji nas vraća u razdoblje od 1797. godine, kada je Joseph Haydn skladao himnu po melodiji pjesama Gradišćanskih Hrvata, do 1947. godine, kada je pjesnikinja Paula von Preradović, unuka pjesnika Petra Preradovića, napisala tekst za novu austrijsku državnu himnu.

Mjesta održavanja: Zagreb, Karlovac, Velika Goricahttp://www.kulturforum-zagreb.org/de/home/

Od veljače do svibnja 2017. godineSvečanost povodom Godine kulture Austrije i Hrvatske 2017. IzložbaIzazovi moderne: Zagreb‒Beč oko 1900. godineKoncepcija i realizacija: Irena Kraševac, Petra Vugrinec, Marina Bagarić i Darija Alujević

Izložba s eksponatima koje je na raspolaganje dao npr. bečki Belvedere, predstavlja ključna djela austrijskih i hrvatskih umjetnika, kao što su Gustav Klimt, Koloman Moser, Alfred Roller, Carl Moll, Josef Hoffmann, Vlaho Bukovac, Ivan Meštrović, Tomislav Krizman i drugi protagonisti bečke i zagrebačke secesije, koji su stvorili nove oblike umjetničkog izraza u slikarstvu, kiparstvu, arhitekturi i primijenjenoj umjetnosti tijekom razdoblja Fin de Siècle u Europi. Uslijed modernih strujanja koja su u Beču školovani hrvatski umjetnici i arhitekti donijeli u Zagreb, kulturni

život u Hrvatskoj doživio je cjelovitu preobrazbu u nevjerojatno kratkom razdoblju od nepunih dvadeset godina. Predviđeno je da se ova izložba prikaže i u muzeju Belvedere u Beču. Organizacija izložbe provodi se uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Mjesto održavanja: Galerija Klovićevi dvori, Zagrebhttp://gkd.hr/galerija/https://www.belvedere.at/http://www.min-kulture.hr/

Od 17. do 26. veljače 2017. godineIzložbaSusanne FlockKustosica: Branka Benčić U okviru programa za stipendije u svrhu boravka u inozemnom ateljeu koje pokra-jina Štajerska dodjeljuje austrijskim umjetnicima, mlada austrijska umjetnica Sus-anne Flock provela je dva mjeseca u Zagrebu. Prikazat će se njena multimedijalna instalacija koja se sastoji od jedne zvučne instalacije i dva kratka video spota. HDLU ovom izložbom nastavlja ciklus predstavljanja austrijskih umjetnica u Hrvatskoj.

Izložba se organizira uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.Mjesto održavanja: Galerija proširenih medija, Zagreb

http://www.hdlu.hr/http://www.min-kulture.hr/

21. veljače 2017. godineFilm Retrospektiva filmova Josefa Daberniga U okviru mjesečnog programa kratkih filmova pod nazivom „Kratki utorak“ prikazat će se 12 kratkih filmova Josefa Daberniga u nazočnosti umjetnika.Dabernig je fotograf i filmski režiser koji je već 90-ih godina prošlog stoljeća počeo snimati isključivo crno-bijele filmove o minimalizmu i redu u odnosu na ljudsku svakodnevicu i okoliš koji obuhvaća i nas. Njegovi nagrađeni filmovi, kao što su kultna oda nogometu pod nazivom Wisla (1996.) ili River Plate (2013.), prikazani su na filmskim festivalima diljem svijeta, od Venecije do Toronta.

Mjesto održavanja: kino Tuškanac, Zagrebhttps://www.facebook.com/Kratki-utorak-355381727910742/

Od 26. veljače do 5. ožujka 2017. godineFilmZagrebDox 2017

Na međunarodnom festivalu dokumentarnih filmova bit će prikazano nekoliko austrijskih filmova.Program / austrijski filmovi na adresi: www.zagrebdox.net

Od veljače do svibnja 2017. godineIzložbeStrukture – grafički element

Gostujuća izložba/Kulturvermittlung Steiermark i Cultural City Network GrazLisa Reiter, Alfred Resch, Georg Held, Isa Riedl, Gunther Skreiner i Veronika Tzekova bave se istraživanjem površine u slikarstvu i grafici. Za njihove radove karakteristič-ne su redukcija, grafičke strukture i gotovo monokromni kolorit.Izložba će biti prikazana 2017. godine kako u Hrvatskoj tako i izvan njenih granica.

Mjesta održavanja: Dubrovnik, Split, Pula, Novigradwww.kulturvermittlung.org http://www.kulturforum-zagreb.org/de/home/

7. travnja 2017. godineKonzertThe Burning Spider Tour / Parov Stelar & Band

Smatra se da je Marcus Füreder izumio žanr electroswing, a pod pseudonimom Parov Stelar trenutno je jedan od najuspješnijih austrijskih umjetnika i producenata u svijetu. Turneja će ovog austrijskog glazbenika i njegov band u 2017. godini odvesti u Australiju i Novi Zeland, te na najveće festivale u Europi, pa sve do solo nastupa u Londonu i Berlinu.

Mjesto održavanja: Dom sportova, Zagrebgoran.lisica@marsmusic.si http://www.eventim.hr/hr/ulaznice/parov-stelar-zagreb-dom-sportova-451239/event.html

Od 8. do 14. travnja 2017. godineIzložba/koncert/ filmovi/ književna večerFokus na Austriji prilikom 11. festivala tolerancije

Od 3. do 14. travnja 2017. godineIzložbaOd generacije do generacije. Nova Hagada Arika Brauera (JMW)

Arik Brauer odrastao je u židovskoj obitelji u Beču. Njegovog oca ubili su nacisti u koncentracijskom logoru. Nakon studija na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču osnovao je zajedno s Rudolfom Hausnerom, Ernstom Fuchsom, Wolfgangom Hut-terom i Antonom Lehmdenom „Bečku školu fantastičnog realizma“. Brauer danas živi i radi u Beču i u Izraelu.Ostatak programa sastoji se od filmova, koncerata, predavanja i razgovora organi-ziranih i koncipiranih od austrijskih umjetnika. Cilj ove manifestacije jeste izoštriti svijest o značenju dijaloga, o prepoznavanju zajedničkog u raznolikosti koju treba naučiti cijeniti.

Mjesta održavanja: kino Tuškanac, kino Europa i KIC, Zagrebhttp://www.jmw.at/http://festivaloftolerance.com/zagreb

20. travnja 2017. godineKnjiževna večerAnn Cotten

Ann Cotten mnogi nazivaju „najtežom“ pjesnikinjom njemačkog jezika. U plural-nom univerzumu poezije ona je podjednako „kod kuće“ kao i u raznim metropola-ma. Iako pjesnikinja naizmjence boravi u Berlinu, Beču i Londonu, radnja njezinog recentnog djela zbiva se na pustom otoku. „Verbannt!“ („Izopćeno!“) naslov je ove mješavine popa i mita, nade i uzaludnosti. Ples na žici između osjećajne romantike i dosjetljivog humora (Paul Jandl u Literarische Welt, 3. 4. 2016.).organizator: Stephan Kurz (austrijski lektor na Sveučilištu u Zagrebu)

Mjesto održavanja: Booksa , Zagrebwww.booksa.hr

Travanj/svibanj 2017. godineIzložbaMonumental Urbanity Leonhard MüllnerKustosica: Branka Benčić

Video-umjetniku Leonhardu Müllneru pokrajina Štajerska je dodijelila dvomjesečnu stipendiju za boravak u ateljeu u Hrvatskoj u 2017. godini, tijekom kojeg će se prikazati izložba njegovih radova.

Mjesto održavanja: Pogon, Zagrebwww.kultur.steiermark.at http://www.upogoni.org/en/

Od 27. travnja do 28. svibnja 2017. godine63. Splitsko ljeto/ izložbaSuper vrijeme. Dobar DanHerbert Brandl Kustos: Tonko Maroević

Izložba nam daje uvid u dugogodišnje stvaralaštvo Herberta Brandla, svjetski renomiranog umjetnika i predstavnika moderne austrijske umjetnosti. Na izložbi u Splitu bit će prikazan širok dijapazon njegovih radova koji obuhvaćaju slike, grafike i skulpture.Izložba se organizira uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Mjesta održavanja: Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu, Palača Milesi i Galerija Kula, Splitwww.galerija–kula.hrhttp://info.hazu.hr/en/exhibitions/http://www.min-kulture.hr/

Svibanj 2017. godineKoncerti/književnost/film/književna večerZagreb Book Festival 2017.Partnerska država Austrija - književne večeri, diskusije, izložbe uz raznoliki glazbeni i filmski program

Pozvani su autori Erica Fischer, Joseph Winkler, Julya Rabinowich, Karl-Markus Gauss, Franz Hammerbacher, Paulus Hochgatterer i drugi. Erica Fischer postala je svjetski poznata nakon ekranizacije jedne od svojih brojnih knjiga pod nazivom Aimée i Jaguar, ljubavna priča, Berlin 1943., koja je prevedena na dvadeset jezika. Planirano je novo izdanje knjige na hrvatskom jeziku. U okviru glazbenog progra-ma predstavit će se, između ostalog, sastav Holler My Vier (Laura Winkler, Stephen Molchanski, Fabian Koppri i Lucas Dietrich).

Mjesto održavanja: Muzej za umjetnost i obrt, Zagrebwww.zgbookfest.hrhttps://www.muo.hr/http://traduki.eu/

Od 9. do 14. svibnja 2017. godineIzložba/radionice/designpartyAustrija u fokusu zagrebačkog Tjedna dizajna 2017.Najveća godišnja priredba koja je posvećena temi dizajna u Hrvatskoj.

Mjesta održavanja: Lauba+50 drugih lokacija u Zagrebuhttp://www.tjedandizajna.com

Od 24. do 28. svibnja 2017. godineGlazba susreće umjetnostAustrija u fokusu Lighthouse festivala

Mjesto održavanja: Turističko naselje Lanterna, Tar/Porečwww.lighthousefestival.tv

Od 24. svibnja do 22. listopada 2017. godineIzložbeBIENNALE KALAMOTA 2017Masculine Iconsgalerija Michaela Stock, Beč

Mjesta održavanja: Koločep, Split, Dubrovnikhttp://www.galerie-stock.net/

Lipanj 2017. godineKoncert/književna večer/ izložbaBečki tjedan

Raznoliki program na raznim lokacijama u Zagrebu kojega su osmislili bečki umjet-nici i umjetnice.http://www.kulturforum-zagreb.org/de/home/

Od lipnja 2017. do 2019. godineKazališteZvjezdani trenuci Josefa BiederaOne-man-show ćudljivog normalnog tipa – „Čežnja Josefa Biedera“Režija: Eberhard Streul i Otto SchenkDramaturgija: Marius SchienerGlumi: Žarko Potočnjak

Hommage Ottu Schenku povodom 50. obljetnice scenske izvedbe s poznatim hrvatskim glumcem Žarkom Potočnjakom. Otto Schenk je godinama nastupao u paradigmatskoj ulozi Josefa Biedera.Rekviziter se jednog dana slučajno zatekao u rasprodanom kazalištu, iako toga dana nije bilo predstave. No, ipak je odlučio slijediti zlatno pravilo kazališta prema kojem se publika nikada ne smije poslati kući. Tako je počeo pripovijedati priče iz svog života i bogatog kazališnog iskustva, kako bi spasio predstavu.premijera: u lipnju 2017. godine u kazalištu GAVELLA, potom gostovanja u drugim hrvatskim gradovima

Mjesta održavanja: Gavella, druga hrvatska kazalištawww.gavella.hr

Lipanj 2017. godineKoncertVečeri na Griču Next Page / Jazzorchester Steiermark & Karlheinz MiklinŠtajerski jazz orkestar (dirigent Sigi FEIGL)solist i kompozitor: Karlheinz MIKLIN, aranžmani: Michael ABENE

Glazbeni poklon za sve nas povodom 70. rođendana Karlheinza Miklina, kao priz-nanje za desetljeća njegova rada kao glazbenika i profesora na Glazbenoj akademi-ji u Grazu.

Mjesto održavanja: atrij Galerije Klovićevi dvori, Zagrebwww.kdz.hr

25. srpnja 2017. godineKoncertOsorske glazbene večeri / MoZuluArt i Ambassade gudački kvartetMozuluArt : Vusa Mkhaya Ndlovu, Dumisani Ramadu Moyo, Blessings Zibusiso Nqo Nkomo, Roland Guggenbichler (osnivač ansambla) i gudački kvartet Ambassade.Jedinstveni spoj klasike i afričke glazbe koji ne iziskuje previše teorije o snazi glaz-be kao poveznice između kultura, jer iz njihove glazbe ona izvire sama po sebi.

Mjesto održavanja: Osor, glavni gradski trghttp://www.osorfestival.eu/http://www.mozuluart.at/http://www.buchmann-kaspar.at/klassik/ambassade-quartett-wien/

2. kolovoza 2017. godineKoncertLast Minute Open Jazzfestival BaleDavid Helbock Trio

Into the Mystic: David Helbock (klavir), Raphael Preuschl (bas ukulele), Reinhold Schmölzer (bubnjevi). Nakon brojnih koncerata diljem svijeta, mladi austrijski pija-nist David Helbock etablirao se kao renomirani jazz glazbenik na svjetskoj sceni.Njegove nove skladbe inspirirane su raznim kulturama i njihovim mitologijama.

Mjesto održavanja: Kamene priče, Balehttp://www.kameneprice.com/ www.davidhelbock.com

Od 3. do 20. kolovoza 2017. godineIzložba/koncert/ književna večer/razgovor s umjetnicomSilvia GrossmannProstori između kopna, vode i neba

Umjetnica će u galeriji Bačva predstaviti instalaciju s fotografijama i foto-objekti-ma velikog formata. Njezina izložba predstavlja hommage i pokušaj približavanja „nedokučivom moru“, a posvećena je mjestima na kojima se dodiruju kopno i voda, te susreću elementi voda, zemlja i zrak.

Koncert uz čitanje: Reinhard Süss (klavir), Tanja Süss (čelo); Čita Wolfgang Bleier, prijevod Sead MuhamedagićFinissage 20.8.2017. godine (u 16:00 h): razgled izložbe i razgovor s umjetnicom Silviom Mariom Grossmann

Izložba se organizira uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Mjesto održavanja: galerija Bačva, HDLU, Zagreb http://www.hdlu.hrhttp://www.min-kulture.hr/

Kolovoz 2017. godineGlazbaNovalis Festival Schallfeld Ensemble– Prividne granice

Schallfeld Ensemble (u programu The New Austrian Sound of Music) u 2017. go-dini razmatra glazbene oblike neobičnih međustanja našeg postojanja, te pri tom dolazi do zaključka da opstaje ono što nas može dirnuti i što nas povezuje.U Hrvatskoj će taj ansambl predstaviti glazbu raznih skladatelja i skladateljica koji su na raznovrsne načine povezani s Austrijom.

Mjesta održavanja: Zagreb, Zadarhttp://www.schallfeldensemble.com/www.novalisfestival.com

Rujan 2017. godineSimpozij i radionica/glazba/književna večer /filmska noć/seminar/ izložba Hrvatsko-austrijska ljetna školaBudućnost granica. Isprepletenosti i interferencije u Srednjoj Europi.

Cijeli niz austrijskih i hrvatskih umjetnika i znanstvenika Odsjeka za germanistiku Sveučilišta u Zagrebu i Odsjeka za lingvistiku i komparativnu književnost Sveuči-lišta u Beču, u Labinu organizira ljetnu školu s raznovrsnim popratnim kulturnim programom. Pritom bitnu ulogu imaju pitanja, kao što su kolektivno sjećanje, nacionalne i transnacionalne konstrukcije identiteta na području bivše Habsburške monarhije, te uzajamne književne i kulturne veze. Organizatori: Marijan Bobinac i Wolfgang Müller-Funk.

Mjesto održavanja: Labin www.postimpnarrative.ffzg.hr

Rujan 2017. godineKoncert/okrugli stol/književne večeri/razgovor s publikomFestival svjetske književnosti 2017. godineTežište: književnost njemačkog govornog područja (Austrija, Njemačka, Švicarska)

Uvodni koncert: Catch-Pop String-StrongAustriju predstavljaju pisci Daniel Kehlmann i Richard Schubert, te crtačica stripova Ulli Lust.

Mjesta održavanja: Zagreb, Splitwww.fraktura.hrhttp://traduki.eu/

Od rujna do listopada 2017. godineFilmBreaking GroundVelika sixpack retrospektiva austrijskog eksperimentalnog filmaU okviru umjetničkog programa kina u Muzeju suvremene umjetnosti.Mjesto održavanja: kino Gorgona, MSU, Zagrebhttp://www.msu.hr/

Jesen 2017. godineGlazba/projekt razmjeneZeitfluss Ensemble u Hrvatskoj

Radionica kompozicije / Muzička akademija Zagreb - Bernd Richard DeutschKoncert u suradnji s festivalom “Glazbena tribina u Opatiji 2017.” na kojem će se predstaviti djela suvremenih austrijskih i hrvatskih skladatelja.Cantus Ansambl – u Austriji / Koncert u Beču u suradnji s Austrijskim društvom za suvremenu glazbu (ÖGZM) na kojem će se predstaviti djela suvremenih austri-jskih i hrvatskih skladatelja.partneri: Hrvatsko društvo skladatelja, Muzička akademija Zagreb, Cantus Ansambl Zagreb

mjesta održavanja: Zagreb, Opatija, Bečwww.hds.hrwww.cantus-ansambl.com

Od 19. do 21. listopada 2017. godineJazzkonzertShake Stew –The Golden Fang Lukas Kranzelbinder (bas i voditelj sastava), Clemens Salesny (alt saksofon), Johnny Schleiermacher (tenor saksofon) i Mario Rom (truba) Manu Mayr (bas), Niki Dolp (bubnjevi, udaraljke) i Mathias Koch (bubnjevi, udaraljke)

Shake Stew u ovom neobičnom sastavu okuplja nekonvencionalne glazbenike koji su svi značajni za mladu europsku jazz scenu. Voditelj sastava je Lukas Kranzelbin-der, poduzetan muzičar, skladatelj i autor aranžmana, a povezuje ih težnja za novim tonskim mogućnostima i koncepcijama koje izlaze iz okvira žanrova, po čemu je ovaj basist već dugo poznat.Zahvaljujući ovoj mladoj generaciji, austrijski jazz ima zdrave temelje za budućnost.Svakako treba biti u publici, kada Shake Stew raspali!

Mjesto održavanja: dvorana Blagoje Bersa, Muzička akademija Zagrebwww.hds.hrhttp://www.jazz.hrhttp://www.shakestew.com/

Studeni 2017. godineKoncert, izložbe, filmovi, radionice/književne večeri8. dani austrijske kulture u Osijeku

Već osmi put za redom Austrijski kulturni forum Zagreb u suradnji s Austrijskom čitaonicom u Osijeku organizira Dane austrijske kulture u Osijeku, u glavnom gradu Slavonije. Ova manifestacija koja se održava u studenom 2017. godine kao jedan od najvažnijih kulturnih događaja, važna je za Osijek i AKF Zagreb.

Mjesta održavanja: HNK Osijek, kino Urania i druge lokacijewww.gskos.hrhttp://www.kulturforum-zagreb.org/de/home/

PROJEKTI UZ FINANCIJSKE POTPORE

Veljača 2017. godineProjekt potpore nakladnicimadodjela nagrade Albert Goldstein za promicanje suvremene austrijske književnosti

U svrhu promicanja prijevoda i objavljivanja recentne austrijske književnosti u Hrvatskoj i stvaranja motivacije među hrvatskim nakladnicima za objavljivanjem takvih djela, Austrijski kulturni forum u okviru natječaja u 2017. godini dodjeljuje „nagradu za promicanje književnosti“ kao potporu nakladnicima. Ova nagrada u čast hrvatskog nakladnika i višegodišnjeg partnera Austrijskog kulturnog foru-ma Zagreb koji je preminuo 2007. godine, nazvana je „Nagrada AKF Zagreb za promicanje suvremene austrijske književnosti Albert Goldstein“. Izdavač i autor nagrađenog djela bit će predstavljen na međunarodnom sajmu u Puli pod nazivom Sa(n)jam knjige.

http://www.kulturforum-zagreb.org/de/home/

Od srpnja do kolovoza 2017. godineRadionica/koncertiLjetna jazz škola u Grožnjanu Jeunesse Musicales Croatia - Grožnjan 2017.

Zahvaljujući stipendiji Austrijskog kulturnog foruma koja se dodjeljuje u spomen na Boška Petrovića i koja nosi njegovo ime, troje mladih jazz glazbenika iz Jugoistočne Europe moći će sudjelovati u Ljetnoj jazz školi u Grožnjanu.www.hgm.hr

2017. godineArtist in Residence – rezidencijalni program Saveznog ministarstva za Europu, integraciju i vanjske posloveLikovne umjetnice i umjetnici iz Hrvatske

Igor Eškinja, Ivana Pegan Baće, Ana Bilankov, Željka BlakšićPartnerska institucija: Museumsquartier 21 /MQ Wien

http://www.q21.at/https://www.bmeia.gv.at/

Jesen 2017. godineDodjela Europske nagrade dr. Alois Mock i Nagrade za znanost dr. Alois Mock dobitnicima iz Hrvatske

2017. godinaIzložbaProjekt za kustose Saveznog ministarstva za Europu, integraciju i vanjske posloveJasna Jakšić i Radmila Iva Janković

Dvije hrvatske kustosice, Jasna Jakšić i Radmila Iva Janković, u 2017. godini tijekom višetjednog boravka u muzeju Kunsthaus Graz, koncipirat će zajedno s austrijskim umjetnicima i umjetnicama projekt izložbe koja će se realizirati 2018. godine u Hrvatskoj.

Austrijski partner: Kunsthaus Grazwww.kunsthausgraz.at

Više informacija o priredbama opisanim u ovoj brošuri i o drugim zbivanjima čija je realizacija predviđena u Hrvatskoj tijekom Godine kulture

Austrija - Hrvatska, te o partnerskim institucijama, sponzorima i sl., možete naći u aktualnim programskim knjižicama, na web stranici i

Facebook stranici Austrijskog kulturnog foruma Zagreb:

http://www.kulturforum-zagreb.org/de/home/https://www.facebook.com/AKF.Zagreb

21. siječnja 2017. godine Bal / glazba70. jubilarni Hrvatski bal u Beču (u organizaciji gradišćansko-hrvatskih udruga iz Beča) Sedamdeseti po redu, Hrvatski bal u Beču održat će se pod geslom «Hrvati meet Schönbrunn». Ovaj reprezentativni događaj Hrvata u Beču ima vrlo dugu povijest i tradiciju. Danas je ovaj bal najvažniji društveni događaj Hrvata u Beču kojim se iskazuje zajedništvo i pripadnost hrvatskom jeziku i kulturi. Obuhvaćajući i integra-tivnu i interkulturnu komponentu, Bal povrh svega predstavlja izraz priznatosti i samopouzdanja hrvatske kulturne zajednice u Beču. Imajući uporište u kulturi, diplomaciji, gospodarstvu i politici, Hrvatski bal povezuje flair bečke metropole i njegove slavne balske tradicije s izrazito hrvatskom notom.Mjesto održavanja: Parkhotel Schönbrunn, Hietzinger Hauptstraße 10/16, 1130 Beč

Od siječnja do prosinca 2017. godine Književnost / residency / književna večerWriter-in Residency Programm Artist-in Residency Programm U okviru programa ostvarenih u suradnji između Q21 i Saveznog ministarstva za Europu, integraciju i vanjske poslove, u Beču će gostovati hrvatske umjetnice i hrvatski umjetnici, među kojima su Ivana Pegan Baće, Ana Bilankov i Željka Blakšić.

4. veljače 2017. godine Bal / glazbaHrvatski bal u Beču (u organizaciji Austrijsko-hrvatske zajednice za kulturu i šport) Hrvatski bal u organizaciji Austrijsko-hrvatske zajednice za kulturu i šport održat će se već tradicionalno 26. put u Kursalonu Hübner u prvom bečkom kotaru. Hrvatski bal, mjesto gdje se tradicionalno njeguju hrvatska kultura i običaji, predstavlja do-gađaj koji okuplja Hrvate iz svih krajeva. Za glazbeni dio večeri pobrinut će se Šima Jovanovac, Tamburaški sastav Džentlmeni i Goran Karan.Mjesto održavanja: Kursalon Hübner, Johannesgasse 33, 1010 Beč

14. veljače 2017. godineGlazba / community eventSvečano otvorenje Godine kulture Austrija – Hrvatska 2017.Službeno otvorenje Godine kulture u Austriji uz sudjelovanje prominentnih hrvats-ko-austrijskih umjetnica i umjetnika.Mjesto održavanja: Porgy&Bess, Riemergasse 11, 1010 Beč

Veljača 2017. godineKnjiževnostKnjiževni salon u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beču U sklopu Književnih salona u Veleposlanstvu Republike Hrvatske bečkoj će se pub-lici predstaviti niz hrvatskih književnica koje djeluju u zemljama njemačkog govor-nog područja ili su prevedene na njemački jezik, a posjetitelje u pauzama očekuje kratki glazbeni program u okviru kojeg će nastupiti mladi hrvatski glazbenici.Mjesto održavanja: Veleposlanstvo Republike Hrvatske, Rennweg 3, 1030 Beč

PRIREDBE I DOGAĐANJA U AUSTRIJI U SURADNJI MINISTARSTVA VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA REPUBLIKE HRVATSKE, MINISTARSTVA KULTURE REPUBLIKE HRVATSKE I SAVEZNOG MINISTARSTVA ZA EUROPU, INTEGRACIJU I VANJSKE POSLOVE REPUBLIKE AUSTRIJE 1

1 Program je podložan izmjenama

22. veljače - 6. ožujka 2017. godine GlazbaEUphony, međunarodni orkestar mladihMuzička akademija Sveučilišta u ZagrebuProjekt EUphony – inovativne metode u visokoškolskom glazbenom obrazovanju – međunarodni je trogodišnji projekt koji Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu provodi u suradnji s deset partnerskih europskih institucija. U sklopu prvog dijela projekta organiziranog od 23. veljače do 4. ožujka 2016. godine u Zagrebu, sasta-vljen je međunarodni orkestar u kojem su sudjelovali studenti iz sedam visokoob-razovnih partnerskih institucija. Plan aktivnosti uključivao je predavanja iz povijesti hrvatske glazbe s naglaskom na skladateljima čija su se djela nalazila na programu. Glavni organizator projekta EUphony u 2017. godini bit će Umjetničko sveučilište Graz (Kunstuniversität Graz). Projekt je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Mjesto održavanja: Graz

4. ožujka 2017. godine Književnost / kazališteMate Matišić - predstavljanje umjetnikaSvestrani umjetnik Mate Matišić (Ričice, Imotski, 1965. godine) u jednakoj je mjeri poznat kao dramatičar, scenarist i koscenarist kao i skladatelj filmske i kazališne glazbe, te vrsni jazz-glazbenik i multi-instrumenatlist koji je snimio nekoliko nosača zvuka s hrvatskim i inozemnim jazz-glazbenicima. Matišić je jedan od najpoznatijih kazališnih autora u Hrvatskoj koji na oštar, ali humorističan način obrađuje aktualne teme i temeljna društvena pitanja. Njegova kazališna djela uživaju veliku popularnost (Bljesak zlatnog zuba, Cinco i Marinko, Svećenikova djeca, Ljudi od voska i dr.), dok je kao scenarist (Svećenikova djeca, Život sa stricem i dr.) i kao filmski skladatelj (Kako je počeo rat na mom otoku, Maršal i dr.) sudjelovao u nekima od najvećih filmskih pro-dukcija u Hrvatskoj. Dobitnik je brojnih nagrada na svim područjima svoga djelovan-ja. Od 1998. godine urednik je u Dramskome programu Hrvatskoga radija i docent na Akademiji dramske umjetnosti, gdje vodi dramaturški odsjek. Projekt je ostvaren u suradnji Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču i Kulturnog i sportskog društva Zagreb iz Beča uz potporu Grada Zagreba. Mjesto održavanja: Hrvatski centar, Schwindgasse 14, 1040 Beč

5. ožujka 2017. godine Kazalište„Bljesak zlatnog zuba“ – Gradsko kazalište Komedija Autor: Mate Matišić, Redatelj: Zoran Mužić„Bljesak zlatnog zuba“ je gastarbajterska kronika Mate Matišića. Riječ je o jednom od najboljih kazališnih djela u novijoj hrvatskoj dramskoj književnosti. Ova mentalitetna komedija smještena je u mjesto Ričice pokraj Imotskog čije stanovnike očekuju velike zajedničke i osobne promjene. Težak im je život u selu, mukotrpan je muškarcima rad u Njemačkoj, ali oni sve nedaće lome životnom borbom i optimizmom, oporim humorom i neuništivim duhom. Sjajno napisani karakteri i prepoznatljive životne situacije s tvrdog kamenjara, publiku će zabaviti, ali i natjerati na razmišljanje o pitanjima istinskih vrijednosti u životu. Projekt je ostvaren u suradnji Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču i Kulturnog i sportskog društva Zagreb iz Beča uz potporu Grada Zagreba. Mjesto održavanja: Theater Akzent, Theresianumgasse 18, 1040 Beč

17. ožujka 2017. godine Glazba / književnost Istra kroz glazbu i književnost Predstavljanje knjige „Istra“ dr. Manfreda MatzkeManfred Matzka posjećuje Istru već više od 50 godina, što ga je nadahnulo da napiše turistički vodič posebne vrste. Riječ je o knjizi koja ne sadrži preporuke o restoranima i hotelima, nego informacije o povijesti i kulturi, te opise gotovo stotinjak mjesta. Pu-tovanje koje vodi od Trsta do Rijeke praćeno je riječima poznatih književnika, pričama o ljudima, kulinarskim receptima i mjestima koja se u klasičnim turističkim vodičima ne spominju, npr. skrivena Palladijeva vila, čarobna mjesta u unutrašnjosti, freske u malim kapelicama, glagoljske zaštitne oznake na kućama…Mjesto održavanja: Dvorska knjižnica Lamberg, Berggasse 2, 4400 Steyr

Koncert Kvarteta Tamara Obrovac na Jazz festivalu u Steyru Kvartet Tamara Obrovac nastupit će u okviru međunarodnog Jazz festivala u Steyru. Organizator koncerta je Sounddesign Austrija u sklopu kojega djeluje i izdavačka kuća Alessa records za koju je Tamara Obrovac u travnju 2016. godine izdala album „Canto amoroso“. Nastup na festivalu dio je šire i dugoročnije suradnje u svrhu pro-midžbe njezina rada u Austriji i susjednim zemljama. Projekt je sufinanciran sredstvi-ma Ministarstva kulture Republike Hrvatske.Mjesto održavanja: Altes Theater, Handel-Mazzetti-Promenade 3, 4400 Steyr

21. - 27. ožujka 2017. godine FilmLET’S CEE Film Festival Na Filmskom festivalu LET‘S CEE koji se održava jednom godišnje u Beču, redovito se predstavlja izbor najboljih filmova Srednje i Južne Europe, ali i šire (Turska i zemlje Kavkaza). Peti po redu LET‘S CEE film festival održava se od 21. do 27. ožujka 2017. godine, u okviru kojeg će biti prikazano oko 120 filmova u raznim bečkim kinima (Urania, Actor’s Studio, Village Cinema, Artis International i dr.). Festival je natjeca-teljskog karaktera u kategorijama igranog, dokumentarnog, kratkometražnog i de-bitantskog filma, pri čemu postoje i tematska težišta, među kojima istaknuto mjesto zauzima hrvatski film. Projekt se održava u suradnji s Hrvatskim audiovizualnim cen-trom (HAVC), a sufinanciran je sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Projekt je ostvaren uz potporu Saveznog ministarstva za Europu, integraciju i vanjske poslove Republike Austrije. Mjesta održavanja: kino Urania i druga bečka kina

27. ožujka 2017. godine GlazbaZagrebačka filharmonijaMuhai Tang - dirigent, Lisa Smirnova - klavirU okviru svog bečkog nastupa, Zagrebačka filharmonija izvest će i Simfonijsko kolo hr-vatskog skladatelja Jakova Gotovca, te na taj način u bečkom Konzerthausu austrijskoj publici predstaviti ovo važno djelo hrvatske glazbene baštine. Na programu koncerta su još Konzertstück op. 134 Roberta Schumanna i Fantastična simfonija op. 14 Hectora Berlioza. Projekt je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Mjesto održavanja: Konzerthaus, Lothringerstraße 20, 1030 Beč

Ožujak 2017. godineKnjiževnostKnjiževni salon u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beču U sklopu Književnih salona u Veleposlanstvu Republike Hrvatske bečkoj će se publici predstaviti niz hrvatskih književnica koje djeluju u zemljama njemačkog govornog područja ili su prevedene na njemački jezik, a posjetitelje u pauzama očekuje kratki glazbeni program u okviru kojeg će nastupiti mladi hrvatski glazbenici.

Mjesto održavanja: Veleposlanstvo Republike Hrvatske, Rennweg 3, 1030 Beč

30. ožujka 2017. godine Izložba Hommage à Nasta Rojc (1883. – 1964.)„Nasta Rojc, slikarica ispred svoga i našeg vremena“ naslov je koji najbolje opisuje život i djelo ove izvanredne umjetnice koja se svojim slobodnjačkim duhom i eman-cipiranim kozmopolitskim načinom života nikako nije uklopila u stereotipe svoga vremena i svoje sredine. Svoj otpor prema konvencijama izražavala je i motivima svojih slika koje su često prikazivale žene u muškim odijelima. Neprestano se zalažući za emancipaciju i vrednovanje ženske umjetnosti, osnovala je 1928. godine Klub sli-karica. Dugo nepravedno nezapažena na hrvatskoj likovnoj sceni, u zadnje se vrijeme Nasti Rojc poklanja sve više pozornosti. Najnoviji pokušaj revalorizacije njenog sli-karskog opusa bila je i izložba u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu 2014. godine, a dio slika sa zagrebačke izložbe bit će predstavljen i bečkoj publici.Projekt je ostvaren uz potporu Ministarstva kulture, Grada Zagreba, Ureda saveznog kancelara i hrvatskog Veleposlanstva.

Mjesto održavanja: Palais Porcia, Herrengasse 23, 1010 Beč

Travanj 2017. godine PredavanjeLeonida Kovač: Nasta Rojc i naše vrijeme Kustosica i povjesničarka umjetnosti prof. Leonida Kovač intenzivno se bavi životom i djelom Naste Rojc. Iako svojim opusom nimalo nije zaostajala za svojim slikarskim suvremenicima, predstavnicima Münchenske škole, te unatoč činjenici da je kao prva školovana slikarica bila priznata umjetnica svog vremena, Nasti Rojc se još uvijek ne poklanja dovoljna pozornost. U sklopu svog predavanja Leonida Kovač predstavit će najzanimljivije činjenice iz života i opusa ove velike hrvatske slikarice.

Mjesto održavanja: Beč

Travanj 2017. godineGlazbaKoncert hrvatskih i austrijskih skladateljica Dore Pejačević i Luise ErdödyMezzosopranistica Sandra Wigh Hrašćanec predstavit će u okviru koncerta pod nazivom „Žene u glazbi romantizma“ skladbe rođene Bečanke Luise Erdödy Lios i hrvatske skladateljice Dore Pejačević. Luisa Erdödy Lios je živjela u Hrvatskoj gdje je osnovala prvu privatnu bolnicu koja je i danas u funkciji. Dora Pejačević je najistaknutija hrvatska skladateljica na prijelazu 19. u 20. stoljeće i jedinstvena pojava u hrvatskoj povijesti glazbe. Iako je bila višestruko nadarena i svestrano obrazovana, posvetila je čitav svoj život glazbi. Rođena u plemićkoj obitelji, živjela je kozmopolitskim životom u više europskih metropola, pa tako i u Beču gdje

se kretala u intelektualnim i umjetničkim krugovima, te bila dijelom duhovnih struja-nja svoga vremena koja su snažno obilježila njezin opus. Inspirirana stvaralaštvom K. Krausa, F. Nietzschea i R. M. Rilkea, skladala je niz vokalnih skladbi na njihove stihove od kojih će se neke naći i na programu koncerta. Koncert je organiziran u suradnji Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču i Austrij- sko-hrvatskog društva iz Beča.

Mjesto održavanja: Beč

Travanj 2017. godine KnjiževnostKnjiževni salon u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beču U sklopu Književnih salona u Veleposlanstvu Republike Hrvatske bečkoj će se publici predstaviti niz hrvatskih književnica koje djeluju u zemljama njemačkog govornog područja ili su prevedene na njemački jezik, a posjetitelje u pauzama očekuje kratki glazbeni program u okviru kojeg će nastupiti mladi hrvatski glazbenici.Mjesto održavanja: Veleposlanstvo Republike Hrvatske, Rennweg 3, 1030 Beč

19. travnja 2017. godine GlazbaKoncert Kvarteta Tamara Obrovac na Stiwa Jazz ForumuUmjetnička organizacija Transhistria ensemble, PulaTranshistria ensemble sudjelovat će na međunarodnom jazz festivalu Stiwa Jazz Forum u Hagenbergu im Mühlkreis u organizaciji Sounddesign Austrija. Projekt je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Mjesto održavanja: Hagenberg im Mühlkreis

Svibanj 2017. godine Kulturni turizam / community eventPredstavljanje glazbenih i glazbeno-scenskih festivala u Hrvatskoj Svake se godine diljem Hrvatske održava niz glazbenih i glazbeno-scenskih ljet-nih festivala čiji programi sadrže najveća glazbena i glazbeno-scenska ostvarenja hrvatskih i inozemnih autora. Predstavljanjem ovih festivala u prostorijama hrvatskog Veleposlanstva u suradnji s Uredom Hrvatske turističke zajednice u Beču, austrijskoj se publici želi približiti hrvatska kulturno turistička ponuda, te austrijske turiste tako ponukati da hrvatske festivalske destinacije uvrste u program svog odmora.

Mjesto održavanja: Veleposlanstvo Republike Hrvatske, Rennweg 3, 1030 Beč

Svibanj 2017. godineIzložba Izložba fotografija Bljesak raznolikosti – HrvatskaAutorski tandem Mario Romulić i Dražen StojčićKoncept multimedijalne izložbe (fotografije i timelapse film) opisuje Hrvatsku kroz prostor i vrijeme u 41 fotografiji. Fotografski rad Marija Romulića i Dražena Stojčića nije samo zasnovan na prijateljstvu, nego i na zajedničkoj strasti prema fotografiji. Romulić i Stojčić koriste se najmodernijom digitalnom opremom koja im omogućuje da i pod najtežim uvjetima ostvare visoke umjetničke i tehničke domete na području fotografije.

Mjesto održavanja: Linz

Svibanj 2017. godine KnjiževnostKnjiževni salon u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beču U sklopu Književnih salona Veleposlanstvo Republike Hrvatske bečkoj će se publici predstaviti niz hrvatskih književnica koje djeluju u zemljama njemačkog govornog područja ili su prevedene na njemački jezik, a posjetitelje u pauzama očekuje kratki glazbeni program u okviru kojeg će nastupiti mladi hrvatski glazbenici.

Mjesto održavanja: Veleposlanstvo Republike Hrvatske, Rennweg 3, 1030 Beč

Svibanj 2017. godine Predavanje / umjetnost Flora Turner-Vučetić: „Ivan Meštrović i njegovi portreti“Povjesničarka umjetnosti Flora Turner-Vučetić predstavit će bečkoj publici velikog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića uz ilustracije autoportreta i portreta kojima je ovjekovječio članove obitelji, prijatelje i osobe koje su odigrale značajnu ulogu u njegovom životu. U njegovim portretima pratimo promjenu stila i često osjećamo njegovo poštovanje, divljenje i ljubav prema osobi koja mu je bila model i poticaj za neke od njegovih najznačajnijih ostvarenja. Poticaj za predavanje o životu i um-jetnosti Ivana Meštrovića s naglaskom na njegovom školovanju i prvim uspjesima u Beču je izložba Beč 1900. godine u muzeju Leopold Museum na kojoj je skulptu-rom Žena u molitvi iz 1917. godine predstavljen i veliki hrvatski kipar Meštrović.

Mjesto održavanja: Beč

30. svibnja 2017. godineGlazbaAndrea Nikolić – violina, Zita Nauratyill – orgulje Koncertna sezona „Gegenklang“ u bečkoj crkvi Schottenkirche Utemeljitelj Koncertne sezone „Gegenklang“ je mladi hrvatski orguljaš i dirigent Darko Pleli, a geslo za sezonu 2016./17. glasi „Sučeljavanje stare i nove glazbe s hrvatskim glazbenicima“. Na programu koncerta violinistice Andree Nikolić i or-guljašice Zite Nauratyill bit će djela skladatelja Jehana Alaina, Johanna Sebastiana Bacha, Béle Bartóka i Franza Liszta.

Mjesto održavanja: crkva Schottenkirche, Freyung 6, 1010 Beč

Lipanj 2017. godine Glazba Koncert klapske glazbe Koncert sopranistice Marije VidovićU okviru koncerta klapske glazbe bit će predstavljeno tradicionalno dalmatinsko višeglasno pjevanje. U svom izvornom značenju, klapa je naziv za skupinu, najčešće muških pjevača koji se okupljaju u vokalni a capella ansambl. U novije vrijeme sve češće se nailazi i na ženske i mješovite klape koje nastupaju uz instrumentalnu pratnju. Postavši prepo-znatljiv znak i neizostavni dio hrvatske kulturne tradicije, klapsko pjevanje uvršteno je 2012. godine na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine. Mjesto održavanja: Kursalon Hübner, Johannesgasse 33, 1010 Beč

Lipanj 2017. godine Književnost Književni salon u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beču U sklopu Književnih salona Veleposlanstvo Republike Hrvatske bečkoj će se publici predstaviti niz hrvatskih književnica koje djeluju u zemljama njemačkog govornog područja ili su prevedene na njemački jezik, a posjetitelje u pauzama očekuje kratki glazbeni program u okviru kojeg će nastupiti mladi hrvatski glazbenici.

Mjesto održavanja: Veleposlanstvo Republike Hrvatske, Rennweg 3, 1030 Beč

13. lipnja 2017. godineGlazba Cappella Albertina Wien: Teresa Riveiro Böhm – dirigentica, Darko Pleli – orguljeKoncertna sezona „Gegenklang“ u bečkoj crkvi Schottenkirche Utemeljitelj Koncertne sezone „Gegenklang“ je mladi hrvatski orguljaš i dirigent Darko Pleli, a geslo za sezonu 2016./17. glasi „Sučeljavanje stare i nove glazbe s hrvatskim glazbenicima“. Na programu koncerta Cappelle Albertine Wien pod rav-nateljstvom Terese Riveiro Böhm i s Darkom Plelijem na orguljama je djelo Vesper (1977. godina) Antona Heillera.

Mjesto održavanja: crkva Schottenkirche, Freyung 6, 1010 Beč

Srpanj 2017. godine IzložbaDavor Rostuhar: Hrvatska iz zraka „National Geographic - Hrvatska iz zraka“ je najveći hrvatski fotografski projekt koji je nastajao sedam godina, a premijerno je prikazan u zagrebačkom HDLU-u 2014. godine gdje je oborio rekorde posjećenosti. Od tada do danas izložba na solarni pogon postavljena je na trgove i rive brojnih hrvatskih gradova, a predstavljala je Hrvatsku i u centru Milana za vrijeme najvećeg svjetskog sajma EXPO 2015. godine.Pojekt je ostvaren uz potporu Grada Beča.

Mjesto održavanja: Beč

Rujan 2017. godine GlazbaPredstavljanje Varaždinskih baroknih večeri u suradnji s Veleposlanstvom Republike Mađarske u Beču Festival Varaždinske barokne večeri najznačajnija je glazbeno-scenska priredba Srednje Hrvatske. Osnovane 1971. godine, Varaždinske barokne večeri ubrajaju se u najeminentnije svjetske festivale rane glazbe. Svake godine Festival odabire jednu zemlju partnera. Do sada su to bile Njemačka, Češka, Poljska, Slovačka, Izrael, Aus-trija, Ruska Federacija, Italija, Francuska i Španjolska, a ovogodišnja zemlja partner je Mađarska.

Mjesto održavanja: Veleposlanstvo Republike Mađarske u Beču, Bankgasse 4-6, 1010 Beč

Rujan 2017. godine Književnost / community eventEuropski dan jezika 2017. godine – hrvatski i gradišćansko-hrvatski jezik na Europskom danu jezika 2017. godineEuropski dan jezika obilježava se svake godine 26. rujna diljem Europe, a kako je manifestacija od samog početka 2001. godine naišla na odličan odaziv, cijeli rujan protječe u mnogim europskim zemljama u znaku europske višejezičnosti. Između dvjestotinjak jezika koji se govore u Europi, od čega su 24 službena jezika Eu-ropske unije i 60 europskih regionalnih i manjinskih jezika, u okviru obilježavanja Europskog dana jezika u Beču posebno mjesto zauzima standardni hrvatski jezik kao službeni jezik Europske unije, ali i gradišćansko-hrvatski jezik kao regionalna varijanta hrvatskog jezika.

Mjesto održavanja: Kuća Europske unije u Beču, Wipplingerstraße 35, 1010 Beč

Rujan 2017. godineIzložba Izložba fotografija Bljesak raznolikosti – HrvatskaAutorski tandem Mario Romulić i Dražen StojčićKoncept multimedijalne izložbe (fotografije i timelapse film) opisuje Hrvatsku kroz prostor i vrijeme u 41 fotografiji. Fotografski rad Marija Romulića i Dražena Stojčića nije samo zasnovan na prijateljstvu, nego i na zajedničkoj strasti prema fotografiji. Romulić i Stojčić koriste se najmodernijom digitalnom opremom koja im omogućuje da i pod najtežim uvjetima ostvare visoke umjetničke i tehničke domete.

Mjesto održavanja: Graz

Rujan 2017. godineKnjiževnost Predstavljanje umjetnika: Miro Gavran Hrvatski dramatičar i romanopisac Miro Gavran najizvođeniji je hrvatski autor, kako u Hrvatskoj tako i izvan granica Hrvatske. Njegova su djela prevedena na 25 jezika, što ga ujedno čini i najpopularnijim hrvatskim piscem u svijetu. „Možda objašnjenje leži u tome, što uvijek ispričam čvrstu priču, predočim jasne i prepoznatljive karak-tere, a uz to inzistiram na snažnim emocijama. No, mislim da je presudno bilo, što nikada nisam slijedio modu i trendove, nego sam uvijek nastojao na najjednostavniji i najsugestivniji način iskazati istinu svoga srca.“

Mjesto održavanja: Veleposlanstvo Republike Hrvatske, Rennweg 3, 1030 Beč

Rujan 2017. godine kazalište„Sladoled“U neobičnoj komediji „Sladoled“ junakinje su majka i kći čiji se uzajamni odnos i odnos prema muškarcima koji su ih sudbinski odredili, opisuje kroz dinamične hu-morne prizore u kojima će se prepoznati svaka žena. Riječ je o uvjerljivim životnim pričama ispunjenim toplinom koje će oplemeniti dušu svakoga gledatelja. Glumačke bravure za pamćenje!

Mjesto održavanja: Beč

Listopad 2017. godine Predavanje Zrinjka Glovacki-Bernardi i Marijan Bobinac, Sveučilište u Zagrebu: Austrijsko-hrvatski jezični dodiri kao odraz kulturne povijestiBrojna istraživanja pokazuju da su se između kulturnih sustava Austrije i Hrvatske, pa tako i između književnih korpusa dviju zemalja, u posljednjih nekoliko stoljeća, a napose u razdoblju zajedničkoga državnog okvira Habsburške monarhije, zbivali raznoliki procesi kulturnog transfera. Nekoliko reprezentativnih primjera preplitanja dviju kultura (nastanak modernoga hrvatskog kazališta, slika Hrvatske u bečkih književnih modernista, Krležin ambivalentni stav prema (post)imperijalnom habs-burškom nasljeđu) poslužit će kao ilustracija spomenutoga teorijskog koncepta. U okviru predavanja će Tatjana Šehić iz udruge „Agencija za kulturnu diplomaciju“ ispričati priču o Radetzky riži u kontekstu hrvatsko-austrijskih povijesno-kulinarskih kulturnih poveznica.

Mjesto održavanja: Veleposlanstvo Republike Hrvatske, Rennweg 3, 1030 Beč

Listopad 2017. godine GlazbaDan kave Austrija – Hrvatska Svake godine se u čitavoj Europi, pa tako i u Beču, obilježava Dan kave. U orga-nizaciji Udruge europskih kulturnih instituta i veleposlanstava - EUNIC i Udruge bečkih kavana na taj se dan u reprezentativnim bečkim kavanama organizira niz književno-glazbenih programa na kojima se predstavlja kultura zemalja članica EUNIC-a. Ovo je šesnaesto po redu obilježavanje Dana kave na europskoj razini, dok se u Beču ova manifestacija održava po šesti put.

Mjesto održavanja: Beč

Listopad 2017. godine KnjiževnostKnjiževni salon u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beču U sklopu Književnih salona u Veleposlanstvu Republike Hrvatske bečkoj će se publici predstaviti niz hrvatskih književnica koje djeluju u zemljama njemačkog govornog područja ili su prevedene na njemački jezik, a posjetitelje u pauzama očekuje kratki glazbeni program u okviru kojeg će nastupiti mladi hrvatski glazbenici.

Mjesto održavanja: Veleposlanstvo Republike Hrvatske, Rennweg 3, 1030 Beč

Listopad 2017. godineKnjiževnost Discovering Držić – obilježavanje 450. obljetnice smrti velikog renesansnog komediografa Marina Držića Izabrane scene iz Držićeve komedije Dundo Maroje u izvedbi Midsummer Scene Festival EnsembleZašto naslov Discovering Držić? Iako je priznat kao jedan od najvećih komediografa svojeg doba, u rangu Molièrea, Bena Jonsona i Lope de Vege, Marin Držić još je prilično nepoznat široj europskoj publici. Upravo iz tog razloga, u Držićevoj obljet-ničkoj godini Midsummer Scene Festival pokreće seriju dramskih čitanja ulomaka iz jedne od njegovih najvećih komedija Dunda Maroja u engleskom prijevodu, kako bi ga bilo moguće što bolje predstaviti europskoj publici i kritici.

Mjesto održavanja: Veleposlanstvo Republike Hrvatske, Rennweg 3, 1030 BečListopad 2017. godineKnjiževnost Miroslav Krleža: Balade Petrice KerempuhaNjemački prijevod Borisa PerićaBalade Petrice Kerempuha (1936. godina) neosporno pripadaju među najveća i najvažnija djela moderne hrvatske književnosti. Petrica Kerempuh koji je u europskoj književnosti svoj pandan našao u liku Tilla Eulenspiegela, očima proroka i filozo-fa britko i cinično opisuje loše strane društva, te kritizira događaje i pojave svog vremena. Baladama Petrice Kerempuha Krleža je dostigao vrhunac svog pjesništva, stvorivši svoj vlastiti govor, posebnu tvorevinu sastavljenu od mješavine kajkavskog narječja s elementima njemačkog, mađarskog, latinskog i talijanskog jezika, koja jezičnu strukturu djela čini izuzetno kompleksnom i gotovo neprevedivom. Unatoč tome, bilo je već nekoliko pokušaja prijevoda na više svjetskih jezika, pa tako i na njemački. Najnoviji prijevod književnika i prevoditelja Borisa Perića prvi je cjeloviti prepjev ovog epohalnog pjesničkog ciklusa na njemački jezik, upotpunjen encik-lopedijskim natuknicama i objašnjenjima, kao i popratnim tekstovima vezanim uz tematiku, ali i uz jezik, čime se svakako omogućuje bolje razumijevanje i lakša recepcija ovog djela na njemačkom govornom području.

Mjesto održavanja: Beč

Studeni 2017. godine Kazalište „Hrvatski studeni“ u Narodnom kazalištu (Volkstheater) i kazalištu Volx/MargaretenFestival „Hrvatski studeni“ ugostit će na velikoj pozornici Narodnog kazališta kaza-lišnu predstavu mlade hrvatske autorice Tene Štivičić pod nazivom „Tri Zime“. Na pozornici kazališta Volx/Margareten prikazat će se još jedno djelo suvremene hrvatske kazališne produkcije. Popraćen okvirnim programom s čitanjima, glazbom i tribinama, ovaj Festival predstavlja platformu za hrvatsko-austrijsku razmjenu. Festi-valom „Hrvatski studeni“ zaključit će se Godina kulture Austrija-Hrvatska.

Mjesto održavanja: Narodno kazalište Volkstheater (Volx/Margareten), Beč

26. studenog 2017. godine KazališteTri zime, Hrvatsko narodno kazalište Zagreb (HNK)Autorica: Tena Štivičić, režija: Ivica BuljanU zimi 1945. godine majka i kći s mužem i tek rođenom djevojčicom po partijskome ključu useljavaju u vilu endehaškoga emigranta. Kuća je naizgled prazna, ali ipak krije jednu preostalu stanarku i majčinu staru poznanicu. U zimi 1990. godine obitelj Kos okuplja se u istoj kući na karminama. Vrijeme je uoči Domovinskoga rata, nova država je još u povojima. Nekadašnje podjele i stare polemike ponovno izlaze na površinu, dok s novim naraštajima izviru nova pitanja. U zimi 2011. godine u kući se priprema vjenčanje i obitelj Kos je ponovno na okupu. U osvit ulaska u Europs-ku uniju zatvaraju se neka obiteljska poglavlja i prekidaju duge šutnje, dok novi moćnici, vođeni samo ideologijom kapitala, kroje sudbinu kuće u kojoj se i dalje talože godine i sjećanja. Tena Štivičić je hrabro predstavila prijelomne trenutke svoje osobne i hrvatske povi-jesti. Drama je s velikim uspjehom praizvedena u Londonu, u New Yorku je osvojila

uglednu nagradu Susan Smith Blackburn Prize, dok je izvedbom u zagrebačko-me Hrvatskom narodnom kazalištu u režiji Ivice Buljana doživjela nepodijeljeno oduševljenje, postavši pravim hitom. Projekt je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Grada Zagreba te Saveznog ministarstva za Europu, integraciju i vanjske poslove Republike Austrije.

Mjesto održavanja: Volkstheater, Neustiftgasse 1, 1070 Beč

Studeni 2017. godine KnjiževnostKnjiževni salon u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beču – gradišćans-ko-hrvatska književnost U sklopu Književnih salona u Veleposlanstvu Republike Hrvatske bečkoj će se publici predstaviti niz hrvatskih književnica koje djeluju u zemljama njemačkog govornog područja ili su prevedene na njemački jezik, a posjetitelje u pauzama očekuje kratki glazbeni program u okviru kojeg će nastupiti mladi hrvatski glazbenici.

Mjesto održavanja: Veleposlanstvo Republike Hrvatske, Rennweg 3, 1030 Beč

Studeni 2017. godine Povijest Predavanje „Rimska Hrvatska“ Kao najava izložbe „Burnum – rimski vojni logor“ koju će Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu predstaviti u Austriji zajedno sa svojim partnerima – s Austri-jskim arheološkim institutom i Nacionalnim parkom Krka, održat će se u bečkom Povijesno-umjetničkom muzeju (Kunsthistorisches Museum) predavanje pod nazivom „Rimska Hrvatska“. Uz dragocjene artefakte s područja Burnum koji su otkriveni u razdoblju od početka 20. stoljeća do danas, a koji se sastoje od izvornih rukotvorina poput oružja, oruđa, nakita i predmeta za svakodnevnu uporabu, izlož-ba će sadržavati vrijednu dokumentaciju i knjižnu građu vezanu za temu Burnuma (znanstvene radove, monografije i drugo) iz fonda Austrijskog arheološkog instituta i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Projekt je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Mjesto održavanja: Kunsthistorisches Museum, Maria-Theresien-Platz, 1010 Beč

Studeni 2017. godineKnjiževnost / izdavaštvo Sajam knjiga „BUCH WIEN 17“U Godini kulture će Hrvatska biti zastupljena i na najvećem austrijskom sajmu knjiga pod nazivom „Buch Wien 17“. Projekt je ostvaren uz potporu Saveznog ministarstva za Europu, integraciju i vanj-ske poslove Republike Austrije.

Mjesto održavanja: Beč

Od studenog do prosinca 2017. godine Glazba13. Festival hrvatske glazbe Festival hrvatske glazbe u Beču održava se u kontinuitetu već 13. godinu i obuh-vaća niz koncerata najrazličitijih glazbenih stilova i žanrova. Redovnim odr-

žavanjem u reprezentativnim bečkim koncertnim prostorima, dvoranama i crkvama, Festival je uspio otvoriti hrvatskoj glazbi veliki medijski i promidžbeni prostor u Austriji. Projekt je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Zagreba.

Mjesto održavanja: Beč

3. prosinca 2017. godineKazališteKazališna predstava zagrebačkog Satiričkog kazališta „Kerempuh“ Ovo najpoznatije hrvatsko satiričko kazalište redovito postavlja dramska djela hrvatskih autora koji na satirički način pristupaju svim pojavama suvremenog društva.Projekt je ostvaren u suradnji Veleposlanstva RH u Beču i Kulturnog i sportskog društva Zagreb iz Beča uz potporu Grada Zagreba.

Mjesto održavanja: Theater Akzent, Theresianumgasse 18, 1040 Beč

Prosinac 2017. godine KnjiževnostKnjiževni salon u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beču U sklopu Književnih salona u Veleposlanstvu Republike Hrvatske bečkoj će se pub-lici predstaviti niz hrvatskih književnica koje djeluju u zemljama njemačkog govor-nog područja ili su prevedene na njemački jezik, a posjetitelje u pauzama očekuje kratki glazbeni program u okviru kojeg će nastupiti mladi hrvatski glazbenici.

Mjesto održavanja: Veleposlanstvo Republike Hrvatske, Rennweg 3, 1030 Beč

Prosinac 2017. godine Community eventSvečana dodjela nagrade Alois Mock Hrvatska će biti težište pri odabiru dobitnika Europske nagrade Alois Mock u 2017. godini. U sklopu spomenute nagrade predviđeno je nekoliko nagrada za umjet-ničke i znanstvene projekte na temu Hrvatska-Austrija-Europska unija.

Prosinac 2017. godine Međunarodna kulturna suradnja / community eventRijeka – Europska prijestolnica kulture u 2020. godiniU okviru projekta Europske prijestolnice kulture kojeg je Europska unija pokrenula 1985. godine, svake se godine najmanje jednom europskom gradu dodjeljuje ova prestižna titula, kako bi se ukazalo na bogatstvo, raznolikost i zajednička obilježja kulturne baštine Europe, a čime se želi pridonijeti boljem međusobnom razumi-jevanju građana Europe. Za Europsku prijestolnicu kulture u 2020. godini izabran je grad Rijeka koji je ovu prestižnu titulu dobio za program „Luka raznolikosti“. Projekt će se realizirati uz potporu Grada Rijeke u suradnji s Uredom saveznog kancelara. Mjesto održavanja: Beč

Prosinac 2017. godine Znanstveni skupKultura-književnost-jezik: Projekt je usmjeren utvrđivanju poveznica između kulture, književnosti i hrvatskog jezika. Posebna pozornost posvetit će se položaju hrvatskog jezika u Austriji.

Mjesto održavanja: Veleposlanstvo Republike Hrvatske, Rennweg 3, 1030 Beč

Prosinac 2017. godine Predavanje i izložba Otto Wagner, Wagnerova škola i Hrvati Izložbom i predavanjem pod nazivom „Otto Wagner, Wagnerova škola i Hrvati“ predstavit će se djela Otta Wagnera, kao i djela njegovih učenika koja su na bilo koji način vezana uz Hrvatsku. Arhitektonska rješenja Wagnera, Kovačića i Bastla bit će predstavljena preko fotografija i originalne dokumentacije koja se danas čuva u Hrvatskom državnom arhivu. Izložba će se održati u prostorijama Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču čiju je zgradu projektirao i u kojoj je i stanovao Otto Wagner.

Mjesto održavanja: Veleposlanstvo Republike Hrvatske, Rennweg 3, 1030 Beč

Pokrajina Štajerska je povodom Godine kulture u 2017. godini umjetniku Leon-hardu Müllneru, video / video instalacije, dodijelila dvomjesečnu (travanj / svibanj) stipendiju za boravak u inozemnom ateljeu. Mentorica Leonharda Müllnera bit će nagrađena kustosica Branka Benčić, Zagreb AiR. Za 2017. godinu predviđena je i prezentacija radova Leonharda Müllnera u Zagrebu.

Wieser Verlag sa sjedištem u Klagenfurtu predstavit će u okviru Godine kulture niz hrvatskih književnika koje je ta ugledna izdavačka kuća objavila na njemačkom jeziku.

21. veljače 2017. godine Glazba Christian Jeličić – klavirRecital mladog hrvatskog glazbenika Christiana Jeličića obuhvaća djela Ludwiga van Beethovena, Johanna Sebastiana Bacha, Franza Liszta i Dore Pejačević. Ovaj iz-bor djela omogućuje publici da uživa u minucioznoj i profinjenoj izvedbi vrhunskih djela klasične glazbe. Organizacija: Udruga Riječ/Boja/Ton

Mjesto održavanja: Veleposlanstvo Republike Hrvatske, Rennweg 3, 1030 Beč

2. ožujka 2017. godine Glazba Christian Jeličić – klavir, Milica Zulus – violina, Ieva Pranskutè – violina, Mislav Brajković – violončeloChristian Jeličić, Milica Zulus, Mislav Brajković i Ieva Pranskutè zajedno su nastupali na 5. koncertu „Mladih bečkih glazbenika iz cijelog svijeta“ 2016. godine, a od tada povremeno zajedno nastupaju. Koncert sadrži djela Dore Pejačević, Borisa Papand-opula i Henryka Wieniawskog. Djela su pisana za klavir, violinu i čelo.Organizacija: Udruga Riječ/Boja/Ton

Mjesto održavanja: Veleposlanstvo Republike Hrvatske, Rennweg 3, 1030 Beč

Ožujak 2017. godine Predavanje Milan Pelc: Bečka škola povijesti umjetnosti i hrvatska znanost o umjetnosti Predavanje direktora zagrebačkoga Instituta za povijest umjetnosti dr. sc. Milana Pelca posvećeno je djelatnosti znanstvenika Bečke škole povijesti umjetnosti koji su u drugoj polovini 19. i početkom 20. stoljeća istraživali hrvatsku umjetničku baštinu, čime su bitno pridonijeli postavljanju temelja znanosti povijesti umjetnosti i zaštiti spomenika u Hrvatskoj. Uz njih je usko vezana i djelatnost hrvatskih pov-jesničara umjetnosti školovanih na Sveučilištu u Beču, koji su znanstvene metode Bečke škole povijesti umjetnosti prenijeli i implementirali na Sveučilištu u Zagrebu.Organizacija: Austrijsko društvo za kroatistiku

Mjesto održavanja: Veleposlanstvo Republike Hrvatske, Rennweg 3, 1030 Beč

19. travnja – 16. lipnja 2017. godineIzložba Izložba „Tulln (Dunav) Vukovar“ vukovarskog umjetnika Dubravka Duića DunjeIzložba slika „Tulln (Dunav) Vukovar“ vukovarskog amaterskog umjetnika Dubravka Duića Dunje održat će se u razdoblju od 19.4.2017. do 16.6.2017. godine u Galeriji Erste Bank der Österreichischen Sparkassen u Tullnu. Dubravko Duić Dunja rođen je u Vukovaru 1953. godine, a samostalne izložbe ostvario je u Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji, Njemačkoj i SAD-u. Organizacija: Hrvatska katolička zajednica Sv. Stjepan Tulln

Mjesto održavanja: Rathausplatz 8, Tulln

PROGRAM HRVATSKIH UDRUGA U AUSTRIJI 1

1 Program je podložan izmjenama. Programi udruga ostvareni su uz potporu Saveznog ministarstva za Europu, integraciju i vanjske poslove Republike Austrije.

27. travnja 2017. godine PredavanjeŽeljka Caparin: Blagoje Bersa u BečuBlagoje Bersa (1873.-1934.) proveo je veliki dio svoga života u Beču i jedan je od najznačajnijih hrvatskih skladatelja i pedagoga. Na predavanju bit će predstavljene njegove kulturne veze s Bečom, kontakti s uglednim i važnim ljudima iz bečkog društva, izvedbe i recepcija njegovih djela kao i njegovo značenje za glazbeni život Beča. Pijanistica i muzikologinja Željka Caparin studirala je u Hrvatskoj i Austriji, dobitnica je mnogih nagrada na glazbenim natjecanjima, dodijeljena joj je i „Rek-torova nagrada“ i nagrada „Večernjakova domovnica“ za najpopularniju hrvatsku glazbenicu u inozemstvu. Doktorirala je na sveučilištu „Universität für Musik und darstellende Kunst“ u Beču. Organizacija: Matica hrvatska

Mjesto održavanja: Hrvatski centar, Schwindgasse 14, 1040 Beč

8. svibnja 2017. godineGlazbaMarija Lešaja – sopran, Katarina Javora – orgulje Duo koji čine sopranistica Marija Lešaja i orguljašica Katarina Javora, djeluje već dugi niz godina, još iz studentskih dana u Zagrebu i Beču. Zajedno su održale broj-ne koncerte i sudjelovale na raznim festivalima (Pasionska baština, Dani kršćanske kulture, Festival orgulja Heferer, ciklus Glazbene staze, Festival Petar Nakić, Go-spićki glazbeni festival itd.). Njihov program obuhvaća razna stilska razdoblja. Na koncertu će predstaviti djela Mozarta, Haydna, Bacha, Fauréa, Alaina, Jelića, Zajca, Uhlika i Berse.Organizacija: Matica hrvatska

Mjesto održavanja: Crkva sv. Petra, Petersplatz 1, 1010 Beč

11. svibnja 2017. godineGlazbaMarin Drmač – klavirSvestrani glazbenik - pijanist, tenor i skladatelj Marin Drmač svojim samostalnim, komornim i zborskim nastupima predstavio se u posljednjih nekoliko godina publici u bečkom Konzerthausu, Odeontheateru i na Donauinselfestu. Cjelovečernji recital u Veleposlanstvu Republike Hrvatske obuhvaća izbor iz klavirskih djela Alek-sandra Skrjabina, Franza Liszta i Dore Pejačević.Organizacija: Udruga Riječ/Boja/Ton

Mjesto održavanja: Veleposlanstvo Republike Hrvatske, Rennweg 3, 1030 Beč

19. Mai 2017 Glazba Večer hrvatske glazbe u SalzburguTrio LUR osnovan je 2011. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u sklopu predmeta komorne glazbe pod vodstvom prof. Ljerke Očić, a surađivao je i s prof. Pavlom Mašićem. Studentice su kroz svoj rad, druženje i glazbu pronašle zajednički interes za komornu glazbu pretežito baroknog razdoblja, a njihova glazbena radoznalost

proteže se i do repertoara kasnijih perioda. Na programu koncerta su skladbe pisa-ne za flautu, glas te orgulje ili klavir hrvatskih skladatelja poput D. Pejačević, B. Berse, J. Bajamontija i I. J. Skendera.Organizacija: Hrvatski centar Salzburg i Hrvatska katolička župa blaženog Alojzija Stepinca Salzburg

Mjesto održavanja: Salzburg

8. lipnja 2017. godine GlazbaJosipa Bainac – sopran, Andrea Nikolić – violina, Marin Drmač – klavirTroje glazbenika nastupaju zajedno od 2015. godine, kada su izveli djela Schu-manna i Mozarta. Program obuhvaća djela Franza Schuberta kao i niz hrvatskih skladatelja, između kojih su Ivan pl. Zajc, Vatroslav Lisinski, Blagoje Bersa, Bruno Bjelinski, Dora Pejačević i Srećko Albini. Koncert je svojevrsna šarmantna šetnja kroz različita glazbena razdoblja.Organizacija: Udruga Riječ/Boja/Ton

Mjesto održavanja: Veleposlanstvo Republike Hrvatske, Rennweg 3, 1030 Beč

Lipanj 2017. godine PredavanjeAna Stojević: Hrvatski tragovi u 8. okruguPredavanje Ane Stojević predstavit će hrvatske tragove u 8. bečkom okrugu. Najmanji bečki okrug, 8. Bezirk – Josefstadt, usko je povezan s kazalištem, knjiže-vnošću, glazbom i likovnom umjetnošću grada. Zato nije čudno da upravo ovdje možemo pronaći tragove koje nas vode do adresa i mjesta okupljanja hrvatskih umjetnika i studenata. Između ostalih, tu su stanovali August Šenoa, veliki hrvatski romanopisac 19. stoljeća, te u inozemstvu najizvođeniji hrvatski dramatičar na pri-jelazu stoljeća Milan Begović. U 8. okrugu pronaći ćemo brojne kavane i gostionice u kojima su se okupljali hrvatski intelektualci, a možemo pronaći čak i klavir Franza von Suppéa.Organizacija: Matica hrvatska

Mjesto održavanja: Beč

Srpanj / kolovoz 2017. godineGlazba Tamburica uz oganjVeć više od 15 godina održava se u hrvatskim selima Srednjega Gradišća omiljena priredba „Tamburica uz oganj“ koju priprema Hrvatsko kulturno društvo. U svakom selu nastupa neka tamburaška grupa iz tog kraja, ali sviraju i gosti koji dolaze izvan regije Srednjeg Gradišća. Slušatelji su pozvani da zajedno s izvođačima pjeva-ju hrvatske pjesme i šlagere na hrvatskom jeziku. Uz vedru glazbu lokalni ugostitelji nude specijalitete regije.Organizacija: Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću

Mjesto održavanja: Gradišće

Rujan 2017. godine Glazba / community eventDan mladineDan mladine, vikend obilježen hrvatskom tradicijom i identitetom, najveća je manifestacija Hrvatskog akademskog kluba i Gradišćanskih Hrvata koja se proteže i izvan granica Srednjeg Gradišća. Prvi put je održan 1972. godine pod imenom „Rendez-vous“ u Trajštofu. Svake godine s HAK-om surađuje jedna općina iz Austri-je, Mađarske ili Slovačke, a u 2017. godini je na redu općina iz Srednjeg Gradišća. U središtu manifestacije su glazba i kultura: Svake godine nastupaju poznati bendovi, pjevači i pjevačice iz Hrvatske i Gradišća. Cilj organizatora jeste – hrvatskom gla-zbom i zajedničkim slavljem zainteresirati mladež za jezik i kulturu Gradišćanskih Hrvata, kako bi se i sami zauzimali za očuvanje gradišćanskog identiteta. Organizacija: Hrvatski akademski klub

Mjesto održavanja: Srednje Gradišće

Rujan 2017. godineKnjiževnostPovezanost Beča s putem svile u romanima Jasne Horvat „Bizarij“ i „Vilijun“ U svom će predavanju hrvatska književnica Jasna Horvat istaknuti kako je Eugen od Savoje, jedna od najvažnijih ličnosti Austrije, postavio temelje za brojne kulturne obrasce koji su i danas aktualni. Njegov život u Osijeku, kao i njegove sklonosti prema umjetnosti, ljepoti i riziku, Jasna Horvat opisala je u romanu „Bizarij“ na temelju njoj dostupnih povijesnih činjenica. Pripovjednu strukturu povezala je s tri zaključna veznika: dakle, stoga i zato, kojima autorica dodjeljuje metaforičnu snagu. Kratkim osvrtom na „Vilijun“ – najnoviji roman Jasne Horvat – pokazuje se kako tiskana knjiga uz korištenje QR kodova pristupa internetskim sadržajima, što književnost pretvara u medij digitalnog povezivanja.Organizacija: Austrijsko društvo za kroatistiku

Mjesto održavanja: Veleposlanstvo Republike Hrvatske, Rennweg 3, 1030 Beč

Rujan 2017. godineIzložba350 godina kravatePovijesni izvori su zabilježili da je francuski kralj Louis XIV. 1667. godine nosio ranu verziju današnje kravate, što je preuzeo od konjaničke pukovnije Kraljevskih Hrvata (Royal Cravates) sa svoga dvora. Upravo se za Louisa XIV. smatra da je otvorio put kravati koja je osvojila modnu scenu cijeloga svijeta. Povodom 350. obljetnice, Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću organizira izložbu u Veleposlanstvu Republi-ke Hrvatske u Beču u sklopu koje će se izložiti niz povijesnih slika, lutaka, tabela te popratnih tekstova. Kao poseban eksponat izložit će se i originalne kravate vojvode od Windsora, bivšeg kralja Edvarda VIII. Uz otvorenje izložbe organizirat će se radionica vezanja čvorova kravate.Organizacija: Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću

Mjesto održavanja: Veleposlanstvo Republike Hrvatske, Rennweg 3, 1030 Beč

3. listopada 2017. godine Glazba Klavirska glazba Dore Pejačević Christian Jeličić, Ana Marković, Marin Drmač – klavirChristian Jeličić, Ana Marković i Marin Drmač nastupali su na 5. tradicionalnom koncertu „Mladih bečkih glazbenika iz cijelog svijeta“ 2016. godine, a od tada povremeno zajedno nastupaju. Iz zajedničke glazbene inspiracije i doživljaja djela „Život cvijeća“ Dore Pejačević, nastao je koncert sastavljen od više klavirskih djela koja su inspirirana cvijećem iz sviju godišnjih doba.Organizacija: Udruga Riječ/Boja/Ton

Mjesto održavanja: Veleposlanstvo Republike Hrvatske, Rennweg 3, 1030 Beč

6. listopada 2017. godine ModaRevija hrvatske i austrijske narodne nošnjeNarodna nošnja zauzima sve veću ulogu u modernom svijetu. Dok je ranije bila samo regionalno prepoznatljiv način odijevanja i godinama potiskivana, u današn-je vrijeme sve više dobiva na značaju. Narodna nošnja više ne predstavlja samo simbol jedne regije, već se svakodnevno nosi. Osvježena novim bojama i dizajnima, te prilagođena današnjim trendovima i modernom načinu života, kako kod djece i žena tako i kod muškaraca, tradicionalna moda ponovno je postala dio moder-nih trendova. Na reviji bit će predstavljeni dizajni narodnih nošnja modnih kuća iz Hrvatske i Austrije, a uzvanici će moći uživati u spoju tradicionalnog i modernog svijeta kulture odijevanja dviju zemalja.Organizacija: Hrvatski centar Salzburg i Hrvatska katolička župa blaženog Alojzija Stepinca Salzburg

Mjesto održavanja: Salzburg

Studeni 2017. godine Predavanje Tihomil Maštrović: Hrvatske teme u književnom opusu Paule von PreradovićProf. dr. sc. Tihomil Maštrović koji će predstaviti hrvatske teme u književnom opusu Paule von Preradović, zaposlen je u Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kaza-lišta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, te kao profesor na Sveučilištu u Zadru i na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Na pre-davanju će predstaviti djela književnice Paule von Preradović (1887.-1951.) koja je teme u gotovo svim proznim i nekim pjesničkim djelima uzela iz hrvatske prošlosti. U zbirci pjesama Dalmatinische Sonette (Dalmatinski soneti), (Berlin-Wien-Leipzig, 1933.), opjevala je ljepotu jadranske obale, osvrćući se na hrvatsku kulturnu baš-tinu, ljude i običaje.Organizacija: Matica hrvatska

Mjesto održavanja: Hrvatski centar, Beč

Impresum

Izdavač: Savezno ministarstvo za Europu, integraciju i vanjske poslove – BMEIA, Sektor za kulturu, Beč, siječanj 2017. godine

Uredništvo / lektura: Teresa Indjein, Johannes Peterlik, Günther Salzmann, Anna Gadzinski, Susanne Ranetzky, Anna Maria Jahns-Milodanović

Prijevod / lektura: Domagoj Marić, Katarina Dorkin Križ

Prijevod priloga saveznog ministra Kurza, veleposlanice Indjein i parlamentarnog zastupnika Berlakovicha: mag. Anna Maria Jahns-Milodanović

i mag. Silvija Pokrivka

Naslovnica: Stipe Nobilo - „Uvala s kućama“ – 2004. / 2007.Oblikovanje / grafika: Barbara Zeidler

Tisak: Facultas Verlags- und Buchhandels AG

Slikovni materijal i naslovnica dio su zbirke hrvatske umjetnosti dr. Alfreda Brogyányia koji jih je ljubazno ustupio na korištenje. Upotrijebljeni su isječci iz sljedećih djela:

Đuro Pulitika: „Mediteranski krajolik“ – 1988., „Miroljubivi dan“ – 1996.; Dalibor Parać: „Na Klisu“ – 2002., „Pogled na Klis“ - 1999., „Maslina“ - 1993.;

Davorin Radić: „Motiv iz Zagreba“ – 1999.; Vesna Sokolić: „Naša obala“ – 1978., „Krajolik s Dugog Otoka“ – 1985.;

Stipe Nobilo: „ Tri vinograda“ – 2003., „Polja“ – 2004. / 2007., .„Uvala s kućama“ – 2004. / 2007.; Nives Kavurić Kurtović: „Ples glavinjanja“ - 2002.;

Zlatko Keser: „Znak prizivanja“ – 1988., „Glava“ – 2001., „Troje nad Lunom“ – 1989.;

Dodatne informacije:

Savezno ministarstvo za Europu, integraciju i vanjske poslove –BMEIA, Sektor za kulturu,

Minoritenplatz 8, 1010 BečsectionV@bmeia.gv.at

www.bmeia.gv.at

EUROCOMM-PR / INOZEMNI URED GRADA BEČA