ISSN

184

6-02

83

Godina VIII. Zagreb, veljača, 2012. Broj 30

Zoran Milanović i Kukuriku

koalicija kod Predsjednika

RH dobiva mandat za

sastav nove Vlade

IMPRESUM – SADRŽAJ

Osnivač i izdavač:SDP, Forum seniora Hrvatske, Zagreb

Iblerov trg 9

Za izdavača:Dušan Plećaš, prof.

Glavni urednik: mr. sc. Božidar Vidović

Pomoćnica glavnog urednika:Andreja Šinkec, dipl. pol.

Grafički urednik: Vinko Kalčić, graf. inž.

Članovi uredništva:Drina Boras, Sonja Brozović Cuculić,

dr. sc. Damir Grubiša, Nikola Kustić, Mihailo Ničota, mr. sc. Marija Orlić, mr. sc. Nikola Tadić, Renata Weipert

Uredništvo:10000 Zagreb, Iblerov trg 9

telefon: 01/ 4552-055, 4615-063, (fax) 4557-455 4552-842

E-mail: forum.seniora@sdp.hr; Web: www.sdp.hr

Grafička priprema i tisak:VJESNIK d.d.

Slavonska avenija 4, ZagrebNaklada 4.000 primjeraka

ISSN 1846 – 0283

IZ SADRŽAJA•PobjedaKukurikukoalicije......... 2–9

•B.Vidović:Mislitenanas...............10

•D.Majstorović:Dobravjera...........11

•N.Tadić:SokratiPeriklo................12

•D.Grubiša:Hrvatskanakon referenduma....................................13

•D.Kraljević:Globalizacija..............14

•Z.Gareljić: Mirovinailizrakoplovi....................15

•T.Brnas:Dovelisunas..................16

•A.Karafilipović: HrvatskaiIndija..............................17

•TematskaKonvencijaFSH..... 18–25

•AktivnostiForumaseniora....... 26–31

•ObljetniceNOB-a (Iz“SlobodneDalmacije”)...... 32–33

•J.Milat:Slavnaantifašistička povijest............................................34

•Senioripjesnici........................ 35–36

Umirovljenici, građani i građanke starije ži­votne dobi, uključite se u akcije koje podu­zima Forum seniora, predlažite i za htijevajte moguća rješenja. Forum seniora će se uz naše zastupnike u Saboru, vijećnike u žu­panijama, gradovima i općinama, pokušati izboriti za sve što je realno moguće.Pišite ili nas nazovite na adresu Socijal­demokratski forum seniora, 10000 Zagreb, Iblerov trg 9 ili telefonski na broj 01/4615­063 svakoga dana od 09 do 12 sati.

BITNO BOLJE – MLADIMABITNO BOLJE – ŽENAMA

BITNO BOLJE – UPOSLENIMABITNO BOLJE SVIMAPA I NAMA STARIJIMA

jasnoiglasno,uvijekječasno

FORUM SENIORA

1 FORUM SENIORA

Obavijesti i izvještaje šaljite na: forum.seniora@sdp.hr

FORUM SENIORA 2

POBJEDA KUKURIKU KOALICIJE NA PARLAMENTARNIM IZBORIMA

ZORAN MILANOVIĆ: OKREĆEMO NOVU STRANICU U POLITIČKOJ POVIJESTIDosta je bilo! Sedamnaest godina vladanja HDZ-a i gdje smo

sada? Država i građani zaduženi preko glave. I u svijetu i u među-

sobnim poslovnim odnosima. Izgubljeno tisuće i tisuće radnih mjesta. Umirovljenici kopaju po smeću tražeći prazne plastične ili staklene boce ili ostatke hrane da bi preživjeli. Kriminal na svakom koraku. Pretrpani zatvori, a USKOK i DORH od posla ne znaju što bi prije uradili. Krađe, prevare, utaje, crni fondovi, bogatstva bez pokrića. Upropaštena poljoprivreda, brodograd-nja, proizvodnja, izvoz. Jedino se u potrošnju, radi mira u kući, stalno pumpa novac. Sve više ljudi na ulicama traže svoje nei-splaćene plaće ili otpremnine. Jad, zlo i bijeda. To su rezultati vladanja HDZ-a i njegovih partnera! A bolja sutrašnjica stalno je obećavana. I tako već godinama.

Engleski političar i teoretičar Edmund Burke svojevremeno je rekao: ”Zlo će pobijediti samo ako dobri ljudi ne učine ništa”. A ovoga puta hrvatski su građani “učinili nešto”. Glasovali su za Kukuriku koaliciju i pokazali da više ne vjeruju lažima i da neće podržati stranke kojima je stalo samo do vlastitih, ali ne i do interesa građana Hrvatske, do Hrvatske.

Mnoge su se stranke i nezavisne liste javile na ovim izborima. Nudili su sve od Poncija do Pilata i tvrdili kako imaju najbolja rješenja za sve. Izborno povjerenstvo objavilo je imena više od 4.350 kandidata koji su željeli sjesti na 151 mjesto u Hrvatskom saboru. Svoje su kandidature istaknule 63 političke stranke, 15 neovisnih lista i 56 kandidata nacionalnih manjina. U redu…neka… ali!

Ima li uopće više samokritičnosti i objektivne procjene vla-stitih mogućnosti ili je samo važno da se nečije ime pojavi na nekom spisku i u sredstvima informiranja? Zar je čast da budeš izabran u Hrvatski sabor i sudjeluješ u donošenju zakona koji-ma se uređuje život građana toliko profanirana da se za izbor na tu dužnost može javiti svatko bez obzira na znanje, sposobnost, dokazano poštenje, demokratičnost, humanost, kooperativnost i sl. Srećom, naši su ljudi konačno to prepoznali. Mi poštujemo tradiciju prema kojoj u Hrvatski sabor treba birati najbolje. Bira-ti vođe koji su se dokazali, ljude koji su svojim radom zaslužili poštovanje velikog broja naših građana, a ne one s velikim am-bicijama, a bez pokrića.

Glavni odbor SDP-a jednoglasno je 19. studenoga 2011. go-dine donio tri vrlo važne odluke: 1). Predsjednik SDP-a Zoran Milanović bit će nositelj lista u devet izbornih jedinica, a Radi-mir Čačić u jednoj (u III. izbornoj jedinici). 2). Zoran Milanović predsjednik SDP-a, kandidat je i SDP-a i koalicije za predsjed-nika vlade. 3). Utvrđene su liste kandidatkinja i kandidata za parlamentarne izbore 04. 12. 2011.

Kandidati Kukuriku koalicijeI. IZBORNA JEDINICA: Zoran Milanović, Vesna Pusić , Da-

vor Bernardić, Josip Kregar, Tonino Picula, Gordana Sobol, To-mislav Saucha, Gvozden Flego, Igor Rađenović, Melita Mulić, Ivan Račan, Igor Kolman, Karolina Leaković, Alen Prelec.

II. IZBORNA JEDINICA: Zvonimir Mrsić, Boris Šprem, Gordan Maras, Dragica Zgrebec, Željko Šemper, Darko Le-dinski, Marija Lugarić, Vedran Babić, Vanja Posavac, Danimir Kolman, Marija Vukobratović, Vesna Želježnjak, Josip Kovačić, Draženko Pandek.

III. IZBORNA JEDINICA: Radimir Čačić, Siniša Hajdaš-Dončić, Nadica Jelaš, Sonja Konig, Mario Habek, Milorad Bati-nić, Željko Kolar, Mario Moharić, Natalija Martinčević, Anđel-ko Topolovec, Marijan Škvarić, Dunja Špoljar, Dubravko Bilić, Dragutin Glavina.

IV. IZBORNA JEDINICA: Biljana Borzan, Nada Čavlović-Smiljanec, Domagoj Hajduković, Višnja Fortuna, Damir Tomić, Tomislav Žagar, Marija Ilić, Sandra Petrović, Goran Đanić, Hr-voje Nekić, Sanja Stipanić, Marijana Živko, Željka Zagvozda, Dejan Šovagović.

V. IZBORNA JEDINICA: Igor Dragovan, Zdravko Ronko, Željko Sabo, Josip Vuković, Ivan Vrdoljak, Tihomir Jakovina, Damir Rimac, Ivica Mandić, Josip Krnić, Mijo Prgomet, Rober-to Lujić, Marijan Cesarik, Stanko Kordić, Slavica Nikšić.

VI. IZBORNA JEDINICA: Marina Lovrić-Merzel, Neven Mimica, Boris Blažeković, Rajko Ostojić, Mirela Holy, Dani-jel Mondekar, Vesna Fabijančić-Križanić, Goran Beus Richem-

FORUM SENIORA3

POBJEDA KUKURIKU KOALICIJE NA PARLAMENTARNIM IZBORIMA

Na prvom konstituirajućem zasjedanju Hrvatskog sabora održanom 22. prosinca 2011. godine, za predsjednika Hrvatskog sabora iza-

bran je Boris Šprem, a za potpredsjednike Josip Leko, Nenad Stazić, Milorad Batinić, Jadranka Kosor i Vladimir Šeks.

Za tajnika Hrvatskog sabora imenovan je Slaven Hojski, a za zamjenicu tajnika Hrvatskog sabora i tajnicu plenarne sjednice Ja-dranka Blažević.

Dan kasnije zastupnicima je predstavljen program i zatraženo po-vjerenje za rad vlade i za nove ministre.

Mandatar Zoran Milanović tom je prilikom rekao:

“Poštovani Predsjedniče, uvažene kolegice i kolege zastupnice i zastupnici Hrvatskog sabora.

Svi koji ovdje sjedite, iza kojih stoji volja hrvatskog političkog naroda i hrvatskih građana, zastupnici Kukuriku koalicije, zastupni-ci nacionalnih manjina, zastupnici Hrvatske demokratske zajednice, zastupnici Hrvatskih laburista, HDSSB-a, Neovisne liste don Ivana Grubišića, Hrvatske stranke prava Ante Starčevića, Hrvatske gra-đanske stranke, i ako sam nekoga propustio ispričavam se, ali mi-slim da nisam, svi koji ovdje danas sjedite, ali ne samo sjedite nego ćete i raditi, iza vas je volja hrvatskih građana. Hrvatskih građana iz

bergh, Šime Lučin, Ivana Posavec-Krivec, Zoran Vasić, Mario Cvitan, Borislav Kovačić, Dan Špicer.

VII. IZBORNA JEDINICA: Milanka Opačić, Josip Leko, Slavko Linić, Nenad Stazić, Mirando Mrsić, Mihael Zmajlović, Luka Denona, Ivo Jelušić, Damir Mateljan, Saša Đujić, Branko Mohorić, Josip Benčić, Ljiljana Cvjetović, Željko Mirković.

VIII. IZBORNA JEDINICA: Zlatko Komadina, Damir Kajin, Željko Jovanović, Silvano Hrelja, Romana Jerković, Ivan Jakov-čić, Tanja Vrbat, Nada Turina-Đurić, Peđa Grbin, Valter Boljun-čić, Ana Komparić-Devčić, Ada Damjanac, Giovanni Sponza, Lidija Bagarić.

IX. IZBORNA JEDINICA: Ranko Ostojić, Ingrid Antičević-Marinović, Ante Kotromanović, Franko Vidović, Jozo Radoš, Petar Baranović, Vesna Sabolić, Damir Rilje, Ivan Klarin, Mirko Radak, , Anita Bara, Tomislav Zrinski, Nataša Poparić, Renata Sabljar-Dračevac.

X. IZBORNA JEDINICA: Arsen Bauk, Branko Grčić, Marin Jurjević, Tatjana Šimac-Bonačić, Tonka Ivčević, Srđan Gjurković, Mladen Marelić, Đurđica Plančić, Nikola Hajdić, Damir Krstinić, Tonći Bilić, Dragica Kapetanović, Rade Bobanac, Andro Vlahušić.

XII. IZBORNA JEDINICA: Zajednički kandidat za češku i slovačku nacionalnu manjinu Vladimir Bilek.

Izbori za VII. saziv 2011. godine

Prema potpunim i službenim rezultatima izbora, koje je objavi-lo Državno izborno povjerenstvo, na izbore u deset izbornih

jedinica te dijaspori i izbornoj jedinici nacionalnih manjina, izašlo je 2,446.631 ili 54,32 posto od ukupnog broja birača (4,504.251).

U I. izbornoj jedinici glasalo je 66,89%, u II. 61,70%, u III. 64,14%, u IV. 62,70 %, u V. 58,95%, u VI. 61,90%, u VII. 64,68 %, u VIII. 61,67%, u IX. 57,06%, u X. 60,03%, u XII. 18,19%.

U Hrvatski sabor je s kandidacijskih lista izabrano ukupno 80 kandidata Kukuriku koalicije i to: u I. izbornoj jedinici 9 kandi-data, u II. 8, u III. 10, u IV. 6, u V. 6, u VI. 9, u VII. 9, u VIII. 11, u IX. 6, u X. 6.

SDP je dobio 60 mjesta u Hrvatskom saboru, HDZ 44+3 di-jaspora, HNS 13+1 manjine, HDSSB 6, Laburisti 6, IDS 3, HSU 3, SDSS 3, Grubišićeva lista 2, HSS 1, HSP dr. Starčević HČSP 1,ostale nacionalne manjine 4.

Seniori su glasali za promjene

Iz svih nama dostupnih informacija, takvom rezultatu pridoni-jeli su i umirovljenici-seniori koji su na izbore izašli u velikom

broju i glasali za naše programe. Glasali su za programe Koali-cije, ne samo radi sebe, nego da bi našoj djeci i unucima sutra bilo bolje.

Glasali su za promjene, glasali su s povjerenjem, svjesni da samo nova vlada i novi ljudi na čelu države, pošteni i nepod-mitljivi, mogu ostvariti bolje sutra za sve građane ove zemlje. Nisu to “parole ili floskule”. To su uvjerenja naših ljudi koji s novom vladom i žele i mogu vjerovati u dolazeće bolje dane, u bolje sutra.

KONSTITUIRAJUĆA SJEDNICA HRVATSKOG SABORA

grada i sa sela, iz predgrađa, iz ravnice, iz planine. Hrvatskih građa-na koji imaju ovakav ili onakav svjetonazor, hrvatskih građana koji vjeruju i onih koji ne vjeruju, hrvatskih građana neovisno o njihovoj nacionalnosti, vjeri i spolu. I u svim svojim nastupima, djelovanji-ma, o tome ću jako voditi računa.

Ovo je prvi put da imam priliku predložiti Hrvatskom saboru hr-vatsku Vladu.

Za mene je to ogromna odgovornost, ali istovremeno i ogromna radost i ogromna šansa. Kriza u kojoj se nalazimo uvijek ima element prijetnje i element šanse. Želimo da ovo bude šansa za Hrvatsku.

Program Vlade dobili ste na klupe, na žalost, kasno i molim vas za razumijevanje. Istovremeno, taj program je bio naš ugovor, neformalni ugovor s građanima u ovoj kampanji i u svemu što je prethodilo današnjoj, odnosno jučerašnjoj konstituirajućoj sjednici Sabora.

Taj program smo komunicirali tjednima i mjesecima. Iza nas je kampanja koja je bila teška i puna teških riječi, ja se na to ovdje neću osvrtati, kao što se, dajem vam riječ i tako mi Boga, neću osvr-tati ni na to što je bilo ranije. Uprijet ću sve svoje snage u to, da u ra-

FORUM SENIORA 4

POBJEDA KUKURIKU KOALICIJE NA PARLAMENTARNIM IZBORIMA

spravama koje će biti burne i žestoke ne upirem prstom u one koji će biti opozicija i da im predbacujem što su oni, ili njihovi prethodnici, radili prije godinu, dvije, 5 ili 15 godina. To je jalovo, nekorisno, i loše za Hrvatsku.

Naravno, istovremeno ne gajim iluzije da je politika moguća bez konflikta, da je Sabor moguć bez opozicije, bez drukčijeg mišljenja, pa i bez opstrukcije i provokacije. Jedino na što apeliram i svjestan sam da ne kucam na zatvorena vrata je da o bitnim pitanjima nalazi-mo minimum konsenzusa.

To smo uspjeli jučer na sastanku koji je organiziran ovdje u Sa-boru, gdje smo se vrlo brzo i kvalitetno dogovorili da zajednički po-držimo ono što je bitno za Hrvatsku, ovaj paket nekoliko europskih odluka, a tiče se referenduma i tiče se odluke o udruživanju.

Ali ponavljam, koliko god pozivam na konsenzus, svjestan sam konfliktne prirode politike, različitosti stavova pa i interesa.

Ono što je bitno da nas u toj političkoj borbi što je moguće više nose opći interesi, da ih vrlo jasno i široka srca definiramo, a da bu-demo malo ili nimalo taoci posebnih interesa, korporativnih interesa raznih skupina za pritisak ili uskih stranačkih profitnih interesa. To nije dobro za Hrvatsku i vjerujem da danas ne zato što mi i što ja ovdje predlažem Vladu, ali da danas okrećemo jednu novu stranicu i jedno novo poglavlje u političkoj povijesti naše mlade države.

Mlade države čije institucije tek gradimo, mlade države čije insti-tucije moramo čuvati kao svetinju, kao nešto bez čega nismo država, nismo organizacija nego tek jedan slučajan nasumičan odabir. Ali ja vjerujem da mi to nismo!

Nalazimo se u jako teškom trenutku. Ova kriza, ova situacija, naravno, nije teža od one s kojom su prije 20 godina bili suočeni hrvatski građani, branitelji i svi oni koji su se borili za Hrvatsku i koji su je gradili. Ono je bilo teže.

Ovo je izazov druge vrste. Ovdje sada pokazujemo jesmo li kadar i kapacitet od Hrvatske izgraditi uspješnu zaokruženu državu, za-ključenu državu. Kao što je karakter neke osobe zaključen u nekom trenutku, tako je i država u jednom trenutku zaključena. Vjerujem da je u sljedećih nekoliko godina moguće i svjetonazorski i gospo-darski zaključiti Hrvatsku, ali je ne zaključati.

Moramo biti otvoreni prema svijetu

Pred nama je članstvo u EU, projekt, misija na kojoj su radi-li mnogi u ovoj zemlji. Pregovore je završila prethodna Vlada

gospođe Jadranke Kosor i na tome zahvaljujem i čestitam. Tu nema nikakvih misterija. Prije toga su to radili neki drugi, manje ili više uspješno, ali svi s istom namjerom i s istom misijom i vizijom da Hrvatska kao mala zemlja postane dio jednog prostora u kojem se odlučuje o stvarima koje se Hrvatske tiču i u kojoj je hrvatska riječ i hrvatski stav važan i presudan.

A duboko vjerujem da je za malu zemlju kao što je naša, za malo tržište presudno da budemo otvoreni prema svijetu. I to je lekcija naše povijesti stoljećima. Kada god smo bili otvoreni, pa i kad ni-smo bili država, bili smo uspješni ili uspješniji. I Dubrovnik i drugi gradovi, i kontinentalni gradovi, svugdje gdje su živjeli naši preci bez obzira na vjeru i na etnički znak tog trenutka bili su uspješni kada su bili integrirani i dobro uređeni, kada su igrali po strogim i svima jasnim pravilima. Kada to nisu bili ili kada to nismo bili gdje god bili, kome god pripadali, kojem god imperiju pa i bivšoj Jugoslaviji i kada smo bili zatvoreniji prema svijetu i u smislu ideja i u smislu ljudskih sloboda i u smislu vanjske trgovine, razmjene dobara, usluga, pameti, inteligencije, ideja – bili smo slabiji.

Šansa malih naroda je u otvorenom društvu i u otvorenom trži-štu pod uvjetom da znamo koje su naše vrijednosti i svetinje, pod uvjetom da štitimo slabije, pod uvjetom da se borimo za socijalnu pravdu, ali da znamo što ona jest. I ja tu ne vidim velikih razlika među nama. Ponavljam, nemam iluzija. Ne vidim velikih razloga. I vjerujem da će u tom duhu raditi ovaj Sabor i raditi Vlada koju ću vam ovdje predložiti. I da će raditi u duhu tog programa.

Program naše Vlade, program Vlade koju ću vam predložiti i za čiju podršku, ću vas zamoliti, je program dakle o kojem govorimo mjesecima. On je manje-više svima poznat i jasan. Naravno ne že-lim time podcijeniti ni ovaj auditorij ni hrvatsku javnost i reći da o tome ovdje neću govoriti, govorit ću.

Jasna vizija i zajednički cilj

Taj program u ovom trenutku je vjerojatno sličan onome koji bi svaka većina, svaki mandatar ovdje ponudio. Možda ne isti, ali

sličan. On se svodi prvo i osnovno na to da Hrvatska na ovakav način ne može više funkcionirati i da ne možemo trošiti novac koji nismo zaradili.

Hrvatska nije zemlja u kaosu, Hrvatska nije, neću sad ovdje iz pristojnosti spominjati nijednu od europskih zemalja koje se nalaze u poteškoćama, ali Hrvatska nije neka od tih država. Hrvatska je u malo boljoj situaciji, ali istovremeno u opasnoj situaciji i na pre-kretnici.

Hrvatske javne financije su prenapregnute i mi se više ne može-mo na ovakav način zaduživati jer nam naprosto više nitko taj novac dati neće, a i kada bi nam ga dao, pod uvjetima koji nam se otva-raju, mi ga ne bismo mogli vraćati. I tu ulazimo u zatvoreni krug u “circulus vitiosus” duga, nesolventnosti i gospodarske stagnacije. To je jasno svima. Kako iz toga izaći? To je teže pitanje. Za to treba puno odlučnosti, treba jasna vizija, treba cilj koji nam je svima isti, trebaju mjere i na kraju, da ne bih sam sebe preozbiljno shvaćao, ni sebe ni svoje suradnike, treba nam i malo sreće. Ali ne samo sreće, sreća sama po sebi nije dovoljna.

Hrvatska mora ograničiti javnu potrošnju, Hrvatska mora konso-lidirati svoj proračun, Hrvatska mora imati manje proračunske de-ficite i Hrvatska se mora razvijati i rasti. Mislim da oko toga nema dileme i da je to svima jasno i da to svi žele. Ključno je pitanje točno gdje podvući crtu, gdje podvući crtu u javnoj potrošnji, gdje podvu-ći crtu u proračunskom deficitu, gdje zaokrenuti priču? Jer ako sada zaokrenemo priču, šanse za nas ima.

Hrvatska je, kada govorimo o proračunu, a on će biti prvi veliki izazov i zadaća naše Vlade, došla do točke prenapregnutosti, dalje ne možemo. Morat ćemo smanjiti proračunsku potrošnju, proračun države RH realno i nominalno. Koliko? To je ovdje ključno pitanje. Što više, a da financijski budemo održivi, a što manje da ne zaguši-mo razvoj, rast i šanse za uspjeh.

U ovoj situaciji država je jako važna. Kao političar koji je ljevičar i liberalni ljevičar ja jako puno držim do ljudskih prava i sloboda, do otvorenog društva, do prava manjina, svih etničkih, nacionalnih, vjer-skih, da ne nabrajam, ali isto tako sam svjestan da u ovoj situaciji, naro-čito u jednoj maloj zemlji, treba više jake i organizirane države.

Ne etatističke države, ne države koja zabada nos u vaš privatni život, koja vam govori što da radite i po kojim načelima da živite, nego države koja je organizirana, koja postavlja jasna pravila prema

FORUM SENIORA5

POBJEDA KUKURIKU KOALICIJE NA PARLAMENTARNIM IZBORIMA

kojima se ljudi ponašaju, prema kojima se tvrtke ponašaju i prema kojima znaju što će biti ako ih poštuju, a što će im se dogoditi ako ih ne poštuju.

U tom smislu vjerujem u Hrvatsku kao i svi ovdje i svi izvan ove zgrade. Vjerujem u to da smo u stanju u utakmici s najrazvijenijim i najuređenijim zemljama svijeta od kojih su neke veće, a neke ma-nje, biti uspješni, ostvariti sami sebe i dići svoje samopoštovanje. I cijelo vrijeme smo tijekom ove kampanje i ja i svi mi govorili o sa-mopoštovanju kao ključnom supstraktu hrvatskog uspjeha, tek onda ponos jer od ponosa se na ovim prostorima kad god ga je netko na bubnjeve lupao, često dizala kosa i ježila koža.

Samopoštovanje je nešto drugo. Samopoštovanje je samosvijest i stanje u kojem poštujete sebe i poštuju vas drugi. Ponos je vrlo često bio obilježen time da si ponosan nečime što su nekad davno tvoji preci bili, što nisi sam proživio, što nisi sam ostvario i što ustvari nema velike veze s ovim što je danas. Samopoštovanje možemo ostvariti samo tako ako budemo samostalni, neovisni, uspješni, bo-gati, svoji gospodari koji će biti uvažavani u svom okružju i koji će svoje okružje poštivati i graditi jedno pravedno i uspješno druš-tvo u kojem će svaki hrvatski građanin biti financijski neovisan, ali istovremeno biti svjestan pripadnosti zajednici koja bez pravila ne može funkcionirati i ne može dalje.

Politika i društvo bez korupcije

Dakle, pod broj 1, fiskalna konsolidacija, svođenje reda i jasnih pravila u državne financije. Neću reći da je ostavljen kaos, jer

kaos nije ostavljen, barem u to vjerujemo, ali je ostavljena jedna prenapregnuta situacija. Vidimo što se događa oko nas, vremena za zaokret ima, a volje u ovoj Vladi još i više.

Kada govorimo o funkcioniranju državnih institucija, puno se ovdje govorilo, i ovdje i u Hrvatskoj zadnjih godina o borbi protiv korupcije i ratu korupciji. Želimo nešto drugo. Želimo politiku bez korupcije i društvo bez korupcije.

Borba protiv korupcije sama po sebi nije cilj, to je sredstvo i to je jedno prinudno sredstvo kojem pribjegavate u trenutku kada stvari izmaknu kontroli, kada je korupcija toliko jaka u društvu i politici da se protiv nje ne može nego golom silom.

Drugi put je politika bez korupcije, društvo bez korupcije, o tome se djecu uči, školuje, tome mi svjedočimo svojim primjerom. Nikada od mene u ovom Saboru ni u javnosti nećete čuti tu smiješnu izjavu “Ja sam pošten”, vjerujem ni od koga od mojih suradnika. To je stvar dojma, to je ono što drugi misle o vama, o tome ne upirete prstom sami u sebe, ali morate pokušati služiti primjerom, bez velikih riječi, bez pretencioznosti. Društvo bez korupcije, politika bez korupcije.

Jake institucije, neovisni sudovi, neovisan i profesionalan poli-cijski aparat. Kolegice i kolege, moj cilj je da u sljedeće četiri go-dine, a za koliko vjerujem da će ova vlada raditi i služiti hrvatskim građanima, da svatko onaj u politici koji nije iz vladajuće većine, koji je gradonačelnik tamo negdje ili tu negdje u Hrvatskoj, može mirno spavati ako zna da je radio po zakonu i da je čista ili čist. I da ne mora razmišljati o tome hoće li policija protiv njega po politič-kom ključu podnijeti neku prijavu. Hoće li njegova ili njezina poli-tička orijentacija imati bilo kakve posljedice odnosno veze s radom policije. Jako važna stvar.

Zapamtite, molim vas, što sam rekao. Ovo mi je jako važno. Na tome ću inzistirati i za to ću se boriti, i za to ću birati najkvalitetnije suradnike.

Isto vrijedi i za državnu upravu. Jučer je ovdje bilo puno polemike i dobro da je bilo. Želim vas uvjeriti, dajem vam riječ, da ću osobno inzistirati na tome da najkvalitetniji kadrovi, ljudi, službenici, državni službenici u javnoj upravi, prije svega u ministarstvima i agencijama ostanu raditi tamo, bez obzira na ove promjene koje smo najavili. Da će se ministri oslanjati na pomoć izvana, što je moguće manje i samo tamo gdje smatraju da je potrebno, i gdje imaju prirodno pravo dovesti jedan uži broj suradnika. Formiran sam i odrastao sam, među ostalim,

u javnoj upravi. U jednom ministarstvu koje je bilo novo u tom trenut-ku, koje je osnovano, koje je bilo “green field”, hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova, i gledao sam kako tamo ljudi za vrijeme mandata jednostranačke vlade, uglavnom ljudi izvan stranaka, rade za Hrvatsku.

Nisu bili stranački obilježeni. I tu sliku nosim sa sobom i danas kao kandidat za premijera nisam tu sliku izbrisao iz svoje pameti, iz svog sjećanja i jako mi je važno. Ponavljam, to je obećanje. Gledajte i zaključujte sami.

Bit će grešaka, bit će promašaja, bit će krivih procjena, bit će nesuglasica, bit će i svađa, ali to je pravac kojim ćemo ići. Dajem riječ za to.

Decentralizacija da, ali ne fragmentacija

Hrvatska je jaka koliko su jake njezine regije. Hrvatska je s druge strane jako centralizirana država. Hrvatska je država u kojoj se

90% javne potrošnje provlači i o njoj se odlučuje u Zagrebu, ovdje gdje mi sada živimo i gdje radimo. Odakle neki od nas jesu, ali mnogi od nas nisu.

Takva Hrvatska je centralizirana do razine da je zakočena i da sve ovisi o volji jednog relativno malog broja ljudi, relativno malog u odnosu na ukupan broj ljudi. Mi stalno pričamo o decentralizaciji. Možda je ovaj trenutak, ovaj ekonomski trenutak najnezahvalniji za velike promjene u sustavu funkcioniranja države, ali mi u tome nećemo odustati. Vrlo brzo ćemo se pozabaviti tim problemom jer želimo da ljudi što je moguće više odlučuju o svom životu tamo gdje žive, ali ne do točke u kojoj se Hrvatska počinje fragmentirati. Hrvatska mora ostati jedinstvena i cjelovita.

S druge strane, gdje god žive ljudi, gdje god formiraju nekakvu nuklearnu zajednicu, gdje god imaju nekakve zajedničke socijalne i ekonomske interese, mora biti lokalne samouprave i mora biti novca za to. I tog novca će se morati odreći centralna država, neovisno o tome tko je na vlasti u Rijeci, Zadru, Osijeku, Splitu ili Šibeniku, potpuno neovisna. O tome ću jako voditi računa i to će mi biti jako na srcu, jer vjerujem u lokalnu samoupravu i vidim koliko Hrvatska loše funkcionira na ovakav način. Vidimo koliko je Hrvatska prepu-štena arbitrarnim odlukama malog broja ljudi.

Vidim koliko to koči Hrvatsku i vidim koliko su potrebne te pro-mjene i koliko ih ljudi žele, ali samo do one točke u kojoj Hrvatsku ne fragmentiramo. I svaka promjena sustava lokalne i regionalne samouprave će prije svega imati to pred očima, kada budemo dono-sili takve odluke.

To je što se tiče novog ustroja Hrvatske i svega onoga o čemu smo govorili godinama i mjesecima, a što tek namjeravamo napraviti.

Nacionalne manjine

Razgovarali smo oko ovog programa i s pripadnicima nacional-nih manjina. Obavili razgovore, čuli njihove želje, njihove le-

gitimne interese. Dio toga je u našem programu, a dio toga ćemo dokazivati kroz svakodnevni rad i praksu.

FORUM SENIORA 6

POBJEDA KUKURIKU KOALICIJE NA PARLAMENTARNIM IZBORIMA

Hrvatska ima težak teret rata i nesloge između svojih građana. Mislim da je ovo preokret i da takve stvari moramo ostaviti za svag-da iza sebe.

Rad prethodne Vlade koju smo kritizirali je s jedne strane bio obilježen s tom vrstom suradnje i napravljene su neke promjene i koraci koji su Hrvatsku odveli u pozitivnom smjeru. Mi ćemo taj put nastaviti i pokazati da s predstavnicima nacionalnih manjina u ovom Saboru, pa i u izvršnoj vlasti, računamo kao s potpunim par-tnerima koji će morati, a svjestan sam da hoće i da su spremni za to, preuzimati i više razina odgovornosti za nacionalnu politiku. Dakle, ne biti samo predstavnici nacionalnih manjina nego biti i hrvatski političari, bez obzira koje su vjere ili nacije. Jer u redovima naše koalicije, to znam, mada to nikada ne brojimo, a vjerujem možda i u vašima, ima ljudi koji nisu svi porijeklom Hrvati. Nisu svi, dakle, odgajani u tom smislu na isti način, ali svi smo građani Hrvatske.

Svi hodamo ovim tlom, dišemo ovaj zrak i imamo iste interese. Da ujutro ustanemo sretni i spokojni, odemo na posao, da nam djeca ili unuci budu sigurni, da se ne razbole, a ako se slučajno razbole, da budu dobro zbrinuti.

Socijala, zdravstvo, prosvjeta

Socijalna prava i socijalnu državu ćemo braniti svim mogućim sredstvima.

Nikakvih bolnih rezova ne smije biti, ne smije biti jer ćemo time odrezati možda i zdravo tkivo.

Naravno, morat ćemo biti racionalniji, morat ćemo biti pametniji u odlukama koje donosimo. Moramo zadržati prava koja smo gradili kao socijalno društvo zadnjih 60 godina. Moramo biti svjesni da su neki od tih sustava možda ne ekonomski najracionalnije, ali vrijedno-sno itekako opravdano izgrađeni i nakon 2. svjetskog rata. Takvi su-stavi ranije nisu postojali. Takvi sustavi u sferi obrazovanja, zdravstva i socijale su omogućili tisućama i tisućama težačke radničke djece na naprave kvantni skok u svojim životima, da se obrazuju ili ako se razbole, da budu liječeni. I to su stvari koje ćemo čuvati. I to su stvari koje je čuvala i prethodna Vlada. Ne mogu reći da nije, obraćala je pozornost na to. Možda je tu katkad bilo malo previše kalkulacije. Mogu reći da je s naše strane neće biti.

Što se tiče brojnih društvenih skupina civilnog društva otvoreni su za djelovanje, ali ne želimo ih na nikakav način vabiti i mititi. Otvoreni smo za dijalog. S braniteljima ćemo razgovarati direktno kao s partnerima i prijateljima jer tu razlika nema. S Hrvatima izvan RH, a naročito u Bosni i Hercegovini ćemo voditi naprosto prija-teljski dijalog.

Dakle, to nije samo naša ustavna obaveza, to nije samo zapisano u Ustavu, jer Ustav možete i promijeniti. To je nešto u što vjerujemo.

Ovdje ste vidjeli da u jučerašnjim promjenama zakona nije bio među središnjim državnim uredima predviđen i ured za Hrvate izvan domovine, ali tog ureda će biti. Dakle, on je predviđen zakonom koji je donio ovaj Sabor prije nekoliko mjeseci. Tog ureda će biti. To je još jedan ured. Dakle, tu neće biti fige u džepu. Toga će biti. Jer nam je bitno kako naši sunarodnjaci žive izvan Hrvatske, svjesni, naročito u BiH, da su ipak prije svega građani druge susjedne države koja je u ovom trenutku u teškom stanju i kojoj moramo pomoći da funkcionira.

Vanjska politika i EU

Da kažem koju riječ i o vanjskoj politici i to ne zato jer sam se time bavio. Bavio sam se nekada i refleksi su mi možda malo

popustili, nego zato što je važno kako se Hrvatska projicira izvan Hrvatske. Važno je kakav imidž imamo u regiji, važno je koliko pomažemo svojim poduzećima da se otvore regiji, da zarađuju, da zapošljavaju, plaćaju porez. Politika prema regiji će biti prijateljska i otvorena, ali bit će prije svega vođena hrvatskim interesom, intere-som Hrvatske države. Jamčim to.

Izbjegavat ćemo konflikte, ali branit ćemo hrvatske interese pre-ma svim susjedima. Ali sam svjestan da bez te regije hrvatsko gos-

podarstvo ima puno manje šanse, da je upravo to regija bez ikakvih balkanskih integracija, da to odmah raščistimo, u kojoj hrvatska poduzeća imaju najveću šansu zbog tradicije, zbog znanja, zbog blizine tržišta, zbog sličnog jezika, zbog svega onoga što je bilo 50 godina ranije, a to nitko pametan, kada je poslovni interes u pitanju, ne želi izbrisati.

U međunarodnim i europskim odnosima vodit ćemo samosvje-snu politiku, svjesni opet tko smo i koliko nas ima i koji su naši financijski potencijali. U EU ćemo se boriti za hrvatske interese. U svijetu ovisno o okolnostima i mogućnostima.

U EU, da se vratim na to, sjedimo za stolom, imamo prema pon-deru (procjeni) određeni broj glasova u formatima vijeća. Do sada smo zadnjih 6 godina govorili o tome što EU traži od nas. Ovo nije acquit (potvrda, priznanica, namirenje), ali se traži od nas, ovo je ta direktiva, ovo je ta uredba. Uskoro postajemo dio tog sustava, uskoro to više ne može biti izgovor. Uskoro naši ljudi, ministri, ali i službenici od kojih neki i sada rade u Vladi, zastupat će hrvatske interese u Bruxellesu i institucijama EU. Borit će se za konkretne interese hrvatske trgovine, poljoprivrede, industrije, prometa, zašti-te okoliša, kao potpuno autonomni i samostalni pregovarači i agenti hrvatske Vlade i hrvatske države.

Do sada, usuđujem se to reći, mi nismo provodili velike reforme. Mi smo se prilagođavali i harmonizirali jednom složenom pravnom sustavu koji nam je sa strane ponuđen kao kriterij. Ako želiš u taj su-stav, moraš ispuniti te kriterije. O tome se nije dalo previše pregova-rati. I to nisu reforme. Reforme pravi državnici provode nakon dosta razmišljanja i iz srca i iz želuca i instinktom, ali samostalno, ne pod vanjskim pritiskom. Ovo nije bilo pod vanjskim pritiskom, ovo je bilo nužnost i to dobra nužnost. Ali tek sada počinju prave reforme. Tek sada počinju prave reforme onih sustava kojima mi upravljamo.

Sve ovo što sam do sada naveo bit će “briselska” politika u ko-joj će Hrvatska sudjelovati. Ali ono ključno što čini razliku, ono ključno što Hrvatsku po našem uvjerenju razdvaja od drugih država kao još uspješniju državu, o tome se odlučuje u Hrvatskoj, u Zagre-bu, u gradovima i regijama, o funkcioniranju države, o pravosuđu, o ljudskim pravima, o nizu drugih pitanja koja razlikuju uspješnu od neuspješne države. Mi odlučujemo o tome kakvo ćemo školstvo imati, koliko ćemo ulagati u obrazovanje i plaćanje nastavnog kadra koji školuje našu djecu uz niske plaće, koliko ćemo imati kvalitetne bolnice. Hoće li Zagrebačko i druga hrvatska sveučilišta Riječko, Splitsko, Osječko i niz veleučilišta pružati kvalitetnu konkurentnu uslugu ili neće biti takva. O tome ovisi naš uspjeh, o tome ne odlu-čuje Bruxelles. O tome odlučujemo mi. I danas i za 5 i za 10 godina.

Budemo li pametni, na raspolaganju nam stoje velika sredstva da taj sustav unaprijedimo, ali vlastitom politikom. Opet, kao što isku-stvo pokazuje, neke su države u EU u tome bile uspješnije, a neke manje uspješne. Neke su izgubile godine, a neke su se snašle odmah. To je sve ovisilo o kvaliteti uprave i o kvaliteti politike.

Naše iskustvo nije loše. Jučer je ovdje rekla kolegica Pusić, od danas, vjerujem, članica Vlade, kako je u Hrvatskoj u 10 godina, ustvari zadnjih 10 godina, postignut jedinstven konsenzus i dogovor

FORUM SENIORA7

POBJEDA KUKURIKU KOALICIJE NA PARLAMENTARNIM IZBORIMA

i razumijevanje oko strateških prioriteta države na putu prema EU.Kao diplomat, a kasnije političar pratio sam te procese u drugim

državama, razgovarao osobno, pa i privatno, s mnogim dionicima, državnicima, ministrima, predsjednicima vlada, tadašnjih, kasnijih i saznao i vidio svašta. Naš primjer nije tako loš, mi nismo tako loši.

Prečesto imamo ukupno, o sebi, prenisko i podcjenjivačko mi-šljenje, uvjetovano svim i svačim. To je naš veliki problem, to je to samopoštovanje o kojem govorim. Moramo ga vratiti. Ne onu tešku gordost nego samopoštovanje i onda će nas poštivati i drugi i poštivat ćemo sami sebe.

Kolegice i kolege, uvažene zastupnice i zastupnici, pred vama je program Vlade u skladu s člankom 110. hrvatskog Ustava. On nije samo popis želja, on nije šoping lista, on je život za Hrvatsku. U njegovom ostvarenju, u ostvarenju njegovih ciljeva koristeći se ovim metodama koje smo ovdje naveli, ali ne samo njima, probat ćemo postići najbolje.

Ja znam da je “put do pakla popločen najboljim namjerama”. Ovo jesu dobre namjere, a u pakao u našem slučaju ne vjerujem.

Vjerujem u jednu bolju i jaču, bolje uređenu Hrvatsku, demokrat-sku Hrvatsku u kojoj se demokracija isplati, u kojoj se posao isplati, u kojoj se rad isplati, u kojoj je porezni sustav pravedan, u kojoj se oporezuje prije svega bogatstvo spekulacija, a najmanje rad, jer rad-nicima je u pravilu uvijek najteže i najizloženiji su pa i u ovoj krizi u kojoj postoji solidarnost između javnog sektora i privatnog sektora.

Privatnog sektora, to vam govorim kao osoba koja je cijeli život, uglavnom cijelu karijeru provela u javnom sektoru, privatnog sektora koji zapošljava najviše i stvara najveću vrijednost, u kojem rade po-duzetnici među kojima većina želi raditi i zaraditi za sebe i zaposliti ljude, u kojem mala manjina ima spekulativne i nečasne namjere. Tim ljudima moramo početi pomagati da prodišu, da vuku ovu zemlju na-prijed, da oni koji su najjači i poslovno pa i regionalno budu još jači, a da oni koji to trenutno nisu iz niza razloga idu za njima i da ih stižu. A zašto nisu, u pravilu nisu radi teških okolnosti najnovije povijesti.

Razvoj regija bez političkih diskriminacija

Čitave hrvatske regije, Slavonija prije svega, su žrtve rata, kasni-je možda i ne baš najuspješnije politike jer u Hrvatskoj politika

odlučuje o svemu i odlučivala je o svemu, a najviše o javnom nov-cu. Nije dobro. Toj Slavoniji, našoj Slavoniji obećavam posebnu brigu, ali ne brigu kakvu pružate djetetu ili nezreloj osobi, nego brigu kakvu pružate onome do koga vam je stalo i onoga za koga znate da mora biti ravnopravan i da mu mora biti bolje.

Za ovako malu zemlju kao što je Hrvatska, regionalne razlike su nevjerojatno velike. Mi nismo zemlja od 40 milijuna stanovnika ni od 20 ni od 100, mi smo zemlja od jedva 4,5 milijuna ljudi. Za takvu zemlju razlike između zapada i istoka, sjevera i juga su nedopustivo velike. Za to nikoga ne optužujem jer vjerujem da je svaka vlast do sada htjela to izjednačiti, da je to htjela, ako ništa drugo, upisati kao svoj bonus, kao nešto čime može izaći pred birače i reći, gledajte, to smo uspjeli, ali za sada nam nije išlo.

Slavonija, a onda i Dalmacija koja je u nešto boljoj situaciji od Slavonije, naši su veliki, veliki ciljevi i važni prioriteti. Nećemo diskriminirati po političkom kriteriju, nećemo gledati tko je gdje gradonačelnik. Nisu to radili, da se sad vratim u povijest, ali na je-dan drugi način, nije se to radilo ni od 2000.-2003. godine, čitavi gradovi i regije u kojima naše stranke nisu bile na vlasti, nisu ni danas, su prosperirali zbog projekata koje je Vlada poticala i pokre-tala u općem hrvatskom interesu da poveže Hrvatsku. Druga Vlada je to nastavila, na manje ili više uspješan, katkad na vrlo uspješan, katkad na manje uspješan način. Da vas više ne zadržavam, bit će puno vremena za govor i za diskusiju i za kritike. Ovo nije utopij-ski govor. Znam da ćete nas odmah napasti, opozicija ste, od toga živite i to je potpuno legitimno. Apeliram da što manje koristimo teške riječi, da ne bude uvreda. U tome ćemo vjerujem imati jaku i

kvalitetnu suradnju i ovog predsjedavajućeg stola, tko god za njim od kolega i kolegica bude sjedio, da budemo svjesni da u ovoj krizi koja je velika imamo šansu, da moramo napraviti zaokret. Ako ga sada napravimo, ako budemo zajedno u tome, zasluga za to neće ići samo nama, ići će svima.

Znam da ćemo se u toj političkoj borbi šaha i nadmudrivanja svi gledati, pozicionirati tako da prođemo što bolje, ali zajednički vi-soki interesi u ovom Visokom domu moraju biti hrvatski interesi, a hrvatski interes je interes svakoga tko živi u Hrvatskoj, bio Hrvat, Srbin, Talijan, Mađar, Čeh ili pripadnik bilo koje druge od naših brojnih manjina zastupljenih u ovom Saboru i onih koje nisu zastu-pljene u ovom Saboru.

U to vjerujem, a politika bez vjere je prazna i šuplja, nema je. To je posebna vrsta vjere. I ovi izbori i ova Vlada su borba za vjeru, za dobru ljudsku vjeru. Držite me za riječ kolegice i kolege.

A sada dopustite da ovom Saboru u skladu s člankom 110. Ustava Republike Hrvatske predstavim novu Vladu.

Zoran Milanović, predsjednik Vlade; Radimir Čačić, potpred-sjednik Vlade i ministar gospodarstva; Milanka Opačić, potpred-sjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih; Neven Mi-mica, potpredsjednik Vlade; Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije; Slavko Li-nić, ministar financija; Ante Kotromanović, ministar obrane; Ve-sna Pusić, ministrica vanjskih i europskih poslova; Ranko Ostojić, ministar unutarnjih poslova; Orsat Miljenić, ministar pravosuđa; Arsen Bauk, ministar uprave; Gordan Maras, ministar poduzet-ništva i obrta; Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava; Zlatko Komadina, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture; Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede; Veljko Ostojić, mini-star turizma; Mirela Holy, ministrica zaštite okoliša i prirode; Ivan Vrdoljak, ministar graditeljstva i prostornog uređenja; Predrag Matić, ministar branitelja; Rajko Ostojić, ministar zdravlja; Željko Jovanović, ministar znanosti, obrazovanja i sporta; Andreja Zla-tar, ministrica kulture.

FORUM SENIORA 8

Uvažene zastupnice i zastupnici, dragi kolege, ovo je hrvatska Vlada koju predlažem za sljedeći mandat. Molim vas da joj date povjerenje “.

Iskazanim povjerenjem većine svih zastupnika u Hrvatskom sa-boru i nakon polaganja svečane prisege konstituirana je nova vlada u predloženom sastavu.

Kako su funkcije saborskih zastupnika i članova vlade po Ustavu SRH nespojive, sastav saborskih zastupnika sada je sljedeći:

Socijaldemokratska partija Hrvatske:Antičević Marinović Ingrid, Babić Vedran, Bagarić Lidija, Ben-

čić Josip, Bernardić Davor, Borzan Biljana, Nada Damjanac Ada, Denona Luka, Dragovan Igor, Đujić Saša, Fabijančić Križanić Ve-sna, Flego Gvozden, Grbin Peđa, Habek Mario, Hajduković Do-magoj, Ivčević Tonka, Jelaš Nadica, Jelušić Ivo, Jerković Romana, Jurjević Marin, Klarin Ivan, Kolar Željko, Komparić Devčić Ana, Kovačić Borislav, Kregar Josip, Leko Josip, Lučin Šime, Marelić Mladen, Mateljan Damir, Mirković Željko, Moharić Mario, Monde-kar Danijel, Mršić Zvonimir, Mulić Melita, Petrović Sandra, Picula Tonino, Plančić Đurđica, Posavac Vanja, Posavec Krivec Ivana, Ra-čan Ivan, Rađenović Igor, Rilje Damir, Rimac Damir, Ronko Zdrav-ko, Sabo Željko, Sobol Gordana, Stazić Nenad, Šimac Bonačić Ta-tjana, Špicer Dan, Špoljar Dunja, Šprem Boris, Tomić Damir, Vasić Zoran, Vidović Franko, Vrbat Tanja, Vukobratović Marija, Vuković Josip, Zgrebec Dragica, Zmajlović Mihael, Žagar Tomislav, Želje-žnjak Vesna – 61 zastupnik

Hrvatska narodna stranka – Liberalni demokrati:

Baranović Petar, Batinić Milorad, Beus Richembergh Goran, Bi-lek Vladimir, Blažeković Boris, Gjurković Srđan, Glavina Dragutin, Kolman Igor, König Sonja, Mandić Ivica, Martinčević Natalija, Ra-doš Jozo, Topolovec Anđelko, Turina Đurić Nada – 14 zastupnika

Istarski demokratski sabor:Boljunčić Valter, Kajin Damir, Sponza Giovanni3 zastupnikaHrvatska stranka umirovljenika:Fortuna Višnja, Hrelja Silvano, Šemper Željko3 zastupnikaUvjereni smo da će saborski zastupnici “kukuriku koalicije” ulo-

žiti sve svoje snage, znanje i vrijeme da budu donijeti zakoni koji će omogućiti da nam sutra bude bolje. Jednako tako, vjerujemo da će nova Vlada, a sigurni smo da hoće, znaju i mogu, predlagati Saboru donošenje mjera i Zakona, kojima će Hrvatsku izvući iz krize i očaja u koji je zapala.

S povjerenjem svi mi, a posebno mi seniori, umirovljenici i rad-nici, koji smo u proteklom vremenu najviše davali, a najlošije proš-li, očekujemo s ovom Vladom da će se stanje postupno poboljšavati, i nama i našim potomcima donijeti ponosnije sutra.

Božidar Vidović

EU bliža nego ikada

REFERENDUM – odluka je donesenaGrađani Hrvatske su odlučili! Nakon godina i godina prilagođavanja

zakonodavstva i usklađivanja parametara s EU, došlo je vrijeme da ne samo Europa poželi da Hrvatska bude član zajednice europskih država, nego da i naši građani kažu DA pristupanju članstvu EU. Došao je konačno taj dugo očekivani dan 22. 01. 2012. kada je putem referenduma trebalo saznati volju građana. Želi li ili ne članstvo u EU?

Postupak pristupanja Europskoj uniji

Zemlja koja želi postati punopravnom članicom Europske unije svoju namjeru iskazuje zahtjevom za članstvo koji predaje Vijeću Europske

unije. Vijeće zadužuje Europsku komisiju da procijeni sposobnost ispunja-vanja kriterija i uvjeta za pristupanje EU zemlje podnositeljice.

Kriteriji koje svaka zemlja mora zadovoljavati poznati su javnosti kao ko-penhaški kriterij, a mogu se podijeliti na: političke, gospodarske i administra-tivne. Kod političkih kriterija riječ je o stabilnosti institucija, vladavini prava, zaštiti ljudskih prava i prava manjina te demokratskom uređenju.

Kriteriji koje je donijelo Europsko vijeće na sjednici u Kopenhagenu 1993. godine uključuju i postojanje i funkcioniranje tržišne ekonomije koje mora biti u mogućnosti preuzeti pritisak tržišnog natjecanja i pravila europ-skog gospodarstva. Isto tako, svaka zemlja kandidatkinja mora biti spremna preuzeti sve obveze i odgovornosti glede ispunjavanja zajedničke politike i ciljeva Europske unije, a koji se prije svega odnose na stvaranje monetarne unije.

Takozvani administrativni kriterij – poznat i kao madridski kriterij, utvrđen na sjednici Europskog vijeća 1995. godine – zahtijeva da zemlja kandidatkinja mora biti sposobna stvoriti uvjete za prilagodbu nacionalne upravne strukture mehanizmima funkcioniranja javne uprave u EU.

Posljednjih nekoliko tjedana prije referenduma intenzivirano je pred-stavljanje Ugovora s EU koji treba prihvatiti kako bi se postupci pristupanja mogli nastaviti.

Bila je to točka na “i”. Već godinama našim građanima predstavljaju se uvjeti pristupa, a svima poznata poglavlja (screening) kojima je trebalo izvršiti analitički pregled i uskladiti zakone sa zakonodavstvom EU, stalno su bila predmet rasprava i rada na usklađivanju.

No nisu svi, izgleda, pratili aktualna događanja, jer su sada, kada je tre-balo odlučivati o pristupanju, odjednom, kao da su se tek probudili, tražili više vremena i nove informacije kako bi mogli odlučiti o tom važnom pi-tanju. Da li je to stvarno bilo neznanje ili nešto drugo? No nije ni bitno jer je referendum održan.

Od 4,504.765 registriranih birača, referendumu je pristupilo 1,690.208 građana ili 43,51%, od kojih je 66,27% podržalo ulazak Hrvatske u EU, a protiv je bilo 33,13%.

Najveći odaziv po hrvatskim županijama bio je u Varaždinskoj (53,66%), Zagrebačkoj (52,81%) i Međimurskoj županiji (51,80%), a najmanji u Lič-

ko-senjskoj (34,52%), Šibensko-kninskoj (37,06%) i Zadarskoj županiji (38,57%).

Svoje “DA”, od građana koji su izašli na referendum zaokružilo je, u Za-grebu 67,8%, u Rijeci 69,4%, u Splitu 59,5%, u Puli 69,8%, u Osijeku 68%.

U 52 zemlje svijeta u kojima žive naši građani i gdje se održavao refe-rendum, izlaznost je bila vrlo slaba, te se od 412.628 hrvatskih državljana referendumu odazvalo njih tek 14.494 ili 3,51 posto.

Okretni moment u povijesti

Hrvatska je odlučila da će biti članica EU. Čestitam svima, kazao je pre-mijer Zoran Milanović, i dodao: “Ovako veliku odluku nakon dugog

razmišljanja donijeli smo sami, ocjenjujući kako je ovo možda i okretni moment u hrvatskoj povijesti” i nastavio: “Od danas definitivno za svoje odluke sami snosimo odgovornost – uspjeh ili neuspjeh ovisi o nama”.

“Dobro jutro svima! Želim reći da nam dolazi novi dan, novo poglavlje, novo razdoblje, sretniji život. Hrvatska ostaje i dalje svoja na svome, sa širim vidicima, širim obzorom i većim mogućnostima”, rekao je uz čestitke građanima predsjednik Hrvatskog sabora Boris Šprem.

“Dame i gospodo, dragi prijatelji, danas je velik dan za Hrvatsku. Hr-vatska je izabrala Europu i zajednicu zemalja koje streme boljitku. Ono što očekujemo od EU je puno. Veliko europsko “DA” je rečeno. Današ-nja odluka je odredila Hrvatsku kao europsku zemlju i zemlju europske budućnosti”, istaknuo je predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović i zahvalio i onima koji su glasovali protiv EU, “jer će se njihovi strahovi i dileme imati u vidu”.

No nisu samo Predsjednik vlade, Predsjednik Hrvatskog sabora i Pred-sjednik Republike čestitali građanima na odluci da se pridruže ostalim europ-skim zemljama, njih 27, koje su već punopravne članice EU. Učinili su to i mnogi predstavnici europskih država i vlada pa i Amerike. I oni su čestitali našim građanima na uspješno održanom referendumu, te poželjeli da do 1. srpnja 2013. ispunimo i zadnje obveze prema članstvu i tada kao neovisna, suverena i ponosna zemlja, dovršimo put do punopravnog članstva u EU.

B. V.

FORUM SENIORA9

GLAVNI ODBOR SDP-a HRVATSKE

Na 15. sjednici Glavnog odbora SDP-a održanoj 29. siječnja 2012. godine vođena je rasprava o rezultatima parlamentar-

nih izbora. Članovi Glavnog odbora analizirali su opširno i ar-gumentirano „Izvješće o pripremi i provedbi kampanje za izbor zastupnika u Hrvatski sabor“.

U izvješću je prikazana organizacija pretkampanje i kampa-nje, podaci o kampanji „Glas po glas“, o aktivnostima pozivnog centra, volontera i aktivista te o financiranju kampanje. U doku-mentu su navedeni i rezultati izbora po županijama, gradovima i općinama svih stranaka koje su sudjelovale na izborima.

Obraćajući se članicama i članovima Glavnog odbora, pred-sjednik stranke i premijer Zoran Milanović je rekao:

„Ostvarili smo rezultat s kojim možemo biti zadovoljni. Imali smo određene planove, pretočili smo ih u brojke. Me-đutim, na izborima je to uvijek inspiracija dana i trenutka. Da-kle, u tom trenutku 4. prosinca prošle godine, ljudi su nam dali određenu ocjenu. Ona je dobra i ona jako obvezuje. Obvezuje nas da nešto napravimo. Rejting koji trenutno imamo je beska-matni kredit koji su nam građani dali na vrlo kratak rok i to moramo vratiti njima. To nije kredit za potrošnju ili za razmeta-nje nego kredit za investicije, za ulaganje u bolje poslijepodne, ne sutra, nego poslijepodne. I to će trajati vrlo kratko, ljudi neće imati strpljenja. U ovom trenutku nam vjeruju i ponav-ljam ono što stalno govorim, ne smijemo ih prevariti. Ni jedna vlast nikada nije apsolutno zadovoljila sve one koji su od nje imali očekivanja. Naša obećanja su bila umjerena. Dolaskom u upravu, dolaskom u vladu ta očekivanja su normalna i ljudski je da su veća. Dakle, naš ugled je u ovom trenutku samo jedan kratkoročni kredit koji su nam dali građani. Vrlo brzo će ga tražiti natrag.

Sa svojim partnerima HNS-om, IDS-om i HSU-om odradili smo sjajan posao, ali to je samo početak, to je početak početka.

Ljudi će očekivati rezultate, očekivat će veću sigurnost, bolje plaće, očekivat će jasna pravila. Sve to mi moramo osigurati, sve to mi moramo učiniti vjerojatnim, sve to ljudi s pravom očeku-ju od nas. Nemamo vremena za proslave, ni za euforiju, ni za pretjerani entuzijazam. Samo da konstatiramo što smo u ovoj fazi života i našeg puta napravili. Dobili smo priliku da vodimo zemlju. Imamo stabilniju većinu u Hrvatskom saboru zajedno s pripadnicima manjina, odnosno kod izglasavanja povjerenja Vladi naša većina je bila i veća od one većine koju ima pre-dizborna koalicija. Naročito mi je drago da smo se uspjeli vrlo kvalitetno i konstruktivno dogovoriti da nas podržavaju i pred-stavnici manjina. Ostali u Saboru su opozicija. Ta opozicija će, logično, biti angažirana, katkad će biti oštra, napadat će, napadat će i kad ima razloga i kad ga ima manje i s tim se moramo nositi na jedan normalan i ljudski način. Odgovarati, kritiku doživlja-vati kao kritiku. Kritika može biti i pozitivna i negativna. Bit će i kritizerstva, bit će naprosto svega. Politika nije stala s izborima 4. prosinca.

Ulaskom u Europsku uniju, odnosno odlukom na referen-dumu da Hrvatska uđe u Europsku uniju, donijeli smo jednu odluku. Ulaskom u europske institucije ulazimo u zajednicu u kojoj sjedimo za stolom gdje se donose važne odluke, ali isto tako od nas se očekuju konkretne stvari. Nećemo biti samo pa-sivni promatrači. Tamo ćemo se boriti za hrvatske interese, za ono kako ih mi vidimo. Tih naših nekoliko definiranih glasova u Vijeću moramo koristiti na pametan i koristan način. I to je prostor u kojem će naša stranka imati aktivnu ulogu u kojem

GRAĐANI OD NAŠE VLADE OČEKUJU REZULTATEćemo razgovarati i konzultirati se. I svaka odluka, a njih su stotine, imat će, po filozofiji i po prirodi Unije, utjecaj na nečiji život u Zagrebu, Osijeku, Baranji, Splitu, Imotskom, naprosto to ulazi u naš život. možda ni nismo svjesni koliko ulazi. Stvari se mijenjaju.

Pred nama u SDP-u su, kako to Statut kaže, stranački izbori i moramo se držati rokova. U pola godine trebali bismo izabrati novo vodstvo stranke. I tu vjerujem da ćemo biti oni pravi, ka-kvi smo bili do sada. Postavljati nove standarde u politici, ne možda nužno donositi neke nove velike ideje, jer obično kad politika jaši na velikim idejama onda tu bude podignuto malo previše prašine i neki ljudi se uguše od toga, nego primjenjujmo već viđene modele na Hrvatsku, ocjenjujemo da je to dobro za Hrvatsku. Od nikoga ne tražimo da se ponaša na isti način, na-prosto smatramo da je dobro. Da je dobro da zemlja sama sebi povisuje standarde. Ulazak u Europsku uniju je, također, svje-sno, autonomno i dobrovoljno povisivanje standarda po kojem živimo i po kojem djelujemo. Za pet godina stvari će se bitno promijeniti.

Koristim još jednu priliku da sve u Hrvatskoj, sve naše par-tnere, to se podrazumijeva, i naše političke suparnike pozo-vem na jednu fer političku utakmicu, oštru utakmicu, ako hoće i žestoku utakmicu kako su govorili, ali ne prljavu utakmicu, utakmicu podmetanja, utakmicu gdje je jedina logika biti kriti-zer, to je pogrešno. Hrvatska nije nestabilna zemlja, institucije gradimo tek 20 godina i moramo svojim primjerom pokazivati da u njih vjerujemo. Institucija je Sabor, institucija je Pred-sjednik, institucija je Vlada, institucije su i u civilnom društvu, institucija je i drugi mirovinski stup, kolegice i kolege, i to je institucija. I kada ukidamo zastupničke mirovine, odnosno dužnosničke mirovine, na način na koji smo to učinili, onda svim hrvatskim građanima, naročito onima koji su nešto mla-đi ili srednjih godina, pred kojima je još mnogo godina rada, šaljemo poruku da time vjerujemo u jednu financijsku insti-tuciju ove zemlje, to je drugi mirovinski stup, kapitalizirana mirovinska štednja, to je ono što uplaćujemo da bismo sutra dobili i dok je tako, ne možemo biti jednakiji od drugih. Ako želimo da ljudi vjeruju u nešto što je sutra, za nešto što treba i optimizma i vjere u institucije, o tome ovdje govorim, onda to moramo pokazati svojim primjerom. U istom smo avionu, netko je u kokpitu, upravlja tim avionom, to je predsjednik države, Vlada, netko je u ekonomskoj klasi, dijelimo istu sud-binu, imamo isti cilj da avion dođe na cilj sigurno i u miru. Pilot ima jednu plaću, ekonomska klasa ima manju plaću, u biznis, prvoj klasi, sjede ljudi koji zarađuju bitno više od pi-lota. Svi dijele zajedničku sudbinu. Kad slete, u miru, jednog dana, a to je mirovina, izlaze iz aviona i svatko pije na svoj račun, nema jednakijih. Ali i u drugim stvarima ćemo se boriti za poštivanje institucija, saborskih zastupnika, političara, mi smo političari, ali to ne možemo na silu. Moramo pokazati svojim primjerom“.

Nakon rasprave Glavni odbor SDP-a donio je jednoglasnu odluku da se usvoji dokument te zaključak kojim se podupiru sve mjere Vlade Republike Hrvatske koje imaju za cilj promjenu smjera u gospodarstvu, stabilnog razvoja te smanjenja troškova središnje države.

Također jednoglasno, prihvaćen je i Financijski plan za 2012. godinu, te je potvrđeno osnivanje novih općinskih organizacija u Biskupiji, Zadvarju i Lovasu.

10FORUM SENIORA

ČLANCI I KOMENTARI

Pobijedili smo! Konačno je naš čovjek, građanin, misleća individua, odlučio

da stvari treba promijeniti i da za tu pro-mjenu trebaju novi ljudi i nova stranka.

Trebalo je proći i više od desetljeća da se to dogodi. Narod kaže “bolje ikad, nego nikad”! Sada će na vlasti biti soci-jaldemokrati koji se u svoja uvjerenja ne trebaju zaklinjati jer će ih u praksi moći provoditi. No biti na vlasti u zemlji kao što je naša draga domovina nije nimalo laka stvar. Pogotovo kada je u tako teš-kom stanju ne samo unutar vlastitih gra-nica nego i u teškom europskom i svjet-skom okruženju.

Nalazimo se, a to je svima poznato, na izuzetno dobrom zemljopisnom položa-ju. Imamo poljoprivredne površine koje bi obrađene mogle proizvoditi hranu ne samo za vlastite potrebe nego hraniti još i pola Europe. A već 16 godina nakon Do-movinskog rata nismo bili u stanju dovr-šiti čišćenje tih površina od mina. Imamo poljoprivredne proizvođače koji znaju i koji bi mogli i te kako udovoljiti potre-bama i nas i naših europskih susjeda za hranom, ali svu zaradu odnose trgovci, a ne proizvođači.

Selo je staro, mladi odlaze trbuhom za kruhom, bježe sa svojih djedovskih ognjišta, jer im ništa ne daje garanciju da će od rada u poljoprivredi moći pristojno živjeti.

Na vrijeme ne mogu utjecati. Suša, kiše, tuča ili zime, sve uzima svoj danak. Osiguranja ljetina su preskupa, za ure-đenje navodnjavanja nema novca, pro-tugradne rakete ne uspijevaju spriječiti tuču, uvoz stalno raste, a proizvode treba i prodati i tako dalje, da više ne nabra-jam. Sve u svemu, to je jedno od područja našeg djelovanja na kojem mnoge stvari treba mijenjati.

Na vlast su došli novi ljudi, novi pred-sjednik i potpredsjednici, novi ministri, svi od reda političari i stručnjaci na svo-jim područjima. Svi visoko školovani i u najboljim stvaralačkim godinama. I psihički i fizički spremni da se uhvate u koštac s problemima koji su prisutni, i da ih rješavaju.

Odmaknut ćemo se od svega onoga što nas je vuklo natrag, a iz prošlosti prihva-titi sve ono što se pokazalo dobrim. Tko ne priznaje prošlost, taj će griješiti i u bu-dućnosti. Nije sve krenulo danas, od nas, nego je nastalo i ranije, puno ranije.

MISLITE I NA NAS STARIJE

Piše: mr. sc. Božidar Vidović

Nisu naši stari bili neznalice ili loši lju-di. Radili su što je bilo u to vrijeme naj-bolje za sve nas. Ili su barem tako mislili.

Stvari idu naprijed! Sve se mijenja, “Eppur si muove”. Nova otkrića na svim područjima ljudskog djelovanja mijenja-ju naša shvaćanja, ali i naše živote. Ta dostignuća treba primijeniti sada i kod nas i u praksi.

Ne možemo samo govoriti kako nam treba potaknuti proizvodnju, izvoz, za-pošljavanje, pa ako želite, i natalitet, jer nam i o tome ovisi opstanak. Treba to i uraditi.

Zašto uopće spominjem prošlost? Pa zato jer u današnje vrijeme, nitko, ako želi dobro sebi, svojoj djeci, unucima ili svojoj rodbini, susjedima, ne može se više služiti starim, možda i oprobanim, ali danas deplasiranim načinima protiv-ljenja svemu što se događa ili će se u do-gledno vrijeme događati.

Ne bi se trebalo više koristiti onom starom Marxovom krilaticom “svakome prema potrebama”, jer je to nemoguće ostvariti, ali zato nije na odmet da kaže-mo “svakome prema radu i zaslugama”. Ne samo na vlastitu nego i na opću korist. Na tome onda treba graditi i položaj sva-kog pojedinca ili obitelji u društvu.

Mi seniori posebno smo osjetljivi na svoj položaj. Još nismo za odbaciti i treba nas koristiti koliko je to moguće. I u od-nosu na nas i u odnosu na potrebe druš-tva. Ne želimo mi nikoga učiti što i kako da se radi.

Ne! Mi ćemo uraditi što se od nas bude tražilo. Volonterski!

Ne zaboravite da postoji veliki broj umirovljenika koji su radi stečajeva ili likvidacije tvrtki u kojima su radili ili nekih drugih (čitaj, političkih) razloga morali otići u mirovinu, a još su relativ-no mladi i sposobni za izvršenje mnogih zadaća.

Mirovine su male, nisu ni naši zahtjevi veliki! Ipak, za veliki broj umirovljenika, a ima nas skoro četvrtina ukupnog bro-ja stanovnika, nova Vlada mora pronaći rješenje ako želi da se dio nas prestane hraniti iz kontejnera za smeće, odnosno iz “pučkih kuhinja” za sirotinju. Nije to onda samo naša umirovljenička nego i opća sramota!

Nisam odolio da i o našoj seniorskoj, umirovljeničkoj situaciji nešto ne kažem. Svi to znaju, ali se, na žalost, neki time

i mire. A to nije dobro! Treba gradi-ti ceste, modernizirati željeznicu, unaprijediti elektroničku pismenost, osigurati be-splatno školovanje i studiranje, svim sna-gama podupirati natalitet i uraditi sve ono o čemu je kod prezentiranja programa govorio naš predsjednik Vlade Zoran Mi-lanović, ali treba misliti i na nas starije. (Usput, za program nisu glasovali zastu-pnici oporbe nazivajući ga “programom želja” koji se neće ostvariti!).

Pa što bi oni htjeli? Da program ne izražava želje za bolje sutra? Treba imati viziju! Viziju, koju oni nisu imali! Jasno, iza tih želja mora stajati i volja za njihovo ostvarivanje, i znanje, i umijeće, i rad.

Na sreću, a u to sam uvjeren, sve to postoji kod našeg novog predsjednika Vlade i kod svih ostalih funkcionara i zato se treba s pravom nadati boljoj su-trašnjici.

A svi pesimisti svjesno ili nesvjesno, neka se malo strpe, ali neka i prestanu s megalomanskim zahtjevima, koje su već počeli upućivati prema novoizabra-nim funkcionarima. (Plaće, otpremnine, Pelješki most i tome slično), ma koliko to bilo opravdano u normalnim okolno-stima.

Sada su prilike drugačije; nezaposle-nost sve veća, besparica, dugovi pritišću, život je skup, kriminal raste, mito i ko-rupcija sveprisutni, zatvori premali.

Mijenjajmo se ljudi! Nije uvijek naj-bolji onaj tko je najbogatiji ili najglasniji. Nije uvijek baš on dostojan poštovanja i divljenja. Razmislite i o njegovim mo-ralnim osobinama i skrivenim ili javnim ambicijama.

Mnogi su dali svoje živote i u NOB-u i u Domovinskom ratu, ali ne za državu nejednakosti, nesreće ili gladi. Borili su se za slobodu, pravdu, jednakost i ravno-pravnost, za vlastitu neovisnu državu, za bolji život svih nas.

I to treba biti misao vodilja svake vla-de, svakog čovjeka u našoj zemlji. Sre-ćom, sada imamo Vladu, kojoj su na srcu upravo ti ciljevi koje žele ostvariti u tom “programu želja”.

Podržavamo to punim srcem i razu-mom! Sretno nam bilo!

11 FORUM SENIORA

ČLANCI I KOMENTARI

Dragi moji seniori, ovaj mi se članak činilo najlakši za napisati, a na njega sam utrošio više vremena nego li za nekoliko pret-

hodno napisanih. Kako god bih neku misao uobličio u tekst, učinilo mi se da sam negdje otkrio toplu vodu i krenuo bih ispočetka. A onda sam odlučio, kako bi moji Slavonci i Šokci kazali, “ljudi da vam se ispovidim”, pa ako moja priča bude imalo slična vašoj, neće mi biti žao svega vremena ovoga svijeta.

U članku Nova pravednost na Pantovčaku napisao sam da smo osvojili jednu polugu vlasti za koju će tek vrijeme pokazati koliko je vrijedna, a pokazalo je da se nismo zacrvenje-li ni mi niti naši sugrađani, i nakon dvije godi-ne predsjednik RH je najpopularniji političar u zemlji. Dolaze parlamentarni izbori, srijeda 30. studenoga, imamo štand na Vinkovačkoj tržnici, nas nekolicina seniora prolazimo između tezgi i dijelimo promidžbene materijale, atmosfera je ugodna, čuju se komentari: imate ih, ako ih sada ne dobijete nećete nikada. Jedan bivši čel-nik HSU-a koji je još uvijek ostao sa HDZ-om, dobacuje da mi ne znamo kako je moćna izborna mašinerija HDZ-a i moram priznati kako mi je kroz glavu proletjela 2007. godina, kada su nam sve ankete davale prednost, izgubili smo izbore, nije još gotovo.

Primiče se dan “D”, stiže nam e-mail poruka tajnika GO SDP-a da smo prema zadnjim anke-tama u V. izbornoj jedinici u mandatima izjedna-čeni 6:6, a HDSB 2, ali nam HDZ bježi za oko 2.000 glasova, sedmi na listi je naš predsjednik Damir Rimac, puna mobilizacija, važan je glas više ako bude raspodjele donta. Član sam biračkog odbora, poči-njemo s radom.

Prvi na biralište dolazi župnik vinkovački mons. Tadija Pranjić i, gotovo sam siguran, prvi glas ode za njih. Prolazi cijelo prijepodne, strahujem od slabijeg odaziva birača, blizu smo 40%. Odlazim na ručak, provjeravam jesu li svi kojima sam obećao pomoć i prije-voz na birališta usluženi, obavljam glasanje i vraćam se biračkom odboru i odmah pitam kakva je izlaznost, kažu oko 55%, trljam ruke, dobro je, ima još dosta vremena. Bliži se 18 sati nekakvo je zatišje, gledam kroz prozor. Preko puta je vinkovački park, crkva i pješačka zona.

Nekako je malo prolaznika iako je lijepo vrijeme. Primjećujem našeg sugrađanina, zastaje ispred ulaza i čini se kao da čita obavi-jest koju sam ja rukom napisao 7. biračko mjesto III. mjesni Odbor, odlazi jedno pedesetak metara, vraća se ispred ulaza i stoji. Izlazim napolje i, tek da uspostavim kontakt, velim “još malo pa gotovo”, a on mi nekako uzrujano odgovara pitanjem: “a za koga da glasam?”. Ako mene baš pitate, ja vam kao član jedne od stranaka Kukuriku koalicije mogu predložiti samo listu br. 19.

Sada još nervoznije kaže: “Dva puta sam glasao za Račana i oba puta sam loše prošao, neću ni za koga.” “To vam je po meni najlošiji izbor. Ako mislite da je ovako kako je dobro, onda nemojte glasati, ako mislite da nije dobro, dajte nam još jednu priliku.” Od-mahuje glavom i odlazi, a ja se vraćam unutra. Nakon jedno dese-tak minuta među biračima primjećujem i mog sugovornika, uzima listić, sjeda za stol i dosta dugo se zadržava.

Ustajem i šećem prostorijom, vidim da mu se rame pokreće ne-kako u krug, vraća listić u kutiju, pogleda me i odlazi bez riječi. Zatvaramo biralište i razvrstavamo glasačke listiće, hrpice brojeva 8. i 19. nekako podjednako rastu pa mi se čini da je sad jedna, sada druga veća. Jedan od listića s rednim brojem 19 bio je nekoliko puta zaokružen i podebljan, ali nedvosmisleno kao volja birača i

Piše: Drago Majstorović

DOBRA VJERA, POVJERENJE I KRITIČNA MASA U BANSKIM DVORIMAinzistirao sam da bude važeći, pretpostavljajući čiji bi mogao biti. Napokon stavljam desnu ruku na listiće broja 8, a lijevu na broj 19. Možete li zamisliti kako igra srce senioru koji je uključujući i devedesetu godinu, na izborima propustio raditi u biračkom odboru samo dva puta kada je osjetio da je lijeva hrpica deblja. Govorim gospodo koliko je od osam do devetnaest, pa ima ih barem toli-

ko više, a mladi član HDZ-a nekako u nevjeri-ci kaže da ih ima i četrdeset. Brojimo, kakve li simbolike, lista br. 19 ima 119 glasova, a lista br. 8 ima 106 glasova. Iako je razlika trinaest, tko za to da mari, dobra je indikacija za ukupni izborni rezultat. Polako saznajemo rezultate iz-bora. Od 33 biračka mjesta u Vinkovcima dobi-vamo 27, a od 12 mjesnih odbora dobivamo 10, a grad za 539 glasova.

U stranci je neopisivo slavlje, još jedan ba-stion je pao. Pratimo privremena izvješća, što je bliže pola noći sve je izvjesnije da je koalicija pobijedila, mandat više ili manje, ima većinu u Saboru.

Prolazi pola noći, slijedi privremeno i ne-potpuno izvješće DIP-a, zahvala svim biračima i čestitka predsjednika RH dr. Ive Josipovića i napokon u izbornom stožeru Kukuriku koalici-je pojavljuje se novi premijer Zoran Milanović, burno pozdravljen. Kličemo i mi u stranačkim prostorijama kao da smo tamo.

Obraća se Zoran hrvatskoj javnosti, zahvaljuje svima na dobroj vjeri i povjerenju.

Gledam, slušam riječi koje mi je i uho i srce dugo, dugo vremena željelo čuti, ljudi moji čini mi se i ne samo meni, to je neki drugi Zoran Milanović, čujem riječi, izbori su gotovi, što je rečeno – reče-no je, neka svatko podijeli svoj dio odgovornosti za to, idemo raditi.

Usporedo sa slikom na ekranu nekako mi promiče pred očima cijeli život, čak tamo od 1968., a do mene dopiru riječi “pošte-na plaća za pošteni rad”. Pa cijeli život sam samo tako i radio i mirovinu zaradio. Kolega pored do mene koma me laktom i pita: “Dida je li sve u redu?” Da, u redu je prijatelju, sada je sve u redu, i polako se pripremamo na počinak, umorni, ali neizmjerno sretni s trenutnih 78 mandata.

Kada sam se probudio i poslušao vijesti, to 80+1 i nije više san nego java i stvarnost. U našu izbornu pobjedu nisam sumnjao, ali sam se pitao i o tome cijeli članak pisao, možemo li do kritične mase naših sugrađana koji će nakon izbora podržati najavljene pro-mjene i kako se to stalno naziva – bolne rezove?

Uvjeren sam da je Zoran Milanović tu kritičnu masu osigurao svojim obraćanjem i nastupima u javnosti, obećanjem da možemo i griješiti, ali nećemo stajati, te svima upućenim pozivom na su-radnju, postao predsjednik Vlade svih hrvatskih građana. Osvojili smo i drugu polugu vlasti i mada sam puno puta u životu slušao kako su ovaj ili onaj datum ili događaj povijesni, izazovi vremena i problemi koji su pred nama, jednostavno nam ne daju nikakvo pravo da iznevjerimo dobru vjeru i povjerenje naših sugrađana, pa tako i moga sugovornika koji je prihvatio odgovornost i svoju di-lemu razriješio tako da i treći puta da povjerenje našoj političkoj opciji, onako dobro i odlučno podebljano zaokruženim brojem 19 na glasačkom listiću.

Ako i mi budemo tako odlučni, sigurno je da se nećemo ni mi niti naši sugrađani crvenjeti zbog rezultata izbora.

12FORUM SENIORA

ČLANCI I KOMENTARI

O kako smo entuzijastički kukurikali, sve budili, u šestici, ci-jeli studeni!

Zapalo nas, Forum seniora SDP-a, onako sijedo, sokratovski neprestano hodati, razgovarati ulicama, trgovima, dvoranama, tržnicama naših gradova, općina, sela, s ljudima biti!

Ni zime, ni hladnoće, ni mrazevi ni magle, ni inje Posavine, Turopolja, Moslavine, Banovine, Pounja, nisu nas dekupažirale, spriječile, zaustavile.

Bedževima Plana 21 odlikovani, okićeni, u crvene šalove umotani, onako vrelih lica, pijući kave, čajeve, kuhana vina, neprestano smo s građanima razgovarali, nasmijani i ozbiljno argumentirali, tolerantni, budili ih, pozivali da izađu na izbore!

Sanjali smo i neprestano se pitali, sjećajući se ranijih isku-stava izbora, svekolike nespretnosti izbornog zakonodavstva, biračkih spiskova, korupcije, crnih fondova jer ljudi teško žive, slabo pamte, brzo zaboravljaju.

Svejedno, djelovali smo, ali i znali da će se 4. prosinca promi-jeniti naši životi, svjetovi!

Kao osobe i kao ljudi govorili smo iz svojih života i svojih djela, prepoznatljivi u svojim sredinama, svjedočili radom, po-štenjem, ponašanjem da nije promašen naš veliki san života, te da se otvaraju vrata pravdi, dobru, istini!

Uzduž i poprijeko cijelu smo šesticu obišli, neprestano onako sokratovski, hodali, razgovarali, nagovarali, pozivali građane da ne rezigniraju, da ne prihvate laži, cinizam i licemjerje onih koji su cijelu Hrvatsku pokopali, unazadili, životni kaos stvorili. Da ne daju podršku onima nesposobnima, neodgovornima koji su ljudima snove i šanse zatrli!

Ukazivali smo na kaotične oblike nepravde tragične sadašnjo-sti. O Željezari, čeličani, INA rafineriji smo govorili, o nepravdi, neodgovornosti, nemoralu, pohlepi i korupciji onih koji bi opet htjeli vlast osvojiti, zemljom vladati.

Građane smo upoznavali s našim Planom 21, s Izbornim pro-gramom Kukuriku koalicije, s moralnim i kompetentnim ljudi-ma, našim kandidatima s izbornih lista.

Probuđeni su budili, sve ljudski činili da ne utrne, da se ne ugasi san o boljem životu, o njegovoj plahoj mogućnosti, o pra-vednijoj i odgovornijoj vlasti!

Podsjećali ih na onaj govor ozbiljnog Perikla Atenjanima o demokraciji, gdje ih on poziva da se angažiraju u pitanjima za-jednice: „Ja onog građanina koji se ne želi baviti politikom ne smatram dokonim, nego nekorisnim po svoju zajednicu, grad, državu!“

Sjećao sam se naših angažiranja na izborima za predsjedni-ka Republike Hrvatske prof. dr. Ive Josipovića. Što sam više razmišljao i postajao stariji, činilo mi se da moral, etičke vri-jednosti, pravda, pravednost, poštenje, istina, dobro, trebaju pobijediti.

Te su nas vrijednosti socijaldemokracije i sada cijelom kam-panjom nosile!

Centralni skup Kukuriku koalicije za šesticu na gradskoj trž-nici u Sisku otopio je zimu našeg nezadovoljstva s naših lica, nada, srca!

O pravdi, dobru, o konkretnim potezima, programskim vrijed-nostima govorilo se racionalno, nimalo euforično.

Piše: mr. sc. Nikola Tadić

SOKRAT I PERIKLO U IZBORNOJ KAMPANJI KUKURIKU KOALICIJE

Građani su pozitivno reagirali, prihvaćali: sazrela je želja, od-luka da se izabere pravda, da se dade prilika drukčijima, kompe-tentnima, moralnima.

Da se nakon pobjede konstituira odgovorna Vlada, da pravda zavlada!

Entuzijazam, iskustvo, snaga, mladost, inteligencija, znanje, veliko srce Kukuriku koalicije.

Hrabrost i odlučnost našeg mladog lidera Zorana Milanovića, hladna glava i vrelo srce, pravi je izbor u ovom stanju zemlje!

Tolerantni, socijalno osjetljivi, stručni i moralni mladi ljudi, dobrodošli su, to mogu raditi, sada su potrebni.

U društvenom sam životu dugo angažiran, pamtim, mislim, i bio bih osobno silno nesretan da Zoran ostane zapamćen kao kunktator, oklijevalo!

Noć nakon izbora! Kako je polako i lijepo dolazila sreća, nada, pobjeda!

Na izborima, građani su se odlučili za promjene, za pravdu, za kompetentnu, odgovornu, dobru vlast, za svoje živote, za bu-dućnost svoje djece!

Nakon službene objave rezultata došao je i onaj razboriti i motivirajući govor našeg novoga premijera!

Svjestan tegobnih prilika, zrelo i ozbiljno, bez trijumfalizma, jasno i razgovijetno svim je građanima dao do znanja da će se angažirati za dobrobit svakog čovjeka, za Hrvatsku, da će se boriti za razvoj, otvaranje radnih mjesta, a protiv korupcije i kriminala.

Da će biti tolerantan, otvoren za dijalog i dobre inicijative, akademske zajednice, nevladine udruge, koje će pomoći da se sa svim građanima zajedno popravi stanje zakona, da se izgradi pravednije i bolje moderno društvo.

Da će biti odgovoran i da će sa svim građanima Hrvatske vo-diti sve one stručne, odlučne, moralne programe i aktivnosti koji će u naše živote vraćati pravednost, dobro, istinu, nadu, pristojan život, u kojem se živi od vlastitog rada i stvaralaštva.

Zahvalivši građanima na velikoj podršci, Zoran Milanović još je jednom naglasio veliku odgovornost pobjednika, te to da neće iznevjeriti njihovo veliko povjerenje!

Naši razgovori, druženja s ljudima, naš optimizam, osmjesi i realna nada, naša svekolika angažiranja, racionalna argumen-tiranja, nagovaranja na ono dobro i pravedno, naša pobjeda na izborima, pokazala je da se bez zanosa, bez entuzijazma, bez oduševljenja, bez ljubavi za čovjeka, za druge i drukčije, bez do-brih prijatelja, ništa veliko i dobro u svijetu i kod nas ne nastaje!

U Sisku smo se okupili u nedjelju 11. prosinca 2011. godine da obilježimo 20 godina SDP Gradske organizacije Sisak.

U mjesnom odboru Željezare Sisak članstvo SDP Siska s do-stojanstvom se podsjetilo početka i osnivanja svoje organizacije. Četiri predsjednika Gradske organizacije iz ovog razdoblja, za izniman doprinos sisačkoj socijaldemokraciji dobili su prizna-nja: Nikola Tadić, Mosud Peco, Marijan Malina, Davorko Vi-dović, a među osnivačima, stranke bili su i Milan Stojanović, Dragan Šolić, Zlatko Konstanjšek, Mira Ač i Biserka Orlić.

A onda smo se okrenuli našoj aktualnoj zbilji i realnim snovi-ma o budućnosti.

Svi smo ćutili veliku pobjedu Kukuriku koalicije i kako nas nose pravednost i dobro!

13 FORUM SENIORA

ČLANCI I KOMENTARI

Hrvatski građani su dobro odlučili glasujući za članstvo u Eu-ropskoj uniji. Prepoznali su pogodnosti članstva u EU, a ona

su raznovrsna: prvo, priključujemo se zajednici naroda, država i građana koja je za cilj postavila da u Europi više nikada ne dođe do rata; dakle, mir je prvi cilj takve Europske unije. Drugo, cilj ovakve EU je da takav mir, kojima streme europski narodi, nije samo odsu-stvo rata, već „stanje duha“ (kako kaže Spinoza), a takvo stanje se temelji na blagostanju svih sta-novnika, jer se mir i sigurnost mogu postići ako su građani sretni – i siti! Treće, Europska unija stoga promiče međusobnu solidarnost, a to znači da građani Europske unije koji žive u regijama u kojima BDP po glavi stanovnika iznosi ispod 75% od prosjeka BDP-a po glavi stanovnika u EU, imaju pravo na pomoć regionalnih, struk-turalnih i kohezijskih fondova da bi nadoknadili svoje zaostajanje u odnosu na Europu. Četvrti je razlog što na zabatu tog hrama, koji simbolizira građevinu Europske unije, kako stoji u Ugovoru iz Maastrichta, piše „demokracija“ – dakle, EU promiče demokraciju, vladavinu naroda, odno-sno građana, na temelju punog poštovanja ljud-skih prava. To su sve stečevine modernog doba, vrijednosti koje je EU usvojila i koje dijeli svaka moderna politička zajednica.

S druge strane, tu su i pogodnosti koje pruža implementacija tih četiriju vrijednosti: mirno rješavanje sukoba između zemalja-člani-ca, tu su pogodnosti jedinstvenog tržišta, slobodno kretanje ljudi, roba, kapitala i usluga, što sve pridonosi općem blagostanju. Nema granica, graničnih kontrola ni viza, nema carina na proizvode iz EU i na one koje ćemo izvoziti u EU. Sloboda zapošljavanja i sloboda nastana, kao i poslovnog nastana, čine od EU jedinstveni prostor u kojem se ljepše i lakše živi.

Na tom velikom tržištu od 500 milijuna ljudi neće biti lako jer je konkurencija velika. Ali sama činjenica da više neće biti zaštitnih ca-rina izjednačit će naše proizvode s proizvodima iz EU, pa će se u ci-jelosti pokazati konkurentska sposobnost naših poduzetnika. Mnogi će naći novo tržište za svoje proizvode ako budu kvalitetni, a mnogi će se na domaćem tržištu morati boriti s konkurencijom, pa tako i smanjiti troškove proizvodnje da bi ostali konkurentni. Dogodit će se nešto slično kao i s liberalizacijom taksi službe u Hrvatskoj: više ope-ratera tjera ponuđače usluga na niže cijene, a niže cijene taksi prijevo-za potiču više ljudi da koriste taksi kao prijevozno sredstvo. Veći broj korisnika znači i veći priljev prihoda, pa je tako učinak konkurencije itekako koristan za krajnjeg korisnika, a i za onoga koji nudi jeftinije usluge. Tako će biti i za neke naše proizvode, primjerice, vino, ma-sline i druge proizvode koji će biti „brandirani“ u EU kao hrvatski autohtoni proizvodi. Veća konkurencija za neke će biti prilika, a za neke, opet, koji se tome ne prilagode, značit će poteškoće. Tako ćemo doista vidjeti tko je tržišno rentabilan, a tko nije.

Europska unija je vrlo složena politička zajednica koja nije ni naddržava, niti savez država, ni federacija niti konfederacija u klasičnom smislu riječi. To je jedan politički sustav „sui ge-neris“, svoje vrste, koji nema uzora niti prethodnika u svijetu. I sustav odlučivanja je vrlo specifičan. Jedna je razina odlučivanja naddržavna, pa tako odlučuje Europska komisija koja se sastoji od 27 povjerenika, po jedan iz svake zemlje. Kada mi postanemo punopravna članica, bit će ih 28.

Oni uglavnom odlučuju konsenzusom, što znači da se moraju pregovorima dogovoriti na temelju načela „deliberativne demo-kracije“, a to znači da svi odlučuju snagom argumenta, a ne sna-gom autoriteta.

HRVATSKA NAKON EU REFERENDUMA

Piše: prof. dr. sc. Damir Grubiša

Drugi je način odlučivanja u Europskom parlamentu, ali parla-ment nije samostalni zakonodavac, već odlučuje u prihvaćanju za-konskih odredbi zajedno s Vijeće ministara EU. U parlamentu su predstavljeni građani preko političkih stranaka, a ne preko država tako da je tu ostvaren izborni legitimitet, a parlament odlučuje većinom glasova stvaranjem koalicija između stranaka kao i na nacionalnom planu.

Za nas je najinteresantnija institucija Vijeće ministara, jer se tu glasuje metodom „kvalificirane većine“: svaka zemlja ima odre-đeni broj glasova, primjerice, Njemačka, Francuska, Velika Brita-nija i Italija imaju po 29 glasova, dok najmanja zemlja, Malta, ima samo 3 glasa. Mi ćemo imati 7 glasova. Od ukupno 345 glasova

potrebna je većina od 66% , s time da u toj većini mora biti pokriveno najmanje 55% zemalja koje, pak, zastupaju 65% stanovništva EU. To znači da manje zemlje imaju puno više utjecaja od velikih zemalja, jer u tom slučaju Njemačka ima samo če-tiri puta više glasova od Hrvatske, dok u biti Nje-mačka ima gotovo dvadeset puta više stanovnika nego Hrvatska, a gotovo četrdeset puta jače gos-podarstvo. Što to znači? To znači da je Hrvatska, proporcionalno, jača od Njemačke i da Njemačka, ili bilo koja druga zemlja, mora itekako voditi ra-čuna o malim zemljama da ne budu nadglasane! To se načelo zove načelom “degresivne propor-cionalnosti“, što znači da su manje zemlje jače, a veće slabije u takvom sustavu.

Osim toga, u Europskom vijeću, koje čine pred-sjednici vlada odnosno država-članica, opet se glasuje konsenzu-som, što znači da svaka država može svojim vetom blokirati svaku odluku koja joj ne ide u prilog!

Osim toga, odluke se u EU donose po načelima participativne demokracije, pa će tako u donošenju i provođenju odluka Europske unije sudjelovati i oko jedna trećina ukupno zaposlenih u javnoj upravi neke zemlje članice, što u našem slučaju znači da će oko 15.000 zaposlenih u našoj upravi sudjelovati u pripremi, donošenju i provođenju javnih politika EU. To je ogroman broj dionika i on će značiti pravu revoluciju u našoj političkoj i administrativnoj kulturi. Osim toga, stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora i nacionalni parlamenti mogu blokirati neku odluku, ako se ne slažu. To znači da će naši zastupnici u Saboru, nakon 1. srpnja 2013., morati na svoj dnevni red stavljati i pravne akte EU, raspravljati o njima i davati svoju suglasnost ili svoje primjedbe, pa čak i stopirati postupak kroz slikovito nazvan proces davanja „ružičastog“ i „crvenog“ kartona.

Konačno, u EU je Lisabonskim ugovorom uvedena i mogućnost „građanske inicijative“, što znači da će i sami građani moći inicirati neki propis Europske unije, a za to je potrebno minimalan broj od milijun građana iz najmanje jedne trećine, dakle devet, zemalja-čla-nica. To je, u slučaju jedne zemlje, čak manje od 100.000 građana, manje nego što naš zakon predviđa za referendum (200.000) gra-đana. Takav prijedlog morat će raspraviti sva tijela EU i o tome se očitovati, čime se uvodi u EU i direktna demokracija.

Na kraju, sve propise od općeg značaja EU daje na javnu raspra-vu kroz metode konzultiranja „zainteresirane javnosti“, putem elek-tronske konzultacije pa sve do debatnih grupa o kojima se referira institucijama EU, a one se moraju prema tim rezultatima konzulta-cija očitovati i prihvatiti ih u originalnom obliku, ili predložiti dora-du, ili pak odbiti, ali uvijek uz „obrazloženo mišljenje“, što opet ide na uvid i potvrdu svim zemljama-članicama.

Takav složeni sustav otvara nove kanale demokratskog uprav-ljanja i nove mogućnosti za participaciju građana, čega nema ni u nacionalnim političkim sustavima zemalja-članica. To su sve krea-tivni izazovi ne samo za politologe i tehničare vlasti, već i za same građane, a poglavito za političke stranke i udruge civilnog društva. Europska unija postaje tako najaktivniji laboratorij razvoja novih političkih metoda i novih oblika demokracije u svijetu!

14FORUM SENIORA

ČLANCI I KOMENTARI

Piše: mr. sc. Drago Kraljević

Danas se mnogo raspravlja o globali-zaciji, o njezinim pozitivnim i nega-

tivnim stranama. Kažu da je globalizacija proces prevladavanja povijesno naslijeđe-nih granica. To je bez sumnje istina, no ona je istovremeno i sinonim za ograni-čavanje suvereniteta nacionalnih država, sa svim posljedicama koje iz toga slijede. Istovremeno, globalizacija predstavlja na-puštanje institucionaliziranih veza koje su postojale između društva i ekonomije, također s posljedicama koje iz takvog ra-skida slijede.

Nakon dosadašnjeg procesa globaliza-cije, koji i dalje nezaustavljivo teče istim smjerom, situacija je sljedeća: više od 1/3 stanovnika na planetu (oko 2 mlrd.) živi dnevno, u prosjeku, sa 2 dolara. Od gla-di dnevno umire više od 20 tisuća ljudi. Većina novca (oko 75%) ne troši se za ljudske potrebe već za ostvarivanje spe-kulativnih ciljeva.

Oko dvjestotinjak ljudi (obitelji) da-nas raspolaže s više od polovice cjeloku-pne imovine na planetu. Hrvatska u tome nije izuzetak, već jedan od “svijetlih” primjera pljačke društvenog bogatstva. Osnovna pravila ponašanja u svijetu su danas definirana prvenstveno u financij-skim središtima moći, koja se operativ-no provode kroz MMF, Svjetsku banku i Međunarodnu trgovinsku organizaciju. Globalizacija je na taj način pretvorena u ekonomsku globalizaciju, koja diktira pravila u svim ostalim segmentima druš-tva. Globalizacijski procesi se u pravilu opravdavaju “općim dobrom”, iza kojih zapravo stoje prije svega privatni inte-resi najmoćnijih i najbogatijih. Jačanje uloge multinacionalnih korporacija, od kojih su mnoge jače od većine država, neminovno utječe na kulturu, nacionalni identitet naroda, očuvanje okoliša, način shvaćanja i vođenja politike.

S obzirom na to kako se stvari odvijaju zadnjih godina, čini se da je većina država i građana još uvijek nemoćna da se odupre dominaciji i nametanju standarda, vrijed-nosti i općenito pravilima ponašanja koje nameću korporacije i supersila SAD.

U takvom svjetskom poretku koji pr-venstveno osmišljavaju i vode najveće korporacije, sve postaje roba; ne samo automobili, odjeća, hrana, deterdženti i sl., već i ljudska krv, ljudski organi. Sve se to uklapa u zakone tzv. “slobodnog tržišta”. Kažu, živimo u demokraciji i slobodnom tržištu. Navodno uživamo

GLOBALIZACIJA I “SUVREMENI CINIZAM”svu slobodu, jer je tržište “globalno”. No čini se da nam u zadnje vrijeme sve više nedostaje “crvene tinte”. A njezin nedo-statak zapravo pokazuje da nema pravog teksta koji bi na jedan objektivan način opisao da nam zapravo nedostaje ono najbitnije, a to je sloboda. Taj nedosta-tak “crvene tinte” (metafora), zapravo pokazuje da veoma često u prigodama kada razgovaramo o “ljudskim pravi-ma”, o “ravnopravnosti”, “solidarnosti”, “socijalnoj osjetljivosti”, o “ratu u Iraku, Afganistanu , Libiji”, govorimo jednim

“politički korektnim” jezikom koji pri-kriva istinu. Upravo iz toga straha da izgovorimo istinu u stvarnosti u kojoj ži-vimo, koji se veoma dobro prepoznaje i u Hrvatskoj, pojavljuje se tzv. “moderni cinizam”, koji upozorava na konformi-stičko ponašanje većine građana (oportu-nizam). Ta vrsta cinizma se manifestira na način što se većina građana, premda dobro zna kako stvari izgledaju i što radi aktualna vlast, ipak ponaša kao da toga nema. Misle, “tako mora biti”, “ja tu ni-šta ne mogu promijeniti”. Stručnjaci vele da se “cinizam masa” danas pojavljuje iz dva osnovna razloga.

Prvi ima korijen u tome što su pojedi-ne ideologije i utopije, u koje su mnogi građani nekad vjerovali, doživjele pot-puni krah. A drugi, možda još jači, jeste svijest da je izrabljivanje ljudskog rada postala “neminovna” praksa na koju se ne može utjecati; da je sustav kompeti-tivnosti (natjecanja) u kojemu bogataši vode glavnu riječ, također postao nei-zbježan i nezamjenjiv te da jedino “gos-

podari svijeta” mogu odlučiti kada će se i gdje povesti novi rat.

Masovni cinizam danas istovremeno pokazuje da je društvena solidarnost do-živjela svoj potpuni krah. A najbogatiji, istovremeno vlasnici najvećih medija, koji bitno utječu na kreiranje javnoga mnijenja, na ukuse potrošača i općenito na ponašanje ljudi, stalno plaše građane; “ne smijete poduzimati kolektivne poli-tičke akcije, jer one nužno završavaju u totalitarizmu”; “morate napustiti posto-jeći model socijalne države jer on loše utječe na kompetitivnost tržišnog gospo-darstva” itd.

Ipak, čini se da građani u svijetu po-stupno počinju shvaćati da se integraci-ja svijeta – uključujući EU, i borba za demokraciju i slobodu ljudi, ne može graditi na privatnim interesima najbo-gatijih. Po reakcijama mnogih u svijetu (u Hrvatskoj se takva svijest, na žalost, veoma sporo budi), čini se da je došlo vrijeme kada se neke bitne stvari moraju preispitati.

Primjerice, koja je to društvena orga-nizacija koja može zamijeniti neolibera-lizam? Rješenja, naravno, ne treba tražiti u alternativama iz 20. stoljeća, koje su se pokazale neuspješnima. No treba pro-naći kvalitetna rješenja koja će se moći suprotstaviti unifikaciji svijeta, ne samo u ekonomiji. A to znači obraniti demo-kratski ustroj država, regionalnih zajed-nica poput EU i UN-a, koji mora počivati na načelima pluraliteta i ravnopravnosti. U protivnom, ako se izgube te vrijedno-sti, ne samo Hrvatska, već i mnogo veći narodi u svijetu izgubit će svoj identitet, svoju suverenost i pretvoriti se u kolonije 21. stoljeća. Globalizacija je do sada ned-vojbeno dala i mnoge pozitivne rezultate u području znanosti, tehnologije, transfe-ra znanja, prijenosa informacija, obrazo-vanja itd. Ipak, ona ne smije biti shvaćena i prihvaćena kao neokolonijalizacija svi-jeta, koja ide u korist samo najmoćnijih i privatnih interesa multinacionalnih kor-poracija. U protivnom će moćni bankari, uključujući i eurozonu, sve više preuzi-mati zadaće politike koja je u proteklom razdoblju veoma ozbiljno zakazala.

Kriza demokracije koju danas proživ-ljava cijeli svijet, a mi u Hrvatskoj na jedan posebno traumatičan i specifičan način, zapravo je posljedica jednog pot-puno krivog shvaćanja slobode. Ostane li ovako, EU – uključujući jednoga dana i Hrvatsku u njoj, sve će manje biti pri-hvaćena kao demokratska zajednica koja počiva na demokraciji, solidarnosti i su-verenitetu naroda.

Održavanje i razvoj sigurnosnog i obrambenog sustava, neprijeporno

trošak je za državu. Priču i dvojbu o „to-povima ili maslacu“ moguće je ilustri-rati i sljedećim primjerom: „Moj odabir bio bi jasan i jednostavan…“ – svoje-vremeno se izjasnio jedan od visoko po-zicioniranih časnika Oružanih snaga RH tijekom neformalnog razgovora – „…ukoliko sam suočen s dilemom i moram birati između potrebe i mogućnosti da moja majka redovito prima zasluženu mirovinu i/ili nabavke novih nadzvuč-nih borbenih zrakoplova. U tom slučaju uvijek je na prvom mjestu potreba gra-đanina, nužnost da građani-uživatelji stečenih prava, u ovom slučaju, korisni-ci mirovinskih prava, primaju sredstva potrebna za život. Dakle, izbor bi bio – mirovina moje majke“.

Nasuprot takvom, racionalnom raz-mišljanju, moguće je navesti izjavu donedavnog ministra u Vladi RH, vi-sokopozicioniranog člana i dužnosnika donedavno vladajuće stranke. Istina, izjava je izrečena u razdoblju priprema parlamentarnih izbora, početkom listo-pada 2011., no utemeljeno se zapitati o odgovornosti svakoga tko se bavi jav-nim poslom te izriče takve tvrdnje. Na jednostavan upit o tome treba li i hoće li Hrvatska nabavljati nove nadzvučne borbene zrakoplove, uslijedio je kratak, kraći od zadatih petnaest sekundi, i jasan odgovor: „Hrvatska treba nove borbene avione i mi ćemo ih nabaviti“. Sretna je okolnost, ili još točnije, dobro je što politički oponenti, danas odgovorni za kreiranje i donošenje odluka značajnih za sadašnjost i budućnost građana, druš-tva i države, nisu kao jedno od središnjih mjesta izborne kampanje koristili i isko-ristili takvu izjavu. Kolikogod značajna, pitanja nadzvučnog borbenog zrako-plovstva i sposobnosti zračnog patroli-ranja nisu u prvom redu prioriteta tijela odgovornih za uobličavanje politika i donošenje i provođenje odluka. Premda, i to valja jasno naznačiti, pitanje zaštite suvereniteta i sigurnosti, u ovom sluča-ju zračnog prostora Republike Hrvat-ske, jest izuzetno značajno. No, sasvim sigurno, nabavka novih (potpuno novih ili pak polovnih zrakoplova, no novog tipa, dakle, zamjenskih) zrakoplova nije nešto što je moguće realizirati, barem ne u narednih pet do deset godina. Vratimo

“MIROVINA ILI ZRAKOPLOVI – TOPOVI ILI MASLAC?”

Piše: Zlatko Gareljić

li se nekoliko godina unatrag, u 2008., onda valja naznačiti da je na svojevre-meni zahtjev za dostavu informacija o uvjetima i nabavnoj cijeni višenamjen-skih borbenih zrakoplova, najniža, da-kle, cjenovno najpovoljnija ponuda za dvanaest rabljenih zrakoplova dosezala iznos od 270 milijuna EUR-a. Medijski i izravno, a kada govorimo i pišemo o novim, zamjenskim zrakoplovima, naj-

niži troškovi aktualnih ponuda za ra-bljene zrakoplove su u iznosu od 90 do 100 milijuna EUR-a. Ponavljamo, radi se o najnižim ciframa, bez troškova pri-lagodbe infrastrukture, osposobljavanja osoblja, pilota, tehničara, i tako dalje. Uz naznačeno, uvođenje u uporabu no-vog zrakoplova iziskuje dodatna ulaga-nja i vremensko razdoblje od najmanje tri godine.

Analizirati ovom prigodom razloge zbog kojih nije realizirano sve ono na-vedeno u Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga RH, dokumentu usvo-jenom u Hrvatskom saboru sredinom 2006. ili pak zbog čega Vlada nije rea-lizirala projekte definirane Programom Vlade RH iz siječnja 2008., izlišno je, nepotrebno i nesvrhovito. Valja se foku-sirati na danas i sutra. U tom kontekstu pitanje zračnog patroliranja i potencija-la HRZ-a u segmentu višenamjenskih borbenih zrakoplova samo je dio uku-pnih sigurnosnih i obrambenih pitanja i problema. Svaka država i svako druš-tvo suočeni su s trostrukim potrebama i problemima. Paul Kennedy naziva to

trostrukošću umijeća. Na prvom mjestu je sigurnost građana, društva i države, dakle, u širem smislu, osiguravanje i zaštita nacionalnih interesa. Potom slijedi nužnost zadovoljavanja socioe-konomskih potreba građana, bilo da je riječ o zdravstvenom sustavu, obrazo-vanju, mirovinskim pravima, kulturnim i inim potrebama građana. U konačnici, potrebno je osigurati uvjete za stalan razvoj i rast gospodarstva i ekonomije. Ekonomsko zaostajanje i opadanje eko-nomske moći negativno utječe na uvjete i potrebe jednako sigurnosnog i obram-benog sektora, kao i na mogućnosti za-dovoljenja socioekonomskih potreba građana. Stoga je bitno naznačiti su-štinsku, kvalitativnu razliku u pristupu pitanjima nacionalne sigurnosti i obrane aktualne koalicijske Vlade Republike Hrvatske i saziva vlada u mandatima u razdoblju od prosinca 2003. do pro-sinca 2011. godine. U Programu Vlade RH, u poglavlju koji se tiče obrane i na-cionalne sigurnosti jasno su naznačeni međunarodni odnosi i suradnja, činjeni-ca članstva Hrvatske u NATO savezu i skorog članstva u Europskoj uniji. Još je značajniji pristup sigurnosti shvaćenoj u širem smislu kao ekonomska, ekološka i socijalna sigurnost. Tome su pridodati elementi suvremene sigurnosne politike usmjereni političkoj stabilnosti i uprav-ljanju krizama.

Suvremenoj, post-modernoj Republici Hrvatskoj, članici Ujedinjenih naroda, NATO saveza i Europske unije, inicija-toru i sudionici mnogih regionalnih ini-cijativa, foruma i organizacija, državi usmjerenoj suradnji sa susjedima, ze-mljama regije, saveznicima i partnerima, nužno je održavanje i razvoj sigurnosnog i obrambenog sustava, efikasnog, sklad-nog potrebama i mogućnostima države. S jedne strane, apsolutno je potrebno da uživatelji mirovinskih i svih ostalih prava, zadovolje svoje potrebe. S druge strane, obaveza je države osiguravanje stabilnosti i sigurnosti, uključujući i za-štitu suverenosti na kopnu, moru i zra-ku te osiguravanje uvjeta za ekonomski i gospodarski rast i razvoj. Izričajem negdašnjeg glavnog tajnika NATO sa-veza, „sigurnost i razvoj idu ‘rukom pod ruku’“, odnosno, rječnikom Europske sigurnosne strategije iz prosinca 2003. ,,Sigurnost je preduvjet razvoju“.

ČLANCI I KOMENTARI

15 FORUM SENIORA

16FORUM SENIORA

ČLANCI I KOMENTARI

Obilazak stare gradske jezgre Du-brovnika mi uvijek pričinja po-

sebno zadovoljstvo. Tu sam proveo mladost, a to je razdoblje u životu koje je neizbrisivo. Svaki put u ljepoti moga grada nađem nešto novo što potvrđuje povijesnu vrijednost, koju smo naslije-dili od naših starih. To nasljeđe je ljepo-ta, kultura i nada u bolje sutra koju smo gajili u mladosti.

U stvarnost me vraćaju natpisi o ot-kupu zlata, koji se u posljednje vrijeme sve više pojavljuju u Dubrovniku. Svje-stan sam da to ima daleko veću pozadi-nu i govori o situaciji u koju su dovede-ni moji sugrađani.

Obiteljsko zlato se u južnoj Dalma-ciji smatralo ostavštinom mlađim nara-štajima. Kao što je bio običaj da sestre prepuštaju imanje braći (što se u po-sljednje vrijeme sve manje štuje), tako se zlato ostavljalo kćerima, nevjestama i unučicama.

Vladavina HDZ-a i njegovih satelita je dovela pojedince i obitelji u situaciju da, kako bi preživjeli, posežu za pro-dajom obiteljskih vrijednosti kao što je zlato. Mnogima je to posljednji korak koji žele napraviti, ali su prisiljeni kako bi preživjeli.

O situaciji u koju su dovedeni gra-đani dovoljno govori to što imamo više od 700 000 umirovljenika s mirovinom manjom od 2000 kn i više od 300 000 nezaposlenih. Gospodarstvo je unište-no, a gospodarski subjekti nelikvidni zbog unutarnjeg duga države u iznosu od 40 milijardi kuna.

U ovakvim okolnostima se događa prodaja obiteljske tradicije u svrhu pre-življavanja. Kao dugogodišnji zaposle-nik u materijalnoj proizvodnji (industri-ji), osjetio sam socijalnu sigurnost.

Zadovoljstvo osjećajem da imaš rad-no mjesto, te sigurnijom egzistencijom kada pođeš u mirovinu. Poznavao sam gotovo sve zaposlene u toj tvornici. Na-žalost, mnogi nisu našli to zadovoljstvo odlaskom u mirovinu.

Duša me zaboli kada vidim našu tvorničku službenicu Olgu kako kopa po kontejnerima u potrazi za plastičnim bocama, jer s mirovinom od 1900 kn ne može pokriti kućne troškove.

DOVELI SU NAS DO PRODAJE OBITELJSKOG ZLATA

Piše: Tomislav Brnas

Kate, koja je bila radnica u proizvod-nji, svaki dan dolazi u pučku kuhinju po obrok. Mirovina joj je mala, suprug bolestan…

Netko je doveo u ovakvu situaciju Olgu, Katu i tisuće njih u ovoj državi. Nije potrebno biti jako pametan da bi se zaključilo da je to vlast HDZ-a. Du-brovnik je na svom užem području imao u industriji 1800 zaposlenih. TUP koji je nekada imao 670, danas broji tek 65 zaposlenika.

Hotelski kapaciteti su manji za 5000 ležajeva u odnosu na 1989. g. Mnogi hoteli do danas nisu obnovljeni, neki su prodani, ali nije uloženo niti kune u nji-hovu adaptaciju. Dio devastiranih hote-la još uvijek nije privatiziran.

Kada sagledamo kompletnu situaci-ju u Dubrovačko-neretvanskoj župani-

ji, vidimo kakvo je nasljeđe preuzela naša vlast, odnosno Kukuriku koalicija. Možda je pogrešno reći naša vlast, kada očekujemo da bude vlast naroda tj. svih građana ove države, za razliku od bivše vlasti koja je bila vlast pojedinaca, tj. tajkuna, profitera i korumpiranih držav-nih službenika.

Sve je rađeno kako bi se ostalo na vlasti i dalje uništavale materijalne i moralne vrijednosti.

Svjesni smo da će biti vrlo teško, s obzirom na ono što je nova narodna vlast zatekla.

Očekujemo da se na poboljšanju si-tuacije angažiraju svi građani u svojim domenama rada i djelovanja. Vidnu ulo-gu moraju imati i građani treće životne dobi, koji imaju ogromno životno isku-stvo stečeno kroz rad.

Netko je radio u proizvodnji, netko u znanosti, školstvu, kulturi, što je činilo jedan mozaik uspješnog djelovanja.

Stoga je velika odgovornost nas sta-rijih da usmjerimo mlade na pravi put, kako bi stala prodaja obiteljskog zlata, Olga prestala kopati po kontejnerima, a Kate ne bi imala potrebu po obrok dola-ziti u pučku kuhinju.

Novoj vlasti, „iako je naša“, treba dati do znanja da nema odmora, jer dobili su podršku građana koju trebaju opravdati.

Stručni su i mladi, te postoji sinergija između mladih i starijih, što daje nadu u bolja vremena koja mi građani treće životne dobi očekujemo.

MIROVINA

U Zagrebu već skoro dvadeset godina djeluje Hrvatsko-indijsko društvo prijateljstva koje su devedeset i prve godine utemeljili

doktorica Zora Maštrović i moja malenkost sa skupinom velikih ljubi-telja Indije među kojima je bio i Zvonimir Šeparović, nekadašnji mini-star vanjskih poslova Republike Hrvatske.

Koja je to veza između Indije i Hrvatske, njihove zajedničke spora-dične povijesti i njihova budućnost? Hrvatska i Indija su daleko jedna od druge i uvelike se razlikuju po veličini, ali i u gotovo svakom dru-gom pogledu.

Zato dijelovi preživjele prošlosti ukazuju na povezanost, vezu koja doseže čak u daleku povijest. Govori se da je hrvatski jezik izveden iz Saraswatija, drevne indijske rijeke i Hindu, božice učenja. Sličnosti između sanskrta i našeg jezika su zaista izražene (tata za oca na oba jezika, brat-bhratra za brata) i mnoge druge.

Naš Korčulanin Marko Polo, naravno, tada Ve-necijanac, putovao je po Indiji. Mornari Dubrovač-ke Republike trgovali su s Indijom. 1563. godine dubrovački su mornari sagradili Sao Braz Church (crkvu) u Goi po uzoru na Crkvu svetog Spasa u Dubrovniku. U osamnaestom stoljeću karmelićan-ski redovnik Filip Vezdin boravio je u Indiji.

O povratku u Europu napisao je sanskrtsku gramatiku, te tako postao njen začetnik. Bili su to prvi počeci europske indologije. Rabindranath Tagore, prvi azijski Nobelovac i istinski poklonik renesanse održao je predavanja Geetanjali u Za-grebu 1926. Ta intelektualna tradicija se dandanas nastavlja na programima studija indologije na Sveučilištu u Zagrebu, i na studijima slavistike, Sveučilišta New Delhi.

U ne tako davnoj prošlosti, veliki indijski državnik Nehru, prvi in-dijski premijer i Josip Broz Tito, hrvatski državnik, surađivali su kako bi pokrenuli Pokret nesvrstanih. Ne tako zanemariva trgovina s bivšom Jugoslavijom između Indije većinom se odnosila na trgovinu s Hrvat-skom. Bio je to najveći posao između dvije zemlje od sedamdesetih do osamdesetih godina, kada su naručitelji bile velike indijske kompanije i vrijeme procvata hrvatske brodogradnje.

Može se reći da smo iz prošlosti naslijedili puno dobre volje. Indija je uspostavila diplomatske odnose s Hrvatskom 1992. godine. Slijedilo je otvorenje stalnih misija u obje zemlje, 1995. godine u New Delhiju, i 1996. godine u Zagrebu. Predsjednik Mesić došao je u posjet Indi-ji 2002. godine. Isto tako slijedilo je nekoliko posjeta ministara obje zemlje, kao i parlamentarne razmjene i redovite konzultacije ureda vanjskih poslova. Ta su zbivanja rezultirala dobrom osnovom za razvoj daljnjih bilateralnih odnosa i sporazuma u više sektora kao što su trgo-vina, investicije, bankarstvo, pomorski prijevoz, znanost i tehnologija, borba protiv kriminala, školstvo i kulturna suradnja.

Hrvatska i Indija su isto tako surađivale na multilateralnim forumi-ma. Naša viđenja o reformama UN-a se uvelike preklapaju. Nastojanja Indije da naprave pomak u smislu Vijeća sigurnosti UN-a kao stvarno zastupničkog tijela i hrvatska nastojanja da postignu veće pravo glasa za manje zemlje na internacionalnim forumima, potiču iz iste žudnje za jačom demokracijom na platformi internacionalnih odnosa.

Hrvatska i Indija su aktivni sudionici u UN-ovim mirovnim misi-jama. Obje su zemlje članice nedavno formirane „Komisije za izgrad-nju mira”. Indija nudi Hrvatskoj svoju punu potporu za ulazak u EU i NATO. Isto tako, Indija cijeni ulogu Hrvatske u regionalnim procesima suradnje i stabilnosti.

Za sada je dobro (so far, so good). Ali što je s konkretnim poslovnim vezama i kontaktima između ljudi naših dviju zemalja, koji bi treba-li postati najvažnije mjerilo kvalitete bilateralnih odnosa? Trgovinska razmjena između dviju zemalja je u sigurnom porastu i trenutno iznosi 60 milijuna američkih dolara. Indija izvozi pamuk, tekstilne i odjevne predmete, proizvode od kože, kavu, farmaceutske proizvode, auto di-jelove i unazad par godina i traktore.

Indija iz Hrvatske uvozi nekoliko vrsta energetskih generatora, distribucijsku opremu i neke vrste antibiotika. S iznimkom R&D po-strojenja utemeljenog od strane PLIVE u Goi, početkom 2009. godine u Indiji nema hrvatskih investicija i obrnuto. Prosječni broj hrvatskih državljana koju putuju u Indiju je 1200. I još manje Indijaca putuje u Hrvatsku.

Ovakva situacija je daleko od mogućeg potencijala. No njezin par-tner Indija danas je četvrta svjetska gospodarska sila, iza Amerike,

HRVATSKA I INDIJA – MOGUĆI PARTNERI ZA BOLJE SUTRA

Piše: Andrija Karafilipović

Kine i Japana s prosječnom realnom godišnjom stopom rasta BDP-a između sedam i osam posto, s ciljem da dostigne godišnji BDP od 10 posto i približi se Kini.

U farmaceutskoj industriji, koju je razvila zadnjih godina, Indija ponovno spada u vrh zemalja, osobito generičkih lijekova, s izuzetnim razvojem biotehnologijske industrije. Indija je druga u svijetu po broju znanstvenika i inženjera. Više od 2 i pol milijuna stanovnika je s viso-kom stručnom spremom i preko 150 tisuća IT stručnjaka.

Indija ima 380 sveučilišta. Tu je svjetski poznati indijski institut za tehnologiju, indijski institut za menadžment, 11 200 koledža, te 1500 istraživačkih instituta. Indija ima mladu populaciju s prosjekom od 25

godina, a 70 posto Indijaca biti će radno sposobni do 2030. godine.

Indija ima drugo po veličini u svijetu obradivo tlo. Najveći je svjetski proizvođač mlijeka, šećerne trske, drugi po redu u svijetu proizvođač riže, voća i povrća. Indija je veliki ulagač u strane investicije i različite industrijske sektore, kao što je farmaceut-ska, IT, te metalurgijska industrija.

Kada je u pitanju filmska industrija, Indija je najveći filmski proizvođač na svijetu i jedna od pet najvećih svjetskih televizijskih mreža s više od 300 kanala i 500 milijuna gledatelja.

Vezano za hrvatsko-indijske poslovne odnose, može se kazati da je najveći potencijal u sljedećim sektorima:

Hrvatska je veliko potencijalno tržište za rastuću srednju klasu Indije, koja ima potrebe za specijal-

nim proizvodima i uslugama, od putničkih agencija, do lakšeg pristupa vizama. Veze između hrvatskih i indijskih poduzetnika, na područjima kao što su indijska kuhinja i tradicionalne indijske kupke, mogu obu-hvatiti hrvatsku turističku infrastrukturu.

Dvije zemlje posjeduju snažne farmaceutske industrije koje bi mo-gle, ako bi se udružile, ostvariti značajan prodor na europskom tržištu, osobito na području generičkih lijekova. U prehrambenoj industriji hrvatski konglomerati, kao što su Podravka i Agrokor mogli bi pri-donijeti razvitku uzajamno korisnih veza s indijskim kompanijama za indijsko tržište te tržište zemalja trećeg svijeta.

Indija i Hrvatska imaju odlične znanstvene, istraživačke i razvojne institucije. Još uvijek nije kasno. Kroz hrvatski privatizacijski proces mogle bi se stvoriti zanimljive prilike indijskim investitorima, osobito u metaloprerađivačkoj i željeznoj industriji, te već prije spominjanom turističkom sektoru. Za isto je samo potrebna veća volja hrvatske Vla-de i Parlamenta.

Ono što je veoma značajno, na što smo često mi iz Koordinacije ukazivali mnogim zemljama, posebice Kini i Indiji, je luka Ploče, luka Rijeka i zaljev Bršica u Istri, s dubokim pristaništem i razvojem ce-stovne i željezničke povezanosti. Ovi koridori pružaju povezanost tr-žišta Centralne i Jugoistočne Europe. Veća suradnja i upotreba tih luka za indijsku trgovinu i industriju, te trgovinu mnogih zemalja svijeta dovela bi do izdizanja bilateralne i ekonomske suradnje. Zato bi više susreta i cjelovitijih razgovora uz više poticaja s obje strane dovelo i obje industrije k većem iskorištavanju stvarnih prilika.

Često sam na ovu temu raspravljao s indijskim veleposlanicima i trgovinskim izaslanicima prilikom naših susreta u Koordinaciji hrvat-skih društava prijateljstva te u privatnim razgovorima na mom ranču.

Veleposlanik Rajiva Misra često je isticao: „Indija je sretna u ne-koliko aspekata indijske kulture, jer u Hrvatskoj ima značajne sljed-benike. Joga je privukla veliki broj Hrvata, kao i neke druge indijske tradicije, kao što su naturopatija i Ayurveda. Postoji mladalačka (stu-dentska) sredina koja studira Hindi i Sanskrit na Sveučilištu u Zagrebu nastavljajući tako staru tradiciju. Nedavno objavljeni indijski epovi Mahabharata i Ramayana predstavljeni su u sažetoj, iako dostupnoj hr-vatskoj verziji u mnogim gradovima Hrvatske poput Zagreba, Rijeke, Virovitice, Osijeka, Kalinovca, Koprivnice, Krka i drugih gradova, za što posebnu zaslugu imaju gospoda Renato Petek, donedavni tajnik Hr-vatsko-indijskog društva i predsjednik udruge Lotos, te bivši potpred-sjednik Vlade i sadašnji veleposlanik Republike Hrvatske u Pekingu, profesor doktor Ante Simonić te autor ovih redaka koji je organizirao ove mnogobrojne susrete i promidžbe spomenutih epova.

Volonterski trud i predanost udruga i pojedinaca koji su zaslužni za takve inicijative ostat će važan faktor u daljnjem razvoju prijateljstva i suradnje između Indije i Hrvatske.

18FORUM SENIORA

TEMATSKA KONVENCIJA FORUMA SENIORA HRVATSKE

Glavni odbor Foruma seniora Hrvat-ske donio je uoči Međunarodnog

dana starijih osoba 2010. godine odluku o provođenju anonimne ankete o socijal-nom i zdravstvenom statusu umirovljeni-ka u Republici Hrvatskoj.

U toku provođenja ankete anketirane su 22.543 osobe starije životne dobi.

O rezultatima ankete vođena je raspra-va na tematskoj konvenciji Foruma seni-ora Hrvatske koja je održana 14. siječnja 2012. godine.

Sudionicima konvencije obratili su se ministar zdravlja prof. dr. sc. Rajko Ostojić, Iva Prpić, pomoćnica ministrice socijalne politike i mladih, Željko Šem-per, saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika i Davorko Vidović, pred-sjednik Savjeta SDP za socijalnu politiku.

Rezultate ankete prezentirala je mr. sc. Marija Orlić:

„Starost je razdoblje u životu čovjeka i neminovnost svih ljudi. Starost je kao životno razdoblje karakterizirano broj-nim specifičnostima. Javljaju se problemi vezani za izolaciju, usamljenost, prekid radne aktivnosti. Povećava se rizik od bo-lesti, invalidnosti i sve veća fizička, psi-hička i materijalna ovisnost.

Sve je veći udio starih osoba u ukupnoj populaciji. Udio osoba starijih od 65 go-dina u hrvatskoj populaciji je 15,3%.

Trendovi pokazuju da će se taj udio značajno povećati u narednim desetlje-ćima. Usporedbe radi: 1991. godine udio starijih je bio 10,9%, dok je 1998. godi-ne bilo iznad 13%. Kontinuirani porast trenda zabilježen je u svim županijama Hrvatske, a udio starijih od 65 godina posvuda je veći od 10%. Najveći udio starijih zabilježen je u Ličko-senjskoj 22,7%, Karlovačkoj 19,9%, Šibensko-kninskoj 19,5%, Sisačko-moslavačkoj 18,1%.

Prema procjenama do 2030. godine 24 % hrvatskog stanovništva bit će starije od 65 godina. Prema klasifikaciji Ujedi-njenih naroda, hrvatsko stanovništvo spa-da u četvrtu (IV.) kategoriju država svijeta s „vrlo starim stanovništvom“.

Trenutno od ukupnog broja stanov-nika 4,290.612 u RH ima 1,203.564 umirovljenika, odnosno 28% građana

SOCIJALNO-ZDRAVSTVENI STATUS UMIROVLJENIKA U REPUBLICI HRVATSKOJ

su umirovljenici. Napominjemo da za-poslenih ima 1,417.886, nezaposlenih oko 300.000. Na 1,2 zaposlenika dolazi 1 umirovljenik.

Uzevši u obzir ove činjenice, nameće se potreba za većim brojem institucija za smještaj, Centara za pomoć i njegu, pro-grama u lokalnoj zajednici te dostupnosti i kvalitetnom ostvarivanju zdravstvene zaštite.

Glavna skupština UN-a i SZO progla-sili su 1999. godinu starijih ljudi u želji da im se osigura pravo na zdravstvenu i so-cijalnu zaštitu, osiguravanje primjerenih sredstava za život, psihičko zadovoljstvo aktivnim uključivanjem starijih ljudi u za-jednici gdje žive.

Godina 2012. je proglašena godinom aktivnog starenja gdje će društvo prikaza-ti razinu dostignuća u pruženim mjerama i uslugama u skrbi za starije osobe.

Da bi se prevenirala socijalna dekom-penzacija u starosti, važno je zadovolja-vajuće rješenje materijalnih i stambenih uvjeta, dobro organizirana pomoć u kući, kućna njega i liječenje u kući, uz stalnu patronažnu skrb i osiguranje društve-ne povezanosti. Smatra se da je rješenje problema socijalne dekompenzacije naj-humanije, a ekonomski i najopravdanije rješenje, organiziranjem lokalnih službi pomoći: kućne njege, pomoći u kući i pa-tronažne službe.

ANKETA

Uoči Međunarodnog dana starijih oso-ba 2010. godine Glavni odbor FS

SDP-a Hrvatske donio je odluku da se provede anketa „Socijalno i zdravstveno stanje umirovljenika na području cijele Hrvatske.“ Anketa je bila anonimna.

Koordinaciju je provodio predsjednik FS SDP-a Hrvatske Duško Plečaš i pred-sjednik FS SDP-a Zagreba Božo Vidović zajedno s autoricom ankete, predsjedni-com Odbora za zdravstvo, socijalnu zašti-tu i osobe s invaliditetom FS SDP-a RH i potpredsjednicom FS SDP-a Zagreba Marijom Orlić. Nositelji provedbe ankete su bili forumi seniora po svim županijama u suradnji s Mjesnim i županijskim orga-nizacijama, Forumima žena i Forumima mladih.

Ovo istraživanje je prema veličini, uzorku i sadržaju najveće takvog tipa u Hrvatskoj. Osnovni cilj ove ankete bio je utvrditi na temelju odgovora samih umi-rovljenika, koji je njihov stvarni položaj u društvu te na temelju toga procijeniti i planirati mjere i programe za poboljšanje njihovog statusa.

Anketa je s 14 pitanja obuhvatila slje-deća područja:– utvrđivanje socio-demografskih i eko-

nomskih pokazatelja;– utvrđivanje postojanja društvenih i

privatnih institucija za smještaj, te pri-hvatljivost cijena

– utvrđivanje postojanja i korištenja Centara za pomoć i njegu

– utvrđivanje postojanja i korištenja pro-grama u lokalnoj zajednici

– utvrđivanje njihove osobne procjene funkcionalnih sposobnosti i ocjene svog stanja

– utvrđivanje njihove ocjene o dostu-pnosti, ostvarivanju, zadovoljstvu i ne-zadovoljstvu sa svim razinama zdrav-stvene zaštite.Anketa je provedena na slučajnom i re-

prezentativnom uzorku starije populacije diljem Hrvatske. Anketirane su 22.543 osobe starije životne dobi na području ci-jele Hrvatske po županijama:•  BJELOVARSKO-BILOGORSKA•  BRODSKO-POSAVSKA•  GRAD ZAGREB•  KARLOVAČKA•  MEĐIMURSKA•  OSJEČKO-BARANJSKA•  PRIMORSKO-GORANSKA•  POŽEŠKO SLAVONSKA•  SPLITSKO-DALMATINSKA•  ŠIBENSKO-KNINSKA•  VARAŽDINSKA•  VIROVITIČKO-PODRAVSKA•  VUKOVARSKO-SRIJEMSKA•  ZADARSKA•  ZAGREBAČKA

Nedostaju ispitanici s područja Kra-pinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Koprivničko-križevačke, Ličko-senjske, Istarske i Dubrovačko-neretvanske župa-nije.

19 FORUM SENIORA

TEMATSKA KONVENCIJA FORUMA SENIORA HRVATSKE

starosna 12994 58%

invalidska 3857 17%

poljoprivredna 977 4%

obiteljska 2493 11%

neka druga 1021 5%

bez mirovine 1201 5%

22543 100

REZULTATI PROVEDENE ANKETE

• Zadnjih 20 godina u Hrvatskoj je zbog društveno-gospodarskih promjena, rata, pretvorbe i ostalog došlo do velikih umirovlje-nja po različitim osnovama u odnosu na prethodna razdoblja (najveći val umirovljenja bio je 1999. godine kada je broj umirovljenja iznosio 82.604, a drugi val se dogodio 2008. godine kada je zbrinuto 77.334 osobe, pripadnika aktualne hrv. vojske i to pod benefi-ciranim uvjetima).

• Trenutačno od ukupnog broja stanovnika 4,290.612 u RH ima 1,203.564 umirovljenika, odnosno 28% građana su umirovljenici.• Napominjemo da zaposlenih ima 1,417.886, nezaposlenih oko 300.000. Na 1,2 zaposlenika dolazi 1 umirovljenik.Naši ispitanici u 58% su ostvarili starosnu mirovinu, 17 % invalidsku, a 11% obiteljsku.5% ispitanika je ostvarilo neku drugu, dok je 5% bez mirovine.Poljoprivrednu mirovinu je ostvarilo 4% ispitanika.Zabrinjava činjenica da je 5% ili 1201 ispitanik starije životne dobi bez mirovine.

1. VRSTA MIROVINE

2. VISINA MIROVINE

a) do 1.000 kn 1273 6%

b) 1.000 - 2.000 kn 6196 29%

c) 2.000 - 3.000 kn 7199 34%

d) 3.000 - 4.000 kn 4204 20%

e) 4.000 - 5.000 kn 1500 7%

f) iznad 5.000 kn 970 5%

21342 100

• Visina mirovine je jedan od najvažnijih faktora za kvalitetan život umirovljenika.

• Trenutno je neto plaća u gospodarstvu 5.305. kn, a prosječna mirovina iznosi 2.152 kn; što znači da je vrijednost mirovina 41% plaće zaposlenika.

inva

lidsk

apo

ljopr

ivred

naob

iteljs

kaneka druga

bez mirovine

star

osna

a) do1.000

kn

b) 1.000– 2.000

kn

c) 2.000– 3.000

kn

e) 4.000– 5.000

kn

f) iznad5.000

kn

d) 3.000– 4.000

kn

20FORUM SENIORA

TEMATSKA KONVENCIJA FORUMA SENIORA HRVATSKE

• Najveći broj ispitanika ima prosječnu mirovinu (34%), međutim, ono što zabrinjava je broj od 2474 umirovljenika koji ne pri-maju mirovinu ili im mirovina iznosi manje od 1000 kn.

• Također zabrinjava činjenica da 29% ispitanika ima mirovinu manju od prosječne.• S obzirom na to da je prosječna sindikalna košarica za četveročlanu obitelj veća od 6,700.00 kn (kolovoz 2011.), upitno je za-

dovoljavanje osnovnih egzistencijalnih potreba umirovljenika. • Dodatna otežavajuća okolnost je što umirovljenici često uzdržavaju još nekog člana obitelji.

3. DODATNI PRIHODI

DA = 4130 (18%)

NE = 18354 (81,7%)

NIJE ODGOVORILO = 69 (0,3%)

Dodatne prihode ima samo 18% ispitanika. Dok 81,7% nema, a 0,3% ispitanika nije odgovorilo na ovo pitanje.

  4. NAČIN PODMIRIVANJA ŽIVOTNIH TROŠKOVA

a) mirovinom 16679 74%

b) ušteđevinom 623 3%

c) najamninom od imovine 393 2%

d) povremenim radom 1054 5%

e) pomoć djece, rodbine 2204 10%

f) obrađivanje zemlje 666 3%

g) nešto drugo 924 4%

22543 100

• Podmirivanje životnih troškova naših ispitani-ka uglavnom je putem njihovih mirovina 74%, dok 10% prima pomoć svoje djece. Ostali ispitanici u malim postocima koriste druge načine financiranja.

DA NENIJEODGOVORLO

a) mirovinom

b) ušteđevinom

c) najam

ninom od mirovine

d) povremenim radom

e) pom

oć djece, rodbine

f) obrađivanje zemlje

g) nešto drugo

21 FORUM SENIORA

TEMATSKA KONVENCIJA FORUMA SENIORA HRVATSKE

  5. OBLICI SUBVENCIJE, DODATAKA I POMOĆI

a) zaštitni dodatak 1880 8%

b) dodatak za tuđu pomoć i njegu u kući

678 3%

c) pomoć za troškove stanovanja

242 1%

d) socijalna pomoć 633 3%

e) nešto drugo 2779 12%

f) ne prima ni jedan oblik 16331 72%

22543 100

• Ovdje se radi o primanjima koja se dobivaju od države zbog niskih prihoda, bolesti ili nekih oštećenja te zbog rizika od siromaštva.• Prema službenoj liniji siromaštva EU, podaci o siromaštvu u RH pokazuju da se stopa rizika od siromaštva povećala u 2011. g.

(20,6%) u odnosu na 2007. i 2008. g. kada je iznosila 17,4%.• Od svih skupina u društvu, najstarija skupina (65+) kontinuirano ima stopu rizika od siromaštva iznad nacionalnog prosjeka. • Kod naših ispitanika 72% ne prima ni jedan oblik dodataka. Poznajući visinu cenzusa (suma ispod koje se ostvaruju dodaci)

koji su nisko postavljeni), čini se da su oni razlog za takav visok rezultat, a ne stvarna potreba ispitanika.

  6. BRAČNI STATUS

a) u braku 13167 58%

b) samac/ca 2401 11%

c) udovac/ica 5263 23%

d) rastavljen/a 1405 6%

e) nešto drugo 307 1%

22543 100

Veliki postotak ispitanika (58%) živi u braku. Zbog dobi u kojoj se nalaze, mnogo je onih koji žive udovičkim životom (23%). 11 % je samaca/ica koji se nisu udavale ili ženile, 6% je rastavljenih, a 1% nešto drugo.

a) zaštitnidodatak

f)ne primani jedan

oblik

b) dodatakza tuđupomoć injegu u kući

c) pomoć 

zatroškovestanova-

nja

d)socijalnapomoć

e)neštodrugo

a)u braku

b)samac/

ca

c)udovac/

ica

d)rasta-vljen/a

e)nešto drugo

22FORUM SENIORA

TEMATSKA KONVENCIJA FORUMA SENIORA HRVATSKE

  7. VELIČINA DOMAĆINSTAVA

a) sam/a 6801 30%

b) bračni drugovi 8966 40%

c) bračni drug i djeca 2808 12%

d) bračni drug, djeca i unučad 1849 8%

e) drugo 2119 9%

22543 100

Od naših ispitanika, njih 40% živi s partnerom, a 30% sami. Kod 12% ispitanika žive i djeca. S novim stilom života mlađi napu-štaju primarnu obitelj i stvaraju svoju. Rjeđe se sreću višegeneracijske obitelji, samo njih 8%. S nekim drugim u obitelji živi njih 9%.

8. STAMBENE PRILIKE

a) vlastita kuća 9774 43%

b) vlastiti stan 9346 41%

c) sustanarstvo 799 4%

d) podstanarstvo 755 3%

e) društveni smještaj 1071 5%

f) nešto drugo 798 4%

22543 100

  9. DOSTUPNOST DRUŠTVENIH INSTITUCIJA ZA SMJEŠTAJ

• Tradicionalno za naše prostore i društveno-financijske i materijalne pri-like u vrijeme djelatnog vijeka naših ispitanika, oni su u velikom postotku stambeno zbrinuti: 43% ima vlastite kuće, 41% ima stanove, a manji postoci ispitanika nisu u vlasničkom položaju.

a) ima ih dovoljno 2606 12%

b) nema ih dovoljno 11051 49%

c) cijene su pristupačne 1285 6%

a)sam/a

b)bračni drugovi

c)bračni drug i djeca

d)bračni drug, djeca i unučad

e)drugo

a) vlastita kuća

b) vlastiti stan

c) sustanarstvo

d) podstanarstvo

e) društveni smještaj

f) nešto drugo

a)ima ih 

dovoljno

b)nema ih dovoljno

c)cijene su pristu-pačne

d)cijene nisu pristu-pačne

23 FORUM SENIORA

TEMATSKA KONVENCIJA FORUMA SENIORA HRVATSKE

d) cijene nisu pristupačne 7601 34%

• Domovi za starije i nemoćne osobe i druge slične ustanove su oblik druš-tvene pomoći u uvjetima kada obitelj i ostali bliži ne mogu više primjereno brinuti za svoje najbliže.

• Smještaj u takve ustanove treba biti po volji starije osobe i kao pomoć ne samo njemu nego i članovima obitelji.

• Oko 49 domova za starije i nemoćne osobe je u vlasništvu županija od-nosno Grada Zagreba.

  10. DOSTUPNOST PRIVATNIH INSTITUCIJA ZA SMJEŠTAJ

• Manje od 2% starijih osoba smješteno je u institucijama. Naših 49% ispitanika odgovara da nema dovoljno društvenih institu-cija, a 34% pak da cijene nisu pristupačne.

a) ima ih dovoljno 4776 21%

b) nema ih dovoljno 5599 25%

c) cijene su pristupačne 623 3%

d) cijene nisu pristupačne 11545 51%

• Više od 69 registriranih do-mova je u privat-nom vlasništvu. I za ove institucije se navodi da ih nema dovoljno (25%), te da ci-jene nisu pristu-pačne, 51%.

  11. DOSTUPNOST CENTARA ZA POMOĆ I NJEGU U KUĆI

  12. DRUGI PROGRAMI U LOKALNOJ ZAJEDNICI

a) postoje na ovom području 7167 32%

b) ne postoje na ovom području 2578 11%

c) svatko tko je u potrebi može dobiti uslugu

1800 8%

d) usluga nije jednako dostupna 3486 15%

e) nisam informiran/na 7512 33%

22543 100

Opći svjetski trend je da se širi mreža usluga u zajednici čime se želi postići da potrebiti korisnici dobivaju usluge u svojim domovi-ma i lokalnim zajednicama, tako da u institucije odlaze one osobe koje to žele, odnosno koje su u većoj mjeri ili cijelosti nesamostalne.

32% naših ispitanika izjavljuje da postoje na njihovom području, dok 33% navodi da nisu informirani.

Starost donosi mnoge posebnosti. Umirovljenje, teškoće u braku, udovištvo, povećan rizik od bolesti. Prestankom djelatnog rad-nog života javlja se osjećaj nedjelatnosti i nekorisnosti.

Prekidaju se mnogi socijalni kontakti, javlja se osjećaj osamljenosti i izolacija.Da se ne bi dogodila psihička dekompenzacija za prevenciju psihičkog i fizičkog zdravlja, te da bi se izbjegla izolacija i osamlje-

nost kod starijih osoba, potrebni su različiti adekvatni sadržaji u lokalnoj zajednici. 37% ispitanika koristi programe u lokalnoj zajednici: 8% savjetovališta, 14% rekreacija, 15% odlazi u klubove. Zabrinjavajući je

podatak da 63% izjavljuje da nije informirano o postojanju tih sadržaja.

a)ima ih 

dovoljno

b)nema ih dovoljno

c)cijenesu 

pristu-pačne

d)cijene nisu pristu-pačne

       a) postoje na ovom području

       b) ne postoje na ovom području

       c) svatko tko je u potrebi može dobiti uslugu

       d) usluga nije jednako dostupna

       e) nisam informiran/na

1 2 3 4 5

24FORUM SENIORA

TEMATSKA KONVENCIJA FORUMA SENIORA HRVATSKE

a) savjetovališta 1743 8%

b) rekreacija 3175 14%

c) klubovi 3494 15%

d) nisam informiran/a 14131 63%

13. FUNKCIONALNO STANJE

a) sasvim pokretan/a 14743 65%

b) ograničeno pokretan/a 7150 32%

c) trajno nepokretan/a 650 3%

22543 100

• Funkcionalno stanje podrazumijeva sposobnosti pojedinca bez obzira na zdravstveno stanje, da može obavljati sve što je neop-hodno za obavljanje svakodnevnih osobnih aktivnosti i zadovoljenje svakodnevnih potreba.

• Odnosi se na sposobnosti koje pojedinac koristi.• Funkcionalno stanje ispitanika se odnosi na pokretnost, samostalnost u odnosu na psihičke teškoće i invalidnost.65% ispitanika je procijenilo da može obavljati sve što je neophodno za svakodnevni način življenja, znači imaju očuvanu funk-

cionalnu sposobnost.• 32% povremeno ili ograničeno može obavljati svakodnevne aktivnosti. Ovim ispitanicima je potrebna povremena ili svakod-

nevna pomoć u organiziranju prehrane, obavljanje kućnih poslova, nabava lijekova i drugih potrepština, odlazak u zdravstvenu ustanovu i druge svakodnevne potrebe. Kada ovu pomoć ne mogu pružiti članovi obitelji, neophodno je osigurati pomoć od strane socijalnih službi, susjeda ili nekog drugog.

• 3% je nepokretno, što znači da trebaju kompletnu pomoć ili u kući ili u ustanovi.

A. POKRETNOST (fizički status)

B. SAMOSTALNOST(psihički status)

a) sasvim samostalan/a 17439 77%

b) ograničeno samostalan/a 3701 16%

c) trajno nesamostalan/a 1403 6%

22543 100

U odnosu na samostalnost, 77% ispitanika je sasvim samostalno, 16% ograničeno samostalno, a samo 6% je nesamostalno. Pretpostavlja se da je ovako veliki postotak sasvim samostalnih ispitanika proizašao iz praktičnog razloga prilaženja i ispitivanja

takvih osoba, a i činjenice da je veći postotak samostalnih od ograničeno i trajno nesamostalnih.

a) savjeto-vališta

b)rekreacija

c)klubovi

d) nisam informiran/a

a)sasvim 

pokretan/a

b)ograničeno pokretan/a

c)trajno 

nepokretan/a

a)sasvim 

samostalan/a

b)ograničeno samostalan/a

c)trajno 

nesamostalan/a

25 FORUM SENIORA

TEMATSKA KONVENCIJA FORUMA SENIORA HRVATSKE

  14. DOSTUPNOST I OSTVARENJE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE• U cjelokupnoj zdravstvenoj i socijalnoj skrbi za starije osobe cilj je socijalna reintegracija starijeg čovjeka u zajednici, što znači

kvalitetan život. On se postiže provedbom preventivnih mjera kojima se sprječava, ili pak usporava tijek kronično-degenerativnih procesa.

• Starijim bi ljudima trebalo osigurati različite oblike zdravstvene zaštite (zdravstveni odgoj i savjetovanje, sistematski pregledi, održavanje i razvijanje postojećih funkcionalnih sposobnosti, liječenje, njega i rehabilitacija u kući i u institucijama, te pružanje hitne medicinske pomoći).

• Vezano za postojeće mjere imamo sljedeće rezultate:

a) MOGUĆA JE BRZA I REDOVNA OPĆA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

DA = 16111 (71%) NE = 6432 (29%)

71% je zadovoljno dostupnošću i ostvare-njem opće zdravstvene zaštite, samo 29% nije zado-voljno.

b) IMA ORGANIZIRANE REDOVITE SISTEMATSKE PREGLEDE

S organiziranim korisnim sistematskim pregledima zadovolj-no je 22% ispitanika, dok 78% nije, što znači da na većem po-dručju takvi pregledi nisu osigurani.

c) DOSTUPNO JE BRZO I UČINKOVITO BOLNIČKO LIJEČENJE

S dostupnošću i učinkovitošću bolničkog liječenja zadovoljno je 37% ispitanika, dok 63% nije zadovoljno. Ovdje govorimo o nezadovoljstvu pri dugom čekanju na krevet u bolnici, općenito prijem i boravak.

d) OSIGURANA JE BRZA I UČINKOVITA NJEGA I REHABILITACIJA

S korištenjem njege i rehabilitacije (njega u kući – patrona-ža, fizikalna terapija, boravak u toplicama) zadovoljno je samo 24%, dok 76% nije zadovoljno.

e) DOSTUPNA JE HITNA MEDICINSKA POMOĆ

Za 82% ispitanika hitna medicinska pomoć je dostupna, dok 18% nije zadovoljno dostupnošću.

Život starijih osoba mora biti dostojan čovjeka. Briga o kva-liteti življenja starijih osoba traži multidisciplinarni pristup ra-zličitih sustava i stručnjaka: zdravstveni, socijalni, mirovinski i civilno društvo, a sve to treba pratiti i podržavati gospodarstvo.

Starost ili treća životna dob nije čekaonica vlaka bez povrat-ka, već vrijeme za smiren i zadovoljan život, za životne aktiv-nosti i kreativnosti primjerene toj životnoj dobi, zaključila je Marija Orlić.

U raspravi su sudjelovali Ivan Galić, Anto Peić, Drago Maj-storović, Božidar Vidović, Senka Šparica Živoder, Sonja Bro-zović Cuculić, Nikola Tadić, Božidar Rauch, Vedran Žuvela i Marijan Mudrinić.

Konvencija je zaključila da će se u svibnju održati znanstve-no-stručni okrugli stol na kojem će se raspravljati o rezultatima ankete, a stručne ocjene i prijedlozi za poboljšanje položaja umi-rovljenika uputit će se nadležnim ministarstvima Vlade Republi-ke Hrvatske.

DA = 5023 (22%) NE = 17520 (78%)

DA = 8335 (37%) NE = 14208 (63%)

DA = 5458 (24%) NE = 17085 (76%)

DA = 18424 (82%) NE = 4199 (18%)

DA NE

DA NE

DA NE

DA NE

DA NE

26FORUM SENIORA

AKTIVNOSTI FORUMA SENIORA

ZAGREB

Posljednjih nekoliko mjeseci aktivnosti Foruma seniora u gradu Zagrebu u stalnom su porastu. Inicijative su krenule

najprije od samih mjesnih organizacija, pa od Gradske orga-nizacije FS i uz pomoć Gradske organizacije SDP-a, dobivale sve više na intenzitetu. Nije se tako radilo samo u našem Foru-mu, nego su se tako ponašale i članice Foruma žena i članovi Foruma mladih. Svi smo slijedili politiku SDP-a i program koji je za aktivnosti u predizbornoj kampanji za parlamentarne iz-bore bio osmišljen.

No sada prvenstveno želim pratiti i naglasiti aktivnosti Foru-ma seniora.

U gradu Zagrebu u 17 mjesnih i Gradskoj organizaciji FS djeluje iz, na žalost, nepotpunih podataka koje imamo, između 550 – 600 Forumaša. To su imena na spiskovima, ali ne i stvarni broj aktivista. I poodmakla dob i zdravlje i mnogi drugi razlozi, kod jednog broja evidentiranih seniora samo su želja i htijenje da pomognu i da se aktivno uključe u rad, ali ne i mogućnost da to i učine. Ponosni smo na njih. U konačnici oni će ipak uraditi ono najviše što mogu – izaći na izbore i obaviti svoju građansku dužnost. Neće dozvoliti da drugi odlučuju u njihovo ime tko i kako će ubuduće voditi našu zemlju, već će svojim glasom pri-donijeti promjenama, svjesni da bez njih nema pristojnog života u ovoj zemlji.

Oni koji mogu biti aktivni, pridonijet će promjeni shvaćanja da je Forum seniora grupa starijih ljudi od kojih ima malo ili ni-malo koristi u provođenju SDP-ovih stranačkih politika. Moram naglasiti, da je SDP jedina stranka u zemlji koja ima organiziran Forum seniora, što pokazuje da SDP-ovci imaju i te kako sluha za naš doprinos i u prošlosti i danas.

Realizacijom naših programa pokazali smo da znamo, može-mo i hoćemo biti rame uz rame s ostalima, dapače, da ni malo ne zaostajemo iza njih u tom radu. Mnoge stvari i akcije obavljamo uz podršku GO SDP Zagreb i MO SDPZ kao i uz podršku FŽ i FM, što nam predstavlja veliko zadovoljstvo.

U posljednja dva mjeseca FS GO Zagreb održao je dva sa-stanka Predsjedništva, dva kolegija predsjednika MO FSZ i sjed-nicu Gradskog odbora FS GZ, na kojima su donijete odluke o aktivnostima Foruma i Stručnih odbora u realizaciji donesenih programa.

Stručni odbor za zdravstvo i socijalnu politiku koji vodi Jasna Lesički, organizirao je tribinu “Ginekološki i urološki problemi starijih osoba”, koja je održana 26. rujna i na kojoj su govorili dr. sc. Pero Bokarica o urološkim, a prim. mr. sc. Damir Zudenigo o ginekološkim problemima.

Za Međunarodni dan starijih osoba osim što je bilo organizi-rano druženje s građanima uz podjelu propagandnog materijala i jabuka na sedam većih tržnica u gradu, SO za kulturu, sport i rekreaciju organizirao je i izlet na Sljeme uz prigodnu sportsku i kartašku zabavu. Naravno, bio je poslužen i grah, koji su svi sa zadovoljstvom konzumirali.

Tribina “Lokalna i mjesna samouprava Zagreba” bila je odr-žana 11. listopada. Organizator i predavač bio je Juraj Hrže-njak, predsjednik istoimenog stručnog odbora GO FS Zagreb. Mnogobrojna pitanja na koja su sudionici dobili odgovore, po-kazala su koliko je veliki interes građana za decentralizacijom sredstava i za direktnim učešćem u odlučivanju o vlastitoj ži-votnoj okolini.

NAŠE AKTIVNOSTI – doprinos predizbornoj kampanji SDP-aVeselo druženje na jezeru Jarun uz kajakaše “K. K. Končar”

koji na tom području ima svoje sjedište, bilo je ponovno u pri-premi SO za kulturu, sport i rekreaciju GO FS Zagreb uz uspješ-nu koordinaciju predsjednika odbora dr. sc. Maria Baića i Edina Mujkića, predsjednika MO Stenjevec-jug održano 15. listopada. Nakon nastupa mješovitog pjevačkog zbora “I. K. Sakcinski” pjesnici seniori, Branko Škvarić i Vladimir Krsnik recitirali su svoje pjesme.

Na roštiljima su dotle završile pripreme i uslijedila je podjela “kobasica s roštilja” uz senf, ajvar, salatu, kruh i piće. Poslije-podne, da bi se utrošile primljene kalorije, u kajak osmosjed, s veslima u rukama, plov po jezeru. A na obali Božidar Ugrina sa svojim zborom. Starogradske pjesme i uživanje u slušanju, dru-ženju, čistom zraku, pričama i sjećanjima.

Samo desetak dana kasnije, ponovno isti naš SO, organizirao je ples u novootvorenoj dvorani “Samoborček”. Najprije vrlo dobro pripremljen kulturno umjetnički program, a iza toga ples, o kojem je neumorno vodio brigu učitelj plesa Tihomir Kološić.

Treba naglasiti da je druženje uz ples na prijedlog sudionika ponovljeno i 19. studenog, uz prisustvo velikog broja zaintere-siranih seniorki i seniora. Uvod su činili plesovi koje su izveli Akrobatski R&R Klub In te Tihana &Tihi argentinski tango. I opet je DJ bio Nikola Martek-Johnny, koji se dokazao i na rani-jem našem druženju “zaplešimo zajedno”, a organizator uz nas bio je i MO SDP Trešnjevka-sjever.

Tribina “Pristupanje Europskoj uniji – refleksije na zdravstve-nu i mirovinsku politiku u Republici Hrvatskoj”, održana je 24. studenog. Moderatori tribine Jasna Lesički, predsjednica SO za zdravstvo i socijalnu politiku i Božidar Rauch, predsjednik FS GO SDP Novi Zagreb, osigurali su renomirane uvodničare dr. sc. Rajka Ostojića, Marinku Bakula Anđelić i Danijela Monde-kara, koji su govorili o temama vezanim uz naslov tribine. Veliki broj prisutnih i veliki broj pitanja, pokazao je koliko su građani zainteresirani za te životno važne teme.

Na Sve svete 1. studenog, predstavnici našeg Odbora za nje-govanje tradicije NOB-a i Domovinskog rata, posjetili su četiri lokacije poginulih branitelja, poklonili se sjenama pokojnika, položili vijence i zapalili svijeće. Predsjednik tog odbora Mla-den Matijašec izrazio je zadovoljstvo prisutnošću članova na tim obilježavanjima i sjećanjima na poginule.

Uz ove naše organizirane aktivnosti, članovi FS GO SDP Zagreb, prisustvovali su i brojnim događanjima u svojim MO SDP, odnosno GO SDP Zagreb. Sudjelovali smo i na “Kavi s građanima” u svojim gradskim četvrtima i na Trgu bana Jelačića, radili smo na akciji “Glas po glas”, pridružili smo se odlaskom u Vukovar obljetnici sjećanja na žrtve toga grada heroja. Završili smo Anketu o zdravstvenom i socijalnom položaju starijih osoba u kojoj smo prikupili više od 22.000 anketnih listića, od toga 10.000 u gradu Zagrebu. Rezultate Ankete prezentirat ćemo na tematskoj konvenciji FSH i FS GO Zagreb.

Naše aktivnosti i neprestani kontakti s našim članovima trajat će i dalje. Želimo da i nakon izbora, koliko god se od nas bude tražilo, pomognemo u realizaciji politika SDP-a.

Svjesni smo činjenice da se preko noći ništa ne može bitno mijenjati, ali smo isto tako sigurni da će promjene početi odmah i da će za njihov uspjeh trebati suglasnost i pomoć svih nas.

Božidar Vidović

27 FORUM SENIORA

AKTIVNOSTI FORUMA SENIORAZAGREB

U Društvenom domu Brestje, 30. prosinca 2011. godine Mje-sna organizacija SDP Sesvete, organizirala je domjenak za

članove SDP Sesvete i goste iz GO SDP Zagreba. Domjenak je organiziran kako bismo svi zajedno proslavili

pobjedu SDP-a s koalicijskim partnerima na parlamentarnim iz-borima, a naročito uvjerljivu pobjedu SDP u GČ Sesvete.

Dvorana Društvenog doma Brestje je dan prije bila pripre-mljena za domjenak i prigodno okićena ukrasima crvene boje, balonima, kuglicama, zastavama RH i SDP-a, novogodišnjim stolnim aranžmanom, crvenim svijećama i crvenim salvetama na bijelim stolnjacima stolova. Sve je bilo spremno, samo je tre-balo posjesti goste i poslužiti ih dobrim jelom, pićem i kolačima koje su o svom trošku i aranžmanu pripremili vrijedne članice i članovi MO SDP Sesveta. Tu je bio postavljen i stol za glazbu uživo, i veselo druženje je moglo početi.

U petak oko 18,00 sati počeli su dolaziti članovi SDP Sesveta i gosti iz gradskih četvrti. Uz piće i veselu atmosferu u dvorani malo pomalo ispunjenoj do posljednjeg mjesta nastalo je veselje i pljesak kada su se pojavili naši gosti Gordan Maras i Davor Bernardić. Tu su bili i Zvane Brumnić, Zoran Rotim, Božidar Jović, Mario Pilaš, Lidija Sajko, Božidar Vidović, Ivo Kozolić, Marija Orlić, Jasenka Borić, i kolege iz gradskih četvrti Zagreba Dragan Vučić, Muhidin Omerdić, Damir Šušković i Dubravka Šereg. Svi su gosti bili srdačno dočekani od našeg rukovodstva MO SDP Sesveta, predsjednika Draženka Pandeka, potpredsjed-nice Nataše Vučkov i tajnika Roberta Pukljaka.

DOMJENAK U SESVETAMA – BRESTJE

Okupljene su pozdravili domaćini predsjednik Mjesnog ogranka Brestje Pavle Špelić i predsjednik MO SDP Sesvete Draženko Pandek, izrazivši zadovoljstvo što se na domjenku okupilo više od stotinu uzvanika. Zaželjeli su svima da provedu ugodnu večer uz dobru večeru, piće i glazbu, te čestitali sretnu i uspješnu novu godinu u privatnom i poslovnom životu.

Skup je u ime predstavnika GO SDP Zagreba pozdravio Davor Bernardić zahvalivši svim članicama i članovima SDP MO Sesve-ta na trudu i radu za parlamentarne izbore, naglasivši da i dalje, po-čevši s početkom 2012. godine treba najprije izaći na referendum za ulazak u EU, a zatim se pripremati za lokalne izbore. S pljeskom i odobravanjem prisutnih oko svega rečenog, nastavilo se druženje i veselje uz glazbu, ples i pjesmu do kasno u noć.

Ana Tudić

Nekada je omiljeno izletište Zagrepčana bio Samobor. Vlak koji ih je prevozio zvao se Samoborček. Danas postoji još

samo pruga i kvart na Trešnjevci sjever, nazvan po tom vlaku. Prostorije bivše Mjesne zajednice Samoborček kao i cijela zgra-da godinama su zbog devastacije bile izvan upotrebe.

Tako je bilo sve do 29.10.2011. godine, kada je Vijeće gradske četvrti Trešnjevke Sjever, na čelu sa Željkom Sladovićem, otvo-rilo novouređeni dom Samoborček. Takav čin bio je popraćen i prigodnim kulturno-umjetničkim programom, koji su neslužbe-no odradili i naši članovi – seniori. To su bili Tihomir Kološić, učitelj plesa, Božidar Ugrina, zborovođa i kompozitor, te dr. sc. Mario Baić, predsjednik gradskog Odbora za kulturu, sport i re-kreaciju Foruma seniora SDP-a Zagreba. Pomagali su i ostali članovi Foruma, te Mjesni ogranak SDP-a “Antun Mihanović”.

Kulturno-umjetnički program sastojao se od dobro uvježba-nih zborova, te plesova naših krajeva. Program je toliko uspio da ni sami nismo mogli vjerovati. Ovaj dio je bio stvarno sjajan i za svoj nastup „kulturnjaci“ su primili sve pohvale. U 19:00 sati vodstvo programa preuzeo je Tihomir Kološić, otvorivši ple-snjak „Trešnjevka pleše“ po uzoru na 65-80. godine. Bili smo oduševljeni i rasplesali se kao da smo tridesetogodišnjaci. No, bilo je tu i uvaženih gostiju iz grada, vijećnika i mlađeg svijeta, koji su isto tako bili oduševljeni. Plesali su i kazali da se osjećaju divno. Sve u svemu, do kasno u noć tu je prošlo oko 250 ljudi i to oko 150 uzvanika, a ostalo su bili građani.

Da, to je i bio cilj. Vratiti građanima mjesto za okupljanje u čemu su organizatori potpuno uspjeli. Ideja Tihomira Kološića o plesnja-cima kao nekad, proširila se tako da je plesnjak ponovljen ponovno 19. 11. 2011. godine, sada već u otvorenom domu Samoborček.

TREŠNJEVKA PLEŠE Taj, drugi plesnjak, organizirali su, sada službeno, Odbor za kulturu, sport i rekreaciju Foruma seniora Gradske organizacije SDP Zagreba, te Mjesna organizacija SDP Trešnjevke sjever na čelu s Darkom Liovićem.

Tihomir Kološić ponovno je kao veliki profesionalac u svome poslu vodio taj program, napravio je pravi „štimung“, a učio je prisutne i nekim naprednijim plesnim koracima.

DJ je ponovno bio Nikola Martek-Johnny koji je sjajno odra-dio i ovu „gažu“. Sve u svemu, ovaj drugi plesnjak posjetilo je oko 150 ljudi.

Među onima koji su posjetili ove plesnjake, bili su i ugledni članovi SDP-a, a nama je najveća čast bila kada smo vidjeli na-šeg predsjednika Božidara Vidovića u pratnji svojih suradnika iz Foruma. Zbog dobrog odaziva na ovakve plesnjake, Odbor za kulturu, sport i rekreaciju, Foruma seniora Gradske organi-zacije SDP Zagreba, na svojoj sjednici zaključio je da bi ovakve plesnjake trebalo u dogovoru s MO SDP, organizirati i u drugim gradskim četvrtima.

Sanja Gašparić i Mario Baić

28FORUM SENIORA

AKTIVNOSTI FS-aZAGREB – SESVETE

Izložbom slika u Domu mjesne samouprave u Sesvetskom Kraljevcu, Dugose-lska 35, nastavile su se aktivnosti FS GČ Sesveta.23. siječnja 2012. u 18,00 sati otvorena je Izložba slika autora Jadranke Čiz-

mić, Marije Kain i Božidara Posavca, članova FS i FŽ SDP Sesveta, u slikarskoj tehnici; ulje na platnu, akril tehnici i tehnici crno-bijelog pointilizma.

Iako je bilo kišno poslijepodne, već blizu 18,00 sati počeli su dolaziti uzva-nici i gosti i izložbena dvorana se popunila. Ubrzo zatim, goste je pozdravio i Izložbu otvorio predsjednik FS SDP GČ Sesveta, a i domaćin, Ivo Hrešč. Među gostima su bili predsjednik FS GO Zagreba Božidar Vidović, potpredsjednik Ivo Kozulić, potpredsjednica Marija Orlić, predsjednik SDP MO Sesveta Dra-ženko Pandek, potpredsjednica SDP MO Sesveta Nataša Vučkov, te članice i članovi FS i FŽ SDP Sesveta. Pljeskom su svi pozdravljeni, a posebno autori izloženih slika, koji su se i kratko predstavili.

Jadranka Čizmić, članica FS SDP Sesveta, umirovljenica, počela je slikati u mlađim danima, a intenzivno kad je otišla u mirovinu. Slike, ulje na platnu, pejzaži, krajolici i portreti (poznatih autora) iznenađujuće nastali u njezinom osebujnom stilu kompozicije i boje.

Marija Kain, članica FŽ SDP Sesveta, umirovljenica, počela je slikati 2011. godine nakon što je prošla tečaj slikanja u Učilištu Sesvete. U akrilnoj tehnici slikanja odmah je bio vidljiv njezin stil slikanja, kontrasti vatrenih boja s njezi-nom prepoznatljivom osebujnošću.

Božidar Posavec, član FS SDP Sesvete, umirovljenik, slika još od mladenač-kih dana, družeći se s Josipom Generalićem, našim najistaknutijim predstavni-kom hrvatskog naivnog slikarstva. Njegove slike su naslale u tehnici pointiliz-ma (točkasti stil slikanja francuskih impresionista) u crno-bijelim tonovima. Tako su i nastale slike sakralnih objekata; crkve, crkvice, zatim stare hiže (kuće) sesvetskog Prigorja i Posavine. Ovo mu je četvrta izložba nakon 2004. god. kada je prvi put sa svojim slikama sudjelovao na Izložbi motiva Zagreba i Se-sveta (Dan grada Zagreba i „Sesvetskih dana“).

I tako okupljeni oko izloženih slika i gledajući i komentirajući pojedinu sliku međusobno, te postavljajući razna pitanja autorima slika oko načina slikanja i vremena nastajanja slika, uz kolače i piće nismo ni primijetili kako je vrijeme brzo proletjelo. Razišli smo se sa zadovoljstvom, uz pozdravljanje i sa željama, da se ubrzo ovako pa i uz izložbu umjetnosti vidimo i družimo.

Ana Tudić

SENIORI UMJETNICI NE MIRUJU

Prošli tjedan naš predsjednik Milanović izjavio je: „Želimo Hrvatsku sretnih

građana“. Pri tom jamačno nije mislio samo na gospodarski rast i financijsku si-tuaciju, nego i na stanje duha nacije.

Forum seniora Gradske organizacije SDP Zagreb, već neko vrijeme radi na tome, o čemu smo već pisali i opisiva-

li akcije druženja građana po Mjesnim odborima. 28. siječnja 2012. organizira-li smo kulturno-umjetnički program na Knežiji pod nazivom “Trešnjevka pjeva”.

Samu ideju dao je predsjednik Foruma seniora SDP grada Zagreba mr. sc. Boži-dar Vidović, a organizirali su ga Mjesna organizacija SDP-a Trešnjevka jug i njihov

predsjednik Saša Mo-lan, predsjednik Odbora za kulturu i sport dr. sc. Mario Baić, te Forum seniora Trešnjevka jug.

Autori i voditelji pro-grama bili su već po-znati Tihomir Kološić i Božidar Ugrina.

Izvođači programa: „Mješoviti pjevački zbor 50+“, „Kulturno

umjetničko društvo Sunce“ i „Kulturno umjetničko društvo Žumberčani“, te Gos-pel zbor „Sunce“.

Njihov nastup bio je bogat narodnim i starogradskim pjesmama i plesom. Publiku je naročito oduševio nastup Gospel zbora „Sunce“ s crnačkom duhovnom pjesmom i ritmom. Od 86 stolaca koliko ih je bilo u dvorani, 80 ih je bilo popunjeno. Stvarno dobar odaziv. Dijelu programa (uz prigod-nu riječ) prisustvovao je predsjednik Grad-ske organizacije SDP-a Davor Bernardić, a bilo je tu i drugih uvaženih gostiju te oko 50-ak građana. Lijepo smo se zabavili, a nakon programa produžili, pa i zapjevali uz harmoniku Božidara Ugrine.

Ispunjeni pjesmom i smijehom otišli smo kući, ali uz napomenu, možda se opet negdje nađemo za Valentinovo.

Sanja Gašparić

ZAGREB

TREŠNJEVAČKA KULTURNO-UMJETNIČKA DRUŠTVA

AKTIVNOSTI FS-a

UOČI REFERENDUMAZAGREB – IS

TOK

Uoči referenduma o ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju Odbor za zdravstvenu i socijalnu politiku Foruma seniora GO

SDP Zagreb i Forum seniora MO SDP Novi Zagreb istok, organizirali su krajem listopada 2011. i početkom siječnja 2012. godine tribine pod nazivom “Pristupanje Europskoj uniji – refleksije na zdravstve-nu, socijalnu i mirovinsku politiku u Republici Hrvatskoj“ i „Hrvat-ska u članstvu EU – prednosti i izazovi članstva“.

Tribine su održane u društvenom domu Zapruđe, a organizirane s ciljem animacije građanstva na aktivno sudjelovanje u odlučivanju na referendumu o ulasku Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije.

Najavljene teme i uvodničari: saborski zastupnici Rajko Ostojić i Danijel Mondekar, te Marinka Bakula Anđelić kod prve, a Danijel Mondekar i mr. sc. Žana Pedić kod druge tribine, potvrdile su veliku zainteresiranost građana upravo za te interesantne teme.

Tribine su bile vrlo dobro posjećene, ne samo od članova Foruma seniora MO Novi Zagreb istok, nego i od brojnih zainteresiranih iz čitavog grada. Velika dvorana Društvenog doma u Zapruđu bila je ispunjena do posljednjeg mjesta i kod održavanja prve kao i druge tribine. Mnogi su morali i stajati.

Odlični uvodničari, poznati i priznati stručnjaci s područja obu-hvaćenog naslovima tribine, iznošenjem činjenica u kombinaciji do-sadašnjeg iskustva i struke, te uravnoteženog odnosa faktografije i šarmantnog temperamenta lišenog navijanja “Za” ili “Protiv”, nisu nas ostavili ravnodušnima, već nas motivirali da odvagnemo predno-

sti i izazove našeg europskog građanstva i to ne samo u naše osobno ime, već i na račun egzistencije naših sljednika.

Nakon izlaganja uvodničara, prisutni slušatelji postavili su veliki broj pitanja o čemu su brinuli moderatori tribine, predsjednica Od-bora za zdravstvo i socijalnu politiku FS SDP grada Zagreba Jasna Lesički i predsjednik FS MO SDP Novi Zagreb istok Božidar Rauch.

Tribine, od kojih je svaka trajala gotovo po dva sata, postavljenim pitanjima i komentarima odrazile su visoki stupanj interesa nazočnih za krupnije i „sitnije“ efekte članstva RH u EU. Vidno zadovoljni, jer su na sva svoja pitanja dobili jasne i sveobuhvatne odgovore, prisutni su zahvalili uvodničarima i uz pohvalu organizatorima, razišli se.

Moguće je bilo zaključiti da naš budući razvoj (jer nitko nije za stagnaciju), nema alternative: Europska unija nije „obećana zemlja“, ali nam nudi standarde poslovanja, manire gospodarskog ponašanja, kriterije uspješnosti i modele prilagodbe koji obećavaju boljitak. Transmisija znanja, inovacija i tehnologije, kao i razmjena produk-tivnih resursa uz odgovornu samoupravu i kompetentnu upravu na nacionalnoj razini mogu nas ojačati i kao pojedince i kao kolektiv. Jedino moguće ograničenje je naša stvarna volja da se primimo posla. Jer znanja nam ne nedostaje, a resursi, oni ljudski i prirodni, naša su realna i nedovoljno iskorištena prednost koju treba istinski prisvojiti, a tek potom razmjenjivati s Europom i svijetom.

Gracijela Gabriel Pukšec

Socijaldemokratski forum žena SDP GO Zagreb održao je 18. siječ-nja svoju Tematsko-izvještajnu skupštinu na temu „Društvena osjet-

ljivost za zaposlenu ženu“.Skupština je bila iznimno uspješna zbog izvanrednih uvodničarki

koje su svaka sa svog aspekta po tko zna koji put aktualizirale problem zaposlenih žena, a to je kako uskladiti dvostruku ulogu žena u društvu i kako biti uspješna majka i uspješna na svom radnom mjestu.

Žene teško ostvaruju svoje ambicije. Rodna jednakost je još uvijek nešto čemu stremimo. Rodna jednakost je vrednota koju nastojimo dose-gnuti i uključuje sadržaje, postupke i modele kojima se može postići. Pi-tanje jednakosti žena i muškaraca obuhvaća pravo na jednake mogućno-

sti, ali i pravo na razliku. Jednakost je ključni kon-cept čijim se ostvarenjem razrješuju složeni odnosi moći, dominacije i pod-činjenosti na društvenom, političkom, kulturnom i ekonomskom planu, kao i u osobnom životu, te omogućuje prihvaćanje žena kao – punopravnih i slobodnih bića.

Usprkos pozitivnim promjenama u svijesti ljudi i bitno poboljšanoj zakonskoj regulativi u pogledu prava i položaja žena, još uvijek je u znatnoj mjeri prisutna diskriminacija prema ženama. Osnovni princip demokratskog društva je da se sistem treba oslanjati na sudjelovanje građana. Više od pola građanstva čine žene. One su zainteresirane za rješavanje svojih problema na koje svakodnevno nailaze na svom rad-nom mjestu, ali i problema kako organizirati svoj obiteljski život. Žene stoga ne smiju biti isključene iz društvenih zbivanja, one moraju partici-pirati u vlasti u većem postotku nego što je to do sada bila praksa, mora-ju imati političkog utjecaja u rješavanju svojih problema. Obrazovanje i stručno usavršavanje žena svedeno je samo na pojedina područja, a razne predrasude sprječavaju napredak žena kako na poslovnom tako i na planu javnog – društvenog i političkog života. Svakodnevno smo svjedoci nasilja nad ženama, ograničen im je pristup tržištu rada, pri-hodi na dobro plaćenim radnim mjestima redovito su manji od prihoda koji za isti posao zarađuju njihovi muški kolege.

Aktivnosti SDFŽ SDP GO Zagreb su i u prošlom periodu bile usmjerene na mijenjanje stavova o ženama, njihovom položaju i pravi-ma. Uvodničarke Snježana Šuster, Krunoslava Grgić Bolješić i Jagoda Milidrag Smit govorile su o mogućnostima poboljšanja položaja žena. Željele smo još jednom potaknuti razmišljanja o paritetnoj demokraciji, o želji da institucije društva budu na usluzi ženama koje žele uskladiti svoje uloge majki i uspješnih i odgovornih poslovnih kolegica. Posebno zahvaljujemo našim kolegama koji nam daju veliku podršku u nastoja-njima da budemo zadovoljne i sretne.

Jasenka Borić

Dana 27. siječnja u prostorijama DVD-a Stari Mikanovci održana je Osnivačka konvencija Foruma seniora koju je otvorio i vodio

predsjednik OO SDP-a Stari Mikanovci Đuro Škrget. Na Konven-ciji su uz svih 15 članova FS SDP-a Stari Mikanovci bili prisutni i potpredsjednik FS SDP-a Drago Majstorović, predsjednik ŽO FS SDP-a VSŽ-a Ivan Galić, predsjednik NO SDP-a VSŽ-a Ivan Le-vaković, tajnik ŽO SDP-a VSŽ-a Darko Buljan, potpredsjednik GO SDP-a Otok Blaž Topalović, član ŽO SDP-a VSŽ-a i osnivač prvog FS VSŽ-a u Vinkovcima Josip Bošnjak i mnogi drugi uvaženi gosti.

Konvencija je za predsjednika FS OO SDP-a Stari Mikanovci jed-noglasno izabrala predsjednika Antuna Dragičevića, a za potpred-sjednika Josipa Kuterovca i usvojila programske smjernice rada.

U svom obraćanju konvenciji D. Majstorović govorio je o aktivno-stima FS te uz čestitke domaćinima istaknuo da je to prva OO SDP-a VSŽ-a koja je osnovala FS. Izrazio je nadu da će je i ostale OO i GO SDP-a VSŽ-a slijediti u tome, a one koje nemaju uvjeta za njegovo osnivanje imenovati nekog od svojih članova kao povjerenika i oso-bu zaduženu da se u svom političkom radu i djelovanju bavi proble-matikom osoba treće životne dobi i umirovljenika, te tako surađuje i sudjeluje u radu FS-a za dobrobit i zadovoljstvo svih članova SDP-a, FS-a i naših sugrađana u cjelini.

Drago Majstorović

STARI MIKANOVCI

ZAGREB

PRAVO NA JEDNAKE MOGUĆNOSTI I PRAVO NA RAZLIKU

OSNOVAN NOVI FS

AKTIVNOSTI FS-aDUGO SELO

Forum seniora dugoselskog SDP-a posjetio je 29. prosinca Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe Brezak. Govo-

reći o razlozima posjeta, predsjednik seniora Marijan Krivec napomenuo je kako oni posebnu pažnju poklanjaju starijima, a kako bi se društvo solidariziralo s tom kategorijom. Podsjetio je pritom na Međunarodni dan starijih osoba koji se obilježava 1. listopada, a proglasili su ga Ujedinjeni narodi prije 21 godinu, želeći na taj način pokazati da su starije osobe važni članovi sva-kog društva i kako bi potakli zemlje svijeta da omoguće uklju-čivanje starijih osoba u društvo prema njihovim intelektualnim i fizičkim mogućnostima. „Svako poskupljenje udar je na džep umirovljenika, upravo su oni najpogođeniji. Starijoj populaciji ne poklanja se dovoljno potpore, neki su na rubu egzistencije. To su ljudi koji su puno dali društvu, a ono ima uzvraća mrvi-

FORUM SENIORA SDP-a POSJETIO DOM BREZAK

cama. Nadamo se da će nova Vlada imati više sluha za njihove probleme te ih i riješiti. Treba im omogućiti normalan život. Na kraju krajeva, svakog čeka starost“ – rekao je Krivec, uputiv-ši štićenicima božićnu i novogodišnju čestitku. U ovom Domu živi 20 štićenika. „Iako kažu da je u vlastitom domu najljepše, neki više vole pod starije dane živjeti ovako. Naravno, ovisno o situaciji u kojoj se nalaze. No, tu je i ona lijepa strana – društvo, zabava, prepričavaju se priče iz mladosti, pa i neke tajne. Svatko od naših ima svoje rituale i životne navike. Trudimo se, brinemo za njih u pravoj obiteljskoj atmosferi“ – rekli su vlasnici, obitelj Brezak zahvalivši esdepeovcima na ovom posjetu. Seniori su posjetili i druge domove na dugoselskom području, a planiraju isto učiniti i za uskrsne blagdane.

Ana-Marija Šprihal

17. prosinca 2011. g., u prostorijama stranke u Dubrovniku, Županijski odbor seniora SDP-a DNŽ i Gradski odbor seniora SDP-a Dubrovnik, održali su zajednički radni sastanak.

Sastanku su prisustvovali: dr. Davor Penić, predsjednik Žu-panijskog odbora SDP-a DNŽ, Olga Muratti, predsjednica Gradskog odbora SDP-a Dubrovnik, dr. Tatjana Šimac Bonačić, saborska zastupnica. Na sastanku je izvršena analiza izbornih re-zultata u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Prihvaćen je program rada Županijskog i Gradskog odbora FS u 2012., predizbornoj godini za područne i lokalne izbore.

U raspravi u kojoj su sudjelovali predsjednici županijskog i gradskog odbora SDP-a, kao i saborska zastupnica, izraženo je zadovoljstvo izbornim uspjehom.

SASTANAK ŽUPANIJSKOG I GRADSKOG ODBORA FS-aDUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE

Još uvijek nismo zadovoljni izbornim rezultatima u pojedinim dijelovima županije, kao što je Neretvansko područje i okolica Du-brovnika (Dubrovačko primorje, Župa Dubrovačka i Konavle). Od-lični rezultati su ostvareni u gradu Dubrovniku i na otoku Korčuli.

Prihvaćeni program djelovanja za 2012. godinu zahtijeva maksimalan angažman svih članova seniora s posebnim nagla-skom na povezivanju s građanskim i umirovljeničkim udrugama.

Također je naglašeno da se treba poštivati statutarna odluka, po kojoj u svim predstavničkim tijelima treba biti 10% članova SDP-a treće životne dobi. Sa svojim znanjem i iskustvom, stariji članovi mogu dati veliki doprinos u izlaženju društva iz situacije u koju nas je dovela bivša vlast.

Tomislav Brnas

DUBROVNIK

FS GO SDP-a Vinkovci sve svoje aktivnosti podredio je poli-tičkom marketingu čiji je jedini cilj bio pobjeda na parlamentar-nim izborima 4. prosinca. Prigodom Svjetskog dana borbe protiv siromaštva, 17. listopada, uputili smo priopćenje medijima u kojem smo istaknuli da umirovljenicima i starijim osobama, naročito sa-mačkim domaćinstvima, ozbiljno prijeti siromaštvo. Aktivisti FS-a zajedno s koalicijskim partnerima iz HSU-a i HNS-a upriličili su 2. studenog na Vinkovačkoj tržnici druženje s našim sugrađanima i tom prigodom dijelili jabuke i promidžbene materijale Kukuriku koalicije. U subotu 5. studenog imali smo druženje s građanima uz

kavu, a potom u Vinkovačkom kazalištu „Joza Ivakić“ održali javnu tematsko-izvještajnu Konvenciju GO SDP-a s temom „Vinkovci i Slavonija, razvoj i EU perspektiva“.

Aktivisti FS FM i FŽ organiziraju svakog tržnog dana na Vinko-vačkoj tržnici podjelu promidžbenih materijala, a nakon izbora 6. prosinca obilježili smo blagdan Sv. Nikole na način da smo u Vin-kovačkoj pješačkoj zoni dijelili ukrašene šibe i bombone, a pritom smo primali i dosta čestitki naših sugrađana na izbornoj pobjedi, što nas je ugodno iznenadilo, ali i iskreno obradovalo.

Isto tako 22. prosinca u našoj već tradicionalnoj humanitarnoj akciji s prikladnim darovima posjetili smo Dječji dom sv. Ana u Vinkovcima i bilo je vrlo ugodno poslušati djecu kako pjevaju i vesele se poklonima.

U pripremi i provedbi referenduma Savjet za Europske integra-cije i regionalnu suradnju SDP-a VSŽ-a organizirao je 19. siječ-nja javnu tribinu s temom „Zašto u Europsku uniju“, a vodstvo GO SDP-a Vinkovci na tiskovnoj konferenciji pozvalo naše sugrađane da izađu na referendum i glasaju za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Sav trud i aktivnosti nagrađeni su našim najboljim izbornim rezultatom do sada i referendumskom potvrdom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Drago Majstorović

VINKOVCI TRŽNICA – MJESTO DRUŽENJA S GRAĐANIMA

SENIORI IZBLIZA

Gradski odbor Foruma seniora SDP Rijeka u prethodnom je razdoblju pokazao što se sve može postići, ako se dobro

organiziramo.U 22 mjesta gradske organizacije FS Rijeke djeluju mjesne

organizacije, koje su bile organizatori predizbornih aktivnosti, ali i aktivni sudionici u akcijama “Glas po glas” i Ankete o so-cijalnom i zdravstvenom stanju osoba starije životne dobi, kao i mnogobrojnih kontakata s građanima.

Predsjednik GO FS SDP Rijeka Dinko Tamarut i članovi gradskog odbora, ništa nisu željeli prepustiti slučaju.

Organizirali su brojne sastanke na kojima su bila raspravljena pitanja kao na primjer: “Plan 21”, decentralizacija odlučivanja, mirovina nije milostinja, razdvojiti redovne od povlaštenih mi-rovina, dogovor o posjetu starijim i nemoćnim članovima i tome slično.

Ostvarujući na taj način svoj godišnji program aktivnosti, članovi FS-a bili su ne samo dobro informirani o događanjima prije izbora nego su izravno djelovali na njihove rezultate. U svim Mjesnim organizacijama grada Rijeke, Kukuriku koalicija odnijela je pobjedu, a samo su u nekim mjestima laburisti i PGS prešli prag.

I referendum o pristupanju EU u gradu Rijeci je dobro uspio. 69% reklo je svoj DA u čemu i FS ima svojih zasluga.

Zaključeno je također da se s ovakvim intenzitetom nastavi i dalje, jer će to biti garancija i za pobjedu na lokalnim izborima.

UZ DOBRUORGANIZACIJU SVE SE MOŽERIJEKA

Na Međunarodni dan starijih osoba članovi Foruma senio-ra Slavonskog Broda posjetili su svog bolesnog kolegu, člana Foruma seniora Marijana Tomića.

Uz obaveznu kavu započeo je razgovor o prošlosti i sadaš-njosti.

• Marijane, danas govorimo o starijima, koliko ste godina navršili?

Rođen sam u selu Pjevalavcu u Bosni prije 84 godine, a u Slavonskom Brodu živim od 1950. godine.

• Kako ste proveli svoje mladenačke dane? Nakon osnovne škole otac me poslao tetku u Sarajevo da izu-

čim brijački zanat. • Sarajevo je lijep grad. Kako vam je bilo?Nisam stigao izučiti zanat jer su 1942. godine mene i mnoge

druge SS-ovci pokupili i otjerali u logor na Alipašin most. Tu je bilo i mladih, i starih, i žena. Odatle su nas vlakom dovezli do Bosanskog Broda i pretovarili u vagone za široki kolosijek. U pratnji SS vojnika tri vagona su dopraćena u Jasenovac. Tu smo bili tri dana. Ispitivali su nas odakle smo i tko smo. Pravoslavci, Cigani, Židovi su ostali, a nas druge opet u vagon i sa SS-ovcima u Zagreb.

• Niste bili tada punoljetni. Jesu li vas pustili?Ne. U Zagrebu su nam opatice u vagone dale šnitu kruha i

čašu mlijeka, a zatim smo otpremljeni do Beča. Tu smo dobili protuavionsku uniformu. Odvezli su nas u predgrađe Nűrnberga gdje smo imali vojnu obuku. Ja sam bio najmlađi i sitan, pa sam često bio na bolovanju. Nisam uvijek mogao izvršavati obaveze. Nakon obuke raspoređen sam u protuavionsku bateriju u Buche-

MARIJAN TOMIĆ

nbil. Kako nisam dobro savladao obuku, otvoreni zatvarač na topu nisam mogao vratiti na mjesto. U to je bila uzbuna i taj top nije bio upotrebljiv.

• Marjane, pa vi ste bili saboter!Tako je ispalo. Vojska me odvela na vojni sud u Bamberg gdje

sam osuđen na smrt. Za nas Hrvate tu se našao advokat iz NDH, žalio se na presudu, da sam maloljetan i nakon tri mjeseca sam dobio rješenje – tri godine strogog zatvora. U zatvoru je bilo strašno. Bilo je i zatvorenih njemačkih vojnika. Njih su u dvori-štu vješali ili strijeljali.

• Koliko dugo ste bili u zatvoru?Do 20. travnja 1945. godine. Oslobodila nas je američka vojska.• Kako ste stigli kući?Amerikanci su nas odvezli do Drezdena. Tu su nas prihvatili

Rusi i uzeli su nam sve što su nam Amerikanci dali. Stigli smo u Prag gdje nas je prihvatio odbor za internirane, zatim Graz, Maribor, Zagreb, Slavonski Brod i Bosna gdje me dočekao brat koji je došao iz partizana.

• Imali ste burnu i tešku mladost. Kako ste nastavili život?Išao sam na radne akcije Brčko-Banovići, Šamac-Sarajevo

i doškolovao se. Godine 1945. zaposlio sam se na željeznici i oženio.

• Recite nam nešto o svojoj porodici.Imao sam tri kćeri i sina. Jedna mi je kći nedavno umrla, a za-

tim i supruga. Imam devetero unučadi i jedanaest praunučadi od kojih nitko ne može biti pokraj mene. Sada živim sa kćeri koja je od rođenja invalid. Živim od male imovine i kćerine osobne invalidnine.

• Čime ste se u životu bavili kako bi prehranili obitelj?Na željeznici sam bio kondukter 27 godina i 10 godina do

mirovine službenik. • Kakav je bio vaš društveno-politički angažman?Bio sam član radničkog savjeta, predsjednik sindikata i se-

kretar SK na željeznici i član Općinskog komiteta SK. Od 1990. sam član SDP-a. 1996. godine bio sam delegat na prvoj kon-venciji Foruma seniora SDP-a i od tada do bolesti aktivan član Foruma seniora.

• Sada imate zdravstvene probleme i ne možete doći u stranku. Čime se bavite?

Bavim se kućanskim poslovima i služim nesposobnu kćer. Pratim zbivanja u stranci i politici. Čitam Senior i Glas antifaši-sta i, naravno, gledam TV program.

Ovo je bio zanimljiv razgovor i članovi Foruma seniora po-zdravili su se s kolegom Marijanom u želji da poživi još dugo godina.

Razgovarala: Hermina Podvorac

AKTIVNOSTI FS-a

FORUM SENIORA

S VRHA MOSORA UOČI 26. LISTOPADA, 67. GODIŠNJICE OSLOBOĐENJA SPLITA: PRO-FESOR EMERITUS DOKTOR JOSIP MILAT, PRVI ČOVJEK SPLITSKIH ANTIFAŠISTA

Zar i prvi predsjednik Hrvatske i prvi pred-sjednik HDZ-a Franjo Tuđman nije bio ko-munist? I partizan? Čak i general JNA? Bilo je istodobno smiješno i žalosno kako u ino-zemstvu ističe svoju partizansku prošlost i antifašizam, a u Hrvatskoj je od te činjenice bježao...

SRIJEDA, 26. LISTOPADA 2011. GODINE. Datum kad je prije 67 godina oslobođen Split. Kako se uoči toga dana osjeća-te kao prvi čovjek splitskih antifašista, znajući da su spomenici antifašistima u Splitu demolirani ili u najbolju ruku oštećeni?

– Zbog toga sam tužan i žalostan. Rušenje spomenika antifašiz-mu nije samo vandalski, necivilizacijski čin, to je atak na slavnu povijest koja hrvatski narod svrstava u pobjedničku antihitlerovsku koaliciju, to je atak na domoljublje. Znaju li rušitelji spomenika i oni koji ih podržavaju, objasniti u čemu je razlika u borbi za slobodu između Narodnooslobodilačkog rata i Domovinskog rata? Zar cilje-vi nisu bili isti? Pitam te rušitelje i one koji ih u tome podržavaju, kako bi se osjećali kada bi se njihovi spomenici počeli rušiti?

Zaboravila crkva antifašizam• Zašto hrvatska vlast, kako HDZ koji je 16 godina bio na vla-

sti, tako i SDP koji je četiri godine obnašao vlast, nije donijela zakon da se partizanski spomenici moraju obnoviti?

– Za to u HDZ-u nemaju ni volju ni htijenje. Među njima ima i mnogo onih koji bi porušili i ono što je ostalo, izbrisali bi ili pre-krojili taj dio naše povijesti, kao što neki već sustavno i rade, a na žalost, radit će i dalje. Od 2000. do 2003. godine SDP je bio samo najjača stranka u koaliciji s još pet stranaka među kojima je i onih koji su drugačije gledali na taj dio naše povijesti, koji također nisu imali volje za takvim nečim. Osim toga, svima je u Hrvatskoj zna-no da se SDP uvijek zalagao i da se jednako zalaže za istinu kako o NOB-u tako i o Domovinskom ratu. Inače, mislim da u svakoj civiliziranoj zemlji takav zakon nije potreban, jer su spomenici kao i spomenička baština kulturna civilizacijska vrijednost, oni su dio povijesti svake zemlje, svakog naroda. Uništavanjem spomenika se ne može uništiti, izbrisati ili promijeniti povijest. Nema zemlje u Europi u kojima se spomenici povijesti ruše, a ako se to i dogodi, izgrednici se oštro sankcioniraju, a spomenici obnavljaju. Kada Hr-vatska postane članica EU i kada prihvati opće civilizacijske vrijed-nosti kao način življenja, spomenici će se obnoviti, a i podizati novi. Istinska borba za slobodu bez obzira na vrijeme i okolnosti uvijek je protkana istim idealima.

• Nemali broj partizanskih spomenika “ukrašen” je velikim slovom U unutar kojega je – križ!??

– To je rezultat neobjektivnog prikaza povijesnih činjenica o anti-fašističkoj borbi i indoktrinacije koju je HDZ inaugurirao došavši na vlast 1991. godine. Pod geslom da se ide u borbu protiv nasrtaja na slobodu i hrvatsku neovisnost, Domovinski rat su promovirali kao

borbu za Pavelićevu NDH!? Tada je već počelo prekrajanje povije-sti. Stari su udžbenici zabranjeni, a tiskani su novi s prešućivanjem povijesnih činjenica. Partizani su se prikazivali kao antihrvatski borci, samim time i kao zločinci. Taj dio povijesti tumačio se kao borba komunista protiv nezavisnosti Hrvatske, pa se dio mladeži pozivao na ustaštvo i NDH. Državna vlast i Crkva u Hrvata se o tim ispadima nisu izjašnjavali, pa su svojom šutnjom indirektno tom po-našanju dali podršku. Rušenje, oskvrnjivanje i zagađivanje spome-nika s antifašističkim obilježjima postala je stvar osobnog prestiža: veći je i vredniji domoljub onaj koji je rušio spomenike, jer on se borio za ideale nezavisne Hrvatske!? Za nevjerovati... A da ne spo-minjem one koji su Domovinski rat inaugurirali kao borbu za ideale NDH. Užas! Nas u Europi cijene po doprinosu antifašizmu, a ne po kolaboracionističkoj NDH, za koju je i Sveti Otac Papa izjavio da nije bila ni država ni nezavisna.

• Neki antifašistički lideri se zalažu da se procesuiraju sveće-nici koji slave lik i djelo Ante Pavelića?

– Antifašizam je civilizacijska vrijednost. Na antifašizam su osjetljivi posebno Europljani na čijem se tlu pojavio i razvio faši-zam. Na antifašizmu su utemeljene sve zemlje suvremenog demo-kratskog svijeta, a među njima i Hrvatska. Lijepo je što se i naša crkva zalaže za Europu utemeljenu na zasadama kršćanstva, ali je žalosno što svjesno zaboravlja i antifašizam kao civilizacijsku i kr-šćansku tekovinu. Odavati slavu ustaškom režimu Ante Pavelića izravan je atak na hrvatski antifašizam. Na tom se tragu onda svaka kost nađena bilo gdje, a posebno u jamama, proglašava partizan-skim, komunističkim zločinom. Izgleda da u našoj borbi u Drugom svjetskom ratu, koji oni nikada nisu nazvali oslobodilačkim, niti jedan partizan od više stotina tisuća poginulih partizana nije osta-vio svoje kosti!? Bože sačuvaj i spomena da su ustaše nekoga ne-dužnoga ubili, za novopečene “objektivne” povjesničare, čak ni u Jasenovcu. Gdje su nestale tisuće ubijenih i pobijenih partizana i njihovih simpatizera? Vjerojatno su partizani i njihovi simpatizeri sami sebe ubijali, a kosti spaljivali, jer, eto, nema ih ni u jednoj grobnici ni u jednoj jami. No, ohrabruje činjenica da se u crkvenim krugovima polako pojavljuju povoljni vjetrovi iako su rijetki poput dr. don Ivana Grubišića. Poneki kao dr. Adalbert Rebić i neki drugi počinju i drugačije misliti.

Obespravljeni borci NOB-a• Kako kao doktor znanosti, sveučilišni profesor emeritus,

objašnjavate činjenicu da se nigdje kao u Hrvatskoj i Srbiji ne slave one koji su se stavili u službu okupatora?

– To je tragedija. Ne treba, međutim, biti znanstvenik da bi se takva praksa osudila. Dovoljan je samo zdrav razum. Partizani su u borbi za slobodu imali četiri neprijatelja, talijanske fašiste, njemač-ke naciste, ustaške fašističke kolaboracioniste i četničke fašističke trupe. Znaju li negatori antifašističke borbe i povijesti tog vremena da Talijani, Nijemci, ustaše i četnici nisu nikada međusobno ratovali i da su svi združeno i pojedinačno ratovali protiv partizana, boraca NOB-a? Na čijoj su to strani bili ustaše i četnici? Znaju li povijesni

OBLJETNICE NOB-a

Među partizanima je bilo samo 10 posto komunista!

32FORUM SENIORA

revizionisti da je među partizanima bilo tek oko deset posto članova komunističke partije?

• Vi tvrdite: Tražimo izjednačavanja boraca Domovinskog rata i boraca iz antifašističke borbe, ne postoje dvije Hrvatske, ni dva antifašizma, postoji samo jedna Hrvatska i jedan antifa-šizam koji je ustao 1941. i 1991.!

– Da! Dakako da bi to trebalo biti kao i u cijeloj Europi i siguran sam da će se to ulaskom u EU ispraviti. To će, međutim, antifašistič-kim borcima – partizanima, nažalost, biti slaba utjeha jer će do tada ostati vrlo mali broj onih koji će doživjeti satisfakciju. Ponavljam: kakva je razlika u ciljevima, idealima i dostojanstvu boraca za slo-bodu u NOB-u i Domovinskom ratu? Nema je! A borcima NOB-a kod nas su oduzeta gotovo sva prava. Odgovorno tvrdim: partizani su postali stradalnici Domovinskog rata! Oduzeta su im osnovna prava i dostojanstvo. Oduzeta su im socijalna prava, smanjene mi-rovine, zdravstvena zaštita... Savez boraca NOR-a stavljen je u resor socijalne skrbi u kojoj se nalaze invalidi i drugi stradalnici Domo-vinskog rata, ali sa znatno skromnijim pravima i sredstvima od njih.

• Istarski antifašisti oštro su prosvjedovali što mladi ljudi na stadionima skandiraju: za Dom spremni! I veličaju ustaše...

– Ne prosvjeduju samo istarski antifašisti nego svi humanisti i demokratski orijentirani ljudi. To je, ponavljam, rezultat odnosa službene vlasti i dominantne ideologije koju promovira HDZ i nje-mu po tome bliske stranke. Neki to čak i opravdavaju ili tretiraju pojedinačnim ispadima iako se sve češće i u sve intenzivnijem obli-ku ponavljaju. Ne samo na stadionima nego, nažalost, i u školama i drugim javnim prostorima. Tragedija!

Jadrankina crvena opasnost• Vi ste tvrdili kako je katastrofa eskalacija fašizma u, citiram

vas – višedesetljetnom bastionu i hramu antifašizma u Splitu!– Zar nije tako!? Split je u vrijeme Drugog svjetskog rata imao

oko 40 tisuća stanovnika. Više od 18.000 je aktivno surađivalo, a 12.500 izravno se borilo u partizanskim redovima. Većina ostalih su bili simpatizeri i pomagali su partizane. Više od 15.000 domoljuba Splita i njegove uže okolice prošlo je torture splitskih zatvora i mu-čilišta fašističkih okupatora i njihovih ustaških slugu. Tek beznača-jan dio žitelja Splita nije bio uz oslobodilački antifašistički pokret. Zar nije Prvi splitski partizanski odred bila jedna od prvih orga-niziranih jedinica antifašističkih boraca u Europi? U taj se odred uključila i gotovo cijela momčad ondašnjeg i današnjeg RNK Split. Zar se 1944. nije i cijela momčad Hajduka odazvala pozivu da bude momčad NOB-a, za što je Hajduk od generala Charlesa De Gaulea dobio Povelju zahvalnosti kao jedini sportski klub koji je djelovao kao klub antihitlerovske koalicije u Europi? Nažalost, mnogi se da-nas u Hajduku i oko njega tog veličanstvenog domoljubnog pod-viga splitske mladosti “ne sjećaju”. U oslobođenom Splitu već 26. listopada 1944. uz oduševljenje svih njegovih žitelja uspostavljena je narodna vlast. Nije li to dovoljno da se Split označi kao bastion antifašizma? Nije li onda zaista i tužno i žalosno da se u Splitu s tom i takvom prošlošću, javljaju neofašistički ispadi na stadionima – fašistički pozdravi i isticanje svastike, hukanje i vrijeđanje igrača druge boje kože, grafiti po gradu s fašističkim simbolima, crtanje ustaškog grba, rušenje spomenika, mise za Pavelića, neofašistički ispadi na Thompsonovim koncertima, pjevanje ustaških pjesama... Strava!

• HDZ se boji crvene opasnosti…– … A puno je više bivših komunista u HDZ-u nego u SDP-u!

Zar i prvi predsjednik Hrvatske i prvi predsjednik HDZ-a Franjo Tuđman nije bio komunist? I partizan? Čak i general JNA? Bilo je istodobno smiješno i žalosno kako u inozemstvu ističe svoju parti-zansku prošlost i antifašizam, a u Hrvatskoj je od te činjenice bje-

žao. Tako je HDZ nastavio i nakon njegove smrti. Za njih je antifa-šizam promjenjiva roba: u Europi im je temelj hrvatske državnosti, a u Hrvatskoj uvreda koju treba brisati iz Ustava!? Licemjerno da licemjernije ne može biti! Oni se boje SDP-a, proglašavaju ga cr-venom opasnošću, proziva ga se kao jedinog krivca za sve što ne valja u Hrvatskoj. To traje već dvadeset godina: od 1991. godine do danas! Po HDZ-u ispada da je za sve nevolje u Hrvatskoj kriv SDP ili, kako oni vole govoriti, komunisti. Odnosno, bivši komunisti! Zamislite: i to samo ona manjina bivših komunista koji su u SDP-u, a ne i ona armija bivših komunista koji su u HDZ-u!? Od Franje Tuđmana kao prvoga predsjednika do Jadranke Kosor kao sadašnje predsjednice Vlade. I ona, drugarica Jadranka, bivša članica Saveza komunista, govori o crvenoj opasnosti!? Znači li to da ona samu sebe zove – crvenom opasnošću!? Jer, ona je bila “crvena”, mnogi SDP-ovci nikad nisu bili u Savezu komunista… S tim da neće za-varati hrvatske ljude. Zato jer je svima jasno da im je to adut u pre-dizbornoj kampanji, a opasnosti od povratka na stari iščezli sustav odavno više nema. Mizerno je takvo ponašanje, takva retorika… Premijerka i njeni poslušnici govoreći tako ispadaju tragikomični!

• Zašto Slovenci, Talijani, Francuzi, Englezi, Norvežani… Ma, zašto sav normalan svijet s ponosom slavi sve svoje antifa-šističke praznike, a u nas te praznike ismijavaju…

– U svim civiliziranim zemljama Udruge antifašista zajedno s državnim establišmentom, bez obzira koja je stranka na vlasti, s ponosom slave antifašističke praznike. I kod nas se, iako stidljivo ta praksa počinje mijenjati. Posljednjih godina su splitski antifaši-sti, na čelu s gospodinom Antom Adorićem, mojim prethodnikom, uspostavili odličnu suradnju s gospodinom Jurom Šundovom, za-mjenikom splitskog gradonačelnika. Tako da obilježavanje antifaši-stičkih obljetnica zajednički organiziramo. I proslavu predstojećeg Dana oslobođenja Splita organiziramo dijelom zajednički. Vjeru-jem da će se početak dobre prakse nastaviti. Bili bismo sretni kada bi se nama u obilježavanju obljetnica priključile i udruge proizašle iz Domovinskog rata. Još se nije dogodilo da prilikom polaganja cvijeća na spomen-obilježja žrtvama fašizma ne položimo cvijeće i palim borcima Domovinskog rata. Bilo bi nam drago kada bi bilo i obrnuto. A još draže kada bismo to činili zajedno…

Zabrinjavajući Karamarko– Sramotan istup ministra Tomislava Karamarka je

najbolja potvrda o odnosu vlasti i vladajuće ideologi-je prema antifašizmu i temeljima hrvatske državnosti. Javno iznesen stav da je za njega, ministra, u državi koja je prema Ustavu utemeljena na antifašizmu, uvre-da kada ga se svrstava u antifašiste, dovoljna je sama za sebe. Izjednačavanjem fašizma i totalitarizma, anti-fašizma s antitotalitarizmom te izjavom da bi iz Ustava izbacio stavak o tome da je Hrvatska država utemelje-na na antifašizmu, on vrijeđa sve slobodoljubive hrvat-ske građane. Zabrinjavajuće je to kao i činjenica da se Hrvatska vlada ne ograđuje od izjava svoga ministra. Predsjednica Vlade i HDZ-a, Jadranka Kosor ne samo što odbija i pomisao o njegovoj ostavci već ga prima u HDZ i stavlja na čelo liste za parlamentarne izbore u jednoj izbornoj jedinici čime mu garantira mjesto u Hr-vatskom saboru. Tako će se i Hrvatska, iako još svježa iz Domovinskog rata, priključiti onim malobrojnim eu-ropskim parlamentima koji u svojim klupama imaju de-klariranog protivnika antifašizma. Pametnome dosta!

Razgovarao: Milorad Bibić, “Slobodna Dalmacija”, 22. 10. 2011.

OBLJETNICE NOB-a

33 FORUM SENIORA

34FORUM SENIORA

OBLJETNICE NOB-a

Dozvolite mi da uz uvažene goste po-sebno pozdravim borce sudionike bi-

taka sa Sutjeske i Neretve i sve prvoborce NOR-a

U jubilarnoj 70. obljetnici početka anti-fašističke borbe, danas obilježavamo i 67. obljetnicu Dana oslobođenja Splita, kada su 26. listopada 1944. godine borci narod-nooslobodilačke vojske iz Splita istjerali okupatorsku vojsku i ustaške im sluge i po drugi put oslobodili naš grad, ali taj put za vječnost.

Ovom prilikom želim vas s nekoliko podataka, podsjetiti na slavnu antifašistič-ku prošlost našega Splita. Od oko 40.000 stanovnika, koliko je Split imao 1941. godine, mali je broj bio onih koji nisu izravno ili posredno sudjelovali u oslo-bodilačkoj vojsci i pokretu otpora ili bili na njihovoj strani. Oko 12.500 Splićana i Splićanki izravno se borilo u redovima Narodnooslobodilačke vojske i ratova-lo diljem cijele tadašnje države. Više od 18.000 ih je aktivno surađivalo – bilo uključeno u narodnooslobodilački pokret, a većina ostalih su bili simpatizeri NOP-a.Blizu 16.000 žitelja Splita i njegove uže okoline prošlo je torture u zloglasnim splitskim zatvorima. Više od 5.000 ih je odvedeno u talijanske, njemačke i ustaške logore smrti, a oko 1.400 ih je bilo prisi-ljeno otići u izbjeglištvo.

Što u oružanoj borbi protiv fašističkih okupatora i njihovih domaćih slugu, što umorenih u fašističkim zatvorima i logo-rima, strijeljanih od prijekih sudova te po-ginulih od bombardiranja i umrlih od gla-di i bolesti, Split je za svoju i slobodu do-movine dao blizu 4.000 života ili svakog desetog svog žitelja. Na ove podatke, iako s velikom tugom u srcu, svaki stanovnik Splita ne samo danas nego dovijeka mora biti ponosan. Ponos nas obuzima i kada se sjetimo splitske mladosti koja je borbom i životima branila slobodu i u Domovin-skom ratu.

Nije li onda žalosno da se ovakva anti-fašistička prošlost rodoljuba Splita, ali i ci-jele Hrvatske, od nekih novokomponiranih domoljuba želi zatrti, zaboraviti, omalova-žavati pa čak i proglašavati zločinačkom, da se ruše, oskrnavljuju i zagađuju spo-men-obilježja. Najnoviji primjer je po ne znamo koji put napadnuta spomen-ploča Prvog splitskog partizanskog odreda ko-jom se odaje počast hrabrim i slobodo-ljubivim predstavnicima splitske mlade-ži, koja je među prvima u Europi ustala protiv fašizma.

Piše: prof. dr. sc. Josip Milat

SLAVNA ANTIFAŠISTIČKA PROŠLOST GRADA SPLITAMisle li da je veliki Hrvat onaj koji je

na spomen-ploči ispisao Dalmatia is no-stra ili u ime istomišljenika priziva NDH i Pavelića koji je Dalmaciju prodao faši-stima za malo vlasti? Žale li ti i takvi što danas Dalmacija, povijesna preteča hrvat-ske državnosti, nije talijanska pokrajina Regia Dalmata Italiana?

Što žele postići oni koji ruše, razbijaju i zagađuju spomen-obilježja antifašizmu? Misle li da su domoljubi, da su istinski Hrvati, ili su pak vandali pa, i usudio bih se reći, i prizivači fašizma, ustaštva. U ime koga i dokle tako?

Ruše li Englezi spomenike svojim pi-lotima? Amerikanci svojim marincima? Francuzi su od svog pokreta otpora napra-vili mit i da ne nabrajam dalje, a mi kao da antifašističku borbu našeg naroda taji-mo, zatiremo, zaboravljamo imena naše hrabre splitske mladeži, rušimo i zatiremo spomenike podignute njima u čast i nama za ponos.

Nije li žalosno, što je bez presedana u svijetu, da su sva imena ulica, trgova, parkova, škola i drugih institucija koja su podsjećala na slavnu antifašističku proš-lost Splita izbrisana kao da ih nikada nije bilo? Split nema ni ulicu ili trg žrtava fašizma, a ponovimo, samo je živote od fašističke sile izgubilo njih gotovo 4.000, a da ne spominjemo invalide i druge stra-dalnike fašističkog terora.

Nije li žalosno da se borci NOR-a i na-kon iskustva iz Domovinskog rata smatra-ju građanima drugog reda? Čak, štoviše, naziva ih se maltene izdajnicima samo zato što su ustali i borili se protiv fašista i njihovih ustaških sluga. Kada će udru-ge nastale iz Domovinskog rata prihvatiti udruge antifašista? Gospodo, moramo ovo prekinuti.

Prošlost se ne može mijenjati ni iz-brisati pa ma koliko rušili spomenike i ukidali imena ulica, osporavali prava na dostojan život i borcima NOR-a, omalo-važavanjem antifašista i negiranjem anti-fašizma uopće.

Počnimo mijenjati školske programe, obrazujmo i odgajajmo mlade na objek-tivnim povijesnim činjenicama onako kako to povijest u danom vremenu i okol-nostima znanstveno zahtijeva. Prestanimo prebrojavati kosti i krvna zrnca. To vrijedi za svakog domoljuba humano i demokrat-ski orijentiranog pojedinca. Svaka je smrt jednako teška, svaki je zločin jednako težak, svaki je zločin - zločin bez obzira kada i od koga dolazio. Mora biti osuđen, ali po međunarodno priznatim kriterijima, a ne kriterijima raznih kvazi povjesničara ili nacionalista po zanimanju. Nacionalni ponos i hrvatstvo se ne iskazuje rušenjem spomenika niti bilo kojim oblikom diskri-minacije. Zločin se ne može pravdati, ali ni osuđivati novim zločinima.

Pred vratima smo Europe i ako želimo ući, moramo prihvatiti europske civiliza-cijske vrijednosti koje uz poštivanje ljud-skih sloboda i prava čovjeka uključuju i antifašizam. Moramo se truditi i početi mijenjati da pred vratima Europske unije i ne ostanemo. Potrudimo se svi zajedno da Splitu vratimo dostojanstvo i osiguramo mu mjesto koje mu po svojim povijesnim i civilizacijskim vrijednostima i pripada. Zato još jednom pozivamo gradske vi-jećnike da u spomen palim žrtvama, ali i u ime europskih i uopće civilizacijskih vrijednosti barem za početak, vrate ulicu ili trg žrtava fašizma i Prvom splitskom partizanskom odredu.

Prisjetimo se povijesnih i recentnih či-njenica – kako se slavio dan pobjede na svim trgovima oslobođene Europe i na našoj rivi i pjaci, kako se slavila pobjeda nad najvećom zlom silom u povijesti čo-vječanstva. U svijetu se tako i danas slavi. Nakon porušenog grada, krvavog pazara, naši su se mladići vraćali doma kao po-bjednici, a neki ih danas žele prikazati zločincima. Okrenimo se demokratskoj i humanoj budućnosti svi jedinstveni u želji i aktivnostima da se fašizam u bilo kojem obliku više nikad ne ponovi. Kakav je to narod koji zaboravlja svoju slavnu proš-lost? Zato gajimo uspomene i slavimo po-bjednike nad fašizmom zaslužne za našu slobodu. A Split ima što slaviti.

(Govor na obilježavanju godišnjice oslobođenja Splita)

35 FORUM SENIORA

SENIORI PJESNICI

BRANKO ŠKVARIĆBranko Škvarić rođen je 1943. go-

dine u podravskom mjestu Loza-nu. Završio je trgovačku školu, a naj-veći dio svog radnog vijeka proveo je u Robnoj kući „Nama“ u Zagrebu. Zbirku pjesama „Miris zemlje“ obja-vio je 1999. godine. U predgovoru knjizi, Željko Kliment ističe:

Pjesnik Branko Škvarić piše već vrlo dugo poeziju, ali tek je ovom zbirkom objavljenom u, ako ne ka-snijoj, a ono zasigurno zreloj život-noj dobi za prvo uknjiženje pa na tu činjenicu valja upozoriti, učinio pre-sudni iskorak.

Od bavljenja pjesništvom iz unu-trašnje potrebe za sebe sama i na-juži krug svojih prijatelja do ova-kvog obraćanja potencijalno širem čitateljskom krugu. Sad s njime želi podijeliti svoje shvaćanje poetskog, odnosno, svoje osnovne teme i pje-smotvore.

Te teme su ponajprije ljubav pre-ma vlastitom kraju i oni osjećaji koji

se javljaju u čovjeku kad ga tek ri-jetko i povremeno posjećuje, svje-stan koliko se on samo izmijenio otkako je u njemu živio kao dijete i mlad čovjek. Potom, teme vezane uz obični, svakodnevni život sela, izražene drugačijom pjesničkom perspektivom od one korištene u pr-vom ciklusu (tamo je pjesnički su-bjekt govorio u prvom licu izravno i ispovjedno), uz neke karakteristične tipove odnosa.

Najviše ih je duhovito ispjevano na gotovo pripovjedački ili dramski način o nekim ljubavno slobodnijim odnosima.

I na posljetku, ponovno ljubavne, ali drugovrsnije pjesme od onih u drugom ciklusu, odnosno, ovdje se ponovno pjesnik izražava iz pozicije subjekta koji govori u svoje ime, ali za razliku od reminiscentnih pjesa-ma prvog ciklusa, ovdje je pretežno riječ o pristupu koji je jednostavniji, izravniji, čak popularniji.

KADA ME NE BUDEKada umrem ne plačite,već svratite u moj dom;pjesma, radost i veseljenek se vrate pod taj krov.Pjesmama sam prijateljiopjevao svaki čas,a kad odem na počinakuživajte za sve nas.Neću suze vam na licu,hoću staru pjesmaricu;ugodite nježne žicepa da slušam tamburice!Još vas molim prijateljida mi sve oprostite;neću suze, vino lijtesamo se veselite.

SUZE RADOSTIDok maštam o selu svomesanjam kuću i bunar,i da još sam mlad ko prijea ne tako shrvan, star.I susjede sanjam čestopolje, šumu, livade,znam, sve će to ostatikad mene više ne bude.Još jednom ću doma doćida vidim i snimim svetuljepotu, oblake te,ljude, ptice i potoke.I Dravu ću gledat bistru,kao nekad u mladosti, rashladit si vodom čeloisprat suze radosti.

MOJ LOZANSelo je pjesma,gradovi proza.Kad sanjam pjesmu,tu je moj Lozan.U njem i sivoizgleda roza,sunce nad njivom,zvonik i Lozan.Puni životomsrce i mozak,za cvjetnim plotomlista moj Lozan.Šumom uz Dravuopet se vozam,mladosti moja,ti si moj Lozan.

Ono osnovno što se osjeća pri či-tanju i uopće pristupu ovoj poeziji je pjesnikova iskrenost.

36FORUM SENIORA

SENIORI PJESNICI

MIRIS POLJAKad osjetim miris polja,ravnicu i plodno tlo,znam da tu sam opet doma,da sam dijete podravsko.Srce vuče prema Dravi,tu je mnogo ljepše sve.Tvoje nebo još se plavi,Podravino volim te!

SNOVI U PLAVOMSanjam te da si tu negdjei vidim kako mi prilazišsretan sam, trčim u susret,dodirujem plavu kosu, ljubim te.Al prođe san, dođe javatvoje mjesto je prazno,tužan sam, ali ne odustajem.Doći ćeš u plavoj haljini od baršunahladno je, nemoj mi ljubavi nazepstidođi tiho kako si otišla, neka plavo nebo vidi tvoj po-vratak.Na stolu te čeka cvijećedođi, volim te, ljepoto plavog neba.

SAN I TELEFONBaš bi bilo lijepo da to nisu snovi,da me voliš ludo, da se sve ponovi.Al otvorim oči sve vidim u javi;ja živim u gradu, a ti si na Dravi.Možda i ti želiš da san bude javai kad ne tuguješ za mene si prava.Evo telefona, tu je kad mi tre-ba.Nazvat ću iz pakla, Bog će čuti s neba.Baš bi bilo lijepo da to nisu snovi,da me voliš ludo, da se sve ponovi.

SLAVONAC I ŠEŠIRŠešir mali prepoznatljiv svimana Slavoncu u vrelim noćimašešir nosi na ponos i dikus curama zaspi u šljiviku.Nema cure koja njega nećesvakoj nosi u postelju cvijećenek se vidi što Slavonac radiljubi svaku, nek žive u nadi.Samo jedna s crnim očimašto je draga njemu i mom-cimaneće s njim nikad ljubovativeli da joj ljubav brani mati.Al večeras čim se spusti tamaukrast ću je ne dođe li sama.Slavonac sam, šeširom se dičimu šeširu na svog oca sličim.

PRAZAN DOMDolazim krišom, otvaram vratako da su doma mama i tata.Sve je ko nekad, sve mi se nudikuća, moj vrt i moji ljudi.Turobne misli slutnju mi krijuzar nikog nema, zar tu ne bdiju?Na moju tugu odškrinem vrata,a kuća prazna, vrijeme bez sata.Nikoga nema da me dočeka samo se čuje ta tužna rijeka.Lendava teče kao i priježuri u Dravu koja još bdije.Povratak bez njih manje mi značiu kuću gledam, teško se snaći.Nakon svih ljeta ostat ću ovdje,u starom domu uz rodno polje.

PROLJEĆE U PODRAVINISjeverac lagano diše,miluje stari krov, a mama sjedi kraj pećiopet u domu sam svom.Kroz prozor nebo se plavibez lišća njiše se dud,podalje malo na Dravisvjetluca pješčani sprud.Samo se trava zelenizlatice zlatom je tku,grlice guču u meninjihov je zavičaj tu.Krenem iz kuće u baštui gledam šumu i polje,zaronim pogled u maštutako je ljepše i bolje.Pa vidim lovca na čekidvogledom promatra brijeg,vidici sneni i mekirasuti u nedogled.

TEMATSKA KONVENCIJA FORUMA SENIORA

SDP HRVATSKE