K N i 5Ž N I C A '

k id r c h e t e o r o l o š k b b

Z iV O D A fi.R .H RVA TSKEz: />. 3 R E sV I JEST I

I Z

H I D R O M E T E O R O L O Š K E S L U Ž B E S R H R V A T S K E

G O D IN A XIII ZAGREB 1963. BROJ 5-6

277“M0U

SINOPTIČKA SITUACIJA ZA VRIJEME BLATNE KIŠE U NAŠOJ ZEMLJI

Jovan Lončar - Zagreb

Još nam je u svježem sjećanju 11.IV 1963* kada je u Zagrebu izrnedju10,45 i 11*15 padala blatna kiša. Istu pojavu tog dana registrirale sujoš i neke meteorološke stanice u Primorju.

Prošle godine na dan 12.III također je u našoj zemlji padala blatnakiša i snijeg. Koncentrat saharske prašine tom prilikom bio je dapače i veći, nego što je to bilo ove godine.

Prije su neupućeni ljudi ovoj interesantnoj pojavi davali posebno značenje smatrajući da crvenkasta boja kiše označava najavu velikog krvo­prolića tj. rata. Danas, kada je potpuno razjašnjen prirodni uzrok blat­ne kiše, takvih vjerovanja dakako više nema.

Svakako je karakteristično da tu pojavu imamo pretežno u proljetno godišnje doba, ma da iz toga ne smijemo zaključiti da u drugim sezonama u zračnim masama, koje struje preko naše zemlje, ,nema saharske prašine. Dobro znamo da je atmosfera ljeti vrlo često zamučena i to upravo zbog velike količine saharske prašine u njoj, ali tada ne postoje i ostali uvjeti potrebni da dodje do oborina (kao što je na primjer prisustvo Genovske ciklone, odnosno ciklona genovskog porjekla i s njima vezanih oborina u našoj zemlji*

Na slici 1 prikazana je prizemna, a na slici 2 visinska sinoptička situacija od 01 sat 11.IV 1963. Pregledavši i ostale sinoptičke karte, naročito visinske, zaključno sa AT-100 mb konstatirao sam, da je pri­zemna ciklona, koju vidimo na slici 1, bila vrlo dobro izražena do veli­kih visina i da je os ciklone bila skoro vertikalna.

Kod ovakvih situacija gotovo na svim visinama preko naše zemlje struje zračne mase, koje prethodno prolaze iznad saharske pustinje. Na tom po­dručju one prime u sebe veće količine prašine,koja pored ostalog kasnije postaje i kondenzacionim jezgrama na kojima se stvaraju oborine.

Moje je lično mišljenje da je pravilnije govoriti "prašina" a ne "pijesak",jer se pod pijeskom ipak podrazumijevaju čestice većeg promje­ra.

Na kraju bih napomenuo,da sam usporedio neke sinoptičke karte za raz­ličite godine, kada je bila registrirana blatna kiša, i konstatirao da

SI. 1. P r iz e m na s inop t icka s ituacija dne 11. IV 63. od 01 ^

. 516 »,^05 H rt “

SI.2. A T 5 0 0 m b( strujanje zraka na visini od 5-5 k m ) d n e 11. IV 6 3 .u 0 1 h

27

su prizemne i visinske karte, odnosno strujanja, "bila gotovo identična s ovogodišnjom situacijom.

POJAVA BLATNE KIŠE DNE 11.IV 1963* U NAŠIM KRAJEVIMA

Zora Turčin - Zagreb

Dme 11. travnja ove godine, u nekim krajevima naše zemlje, a naro- čito u sjevernom dijelu obalnog područja,padala je blatna kiša.

Pojava blatne kiše primijećena je i na nekim stanicama u kontinen­talnom predjelu. U Zagrebu je blatna kiša padala uz ove popratne pojave:

Dne 11.IV 1963« oko 10.30 sati (u ravnim ulicama) primijećen je u daljini pri tlu žućkasto sivi oblak prašine ili dima, zbog kojeg je bila smanjena vidljivost, a koji se brzo kretao od centra grada prema jugu. Zrak je bio težak i gust. Uz pojačani vfctložni vjetar počele su padati rijetke, srednje velike kapi kiše, od kojih je ostao žućkasti trag na odjeći prolaznika i na predmetima kao npr. na krovovima automobila.

Pojava nije trajala dugo« Oborina je padala oko 15 minuta, a oblak je, nošen vjetrom, putovao dalje prema jugu i sve se više udaljavao od promatrača, a u zraku se osjetilo olakšanje.

Ovakve pojave u našim su krajevima prilično rijetke, pa ipak ne prođe gotovo niti jedna godina, a da ne bi bila zabilježena pojava blatne kiše ili obojenog snijega.

Ta se pojava javlja gotovo uvijek uz pojačan južni ili jugoistočni vjetar i to vrlo često u proljetnim mjesecima, kada su zračna strujanja s juga takve naravi da vjetrovi koji pušu preko sjevernoafričke pustinje, dižu pustinjsku prašinu u visinu te je prenose u naše krajeve« Ova pra­šina može u vlažnim zračnim masama služiti kao jezgre kondenzacije, a kiša koja pada iz oblaka ovakve naravi, je blatna, žućkaste ili crvenka­ste boje. Ako iz ovakvog oblaka pada snijeg, on je obojen također Žućka­sto, sivkasto ili crvenkasto, već prema porijeklu čestica koje sadrži.

U drugom slučaju kiša može biti blatna, ako pada kroz oblak prašine pa na svom putu pokupi te sitne čestice i zajedno s njima pada na tlo«

Boja taloga blatne kiše zavisi o porijeklu prašine,koju kiša sadrži. Blatna kiša žućkaste boje najčešće nosi prašinu pustinjskog porijekla. Crvenkasta boja potječe od praha terraer.ossae, a siva boja može potjeca­ti od vulkanske prašine i pepela ili od dolomitnog praha koje je vjetar ponio u veće udaljenosti.

Prema izvještaju B. Hubera,u Gornjoj Bavarskoj i ostaloj južnoj Nje­mačkoj 1 4.V 1951# zapažena je pojava "sumporne kiš®", koja je prouzroko­vana količinom polena (cvjetni prab), što ga je vjetar digao s cvijeća u zrak. Ta je kiša bila žute boje, a kada se osušila, ostavila je na tlu šute mrlje.

28

Ako je temperatura zraka niža od 0 C i pada snijeg, a ne kiša, sve ove karakteristike bit će sadržane u snijegu«

Što se tiče radioaktivnosti, koja se veo dulji niz vremena redovito mjeri za svaku oborinu, u blatnoj kiši, koja je pala 11.IV 1963. nije primijećena veća radioaktivnost, nego što je bila radioaktivnost obori™ na koje su padale tokom mjeseca veljače ili ožujka*

U našim krajevima prvi puta je zabilježena blatna kiša 1508« godine. Iza toga bila je registrirana još nekoliko puta ali vrlo rijetko (što može biti propust ili neznanje motritelja)«

Godine 1933* padala je 3« i 4« svibnja blatna kiša koju su opisali dr. Goldberg i dr* Kovačević«

U zadnjih. 10 godina blatna je kiša u našim krajevima padala svake go­dine barem jednom i to na raznim mjestima, a najčešće je registrirana na otocima srednje Dalmacije, te u zapadnom dijelu obalnog područja.

Iz '"Izvještaja o izvanrednim pojavama" koje su do 1960. god. redovito dostavljale neke naše stanice, donosimo datume pojave blatne kiše u po­sljednjih 10 godina kako slijedi?

dne 2 .1 1954. dne 1 3 . iv 1953noću 1-2.II 1954. dne 2 3 . IV 1958dne 4 . I I 1954. dne 9 . IV 1959dne 2 5.II 1954. dne 10. IV 1959dne 31«IH 1955. dne 12.III 1962dne 10. IV 1957‘. dne 11.IV 1963

K R A T K I I Z V J E Š T A J I I S A O P Ć E N J A

VIII MEĐUNARODNO ZASJEDANJE ZA ALPSKU METEOROLOGIJU

Prema saopćenju "AUSTRIJSKOG DRUŠTVA ZA METEOROLOGIJU", VIII medu narodno zasjedanje za alpsku meteorologiju održati će se od 9 eto 12 rujna 1964 godine u VILLACHU«

B.Ki.

29

MEB'OTARODFI KONGRES HIDROGEOLOGA Beograd 20SIX„ - 4 »Xr1963«god«

Redovni kongres Međunarodnog društva hidrogeologa (AIH) održat će se u Beogradu, u vremenu od 20® rujna do 4* listopada 1963® god«

Program kongresa obuhvaća radne sjednice i naućnu ekskurziju«Radne sjednice održat, će se u Beogradu od 20« do 25* rujna 1963

god® u prostorijama Saveza inženjera i tehničara Jugoslavije« Radne sjednice odvijat će s@ prema dnevnom redu, koji je utvrđen i usvojen na završnoj sjednici kongresa AIH u Ateni održanog 1962, godine , kako sli­jediš

1« Studij® o rezervama i bilansu podzemne vode (proračuni i iskoriš­tavanje;, prirodni i umjetni dotok, čuvanje i zaštita rezervi, re­gulacija umjetnog bilansa)*

2® Regeneracija i obnavljanje podzemnih voda«3® Način izučavanja i istraživanja primjerijen kod podzemne vode«4« Hidrogeološke karte®5« Hidrogeologija krša«6« Termalne i mineralne vode«7« Zaštita voda®8* Hidrogeološke studije primjenjene na radove u građevinarstvu i

rudarstva®Po svakoj tačci dnevnog reda održat će se referati sa diskusijama. Referati oe se održavati na jednom od slijedećih jezika* francuski, njemački, engleski, ruski, španjolski i talijanski®Poslije radnih sjednica, a u okviru kongresa, od 25® rujna do 4« li­

stopada trajat će naučna ekskurzija,koja će isključivo obuhvatiti krške terene i toj sistem EE Trebišnjica, melioracioni sistem ušća Neretve, sistem HE Split, Hvarski vodovod, vodoistražne radove u dolini Vodice- Pirovac, Yransko jezero, sistem BE Senj te Skocijansku i Postojnsku jamu. Naučna ekskurzija bit će uglavnom povezana sa razmatranim temama radnih sjednica kongresa, a naročito sa tačkama 3 , 5 i 8 dnevnog reda, tj® praktična primjena hidrogeoloških studija, istraživanja i izučavanja u praksi, osobito u krškim terenima«

Ovaj kongres, time što se održava u našoj zemlji za nas je od naroči­tog značaja, jer daj* mogućnost našim stručnjacima i stručnim organiza- cijama,koje su zainttresirane ili se bave tematikom sa područja hidrogeo- logije, da na njemu učestvuju, barem na radnim sjednicama®

Kako je iz dnevnog reda vidljivo, razmatrana tematika je prilično ši­roka i zahvaća bitna područja hidrogeologije, od kojih je hidrogeologija

30

krša od naročitog značaja za nas« Stoga bilo bi korisno, da Hidromete— orološki zavod SRH, preko učesnika iz hidrološkog odjela-, učestvuje na, spomenutom kongresu®

Iznesena tematika na kongresu, kao i materijali,koji će se dobiti poslije kongresa (referati, diskusije i zaključci),poslužit će kao dalj­nje smjernice za izučavanje i rad na tom području, osobito odsjeku pod­zemnih voda u hidrološkom odjelu HMZ® Ovdje se kao uzgred može spomenuti (da se uvidi značaj ovog kongresa za HMZ, a naročito za hidrološki odjel ■= odsjek podzemnih voda), da se širem i dubljem izučavanju hidrogeološ— kih pitanja i tema u okviru hidrometeorološke službe - hidrološkog odjela, do unatrag kraćeg vremena nije davala potrebna pažnja i znače­nje« Odsjek podzemnih voda je do nedavna svojim radom uglavnom regis­trirao pojave vezane uz hidrogeološku problematiku, no bez sistematike dobivene na temelju proučavanja ili studijske obrade podataka« U tom okviru zadataka bio je sistematizacijom postavljen stručni sastav kadra kao i njegov minimalni broj. Razvoj i dinamični zahtjevi naše privrede, a posebno vodoprivrede, kao i time povezanih građevinskih zahvata, dali su hidrogeologiji, & time i ostalim granama hidrologije, poseban akce- nat u vezi istražnih radova i davanja podataka, jer su njeni rezultati osnova daljnje tehničke razrade svakog vodoprivrednog plana. Hidrološki odjel također proživljava svoju dinamiku razvoja u stručnom smislu, te mu sa te strane treba posvetiti punu pažnju i dati odgovarajući stimu­lans® Privreda zahtjeva sve više da ovaj odjel studijski obrađuje, na­ročito u smislu praktične primjene, tražene podatke i materijale, kako na ostalim područjima hidrologije tako i sa područja hidrogeologije, te je svojim zahtjevima uticala na proširenje stručnih okvira kako hi­drološkog odjela u cjelini, tak.6 i odsjeka podzemnih voda i to u pravcu stručnih kadrova, te stručne tematike i obrade, što je usko povezano« Treba, spomenuti, da se širina zahtjeva privrede, naučna obrada meliora— tivnih zahvata, te agrikulture ne može zamisliti bez praćenja i izuča­vanja režima podzemne vode, tj» izučavanja hidrogeoloških problema. Isto tako su time usko povezani problemi građevinarstva, posebno što se tiče problema vodoopskrbe, zatim temeljenja i izvedbe objekata i to počam od manjih i izoliranih slučajeva sve do velikih i uokvirenih cjelina (brane, naselja, vodoprivredni sistemi itd»). U tom smislu, za konkretnu pctkrijepu napred navedenog, navest će se jedan od primjera koji nepo­sredno u našoj blizini treba u najskorije vrijeme stručno izučavati, te mu dati praktično rješenje u smislu svega iznesenog, a to je režim pod­zemnih voda na području južnog Zagreba i šire okolice. Hitnost i širinu ove problematike nije potrebno naglašavati, kad se zna dinamičnost i perspektiva kojom se rješava ovo područje« Sva ova pitanja hidrološki odjel, posebno odsjek podzemnih voda dužan je pratiti, jer ona logično spadaju po svojem karakteru i stručnosti u njegov djelokrug rada, te u krajnjoj liniji odgovaraju namjeni i ciljevima postojanja hidrološkog odjela HMZ.

Za ostvarenje navedenih ciljeva i predstojeći Kongres imat će poseban'&l'LcbG3*i ®

Inž« Ranko Radovinović

31

MEĐUNARODNI SIMPOZIJ 0 VLAZI ATMOSFERE

U -vremenu od 20* do 23« svibnja 1963* godine u Vašingtonu 6e se odr­žati simpozij»koji ima svrhu da utvrdi koje metode postoje za mjerenj® vlage u blizini tla i vlage na visini, koje su metode bolje i kako ih se može još poboljšati« Na tom sastanku bit će govora i o vlazi u krutim tijelima (npr* tlu) kao i o primjeni rezultata mjerenja vlage na razli­čitim područjima nauke (u poljoprivredi, u ispitivanju materijala, u medicini, kod tehničkog procesa sušenja itd)« Isto tako će se raspravlja— ti o primjeni mjerenja vlage u vezi s pitanjem širenja elektromagnet­skih valova u različit© vlažnim slojevima#

(Prema "Meteorol« Rdsch®” br®6 1962) B«Ki*

0 PROBLEMU UMJETNE OBORINE

Kako saopćuje SMO (Svjetska meteorološka organizacija) u vremenu od 24® do 26« rujna 1962. godine sastala su se u Ženevi četiri eksperta, koji rade na problemu “eksperimentalnog pravljenja kiše”« To su bili dr« L.J« B a t t a n iz Instituta za fiziku atmosfere na arizonskom univerzitetu (Tuscon, Arizona SAD); dr. S.N. N a q v i, direktor mete­orološke službe u Pakistanu (Karači)j dr. V.T« N i k a n d r o v iz Hidrometeorološke službe SSSR (Lenjingrad) i dr« 0« V i t t c r i , di­rektor opservatorija na brdu Cimone (Sestola, Modena, Italija).

Zaključci koji proizlaze iz njihovog izvještaja ukratko mogu da glase ovako: "U pojedinim predjelima moguće je na prirodni način povećati oho- idnu, pa ipak nesumnjivo za to nigdje nije bilo dokaza®Svakako stoji, da se u potpuno suhim predjelima ne može proizvesti nikakva umjetna oborina« Tehnika “cijepljenja oblaka” postigla je napredak, ali fizikalno = ke­mijski proces stvaranja oborine još je u mnogo čemu nejasan«

(Prema "Wetter und Leben'9 br*ll~12, 1962) B«Ki«

VALOVITI OBLACI NA E1NI

Veoma izraziti masiv planine Etne (3263 Sini zapreku i onemoguća­va da se strujanja zračnih masa odvijaju nesmetano« Stalni valovi,koji se stvaraju u zavjetrini (većinom od NW strane),često proizvode karakte­ristične lećaste oblake,koje su već u prošlom vijeku zapazili i opisali razni učenjaci«

Istraživanjima i teoretskim pretpostavkama u pogledu strujanja zraka na uzvisinama, postignuti su značajni rezultati i omogućeno je d,a se

32

utvrde i najteži problemi, koji su u vezi s takvim zračnim valovima i karakterističnim oblikom oblaka koji se uz to često stvaraju« Obzirom na ovakve lećaste oblake sinoptičke su situacije manje ispitane« Pfcema istraživanjima meteorologa F. Affranotia iz Catani* zapaženo je da je oblik tipičnog oblaka vezan uz deformaciju struja i na sinoptičke situ­acije tako, da se može prema obliku lećastib oblaka predvidjeti i vri-J 9 H16 «

B.Ki.

INTERNACIONALNA GODINA MANJE AKTIVNOSTI SUNCA

Bx:ekutivni komitet Svjetske meteorološke organizacije (SMO) donio je na svojem sastanku,održanom 2 0« lipnja 1962« u Ženevi, zaključak da se zajednički radovi održe u okviru "Internacionalnih sunčanih godina" od 1 « siječnja 1964« do 3l» prosinca 1965«

U okviru ovih radova treba izvršiti istraživanja u visokim slojevi­ma atmosfere, služeći se kod toga naročito instrumentima,koji nisu sta­jali na raspolaganju u Internacionalnoj geofizičkoj godini 1957»/58«

B.Ki.

O B A V I J E S T I I Z S L U Ž B E

ODLAZAK METEOROLOGA D. POJE NA SPECIJALIZACIJUU BERLIN

Krajem veljače otputovao je meteorolog Dražen prof. Po je, rukovodi­lac aerološke službe našeg Zavoda,na 9“mje3®čno stručno usavršavanje u Berlin. U toku svog boravka u Berlinu drug Poje će se, na Institutu za meteorologiju i geofiziku kod šefa tog Instituta profesora R. Scherhaga upoznati s radom iz područja analize i interpretacije stratosferskih sinoptičkih karata, koje područje predstavlja užu specijalnost rada spo menutog Instituta* Pored toga on će se tokom ove specijalizacije upozna ti i s novim metodama rada na aerološkim stanicama u Njemačkoj i Austri ji gdje će se zadržati na povratku iz Berlina«

Boravak druga Roje na stručnom usavršavanju u Berlinu bit će od velike koristi za razvoj aerološke službe kod nas.

Đ« Apro - Zagreb

DODJELI?AN J E PRIZNANJA MOTRITELJIMA HIBROMETEOROLOŠKOG ZAVODA SR HRVATSKE

Svi meteorološki radovi temelje se na motrenjima koje dobivamo na dva različita načina: od redovnih službenika motritelja,k.oji rade na određenim sinoptičkim i agrometeorološkim stanicama Hidrometeorološkog zavoda SRK, a postavljeni su isključivo samo za ovu vrst posla i od dobrovoljnih motritelja,koji omogućuju da se meteorološki podaci mogu sakupiti iz znatno šireg područja.

Redoviti službenici motritelji upotrebljavaju se prvenstveno za vrše­nje tako zvanih “sinoptičkih” motrenja,koja je potrebno što brže sakupi- ti i predati dalje sabirnim centrima radi daljnjeg korištenja podataka#U cilju zaštite zračnog saobraćaja motritelji sinoptičkih stanica treba­ju također što brže sakupiti i predati dalje sabirnim centrima, i podatke o pogoršanju i poboljšanju vremena. Na agrometeorološkim stanicama zbog većeg broja istraživačkih radova redovita i specijalna motrenja vrše također redoviti službenici® Iz navedenih rezloga sinoptičke i agromete- orološke stanice trebaju imati znatno veći broj instrumenata i dobru telefonsku ili radio vezu© Zbog znatnih sredstava,koja su potrebna, za održavanje takvih stanica,njihov broj se ne povećava.

Sa sinoptičkom i agromsteorološkom stanicom ne mogu se obuh­vatiti raznovrsni procesi iznad cijelog područja Hrvatske. U svrhu dobi­vanja meteoroloških podataka, na temelju kojih je moguć© dobiti što šire informacije, potrebno je imati gušću mrežu stanica® U tore radu pomaž* nam mreža meteoroloških stanica, Čijim motriteljima iz naklonosi prema motrenju ili iz ljubavi .prema znanosti, ne smeta trud da bi motrili vre­menske procese. Na klimatološkim stanicama, dobrovoljni motritelji tri puta dnevno vrše motrenja i bilježe pojave u toku cijelog dana (109 stanica), a 11a kišomjernim stanicama (522 stanica.) jednom dnevno u 07 sati mjere oborinu, zimi visinu snježnog pokrivača, a isto tako prate i bilježe tok vremenskih pojava. Jedna i druga kategorija dobrovoljnih motritelja zabilježene podatke i pojave sređuje u mjesečne izvještaje koje dostavljaju Hidrometeorološkom zavodu SS Hrvatske, gdje se cjelokup­ni materijal pregleda, računski obradi i tabelarno sredi u radnoj jedi­nici za klimatologiju i klimstološku statistiku.

Na pojedinim meteorološkim stanicamr gdje vrše motrenja dobrovoljni motritelji ima takovih, koji taj posao obavljaju neprekidno i savjesno veo 10, 15, 20 i više .godina. U želji da bi se tim motriteljima dalo priznanje za rezultate njihovog rada klimatološke meteorološki odjel Hidrometeorološkog zavoda. SRH uzeo je u razmatranje mogućnost da se du­gogodišnjim motriteljima dodijele počasna priznanja. U tu svrhu izrađe­ne su pismene “Pohvale” motriteljima za .motrenja na meteorološkim sta­nicama. , .. , ■

34

Prva podjela J,Pohvala" motriteljima sa strane Hidrometeorološkog za­voda SRH sa dugogodišnji rad uslijedila je godine 1960. Tom prilikom dobila su priznanje:

17 motritelja za više od 15 godina motrenja16 motritelja za 14 godina motrenja11 motritelja z& 13 godina motrenja15 motritelja za 12 godina motrenja12 motritelja za 11 godina motrenja25 motritelja za 10 godina motrenja

U godini 1961. pohvaljena su 24 motritelja koji su motrili u razdo­blju od 1951* do 1960. (10 godina).■? Zbog preoptereoenosti s poslom predviđena nagrada početkom kalendar­ske godine 1962. uslijedila je tek krajem godine tako da su bila pohva­ljena 29 motritelja, koji su neprekidno vršili motrenja u razdoblju od 1952. do 1961. godine i 37 motritelja, koji su koncem 1962. navršili 10 godina dobrovoljnog i uzornog rada u razdoblju od 1953« do 1962. godine. Rješenjem Hidrometeorološkog zavoda br. 04“M?-3860/l pismene pohvale za posljednjih 10 godina rada na meteorološkim stanicama predane sus

i. Akrap Ivanu . . . 1953-1962si. Elagar Ružici « • 1953-19623« Bradić Šimunu • • 1953-19624* Burčul Božidaru • 1953-1962 05« Cobović Mirku • • 1953-19626« Čorak Josipu • • 1953-19627 • Dujmović Antunu • • • 1953-1962 08. Gobae Josipi • • • • 1953-1962o9« Gočal Hermini • • • 9 1953-196210. • • 1953-196211. Ricov Anđelki • • • # 1953-196212« KukuSka Đuri . • • + 1953-196213« Kumpare Miciki . • © 1953-1962 014« LipovČak Ivanki . . . . Gornja Slavica • • © 1953-196215« Lisica Antunu • • • 9 1953-196216. Maričić Josipu • • • 1953-196217. Marki6 Ivanu . • 9 9 1953-196218« Maslić Šimi . . . 9 9 1953-196219« Mlakar Litki • • 1953-196220. Jurjević Ivanu • 1953-196221. Pavlinić Zvonku * 9 9 1953-196222. Pečarić Slavici • 1953-1962 23. Perkunić Antunu • 1953-196224. Patešis Božidaru 1953-196225« Prišnić Petru • • 9 9 1953-1962

35

26. Radetić Albini • » Q 0 0 Donje Jelenje • « 9 0 1953=196227. Radić Josipu ® ® « 9 9 • Krk « . « « . « ■9 © 0 ’1953=196228. Rcgić Ivanu « » • 9 « 9 Nijemci • • • » 0 0 0 .1953=196229. Sesijak Franji • • 9 • 9 Maranovićl « » • • • 1953=196230. Sertić Mandici . « 9 » 9 Jeze rane • • • 9 9 • 1953=196231« Serbedžija Ljubejl « # 9 Slav«Orahovica 0 • 0 1953=196232. Strašičić Petru « • 9 0 Govedari • . . 0 9 0 1953=196233. Šalinovio Lovri * 9 0 & Vel® Prolog • . » 9 0 1953=196234. Šiiovio Marku. » • 9 0 0 Klađnice • » » 0 9 9 1953=196235. Vukasov Nedjeljku <a> 0 0 Imotski • • « 0 6 0 1953=1962 o36« Bonefačić Marku • 9 9 • svjet. Voščica • .* # 0 1953=196237. Kađlec Rudolfu • • 9 0 0 Jastrebarsko • o 9 e 1953=1962 oUbuduće oe Hidrometeorološki zavod SRH izdavati prilikom dana Repu-

blike "Pohvale" dobrovoljnim motriteljima za navršenih 10 godina dobro— voljnog rada* kao i motriteljima koji su veoma dugim nizom motrenja* po­mogli da upoznamo klimatske karakteristike pojedinih mjesta i područja«

Na temelju do sada primljenih zahvala za dođjeljene "Pohvale"* može se sa punim pravom reći* da je taj način priznanja rada dobrovoljnih motritelja pokazao put kojim bi trebali odati priznanja i drugim do­brovoljnim motriteljima koji vrše motrenja na brodovima* svjetionicima* vodokaznim stanicama kao i motriteljima podzemne vode« Iste tako miš­ljenja sam da bi prigodom lp« godišnjice rada Hidrometeorološkog zavoda SRH trebali primiti "Pohvale" i svi oni redoviti službenici meteorološke službe* koji su u istoj sproveli od početka 1948« godine na meteorološ­kim stanicama najveći dio godina kao motritelji« Ovim dodjeljivanjem "Pohvala" za 15 godina rađa odužili bi se i našim redovitim motritelji­ma za njihov dugogodišnji rad«

B.Kirigin - Zagreb

METEOROLOŠKA SLUŽBA NA NOVOM AERODROMU DUBROVNIK

Početkom ove godine završavala se nova zgrada meteorološke stanice na. aerodromu Ćiiipi-Dubrovnik* tako da je 1* februara 1953«g» oformljena i stanica* koja je počela redovnim dano-noćnim radom na aerodromu« Cjelo­kupno ljudstvo premjestili smo sa sinop-meteorološke stanice iz grada na rad na novi aerodrom* a na starom mjestu u gradu ostalo je samo da se vrši redovno klimatološko motrenje® Pošto su svi dotadanji meteorološki instrumenti ostali u gradu na starom mjestu, to je motrenje preuzeo je­dan honorarni motritelj. Na aerodromu Dubrovnik postavljeni su drugi kompleti instrumenata i novi meteorološki zaklon—termometriska kućica« Postavljen je i barograf* barometar* novi anemograf i telei etar* a

36

planira se postavljanje i novog vizibilitet^netra, koji je već na sta­nici« Nadmorska visina "barometra na novom mjestu iznosi 165»34 metra Stanica svoje izvještaje dostavlja pod. brojnom oznakom 452, o čemu je SHMZ obavjestio Svjetsku meteorološku organizaciju (SMO). Sa starog mje­sta u gradu ne šalju se više nikakve depeše počev od 1*11 1963»g«

Aerodromska meteorološka stanica je postavljena sa zapadne strane na početku poletno-sletne staze (betonske piste) udaljene oko 1000 metara od Kontrolnog tornja#

Najveći problem je bio u prevozu motritelja sa službe, a dijelom i na službu. Sada, kada je počeo redovno voziti JAT-ov autobus i ovaj pro­blem je uglavnom riješen. Ostaje samo problem zagrijavanja prostorija stanice za vrijeme jakih, zima, jer zgrada uopće nema peči, već se zagri­java električnim grijalicama, ali će to biti po svemu sudeći preslabo.Po ostalim pitanjima stanica nema nekih problema«

Drugo je pitanje, kako riješiti pitanje meteorološkog obezbedjenja u Kontrolnom tornju na aerodromu Dubrovnik. Ovdje se pojavilo niz proble­ma, tako da je pored našeg direktora ing. Mile Šikića morao intervenira­ti čak i direktor SHMZ ing. Milivoj Perović.

l.VII ove god. primili smo pet dešifranata-mještana i nekoliko sinop­tičara, te počeli radom u novoj zgradi Aerodromslce kontrole letenja (AKL) oko l.VII tg. tako da je oformljena jezgra za pružanje meteorološke po­moći zračnom saobraćaju. Do tog vremena nisu bile završene prostorije za meteorološku službu u Kontrolnom tornju. Budući da još nemamo dovo­ljno sposobnih sinoptičara za meteorološko obezbedjenje na aerodromu Dubrovnik, to smo bili primorani da šaljemo kao ispomoć sinoptičara iz Zagreba« Teleprinterska veza je uspostavljena za aerodrom Dubrovnik- Split još 8.V 1963.g. i to prvo sa meteorološkom stanicom na aerodromu, a od l.VII sa prognostičkom službom u Kontrolnom tornju. Sada je pruža­nje meteorološke pomoći zračnom saobraćaju na zadovoljavajućem nivou.Ovo će se stanje poboljšati čim dobijemo više sposobnih sinoptičara u Dubrovniku.

Obećana su nam četiri nova stana za meteorološke stručnjake, od čega smo do sada dobili samo dva.

Sa radom je počeo drug Bulat Branko - sinoptičar, koji je iz temelja počeo organizirati službu i rad na pružanju meteorološke pomoći zračnopi saobraćaju, u čemu je uglavnom i uspio.

B.Apro - Zagreb