Godina XXXIV. U Zagrebu, 15. srpnja 1912. Broj 7.

LIJEČNIČKI V I J E S N I K

Praktični prikaz Wassermannovog pokusa krvi na syphilis. Predavao na sastanku interne sekcije u prosnicu 1911.

dr. J. vitez T h i e r r y .

Godine 1901. pronašli su Bordet i Gengon takozvanu Komplementfixaciju. Za razumjevanje ove valja spomenuti slijedeće:

Živući organizam stvara protiv unešenih bakterija, krvnih tjelešaca t. zv. A n t i g e n a specifične protutvari B a k t e r i o l y s i n e , A n t i t o x i n e , H a e m o l y s i n e . Organizam stiče na taj način Immunitet. Ako se uštrca životinji, koja je immunizirana sa usmrćenim Choleravibrionima ili u virulenci oslabljenim Cholerakulturama intraperitonealno virulentne Choleravibrione, to se ovi rastvore bez ikakvih štetnih posljedica po dotičnu životinju.

Ovaj kao Bacteriolysis poznati proces može se zgodno u eprouvetti ili visećoj kaplji pod mikroskopom prikazati.

Upotrebi li se medjutim serum, koji je nekoliko dana star ili na 56 ugri-jan, to taj gubi moć rastvorenja, dotično razbistrenja. Kod ovakovog će pokusa opet nastupiti razbistrenje, ako se u eprouvettu doda mala količina normalnog životinjskog seruma.

Dva su dakle faktora potrebna za bakteriolysu. Prvi hermolabilni, koji se gubi iz seruma, ako se ovaj ugrije na 56. Taj je nazvan K o m p l e m e n t . Drugi thermostabilni nazvan je po Ehrlichu A m b o c e p t o r , taj ostaje i na­kon ugrijanja, te sadržaje specifične sastavine protiv onih bakterija, kojima je dotična životinja injicirana.

Jednaki je proces kod Haemolyse. Uštrcam li kuniću intraperitonealno ili u venu 50% rastopinu crvenih janjećih krvnih tjelešaca, to njegov serum poslije nekog vremena dobije moć, da ova krvna tjelešca raztvori, razbistri. Serum je takovog kunića h a e m o l y t i č a n .

Ako takav serum ugrijemo kroz pol sata na 56°, to gubi moć haemolyse, a opet nju dobiva, ako mu kao kod bakteriolyse dodamo nešto normalnog seruma.

Bez komplementa nema bakteriolyse, dotično haemolyse. Daljnjim je praktičnim izvodima u imunitetnom studiju ustanovljeno, da spe­

cifični Amboceptori imadu veliki Affinitet jednako za bakterije, kojima su izaz­vani, kao i za u normalnom serumu nadjeni Komplement i na tom su Bordet i Gengon bazirali svoju Komplementfixaciju.

Slijedeći primjer neka dosad izvedeno ilustrira.

Strana 324 LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Broj 7.

Ako smo Ty-bakterije i serum bolesnika, koji boluje na Typhusu, koji serum je ugrijanjem na 56° inaktiviran u savez doveli sa normalnim serumom, to se Kom­plement normalnog seruma spojio sa Ty-baccilima i Ty-serumom.

Ovaj su spoj komplementa prikazali reakcijom u boji na taj način, da su po­slije dodali jedan specifični haemolyticni serum i odgovarajuće Erythrocyte. Hae-molyticnom je serumu prije uporabe otet Komplement, dakle ne može dodane Erythrocyte razriješiti, pošto je Komplement u eprouvetti već vezan na grupu Ty-serum i Ty-bakterije. Erythrocyti ostavljaju mutnu suspenziju, dotično padnu kao talog na dno.

Kad se u eprouvetti ne bi radilo o Ty-serumu, tad se ne bi Komplement vezao uslijed Affiniteta sa Ty-serumom i Ty-bakterijama, to bi taj preostali Komplement nadomjestio uništeni Komplement haemolytickog dodatka i uslijed toga bi se razriješili Erythrocyti, te bi dobili bistru tekućinu.

Kad bi n. pr. mjesto Ty-bakterija bili Collibakteriji, to bi komplement ostao slobodan i djelovao bi razriješenjem na Erythrocyte.

U k o n k u r e n c i z a K o m p l e m e n t s a s t o j i č i t a v i p o k u s . Wassermann je iznajprije učinio ovu metodu jednostavnijom, da je upotrebio

sterilizovane bakterijelne Extrakte, te tim extraktom polučio jednako specif. re­akcije kao kod typicne Bordet-Gengonove Bakteriolyse.

Potpuno je slavlje ova metoda istom doživjela, kad je Wassermann ovu metodu upotrebio kod bolesti, čiji začetnici još nisu bili u kulturi stvoreni. Tu je u prvom redu pomišljao na S y p h i l i s . Mjesto extrakta od začetnika uzeo je Wassermann extrakte iz organa,u kojima se poznato najveća količina Spirochaeta nalazi, t. j . jetra kongenitalno luetične djece, koja su se iskazala kao izvrsno uporabiva. Po­kusima sa inficiranim majmunima, kod čega su ga osobito Meisser i Bruck podu­prli, slijedili su pokusi sa ljudskom krvi.

Broj 7. LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Sirana 325

Prvotno se Wassermannovo mišljenje u toliko promjenilo, što ne samo lue-tični organextrakti, već kako su Landsteiner, Müller, Poetzl i drugi dokazali i al-koholički Extrakti iz pojedinih normalnih organa čovječjih i životinskih davaju jednake rezultate kao .luetični ; i ovi su extrakti samo kod luetično bolesnog po-sitivni rezultat dali.

Dosad su sva razjašnjenja o načinu vezanja Komplementa sa krvlju lueti­čara i odabranog organextrakta Hypotheze. Po svoj prilici sadržava luetični se­rum neke Koloidne substance, koje sa drugim koloidalnim ili lipoidnim sastavi­nama, koje se u normalnim organima nalaze, čine Phoenomen takozvane Kom-plement-fixacije.

Ja upotrebljavam metodu za pretragu krvi na Syphilis, koja se rabi na odjelu prof. Fingera u Beču, te koja je modificirana po dru. Müllem, predstojniku Fingerove serološke štacije. Ova je metoda iskušana na spomenutom odjelu do­sad na 35.000 bolesnika, te se iskazala do rijetkih iznimaka vjerodostojnom. U jednoj se točki nalazi razlika kako se izvadja pokus u mom laboratoriju od onog kod Müllera. Ja naime držim, kako većina istraživaoca seroloških, da valja i čo­vječji serum inaktivirati, dok Müller toga ne čini, jer je mnijenja, da u čovječjoj krvi u onoj jednoj kapi ima tako malo komplementa, da taj ne dolazi u obzir. Exakt -nosti pokusa radi ja ipak i čovječji serum inaktiviram.

Sva pomagala: staklenke, eprouvette, itd. moraju biti u vrućem zraku dobro sterilizovane. Kod pokusa rabim slijedeće sastojbine:

I. A l k o h o l i č k i e x t r a k t i z g o v e d j e g s r c a . Taj se dobiva na taj način, da se uzme 50 gr. svježeg govedjeg srca, sa kojeg je odljuštena sva mast, veće krvno žilje itd. Taj se komad razrezucka na sasvim sitne komadiće. Zatim u mužaru pospe dobro sterilizovanim pijeskom (Quarzsandt) i čvrsto tare. Na­pokon dodje ova cijela massa u 500 cm.3 absolutnog Alkohola i na 2 sata u 56° toplu vodu. Svaka četvrt sata čitava se tekućina ispremiješa. Nakon 2 sata pusti se te­kućina ohladiti. Kad se posve ohladila 2 puta bude filtrovana, te spremljena u običnoj sobnoj temperaturi za porabu.

II. Č o v j e č j i s e r u m . Prst bude opran Aetherom, te uboden za tu svrhu zgodnom iglom. Krv biva kap po kap ulovljena u sterilizovanu tanku eprouvettu. Centifugom bude odijeljen Serum te stavljen u ledenu vodu. Prije pokusa bude ovaj serum, kako sam već spomenuo, inaktiviran.

III. K o m p l e m e n t . Taj se uzima od zamorčeta (Meerschweinchen).,Živo­tinja bude narkotizovana, predjel jugularnih žila obrijan, desinficiran, te pošto koža prerezana, vv. jugulares i aa. carotis presječene, pa ulovljena krv u sterilne eprouvette. Centrifugom bude istisnut serum, koji je kao žućkasta prozirna te­kućina uporabiv, te ima takodjer, da do potrebe stoji u ledenoj vodi.

IV. H a e m o l i t i č n i s e r u m . Dobro hranjenom kuniću bude kroz 3 ne­djelje, svakog tjedna jednom intraperitonealno 10—15 cm3. 50% rastopine Ery-throcyta od janjca injicirano ili 3 puta po 5—7 cm.3 u venu na uhu.

Poslije 3 nedjelje iskazuje se serum dotičnog kunića toliko haemolytičan, da je za uporabu dovoljno jak. Kuniću, pošto je narkotizovan, bude na sterilni način izvadjena krv. Centrifugiranjem odijeli se serum od fibrina i krvnih tjelešaca, te pošto je serum kroz pol sata na 56° ugrijan bude stavljen u led.

V. E r y t h r o c y t i od j a n j c a . Na sterilni način oduzme se od janjca

Strana 326 LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Broj 7.

krv iz jugularne vene u staklenu posudu, u kojoj se nalaze staklene krugljice za defibriniranje. Pošto je krv procijedjena bez fibrina u eprouvette za centrifu-giranje, nadolije se jedna tre'ćina 1% solne rastopine. Na taj se način 2—3 puta ponovno izlije mutna i opet nadolijeva čista 1% solna rastopina i centrifugira, dok solna rastopina ne ostane kao sasvim čista tekućina nad čistom skupinom Ery-throcyta. Za pokus se upotrebljava 50% mješavina janjećih Erythrocyta, koji moraju takodjer do pokusa ostati u ledenoj vodi.

Od sveg smo se tvorničkog materijala emancipirali, te moj višegodišnji surad­nik g. brat Kalasant od reda mil. braće i ja pravimo sami sve potrebne tekućine.

Pošto je po opisanom načinu za pokus sve pripravljeno, to se izvadja isti na slijedeći način.

U eprouvette u kojima se nalazi po 35 kapi phyzijoloske solne rastopine nadoda se u prvu 4 kapi, u drugu 5 kapi, a u treću 6 kapi alkohol, extrakta. Četvrta, kao kontrola ostaje prosta od alkohol-extrakta. Iza toga dodje u svaku eprouvettu po jedna kap inaktiviranog čovječjeg seruma. Napokon u svaku eprouettu po jedna kap Komplementa.

Sad dolazi ova tekućina na 1 sat u thermostat kod 37°, da se dade vremena eventualnom vezanju alkoholičkog extrakta i luet. seruma sa Komplementom. Za vrijeme ovog sata iskuša se Haemolyt. serum, da se vidi, kolika mu je jakost onog dana, jer je ta podvrgnuta velikoj mijeni.

Pošto je pokus bio kroz 1 sat u thermostatu, doda mu se po kap haemolyt. se­ruma i 1 kap 50% janjećih Erythrocyta. Sad pokus dodje ponovno na 10 minuta u Thermostat na 37°. Iza toga se cijeli pokus dobro ispremiješa, te stavi na dalj­njih 15 minuta u Thermostat. Poslije tog vremena je pokus izvršen.

Sjegurnosti radi stavi se uvijek jedan, sjegurno negativno reagirajući i jedan pozitivno reagirajući medju upitna sera.

Nakon 25 minuta mora negativni slučaj biti bistar, a sjegurno pozitivni mutan. Ako to ne nastupi, to se dogodila pogreška, kojima ima široko polje, pa mora či­tavi pokus biti opetovan. Kod uspjelog pokusa, kakav je ovaj, dogodilo se slijedeće:

N e g a t i v a n n a l a z (bistra tekućina).

P o z i t i v a n n a l a z (mutna tekućina).

Broj 7. LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Strana 327

Dogadja se još treća forma t. zv. s l a b o p o z i t i v n a r e a k c i j a . Ovu sam našao kod bolesnika, inficiranih pred 5—6 nedjelja, zatim kod takovih, koji se nalaze u 4—5 nedjelji antiluetičnog liječenja i kod takovih, gdje se opet javlja re­cidiva.

Ja hoću samo spomenuti, da sam samo u iznimnim slučajevima opazio, da se klinička slika ne pokriva sa krvnom pretragom.

Točnije ću podatke o tom pružiti u jednoj od budućih sjednica, kad ću po mojim pretragama i opažanjima ustanovljeno obraditi.

Slučaj iz prakse. Uporaba hormonala kod kronične opstipacije i njene pogibli.

Dr. K l e i n b e r g e r (Zagreb).

Odkad je Zülzer objelodanio čitav niz kazuistika, koje su skoro sve potvrdji-vale povoljno djelovanje njegovog „hormonala" ili „Peristaltik hormona", kao spe­cifično djelujućeg sredstva na peristaltiku crijeva, javilo se je i drugih autora, koji su doduše potvrdjivali specifično to djelovanje, ali ujedno upozorili na razne ne­ugodne simptome, koji su kod intravenozne uporabe istog sredstva te injekcije pratili. Spominjem ovdje slučajeve publicirane po (Kretschmer)-u), Dittler-u i Mohr-u, koji su isključivo intravenozno injicirali „hormonal".

U posljednje vrijeme publicirao je i Birrenbach jedan slučaj, gdje jek od intra-muskularne aplikacije tog sredstva takodjer došlo do sličnih pojava kao i kod in­travenozne, premda se doslije uvijek naglašivalo, da je intramuskularna aplikacija nepogibeljna. Prije nego mi je bio poznat slučaj publiciran po Birrenbach-u imao sam i ja prilike to sredstvo pokušati na jednoj bolesn ci i tako njegove dobre i zle strane upoznati.

R a d i se o 33 g. s t a r o j ženi , ko j a već p r e k o godinu d a n a p a t i n a t v r d o k o r n o j ops t ipac i j i , sa s v i m n j e n i m n e u g o d n i m pos l j ed icama . K o d t je lesne p r e t r a g e , n a š a o s a m sl i jedeći n a l a z : Žena s redn jeg u z r a s t a , č v r s t i h kos t i ju i d o b r o r a z v i t o g p a n i -ku lusa , b l i j edog lica i s luzn ica . T e m p e r a t u r a 36.5, bilo 86, d o b r e n a p e t o s t i i r i t m a . Srce i p l u ć a b e z p a t o l o š k o g su n a l a z a . A b d o m e n n a l a z i se u v i s in i p r snog k o š a , t r b u š n e su s t i j e n k e meke , p a n i k u l u s je ovd je osob i to j a k o r a z v i t , p o s t o j i d o s t a z n a t n a d i a s t a z a M. r e c t a . J e t r a i s l ezena n isu p o v e ć a n a . U regiji i leo-coecal is n a d j e se g rk -t an j e , coecum i colon ascends čini se, da su n a p u n j e n i f eka l i j ama . Gen i t a ln i n a l a z p o k a z u j e n a m m u l t i p a r u , sa n i s k o m r a z d e r a n o m medj icom, v a g i n a j e d o s t a š i roka , s t i j e n k e su joj g l a t k e . P o r t i o i u šće m a t e r n i c e u p e r e n o je p r e m a i n t r o i t u s - u , i s t o j e n a l i jevoj s t r a n i l ace r i r ano . N e š t o p o v e ć a n a m a t e r n i c a leži u r e t rove rz i j i , m o b i l n a j e b e z d a bolesn ica k o d t o g a boli osjeća. N a a d n e k s i m a i p a r a m e t r i j u n o r m a l a n j e n a l a z . N a a n u s u i m a d e neko l iko n e u p a l j e n i h h e m o r r i d a l n i h čvorova , f isure n e m a . N a ž ivčevl ju , do n e š t o veće r a z d r a ž i v o s t i v a s o m a t o r a i p o j a č a n o g p a t e l a r n o g r e ­fleksa, n e m a n i š t a a b n o r m a l n o g . U m o k r a ć i n e m a ni b j e l ančev ine ni d e k s t r o z e .

S u b j e k t i v n o tuž i l a se bo lesn ica n a s v a g d a n j e g lavobol je , t e ž ine u t r b u h u , od v r e m e n a do v r e m e n a posp je šeno k u c a n j e srca , o m a m u , besan icu i a n o r e k t i j u . Sve t e t e g o b e bi le su ovisne , k a k o j e s a m a k a z i v a l a , o s to l ic i . K a d je, n a k o n d v a do t r i d a n a ops t ipac i je , n a p o k o n doš lo do defekacije, o d m a h joj j e od l anu lo . Ob ično j e r a ­bi la r a z n a l aksanc i j a ko ja j e m o r a l a n e p r e s t a n o mi j en ja t i , j e r sko ro s v a k o došle u p o t r e b l j e n o s r e d s t v o , za k r a t k o v r i j eme nije v i še d je lovalo .

Strana 328. LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Broj 7.

Došle se je k u š a l o sa d r u g e s t r a n e sa že l jezom i a r s e n o m n a pos to jeću a n e m i j u n d je lova t i i u l j en im k l i z m a m a ops t i pac i j u uk lon i t i , al i s a m o k r a t k o t r a j n i m uspje­h o m .

Povoljni glasovi o djelovanju peristaltik-hormona, po gotovo kod atonične. forme obstipacije, te misleći, da se u spomenutom slučaju radi o ovakovoj formi, sklonuli su me, da to sredstvo u tom slučaju intramuskularno injiciram. Za intra­venoznu injekciju ne mogoh se odlučiti, radi čestih neugodnih posljedica, dočim mi došle ovakove, kod intramuskularne aplikacije hormonala iz literature nisu poznate bile. Publikacija od Birrenbacha uslijedila je tek kasnije.

Točno po propisu Zülzer-ovom injicirao sam sa rekord štrcaljkom i sa 10 cm-hormonala. Da se osiguram, da nisam možebit iglom jednu venu nabo, pa tako intravenozno injicirao, aspirirao sam najprije štrcaljkom, kako to sam Ziilzer preporučuje, te onda tekar lagano injicirao.

Odmah poslije injekcije, koju bolesnica nije ni najmanje bolnom oćutila, za­crveni se inače blijedo lice bolesnice, bilo se digne od 86—110 kucaja u minuti, napetost istog znatno popusti, ali bilo ostane ritmično. Bolesnica iza injekcije diše dublje, ne pospješuje, tuži se, da joj je pozlilo,ali do bljuvanja ne dodje. Osim toga spopane ju odmah teška glavobolja, koja je trajala preko šest sati. Temperatura do sada normalna, digne se za dva sata do 38.5, a bolesnica se oćutila tako slabom, da je sama potražila krevet. Deset sati nakon injekcije dodje do triju abundantnih defekacija,pošto je prije, kako to Saar preporuča, jošte uzela dvije kašike ricinovog ulja.

Sutradan nestalo je glavobolje, temberatura vratila se k normi, samo neka slabina postoji dalje, koda se je, kako je to bolesnica sama kazivala, nakon teške bolesti prvi put digla. Od dana injekcije, medjutim je prošlo već više tjedana, imade bolesnica svaki dan redovitu stolicu i ćuti se potpuno zdravom.

Kako taj slučaj pokazuje, a pogotovo onaj od Birrenbach-a gdje je došlo poslije injekcije do teškog kolapsa, nije niti intramuskularna injekcija tako bezazlena,, kako se je to sa više strana tvrdilo. Da je sredstvo u tom slučaju djelovalo 0 tom nemao dvojbe.

Neopravdano je, kako je to Ziilzer u nekojim slučajevima htio, sve te simp­tome kao šok protumačiti, izuzev dakako porast temperature, koju on skoro kod svake injekcije sam priznaje. Zračnu emboliju mogu u mom slučaju sa sigurnošću isključiti, baš kao što i injekciju direktno u lumen koje vene, jer sam se točno držao propisa Zülzerovih, niti su bili ismptomi onakovi, da bi mogli posljednje protumačiti.

Držim da se ti simptomi, izuzev porasta temperature, mogu jedino na pad krvnog tlaka poslije injekcije svesti, kako su to i drugi autori, gdje je direktno došlo do kolapsa, kušati protumačiti.

Većina autora upotrijebila je hormonal intravenozno, pak su kod toga često imali teški kolaps, u jednom slučaju došlo je i do eksitusa. Do sličnih ali težih simp­toma nego kod mog slučaja, došlo je kod intramuskularne (injekcije) uporabe samo kod jednog po Birrenbachu publiciranog slučaja, koj su takodjer žacao hormonal intravenozno upotrijebiti, misleći da je svaka pogibelj isključena, ako ga intra­muskularno injicira.

Hormonal se po propisu Zülzera dobiva iz slezena te nije ništa drugo no or-

Broj 7. LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Strana 329

ganski ekstrakt. U početku pravio se iz sluznice želuca i duodena, ali se taj način fabrikacije skoro napustio.

Po pokusima prof. Topielski-a u Lavovu, sadržaju svi organski ekstrakti sub-stance, koje ili povisuju ili snizuju krvni tlak.

Hormonal sadržaje po njem nazvani v a s o d i l a t i n , koji uvijek snizuje krvni tlak te tako secunderno djeluje na peristaltiku crijeva, pospješujući je.

Isto možemo postići, i drugim organskim ekstraktima. Po dosadanjim iskustvima o hormonalnom možemo reći, da smo u njem pou-

znali sredstvo, koje skoro u svakom slučaju atonije crijeva djeluje na peristaltiku povoljno, ali uopraba njegova nije uvijek bez eventualnih neugodnih komplikacija. U slučajevima, gdje mislimo pred sobom imati ili uslijed bolesti ili operacije oslab-ljelo srce, pogibao sniženja krvnog tlaka odveć je velika, a da se služimo onakovim sredstvom.

Upotrebimo li ga, onda ćemo ga radi manje pogibelji intramuskularno aplici­rati.

Bolesnika dakako valja upozoriti na eventualne neugodnosti i samo njegovom privolom injekciju poduzeti. Svakako će biti bolje, da se te injekcije poduzimlju u bolnicama i sličnim zavodima, a ne u privatnoj kući.

IX. kongres kirurško ortopedskoga udruženja 8. i 9. travnja 1912. u Langenbeckovoj kući u Berlinu.

Piše dr. Božidar Spišić (Zagreb.)

U oči kongresa sastadosmo se članovi društva gore navedenoga udruženja u dvorani Langenbeckove kuće, u kojoj je držao sa projekcijama S t o f f e l * (Mannheim) svoj interesantni referat o t e h n i c i s v o j e o p e r a c i j e ž i ­v a c a z a o t s t r a n j e n j e s p a s t i č n e k l j e n u t i . Sa veoma zornim i poučnim slikama demonstrirao je tok i način operacije na različitim udovima.

G u r a d z e (iz Wiesbadena) pridodao je svoja opažanja kod spastične he­miplegije, kod koje se je radilo o kontrakturi u pronaciji grčevito savinute ruke, te je Stoffelovom operacijom fesecirao od dotičnih nervnih ogranaka 2—3 cm-Uspjeh bio je slobodna abdukcija kod do tada grčevito aduciranoga palca i omogućena dorzalna fleksija ruke, te je dapače i supinacija ruke bila omogu­ćena. Za poboljšanje funkcija preporuča autor, da se još prikrate dorzalni flektori.

K o f m a n n (Odessa) preporučuje Stoffelovu operaciju, koja mu je u dva slučaja spastične paraplegije (adukciona kontraktura u kukovima ) dobro poslu­žila i predpostavlja istu F ö r s t e r o v o j . operaciji, jer je ova posljednja skop­čana sa velikom opasnošću.

S t e i n (Wiesbaden) veli, da je kod jedne spastične kontrakture u laktu uslijed Weberove kljenuti kod jednog 9-godišnjega dječaka izveo nervnu plastiku, i to tako, da je 1/3 n. medianusa transplantirao u radialis, te je vrlo pažljivim naknadnim liječenjem (aparatom i elektriziranjem) polučio vrlo lijep uspjeh.

* O samoj operaciji drugi put opširnije.

Strana 330. liječnički V I J E S N I K 1912. Broj 7.

F ö r s t e r u diskusiji priopćuje, da samo prosječenje tetiva kod spastičnih kljenuti ne donosi željenoga rezultata ; njemu da je uspjelo pomoću njegove operacije (Wurzelresection) na djeci, koja ni hodati ni stajati nisu mogla, ope­racijom povratiti i moć hodanja i stajanja. -i

B i s a l s k i (Berlin), izveo je Stoffelovu operaciju 7 puta. Kod jednoga slu­čaja nije imao uspjeha radi atetoze i kod drugoga radi idiotizma, a kod ostalih bio je sa uspjehom zadovoljan. Pri izvadjanju same operacije opažao je osobitu m e k o ć u mišičja. U jednom slučaju nastao je protivni stav mišičja, valjda zato što je od živca odviše oduzeo. Da živac ne povrijedi služi se pincetom sa­vijenom poput stremena (Steigbügelform).

L a n g e (München) daje takodjer prednost Stoffelovoj metodi pred starom amerikanskom, kojom su živac slabili injekcijom alkoholom. Lange j etri puta sa uspjehom i zadovoljstvom izveo Stoffelovu operaciju, i t o : kod jednog lakog Littla sa kontrakturom u adukciji, liječio je jednu stranu tijela po staroj me­todi sa siječenjem tetiva, drugu po Stoffelovoj sa resekcijom iz n. obturatoriusa. Rezultat bio je poslije 5 mjeseci isti. Radi poteškoće kod operacije n. obtura­toriusa daje prednost staroj metodi.

L o r e n z (Wien) spominje takodjer poteškoće kod operacije n. obtura­toriusa i preporučuje staru Myorhexis adductorum.

W u l p i u s (Heidelberg) naglašuje točnost i eksaktnost te operacije kao i S p i t z y (Graz), koji veli, da je temeljna misao toj operaciji već u njegovim plastikama izražena.

Ovime bje završena ova interesantna i živahna Stoffelova debata. L u d l o f f (Breslau) govori o svojim opažanjima i uspjesima kod k r v a v e

r e p o z i c i j e p r i r o d j e n o g a i z č a š e n j a u k u k u (sa zarezom na prednjoj strani. Navadja kao uzrok ponovnoga reluksiranja kuka, osim poznate nedovoljno izdubljene zglobne čašice, dalje deformirane glave femura i anteverzije femura, te s k r a ć e n i i l e o p s o a s . Produljenjem te mišice dobio je nešto više na rotaciji prema unutra i na adukciji (smanjenoj abdukciji), ali mu je glava femura ipak iskočila van i to radi skraćene napete gornje-prednje kapsule, istom kako je okolo na okolo odljušten lig. ileofemorale ant. et sup. od linije inter-trochantericae, uspjelo je glavu dobro u čašicu namjestiti i u njoj zadržati caput kod rotacije prama nutra i adukcije.

Poslije 5 mjeseci iza otstranjenog sadrenoga povoja ipak je kod hodanja iskočila glava iz čašice prema gore i natrag. Kao uzrok tome navadja autor pre­malo izdubljenje čašice nedovoljni razvoj rubova čašice, te toga radi predlaže, da se operativno izdube čašica i ojača prednja čahura sa jednom krpicom fascije ili pokosnice.

L o r e n z vidi u anteverziji najveću poteškoću retenciji i preporuča kod renitentnih slučajeva Reinerov način osteo klaze femura sa dislokacijom ad peri-pheriam.

B i b e r g e i l (Berlin, Ortop. poliklinika) govori o posljedicama repozicije i navadja kao takove: artritične promjene u zglobu, ozljede u epifizi (Mehr-theilung der Kopfepiphyse) i coxa vara.

G a l e a t t i (Milan) izvješćuje o svojim mnogobrojnim slučajevima iščašenja i veli medju inim, da antetorziju, osobito kod djece pobija sa detorkviranim

Broj 7. LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Strana 331.

manevrima rotacije prama natrag, I tako završuje diskusija o prirodjenom iš-čašenju kuka.

D r e h m a n n (Breslau) pokazuje poučne rentgenograme prirodjenih sko-lioza). Poprečno pruženi kralježnjaci, odlomci hrptenjače iz više zajedno slivenih kralježaka, anomalije rebara, n. pr. vratna rebra, rudimenti i podpuni manjak rebara i t. d.)

Prof. J o a c h i m s t h a l (Berlin) pokazuje slične slike rebara, koja su više­kratno zajedno srašćena, osim toga govori o njekoj vrsti „mekoće kostiju", koja da je bila djelomice prirodjena, djelomice slična kasnodobnoj rahitidi. (Epifizne zone na rentgenogramu veoma su široke, različite sasma od onih kod rahitide.) Cjelovita slika te bolesti jošte je nepoznata.

I m m e l m a n n (Berlin) pokazuje rentgenove slike aksilarnoga iščašenja ramena i nalazi kod tih slika, da je T u b e r c u l u m m a j u s uvijek otkinut, te spominje, da ovaj komadićak kosti veoma smeta urednoj repoziciji.

W o c h l a u e r (Berlin) pokazuje mnogo rentgenovih slika Köhlerovog obo-lenja os naviculare pedis. Slike pokazuju jasno i postepeno napredovanje k ozdrav­ljenju dotičnoga bolesnoga mjesta. Ističe, da su poteškoće i boli davno nastale, dok rentgenogram još uvijek pokazuje tragove bolesti.

P e l t e s o h n (Berlin) pripominje, da je naišao pri naknadnom pretraživanju mnogih već liječenih i ispravljenih ortopetskih slučajeva, na mnoge nemile i ne­ugodne posljedice, koje su nastale, bilo nepažnjom, bilo neznanjem dotičnih vještaka, te izvješćuje kako bi se moralo u buduće svemu tome predusresti. Radi osobite važnosti toga predmeta bude predložena i jednoglasno sa odobrenjem primljena slijedeća rezolucija : Društvo za ortopedsku kirurgiju smatra vrlo zazor-nim, da liječnički instituti obrazuju laike u općoj ortopedskoj liječitbenoj gimnastici, jer to polje, prema današnjem stanju nauke, postaje sve više predmetom specijalne liječničke djelatnosti. Naročito pako nije podesno, da liječnički instituti obrazuju, takove laičke elemente, koji bi imali poslije da samostalno djeluju, jer se baš na tom polju to ne smije nikako dopustiti s obzirom na veliku štetu, koja bi kod toga mogla nastati po bolesnike.

Time sam iscrpio program prvoga dana. (Nastavak slijedi.)

Suzbijanje tuberkuloze u našoj domovini.* Dr. R a d o j č i ć (Zemun).

Kad je prošle i ove godine buknula u pojedinim mjestima naše domovine kolera, i to negdje po jedan slučaj, a negdje po više slučajeva, kr. zemaljska vlada sa našim zdravstvenim otsjekom i ostalim našim sanitarnim vlastima, učinili su zaista u cijeloj zemlji sve moguće, upotrijebili su sve mjere prophylakse, koje nas nauka uči, da se tome opasnom neprijatelju ljudskog roda na put stane i postigao se lijep uspjeh : kolera je brzo prestala 1910. godine.

Ali ima jedan još veći neprijatelj ljudskog roda i našeg naroda, koji, je višenašeg naroda, potamanio nego svi ratovi, koje smo vodili na raznim bojnim poljima, više

* Referirano i raspravljano u zadnjem zasijedanju zdravstvenog vijeća u Zagrebu,

Strana 332 LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Broj 7.

ljudskih života ugasio nego i kolera, trbušna pošalina i srdobolja, skrlet i difterija i još druge opasne bolesti.

Protiv toga neprijatelja čovječanstva, protiv tuberkuloze ili ikričavosti pluća i drugih organa vodi se posljednjih deset i više godina u svima kulturnim državama dobro organizovana istrajna borba, onaka ista kakvu smo mi prošle i ove godine poveli protiv kolere i postizavaju se već u mnogim državama i lijepi uspjesi, a to i jeste što me je nagonilo da ovo pitanje pokrenem danas u zasjedanju kr. zemalj­skog zdravstvenog vijeća.

Dobrotom gosp. Zoričića ravnatelja kr. zem. statističkog ureda dobio sam statističke podatke o pomoru sa tuberkuloze u perijodi od 1905. do 1909. g- u našoj domovini.

U kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji bilo je g. 1905- svega 12.575, u g- 1906. : 10.928, u g. 1907. : 10.893, u god. 1908. : 11.246 i u g. 1909- : 11-147 smrtnih slučajeva sa tuberculoze.

Promotri ćemo pre svega statističke podatke dobivene u gradovima, gdje liječ­nici obavljaju mrtvozorstvo i gdje je uzrok smrti uglavljen po liječnicima i koji su za to točni. U našim gradovima, koji broje svega oko 210 hiljada stanovnika umrlo je sa tuberculoze u periodu od g. 1905- do 1909. svega 6819 osoba i to g. 1905 . : 1470, g. 1906. : 1368, g. 1907. : 1319, 1908. : 1292 i god. 1909. : 1370 osoba, a prosječno 1364 godišnje.

U našim gradovima umiru sa tuberculoze po tome na 100.000 stanovnika 650 osoba. Kako je to užasno veliki procenat smrtnosti vidićemo najbolje onda, kada sravnimo mortalitet sa tuberculoze u našim gradovima sa onim u stranim državama i u drugim pokrajinama naše monarhije.

U francuskim gradovima po izvještaju ministarstva unutarnjih poslova. Statistique sanitaire des villes bio je mortalitet od plućne tuberculoze u grado­

vima 1900.— 1905. u Parizu prosječno godišnje 380 na 100.000 stanovnika, u gradovima od 100—400 hiljada stanovnika 280, u gradovima od 20 do 30 hiljada stanovnika 250, u gradovima od 10 do 20 hiljada stanovnika 170, a u gradovima ispod 5 hiljada stanovnika 160 na 100.000 stanovnika.

Kada sravnimo ove brojeve sa brojevima mortaliteta u našim gradovima onda ćemo vidjeti da u Zagrebu svake godine 240 ljudi više umire od tuberculoze, nego u francuskim gradovima iste veličine, u Osieku 75, više a u Zemunu 90 više, nego u francuskim gradovima iste veličine.

U Londonu u najvećem svjetskom gradu, gdje su socijalne prilike mnogo teže nego u našim gradovima, ne umire više nego 170 na 100.000 stanovnika, a kod nas umiru 650 na 100.000, t. j . mortalitet je u našim gradovima skoro četiri puta veći, nego u Londonu.

U talijanskim gradovima umire od tuberculoze 158 na 100.000 stanovnika U Berlinu, u prijestonici njemačkoj, jeste u g. 1907. umrlo sa tuberculoze 223 na 100.000, to jeste 3 puta manji, mortalitet, nego u našim gradovima. U drugim nje­mačkim gradovima od 15 hiljada i još većim bila je smrtnost sa tuberculoze još mnogo manja : u g. 1908. — 198, a u g. 1909. — 185 na 100.000 stanovnika.

U gradovima Nizozemske jeste mortalitet sa tuberculoze 187 na 100.000. U gradovima Danske 150 na 100.000. U gradovima Norveške 180 na 100.000. U gradovima austrijskim i ugarskim jeste mortalitet veći, ali nigdje tako veliki, kao u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji.

Broj 7. LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Strana 333

U Beču, u velikom industrijalnom gradu, u kome je tuberculoza prošlih godina tako bila razširena, da je nisu drukčije ni zvali nego morbus Vienensis nije ipak mor­talitet veći nego 400 na 100.000 stanovnika. U Budimpešti jeste mortalitet 410 na 100.000 stanovnika. Veliki je mortalitet još u austrijskim gradovima u Pragu, Lavovu, Krakovu i Ljubljani a od ugarskih gradova u Požunu, Temišvaru, Novom Sadu itd.

U Rumuniji po izvještaju prof. Baboša u knjizi „Tuberculose in Rumenien und die Mittel zur Bekämpfung derselben" umire u Bukareštu 28 na 10.000 sta­novnika u Galcu. 32, u Jašu 33, na 10.000 znatno manje nego u našim gradovima.

U bugarskim gradovima umire 380 na 100.000 stanovnika. U Srbiji nije bolje nego kod nas; u gradovima kraljevine Srbije umire 680 na 100.000 stanovnika, Beograd nadmašuje Zagreb u veličini mortaliteta sa tuberculoze. Iz ovih statistič­kih podataka vidi se, da mi u našoj domovini imamo najveću smrtnost sa tubercu­loze i da samo kraljevina Srbija nam može pružiti ruku u pogledu visine mortaliteta sa tuberculoze. Još je neutješnija ova žalosna slika kada znamo da nam tuberculoza tamani najviše narod u dobu sposobnosti za privredu.

Statistički podatci nam kazuju, da je u našim gradovima u g. 1Q05. od 1470 smrtnih slučajeva sa tuberculoze bilo 1217 starijih od 15 godina, dakle u dobu, sposobnom za privreduju g. 1906. od 1368 smrtnih slučajeva 1125 starijih od 15 g.; u god. 1907. od 1319 smrtnih slučajeva 1054 od 15 g. na više u g. 1908. od 1292 smrtna slučaja 1041 stariji od 15 g. i u g. 1909. od 1370 smrtnih-slučajeva 1908 starijih od 15 godina.

Od godine 1905. do inkluzive 1909. g. umrlo je sa tuberculoze u gradovima naše domovine 5535 osoba u odraslom dobu, sposobnom za privredu. Dakle u našim gradovima umire ljudi sposobnih za privredu zbog tuberculoze 4 puta, a i 5 puta više na godinu nego u drugim kulturnim državama.

Zar to nije jedna žalosna činjenica, koja nas mora podstaći, da razmišljamo 0 uzrocima tako velikog mortaliteta sa tuberculoze u našoj domovini i da razmi­šljamo 0 mjerama, koje bi još trebalo da upotrebimo, da se tome narodnom zlu

stane na put. Od gradova naših najveći mortalitet sa tuberculoze ima Zemun, Mitrovica?

zatim Zagreb, Petrinja i Osijek; a najmanji mortalitet imaju Varaždin, Koprivnica 1 Križevci.

Ovako stojimo u gradovima, a zapitajmo se kako je sa mortalitetom sa tuber­culoze po našim selima. I u selima nije mortalitet za cijelo manji sa tuberculoze, nego u gradovima i ako po statističkim podatcima dobiveni od našeg kr. statističkog ureda izgleda da je nešto bolje. Isti podatci — kao što veli i sam gosp. Zoričić, ne mogu služiti za naučna ispitivanja, jer materijal ovih podataka nije prikupljen po liječnicima, po stručnjacima, nego je mrtvozorstvo obavljeno i uzrok smrti uglav­ljen u većini slučajeva po neliječnicima. Tu su se mogle razne i mnoge pogreške pot-krasti, a meni je dobro poznato, da je kod nas još prije nekoliko godina vrlo česti uzrok smrti kod mrtvozoraca nestručnih bio „božija volja". Koliko je dakle moralo tuberculoznih u cijeloj zemlji po navodu mrtvozoraca nestručnih umrijeti od ,',raz-hlade" i od „božije volje"?

I koliko je puta mjesto uzroka smrti tuberculoze navedena vodena bolest, trbušna pošalina, srdobolja, porodjajna groznica, upala pluća i drugi uzrok smrti.

Strana 334 LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Broj 7.

Milijarne tuberculoze i meningitide tuberculozne takodjer ne poznaje mrtvozorac-nestručnjak i ti će uzroci smrti biti u statistici našoj pod drugim imenom. Držim., da jedino ovake pogrješke su uzrokom, da je u statistici mortalitet sa tuberculoze manji po selima naše domovine, nego po gradovima.

Da je smrtnost sa tuberculoze mnogo veća, nego se iz statističkih podataka vidi, držim i za to, što u srijemskoj županiji, u kojoj ima sarazmjerno najveći broj liječnika i gdje mrtvozorstvo obavljaju u dosta velikom broju liječnici, jer imamo ih i po mnogim selima — smrtnost sa tuberculoze je mnogo veća nego u drugim županijama. Pošto su higijenske neprilike i po drugim županijama, iste, ako ne po­negdje još i gore nego u Srijemu i pošto baš narod u cijeloj domovini istim nehigijen­skim životom živi kao i u Srijemu, to sam uvjeren, da je i po drugim županijama mortalitet veći sa tuberculoze nego, što se vidi iz statističkih podataka.

Ali razgledajmo pobliže statističke podatke srijemske županije, koji izgledaju da su najtačniji. U srijemskoj županiji je umrlo g. 1905. — 2553, u g. 1906. — 2141 , u g. 1907. — 2198, u g. 1908. — 2271 i u g. 1909-— 2230 : prosječno godišnje 2278 osoba.

U srijemskoj županiji, koja ima svega 400.000 stanovnika, bilo je 569 slučajeva smrtnih sa tuberculoze na 100.000 stanovnika svake godine.

Smrtnost u srijemskoj županiji sa tuberculoze približuje se prilično veličini smrtnosti sa tuberculoze u gradovima. Držim, da ne ću pogrješiti, ako tvrdim, da bi smrtnost sa tuberkuloze nadmašila mortalitet po gradovima, da je mrtvozorstvo u cijeloj županiji vršeno po liječnicima i da je bolest i uzrok smrti u svakom slučaju konstatovan bio po liječniku, kao i u gradovima.

I iz statističkih podataka možemo vidjeti, da ženske u našoj domovini znatno više umiru od tuberculoze nego muškarci, jedino u gradovima, gdje su sjedišta fabrika, trgovina i raznih obrta, vidimo, da broj umrlih muških sa tuberculoze do­stiže i premašuje često broj ženskih.

Ovaj veliki pomor naših ženskinja sa tuberkuloze možemo rastumačiti time, što su ženskinje u djetinjstvu a i docnije više vezane za kuću, one se ne odmiču od matera. Dok muškarac čim malo odvrkne ide na selu za svinjama i da čuva marvu, spava ljeti na polju i tako je manje izložen infekciji kod kuće, dotle djevojka i žena sjedi najviše kod kuće, uči presti i vesti, njeguje žensku domaću industriju, i time je više izložena infekciji kod kuće, provodeći duge jesenje i zimnje večeri u tijesnim, smradljivim neizvjetrenim, zagušljivim, nepopodjenim, prljavim seoskim sobama i vajatima.

Iz statističkih podataka vidimo i to da je i po selima i po gradovima velika smrtnost djece sa tuberkuloze. Najviše umiru djeca sa tuberkuloze izmedju 1 — 4 godine i to dva put i tri put više nego u dobu djetinjem izmedju 5—9 i 10—14 go­dina. To je za to što mala djeca od 1 — 4 godina puze po zemlji, igraju se po podu i prašini, primaju nos i trpaju u usta, te se tako i zaraze sa tuberculozom.

Vrlo je štetan i ubitačan način prehranjivanja male djece kod nas iz usta u usta. Bolesna majka sazvače hljeb i šećer ili drugu hranu i meće djetetu u usta i tako se mnoga djeca infiziraju tuberculozom.

Prilazem u originalu dobivene statističke podatke, da ih može svaki član kr. zemaljskog zdravstvenog vieća proučiti i uvjeriti se 0 žalosnom zdravstvenom stanju našega naroda.

Pomor s tuberkuloze u gradovima godiue 1905—1909.

Gradovi

Tuberkuloza pluća Tuberkuloza ostalih organa Tuberkuloza u

svem

Gradovi

Djeca do 1

godine 1-- 4 5-- 9 10- -14 15 i

dalje Djeca do 1

godine 1-- 4 5 -9 10 -14 15 idalje

Djeca do 1

godine 1-- 4 5- 9 10 14 15 i

dalje

G o d i n

a 1905 Senj — 1 i i i 1 6 6 9 8 1 i i i 1 6 6 9 8

Bakar — — — — 1 — 1 3 1 4 8

i 1 1 6 1 8

Karlovac 4 3 3 5 — 3 — 2 39 46 46 59 i 1 2 3 i 1 i 2 5 7 5 4 5 8 i 4 2 40 48 51 66 Petrinj 2 1 — 1 — 1 — 1 22 22 24 26 i 2 3 3 3 1 1 1 1 24 2") 27 29 Sisak — — 2 1 — — — 2 17 14 19 17 — 1 1 — 4 1 5 3 2 2 21 IS 24 19 Zagreb 2 2 12 10 2 4 2 2 193 183 211 201 8 1 7 9 7 2 3 5

21 46 33 10 3 19 19 9 6 5 7 214 no 257 234

Varaždin 1 — 1 3 1 3 2 — 33 32 38 38 — — 1 1 1 5 6 2 1 1 4 1 3 3 1 38 32 44 40 Bjelovar 1 21 12 22 13

1 22 12 24 13

Koprivnica — 1 1 1 — — 1 — 10 7 12 g — 1 — 1 1 2 1—

1 2 1 1 U S 14 10 Križevci 1 — — 1 — — — — 5 5 6 6 — — — 1 1 2 1 1 1

U 5 g g

Brod — 1 — — — — 1 2 17 14 18 17 — 1 — 1 3 5 1 1 1 1 2 20 14 23 17 Požega — — — — 1 — — 2 13 11 14 13 1 — — 1 1 3 1 2 1 2 13 11 17 13 Osiek 2 — 3 4 2 3 1 — 79 48 87 55 — 2 4 1 2 1 1 4 1 10 2 2 7 5 4 4 1 l 83 49 97 61 Karlovci 2 3 2 5 — — — 3 16 17 20 28 1 2 2 1 2 3 2 5 4 18 17 22 29 Mitrovica — — 1 1 1 2 3 4 65 27 70 34 — 1 2 2 4 2 3 6 1 15 6 1 3 3 5 4 6 4 71 28 85 40 Petrovaradin 1 — 2 1 — — — — 14 16 17 17 — 1 1 1 1 1 1 3

3 1 1 3 2 1

6 J 15 16 20 20

Zemun — — 1 3 3 — 1 1 74 47 79 51 1 — — — 1 1 1 3 1 1 1 3 4 — 1 1 75 4S 82 52 Ukupno . 15 12 30 36 11 18 12 20 625 510 693 596 12 6 20 19

19 6 8 9

53 29 112 69 27 18 50 55 30 24 20

29 678 539 805 665

Br

oj

7. L

IJEČ

NIČ

KI

vijesnik

1912.

Strana 335.

Str

ana

336

LIJ

EČ

NIČ

KI

VIJ

ES

NIK

19

12.

BroJ

7-

Tuberkuloza pluća Tuberkuloza ostalih organa Tuberkuloza u svem

Gradovi

Djeca do 1

godine 1 - -4 5- - 9 -14 15 i

dalje Djeca do 1

godine I- - 4 5 - 9 10-- 1 4 15 i

dalje

Djeca do 1

godine 1 - 4 5 - -9 10- -14 15 i

dalje

G o d i n a

. »

1906.

Senj Bakar Karlovac Petrinja Sisak Zagreb Varaždin Bjelovar Koprivnica Križevci Brod Požega Osisk Karlovci Mi tro vica Petrovaradin Zemun

1

5

1

2

2 3

3 1

2 1

3 1

9 6.

1

7 3

2

2 2

11 2 1 1

3

2

2 2

1 1 1 1

2

1

6 1

1

i 5 2

1

1

3 1

10

1

2

3

2

3

4 1

32 24 18

167 23 28

9 6

31 25 86 14 55 11 62

9 2

35 15 11

147 26 17 10

7 5

12 50 11 36

9 34

4 1

35 26 19

188 33 28

9 6

33 25 95 18 58 14 63

11 2

43 21 11

177 30 19 11 7 7

12 56 14 39 11 37

i

4

1 1

1 4 2

1

1 1

2 1

15

2 1 1 2

4 1 1

1

14 1

1

4 2 1 2 1

2

1 1

1

2

2

1 1 1

3

2

i

4

2 1

1

I

2 1

1

1 2 2

i

3 1 6

17 4 1 1 2 1 1 4

6

3

2

1 2

24 5 2 1

1

2 1

i

9 2 6

40 4 2 2 4 3 2 9 1

12 2 4

3

3 2 1

46 9 3 4 1 2 1 7 4 8 3 3

i i

9

2 1 2

2 3 ) 7 3

1

1 1 2 1

5 2

24 6

2 2 1 9 3 4 3 1

3 2

25 3 2 2

7 2 1 4 1

2

2 2 1 1

1

2 1 1 1 1

O

1

8 1

1 1 1

1 3

2

i

i 9 2

1

1

2 1

1 1 4 1

12 1 1

3

4 2 4

3

5 1

35 25 24

184 27 29 10 8

32 26 90 14 61 11 65

11 3

36 17 11

171 31 19 11 7 5

12 51 11 38 10 34

5 1

44 28 25

228 37 30 11 10 36 27

104 19 70 16 67

14 4

46 23 12

223 39 22 15

8 9

13 63 18 47 14 40

Ukupno 9 12 32 24 8 11 10 25 596 436 655 508 7 10 30 28 7 10 8 12 51 42 103 102 16 22 62 52 15 21 18 37 647 478 758 610

Tuberkuloza pluća Tuberkuloza ostalih organa Tuberkuloza u svem

Gradovi

Djeca do 1

godine 1-- 4 6-- 9 10-- 1 4 15 i

dalje Djeca do 1

godine 1-- 4 5- - 9 10--14 15 i

dalje Djeca do 1

jodine 1—4 5-- 9 10 - 4

Godina 1907.

Senj Bakar Karlovac Petrinja Sisak Zagreb Varaždin Bjelovar Koprivnica Križevci Brod Požega Osiek Karlovci Mitrovica Petrovaradin Zemun

3 2

2 1

1 2

1

5

1

i i 3 1

16 2

1

1 2 1 5

1

1

2 1 1

14

1

3 1 2 2 2 2 1

2

7

3

1

1

1

5 1

1

3 1 1 1

i

i

i i

3 2 2

i l 2 2

2

5

3

3

6 4

34 24 23

165 25 18 10

5 16 14 81 18 51 13 60

11 1

27 15 14

140 21 18 16

1 14

6 46

5 27

6 35

6 5

38 32 24

191 28 18 11 5

16 15 86 20 59 14 63

12 1

33 18 18

175 24 20 17

1 20

7 56

9 33

9 39

_ i

4

1

5

1

1

1

11

2

4 1 1 1 2 1 1

1 2

11

1 4

2 2 2

i

2

6

1 1 1 2 1 1 2 2 1

9

1

1

2

.

_ _

3 2

1

1

1

Z _

1 3

1 2

i i i i

16 5 1 3 3 2 3 9

6 1 3

11 4

1 1 1 1 8

1

i i 4

3 .

40 7 4 4 4 7 6

13 2 4 3 3

1 8

1 2 4

39 4

2 1 1 3

15

3 3 5

4

6 1

1 1 2

1 10

1 1

1

i 2

a3 1

27 2 2 1

4 2 3 2 7 1 2

1 1 4 1 1

25

1

3 2 6 2 4 4 :Ï

i

4

13

1 1 1 2 4 1 3 2 2

1

14

1

1

1 4 1 1 1 2

i

4 2

1

1

1 2

3 o2

3 10 2 2

2 1 7

3

3

7 5

35 25 23

181 30 19 13 8

18 17 90 18 51 13 60

11 1

33 16 17

151 25 18 17 2

15 ' 7 54

5 27

7 35

7 6

42 35 24

231 35 22 15

9 23 21 99 22 63 17 66

12 2

41 19 22

214 28 20 19 2

21 10 71

9 36 12 44

Ukupno 11 7 35 33 14 14 4 35 567 403 631 492 6 7 25 25 21 13 8 7 46 38 106 90 17 14 60 öS 35 27 12 42 613 441 737 582

BR

OJ

7.

LIJE

ČN

IČK

I V

UK

SN

IK 1912.

Strana 337

Tuberkuloza p l u ć a Tuberkuloza ostal ih organa Tuberkuloza

Gradovi

D j e c a do 1

g o d i n e 1 - -4 5 - -9 1 0 - - 1 4 15 i

dalje

o Djeca do 1

g o d i n e 1 4 5 - 9 10- - 1 4 15 i

dalje

D j e c a do 1

g o d i n e 1 - - 4 5 - - 9 10 - - 1 4 15 i

dalje

G o d i n a 1908.

Senj B a k a r Kar lovac Petr inja Sisak Zagreb Varaždin Bje lovar Kopr ivn ica Križevc i Brod P o ž e g a Osiek Kar lovc i Mitrovica Pe trovarad in Zemun

i

i 0

i i

i

i

2 3 1 4

2

1

2 1

12 2

2

3 2 1

3

3

2 6 2

2

3 3 2

3

3 2

1 1

1

1 9 1

1

2 1 4

3

3

2

1 1

2

2 8 1 2 1

3

1

u 5

2 2 28 13

156 31 31

8 1

16 16 51 19 48 12 71

8 1

29 20 13

161 18 10

9 6

18 9

42 10 26 11 34

u 6

24 29 14

180 35 32

9 1

18 16 58 22 49 13 77

8 1

36 23 19

188 22 12 15

6 18

9 47 15 35 11 41

2

5

1

1

1

1

1 9

1

1 11

2

1

1 1 5

2

1

1

1

1 14

1 1 1

1

2 3

i

6 1

2

1 1 1

1

6

1

2 1

1 1 1

3

2

1

3

_

i

3

1

1

4 2 2

16 1 3 1 1 1 1 4

4 1 3

1

2

3 13 2 2

2 1

2

3

8 2 3

41 4 3 3 1 4 2

12

8 3 8

2

4 3 6

45 2 3 2 4 4 1 2 2 4 3 3

i 2

1 11

1 2

2

1 1

3 3 2

13

2

1

3 1 1

2 3 4

1

3 1 8 2 3

4

1

3 20

2

3 1 1

3 4 2 2 6

i

9 3

2

1 1 1 1 2

1 1

15 1

2

2 1 2 2 5 1 3

6

4

1 1 4

2

3 11

1 3 1 1

3

1

u 5

26 30 15

172 32 34

9 2 17 17 55 19 52 13 74

9 1

31 22 16

174 20 12

9 8

19 9

44 10 29 11 34

u 6

32 31 17

221 39 35 12

2 22 18 70 22 57 16 85

10 1

40 2 25

233 24 15 17 10 22 10 49 17 39 14 4 4

u k u p n o 12 13 28 26 8 2 2 7 20 539 425 594 506 10 11 26 26 13 14 9 6 44 33 102 90 2 2 2 4 5 4 52 21 36 16 26 583 458 696 596

Str

ana

338

LIJE

ČN

IČK

I V

IJE

SNIK

19

12.

Bro

j 7

Gradovi

Tuberkuloza pluća Tuberkuloza ostalih organa Tuberkuloza u svem

Gradovi

Djeca do 1

godine 1 - -4 5 - -9 1 0 - 14 15 i

dalje

Uku

pno Djeca

do 1 godine

1 - -4 5 - -9 10--14 15 i dalje

Uku

pno Djeca

do 1 godine

1-- 4 5 - - 9 10--14 15 i dalje

Uku

pno

muž

ka

žens

ka

muž

ka

žens

ka

muž

ka

žens

ka

muž

ka

žens

ka

|

muž

ka

žens

ka

muž

ka

žens

ka

muž

ka

muž

ka

žens

ka

muž

ka

žens

ka

muž

ka

žens

ka

muž

ka

žens

ka

muž

ka

žens

ka

muž

ka

žens

ka

muž

ka

žens

ka

muž

ka

žens

ka

muž

ka

žens

ka

muž

ka

žens

ka

muž

ka

žens

ka

G o d i n a 1909. -

Senj 1 57 8 13 57 8 14 1 _ _ 1 1 2 1 1 — 1 1 8 13 9 15 Bakar 1 14 12 15 12 2 4 2 5 4 Karlovac i 3 3 2 2 1 3 3 7 35 "29 "41 1 7 35 1 — 2 — 1 — — — 4 1 8 1 1 1 5 — 3 2 1 3 39 30 49 36 Petrinja 2 3 3 28 14 30 20 1 2 — 1 — — 1 — 5 1 7 4 3 5 — 4 — — 1 — 33 15 37 24 Sisak 1 3 15 14 15 20 — 2 — 1 — — 1 4 — 7 1 — 2 2 1 1 — — 4 19 14 22 21 Zagreb 7 5 24 28 2 11 6 8 178 141 217 193 6 2 12 15 9 7 4 1 16 8 47 33 13 7 36 43 11 18 10 9 194 149 264 226 Varaždin 1 1 1 20 22 21 24 — 1 1 1 — 1 — — 1 4 2 7 — 2 1 1 1 1 — 1 21 26 23 31 Bjelovar 1 m 13 117 14 1 — — 1 — — — — 4 4 5 5 1 — — 1 — — — 1 21 17 22 19 Koprivnica 1 11 1 1 -— 115 9 H 7 i l i — — 1 — — — — 1 2 1 3 2 — l 1 1 1 — 1 1 17 10 20 13 Križevci 2 - 4 13 6 13 — — — - — — 1 — — 2 — 2 1 — — 2 — — 1 — — 6

37 3 8

39 4

Brod 1 134 !23 135 x 2 3 — — — 1 1 1 — — 3 1 4 3 — — — 1 2 1 — — 6

37 24 8

39 26 Požega 0 18 9 '018 6 9 — — — — 1 2 — — 1 1 2 3 — — — — 1 2 — — 19 10 20 12 Osijek 2 2 3 1 1 0 84 7 39 1 0 87 744 — — — — 1 3 — — 2 — 3 3 — — — 2 1 5 3 1 86 39 90 47 Karlovci 1 1 1 2 — 13 14 16 16 — — 1 1 1 2 — — — — 2 3 1 1 1 2 1 2 2 — 13 14 18 19 Mitrovica 5 1 158 24 163 25 — — — 1 1 — — — 2 1 3 2 — — — 1 6 — — 1 60 25 66 27 Petrovaradin 1 — — 6 8 6 9 6 8 6

101 10

Zemun 4 4 1 2 2 2 8 8 26 94 33 2 1 4 1 — 1 — — 1 1 7 4 2 1 8 5 — 2 2 2 89 672

27 6

101 37 Ukupno 10 14 34 40 12 17 15 21 624 403 695 495 11 6 23 23 16 21 6 3 48 23 104 76 21 20 57 63 28 38 21 24

89 672 426 799 571

O p a z k a : Manji brojevi kraj većih označuju tuberkulozu „bez pobliže oznake".

Bro

j

7. L

IJEČ

NIČ

KI

VIJB

SN

IK

1912. Strana 339

Pomor s tuberkuloze u kralj. Hrvatskoj i Slavoniji g. 1905.—1909. Strana 340. LIJEČ

NIČ

KI V

IJESNIK

191 2.

Bro

j

7.

U z r o k s m r t i u g l a v l j e n p o i e č n i k u Uzrok smrti ug lav l jen

po ne l i ećn iku P o m o r s' tuberkuloze

Župani je

i

Tuberkuloza pluća i tu­berkuloza bez pobl iže

oznake

Tuberkuloza osta l ih organa

Tuberkuloza u s v e m Suš ica u s v e m

gradovi Djeca do 7 godina Ostali

D j e c a do 7 god ina

Ostali Djeca do 7 g o d i n a Ostali

D j e c a do 7 god ine

Ostal i Djeca do 7 god ina Ostali

muž. žen. muž. žen. muž. žen. muž. žen. muž. žen. muž. žen. muž. j žen. muž. žen. muž. žen. muž. žen.

G o d i n a 1905. -

Lika-Krbava Modruš -Rieka Zagreb

» grad Varaždin

grad Bje lovar-Križevc i P o ž e g a Virovi t ica Osiek grad

Z e m u n grad

6 11 2 2 16

3 2

12 8

2 2 6

59 2

3 21 18 14

4 4

10 13 26

7 75

3

32 53

135 195

12 32 72

114 101

81 312

77

41 67

162 187

11 31 86 87

117 4 8

326 48

1 9 8

2 0 1

6 5 4 5

31 1

1 6 8

11

2 2 4 3

19

1 6

13 26

6 3 9 4 5

18 2

9 9

22

2 2 6 8 3

25 1

7 20 30 36

4 2

18 13 26 11 90

3

4 27 26 25

4 4

12 15 30 11) 94

3

33 59

148 221

12 38 75

123 105

86 330

79

41 76

171 2 0 9

11 33 88 93

125 51

351 49

59 64

163

108

51 53

169

164

74 70

175

102 1

54 63

172

145

310 327 675

4 0 0 4

397 368 357

498

551 478 830

476 2

4 7 4 398 475

747

66 84

193 36

112 2

69 66

195 11

2 5 4 3

78 97

201 25

106 5

66 78

202 10

239 3

343 386 8 2 3 221 4 1 2

4 2 472 491 4 6 2

86 828

79

592 554

1001 209 487

35 562 491 600

51 1098

49

K r . H r v . i S lav . 169 198 1216 1211 91 56 93 87 260 254 1309 1298 831 856 3336 4431 1091 1110 4645 5729

G o d i n a 1906. Lika-Krbava — 6 26 31 — — 2 4 — 6 28 35 46 35 271 485 46 41 299 520 Modruš-Rieka 2 6 48 54 — 2 8 6 2 8 56 60 45 67 297 437 47 75 353 497 Zagreb 12 16 136 124 9 5 13 9 21 21 149 133 131 140 591 752 152 161 740 885 Zagreb grad 15 18 173 159 19 19 21 27 34 37 194 186 — — — 34 37 194 186 Varaždin 3 1 12 11 1 3 — _ 4 4 12 11 116 115 370 441 120 119 382 452 Varaždin grad 5 4 25 23 — 3 4 6 5 29 29 2 1 3 7 7 30 32 Bjelovar-Križevci 9 16 92 84 6 8 6 7 15 24 98 91 62 39 342 424 77 63 440 515 Požega 6 5 119 63 5 1 7 8 11 6 126 71 60 61 337 324 71 67 463 395 Virovitica 12 11 88 88 4 1 3 1 16 12 91 89 113 128 320 344 129 140 411 433 Osiek grad 8 3 87 53 4 5 5 2 12 8 92 55 12 8 92 55

40 46 271 274 22 20 22 21 62 66 293 295 96 122 477 623 158 188 770 918 Z mun grad — — 63 37 1 1 3 2 1 1 66 39 — — — — 1 1 66 39

Kr. Hrv. i Slav. 112 132 1140 1001 71 63 94 93 183 200 1234 1094 671 707 3006 3833 854 907 4240 4927

G o d i n a 1907. Lika-Krbava — 4 29 33 1 4 30 33 23 35 I 239 455 26 39 269 488 Modruš Rieka 6 8 39 62 3 3 5 1 9 11 44 " 63 51 56 298 439 61 67 342 502 Zagreb 13 12 150 115 4 5 5 13 17 17 155 128 110 112 751 769 127 129 906 897 Zagreb grad 21 21 170 154 17 19 23 20 38 40 193 174 38 40 193 174 Varaždin 1 2 12 8 1 1 3 2 2 13 11 81 86 363 483 83 88 376 494 Varaždin grad 3 1 24 22 — — 7 4 3 1 31 26 1 1 3 1 32 27 Bjelovar-Križevci 6 6 88 82 3 6 11 9 12 99 82 44 42" 330 435 63 54 429 517 Požega 5 14 98 80 9 3 9 8 14 17 107 88 41 52 344 355 55 69 451 443 Virovitici 12 11 88 94 7 2 2 2 19 13 90 96 89 86 320 340 108 99 410 436 Osiek gr. 2 4 84 52 2 5 11 10 4 9 95 62 4 9 95 62 Sriem 37 49 280 306 23 20 14 9 60 69 294 315 119 129 448 654 179 198 742 969 Zemun gr. . 1 1 62 38 2 3 1 2 3 4 63 41 — — — — 3 4 63 40

Kr . Hrv . i Slav. 107 133 1124 1046 71 66 90 72 178 199 1214 1118 561 598 3094 3931 739 797 4308 5049

BroJ

7

LIJE

ČN

IČK

I vijesnik

1912. Strana 341

U z r o k s m r t i u g l a v l j e n p o 1 i j e č n i k u Uzrok smrti uglavljen po neliječniku

Pomor s tuberkuloze

Županije

i

Tuberkuloza pluća i tu­berkuloza bez pobliže

oznake

Tuberkuloza ostalih organa Tuberkuloza u vem Sušica

u svem

gradovi Djeca do 7 godina Ostali Djeca do

7 godina Ostali Djeca do 7 godina 0.-.tali Djeca do

7 godina Ostali Djeca do 7 godina Ostali

muž. žen. muž. žen. muž. žen. muž. žen. muž. žen. muž. žen. muž. žen 11. už. žen. muž. žen. muž. žeu.

G o d i n a 1908. Lika-Krbava Modruš-Rieka Zagreb Zagreb grad Varaždin Varaždin gr. Bjelovar-Križevci Požega Virovitica Osiek gr. Sriem Zemun gr.

4 7

18 4 3 6

10 17 5

51 4

2 9

15 14 2 1

10 4

19 4

60 4

41 49

129 162

10 31 88

128 97 53

293 73

33 64

125 174

8 17 89

103 , 84

43 278

37

1 2 5

18 1 2 6 3 3 6

25 2

2 2 4

25 2

4 4

27 3

1 3

11 23

2 4 4 4 6

22 6

1 4

11 20

1 2 8 5 6 2

14

1 6

12 36

5 5

12 13 20 11 76

6

4 11 19 39

4 1

14 8

19 4

87 7

42 52

140 185

10 33 92

132 101 59

315 79

34 68

136 194

9 19 97

108 90 45

292 37

40 48

107

74

49 70 46

127

28 51

115

63 1

54 67 49

118

287 279 679

359 1

379 386 354

470

485 401 903

413 3

499 407 394

657

41 54

119 36 79

5 61 83 66 11

203 6

32 62

134 39 67

2 68 75 68

4 205

7

329 331 819 185 369

34 471 512 455

59 785

79

519 409

1039 194 422

22 590 515 484

45 949

37

Kral j . Hrv. i Slav. 129 144 1154 1055 74 73 86 74 203 217 1240 1129 561 546 3188 4162 764 763 4428 5291

Godina 1909. Lika-Krbava Modruš-Rieka Zagreb Zagreb gr. Varaždin Varaždin gr. Bjelovar-Križevci Požega Virovitica Osiek gr. Sriem Zemun gr.

1 8 9

32 1

5 5

15

35 4

1 8

15 39

1 1 8 4

22 3

34 6

42 49

143 185

6 21 73

115 100 87

306 90

42 47

137 154

10 22 79 91 93 41

280 27

5 10 26

1 7 5 5 1

15 5

2 3 7

19

2 5 7 1 1

18 3

2 3

16 21

1 8

12 5 2

26 2

1 5 5

14 1 5 7 6 6 2

24 1

1 13 19 58

1 1

12 10 20

1 50

9

3 11 22 58

1 3

13 11 23

4 52

9

44 52

159 206

6 22 81

127 105 89

330 92

43 52

142 168

11 27 86 97 99 43

304 28

18 49

166

63

67 14

148

114

39 43

160

07

60 86

132

136

227 271 627

371

343 377 341

414

447 404 801

422 1

382 427 420

690

19 62

185 58 64

1 79 24

168 1

164 9

42 54

182 58 68

3 73 97

155 4

188 9

271 323 786 206 377 22

424 504 446

89 740

92

490 450 943 108 433

28 408 524 519

43 994

28

Kr. Hrv. i Slav. . 115 142 1217 1023 80 68 98 77 195 210 1315 1100 639 723 2971 3994 834 933 4280 5094

Stra

na 3

42

LIJ

EČ

NIČ

KI

VM

ES

NIK

19

12.

Bro

j 7.

Broj 7. LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Strana 343

Lijekovi, koji se ne podnašaju i iracionalni recepti. Digitalis (intusum i tinctura), ne podnesan sa metalnim solima i adstrira-

gencijama. Iz fizioloških razloga neka se ne prepisuje sa Antipyrinom, Bellado-nom, Opiumom, Chininom te sa jodnim solima.

Kal. bromatum, ne snosi se sa chloralhydratom. Chloralhydrat se raztvara i nastaje Brom, i Cloroform.

Kal. jodatum, ne podnaša se sa Kali bromatum u rastopini. Bromkalij ras­tvara Jodkalij, te čist jod izlučuje.

Sa Ung. Hydrargyr. nastaju merkuro i merkuri jodidi, koji prouzrokuju. mjehure na koži.

Nadalje se ne podnaša sa Alkaloidima, Amoniakom, Chloralhydratom, Extr Chinae, Resorcinom i Solut. fowleri.

Morphin, muriat. ne snosi se sa Aetherom, Atropinom, cotfeininom, Extr. Chinae, Extr. Strychin i alcohol. i aether. tincturama.

Natr. salicyl. Sa Acid. boricum, Antipyrinom, Boraxom, Chloralhydratom, Bismut. salicyl.

Ne valja prepisati : Rp. Natr. salicyl 3.

Aq. dest. 120. Izr. rub. id. 15-Acid. mur d. gutt XXX.

Ova kiselina rastvara Natr. salicyl. u čist salicyl (Acid. salicyl). Sol. fowleri daje talog sa Aqua lauracerasi, Extr. Chinae, Tinct. Strychni-

jodnom soli i željeznim sastavinama. Dti Salep daju talog sa alkaloidima, opiumom i trpkim substancijama. Antipyrin daje t a l o g sa Taninom i trpkim stvarima. Sa chininom u raztopini se medjusobno izlučuje. Sa Natr. bicarbonicum razvija miris po aether. acetici. Sa orthoformom daje mokru mješavinu, koja skoro otvrdne. Acid. tannieum. Treba uvi jeke u dest. vodi rastopiti ; u običnoj vodi ra­

stopina tamnije je boje. Sa alkaličnim substancijama daje mutne do crne rastopine. Tako ne valja prepisati :

Rp. Acid tannic. 2. Natr. hydrocarb. 3. Aq. dest. 100. Syr. simpl. 20.

Acid. tannic. daje talog sa Dti Altheae, lini, salep sa morphiumom, Chininom Cocainom i codeinom.

Acid. borić, daje sa mentholom vlažnu, ljepivu mješavinu (Natriumboro-salicylat).

Hydrargyrum Chlorat. mite, daje crnu boju : Alkali ja. Sa Sachar. alb. i Natr. bicarbon. pretvara se ako je na vlažnom mjestu i u

zraku Amoniak, u Sublimat. Treba zato sa Sacc. lactic. prepisati. Sa Jodoformom izvržen svjetlu opaža se pretvorba u Mercurojodid.

Strana 344 LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Broj 7

Istodobno upotrebljavanje Jodoforma i živinih preparata prouzrokuje t. zv. osipe od jodoforma (Jodoformausschläge).

Sa magnesia calcinata rastvara se u Merkurichlorid i čistu živu. Coffein natr. benzoic. i salicyl, daje talog sa Extr. Chinae. Syr. ribii — rub. id., Citri rastvaraju iste, te se izlučuje Acid. Benzoe odnosno

salicylicum. Ne podnesno sa Apomorphinom, Aqua lauracerasi i morphinom. Codeinove soli daju talog sa. Extr. Chinae, Tanninom i trpkim stvarima,

Aqua lauracerasi. Cocain daje talog sn Extr. Chinae, Tanninom. Sa Hydrargyr. oxydatum pretvara se u Hydrargyr. oxychlorid. Sa Kal. hypermang. nastaje talog „Kokainpermanganat". Sa Protargolom. daje mutnu rastopinu. Theobrom. Natr. salicyl (Diuretin). Nevalja prepisati:

Rp. Inf. digit. 1,5 :160. Diuretin 6. Diuretin se izlučuje. Syr. Scill. ac. 30.

Mjesto Syr. Scillae uzmi Syr. simpl. Ne podnaša se sa Antipyrinom, Chin tannic. Extr. Chinae, Natr. phosph. i

Syr. rhei. Tannalbin.. Ne podnosan je sa Bismut nitr. i Bism. salicyl. Tannigen ne podnaša se sa Bismut nitr. Bism. salicyl. i Pyramidonom. Argent. nitr. Ne valja prepisati Arg. nitr. sa Cocainom, jer nastaje Chlorid

srebro. Ne podnaša: Bismut nitr., Bromove, Chlorove i jodne soli, nadalje: Karbo-

rate, Resorcin, Scopolamin-Tannin. Aspirin (i Acid. acet. salicyl) sa 'Natr. bicarbon. suho ili u rastopim izlu­

čuje octenu kiselinu. Rastopina je naskoro kiseloga mirisa i okusa. Suho mješano: najprije vlažno, te poslije par dana budne tamna na pola te­

kuća masa. Bals. peruvian ne podnaša se sa Alkoholom, Ol. paraffini-Vaselini, tinctu-

rama i vaselinom. Mg. Ph.

Referati. Interna -medicina.

Ulcus duodeni. Zas lugom k i r u r g a u s t a n o v l j e n o je , d a je d u o d e n a l n i čir m n o g o češći, nego š to se d o s a d a općen i t o mis l i lo . K a k o k o d čira d u o d e n u m a m a n j k a j ed in ­s t v o p o j a v a i t e č a j a bo les t i , t o je j a s n o i m o g u ć n o s t za d i a g n o z u n j e g o v u v r lo o t e š č a n a . P r e v e ć su da l eko poš l i k i ru rg i , k a d su n a o s n o v u a n a m n e z e h t je l i d ia ­gnozu čira u d u o d e n u u t v r d i t i . U i n t e n c i j a m a n a u č n o g p o s t u p k a leži već p o sebi i veća o b j e k t i v n o s t , n a r o č i t o k o d obol jen ja od lučnog z n a č a j a . Albu (Die T h e r . d. G e g e n w a r t 1 9 1 1 . J u n i ) n a o s n o v u svoga i s k u s t v a p o k a z u j e n a neko je m a r k a n t n e po j ave kod ulcusa d u o d e n u m ; koje su k a d r e d i a g n o z u s h v a t l j i v o m uč in i t i .

Broj 7. LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Strana 345

U z vr lo k ron ičn i t e č a j , p e r i o d i č a n n a s t u p že s tok ih b o l o v a u t r a j a n j u od 3—8 ne ­djel ja i u v i š e mjesečn ih p a u z a . Bolov i s e o b i č n o j av l j a ju 3—4 s a t a i z a jela , n a r o ­č i to se noću n a j e d a n p u t j av l j a ju .

Bolesn ic i , k a o k o d m a l i g n i h obo l jen ja , b r z o i j a k o o s l a b e . Man je t ip i čn i i općen i t i j i su, ali i n e k o n s t a n t n i s i m p t o m i : s j e d i š t e bola , n a p e t o s t

u t r b u h u , p r i t i s a k u g o r n j e m t i je lu , p o v r a ć a n j e , k r v a r e n j e , b o l n a t a č k a o t r a g a i t d . K a o n o v s i m p t o m i s t i če A lbu j a č e t r a g o v e m o t o r i č n e insuff ic ience i n t e r m i -

t e n t n e , sa m a k r o s k o p s k i m i m i k r o s k o p s k i m z a o s t a t c i m a jela n a t a š t e i sa s v i m a p o j a v a m a , koje u z t o i du ( h r d j a v a ami lo l i z a , s a r c i n e i k v a s . ) , š to se sve z b i v a s a m o u v r i j e m e n a p a d a j a b o l n i h . Albu t u m a č i s p a z r n o m p i lo ra ovu p o j a v u : P r e m a s t a n j u z n a n o s t i ( P a v l o v i d r . ) j e s p a z m u s p i l o r u s a i z d u o d e n a l a k š e i z v e d i v , nego iz že­luca s a m o g . N a ža los t svi n a v e d e n i s i m p t o m i ne p r a t e u s v a k o m s luča ju čir d u o d e -n a l n i . Z a t o i j e s t e d i a g n o z a n j egova s a m o v j e r o j a t n a . Di fe renc i j a lno do laz i u obz i r n a r o č i t o :

Ulcus p y l o r i sa i bez s t e n o z e . Cho lecys t i t i s c h r o n . sa r e c i d i v i m a t a b i č n e k r i z e u želucu sa h i p e r k l o r h i d r i j o m i m o t o r i č n i m s m e t n j a m a . N e u r a s t e n i j a g a s t r i č n a u s v i m a f o r m a m a .

S a m o s luča jev i , ko j i n a ene rg ično i e k s a k t n o d i e t e t i č n o i n t e r n o l i ječenje ne p a r i r a j u , i m a j u se k i r u r g u p r e d a t i . I s k u s t v o će p o k a z a t i , da l i su r ec id iv i češći i z a k i r u r š k i h p o t h v a t a ili i z a i n t e r n o g l i ječenja . S t .

Pedijatrija S t v e l t z n e r . Ueber Kinderkrämpfe und ihre Behandlung. Ze i t schr . f.

ä r z t l i c h e F o r t b i l d u n g 1 9 1 1 N r . 10. T r e b a r a z l i k o v a t i s i m p t o m a t i č n e grčeve od funkc i jona ln ih . Medju s i m p t o m a t i č n e r a č u n a m o 1. grčeve, koji n a s t u p a j u usl i jed

obol jenja c e n t r a l n o g ž ivčanog s u s t a v a (meningi t i s , po l ioencephal i t i s , n o v o t v o r i n e i oz lede m o ž d j a n a i h r b t e n j a č e ) ; 2. g rčeve usl i jed o t r o v a n j a (a lkohol , o p i u m , t e ­t a n u s ) ; 3. ep i lep t ičn i grčevi , hys t e r i čn i i hys te ro -ep i l ep t i čn i ; 4. , , t e r m i n a l n i " grčevi , koj i n a s t u p a j u k o d djece sa po remećen j em h r a n i t b e pr i je s m r t i .

Grčevi kod djece v e ć i m su d i je lom funkc i jona lne n a r a v i , a u z r o k i m j e s p a z m o -f ili j a . A m o s p a d a j u grčevi , koj i se po jav l ju ju t e ča j em u v e ć a n e t e m p e r a t u r e , p r i ­godom h r i p a v c a , k o d t e š k e dent ic i je . Za spazmofi l i ju k a r a k t e r i s t i č n a je u v e ć a n a podraž l j i vos t s v e u k u p n o g živčevl ja , U v e ć a n a se podraž l j i vos t m o ž d j a n a i z r ažu j e n e k o m p s i h i č n o m podraž l j i vošću , n e m i r o m i p laš l j ivošću . Per i fern i živci p o k a z u j u u v e ć a n u pod raž l j i vos t n a p r a m a e l ek t r i čnom podraža ju (Anodenö f fnungszuckung pr i je nego A n o d e n s c h l i e s u n g s z u c k u n g a osob i to znača jno k a d reakc i j a n a s t u p a i spod 5 m i l i a m p e r a ) i n a m e h a n i č n i podraža j ( F a c i a l i s p h a e n o m e n — u d a r a li se p r s t o m n a os . zygom. , o n d a se k o n t r a h i r a cijela s t r a n a m u n j e v i t o m b r z i n o m ) . Vrlo čes to opaža ju se t e č a j e m spazmof i l i j e t . zv. k a r p o p e d a l s p a z m i t . j . t on i čn i grčevi , usl i jed ko j ih su r u k e f iks i rane u k a r a k t e r i s t i č n o j pozi t . zv . ,, G e b u r t s h e l f e r h a n d " ili p a k o , , P f ö t c h e n s t e l l u n g " doč im su noge a d m a x i m u m f lek t i rane , često ede-m a t o z n e . Grčevi z n a d u p o t r a j a t i k a d š t o i po v i še s a t o v a . I m a d e s luča jeva , gd je se ov i k a r p o p e d a l s p a z m i d a d u i z a z v a t i t im, da se n a d l a k t i c a poveže k r o z p a r ča­s o v a e l a s t i čn im povo jem, (Troussean-ov P h a e n o m e n ) . — Najčešće m a n i f e s t i r a se spazmof i l i j a k l o n i č k o - t o n i č k i m g r č e v i m a , a osob i to je z n a č a j n a za ove fo rme t . zv . g rč g lo t ide ( G l o t t i s k r a m p f ) . Ovaj „ G l o t t i s k r a m p f " i ek l amps i j a čes to n a s t u p a j u za j edno . O p a ž a se n e k a d i spoz ic i j a u nas l j eds tvu , n a d a l j e da su joj djeca p o d v r ž e n a u 4 . — 1 2 . mjesecu ž ivo ta , d a l jeti i m a vr lo m a l o s luča jeva , d o k se po zimi , a o s o b i t o p r e m a prol jeću s luča jev i z n a t n o m n o ž e . Bo le s t t r a j e k a d k a d a i k r o z mjesece .

K a n o p red i spoz ic i ju i m a m o s m a t r a t i r a c h i t i s i h r a n j e n j e sa k r a v l j i m ml i je ­k o m . Boles t i , ko je su s k o p č a n e sa p o v i š i c o m t e m p e r a t u r e , zlo u p l i v i š u n a s p a z m o -

Strana 346 LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Broj 7.

filiju i čes to i z az iv l j u n a p a d a j e . R a z l i k o v a t i t r e b a od s p a z m o f ili je p r a v e ep i l ep t i čne n a s t u p e , koj i s ač in j ava ju p o pr i l ic i 1 0 % sv i j uh s luča j eva e k l a m p s i j e . Za s p a z m o -filiju govor i , , g rč g l o t i d e " a p o t v r d j u j u ju u v e ć a n a e l ek t r i čna p o d r a ž l j i v o s t . U s luča j ev ima sa k o n t r a k t u r o m šije, s t r a b i z m o m , a b n o r m a l n o m reakc i j om ženica d i f e r e n c i j a l n a se d i a g n o z a n a p r a m m e n i n g i t i d i s luži l u m b a l n o m p u n k c i j o m i elek­t r i č n i m i s p i t a v a n j e m . — P r o g n o z a je s v a k a k o d o b r a , m a k a r da djeca i r i j e t k o u a k u t n o m n a p a d a j u p o g i n u . ( G d j e k a d a n a k o n p r e p u n o g že ludca ; n a k o n t o p l o g o m o t a ) . U da l jn j em r a z v i t k u k o d o v a k o v e djece uv i j ek se d a d e u s t a n o v i t i n e k a ž ivčana s l aboća i d i spoz ic i j a n a ps ih i čna obol jen ja .

Na jbo l j i p r o f i l a k t i k u m i u j edno i na jbol j i l i jek j e s t p r s n a h r a n a . U z t o p r e p o r u č u j e se p h o s p o r sa ol. jecoris asel l i . Ako n e m a p r s n e h r a n e , o n d a t r e b a r e d u c i r a t i d n e v n i o b r o k k rav l j eg ml i jeka , kod s t a r i j e djece s a s v i m n a p u s t i t i k r o z neko v r i j eme i n a d o k n a d i t i ml i j eko b r a š n o m , b j e l a n č e v i n o m od ja ja . ze len i lom. D a je koji s lučaj posve iz l i ječen d a d e se u s t a n o v i t i t e k onda , k a d a d i j e te p o d n a š a o n u ko l i č inu k rav l j eg ml i jeka , ko ja o d g o v a r a dobi d j e t e t a .

Dr . O. M ü l l e r (Zagreb) . W. B i r k . Die Prognose der Kinderkrämpfe. Z t schr . f. ä r z t l . F o r t b i l d u n g

1 9 1 2 . b r . 1 1 . K o d djece dijele se grčevi k a o š to k o d o d r a s l i h u o rgan ične i funkc iona lne .

F u n k c i j o n a l n i n a m do laze z n a t n o v i še nego li o r g a n i č k i a u ko l i ko s to je u svez i sa ep i leps i jom odras l ih , d a v n o se već r a z p r a v l j a l o . U p o č e t k u mis l i lo se, da s to je u n e k o m o d n o š a j u j e d n i s d r u g i m a , dok se t o č n i m p r o m a t r a n j e m k l i n i č k i h p o j a v a d o k a z a l o , da već im di je lom grčevi r a n o g d j e t i n j s t v a s to je u svez i sa p o r e m e ć e n j e m h r a n i t b e t e d a p r e s t a j u sa sv im, a k o d i j e te og ladn i , da o p e t n a s t u p a j u , a k o se n a s t a v i i s t i n a č i n h r an j en j a , a da s a s v i m i ščezava ju , a k o djeca d o b i v a j u p r s n u h r a n u . Djeca ko ja nag in ju na grčeve , p o k a z u j u u v e ć a n u p o d r a ž l j i v o s t ž ivaca , ep i l ep t i ča r i ne p o k a z u j u ova j s i m p t o m t e j e n e v j e r o j a t n o da su si ove dv i j e bo le s t i s r o d n e . P o m o ć u e l ek t r i čnog p r e t r a ž i v a n j a uspje lo je od ove p r i v i d n o j e d i n s t v e n e g r u p e odje l i t i one obl ike , ko je je T h i e m i c h op i sao p o d i m e n o m „ s p a z m o f i l i j a " . Ove fo rme obs ižu na jveć i dio e k l a m p t i č n i h obol jenja , a n a s t u p a j u k o d djece i z m e d j u 6 — 1 2 mjeseca, ko j a se n e n a r a v i m n a č i n o m o d h r a n j u j u ; ob i čno z imi i u prol jeću , l je t i ne n a s t u p a j u ov i „ s p a z m o f i l n i " grčevi . Za ove je k a r a k t e r i s t i č n a i u v e ć a n a m e ­h a n i č k a pod raž l j i vos t ž ivaca (Chvos tek , T r o u s s e a u ) . U z r o k s v a k o j spazmof i l i j i j e s t p o r e m e ć e n j e h r a n i t b e usl i jed p o m a n j k a n j a k a l c i u m a . K o d o v a k o v e djece p r o n a š l o se da i m a u m o ž d j a n i m a m a n j e k r e č a nego k o d n o r m a l n i h . Z a t o se p re ­po ruču ju s r e d s t v a , ko ja su k a d r a p o v e ć a t i k r ečn i s ad rža j t i je la : m a s t ženskoga ml i j eka i ol. jecor is asell i , a o d s t r a n i t i t r e b a one s a s t a v n i n e ml i j eka , koje pr i ječe da se k a l c i u m r e t i n i r a , a t o je m a s t k r a v l j e g a ml i j eka .

I m a d e d o d u š e i s a d a j o š a u t o r a , koj i d rže da su spazmof i ln i grčevi i e p i l e p t i č n i i den t i čn i . D a se r a z j a s n i ovo p i t a n j e , B i r k je n a s t o j a o da u s t a n o v i u k o l i k o su djeca s a s p a z m o f i l i j o m p r i v r ž e n a k a d o d r a s t u epi leps i j i . Od svo j ih m a l i h bo l e sn ika m o g a o je pros l i jed i t i ko j ih 60 k r o z v i še god ina . Od ove se djece može s m a t r a t i t e k t r e ć i n a k a k o t a k o n o r m a l n o m ; dv i je t r e ć i n e n j ih p o k a z u j u k o j e k a k v a po re -mećenja : g lavobol je , p a vor n o c t u r n u s , enures is , t i c , p laš l j ivos t , d rug i p a k o oč i to su p s i h o p a t i č n i . P o n a j v i š e o v a k o v a djeca p o k a z u j u n e d o s t a t k e n a in te l igenc i j i : k a s n o p rogovore , s labo n a p r e d u j u u škol i . P r o g n o z a glede spazmof i l i j e d o s t a je loša o b z i r o m n a ove r e z u l t a t e , a l i je o p e t s j egurno , da se grčev i ka sn i j e n e p o v r a t e , da epi lepsi ja ne s toj i u svezi sa s p a z m o f i l i j o m . Ova j je n a l a z p o t v r d j e n p o P o d -pečn igu .

D r u g o je p i t an j e , n e m a li u d j e t i n j s t v u grčeva , koj i se r a z l i k u j u od s p a z m o -fi lnih u t o m da p re l aze u p r a v u epi leps i ju . B i r k je n a š a o , da za i s t a i m a d e o v a k o v i h s lučajeva , ali da su z n a t n o r jedj i . U o v i m s l u č a j e v i m a grčev i n i su og ran i čen i s a m o na djeci, koja se h r a n e u m j e t n i m n a č i n o m , a n i t i grčevi ne do laze s a m o u z i m s k o ili p ro l j e tno d o b a . O v a k o v a djeca ne p o k a z u j u u v e ć a n u p o d r a ž l j i v o s t ž ivaca za

Broj 7. LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Strana 347

e l e k t r i č n u s t r u j u . N a p a d a j s a m u j e d n o m i d r u g o m je s luča ju j e d n a k , s a m o d a se k o d spazmof i l i j e n a p a d a j i z n a t n o množe , kod epi lepsi je su r a z m a c i po više t j e d a n a i o n d a se ope t i p o n o v n o o p e t u j u bez obz i r a na god i šn ju d o b u i u n a t o č t e r a p e u t s k o m n a s t o j a n j u , n a r o č i t o va l j a s p o m e n u t i , da je u o v i m s luča j ev ima žensko ml i j eko b e z u s p j e š n o . N a p a d a j i se ili m n o ž e t e b i v a j u sve teži , d o k o v a k a v bo lesn ik s v r š a v a u z m a n j e v i še i z r a ž e n u k l j e n u t d u š e v n i h funkci ja , ili — a t o su redj i dogodja j i — n a p a d a j i se ub l ažu ju d o k se v r e m e n o m r a z v i j a s l ika , , p e t i t m a l " . I m a d e ali d o s t a s luča jeva gdje i z a g rčeva u r a n o m d j e t i n j s tvu v l a d a p o d p u n i mi r k r o z godine a i s t o m k o j o m p r i g o d o m (obično školski p o l a z a k , n a s t u p p u b e r t e t a ) b u k n e i z n e n a d a epi­lepsi ja posve m a n i f e s t n a .

N a d j u se dak l e u a n a m n e z i ep i l ep t i ča ra grčevi u d je t in j s tvu , t o s j egurno n i su spazmof i ln i grčevi nego p r a v i ep i lep t ičn i p o j a v i . P r o g n o z a kod grčeva djece ovis i o t o m , da li su ep i l ep t i čne n a r a v i ili spa rmof i lne . K o d o v i h p o t o n j i h p r o g n o z a ni je b a š d o b r a ali ne t a k o loša k a o š to k o d p r a v i h e p i l e p t i č n i h grčeva .

D r . O. M ü l l e r (Zagreb) .

Terapija.

0 infuzijama rastopine Na Cl. W i d o r ö e (Cbf is t ian iä) . ' B e i t r ä g e g. K l i n . Chi­r u r g i e , Sv . 77./I. 1 9 1 2 . )

P o s v e je s i g u r n o u t v r d j e n o , d a p o r a s t t je lesne t e m p e r a t u r e ne zavis i s a m o od i n f ekc iozn ih u z r o k a , nego da t e m p e r a t u r a r a s t e t a k o d j e r i z a in jekc i ja o r g a n s k i h i a n o r g a n s k i h k e m i j s k i h s u b s t a n c a . O t u d a po l aze i s t r a ž i v a n j a o u t j eca ju p i r o g e n i h t v a r i n a t e m p e r a t u r u t i j e la .

Već o d a v n a j e p o z n a t o (Nasse , B l u m e n t h a l , O v e r t o n , Locke , B r o d s k y i d r . ) d a i m a d u ka l i j eve soli j a k i u t jeca j n a d je lovanje ž ivčanog i m i š i ć n o g s u s t a v a . N o v i j a su o p a ž a n j a d o k a z a l a (Schloss) , da N a Cl, N a J, N a Br, K B r djeluju p i rogeno , doč im d v o v a l j n e ( d v o v a l e n t n e ) soli Ca p r o u z r o k u j u sman jen j e t je lesne t e m p e r a t u r e . V e r z a r je n a š a o , k o d i n t r a v e n o z n i h in jekci ja N a Cl, da Na Cl p ro ­u z r o k u j e pov i šen je p o t r o š k a k i s ika t e na t a j nač in pos jeduje specif ično d i n a m i č n u d j e l a t n o s t n a t v a r n u i z m j e n u p o j e d i n i h o r g a n a . F i scher je opaz io , da m o g u infuz i je N a Cl i z a z v a t i j a k u g l i kozu r i j u .

T a su o p a ž a n j a dove la do i s t r a ž i v a n j a kor isn ih i š t e t n i h d je lovanja infuzi ja N a Cl u m o d e r n o j t e r ap i j i .

Röss le , Thiess , W i d o r ö e t v r d e , d a mogu infuzi je N a Cl i z a z v a t i t e š k e s m e t n j e , t e su t o g a r a d i u n e k i m s luča j ev ima i k o n t r a i n d i c i r a n e .

W i d e r ö e činio je p o k u s e n a ž i v o t i n j a m a sa r a z n i m N a i Ca so l ima i d o š a o do s l i jedećega z a k l j u č k a :

N a Cl — k o d i n t r a v e n o z n i h in fuz i ja od 0 .9% N a Cl n a s t u p a u g l a v n o m p o ­r a s t t e m p e r a t u r e , koji sa već im m n o ž i n a m a infuzi je ( 1 0 — 1 2 % ) n a r a s t e do 2,2°, a t r a j e 3—7 s a t i . P o n o v i li se infuzi ja pri je nego p a d n e t je lesna t e m p e r a t u r a u n o r m a l n o s t an je , t o se t je lesna t op l ina p o n o v n o d igne . Reinj ic i ra li se d rug i ili s l i jedećih d a n a , u č i n a k je z n a t n o slabij i .

K Cl ( 1 , 1 5 %) n e z n a t n e kol ič ine (0,5—1 y 2 % tje lesne t ež ine ) p r o u z r o k u j u n i ­k a k a v i l i m i n i m a l n i p o r a s t t e m p e r a t u r e , kod d o z a od 1 , 8 — 2 % ug inu i z n e n a d a ž ivo t in j e , o b u s t a v i i m se d j e l a t n o s t s rca .

C a C l : ( 1 , 2 8 % ) Male ko l ič ine n e m a j u n i k a k o v a u č i n k a . Vel ike kol ič ine ( 2 % ) s m a n j u j u t j e lesnu top l inu , a j o š veće kol ič ine (2%—3%) i zaz iv l ju m o m e n t a n i k o l a p s .

M g C l : ( 1 , 0 9 % ) djeluje o t r o v n i j e nego Ca Cl : . D o k m a l e kol ič ine ( % — 1 % % ) i z a z i v l j u vel ik i p o r a s t t e m p e r a t u r e , n a s t u p a i z a 2 % t e k u ć i n e s m r t u g r č e v i m a .

R i n g e r o v a t e k u ć i n a — opaz i lo se d a u t jeca j o r g a n i z m a ili p o j e d i n e s t a n i c e n i k a d ni je o v i s a n o j e d n o j solnoj r a s t o p i n i , nego o s t a n o v i t o j k o m b i -

Strana 348 LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Broj 7.

naci j i e l ek t ro l i t a , kojoj o d g o v a r a n o r m a l n a s t a n i c a . Toga r a d i n a š a o j e R i n d e r , d a se u š č u v a j u s t a n i c e m i š i č j a m n o g o bol je u m j e š a v i n i N a Cl, K Cl i Ca Cl. (u o n o m r a z m j e r u u ko j em se n a l a z e u k rv i ) , nego u f iz io loškoj N a Cl.

R i n g e r o y a r a s t o p i n a i m a sli jedeći s a s t a v : N a Cl o, 6 K Cl 0,02 Ca C I 2 . 0,02 Aq. des t . 1000

Male ko l ič ine R i n g e r o v e r a s t o p i n e da ju v i soki p o r a s t t e m p e r a t u r e , k o d v e ć i h ko l i č ina o p a ž a se i s to t a k o p o r a s t - t empera tu re , ali i z a t o g a j a k o s m a n j e n j e sa k o ­l apsom. J a s n o su o p a ž e n e i n d i v i d u a l n e r a z l i k e t a k o , d a m l a d e ž ivo t in je p o d n o s e v r lo m a l e ko l ič ine (kod 2 % tež ine t i je la od 900 gr., u g i n e ž i v o t i n j a m o m e n t a n o u g r č e v i m a ) . V a ž n o je ovo : in j ic i ra li se R i n g e r o v a r a s t o p i n a u r a z m a c i m a od 24h t o zavis i u t jeca j o kol ič in i in j i c i rane t e k u ć i n e . I z a p r v o t n e m a l e doze p o d ­nosi ž ivo t in ja ve l ike kol ič ine bez t e š k i h p romjena , t e k š to n a s t u p a in ic i ja lno sman jen je t e m p e r a t u r e . A k o je p a k b i la p r v a infuz i ja ve l ika 5%) t o n a s t u p a i z a t o g a i k o d vr lo n e z n a t n e kol ič ine ( % % ) k o l a p s u g r č e v i m a .

I n f u z i j a s l a d o r a o d t r s k e ( 7 . 8 9 % ) p o z n a t o je , d a i o r g a n s k e r a s t o p i n e n . p r . r a z n i ugl j ični h i d r a t i , i z az iv l j u p o r a s t t e m p e r a t u r e t i j e la . P o ­r a s t t e m p e r a t u r e i z a i z o t o n e infuzi je r a s t o p i n e s l ado rne t r s k e n a s t u p a t e k a r i z a r e l a t i v n o ve l ik ih ko l ič ina r a s t o p i n e , ali p o r a s t nije t a k o s igu ran k a o k o d an ­o r g a n s k i h r a s t o p i n a ni k u m u l a t i v n o d je lovan je ni je t a k o oč i to k a o kod a n o r ­gansk ih , doč im nije o p a ž e n o os labi jenje r eakc i j e k o d o p e t o v a n i h in fuz i ja .

I n f u z i j a g r o ž d j a n o g s l a d o r a ( 4 . 1 5 % ) p o d u d a r a se u g l a v n o m sa i n f u z i j a m a s l ado ra od t r s k e .

I z o v i h o p a ž a n j a n a z d r a v i m ž i v o t i n j a m a t e š k o j e s t v a r a t i de f in i ­t i v n e zak l j učke o škodl j ivos t i N a Cl in fuz i ja k o d b o l e s n i h l jud i . N e k o j a opa ­žan ja p o t v r d j uju, da je u č i n a k infuzi je N a Cl k o d bo lesnoga in f i c i r anoga k u n i ć a z n a t n o j ač i , š to je i l ako r azuml j i vo , jer je u bolest i t v a r n a i z m j e n a s m a n j e n a ili b a r p r o m j e n j e n a . Nek i k l in i ča r i — p i še W i d o r ö e , — u p o t r e b l j a v a j u s a d a mje s to N a Cl in fuz i ja R i n g e r o v a r a s t o p i n u , n o p r e m a m o j i m o p a ž a n j i m a škodl j iv i ja j e R i n g e r o v a r a s t o p i n a od N a Cl r a s t o p i n e . S l a d o r n e r a s t o p i n e n a j ­m a n j e s u š k o d l j i v e , a u j e d n o se s t i m d a j e b o l e s n i k u h r a ­n i v a t v a r , k o j a j e t a k o d j e r o d v e l i k e v a ž n o s t i z a b o l e s n i o r g a n i z a m

Pogibelji infuzije Na Cl. H o r t i P e n f i l d (Br i t . Med. J o u r n . D e c e m b . 1 9 1 2 . ) S u b k u t a n o i i n t r a v e n o z n o u š t r c a v a n j e r a s t o p i n e N a Cl z a u z e l o j e u n o v i j e v r i j e m e vr lo vel ike d imenz i j e t a k o : kod k i r u r š k o g šoka, kolere, k r v a r e n j a k a o d o d a t a k za s a l v a r z a n i d r u g a a n e s t e t i k a i t . d. K a k o su pr i je u š t r c a v a n j a N a Cl bi la s a m o kor i sna , o p a ž a se u nov i je v r i j eme sve v i še g lasova , koji u p o z o r u j u n a pogibelj i od r a s t o p i n e N a Cl. Pisci o p a z i š e kod ž ivo t in ja n a k o n i n j e k c i j e : v r u ć i n u , g rozn icu , često s u b n o r m a l n u t e m p e r a t u r u , C h e y n e - S t o c k e o v o disanje , a k o d m l a d i h ž ivo t in ja i z n e n a d n u s m r t u g r č e v i m a .

U l i t e r a tu r i su op i san i s luča jev i g l ikozur i je , po remećen ja b ro ja e r i t r o c i t a , d e g e n e r a t i v n e p r o m j e n e srca, b u b r e g a , j e t a r a i k r v n o g žilja., koji su o p a ž a n i k o d ž ivo t in ja . K o d čovjeka n a s t u p a edem p l u ć i j u i z a p reve l ike infuzi je N a Cl r a s t o p i n e — Osobi to su pogibe l jne o p e t o v a n e ili n e p r e s t a n e infuzi je N a Cl.

Ischias — bedrobolja. F . B a u m b a v i o se nov i jom l i t e r a t u r o m o obo len j ima i š i a sa . L i t e r a t u r a j e v e o m a ve l ika , a t o d o k a z u j e s a m o to , d a su j o š d a n a s v r lo nes igurni uspjesi u liječenju bedrobo l j e .

W e b b (Lance t N o . 4350, 1907. ) u s p j e š n o liječi bed robo l ju i sve ob l ike n e u r i t i d a s t a t i č n o m e l e k t r i c i t e t o m .

C o r n e l i u s (Deut , mi l i t , ä r z t l . Ze i t schr i f t H . 5. 1907 . ) p r e p o r u č u j e m a ­sažu živca s a m o g a . S v a k a bed robo l j a je iz l ječ iva os im 1. a k o su bo lne t o č k e t a k o sak r ivene , da nisu n a d o h v a t u p r s t u za m a s a ž u , 2. k o d obolenja , do j ima

Broj 7. LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Strana 349

j e si jelo u m o z g u ili u h r p t e n j a č i , 3. a k o su k o d m a s a ž e boli t a k o žes toke, d a j e s v a k o dal jn je l i ječenje spr i j ečeno . Masaža je dos t a d u g o t r a j n a 25—40 p u t a po v 2 s a t a . P o č e t k o m l i ječenja su boli usli jed reakc i j e vr lo vel ike i to o d v r a ć a m n o g e

od t o g n a č i n a l i ječenja . , R e s p r i n g e r (VII I . m e d . Ges.cllschft. Basel 2 1 . I I I . 1907.) liječi t a k o ,

d a u s t ad i ju na jveće boli bolesnic i leže i da je im obloge, k a t a p l a z m e ili s u h u t o ­p l inu , ka sn i j e k u p a n j a , sa g i b a n j e m i l aku m a s a ž u . K a d n e s t a n e j a k i h p o d r a ž a j a o n d a š k o t s k i t u š i l i . t u š v r u ć i m z rakom, e l ek t ro t e r ap i j a ( seda t ivno) n e š t o j a ču m a s a ž u i g iban je , a os im t o g a l oka lno p r i m j e n u top l ine , fango, znojenje i t d . U z a d n j e m s t a d i j u i zmjen i čne t u š e v e , j a k u e l ek t ro t e r ap i j u i s n a ž n u m a s a ž u . R e s -p inge r j e t o m m e t o d o m li ječio u svo jem z a v o d u sa s l i jedećim r e z u l t a t o m : 6 3 % o z d r a v l j e n j a , 2 8 1 4 % p o b o l j š a n j a i 8 % % neiz l i ječenih .

M a s s a l o n g o i D a n i o (II pol ic l in ico S e p t e m b a r 1906.) liječili su s po­vo l jn im u s p j e h o m bedrobo l ju , v r lo t e š k i h s i m p t o m a , ko ja ni je reag i ra la povol jno n a n i j e d n u med ikac i ju , l oka ln im, s u b k u t a n i m u š t r c a v a n j e m bolje u p u h a v a n j e m k i s i k a sa P r a v a c o v o m š t r c a l j k o m u n e p o s r e d n u b l i z inu ž ivca .

H a g e r (Münch M. W o c h . S t r . 2 8 1 . 1907. ) t v r d i , d a se u t i m u i s l i čn im slu­ča j ev ima r a d i o p e r i n e u r a l n o j inf i l t raci j i okol i šn jega vez iva .

S c h m i d t (Münch . M. W . 1907 . ) s p o m i n j e 4 s lučaja , ko je je povo l jno liječio sa p r o m j e n o m ci rkulac i je i p o s t e p e n i m n e k r v n i m r a s t e z a n j e m živca u formi ek-s t enz i j e .

S c h u l t z e (Zt rb l . f. i n n e r . Med. N o . 24. 1907.) kod a k u t n i h obolen ja iš i je odred ju je ležanje , asp i r in , k o d k ron ičk ih , t op l e p ješčaneo kupel j i i š k o t s k e t u š e v e . O d v r a ć a od m a s a ž e .

F r e u n d (Wien Kl . W o c h . N^ 5 1 , 1907. ) je opaz io povol jno d je lovan je r e n t g e n o v i h z r a k a n a iš i ju u 4 s luča ja .

P e r s (Deu t sch , m e d . W o c h . N ) 29. 1908.) p r e p o r u č a n e u r o l i z u — (od 40 s luča jeva s a m o 2 rec id ive . )

R e n t o n (Roya l Soc. of Med. surg . Ses t . 1 2 . V. 1908.) i sp r epa r i r a n. i sch iad icus i r i ješi ga ov ih z a r a s t i c a okol ine u 37 s lučaja povol jn i uspjes i .

T o t h (XVT. i n t e r n . Ä r z t e kong r . P e s t 1909.) pos t igao je povo l jne usp jehe u 40 s luča jeva iš i je sa r e u m a t i č n i m b o l i m a sa m a z a n j e m ž ivom.

Na jpovo l jn i j e r e z u l t a t e pos t ig la j e do s a d a već ina a u t o r a sa L a n g e o v i m (Deu t . Med. W o c h . 8. 1 9 7 3 . 1906.) p e r i n e u r a l n i m in jekc i j ama .

H a y (Glasg W . Med. J o u r n a l 1907.) pos t igao je t o m m e t o d o m t r a j n e us ­p jehe . H a y p o t r a ž i ž ivac u s redin i medju T u b . ossis ischii i T r o c h a n t . m a j . n a t o m mjes tu u b o d e sa ig lom i u š t r c a u ž ivac 10 c m 3 Na Cl. Čim igla t a k n e ž ivac, o d m a h noga t r ž n e , b r z o se u š t r ca , o t v o r na koji za tvo r i ko lod i j em — i b o l e s t n i k m o r a h o d a t i . Obično je p o t r e b n o v i še in jekci ja za ozd rav l j en j e . H a y t u m a č i d je lovan je t im , da se usli jed u š t r c a n j a r a s t e g n u v l a k a n c a ž ivca o t v o r i l imfno žilje i t a k o posp ješ i t v a r n a i zmjena na mjes tu in jekci je .

B l u m (Wien . Med. Gess . D e z e m b . 1907. VI . kongr . ) f. iner . Med. 1908. ) j e p o s t i g a o t o m m e t o d o m ove r e z u l t a t e od 123 s lučaja 6 3 % ozdrav l j en ja i 2 1 % p o b o l j š a n j a . B l u m u š t r c a v a 8% N a Cl. r a s t o p i n e p o m o ć u vel ike š t r ca l jke (od TOO c m 3 ) p o d v e l i k i m t l a k o m l a g a n o čim je s iguran , da je n a ž ivcu . On u b o d e n a s t r a n i f leksora b e d r a i t o na mjes tu gdje reže donji r u b m. g lu t . m a x i m . c a p u t l o n g u m m u s c . b ic ip i t i s t i m e je i sk l jučena p o v r e d a miš ič ja i većeg k r v n o g žilja. — Obično je dovo l jna j e d n a injekci ja , a često su p o t r e b n e i 3—4.

R a y m i s t (Te rapeu t i č . Obozren i je B . 1, H . 5 i 6.) pos t i gao je L a n g o v o m m e t o d o m ove r e z u l t a t e u 28 s luča jeva : od 12 a k u t n i h o z d r a v i l o je 10, 2 po­b o l j š a n a ; od 9 s u b a k u t n i h 8 ozd rav i lo i 1 p o b o l j š a n ; od 7 k ron ičk ih , o z d r a ­v i la su 4, pobo l j ša l a se 2, a j e d a n je o s t a o n e p r o m j e n j e n .

W i e n e r (Verein d e u t . S. Ärz t . in P r a g 1 3 . VI . 1909.) o p a ž a o je i za in jekci je N a Cl v i soke t e m p e r a t u r e 39.5 i v i š e ; t o g a r a d i p r e p o r u č u j e mješa -

Strana 350 LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Broj 7.

v inu od Na Cl (0 .6%) i Ca Cl: ( 0 , 0 7 5 % ) . Tu m j e š a v i n u bolesnic i l akše pod-n a š a j u .

F r a n c u z i C a u s s a d e i P . G u e s t e (Soc ie te m e d . d. h o p i t a u x 24. X I I . 1900.) s m a t r a j u na jbo l jom m e t o d o m Gica rdovu e p i d u r a l n u anes t ez i j u ( tu je Ca the l in p rv i uveo u k i ru rg i ju ) . Pisci n a v a d j a j u d u g o t r a j n e i t e š k e s luča­jeve , koji su ozd rav i l i n a k o n j e d n e j ed ine epidur 'a lne in jekci je od 1—2 cg. ko­k a i n a . K o d k r o n i č k i h s luča jeva ope tu ju se in jekci je u r a z m a c i m a od 3, 4—8 d a n a . I m a 30 bo lesn ika od koj ih su nekoj i u r a z m a c i m a dobi l i do 8 cg. k o ­k a i n a , t e k u j e d n o m s luča ju opažene su sme tn j e o t r o v a n j a .

B a u m (Zent r . f. ger. Ther . N ) 4. 1 9 1 2 . ) spoj io je u t e š k i m s luča j ev ima Gica rd -Ca th i l inovu e p i d u r a l n u anes tez i ju sa L a n g e o v o m p e r i n e u r a l n o m inf i l t r a -t i v n o m a n e s t e z i j o m i pos t igao j e s a v r š e n e usp jehe t e zak l juču je : P r e m a m o ­j i m d o s a d a n j i m o p a ž a n j i m a s m a t r a m e p i d u r a l n u a n e ­s t e z i j u s p o j e n u s a p e r i n e u r a l n o m i n f i l t r a c i j o m n a j ­s i g u r n i j o m i n a j b o l j o m m e t o d o m z a i z l i j e č e n j e i š i j e .

R o g e r s (Bos ton Med. a. Surgic . J o u r n a l s. 1 6 0 . 1 9 1 1 . ) t v r d i , da j e u z r o k bedrobol j i u p romjen i ili u s a m o m i l eoceka lnom zglobu ili u n jegovoj okol in i . Te p r o m j e n e jesu os im t u m o r a , koji u o n o m predje lu p r i t i š t u n a sa­k r a l n i p leksus , z a t i m t u b e r k u l o z n i ili h ipe r t ro f i čn i proces i u h r p t e n j a č i ili u zglobu) : h i p e r e k s t e n z i j a z g l o b a k a o n. p r . k o d t r u d n o ć e usl i jed r a s t e z a n j a t e t i v a zgloba, kod s labos t i h r p t e n o g miš ič ja , k o d eksces ivne l u m b a l n e lo rdoze , i kod zlog d r ž a n j a t i j e la . U t a k o v i m s luča j ev ima p r i k l a d n i f aksac ion i povoj i liječe iš i ju . Sl ično je i k o d r a s k i n u ć a z g l o b o v n i h t e t i v a i s t i m spo jene d is lokaci je i kasn i je n a s t a l i h za ra s t i ca . U s v a k o m se s luča ju bed robo l j e m o r a g leda t i r e n t g e n o m n e m a li k a k o v i h p r o m j e n a u zglobu.

L a n g e (Leipzig) l i ječenje neura lg i je u š t r c a v a n j e m r a s t o p i n e N a Cl u b o ­lesni ž ivac vr lo je usp ješno , d a p a č e i kod zas ta r j e l ih s luča jeva , o sob i to k o d i š i j e , ali i kod d r u g i h neura lg i j a usl i jed d i abe t e sa , t abe sa , u loga, a l k o h o l i z m a i inf luence . To l i ječenje n e djeluje n a boli k o d n e u r a s t e n i j e i h i s te r i je , a zlo djeluje i n a one neura lg i je , š to su pr i je l i ječene sa m a s a ž o m . L a n g e p r e p o r u č u j e ova j n a č i n l i ječenja kod neura lg i je : ležanje, m i r i d o s a d a n j a ob ična s r e d s t v a ali bez masaže , n e m a li i z a čet ir i t j e d n a pobo l j š an ja , t a d a in f i l t r ac i j a (sa N a Cl) ; n e p o m a ž e li i n f i l t r a t i v n o li ječenje k r o z v i še t j e d a n a , t a d a se čine inf i l t rac i je a l k o h o l o m po Schlösseru ili k i r u r š k o l i ječenje. P o m n i j e n j u L a n g e o v o m zavis i e v e n t u a l n i p o r a s t t e m p e r a t u r e i z a in f i l t rac i je r a s t o p i n o m N a Cl o d m n o ž i n e ra ­s top ine , od za ra s t i ca ili d r u g i h o t p o r a . Dod je li r a s t o p i n a u n u t a r s a m o g a živca t o su uspjes i m n o g o bolji nego k o d u š t r c a v a n j a u okol inu ž ivca . P i s a c mis l i , d a je v r lo t e š k o l ed i ra t i s a m živac, u j edno ne p r e p o r u č u j e neu ra lg i j e t r i g e m i n u s a za i n f i l t r a t i v n o li ječenje N a Cl.

L ä w e n (Deu t . Zei tschf t . f. Chir . B . 3. H 1 — 3 . 1 9 1 1 . ) in j ic i ra pe r ineu -r a l n o 1 % r a s t o p i n u n o v o k a i n a i b i k a r b o n a t a k o d bed robo l j e .

Neuralgija. G l a e s g e n (Müns te r a m S te in ) i s t iče povo l jno d je lovan je r a -d i jev ih kupel j i n a n e u r a l g i j u i n a s r č a n u n e u r o z u . J o š bol je od s a m i h r a d i j e v i h kupel j i djeluju k o m b i n i r a n e sa s l a t i n s k i m (Sool) k u p e l j i m a .

H e c h t (Med. Record , 1 9 1 0 . ) je k o d neura lg i j e t r i g e m i n a u p o t r e b l j a v a o u 60 s luča jeva 70, 80 i 9 0 % a lkoho l p o s t e p e n o i t o , s o v i m u s p j e h o m : 37 oz ­dravi lo , 11 pobo l j š ano , 8 b e z u s p j e š n o i 4 s p o g o r š a n j e m ; od p r v i h 37 s luča jeva bio je j e d a n bez boli k r o z 1 god. i 8 m j . a n a j k r a ć i s lobodn i (bezboln i ) i n t e r v a l je bio 2 t j e d n a .

U i sch iad icus k a o i u os ta le m j e š a n e živce n e smi je se p o d n i p o š t o in j ic i ra t i a lkoho l .

K e l l e r ( N e w - Y o r k Med. J o u r n a l , Ju l i 1 9 1 1 . ) i m a jo š povol jn i j e usp jehe . Li ječeno je u s v e m u 25 m u š k i h i 32 ženske, u dobi i zmed ju 29 i 78 god ina . Tra jan je bolest i pr i je u š t r c a v a n j a bi lo je od 3 mjeseca do 47 god ina . Kel ler pri je

Broj 7. LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Strana 351

injekci je anes t ez i r a sa e t i l -k lor idom. Pobol j šan je t r a je i zmedju nekol iko mjeseci i dv i je god ine ; nekoj i su bolesnici ostal i t r a j n o bez bol i .

Rp. Aspir in L a c t o p h e n i n 0,5 Coffein, c i t r . 0, 1

Rp. E x a l g i n 0,1 Coffein ci t r ie . 0,05 P h e n a c e t i n 0 , 2

A n t i p y r i n 0,4

R p . Ace tan i l id i 0,2 P h e n a c e t i n i 0, 1 Chinin , va l e r i an

Rp. 0,05

P h e n a c e t i n i 0,6 Ace tan i l id i 0,3 Codeini 0,04

Za neura lg i je t r i g e m i n u s a i a k c i p i t a l n e neura lg i je vr lo je d o b a r : M i g r e n i n ( an t i py r in . coffeinocitrie) a 1,0 p ro dosi ; z a t i m bu ty lch lo ra l i njegovi adic ioni p r o d u k t i sa p y r a m i d o n o m , T r i g e n i n a o, 5 pro dosi, a t r o p i n 0,005 pro dosi ili m e t h y l a t r o p i n ( a t r o p i n u m m e t h y l o b r o m a t u m ) ä 0,002 p ro ; z a t i m T i n c t . Ge lsemü (20 kap i p r o dosi) . Često dob ro djeluje a c o n i t i n osob i to p r o t i v prosopa lg i je k a d se da je dul je v r e m e n a s ko j im sa l in i j sk im p u r g a n s o m i t o 0,0005 ( % mg) p r o dosi n. p r . ( t eon i t i n ex a c o n i t o feroci Merk, g ranu le s d ' a c o n i t i n e cr i s ta l l i see Clin.)

Spo jev i a n t a l g e t i č n o h i p n o t i č n i k o d neura lg i j a jesu : R p .

P y r a m i d o n V e r o n a l

R p . L a e t o p h e n i n T r i o n a l 0,5

R p . K a l . b r o m a t i 10,0 Chlora l . h y d r a t i A n t i p y r i n i 3,0 Codeini p h o s p h o r o, 4 Aq. m e n t h . p i p . a d 150,0

M. D . S. u večer j e d n u žlicu ( B i n g : Med. Kl in ik No . 1 3 . 1 0 1 2 . )

Ulozi. W e s e l y ( W ü r z b u r g ) spomin je svoja opažan j a kod li ječenja u l o g a p o m o ć u rad i ja , ali uspjes i j o š nisu s igurni . On se b a v i o u t jeca jem rad i j a n a soli m o k r a ć n e k ise l ine u p redn jo j očnoj komor i i ni je n a š a o n i k a k o v i h p r o m j e n a t . j . soli se n isu o tap l j a l e , t e misl i , d a je veće m e h a n i č n o d je lovanje k r i s t a l a , nego li k e m i č n o . N a s u p r o t nag la šu j e povol jno djelovanje , k a d su r a d i o a k t i v n e s u b ­s t a n c e s t a l o ž e n e n a koj i i o t u d a djeluju t . j . u formi kupel j i .

W e i n t r a u d ( T h e r a p . M. H . No. 1. 1 0 1 2 . ) t v r d i , d a se p o k a z a l o osob i to d je lovan je atofana k o d a k u t n o g a n a p a d a j a u l o g a , d a p a č e i za ne ­ko l iko t e k t a b l e t a od 0,5 gr. i z a n a s t u p a bol i . U m n o g i m se. s luča j ev ima t e k 2. ili 3. d a n i za a k u t n o g a upa l j ivoga n a p a d a j a p o s t i z a v a p o t p u n i usp jeh , da je li se d n e v n o 3—4 p u t a p o 1,0 gr. a to f ana . Nije li 3 ili 4 d a n a n a k o n ca. 10,0 gr . a t o f a n a n a s t u p i l o n i k a k o v o pobol j šanje , n e m a smis la d a v a t i ga dalje , nego j e bol je p r e s t a t i k r o z 3—4 d a n a i o n d a počet i sa već im d o z a m a k r o z 2—3 d a n a

Strana 352 LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Broj 7.

p o 3—5 gr. d n e v n o . Ako n e m a d rugoga u č i n k a i u t i m d o z a m a , t o s i gu rno p re ­s t a n u boli u zg lobov ima . K o d k r o n i č k i h upa l a ne smije se z a n e m a r i t i l oka lno lije­čenje. Ato fan se ne smi je d a v a t i n e p r e s t a n o , a k o i nije š t e t a n , ali d a v a n p re ­k i n u t o djeluje bol je . K o d bo lesn ika sa b o l n i m to f ima , sv rbeć im ekcemom, fle-b i t i d a m a p r e p o r u č a se l i ječenje a t o f a n o m i to o v a k o : n a k o n i o gr . a t o f ana , va l ja k r o z 3—4 d a n a p r e s t a t i s a t o f a n o m i o n d a duže v r e m e n a sa i n t e r v a l i m a od 8—10 dana , po 2—3 d a n a d a v a t i 3 gr . d n e v n o . Sl ično se p o s t u p a i prof i lak­t i čno . Osim uloga djeluju često povol jno n a a to f an h e m i k r a n i j a , l u m b a g o , iš i ja , d a p a č e i a k u t n a u p a l a zg lobova sl ično k a o i na salici l . Vr i j edno je s v a k a k o po­k u š a t i a t o f an u s l ičn im s luča j ev ima . W e i n t r a n d je opaz io z n a t n o p o b o l j š a n j e k o d a k u t n o g a m o n a r t i k u l a r n o g a p o v r a t a a r t h r i t i s p rogress iva d e s t r u e n s , ali n ika -k o v o d je lovanje kod a k u t n i h gonoro ičn ih m o n a r t r i t i d a . — Za bo le sn ika je ugod­nije d je lovanje a t o f a n a nego asp i r ina , jer ne p r o u z r o k u j e t a k o j a k o znojenje , čes to i n i k a k o vo .

N e u g o d n i h s m e t n j a usl i jed a t o f a n a n e m a , kod nekoj ih je n a s t u p i l a žgara­v ica , ali se i zgub i l a n a Na„ C0 3 , u 3 s luča ja n a s t u p i l a je u r t i k a r i j a . Važno je i s p a d a n j e m o k r a ć n e kisel ine i n jenih soli u mokrać i i za a to f ana , t e m o g u ć n o s t p r av l j en j a k a m e n c a kod t i h bolesn ika , no t o m u se p o m a ž e d a v a n j e m ve l ik ih ko l ič ina t e k u ć i n e i dvougl jenokise log n a t r o n a . Atofan je k o n t r a i n d i c i r a n kod bolesn ika , koji i m a d u k a m e n a c u m o k r a ć n i m p r o h o d i m a t . j . k o d boles t i m o -k r a ć n o kisele d i a t eze , je r a to f an s a m p r o u z r o k u j e s l ične p o j a v e . U z r o k j a k o m iz luč ivan ju m o k r a ć n e kisel ine je t a j , š to a to f an djeluje na b u b r e g e i t a m o po-većaje funkci je i z luč ivan ja m o k r a ć n e kisel ine, t i m e sman ju j e kol ič inu m o k r a ć n e k ise l ine u k r v i i p r o u z r o k u j e p o j a č a n o s t v a r a n j e m o k r a ć n e k ise l ine iz e n d o — i eksogenoga p u r i n a . U k rv i bo lesn ika na u loz ima , koj i su pr i je ima l i m o k r a ć n e k ise l ine u k rv i , ni je je v iše bi lo i za d a v a n j a k r o z 3 d a n a po 3 gr. a t o f a n a . Os im m o k r a ć n e k ise l ine iz lučuje b u b r e g i v iše d u š i k a , iza a t o f a n a . D je lovan je a t o f a n a je i k i n i n u s l ično.

Kod tabeličnih boli i migrene vrlo je dobro sredstvo rodan natrij. R p . N a t r i i r h o d a n a t i 1 ,5—2,5

Aq. des t i l . 140 ,0—180 ,0 Syr . s i rnpl . 10,0—20,0

D. S. 3—5 žlica d n e v n o . P o j e d i n a d o z a je 0 , 1 5 — 0 , 2 5 gr d n e v n a d o z a 0,45 — 1 , 2 5 gr. S m e t n j e n isu

o p a ž e n e . (Wien . k l . W e c h . N o . 2 1 . i o i 2 . ) T

Furuneulus faeiei, liječi S t rö l l sa s l i j edećom m a s t i : R p . Acid. sa l icyl 2,0

Mellis c rud i 20,0 E x t r a c t . a rn i c . flor. 20,0 F a r i n t r i t . q. s. u. f ia t u n g .

Mas t se n a m a z e na b o r l i n t i mi jen ja s v a k a 24 sa t a , p r e k o toga m e t n e se v a t a . (Münch . Med. W e c h . N o . 1 2 . 1 9 1 2 . )

Liječenje bradavka. S a a l f e l d (Med. K l i n i k No . 50, 1 9 1 2 . ) na job ičn i j e i energ ično li ječenje je sa ac id . n i t r i c . fumans , ali t a je p r i k l a d n a s a m o za m e k e b r a d a v k e , je r n a orožene b r a d a v k e vr lo t e š k o djeluje . Li ječenje m o r a se p ro -v a d j a t i v i š e p u t a , jer kod odv i š e j a k e u p o r a b e od j e d a n p u t l ako n a s t a n u ve l ik i defekt i i b r a z g o t i n e u koži , koje v r lo t e š k o z a r a s t u i v r lo su d u g o t r a j n e . Oko­linu b r a d a v k e val ja z a š t i t i t i va se l inom. Blaže je l i ječenje sa 2 0 % sa l ic i ln im kolodi jem ili 5 % s u b l i m a t o v i m ko lod i j em. Os im t o g a

R p . Acid. l ac t ic i

Acid . sa l i cy l a ä I . o Colodii 50,0

D r . Š i l o v i ć .

Broj 7. LIJEČNIČKI VIJESNIK 1312. Strana 353

Iz slavenske medicinske literature. P r o f . d r . A. H e v e r o c h ( P r a g ) : Pfispšvek k psychologickc analyse

hallUCinaci, b ludu a Obsessi. O p a ž a n j a p s i h o l o š k o j a n a l i z i h a l u ­c i n a c i j e , o b m a n e i o b s e s i j e . (Časop. lek . čes . č. 7. 1 9 1 2 . ) . K r i v o j e b i lo p r i j a š n j e s h v a ć a n j e , da su h a l u c i n a c i j a i ludi lo i z r a ž a j i š č e z a v a n j a in te l igenc i je k o d d o t i č n i h b o l e s n i k a . R e d o v i t o n e m a lud i l a ni h a l u c i n a c i j e k o d d e m e n t n i h b o ­le sn ika , v e ć se n a p r o t i v n a d j u na j l j epše i zd j e l ane i p o v e z a n e b l u d n j e ili h a l u c i ­nac i j e k o d i n t e l i g e n t n i h , dos je t l j iv ih p a r a n o j i č a r a .

Bo le sn ik s h a l u c i n a c i j a m a r e p r o d u c i r a u sv i jes t umje s to misli , p r e d o č a b a , ć u t i l n e osjećaje , a d a si n i je s v i j e s t a n ove svoje r ep roduc i r a juće , ps ih ičke d je la t ­n o s t i ; ne zna , d a s a m iz s e b e d a j e m a t e r i j a l , s ad rža j svoj im h a l u c i n a c i j a m a . Ovoj r e p r o d u c i r a j u ć o j ps ih ičko j d j e l a tnos t i m a n j k a sv i j e s t p r i p a d n o s t i k v l a s t i t o m j a , o z n a k a j a s t v a . Bo lesn ik h a l u c i n i r a j u ć i je osv jedočen o r ea lnos t i svoje ha luc inac i j e t . j . v je ru je , da u i s t i nu pos to j i f iz io loški p o t i c a j , koj i i z az iv l j e ha luc inac i j u na t a j nač in , d a je^švaki osjećaj ( i zuzevš i one, koj i se p o j a v l j u j u u duš i n a š o j b e z pos re ­d o v a n j a n a š i h ću t i l a b u d h o t i m i c e ( k a k o t o neko j i l judi i z n i m n o z n a d u ) b u d ne ­h o t i c e — k o d p s e u d o h a l u c i n a c i j e , k o d ko j ih si je bo le sn ik i p a k s v i j e s t a n o v e svo je v l a s t i t e r e p r o d u c i r a j u ć e d j e l a t n o s t i ) p r a ć e n sv i j e šću r e a l n o s t i i z v a n j e g a po t i ca j a B u d u ć da si bo l e sn ik k o d h a l u c i n i r a n j a ni je s v i j e s t a n svoje v l a s t i t e d u š e v n e dje­l a t n o s t i , k o j a p r o u z r o č u j e ha luc inac i ju , o sob i t o k a d i m a d e h a l u c i n a c i j a za njega k a r a k t e r osjećaja , t o m o r a b i t i o sv jedočen o o b j e k t i v n o s t i , r ea lnos t i i z v a n j e g a p o d r a ž a j a , koj i ( tobože) h a l u c i n a c i j u i z a z i v l j e .

L u d i l o i m a d e e g o c e n t r i č n i k a r a k t e r , t e p o t i č e iz a fek ta , osob i to iz po remećen j a os jeća ja , š to se p o k a z u j e k a o n e p o v j e r e n j e . K o d n o r m a l n o g a čovjeka u b r z o nes t a j e ć u t i l n o g a g a n u ć a , d o k je k o d p a r a n o j i č a r a p o r e m e ć e n j e raspo ložen ja t r a j n o . Ps i ­h o l o š k a je č in jenica , d a p o s j e d u j u ide je p r o d u c i r a n e u a f ek tu (d ržane p o d n e p r e ­s t a n o d j e lu jućom si lom i u p r a v o ovoga pod r i j e t l a r ad i ) k a k v o ć u n e p o p r a v l j i v a o s v j e d o č e n j a . Čes t im o p e t o v a n j e m a f e k t a n e p o u z d a n j a zaokup i p o m a l o i n d i v i d u u m n e p o v j e r l j i v o r a spo ložen je . O v o r a spo ložen je n e p o u z d a n j a p r o i z v o d i n e o s n o v a n a n e p o v j e r e n j e t . j . i d e j e p r o g a n j a n j a .

Lud i lo je k a r a k t e r i z o v a n o t i m e , š to se s a d r ž a j n jegov t i če v a z d a osobe b o ­l e s n i k a . G l a v n a je o z n a k a n jegova , d a se p a r a n o j i č a r ne d a d e osv jedoč i t i o p o -g r j e šnos t i svoga l u d o g a mn i j en j a . Lud i lo je p a r a n o j i č a r u a b s o l u t n o o b j e k t i v n o r e a l n o , i s t i n i t o , o sv jedoč ivo . N e p o b i t n a osv jedoč ivos t j e s t ono, š to k a r a k t e r i z i r a lud i lo p r e m a p o p r a v l j i v i m z a b l u d a m a .

Osv jedočen jem n a m se i s t i n a s u b j e k t i v n o kva l i f i c i ra i s t i n o m . U v j e t i s t ine j e osv jedočen je , v j e r a . I s t i n i t i m n a m je ono mni jen je , ko je p o n a š o j o c j e n i o d g o v a r a zbi l jnos t i , ko j e se p o k r i v a p o n a š e m m i š l j e n j u sa sb i l jnošću . I s t i n a ni je d a n a s a d r ž a j e m misl i , v e ć sad rža j po n a m a p roc jen j ivan za i s t i n i t ( i s p r a v a n ) , m o r a b i t i po n a m a za i s t i n u p r i z n a t . P r e m a t o m e , k a k i je sad rža j i s t i ne i t k o je s u c e m i s t i n i t o s t i , i s p r a v n o s t i , r a z l i ku j emo s u b j e k t i v n u i s t i nu od o b j e k t i v n e i s t i n e . S u b j e k t i v n a je i s t i n a , čiji se s ad rža j odnos i na moj s u b j e k t i ko ju ja , s u b j e k t , za i s t i n u p r i z n a j e m , o kojoj s a m j a osv jedočen . O b j e k t i v n a je i s t ina , čiji se s a d r ž a j n e odnos i n a oc jen j ivače , ko ju p r i z n a j e za i s t i nu v i še d r u g i h s u b j e k a t a , a even ­t u a l n o i sv i l judi č i t a v o g a s v i j e t a . S u d svi ju l judi je posl jedica osv jedočen ja poje­d i n i h s u b j e k a t a , t o j e s t da i t u o b j e k t i v n a i s t i na p ro i z l az i i z p o j e d i n i h s u b j e k t i v n i h o s v j e d o č e n j a .

Ni je t e m e l j n a o b j e k t i v n a i s t ina , već s u b j e k t i v n a i s t ina , o b j e k t i v n a j e i s t i n a iz n je i s t o m i z v e d e n a , a p s t r a h i r a n a . S u b j e k t i v n a je i s t i n a p r v o t n a , t eme l jna , be s -p o g r e š n o o s v j e d o č i v a . To se v id i i z n a v e d e n o g a , ali t a k o d j e r i z toga , da svi l judi , i mi , koji go j imo z n a n o s t , koj i s m o si uzel i za s v r h u svoga z n a n s t v e n o g a r a d a t r a ž i t i o b j e k t i v n u i s t i nu i koji s v e č a n o p r o g l a š u j e m o k o d s v a k e zgode b e s p r i s t r a n o s t s u d a , z v a n o g a i z n a š a t i o b j e k t i v n u i s t inu , d a mi o d m a h o d k l a n j a m o i n e p r i z n a j e m o k o m p e t e n c i j u t o g a suda , č im se n j egova i z j a v a , o b j e k t i v n a i s t i n a , p r o t i v i n a š e m

Strana 354. LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Broj 7.

s u b j e k t u , n a š o j osobi . V e l i č a n s t v o m o g a j a ne p r i z n a j e z a k l j u č a k s u d a m a k a r sv i ju l judi č i t a v o g a sv i j e ta , č im bi si t a j s u d u s u d i o i zn i j e t i mn i j en je o s t v a r i m a , š to se t i ču m o g a s u b j e k t a , koje bi se p ro t i v i l e m o j e m u osv jedočen ju . O b j e k t i v n u i s t i n u sv i l judi hva le , ali joj se p r o t i v i s v a k i po jed inac , č im bi h t j e l a p o r u š i t i n jegovo osv jedočenje , n jegovu s u b j e k t i v n u i s t i nu . S v e o p ć e se p r i z n a j e o b j e k t i v n a i s t i n a s a m o t a d a , ne t i če li se n i ko jega s u b j e k t a u ni kojoj n jegovoj s t r a n i . D a k l e je p r i ­znan je za i s t inu , o sv jedočen je , u v j e t o v a n o s u b j e k t o m , n a š i m ja , čim se m a k a r i s a m o n e z n a t n o t i če s u b j e k t a . S i s t i n a m a , ko je se s u b j e k t a n i k a k o ne t iču , sa z a i s t a o b j e k t i v n i m i s t i n a m a i m a d e m o u ž ivo tu v r lo m a l o pos la . O b j e k t i v n i m i s t i n a m a v e l i m o s p o z n a j a , z n ä n j e.

I k o d t r a ž e n j a č i s to o b j e k t i v n i h i s t ina , z n a n s t v e n i h spozna j a , j e m o j a o soba s u b j e k t i v n o a n g a ž i r a n a i n t e r e s o m „ i m a t i p r a v o " . Z a t o se z n a n s t v e n e p r e p i r k e t a k o t e š k o o b j e k t i v n o r j e šava j u, t e m o r a t a k o z n a n s t v e n a p o l e m i k a usl i jed ovoga ps iho log ičnog f a k t a p o s t a t i o sobnom, ili se b a r e m z a i s t a oću t i k a o o s o b n a n a o b i m s t r a n a m a . K z n a n s t v e n o m r a d u n e p r i s t u p a m o s r a v n o d u š n o m d u š o m ) t r a ž i m o i s t i nu n e k a k v u god, v e ć onu , ko ju žel imo nać i , ko ju u n a p r i j e d u sebi s l u t i m o , ko j a n a s u p r a v o n a r a d po t i če . N e m o g u si n i t i p r e d s t a v i t i z n a n s t v e n u r a d n j u , koju bi n e t k o r a d i o k a o s t r o j , b e z cilja, n e k a i z a d j e š to m u d r a g o .

Da l i je ko je mni j en je i s t i n i t o , ne m o ž e se n i k a d a u p o z n a t i n e p o s r e d n o iz n jega s amoga , već se t o m o ž e m a n j e ili v i š e ( u p o z n a t i ) s a m o iz o s t a l o g a s a d r ž a j a sv i jes t i i n j e z i n a o d n o š a j a k m i s l i m a u m n i j e n j u i z r a ž e n i m a .

D a je 2 X 2 = 4, da j e p r a v a c na jk rać i spoj dv i ju t a č a k a i t d . i t d . , z n a d e m , al i će j e d v a t k o reć i , d a je o t o m osv jedočen . T a n a m je i s t i n a e v i d e n t n a i s t o g a n a m je r a v n o d u š n a . U s v i m se g r a d o v i m a E u r o p e smio a f i š i r a t i W i e d - o v k o m a d „ 2 X 2 = 5" ali se n igd je ne bi smio a f i š i r a t i n a s l o v k o m a d a , koji bi i znos io m a i m a n j e n e i s p r a v n u t v r d n j u , ko j a bi se odnos i l a n a mjesno p u č a n s t v o ! Osv jedočen je je u v j e t o v a n o s u b j e k t o m , p o d č i n j e n o j e m o j e m ja , t e je u s p r k o s s v i m ob jek ­t i v n i m p r o t u d o k a z i m a , t i m v i še o v i s n o o s u b j e k t u , š t o se v i š e s a d r ž a j t i če s u b j e k t a , m o g a j a . Osv jedočen je j e i z j a v o m m o g a j a s t v a .

Š t o je s ad rža j j a s t v a ? . Š togod se n a l a z i u mojoj svi jes t i , p r a ć e n o j e sv i ješću moje v l a s t i t e osobe, m o g a j a . K a d š togod s h v a ć a m , k a d se s jećam, k a d u v a ž a v a m , k a d se n a š t o od luču jem ili š togod v r š i m , i k a d r a d o s t ili ža los t ću t im, s v a g d a z n a d e m , d a j a s h v a ć a m , d a se j a s jećam, da j a u v a ž a v a m , da j a č in im, da j a ž a l o s t ili s l a s t ć u t i m . N e p r e s t a n o s a m s e b e p r o ž i v l j a v a m . S u b j e k t m i s e j a v l j a k o d s v a k o g a s a d r ž a j a m o j e s v i j e s t i . J a -s t v o , d u š a , j e u č o v j e k u ž i v u ć i č i n i t e l j , k o j i s i j e s a m s e b e s v i j e s t a n , t e s p a j a p a ž n j o m p s i h i č k e f u n k c i j e k o d a ­b r a n o m c i l j u , a p s t r a h i r a s p o z n a n j e i p o j m o v e u p r e -g l e d n e n a z o r e , i z r a d j u j e p o j a m v r e m e n a , p r o s t o r a , u z r o k a , s v r h e ; o s j e ć a j e m s p o z n a n j a b i l j e ž i s v o j e d o ­ž i v l j a j e , o s v j e d o č a v a n a s o b i v s t v o v a n j u n a š e m i b i v -s t v o v a n j u s v i j e t a , t e u č v r š ć u j e o s v j e d o č e n j e m s u d o v e n a š e . Č u v s t v o m s e b e p r o ž i v l j a v a i s e b e s p o z n a j e s v a k i p o j e d i n a c i z s v o j e s l o b o d n e d j e l a t n o s t i .

O s v j e d o č e n j e j e i z j a v o m j a s t v a , p o r e m e ć e n j e o s v j e d o -č e n j a j e s u i z j a v e p o r e m e ć e n j a j a s t v a . O p a ž a m o li l jude, n a ć 1

ćemo r a z l i k e med ju n j ima u pog ledu osv jedočen ja . N a j e d n c m su k r a j u t a k o v i , koj i n e o d v r a t n o o s t a ju k o d svoga n a z o r a , n j i h o v a d u š a ( jas tvo) j a č a n j i hova mni j en ja p r e j a k i m osv jedočen jem, a n a d r u g o m k r a j u oni , koji se n e usud ju ju i z j a v i t i za k a k i n a z o r , n j i h o v a d u š a ne da je osv jedočen ja n j ihov im n a z o r i m a . Medju o b i m e k s t r e m i m a postoj i h r o m a t i č k a s k a l a osv jedočen ja ; t a s k a l a za laz i n a ob im k r a j e v i m a da l je u p a t o l o g i č n o s t : od j a k o osv j edočen ih d o l a z i m o do bo­lesne osv jedoč ivos t i p a r a n o j i č a r a i k v e r u l a n a t a , koji su u oprec i sa svojom i n t e ­l igenci jom osv jedočeni o i s t i n i t o s t i svo j ih t v r d n j a , ko j ih a b s u r d n o s t s p o z n a j e

Broj. 7. LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Strana 355

k a t k a d a i na jveć i g l u p a n ; n ä d r u g o m k r a j u k s labo osv jedočeninr se p r i k l j u č u j u bolesnic i s obses i jom, ko ja po t j eče iz n e d o s t a t n a o sv j edočen j a .

0 svojoj egz is tenci j i i o egzis tenci j i sv i je ta z n a d e m o iz sebe ; t u sv i jes t ima­d e m o p r v o t n o iz svoga ja , a ne iz o p a ž a n j a sebe ili sv i j e t a . I m a d e n a i m e bo lesn ika , koj i v i d e sebe i svi je t , p a i p a k nema ju svi jes t i svoje egz is tenc i je . I m a d e n a d a l j e bo l e sn ika , koji p a č e ni ječu b ivovan j e svoje i sv i j e t a k o d C o t a r d o v e v r s t i m e l a n k o l i j e .

L u d i l o j e i z j a v o m p r v o t n o g a p o r e m e ć e n j a j a s t v a — k o d n j e g a j e b o l e s n o p o j a č a n o s u b j e k t i v n o o s v j e d o ­č e n j e . O s v j e d o č e n j e j e s v o j s t v o , i z j a v a j a s t v a , d u š e .

K a k v i m je f iz io loškim u v j e t o m odredjeno osv jedočen je u d u š i d a k a k o ne z n a m o ; z n a m o , d a je s v o j s t v o m duše , da je k o d r a z n i h p o j e d i n a c a r az l i č i t o . T i m m a n j e m o ž e m o z n a t i , k a k o v i m f iz iološkim poremećen j ima n a s t a j u po remećen ja osvje­dočen j a .

1 ha luc inac i j e su p r a ć e n e bo lesn im osvjedočenjem. Bolesn ik n a r a v s k i t r a ž i p o t i c a j svo j ih ha luc inac i j a van i , u svojoj okolici, t e se ne d a d e osv jedoči t i o svojoj o b m a m i t . j . d a t a k v o g a v a n j s k o g a p o d r a ž a j a u t o v r i j e m e nema , već da je t o s a m o d j e l a t n o s t n jegove v l a s t i t e d u š e . Gledam li n a š t a p za ron jen u vodu , v id im, d a j e p r e k i n u t , al i se d a d e m osvjedoči t i , da nije p r e k i n u t . T k o ću t i po a m p u t a c i j i eks t r e ­m i t e t a bol u p r s t i m a o d r e z a n e noge , d a d e se b r z o osv jedoč i t i , da bo l s jedi u s r e d i š t u , a ne u a m p u t i r a n o j noz i i td . , a l i h a l u c i n a n t a n e m o ž e m o o s v j e ­d o č i t i , d a k r i v o v j e r u j e u o b j e k t i v n o s t s v o j i h h a l u c i ­n a c i j a , d a k r i v o t r a ž i n j i h o v u z r o k i z v a n s e b e , u m j e s t o u s v o j o j d u š i . K a k o j e ' p s i h o l o š k i z an imivo i sporedi t i ha luc in i r a juće p a r a -noj ičare , koji v je ru ju u eksis tenci ju f iz ioloških po t i ca j a svoj ih ha luc inac i ja , koji (po t ica j i ) u i s t i n u ne pos to je , s bo lesn ic ima s p o r e m e ć e n i m j a s t v o m , koji ne v jeruju u egz i s tenc i ju svo je osobe n i t i sv i je ta , koji egz i s t i ra ! T e m e l j n i m p o r e -m e ć e n j e m k o d h a l u c i n a c i j a , l u d i l a a n a d o d a j m o o d m a h i k o d o b m a m a u. s j e ć a n j u j e b o l e s n o o s v j e d o č e n j e , k o j e j e i z r a ž a j e m p o r e m e ć e n j a j a s t v a . J a s t v o p r o ž i v l j a v a s a m o s e b e č u v s t v o m . Čuvs tvo i n jegove emoc ione i z j ave jesu i z r a ž a j e m j a s t v a , p s ih i čkoga č inben ika . U z poremećenje osvjedočenja j av l j a se kod p a r a - ' n o j i č a r a po remećen je j a s t v a u poremećenj ima č u v s t v e n e s t r a n e . P o k a z u j e se k o d n j ih sumnj ičen je , n e v j e r o v a n j e okol ici . I k a d je bolesnik m i r a n , t e ni je u a fek tu n e p o v j e r e n j a , v j e ru je on u svoje p rogan jan je , jer m u je ovo n jegovo mni jen je , p o d u p r t o bo le sn im osvjedočenjem, n e p o b i t n o m činjenicom, ko ja vr i jedi i k a d b o l e s n i k ni je u a f ek tu n e p o u z d a n j a .

P o r e m e ć e n j e j a s t v a j a v l j a se u ludilu bo lesn im osvjedočenjem k o d s u d o v a , koj i se t i č u u s t a n o v i t o m smjeru osobe bolesn ikove , n a d a l j e se j av l j a p o r e m e -ćen jem n j ihove č u v s t v e n e s t r a n e . K o d ha luc inac i j a je u z ovo poremećen je osvje­dočen ja j o š d r u g o poremećenje , a t o je, da bolesnik s a m r e p r o d u c i r a u d u š u ću-t i l ne os jećaje (umjes to p r e d o č a b a , misl i) i da si nije sv i j e s t an o p r i p a d n o s t i o v e d j e l a tnos t i k v l a s t i t o m j a . . . v l a s t i t a svi jest je o b u s t a v l j e n a ( p r e k i n u t a ) r ep ro -d u c i r a j u ć o m d j e l a t n o š ć u .

P a r a n o j a j e b o l e s t , k o d k o j e s e p o r e m e ć e n j a o d i g r a ­v a j u u j a s t v u . P o r e m e ć e n j a j a s t v a ( , , depe r sonna l i s a t ion" ) n a l a z e se osim k o d p a r a n o j e i k o d bo lesn ika , koji se n e p a ž n j o m s t av l j a ju u r ed h i p o h o n d r a ili n e u r a s t e n i č a r a . T a k o v i se bolesnic i t u ž e i . da n e m a j u č u v s t v a , d a im j e sve r a v n o ­d u š n o , da i h se n i š t a n e t i če (poremećenje ću t i lne s t r a n e ) ; 2. da si ni jesu svi jesni s v o g a r a d a , d a r a d e i mis le k o s t ro j , ću te , d a ne m o g u s r ed i t svoje misl i , p r e m d a i m se mis l i r a z v i j a j u p r a v i l n o " ; 3 . d a im se p o z n a t e s t v a r i pr ič in ja ju k o t u d j e ( m a n j k a im č u v s t v o s p o z n a n j a ) ; 4. d a v ide b e s k o n a č n o d a l e k o u p ros to ru i - v r e ­m e n u (nisu si svi jesni p r a v o p ros to ra n i t i v r e m e n a ) ; 5. da ne p o z n a j u s v r h e n i t i u z r o k a ; 6. d a im se čini , d a ne pos to je s a m i n i t i sv i j e t oko nj ih ; 7. d a n e m a j u

3

Strana 356 LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Broj 7.

osv jedočen ja . T a k o v e bo lesn ike broj i prof. H e v e r o c h m e d j u „ p o r e m e ć e n j a j a s t v a " .

Bolesno osv jedočenje uv j e tu j e lud i lo i ha luc inac i j e , a n e d o s t a t n o osv jedočenje j a v l j a se k o d obses i ja .

O b s e s i j e s u i z r a z o m b o l e s n e b r i ž l j i v o s t i . I z česa n a s t a j e b r iž l j ivos t? I z ne izv jesnos t i , iz n e d o s t a t n a osvjedočenja . S p o m e n u t ću u k r a t k o zna tn i j e iz opisa boles t i j e d n o g a od n a v e d e n i h bo lesn ika a u t o r o v i h .

60 god ina s t a r a uči te l j ica doš la u o rd inac i ju .plačuć, t e o d m a h s i lnom žurbom s t a n e p r i p o v i j e d a t i svoje t egobe . Govori k a o osoba , ko ju n e t k o t j e ra , ko j a h o ć e n e š t o v a ž n o g a nag lo reć i . U s t a n k a m a br ižne- p l a k a t i , p l a č o p e t b r z o uguš i , t e n a g l o o p e t u j e svoje p o t e š k o ć e . „ N e p r e s t a n o se m o r a m o s v j e d o č a v a t i ! N a d j e m li v las , m o r a m se p i t a t i , či ja j e t o v ias , d a li je m o j a . P a p i r , koji s a m b a c i l a u peć, v a d i m v a n , d a se osv jedoč im, d a li j e t o ona j , koj i s a m t a m o b a c i l a . N a ul ic i m o r a m sve o g l e d a v a t i , čini mi sc sve č u d n o v a t o . P o m i s l i m li o n e k o m e : „ s i r o m a h , kol iko se t a j n a p l a č e " , o d m a h mi dod je mi sao : „ h u l j a j e !" T o i z a ­z o v e u m e n i ukor , d a psu jem, da ću doć i u pakao, , i z a t o g a o p e t n o v e m u k e , d a n e v j e r u j e m u mi los rd je božje ! D a t o p o p r a v i m , o d m a h ve l im : „ B o ž e , j a t e l j u b i m " , a j e d v a d a t o i z r e k n e m , v e ć mi dod je m i s a o : „ r a d i š t o s a m o iz b o j a z n i . U v i j e k o p r e k a , uv i j ek mi do l aze s a m e o p r e k e . S v a k a mi se m i s a o o k r e n e če t i r i p u t , p e t p u t u o p r e č n u . Z a z i v l j e m li B o g a , p a d e mi n a p a m e t , d a B o g a n e m a . T i s u ć p u t a da, t i s u ć p u t a n e ! V i d i m t u b i j edu , t e čekam, da ću po lud j e t i . N e ­p r e s t a n o s a m a s e b e p i t a : „ k a k o j e m o g a o p o s t a t i čovjek, š t o je čovjek , š t o j e B o g ?" L j u t i se n a svoje d o s a d n o p r o p i t k i v a n j e : „ Ž i v o t i n j i j e bol je , nego čov jeku , i m a m m o z a k n a svo ju p r o p a s t , za „ m u d r o v a n j e " , a od t o g a o p e t n o v i h p a t n j a , d a se r u g a . „ T r a ž i m o s v j e d o č e n j e , n i č e m u n e m o g u v j e r o v a t i p a d o š a o i s a m p a p a , n e m o g u m u v j e r o v a t i , n e m a m t a j o s j e ­ć a j o s v j e d o č e n j a , a k o p r e m b i h s e t a k o r a d o o s v j e d o č i l a M a n j k a m i o n o s u b j e k t i v n o z a v j e r o v a n j e " . N o ć u g l e d a m n a s a t , da v i d i m ko l iko je s a t i , j e d v a š to legnem, m u č i m e s u m n j a , d a li s a m d o b r o pog leda la , t e m o r a m i z n o v a g l e d a t i " . Z a m o l j e n a n a p i s a l a j e t j e d a n k a š n j e svoje t e g o b e o v a k o : „ T i j e k misli je m n o g o veći , r a z g r a n j e n i j i , a m o j a vo l ja p r o t i n j e m u p o t p u n o b e z m o ć n a . K a k o se na š to od luč im, o d m a h žal im, da n i j e s a m o d a b r a l a o p r e č n o . N e p r e s t a n o r a z m i š l j a m n a pr . o t a k o v i m t r i c a m a , bi li zabo la iglu u ova j ili ona j v a n j k u š i ć , b i li uze l a ova j ili ona j n a p r š n j a k , d a li b i leg la ili o s t a l a s t a j a t i i t d . i t d . S v a k e se k r e t n j e p r e p l a š i m , ići m e d j u l jude zada j e mi m u k e . Sve , i t o n a j m a n j e s i tn ice , z a d a j u m i ve l ike b r i ge . S v e m i se p r i č i n j a k o p r e d 14 d a n a i o p e t p r o t i v n o . Č i t a v s a m d a n u z b u d j e n a , k a d k a d m e i u s n u t o m u d r o v a n j e p r o g a n j a . Bo j im se ići s p a v a t i o n i h s t r a h o t a r ad i , ko je o p e t s u t r a n a m e čeka ju . Ć u t i m u sebi n e k u n e p r e s t a n u ž u r b u . Osjećaj r a d o s t i n e p o z n a j e m , t e se ne d a d e n i t i u z b u d i t i u m e n i n a d a n a pobol j sanje t o g a g r o z n o g s t a n j a , s k o j i m se n e d a d u i s p o r e d i t i n i k o j e t je lesne m u k e " .

K o d obsesi ja se d a k l e j a v l j a p o r e m e ć e n j e j a s t v a n e d o s t a t n i m osv jedočen jem, a u s t o se d a k a k o n a l a z i k o d n j ih i d rug i j e d a n i z r a ž a j p o r e m e ć e n o g a j a s t v a : p o ­r e m e ć e n j e ć u t i l n e s t r a n e .

U g l a v n o m je a u t o r h t i o u svojo j r a s p r a v i u p o z o r i t i n a p s i h o g e n e t i č k u s r o d n o s t ludi la , ha luc inac i j a i obses i ja i k a k o i h j e moć i o b r a z l o ž i t i i z p o r e m e ć e n j a j e d n o g a t e i s t oga ps ih i čkoga č in i te l ja t . j . p o r e m e ć e n j a j a s t v a .

D r . M a c h a č e k .

Broj 7. LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912 ' Strana 357

S k o l s k i a higijena. Izoliranje učenika iz škole iza priljepčivih bolesti. N a r e d b e n i m p u t e m od re -

d jeno je u F r a n c u s k o j za sve j a v n e škole v r i j e m e za t r a j a n j e i zo l i r an j a bo le sn ih učen ika , n j i hove b r a ć e i s e s t a r a , i t o :

A. Za b o l e s n e u č e n i k e : D i p h t e r i t i s : 30 d a n a i za k l in i čkoga ozd rav l j en j a , u t v r d j e n a l i j ečn ičkom

s v j e d o č b o m . To se v r i j e m e sn izu je , a k o je u d v i m b a k t e r i o l o š k i m p r e t r a g a m a , uč in j en im u r a z m a k u od 8 d a n a , n a l a z b io n e g a t i v a n .

V a r i o l a (koze) : 40 d a n a i za ozd rav l j en j a , p o l a z a k škole dozvo l j en je s a m o u z l i j . s v j e d o č b u , u kojoj je n a g l a š e n o , da n e m a v i š e n i t i k r a s t a n i t i l j u š t e n j a i d a se u č e n i k k u p a o .

S c a r l a t i n a ( šk r l e t ) : i s t i p r o p i s i . M o r b i l l i (ospice) : 16 d a n a . P a r o t i t i s e p i d e m i c a : 21 d a n . P e r t u s s i s ( h r i p a v a c ) : 30 d a n a i za p r e s t a n k a n a p a d a j a k a š l j a u t v r d j e n o po

l i j . sv jedočb i . V a r i c e l l a e (koz ice ) : 16 d a n a . R u b e o l a (cr l jenica) : i s t o . T y p h u s a b d o m i n a l i s ili P a r a t y p h u s : 28 dana , l i j . s v j . D y s e n t e r i j a : i s t o . M e n i n g i t i s c e r e b r o - s p i n a l i s : 40 d a n a i z a k l in . o z d r a v l j e n j a ,

u t v r d j e n a l i j . s v j e d o č b o m ; p o l a z a k škole dozvo l ju j e se s a m o u z p o t v r d u , da d i j e t e n i j e i m a l o ili d a n e m a k r o n i č k u t v r d o k o r n u c o r y z u , k o j a p r a t i t u bo les t . Vr i j eme se sn izu je , a k o b a k t e r i o l o š k o m p r e t r a g o m , u č i n j e n o m u r a z m a c i m a od 8 d a n a , n i je n a d j e n o m e n i n g o k o k a u n o s n o m i ž d r i j e l n o m p r o h o d u .

P o l i o m y e l i t i s a n t . a c . : 30 d a n a od p r e s t a n k a bo les t i . S v r a b — do o z d r a v l j e n j a . T r a h o m — do o z d r a v l j e n j a . B . O d s t r a n j e n j e b r a ć e i s e s t a r a : a ) a k o n isu bi l i i z o l i r a n i , v r i j e d e za nj ih i s t i p r o p i s i , k a o i za b o l e s n i k e : b) a k o su bi l i i zo l i r an i , smi je im se d o z v o l i t i p o l a z a k škole t e k a r i z a p roš log

v r e m e n a i n k u b a c i j e i j o š 2 d a n a v i š e , u z e v š i u o b z i r s l i jedeće : D i p h t e r i t i s , 15 d a n a n a k o n i z o l i r a n j a ili da donese l i j ečn ičku sv jedočbu ,

d a su dv i j e b a k t e r i o l o š k e p r e t r a g e u r a z m a k u o d 8 d a n a da le n e g a t i v a n n a l a z . V a r i o l a , 18 d a n a ; S c a r l a t i n a , 8 d a n a ; M o r b i l l i , 18 d a n a ; P a r o t i t i s epid. , 24 d a n a ; P e r t u s s i s , 21 d a n ; V a r i c e l l a e , 18 d a n a ; R u b e o l a , 18 d a n a ; T y p h u s a b d o m i l i P a r a t y p h u s , 21 d a n ; D y s s e n t e r i a , 21 d a n ; M e n i n g i t . c e r e b r o s p u i l a l i s , 28 d a n a (osim u z l i j . sv j edočbu k a o

k o d bo le sn ika ; ) P o l i o m y e l i t i s , 28 d a n a ; S v r a b , č im o z d r a v i ; T r a k o m , č im o z d r a v i .

(La Q u i n z a i n e T h e r a p e u t i q u e s. 1 5 7 . I 9 1 2 . ) D r . Š.

Strana 358 LIJEČNIČKI VIJESNIK 1912. Broj.7.

R a s p r a v n e vijesti. Mjesečna skupština Zbora liječnika kraljevina Hrvatske i Slavonije u Zagrebu

dne 28. lipnja 1912" P r i s u t n i : D r . K o s i r n i k , d r . Ču lumov ić , d r . D i m o v i ć , d r Weiss , d r J o a n o v i ć ,

d r . T h i e r r y , d r . Žiga Šva rc , d r . Mašek , d r . Ši lović . P r e d s j e d n i k : I m a li t k o š t a p r igovor i t i z ap i sn iku z a d n j e s j edn ice? P o š t o se

n i t k o ne j a v l j a z a p i s n i k se ov je rov l ju j e . N a d a l j e m o r a m s l a v n o j s k u p š t i n i s a o p ć i t ža losnu v i jes t , d a su d v a n a š a r e d o v i t a č l ana dr . B o ž i d a r K r n i c i d r . S t e v o R i s t o v i ć , n e d a v n o p r e m i n u l a . K a k o su oboj ica už iva l i opće š t o v a n j e i s i m p a t i j e m e d j u kole­g a m a , t o mol im g o s p o d u , d a i m o v o m p r i l i k o m i s k a ž e m o z a d n j u p o č a s t i d a i m k l ik -n e m o — S l a v a !

N a o d b o r s t ig la su s l i jedeća p i s m a : P o z i v r a v n a t e l j s t v a k u p a l i š t a T o p u s k o , d a č l a n o v i Z b o r a l i j e č n i k a p o s j e t e k u p a l i š t e . O d b o r je zak l juč io , da se p r i r ed i k o n c e m k o l o v o z a s k u p n i i z l e t o n a m o i m o l i m gg . č l anove , d a se š to b ro jn i j e o d a z o v u . Točn i p u t n i p r o g r a m j a v i t će se za v r e m e n a .

R a d i o d v i š e m a l e n o g b r o j a č l a n o v a o d g a d j a se z a k a z a n o p r e d a v a n j e . G o s p o d i žel im u g o d n e p r a z n i k e i z a v r š u j e m d a n a š n j u s j e d n i c u . - .

Sta l i ške prilik:e. D n e i . l ipn ja o. g. s l av io j e ko lega d r . I g n j a t S t ä h l y u B u d i m p e š t i ,

č lan zem. z d r a v s t v e n o g zbora , p r o č e l n i k že l jezn ičkog odje la l i ječničke o r g a n i z a c i j e i p r e d s j e d n i k m i r o v i n s k e i p r i p o m o ć n e b l a g a j n e 45-god i šn j i cu s v o g a r a d a .

S t a r i n i če l ičnog znača ja , .žel jezne vol je , a n g j e o s k o g s r ca i s v e s t r a n o g s t r u k o v ­nog n a o b r a ž e n j a , u v i j e k u p r v o m r e d u b o r a c a za d o b r o b i t s v o j i h d r u g o v a , k l iče d r u g a r s k a o r g a n i z a c i j a d r u š t v o b l a g a j n i č k i h l i j ečn ika u H r v a t s k o j i S l avon i j e g r o m k i Ž i v i o ! N a m n o g o i d u g o !

O r g a n i z a c i j a .

Sitne vijesti. Obavjest Za gg. liječnike. P o š t o rie p o l a z i m v i še u V a r a ž d i n s k e Topl ice , p ro ­

da j em i spod ci jene : v i b r a t o r , g a l v a n o k a u s t i k u , p o t p u n i i n s t r u m e n t a r i j za porode , Bougies , L e f o r t - K a t h e t e r , O p h t h a l m o s k o p , B l u t k ö r p e r c h e n Z ä h l a p p a r a t T h o m a , vel ik i Mik roskop sa I m m e r s i o m , v i še k i r u r g i č k o g o r u d j a i t d . P o p i t a t i se D r a š k o v i -ćeva ulica . 12 , od 8—9 h . Dr . I v a n M a t k o v i ć

b ivš i k u p a l i š t n i l i ječnik. Liječnička služba na Plitvičkim jezerima. D r u š t v o za p o l j e p š a n j e P l i t v i č k i h

j eze ra p r i p r a v n o je d a t i l i ječnic ima, koj i b i h t je l i i zmjen ice p r e k o l j e tne s ezone b o r a v i t i na j eze r ima , b e z p l a t a n s t a n i neke d r u g e po l akš i ce . P o n u d e n e k a se s t a v e n a u p r a v u d r u š t v a u Zagrebu , A k a d e m i č k i t r g 1 4 .

Kotarski liečnik u l i jepom, v r lo u n o s n o m m j e s t u H r v a t s k e želi iz ob i t e l j sk ih r a z l o g a p r o m j e n i t i mjes to sa ko legom u Slavoni j i . P o n u d e p o d chif rom D r . G. S. n a u p r a v u L . V.

List izilazi jedan put na mjesec na dva i pol do tri arka. — Članovi ga dobivaju besplatno. Pretplata za nečlanove na godinu 12 kruna, na pol godine 6 kruna. — Članarina, pretplate i sve ostale uplate imaju se poslati ili uplatnim listom k l . ug.-hrv. pošt. štedionice zboru ili poštanskom doznačnicom blagajniku dru. Oskaru Weissu u Zagrebu, Nikolićeva ulica broj 8. Reklamacije radi »Liječničkog vijesnika« imadu se upraviti na Dioničku tiskaru u Zagrebu Gundulićeva ulica br. 18. — Rukopisi se šalju uredništvu lista d r u S. Š i l o v i ć u Gundulićeva ulica broj 20, Telef. 1707. Za oglase plaća se po dvostupačnom redku ili prostoru 50 filira.

Vlasnik i izdavatelj »Zbor liječnika kraljevina Hrvatske i Slavonije«. Urednik dr. S. Šilović. Tisak Dioničke Tiskare u Zagrebu.