Radiološki vjesnik

Metode smanjenja doze zračenja kod MS(MD)CT

dijagnostike (2.dio)

r a d i o l o g i j a r a d i o t e r a p i j a n u k l e a r n a m e d i c i n a

Tema broja

Uspjeh teleradiologije kao potvrda radiološke izvrsnosti

Uvod u kliničko inženjerstvo

Centar izvrsnosti MR 7 T

ECR 2009.

Onkološki informatički sustav

H r v a t s k o d r u š t v o i n ž e n j e r a m e d i c i n s k e r a d i o l o g i j e

Godina XXXIX

broj 1/2009

ISSN: 0352-9835

www.hdimr.hr

kvalitetno rješavanje problema

traži pouzdane savjetnike

Uređaji za obraduRTG filmova renomiranih svjetskih proizvođača• servis i održavanje• dobava novih i rabljenih

Pribor, zaštitna oprema i ostali sitni uređaji RTG dijagnostike• pacijent / operater zaštitna odjeæa, paravani i pribor• olovna stakla, zavjese i pokretni paravani• ID kamere i Copylux ureðaji• negatoskopi (obièni i mamografski)• rasvjetna tijela tamnih komora• kasete i folije

RTG filmovi i kemikalije

CR-DDR tehnologija obrade slike + PACS• digitalizacija starih i novih tipova

ureðaja za snimanje• povezivanje sa svim poznatim

komunikacijskim protokolima• akvizacija, arhiviranje

i obrada slike

ZUCCON d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge

Lička 33, 10000 Zagreb, Hrvatska

e-MAIL: zuccon@inet.hrTELEFON: 01 611 35 65FAX: 01 611 90 28GSM: 098 207 368WEB: www.zuccon.hr

preko 150 korisnika diljem Hrvatske

jamci su kvalitete našeg rada

Radiološki vjesnik 1/2009

1

Tema broja

5Metode smanjenja doze zračenja kod

MS(MD)CT dijagnostike (2.dio)

Pamela Maras, bacc. med. radiologijeKBC Rijeka, Klinički zavod za radiologiju,Odsjek torakopulmonalne radiologije Sušak

4

Radiološki vjesnik 1/2009 Radiološki vjesnik 1/2009

5

Pamela Maras, bacc. med. radiologije

KBC Rijeka, Klinički zavod za radiologiju,

Odsjek torakopulmonalne radiologije Sušak

pam.rijeka@gmail.com

Višegodišnjim radom u CT-dijagnostici, dječjoj radiološkoj dijagnostici i edukativnim borav-kom u SAD-u uvidjela sam potrebu razmatra-nja i uvođenja novijih metoda zaštite od zra-čenja, osobito kod djece.

Boravkom u Cincinnati Children’s Hospital Medical Center, Cincinnati, Ohio, jednom od 20 najrespektabilnijih radiologija na području SAD-a, kao dio njihovog tima upoznala sam se sa nekim »pravilima struke« bez obzira što nisam direktno sudjelovala pri pojedinim radi-ološkim pretragama.

Jedan od osnovnih principa radiološkog sni-manja djece je smanjenje doze zračenja do granice koja nam daje upotrebljive dijagno-stičke podatke, tzv. ALARA (As Low As Reaso-nably Achievable) protokol ili princip.

Studija provedena u UK još 1998., pokaza-la je da je doza zračenja koju pacijent primi kod CT-snimanja grudnoga koša oko 380-400 puta veća nego kod radiograma grudnih organa, odnosno ekvivalent izloženosti zra-čenju iz svemira je 3,6 godina. Naravno da se ne mogu uspoređivati podaci dobiveni ovim dvjema metodama, ali se svakako mora vodi-ti računa o uporabi svih raspoloživih zaštit-nih sredstava.

Mnogi objavljeni članci napominju da je mala, ali rastuća incidencija karcinoma u pacijenata koji su bili izloženi zračenju istog intenziteta kao kod CT pretraga. To je važno napomenuti jer je karcinogenska osjetljivost novorođenča-di i djece 10 puta veća nego kod odraslih.

Iz naše prakse znamo da prilagođeni protokoli za CT snimanje dojenčadi i djece su vrlo rijet-ko u upotrebi, te djeca dobiju i do 6 puta veću dozu nego bi trebala.

Pravilnom uporabom dostupnih zaštitnih metoda i sredstava ta doza može biti više-struko smanjena.

Automatic tube current modulation (ATCM) - Automatic Exposure Control (AEC)

Tehnika prilagodbe jakosti struje (i napona), odnosno količine mAs ovisno o volumenu koji snimamo jedna je od značajnijih tehni-ka kojom smanjujemo dozu zračenja snima-nog dijela tijela.

Osvrnemo li se na CT-pregled grudnoga koša poznato je da u svakom položaju rtg-cijevi u odnosu na pacijenta, snop kolimiranog zra-čenja ima različit put prolaska do detektora, bilo da govorimo o duljini ili atenuaciji snopa s obzirom na različitost tkiva kroz koje prolazi.

Tube current modulation koristi kutnu (x,y-axis) i duljinsku (z-axis) tehniku da bi prila-godila i smanjila dozu za pojedinog pacijenta i to na bazi topograma.

Ovisno o proizvođaču i modelu CT-uređaja postoje tri osnovne tehnike automatske pri-lagodbe rtg cijevi:

1. z-axis – longitudinalna ili duljinska prila-godba– prilagodba rtg- cijevi – kranio-kaudal-

no– na temelju Topograma (AP ili profil-

nog)– npr. kod CT-a grudnoga koša umanje-

ne vrijednosti jakosti rtg-snopa (cije-vi) imat ćemo prolaskom kroz plućni parenhim gdje je atenuacija rtg-zra-ka slabija, dok će ulaskom u trbušnu šupljinu, gdje je atenuacija kroz meka tkiva veća, te vrijednosti porasti;

Slika 1. "Welcome to Cincinnati Children's Hospital Medical Center"

Slika 3. MDCT scanner (GE) - CCHMC

Slika 2. Osjetljivost dojnenčadi i manje djece na RTG zračenje je i do 10 puta veća nego kod odraslih

Radiološki vjesnik 1/2009T e m a b r o j a

Metode smanjenja doze Metode smanjenja doze zračenja kod MS(MD)CT zračenja kod MS(MD)CT dijagnostike (2.dio)dijagnostike (2.dio)

2. x,y-axis – kutna prilagodba– prilagodba rtg-cijevi – antero-posteri-

orno i latero-lateralno, odnosno kruž-no, ovisno o kutu ulaska rtg-snopa, u realnom vremenu

– umanjene vrijednosti jakosti rtg-snopa imat ćemo prolaskom kroz tanje dije-love tijela (volumena) – najčešće su to antero-posteriorne dimenzije, dok ćemo veće vrijednosti imati prolaskom kroz dijelove s većom atenuacijom, odnosno kroz deblje dijelove tijela

3. kombinacija duljinske i kutne prilagodbe – Siemens - CARE DOSE 4D – u upotre-

bi na Kliničkom zavodu za radiologiju-Sušak od 2005.

– najznačajniji učinak imamo kod sni-manja područja vrata i grudnog koša, odnosno apeksa pluća, gdje imamo

značajnu razliku denzitete tkiva (vrat – rameni obruč – plućni parenhim) i volumnog omjera između AP i LL pro-jekcije

– kod snimanja trbušne šupljine i zdjeli-ce, ulaskom u područje zdjelice ekspo-zicijske vrijednosti se uvećavaju zbog denziteta zdjeličnih kostiju, ali u svakoj kutnoj poziciji rtg-snopa te vrijednosti se mijenjaju ovisno o duljini puta pro-laska kroz tijelo

Radiološka zaštitna sredstva od bizmuta

Osnovna razlika ovih zaštitnih sredstava od klasičnih, olovnih zaštitnih sredstava u radi-ologiji je način, odnosno mjesto njihove pri-mjene.

Sva dosad korištena zaštitna sredstva (olov-ne pregače, polupregače, zaštitne naočale i sl.) koriste se za zaštitu nesnimanih dijelo-va tijela i osobnu zaštitu osoblja. Kod primje-ne zaštitnih sredstava od bizmuta i dalje se koriste standardna zaštitna sredstva nesni-manih dijelova, dok se ova koriste za zaštitu najosjetljivijih (radiosenzibilnih) dijelova tijela u području samog snimanja. Njihova primje-na u SAD-u do sada je uvedena samo u dječ-je radiološke centre među kojima je i Depart-ment of Radiology and Medical Imaging, Cin-cinnati Children's Hospital Medical Center, Cincinnati, Ohio.

Studije o utjecaju zračenja na dojke kod CT-a toraxa, na štitnjaču kod CT-a vrata i očnu leću kod CT-a mozga već su dugi niz godina (više od deset godina) značajno zastupljene u mno-gim većim, najčešće dječjim centrima u SAD-u, te postoji mnoštvo objavljenih radova u naj-utjecajnijim časopisima iz područja radiolo-gije.

Provedene studije pokazuju da je kod popu-lacije izložene jednakim dozama koje primi pacijent kod npr. CT-a toraksa ili abdomena incidencija pojave karcinoma dojke povećana, te što je dob pacijenta (djeteta) manja veći je rizik za karcinogenezu.

Jedna od metoda kojom možemo zaštititi doj-ke, odnosno smanjiti dozu koju one prime je primjena zaštitnih sredstava od bizmuta.

Za razliku od klasičnih zaštitnih sredstava od olova koja potpuno sprječavaju prolazak rtg-

zraka, ova zaštitna sredstva djelomično sprje-čavaju njihov prolazak u cilju smanjenja doze prekrivenog tkiva dopuštajući prolazak dovolj-ne količine zračenja da bi se mogla rekon-struirati dijagnostički vrijedna CT-slika.

Zaštitna sredstva od bizmuta koja su najčešće u upotrebi u SAD-u načinjena su od bizmu-tom presvučene plohe lateksa (F & L Medi-cal Products) koja je smještena na podlogu od spužve, odnosno jedne vrste pjenastog materijala.

Slika 4.a. Dijagram ATCM - kutna i duljinska prilagodba - LL projekcija

Slika 5. Keat N., Aplin M., Edyvean S., Platten D., Lewis M., ECR, 2005

Slika 4.b. Dijagram ATCM - kutna i duljinska prilagodba - AP projekcija

Slika 6. Rekonstrukcija dijagnostički vrijedne CT slike uz uporabu zaštitnih sredstava od bizmuta / McLean D., Kingston R., Crancher J (2005.)

Slika 7. Bizmutska zaštitna sredstva za dojke

Patient size AEC Z-axis AEC Rotation AEC

GE Autom mA Smart mA*

Philips DoseRight ACS DoseRight Z-DOM** DoseRight DOM

Siemens CAREDose 4D*** CARE Dose 4D*** / CareDose

Toshiba SUREExposure

Automatic tube current modulation (ATCM) - Automatic Exposure Control (AEC) tehnika snimanja i uporaba zaštitnih sredstava od bizmuta

S A D P e d i j a t r i j s k i b o l n i č k i c e n t a r

8Boravak u Cincinnati Childrens Hospital Medical Center

Bojana Radulović, ing. med. radiologijeKBC Rijeka, Klinički zavod za radiologiju, Odjel dječje radiologije Kantrida

T e l e r a d i o l o g i j a

10Uspjeh teleradiologije kao potvrda radiološke izvrsnosti

Ivan Drnasin, dipl. ing.; Domagoj Vučica, dipl. ing.Infomedica d.o.o., Split

K l i n i č k o i n ž e n j e r s t v o

14Uvod u kliničko inženjerstvo

Dr. sc. Mario Medvedec, dipl. ing. elektrotehnike

E S T R O t e č a j

16IAEA/ESTRO: Best Practise in Radiation Oncology

Velimir Karadža, ing. med. radiologijeKlinika za onkologiju, KBC Zagreb

B S P S i m p o z i j E C R 2 0 0 9 .

19Bayer Schering Pharma na Europskom radiološkom kongresu

Renata Plahutnik Borić, dr. medicineBayer d.o.o.

R a d i o n i c a

20Onkološki informatički sustav u programu osiguranja kvalitete

u radioterapijskoj tehnologiji

Damir Ciprić, ing. med. radiologije, Klinika za tumore, Zagreb

I s t r a ž i v a č k i c e n t a r

22Centar izvrsnosti MR 7 T

Nikola Gačić, ing. med. radiologije

I z v j e š t a j

23Europski kongres radiologije ECR 2009.

Maja Karić, ing. med. radiologije

I z v j e š t a j

24MRI Hands-on« Symposium

Krešimir Perković, DMDGE Healthcare d.o.o.

G E S i m p o z i j E C R 2 0 0 9 .

25Kontrastna sredstva na bazi gadolinija

Mr. Sandra Senečić, mr. pharm.GE Healthcare d.o.o.

Radiološki vjesnik 1

tna sredstva djelomično sprje-olazak u cilju smanjenja dozea dopuštajući prolazak dovolj-čenja da bi se mogla rekon-stički vrijedna CT-slika.

va od bizmuta koja su najčešće aAD-u načinjena su od bizmu-e plohe lateksa (F & L Medi-oja je smještena na podlogu

nosno jedne vrste pjenastog

2005

strukcija dijagnostički vrijedne orabu zaštitnih sredstava od

ean D., Kingston R., Crancher

ska zaštitna sredstva za dojke

Rotation AECC

Smart mA*

DoseRight DOMOM**

CARE Dose 4D*** / CareDose

1/2009

5

2

Radiološki vjesnik 1/2009

I dok je u Europi u ožujku 2009. izašao prvi broj stručnog časopisa »European Journal of Radi-ography«, službeni časopis Euro-med kongresa, što ovim putem i pozdravljamo, »Radiološki vjesnik« ušao je u 39. godinu izlaženja, u kojoj namjeravamo novim dizajnom u boji, te kvartal-nim objavljivanjem, broj priloga povećati i time biti još dinamičniji i aktualniji u stručnim kru-govima.

U ovom broju teme su raznolike, a tema broja »Metode smanjenja doze zračenja kod MS(MD)CT dijagnostike« (2. dio), donosi nam iskustva primjene zaštitnih sredstava od bizmuta u SAD-u. Naime, za zaštitu nesnimanih dijelova tijela i osobnu zaštitu osoblja od ionizirajućeg zrače-nja koriste se olovne pregače, olovni štitnici, zaštitne naočale i druga zaštitna sredstva dok se zaštitna sredstava od bizmuta koriste se za zaštitu najosjetljivijih, radiosenzibilnih dijelova tije-la u području samog snimanja.

Za medije srednje i istočne Europe, u organizaciji Siemens Healthcare, održana je 6. ožujka 2009. prezentacija istraživačkog centra za napredno oslikavanje magnetskom rezonancom, Centra izvrsnosti MR 7 T, te posjet Europskom kongresu radiologije u Beču. Prezentaciji je pri-sustvovalo 15 novinara i urednika stručnih časopisa. Stručni časopis koji je predstavljao Hrvat-sku bio je »Radiološki vjesnik«. Održana su dva predavanja, te obilazak Centra izvrsnosti MR 7 T. Centar za oslikavanje ima za cilj uvesti nove inovacije i protokole u kliničkoj praksi, unaprijediti istraživanje i liječenje tumora. Uz standardne prikaze u centru se vrše SWI sekvence za prikaz krvnih žila mozga, istraživanje tumora mozga i Parkinsonove bolesti, MR spektroskopija kod dijabetičara, fMRI hypothalamusa i primjena kod narkolepsije, bolesti spavanja, i poremećaja u prehrani. Područje istraživanja MR 7 T je i mikrooslikavanje kože, hrskavice, gel-dozimetrija.

U okviru programa »Osiguranje kvalitete u radioterapijskoj tehnologiji«, u zagrebačkoj Klini-ci za tumore održana je prva radionica Hrvatskog društva inženjera medicinske radiologije s temom »Onkološki informatički sustav«. Radionicu su pripremili polaznici tečaja »Best Practice in Radiation Oncology – A Course to train RTT Trainers Part«, u organizaciji ESTRO-a (Europe-an Society for Therapeutic Radiology & Oncology ) i IAEA (International Atomic Energy Agen-cy). Pokrovitelji radionice bili su Državni zavod za zaštitu od zračenja, Zdravstveno veleučilište iz Zagreba, Klinika za tumore i Hrvatsko društvo inženjera medicinske radiologije. Radionici su prisustvovali i predstavnici ESTRO-a.

U ovom broju najavljujemo i XIX. stručni skup Udruge inženjera medicinske radiologije Slavo-nije i Baranje koji će se održati u gradu Vukovaru.

Uz stručna predavanja predstavljamo i novu stručnu knjigu Petra Strugačevca pod naslovom Teorijska osnova MRI tehnike, te donosimo i utiske nakon posjeta Muzeju sjećanja Opće bol-nice Vukovar.

Nikola Gačić

Glavni urednik

Rijeè urednika

Radiološki vjesnik

Metode smanjenja doze zračenja kod MS(MD)CT

dijagnostike (2.dio)

r a d i o l o g i j a r a d i o t e r a p i j a n u k l e a r n a m e d i c i n a

Tema broja

Uspjeh teleradiologije kao potvrda radiološke izvrsnosti

Uvod u kliničko inženjerstvo

Centar izvrsnosti MR 7 T

ECR 2009.

Onkološki informatički sustav

H r v a t s k o d r u š t v o i n ž e n j e r a m e d i c i n s k e r a d i o l o g i j e

Godina XXXIX

broj 1/2009

ISSN: 0352-9835

www.hdimr.hr

Časopis izlazi kvartalno, četiri puta godišnje.

Rukopisi, slike i crteži se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. Autorska prava su zaštićena.

Izneseni stavovi predstavljaju stavove autora i ne predstavljaju nužno stav uredništva. Očekujemo nove materijale i zahvaljujemo na suradnji.

Sljedeći broj izlazi u lipnju 2009.

Rok za prijavu materijala za objavljivanje je 20. svibnja 2009.

Radiološki vjesnikISSN: 0352-9835

Izdavač

HRVATSKO DRUŠTVO INŽENJERA MEDICINSKE RADIOLOGIJE10 000 Zagreb, Mlinarska c. 38fax: 01 466 80 80žiro račun: 2360000-1101213577, MB: 3241343

Za izdavača

Marko Čupić ing. med. radiologijee-mail: marko@hdimr.hr

Glavni i odgovorni urednik

Nikola Gačić, ing. med. radiologijee-mail: nikola@hdimr.hr

Zamjenici glavnog urednika

Damir Ciprić ing. med. radiologijedamir@hdimr.hrHelena Medvedec ing. med. radiologijehmedvede@kbc-zagreb.hr

Urednički kolegij

Domagoj Boban, Andrija Čop, Igor Fučkan, Dražen Horvatinec, Maja Karić, Hrvoje Laušić, Frane Mihanović, Julio Pirović, Demir Puljizović, Nenad Vodopija

Stručni suradnici

Neven Carev, Stipan Janković, Siniša Kardum, Dragan Kubelka, Zoran Klanfar, Mario Medvedec, Mladen Novaković, Krunoslav Pavlinek, Renata Plahutnik Borić, Goran Roić, Sandra Senečić, Petar Strugačevac, Miroslav Šaban, Damir Zuccon

Grafičko uređenje

Željko Podoreški

Lektorica

Romana Horvat

Grafička priprema za tisak

Tko zna zna d.o.o.

Tisak

Alfacommerce d.o.o.

Adresa uredništva

HRVATSKO DRUŠTVO INŽENJERA MEDICINSKE RADIOLOGIJE10 000 Zagreb, Mlinarska c. 38

E-mail adresa: Internet adresa: hdimr@hdimr.hr http://www.hdimr.hr

Herausragend!Bis zu 24 ZollDetektordiagonale

RADspeedUltra moderan radiološki uređaj

Opet ispred vremenaHeartspeedKardiološki sustav

• za kardiologiju i radiološke intervencije• najbrža rotacija DSA (60°/sec)• najviša akvizicija slike• brz, regulacija doze zračenja

OpescopeMobilni kirurški RTG uređaj s C-lukom

MobileArtMobilni motorizirani RTG-sistem

SonialvisionTeledirigirani RF-Multifunkcionalni, sistem najviše klase

Shimadzu konstantno izrađuje tehnologije koje su ispred vremena i koje otvaraju nove mogućnosti za lakšu dijagnozu: još od vremena prvog RTG uređaja u Japanu. Bezbrojni patenti i svijetske inovacije, koje su danas postale standard u postavljanju što bolje dijagnoze postavljaju Shimadzu u svijetski vrh.

Shimadzu je predvodnik u tehnologijiravnih detektora (FPD) sa direktnom konverzijom:

• direktna konverzija RTG zraka u digitalne podatke• kazete i RTG fi lmovi postaju stvar prošlosti• daleko najbolja kvaliteta slike za najkvalitetniju dijagnozu• prepolovljena doza zračenja• potpuno digitaliziran s brzom obradom slike• potpuno DICOM kompatibilan

Dijagnostika pomoću ravnih detektora s direktnom konverzijom jetehnika 21. stoljeća. To je sadašnjost i budučnost.

Radiološki i dijaskopski Shimadzu sistemi ekonomični su, ispunjavajunajvise dijagnostičke kriterije te su jednostavni za održavanje.

Shimadzu d.o.o.Zavrtnica 17, 10000 ZagrebTel: 01/6185-777, Fax: 01/6185-207

www.shimadzu.hr

4

Radiološki vjesnik 1/2009

Pamela Maras, bacc. med. radiologije

KBC Rijeka, Klinički zavod za radiologiju,

Odsjek torakopulmonalne radiologije Sušak

pam.rijeka@gmail.com

Višegodišnjim radom u CT-dijagnostici, dječjoj radiološkoj dijagnostici i edukativnim borav-kom u SAD-u uvidjela sam potrebu razmatra-nja i uvođenja novijih metoda zaštite od zra-čenja, osobito kod djece.

Boravkom u Cincinnati Children’s Hospital Medical Center, Cincinnati, Ohio, jednom od 20 najrespektabilnijih radiologija na području SAD-a, kao dio njihovog tima upoznala sam se sa nekim »pravilima struke« bez obzira što nisam direktno sudjelovala pri pojedinim radi-ološkim pretragama.

Jedan od osnovnih principa radiološkog sni-manja djece je smanjenje doze zračenja do granice koja nam daje upotrebljive dijagno-stičke podatke, tzv. ALARA (As Low As Reaso-nably Achievable) protokol ili princip.

Studija provedena u UK još 1998., pokaza-la je da je doza zračenja koju pacijent primi kod CT-snimanja grudnoga koša oko 380-400 puta veća nego kod radiograma grudnih organa, odnosno ekvivalent izloženosti zra-čenju iz svemira je 3,6 godina. Naravno da se ne mogu uspoređivati podaci dobiveni ovim dvjema metodama, ali se svakako mora vodi-ti računa o uporabi svih raspoloživih zaštit-nih sredstava.

Mnogi objavljeni članci napominju da je mala, ali rastuća incidencija karcinoma u pacijenata koji su bili izloženi zračenju istog intenziteta kao kod CT pretraga. To je važno napomenuti jer je karcinogenska osjetljivost novorođenča-di i djece 10 puta veća nego kod odraslih.

Iz naše prakse znamo da prilagođeni protokoli za CT snimanje dojenčadi i djece su vrlo rijet-ko u upotrebi, te djeca dobiju i do 6 puta veću dozu nego bi trebala.

Pravilnom uporabom dostupnih zaštitnih metoda i sredstava ta doza može biti više-struko smanjena.

Automatic tube current modulation (ATCM) - Automatic Exposure Control (AEC)

Tehnika prilagodbe jakosti struje (i napona), odnosno količine mAs ovisno o volumenu koji snimamo jedna je od značajnijih tehni-ka kojom smanjujemo dozu zračenja snima-nog dijela tijela.

Osvrnemo li se na CT-pregled grudnoga koša poznato je da u svakom položaju rtg-cijevi u odnosu na pacijenta, snop kolimiranog zra-čenja ima različit put prolaska do detektora, bilo da govorimo o duljini ili atenuaciji snopa s obzirom na različitost tkiva kroz koje prolazi.

Tube current modulation koristi kutnu (x,y-axis) i duljinsku (z-axis) tehniku da bi prila-godila i smanjila dozu za pojedinog pacijenta i to na bazi topograma.

Ovisno o proizvođaču i modelu CT-uređaja postoje tri osnovne tehnike automatske pri-lagodbe rtg cijevi:

1. z-axis – longitudinalna ili duljinska prila-godba– prilagodba rtg- cijevi – kranio-kaudal-

no– na temelju Topograma (AP ili profil-

nog)– npr. kod CT-a grudnoga koša umanje-

ne vrijednosti jakosti rtg-snopa (cije-vi) imat ćemo prolaskom kroz plućni parenhim gdje je atenuacija rtg-zra-ka slabija, dok će ulaskom u trbušnu šupljinu, gdje je atenuacija kroz meka tkiva veća, te vrijednosti porasti;

Slika 1. "Welcome to Cincinnati Children's Hospital Medical Center"

Slika 3. MDCT scanner (GE) - CCHMC

Slika 2. Osjetljivost dojenčadi i manje djece na RTG zračenje je i do 10 puta veća nego kod odraslih

Radiološki vjesnik 1/2009T e m a b r o j a

Metode smanjenja doze Metode smanjenja doze zračenja kod MS(MD)CT zračenja kod MS(MD)CT dijagnostike (2.dio)dijagnostike (2.dio)Automatic tube current modulation (ATCM) - Automatic Exposure Control (AEC) tehnika snimanja i uporaba zaštitnih sredstava od bizmuta

Radiološki vjesnik 1/2009

5

2. x,y-axis – kutna prilagodba– prilagodba rtg-cijevi – antero-posteri-

orno i latero-lateralno, odnosno kruž-no, ovisno o kutu ulaska rtg-snopa, u realnom vremenu

– umanjene vrijednosti jakosti rtg-snopa imat ćemo prolaskom kroz tanje dije-love tijela (volumena) – najčešće su to antero-posteriorne dimenzije, dok ćemo veće vrijednosti imati prolaskom kroz dijelove s većom atenuacijom, odnosno kroz deblje dijelove tijela

3. kombinacija duljinske i kutne prilagodbe – Siemens - CARE DOSE 4D – u upotre-

bi na Kliničkom zavodu za radiologiju-Sušak od 2005.

– najznačajniji učinak imamo kod sni-manja područja vrata i grudnog koša, odnosno apeksa pluća, gdje imamo

značajnu razliku denzitete tkiva (vrat – rameni obruč – plućni parenhim) i volumnog omjera između AP i LL pro-jekcije

– kod snimanja trbušne šupljine i zdjeli-ce, ulaskom u područje zdjelice ekspo-zicijske vrijednosti se uvećavaju zbog denziteta zdjeličnih kostiju, ali u svakoj kutnoj poziciji rtg-snopa te vrijednosti se mijenjaju ovisno o duljini puta pro-laska kroz tijelo

Radiološka zaštitna sredstva od bizmuta

Osnovna razlika ovih zaštitnih sredstava od klasičnih, olovnih zaštitnih sredstava u radi-ologiji je način, odnosno mjesto njihove pri-mjene.

Sva dosad korištena zaštitna sredstva (olov-ne pregače, polupregače, zaštitne naočale i sl.) koriste se za zaštitu nesnimanih dijelo-va tijela i osobnu zaštitu osoblja. Kod primje-ne zaštitnih sredstava od bizmuta i dalje se koriste standardna zaštitna sredstva nesni-manih dijelova, dok se ova koriste za zaštitu najosjetljivijih (radiosenzibilnih) dijelova tijela u području samog snimanja. Njihova primje-na u SAD-u do sada je uvedena samo u dječ-je radiološke centre među kojima je i Depart-ment of Radiology and Medical Imaging, Cin-cinnati Children's Hospital Medical Center, Cincinnati, Ohio.

Studije o utjecaju zračenja na dojke kod CT-a toraxa, na štitnjaču kod CT-a vrata i očnu leću kod CT-a mozga već su dugi niz godina (više od deset godina) značajno zastupljene u mno-gim većim, najčešće dječjim centrima u SAD-u, te postoji mnoštvo objavljenih radova u naj-utjecajnijim časopisima iz područja radiolo-gije.

Provedene studije pokazuju da je kod popu-lacije izložene jednakim dozama koje primi pacijent kod npr. CT-a toraksa ili abdomena incidencija pojave karcinoma dojke povećana, te što je dob pacijenta (djeteta) manja veći je rizik za karcinogenezu.

Jedna od metoda kojom možemo zaštititi doj-ke, odnosno smanjiti dozu koju one prime je primjena zaštitnih sredstava od bizmuta.

Za razliku od klasičnih zaštitnih sredstava od olova koja potpuno sprječavaju prolazak rtg-

zraka, ova zaštitna sredstva djelomično sprje-čavaju njihov prolazak u cilju smanjenja doze prekrivenog tkiva dopuštajući prolazak dovolj-ne količine zračenja da bi se mogla rekon-struirati dijagnostički vrijedna CT-slika.

Zaštitna sredstva od bizmuta koja su najčešće u upotrebi u SAD-u načinjena su od bizmu-tom presvučene plohe lateksa (F & L Medi-cal Products) koja je smještena na podlogu od spužve, odnosno jedne vrste pjenastog materijala.

Slika 4.a. Dijagram ATCM - kutna i duljinska prilagodba - LL projekcija

Slika 5. Keat N., Aplin M., Edyvean S., Platten D., Lewis M., ECR, 2005

Slika 4.b. Dijagram ATCM - kutna i duljinska prilagodba - AP projekcija

Slika 6. Rekonstrukcija dijagnostički vrijedne CT slike uz uporabu zaštitnih sredstava od bizmuta / McLean D., Kingston R., Crancher J (2005.)

Slika 7. Bizmutska zaštitna sredstva za dojke

Patient size AEC Z-axis AEC Rotation AEC

GE Autom mA Smart mA*

Philips DoseRight ACS DoseRight Z-DOM** DoseRight DOM

Siemens CAREDose 4D***CARE Dose 4D*** /

CareDose

Toshiba SUREExposure

6

Radiološki vjesnik 1/2009

U dječjoj radiologiji najčešće se upotrebljavaju zaštite za dojke koje se sastoje od dvije takve bizmutom presvučene plohe (1,7g bizmuta po cm²) na spužvastoj podlozi debljine 1 cm. U upotrebi su i zaštite za štitnjaču i očnu leću.

ATCM (AEC) + BIZMUT

Više studija provedenih u proteklih dese-tak godina na spiralnim i MDCT skenerima u SAD-u pokazuju iznimnu važnost ovih dviju metoda, osobito kod djece.

Zanimljivo je reći da se u najviše slučajeva ove metode koriste istovremeno i da je naj-veći broj studija i objavljenih članaka teme-ljen na podacima dobivenim pri korištenju obje metode.

Učinjene studije na fantomima (prsni koš) uspoređuju doze koje dobiju pojedini dijelovi ne koristeći niti jednu od ovih metoda, koriste-ći samo bizmutske zaštite, koristeći bizmut-ske zaštite postavljene prije učinjenog topo-grama, te koristeći bizmutske zaštite postav-ljene nakon učinjenog topograma.

Najučinkovitija zaštita postignuta je pri upo-trebi obje metode istovremeno i to postav-ljanjem zaštitnih sredstava od bizmuta tek nakon učinjenog topograma, odnosno nakon »prikupljenih podataka za duljinsku prila-godbu« (z-axis). Takav rezultat je i predvid-ljiv. Šum slike je nešto viši (što je i očekivano) ali slika je još uvijek zadovoljavajuće dijagno-stičke vrijednosti.

Rezultati provedenih istraživanja pokazali su da je uporabom ovih metoda kod MSCT-a prsnog koša u djece doza zračenja koju pri-me dojke smanjena za 29%, dok je kod odra-slih čak 52%, uz održanu dijagnostičku vri-jednost CT slike.

Značajni rezultati postignuti su i u zaštiti očne leće kod CT snimanja glave gdje u velikom broju slučajeva zbog stanja pacijenta nije moguće pregled učiniti tako da se područje oka potpuno izostavi iz snimanja. Upotrebom bizmutskih zaštita za oči doza koju primi očna

leća smanjena je za 28-50%.

Još jedan organ koji je izuzetno osjetljiv na zračenje je štitnjača. Kod CT snimanja vrat-nih organa, vratne kralješnice, ali i grudnog koša upotrebom ATCM tehnike doza zrače-nja smanjena je za oko 78%, dok je upotre-bom bizmutskih zaštitnih sredstava za štitnja-ču doza zračenja smanjena je za 42%. Kom-binacijom ove dvije metode doza zračenja može se smanjiti za 83-85%, ali je šum sli-ke nešto veći.

Zaključak

Zaštita od zračenja uvijek je sveprisutna tema, osobito kada se govori o dijagnostičkim vri-jednostima radioloških metoda kod djece.

Već dugi niz godina u najvećim i najznačaj-nijim dječjim bolnicama na području SAD-a provode se studije koje pridonose najboljoj zaštiti pacijenata kod radioloških pregleda.

Osim već spominjanih Low Dose protokola, te protokola za bifazično apliciranje kontras-tnih sredstava, najznačajniju ulogu ima kori-štenje Automatic Tube Current Modulation tehnike (ATCM, AEC) i zaštitnih sredstava od bizmuta. Tu svakako treba naglasiti da svim tim metodama štitimo snimano područje, dok

je za nesnimane dijelove tijela i dalje potreb-no koristiti klasična olovna zaštitna sredstva (pregače, polupregače i sl.).

Zanimljivo je napomenuti da je većina tih principa i protokola ušla u našu svakodnev-nu praksu osim bizmutskih zaštitnih sredsta-va koja nigdje u Europi nisu u svakodnevnoj uporabi.

Ostaje nam pitanje: što se čeka?!

Reference:

FrickeB.L., Donnelly L.F., Frush D.P., Yoshizumi T., Var-

chena V., Poe S.A., Lucaya J., »In-Plane Bismuth

Breast Shields for Pediatric CT«, AJR, February,

2003.

Coursey C., Frush D.P., Yoshizumi T., Toncheva G.,

Nguyen G., Greenberg S.B., »Pediatric Chest MDCT

Using Tube Current Modulation: Effect on Radiation

Dose with Breast Shielding«, AJR, January, 2008.

Mukundan S., Wang P.I., Frush D.P., Yoshizumi T., Mar-

cus J., Kloeblen E., Moore M., »MOSFET Dosimetry

for Radiation Dose Assessment of Bismuth Shiel-

ding of the Eye in Children«, AJR, June, 2007.

Hooper K.D., Neuman J.D., King S.H., Kunselman A.R.,

»Radioprotection to the Eye During CT Scanning«,

AJNR, June/July, 2001.

Leswick D.A., Hunt M.M., Webster S.T., Fladeland D.A.,

»Thyroid Shields Versus z-Axis Automatic Tube

Current Modulation for dose Reduction at Neck

CT«, RSNA, 2008.

Sangroh K., Yoshizumi T., Frush D.P., Anderson-Evans

C., Toncheva G., »Dosimetric Characterisation of

Bismuth Shields in CT: Measurements and Mon-

te Carlo Simulations«, Oxford Journals, February,

2009.

Keat N., Aplin M., Edyvean S., Platten D., Lewis M.,

»Assessment of automatic Exposure control system

on CT scanners using a custom made phantom«,

ECR, 2005.

Rizzo S.M.R., Kalra M.K., Schmidt B., »Automatic Expo-

sure Control Techniques for Individual Dose Adapta-

tion«, Radiology, 2005.

McLean D., Kingston R., Crancher J., Radiation Safety

Report - Breast dose and effects of shielding,

Department of Medical Physics, Westmead Hos-

pital

Slika 8. Prikaz najsitnijih nodoznih sjena pluća kod djece uz uporabu zaštitnih sredstava za dojke od bizmuta / Fricke B.L., Donnelly L.F., Frush D.P., Yoshizumi T., Varchena V., Poe S.A., Lucaya J., AJR (February, 2003.)

Slika 10. Zaštitno sredstvo za štitnjaču od bizmuta - F&L Medical Products, Vondergrift, PA

Slika 11. »Čuvajmo naše najmlađe” - As Low As Reasonably Achievable - ALARA

Slika 9. Zaštitno sredstvo za oko od bizmuta / Hooper K.D., Neuman J.D., King S.H., Kunselman A.R., AJNR (June/July, 2001.)

Radiološki vjesnik 1/2009

7

N a j a v a

XIX. Stručni skup

Udruge inženjera medicinske radiologije Slavonije i Baranje

Vukovar, 25. travnja 2009.

XIX. Stručni skup Udruge inženjera medicinske radiologije Slavonije i Baranje održati će se pod pokroviteljstvom Ravnateljstva Opće bolnice Vukovar

i Vukovarsko-srijemske županije.

Uz stručna predavanja, održat će se i promociju nove stručne knjige kolege Petra Strugačevca Teorijska osnova MRI tehnike. Planira se i posjet Muzeju sjećanja

OB Vukovar i Iločkim podrumima uz degustaciju vina.

Zajedničko druženje i svečana večera održat će se nakon Stručnog skupa u restoranu hotela Dunav u Iloku (www.hoteldunavilok.com). Moguća je i rezervacija smještaja

uz prethodnu najavu.

Kotizacija u iznosu od 200 KN uplaćuje se isključivo na žiro-račun Udruge: 2393000-1102060390 Slavonska banka Osijek, s naznakom:

»Kotizacija za XIX. Stručni skup«.

Pozivamo Vas da svojom nazočnošću uveličate ovaj događaj.

Organizacijski odbor XIX. Stručnog skupa

8

Radiološki vjesnik 1/2009

Bojana Radulović, ing. med. rad.

KBC Rijeka, Klinički zavod za radiologiju,

Odjel dječje radiologije Kantrida

bojana.radulović64@gmail.com

Uvod

Provesti punih sedam tjedana u jednoj od vodećih pedijatrijskih bolnica u SAD-u, dječjoj bolnici u kojoj je zaposleno oko 10 000 ljudi, te donekle aktivno sudjelovati u procesu rada, za mene je bio veliki izazov. (Slika1)

Kao promatrač – observer – htjela sam upi-ti što više informacija i, naravno, što je više moguće prenijeti ih svojim kolegama na odje-lu dječje radiologije Kantrida u Rijeci.

Ovim radom željela bih predstaviti odjel na kojem sam boravila, njegovu organizaciju rada, metode pregleda i aparaturu koja se koristi u svakodnevnom radu s pacijentima.

Vrlo napredna aparatura, starosti najviše do pet godina, kvalitetno obrazovanje, te konti-nuirana edukacija i mogućnost napredovanja, daju vrlo kvalitetne rezultate u nizu radiološ-kih pretraga.

Odjel radiologije uključuje posebne jedinice:

– opća, ortopedska i kontrastna radiologija gdje je zaposleno 35 tehnologa

– UZV radiologija – zaposlen je 21 tehno-log koji imaju svoje protokole, koje radio-log kasnije u slikovnom obliku pregledava i daje svoje mišljenje i nalaz

– nuklearna medicina s PET/CT-om gdje je zaposleno 9 tehnologa

– MR jedinica, koja uključuje 19 tehnologa– CT sa 12 tehnologa te– intervencijska radiologija sa 12 tehnolo-

gaKako bi ovako veliki odjel funkcionirao zapo-sleno je 30 medicinskih sestara čija je ulo-ga pratiti pacijenta prije, za vrijeme i nakon pretrage u posebnim prostorijama za opora-vak, posebno ako je pacijenta trebalo aneste-zirati. Personal care attendents (6) je pomoć-no osoblje koje pomaže sestrama u održava-nju prostora i aparature, ali su istovremeno i podrška pacijentima. Family advocade (1) je osoba koja čini vezu između pacijenta, nje-gove obitelji i radiološkog osoblja, odnosno tehnologa. Ona je također odgovorna za sve promjene u rasporedu i terminima pregleda, pomaže razjasniti sve nejasnoće i nedoumi-ce koje pacijent i njegova obitelj imaju veza-ne za pregled ili sam boravak u bolnici. Radi-

ology schedulers (3) je osoblje koje se javlja na telefon i radi na naručivanju pacijenata na CT i MR preglede.

Posebno me je iznenadio posao child-life spe-cialista (3). To su psiholozi zaduženi za upo-znavanje roditelja i djeteta (pacijenta) s pre-tragom. Njihov je zadatak motivirati i animirati dijete, prije, tijekom i nakon pregleda. Cije-li taj sustav funkcionira preko pagera te su u datom trenutku baš tamo gdje trebaju biti. Child-life specialist ima svoju radnu prosto-riju u kojoj se nalaze sva pomagala, igrač-ke, prenosivi DVD-player s filmovima iz raznih

područja dječje animacije, slikovnice, te apa-rat Ultracision-projector-UK, nazvan special-lite show. (Slika 2 i 3) Uloga psihologa kod uroloških i gastro pretraga od velike je važ-nosti. Obično se dan ranije upoznaje roditelje i dijete-pacijenta s načinom pretrage. Posebno je to izraženo kod irigografije, i VCUG-a gdje se na unaprijed pripremljenom »setu« poka-zuje što će se raditi. To je još jedan od vrlo uspješnih načina pripreme djeteta za odre-đenu dijagnostičku metodu.

Ovakvim pristupom i pripremom pacijenata, olakšan je rad tehnologa, te se na taj način

Slika 2. MDCT

Radiološki vjesnik 1/2009S A D P e d i j a t r i j s k i b o l n i č k i c e n t a r

Slika 1. Cincinnati Childrens Hospital Medical Center, Ohio, USA.

Boravak u Boravak u Cincinnati Childrens Cincinnati Childrens Hospital Medical CenterHospital Medical CenterJedna od vodećih pedijatrijskih bolnica u SAD-u

Slika 3. MDCT

Radiološki vjesnik 1/2009

9

naš kolega bavi samo svojom strukom, što normalno daje optimalne rezultate.

Najčešće korištena aparatura je General Elec-tric (GE), DR-sustav – Swissray i Philips, CR-sustav – FujiXG2000 te MSCT Toshiba 64 detektorska. Pokretnu aparaturu čine dva pokretna aparata (Slika 4), te šest mobilnih uređaja u operacijskim salama.

Radiološki informacijski sustav zajedno sa PACS tehnologijom povezan je s cjelokupnim bolničkim informatičkim sustavom, odnosno elektronskim kartonom pacijenta, što ima višestruke prednosti kao što su potpuni ana-mnestički podaci o pacijentu, njegov status i nalazi dosadašnjih pretraga. Takav sustav omogućava pohranu podataka, uključujući i slikovne, u digitalnom obliku te tako u svakom trenutku omogućava potpuni uvid u pacijen-tovo stanje, odnosno u prethodno učinjene preglede.

Bez obzira koja se radiološka procedura kori-stila, važnost zaštite od ionizirajućeg zračenja od velike je važnosti. Upotrebljava se maksi-malna zaštita osoblja, što uključuje upotrebu dvodijelnih olovnih pregača s obveznom zašti-

tom za štitnu žlijezdu. (Slika 5) Roditelji ili oso-be koje prate djecu također se zaštićuju, jer su prisutni tjekom pretrage. Kod pacijenata, ovisno o vrsti pretrage, koristi se maksimal-na zaštita, te upotrebom određenih parame-tara vezanih za kV i mAs doza se smanjuje na najmanju moguću mjeru. Prilikom svake radi-ološke pretrage na svim odjelima radiologi-je nakon završetka pretrage u bazu podataka upisuju se ukupne doze primljene u toku dija-skopskih pregleda, te totalne doze, bilo da se pri pregledu koristila samo dijaskopija, samo snimanje ili oboje.

Znamo da su djeca deset puta više osjetljivi-ja na radiološku izloženost negoli odrasli, te naši kolege, posebno kod CT-a, osim olovne zaštite upotrebljavaju i radioprotektivnu biz-mut zaštitu. Bizmut je kemijski element koji se nalazi na 83. mjestu periodnog sustava, odmah nakon olova.

Radioprotektivna zaštita koristi se za očnu leću, štitnu žlijezdu, te za prsa, posebno kod ženske djece. Bitno je da se zaštićuju područ-ja koja su u primarnom snopu CT skeniranja bez negativnog učinka na kvalitetu snimke. Niz istraživanja, odnosno studije koje su se radile na fantomima, te pacijentima u redov-nim protokolima, a koje su radili američki fizi-čari i radiolozi rezultirali su upotrebom ova-kve zaštite. Sama zaštita se sastoji od 1 mm tankog sloja bizmuta koji je impregniran sin-tetičkom gumom koja čvrsto prianja na pje-nastu bazu.

Radioprotektivna zaštita za oči sastoji se od adekvatnog nagiba gentrija da bi se izbjegla radijacija očiju, uz upotrebu bizmut zaštite. Primjena je vrlo jednostavna, a sastoji se od stavljanja zaštite na organe od interesa.

Zaštita za prsa sastoji se od nešto deblje pje-naste baze od 1 cm, kako bi se bizmut zaštita odigla od prsnog koša te onemogućila even-tualne artefakte. Direktna CT-zraka oslabljena je bizmutovim štitom koji značajno reducira

organsku dozu. Informacije se mogu pogleda-ti na web stranici www.fandlmedicalproducts.com .

Nakon skenograma po x i y-osi za svakog pacijenta u upotrebi je automatic tube current modulation (ATCM) s bizmut zaštitom. Ovakva kombinacija zaštite omogućuje maksimalno smanjenje totalne efektivne doze posebno kod CT-protokola, toraxa, abdomena i zdje-lice.

Zaključak

Boraveći u CCHMC kao promatrač upozna-la sam jedan sasvim drugi »svijet« rada, gdje je organizacija rada na zavidnoj razini. Paci-jent je uvijek na prvom mjestu, što u konačni-ci rezultira kvalitetom svih učinjenih pretraga. Upotreba bizmut zaštite velik je iskorak sma-njenju doza koju pacijent primi, a posebno u djece, čime se postavlja zahtjev za što sko-rijom upotrebom bizmuta i na našim odjeli-ma radiologije.

Osim edukacije, suradnje, te razmjene isku-stva s ostalim kolegama, ovaj boravak za mene je neizmjerno iskustvo i poticaj za još kvalitetniji rad na području dječje radiologije.

Slika 4. Mobilni RTG uređaji

Slika 5. Radioprotektivna zaštita od olovne gume

Slika 6. Radioprotektivna zaštita od bizmuta

10

Radiološki vjesnik 1/2009

Ivan Drnasin, dipl. ing

Domagoj Vučica, dipl. ing.

Infomedica d.o.o., Split

ivan.drnasin@infomedica.hr

Sažetak

U radu smo predložili kriterije za uspješnost teleradiološkog rješenja. Posebno smo raz-motrili kriterij integracije teleradiološkog rje-šenja u cjeloviti radiološki workflow, gdje smo pokazali da je teleradiologija neizdvojivi dio cjelovitog workflowa i da se uspješno tele-radiološko rješenje mora osloniti na uspješ-no rješenje cjelovitog radiološkog workflowa. Pokazano smo ilustrirali primjerima uspješne implementacije teleradiologije.

1. Uvod

Teleradiologiju možemo definirati kao način elektronske transmisije radioloških slika s mjesta na kojem je slika napravljena na uda-ljenu lokaciju, s ciljem pisanja nalaza ili kon-zultacije.

Usprkos neprijepornoj potrebi i brojnim dobiti-ma od teleradiologije, u Republici Hrvatskoj pa i šire teleradiologija još nije zaživjela u praksi, a uspješne implementacije su malobrojne.

U radu ćemo predložiti kriterije za uspješnost teleradiološkog rješenja, te u tom kontekstu istražiti važnost cjelovitog radiološkog wor-kflowa.

2. Uspješnost teleradiologije

2.1. Uspješna teleradiologija

Minimalni uvjeti da bi se radiološko rješenje moglo nazvati uspješnim jesu:

1. Vrijeme dohvata slika ne smije biti toli-ko dugo da praktično onemogući norma-lan rad (problemi s telekomunikacijskom infrastrukturom).

2. Rješenje mora biti robusno i pouzdano,

bez ponavljanja radnji zbog »pucanja« u procesu dohvata ili obrade slika.

3. Slike trebaju biti poslane i primljene u punoj dijagnostičkoj kvaliteti (DICOM bez kompresije ili s kompresijom bez gubitka informacije).

4. Rješenje pristupa slikama ne smije biti tehnološki prekompleksno da praktično onemogući normalan rad, odnosno način dohvata slika mora biti omogućen sa što manje radnji.

5. Rješenje obrade slika i pisanja nalaza ne smije biti nepraktično, odnosno mora biti omogućeno sa što manjim brojem logičnih i intuitivnih radnji.

6. Rješenje mora nuditi čitav skup 2D i/ili 3D potrebnih alata za obradu slike.

7. Rješenje mora biti sigurno.8. Rješenje mora biti integrirano u radiološki

workflow matične organizacije zbog osi-guranja cjelovitosti pregleda, te jedinstve-nog povezivanja pacijenta s pregledom, slikama i nalazom.

Navedene uvjete možemo grupirati u one poglavito ovisne o telekomunikacijskoj infra-strukturi (1-3), informatičkom rješenju izvođa-ča (4-7) i cjelovitom radiološkom workflowumatičnog odjela/klinike (8).

2.2. Neuspješna

teleradiologija

Rješenja koja se ne mogu nazvati uspješnim, što dokazuje i to da nisu zaživjela u praksi, ne ispunjavaju jedno ili više gore spomenutih minimalnih uvjeta za uspješnost.

Česte prepreke za uspješnu implementaciju teleradioloških rješenja su problemi s teleko-munikacijskom i energetskom infrastruktu-rom, visoke cijene i/ili nedostupnost široko-pojasnog interneta. Čak i u slučajevima kada nema ovih prepreka ili su minimalizirane, teleradiološka rješenja su često informatički prekompleksna, nepraktična za korištenje i nemaju sve potrebne funkcionalnosti.

2.3. Dobiti od uspješne

teleradiologije

Uspješnom primjenom teleradiologije ostva-ruju se značajne dobiti [1] svim sudionicima: na prvom mjestu pacijentima, ali i lokalnim

radiolozima, udaljenim specijalistima, investi-torima, pa i čitavom društvu.

Dobiti od teleradiologije za pacijenta su: dostupnost vrhunskih specijalista, bez troš-kova putovanja i smještaja, bez potrebe čuva-nja i prenošenja slika, smanjeno vrijeme izo-stanka s posla, te smanjeno razdoblje neizvje-snosti jer se nalaz ili drugo mišljenje dobije u vrlo kratkom roku.

Za lokalne radiologe dobiti su: podrška od strane udaljenih specijalista i osobno napre-dovanje kroz suradnju s udaljenim specijali-stima.

Za udaljene specijaliste dobiti su: eliminaci-ja nepotrebnih putovanja na udaljene lokaci-je i smještaja zbog očitavanja slika i pisanja nalaza/drugog mišljenja, te povećanje osob-nih stručnih kompetencija zbog veće vjero-jatnosti da se susretnu statistički rjeđi sluča-jevi.

Dobiti za investitora su: smanjena potreba za lokalnim specijalistima, optimalizacija raspo-reda resursa, eliminacija troškova putovanja i smještaja za specijaliste, akumulacija zna-nja, veća dostupnost ponuđenih usluga = veća dobit, veća kvaliteta ponuđenih usluga = privučen veći broj pacijenata = veća dobit, kao i smanjeni troškovi filma.

Za čitavo društvo dobit je: veća kvaliteta, učinkovitost i dostupnost zdravstvene skrbi, mogućnost pružanja vrhunske zdravstvene usluge u udaljenim ruralnim područjima (npr. otoci), povećana mogućnost zapošljavanja zdravstvenih djelatnika u udaljenim ruralnim područjima, smanjeno pobolijevanje i smrt-nost, te smanjeno vrijeme izostanka s posla.

3. Teleradiologija kao dio cjelovitog radiološkog workflowa

3.1. Radiološki workflowU nastavku ćemo za potrebe ovog rada prika-zati dijagram jednostavnog radiološkog wor-kflowa koje objedinjuje sve segmente proce-sa rada na radiološkom odjelu/klinici. Prika-zani workflow sastoji se od procesa prijema pacijenta, unosa uputnice, generiranja MWL

Uspjeh teleradiologije kao Uspjeh teleradiologije kao potvrda radiološke izvrsnostipotvrda radiološke izvrsnostiTeleradiologiju možemo definirati kao način elektronske transmisije radioloških slika s mjesta na kojem je slika napravljena na udaljenu lokaciju

Radiološki vjesnik 1/2009T e l e r a d i o l o g i j a

Radiološki vjesnik 1/2009

11

kao radne liste za snimanje, samog snimanja i arhiviranja slika uz prikupljanje svih potreb-nih informacija o pregledu, te prihvata, obrade i analize slika, pisanja nalaza i naplate troš-kova.

Držimo kako su već naširoko poznate i nepri-jeporno prihvaćene prednosti integriranog digitalnog radiološkog workflowa [2], pa smo mišljenja kako ih ovdje nije potrebno posebno obrazlagati. Istaknut ćemo samo da je svjet-

ska praksa pokazala da su integrirana RIS/PACS rješenja optimalna u odnosu na zaseb-ne RIS i PACS sustave upravo zato što omo-gućuju implementaciju optimalnog i korisnič-ki vrlo upotrebljivog radiološkog workflowa [3], te da tako predstavljaju pravu podlogu za radiološku izvrsnost.

3.2. Mjesto teleradiologije u

radiološkom workflowuSada ćemo razmotriti primjer klasičnog tele-radiološkog zadatka: udaljeni specijalist treba napisati nalaz na temelju slika koje su spre-mljene u lokalnoj DICOM arhivi.

Izdvojimo dio procesa koji se odnosi na pisa-nje nalaza i predstavlja zadatak za udaljenog specijalistu - uočit ćemo da ne postoji »sam za sebe«, nego da razmjenjuje slike i podatke s ostalim procesima u workflowu.

Razradimo sada teleradiološko pisanje nalaza tamo gdje je potrebno:

1. dostaviti udaljenom specijalisti njegovu radnu listu s pregledima koji čekaju na red za pisanje nalaza,

Slika 1. Primjer radiološkog workflowa

Slika 2. Pisanje nalaza izdvojeno iz cjelovitog workflowa

12

Radiološki vjesnik 1/2009

Slika 3. Primjer teleradiološkog sustava u slučaju navedene poliklinike, prikazuje teleradiološki radni tijek, koji se oslanja na integrirani PIS/RIS/PACS sustav, te se shematski daje prikaz komplementarnosti oba sustava.

2. na zahtjev mu poslati tražene DICOM stu-dije/serije/slike,

3. osigurati mu sve potrebne alate potrebne za obradu i analizu slike,

4. omogućiti pisanje nalaza i lokalnu pohra-nu napisanog nalaza,

5. signalizirati sustavu da je nalaz napisan.Proces rada na odjelu/klinici u ovom se slu-čaju neće bitno razlikovati od već prikazanog tipičnog workflowa, te je jasno da teleradi-ologija zapravo predstavlja način tehnološ-ke implementacije jednog dijela radiološkog workflowa – i da kao takva u potpunosti ovisi o cjelovitom workflowu odjela/klinike.

3. 3. Različiti teleradiološki

scenariji

Naravno, osim navedenog scenarija udalje-nog pisanja nalaza postoji i niz drugih radnih procesa koji se mogu implementirati kao tele-radiološko rješenje, kao što su primjerice:

− drugo mišljenje

− konzultantsko mišljenje

− uvid u nalaz i slike od strane uputnog liječ-nika opće prakse

− proširenje navedenih scenarija mogućno-stima chata, video chata ili whiteboarda

− kompleksnija rješenja za potrebe teleradi-oloških centara

− 3D rekonstrukcije na zahtjev itd.Svi navedeni scenariji predstavljaju samo različite varijante unutar osnovnog radiološ-kog workflowa, i njihovim se raščlanjivanjem potvrđuje naša osnovna teza da teleradiološ-ki sustav predstavlja samo jedan podsustav cjelovitog radiološkog workflowa, te da se uspješno teleradiološko rješenje može pro-matrati isključivo u kontekstu uspješnog cje-lovitog rješenja.

13

4. Primjer uspješne primjene teleradiologije

Uspostava platforme za teleradiologiju putem Inter-neta prikazana je na praktičnom primjeru radiološ-ke poliklinike u kojoj je implementiran integrirani PIS/RIS/PACS sustav, gdje su svi radiološki i prateći radni procesi u potpunosti digitalizirani i informati-zirani u sukladnosti sa standardom DICOM.

Zbog nedostatka specijalista radiologije u radiološ-koj poliklinici, uprava poliklinike je u dogovoru sa specijalistom radiologije, iz drugoga grada, uspo-stavila pisanje nalaza za pacijente snimljene MR uređajem. Specijalist radiologije koristeći samo Internet pretraživač u potpunosti ostvaruje telera-diološki radni tijek:

1. Specijalist radiologije putem internet pretraži-vača (Internet Explorer, Mozzila Firefox) upisu-je Internet adresu teleradiološkog sustava.

2. Koristeći jedinstveno korisničko ime i zaporku pristupa sustavu.

3. Prihvaća svoju radnu listu pacijenata za koje tre-ba napisati nalaz

4. Za svakog pojedinog pacijenta izabire značaj-ne serije slika u DICOM formatu te ih učitava u 2D/3D preglednik.

5. Slijedi obrada i analiza slika6. Specijalist piše nalaz / drugo mišljenje / konzul-

tantsko mišljenje7. Izlaz iz sustavaPomoću sustava izgrađenog na navedeni način, spe-cijalistima je omogućeno da svakodnevno uz pomoć Internet preglednika mogu na udaljenim lokacijama uspješno vršiti 2D kao i 3D, 4D i 5D obradu radio-loških slika u punoj dijagnostičkoj kvaliteti, te pisa-nje nalaza, odnosno drugog mišljenja.

5. Zaključak

Uspješna implementacija teleradiološkog rješe-nja zasniva se na pretpostavkama kvalitetne slike dostupne uz pripadajuća sigurnosna prava, jedin-stveno identificirane pomoću pouzdane informaci-je o pacijentu i pregledu, dostavljene na udaljenu lokaciju na najbrži i korisnički najprihvatljiviji način bez kompromisa u kvaliteti i potrebnim funkcional-nostima obrade slike i pisanja nalaza.

Tehnološko rješenje prebacivanja slika na udaljenu lokaciju je važan, ali samo jedan dio ukupnog susta-va potrebnog da bi se teleradiološko rješenje moglo uspješno implementirati. Teleradiologija je neizdvo-jivi dio cjelovitog workflowa i uspješno teleradiološ-ko rješenje mora se oslanjati na uspješno rješenje cjelovitog radiološkog workflowa.

Literatura

1. The cost effectiveness of teleradiology at the Women’s and

Children’s Hospital in Adelaide, South Australia, Journal of

Telemedicine and Telecare, Vol. 6, No.1, 2000, The Royal

Society of Medicine Press Limited.

2. IHE Radiology Technical Framework White Paper 2004-

2005 - Departmental Workflow, IHE-Radiology Technical

Committee.

3. RIS/PACS Considered, Imaging Economics, June 2003.

Iz tiska je izašla nova stručna knjiga Teorij-ska osnova MRI tehnike.

Autor knjige je Petar Strugačevac, ing. med. radiologije, s Odjela za radiodijagnostiku

Kliničke bolnice Osijek. Izdavač knjige je klinička bolnica Osijek, a suizdavač Hrvat-sko

društvo inženjera medicinske radiologi-je (HDIMR) i Udruga inženjera medicin-ske radiologije Slavonije i Baranje (UIMR-SiB). Prije objavljivanja ove stručne knjige autor je objavio stručnu knjigu pod nazi-vom Teorijska osnova imaging CT tehni-ke. Recezenti knjige su prof. dr. sc. Zvoni-mir Sučić, predstojnik odjela za radiologiju Opće bolnice »Sv. Duh« u Zagrebu i prof. dr. sc. Krešimir Glavina iz Kliničke bolnice Osi-jek. Promocija stručne knjige održat će se tijekom stručnih skupova UIMRSiB (za Sla-voniju i Baranju), odnosno kongresa HDIMR ( na državnoj razini).

Izvod iz predgovora autora stručne knjige:

»Tijekom rada na MRI metodama dija-gnostičke obrade, a pogotovo na početku bavljenja ovom problematikom, često puta sam se susretao s teškoćama u nedostat-ku literature na hrvatskom jeziku u ovom području. Stručni radovi pojedinih domaćih autora, tek djelomično i selektivno obra-đuju zanimljiva područja i teme koje se, uglavnom, bave čisto medicinskom zna-nošću i istraživanjem, često zanemaruju-ći tehnički aspekt obrade. Ovaj rad je mali doprinos poboljšanju stanja glede ove pro-blematike. Stručna knjiga Teorijska osno-va MRI tehnike je, prvenstveno, namijenje-na kolegama inženjerima medicinske radi-ologije, odnosno radiološkim tehnolozima, ali i svima ostalima koji se bave radiološ-kom dijagnostikom, ili indiciraju radiološke pretrage, tj. koriste blagodati suvremene kompjutorske slikovne obrade bolesnika.

U radu sam se koristio literaturom objavlje-nih radova vrhunskih stručnjaka i ekspera-ta, kako u medicinskom, tako i u tehnološ-kom pogledu. Od velike pomoći su mi bile operativne instrukcije pojedinih proizvođa-ča MRI aparature i opreme, kao i promidž-beni projekti obrađeni u tiskovnim ili digi-talnim medijima. Naravno da je neizbježan izvor pojedinih podataka bio i Internet kao najzastupljenija informatička mreža.

Namjera mi je teoriju magnetne rezonan-cije približiti zainteresiranom čitaocu jed-nostavnim objašnjenjem i primjerima, a ne otkrivati nove tehnologije u području MRI tehnike.«

Izvod iz recenzije prof. dr. sc. Zvonimira Sučića :

»Rukopis je namjenjen kolegiju ‘Kompju-torizirane radiološke metode’ Studija radi-ološke tehnologije na Zdravstvenom vele-učilištu u Zagrebu, ali i odgovarajućim studijima na medicinskim fakultetima u Hrvatskoj kao dopunska literatura za kole-gij radiologije. Rukopis sadrži 6 poglavlja, 125 stranica, 110 slika i 8 tablica. Radi se o vrlo vrijednom udžbeniku na hrvatskom tržištu s praktičnom, stručnom primjenom te modernim pristupom primjene novih spoznaja u MRI tehnologiji.«

H D I M R i n f o

Teorijska osnova MRI tehnike

Radiološki vjesnik 1/2009

14

Radiološki vjesnik 1/2009

Dr. sc. Mario Medvedec, dipl. ing. elektroteh.

mario.medvedec.@kbc-zagreb.hr

Sažetak

Klinički inženjer je djelatnik koji podupire i unaprjeđuje skrb o bolesniku primjenjujući inženjerska i menadžerska znanja i vještine u zdravstvu. Klinički inženjeri su biomedicin-ski inženjeri djelatni u području biomedicine i zdravstva (najčešće u bolnicama), a obrazo-vani su u području prirodnih, tehničkih, bio-tehničkih i/ili interdisciplinarnih znanosti.

Budući da u hrvatskom zdravstvu, ali i dijelu obrazovnog sustava, postoji nedovoljno (sa)znanja i razumijevanja o mjestu i ulozi klinič-kog inženjerstva, svrha je ovoga članka uvo-đenje čitateljstva u svijet zanimanja koje u mnogim zemljama već aktivno sudjeluje u sigurnoj i učinkovitoj uporabi novih tehnolo-gija pri pružanju zdravstvene skrbi. Na tra-gu bolonjskih i eurointegracijskih procesa, no prije svega radi dobrobiti bolesnika, bolnič-kog osoblja, zdravstvenih ustanova i društva u cjelini, strukovno bi reguliranje biomedicin-skog inženjerstva valjalo žurno, ali sustavno i cjelovito, provesti i u Hrvatskoj, na način na koji je to učinjeno ili se čini i za ostale struke u hrvatskom zdravstvu.

Uvod

Medicina i zdravstvena skrb posljednjih su se nekoliko desetljeća razvili u tehnološki visokospecijalizirane grane koje nude brojne mogućnosti u prevenciji, dijagnostici i liječenju bolesti. Takav razvoj ostvaren je i zahvaljujući probojima u genetici i molekularnoj biologiji, uz potporu naprjednih inženjerskih ostvaren-ja u području visokorazlučivog trodimenzio-nalnog (medicinskog) oslikavanja, (bio)mate-rijala i biomehanike, robotikom potpomognute invazivne kirurgije, umjetnih organa, auto-matizacije laboratorijskih istraživanja, bioin-formatike, informacijskih i komunikacijskih tehnologija, te u mnogim drugim područjima biomedicinskog inženjerstva. Suvremeno pružanje zdravstvene skrbi više zasigurno

nije područje samo kliničara, nego uvelike ovisi o svestranim multidisciplinarnim timo-vima, u kojima i inženjeri biomedicine igra-ju važnu ulogu.

Medicinsko i biološko inženjerstvo i zna-nosti su važan izvor industrijskog razvoja s golemim katalizatorskim potencijalom, te su nadahnjujući poticaj generaciji novih industri-ja i novoosnovanih tvrtki. U danom okružju tehnološkog razvoja medicinske prakse, bol-nice sve više imaju potrebu za specijaliziranim osobljem, prvenstveno kliničkim inženjerima, zatim osobljem koje je kvalificirano u izboru bolničke opreme (primjerice opreme za sli-kovno prikazivanje), zatim je tu potreba za obučavanjem i uvježbavanjem kliničkog oso-blja u radu s visokoinformatiziranim sustavi-ma (primjerice u jedinicama intenzive skrbi, te pri klasifikacija medicinskih podataka), potreba za pravilnim i učinkovitim radom te održavanjem složenih biomedicinskih susta-va, itd.

Kao rezultat takvog razvoja industrije i pružanja zdravstvene skrbi, raste i potreba za unapređenjem i sistematiziranjem nacio-nalnih zdravstvenih i obrazovnih sustava, na način koji će osigurati potrebite ljudske resur-se u području biomedicinskog inženjerstva putem visokokvalitetnog i harmoniziranog (cjeloživotnog) obrazovanja, uvježbavanja i akreditiranja / certificiranja, a sve kao pre-duvjet ostvarenju ultimativnog cilja pravov-remenog, visokokvalitetnog i učinkovitog pružanja zdravstvene skrbi na dobrobit boles-nika, stručnog osoblja i zdravstvenih ustano-va, odnosno društava i država u cjelini.

Definicije

Kovanica »kliničko inženjerstvo« uvede-na je i prvi put publicirana prije 40 godina. Klinički inženjer je djelatnik koji podupire i unaprjeđuje skrb o bolesniku primjenjujući inženjerska i menadžerska znanja i vještine u zdravstvu. Klinički inženjer je visokoškolski obrazovan stručnjak u području biomedicin-skog, računalnog, elektro(teh)ničkog, stro-jarskog ili drugog odgovarajućeg i/ili istovri-jednog inženjerstva u znanstvenom području

prirodnih, tehničkih, biotehničkih ili interdisci-plinarnih znanosti. Biomedicinski se inženjeri bave promišljanjem, razvijajanjem, upo-rabom i upravljanjem uređaja i opreme za nadzor, dijagnosticiranje i liječenje bolesnika te za znanstveno-istraživačke svrhe. Klinički inženjer je biomedicinski inženjer koji radi u kliničkom okružju znanstvenog područja bio-medicine i zdravstva, a to je najčešće u bol-nici ili rehabilitacijskoj ustanovi.

Razrada

Obrazovanje

Jedna od mogućih tematskih podjela unutar područja biomedicinskog inženjerstva sadrži sedam osnovnih kategorija:

A. osnove biomedicinskog inženjerstvaB. napredno biomedicinsko inženjerstvoC. matematikaD. prirodne znanostiE. inženjerstvoF. osnove medicine i biologijeG. opće i socijalne kompetencije;od kojih se dalje svaka sastoji od većeg ili manjeg broja modula kako slijedi:

A. osnove biomedicinskog

inženjerstva

– biomedicinska instrumentacija i tehnolo-gija

– fiziološka mjerenja– biosignali, obrada signala i interpretacija– medicinski oslikavajući sustavi i obrada

slika– biomehanika– biomaterijali i biokompatibilnost– kliničko inženjerstvo– zdravstvena telematika– modeliranje i simuliranje– rehabilitacijsko inženjerstvo– dizajn i menadžment projekata– medicinska informatika– stanično i tkivno inženjerstvo– laboratorijske i analitičke tehnike u medi-

cini– radioterapija, planiranje liječenja i dozime-

trija;

Uvod u kliničko inženjerstvoKlinički inženjeri su biomedicinski inženjeri djelatni u području biomedicine i zdravstva (najčešće u bolnicama), a obrazovani su u području prirodnih, tehničkih, biotehničkih i/ili interdisciplinarnih znanosti

Radiološki vjesnik 1/2009K l i n i č k o i n ž e n j e r s t v o

Radiološki vjesnik 1/2009

15

dok bi za kliničke inženjere daljnji modu-li bili:

– sigurnost i osiguranje kvalitete– smjernice i propisi o medicinskim

uređajima– zakonski aspekti dizajna, izrade i primje-

ne medicinske opreme– vrednovanje zdravstvenih tehnologija– higijena i sterilizacija– zaštita od zračenja– menadžment opreme– menadžment bolničkih tehnologija.

B. napredno biomedicinsko

inženjerstvo:

– umjetni organi– anestezija i respiracijska terapija– računala u medicini– rehabilitacijsko inženjerstvo– upravljanje infomacijama– informacijski sustavi– aktivni i pasivni implantati– laseri u medicini– radioterapija i planiranje radioterapije– biomedicinsko inženjerstvo u nuklearnoj

medicini– dozimetrija i zaštita od ionizirajućeg

zračenja– obrada i interpretacija biosignala– obrada medicinskih slika– biokompatibilni materijali i površine– elektroničko zdravstvo– telemedicina – proteze– endoskopija– mikro– i nano– tehnologije– minimalno invazivna kirurgija– modeliranje i simuliranje– računalno potpomognuta kirurgija– medicinski roboti i manipulatori.

C. matematika:

– algebra, infinitezimalni račun– analiza (diferencijalne jednadžbe)– statistika i stohastika– numerička matematika– optimalizacija– integralne transformacije (Fourier, Lapla-

ce, z-transformacije)– modeliranje– operacijsko istraživanje.

D. prirodne znanosti :

– osnove i metodologije prirodnih znanosti– fizika (mehanika, oscilacije i valovi, prijenos

topline, elektricitet, električna i magnets-ka polja, optika, laseri, atomska fizika uključujući kvantnu fiziku i x-zračenje, fizika čvrstog stanja uključivo poluvodiči, nuklearna fizika uključivo radioaktivnosti)

– kemija i biokemija– biologija uključivo biologija stanica i gene-

tika.

E. inženjerstvo:

– osnove i metodologije inženjerstva

– elektrotehničko inženjerstvo (elektronički uređaji i sklopovi, složene izmjenične struje, instrumentacija i obrada signala, kontrolni sustavi, složeni sustavi, digital-na elektronika, mikroračunalna tehnologi-ja, osnove informatike, programska teho-logija)

– osnove strojarskog inženjerstva– osnove kemijskog inženjerstva uključivo

biotehnologije– računalstvo, programiranje i osnove infor-

matike– alati za računanje.

F. osnove medicine i biologije:

– fiziologija i anatomija (fiziologija stanica uključivo živčane i mišićne stanice, mozak i živčani sustav, srce i cirkulacija, krv i krvot-vorni sustav, krvne žile i regulacija cirku-lacije, imunološka obrana, bubrezi i uro-genitalni trakt, jetra, endokrinološki sustav, disanje, kosti i zglobovi, osjetila, koža)

– medicinska terminologija– zdravlje i bolest, uvod u dijagnostičke i

terapijske probleme.

G. opće i društvene kompetencije:

– profesionalna/biomedicinskoinženjerska etika

– strani jezik– komunikacijske vještine, didaktika, preda-

vanja i prezentacijske tehnike, seminari– upravljanje projektima– psihologija radnika i čelnika– timski rad– osnove gospodarstva i zakonodavstva– poslovno administriranje i ekonomija– sposobnost sudjelovanja u interdisciplin-

arnom radu– upravljanje tehnologijama– kontrola kvalitete– kulturalni, socijalni, ekonomski i politički

učinci tehnologija.

Uloge kliničkih inženjera

U svrhu pojašnjenja generičkih zadaća koje kliničkih inženjeri samostalno ili kao članovi multidisciplinarnih timova obavljaju u zdravst-venim ustanovama, slijedi nekoliko primjera:

I. menadžment servisa

medicinskih tehologija:

– tehnički nadzor– financijski menadžment– menadžment servisnih ugovora– računalni menadžment sustavi– podrška korisnicima i upravljanje pozivi-

ma.

II. procjena medicinskih teh-

nologija:

– procjena tehnologija– izbor proizvoda i proizvoditelja– kapitalno planiranje– upravljanje kliničkim pokusima

– pregled i ocjena građevinskih projekata– dizajn građevinskih objekata.

III. osiguranje i nadzor kakvoće

medicinskih tehnologija

– regulatorna usklađenost– osiguranje kvalitete– načini i učinkovitost pružanja zdravstvene

skrbi– menadžment kvalitete proizvoda i susta-

va

IV. uvođenje i održavanje

medicinskih tehnologija:

– nabava opreme– instalacija opreme– održavanje opreme– rashodovanje opreme– upisnici opreme.

V. menadžment pogibelji i

sigurnost medicinskih teh-

nologija:

– istraživanje incidenata– sigurnost u bolnici– upravljanje rizicima i legislativa– zaštita od zračenja– provjeravanje medicinskih plinova– pripravnost za izvanredna stanja.

VI. obrazovanje o medicinskim

tehnologijama:

– obrazovanje tehničara– obrazovanje inženjera– uvježbavanje krajnjih korisnika.

VII. razvoj proizvoda medicin-

skih tehnologija:

– istraživanje i razvoj proizvoda– razvoj dokumentacije– dizajn medicinskih uređaja– prodaja proizvoda i potpora.

VIII. razno u vezi s medicinskim

tehnologijama:

– savjetovanje u zdravstvu– primjena informacijskih tehnologija u

zdravstvu– savjetovanje o elektromagnetskim smet-

njama i usklađenostima– stručno vještačenje– forenzičko istraživanje– pravno savjetovanje– međunarodni aspekti zdravstvene skrbi– glavni časnik za tehnologije– administriranje u zdravstvu– telekomunikacije u zdravstvu.

Specijalizacije kliničkih

inženjera

Klinički inženjeri se obično specijaliziraju u jednom ili, po mogućnosti, dva stručna spe-cijalistička područja:

– medicinska elektronika i menadžment medicinske opreme

16

Radiološki vjesnik 1/2009

– menadžment informacija i tehnologija– rehabilitacijsko inženjerstvo– radioterapijske tehnologije– tehnologije dijagnostičkog slikovnog prika-

zivanja– ekspertni sustavi i sustavi potpore

donošenja odluka– biomaterijali– biomehanika.

Zaključak

Razvoj biomedicinskih znanosti, organizaci-ja zdravstvene zaštite i pružanje zdravstvene skrbi posljednjih su desetljeća usko i nedjeljivo povezani s razvojem elektroničkih, računalnih, informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Elektromedicinski uređaji i oprema sastavni su dio gotovo svakog pregleda ili zahvata. Računala i informacijsko-komunikacijski sus-tavi danas su odrednice naše svakodnevni-ce, a menadžment zdravstvenih tehnologija postaje svakim danom sve složeniji. Stoga se i u našim zdravstvenim ustanovama, suklad-no već poznatoj i priznatoj praksi u svijetu, nameće nužnost uvođenja puno većeg broja stručnjaka novih profila – kliničkih i biomedi-cinskih inženjera, medicinskih fizičara, medi-cinskih informatičara, i ostalih pri čemu i oni mogu imati obrazovanje zdravstvenog usmje-renja (primjerice, pri medicinskom fakult-etu), mogu tijekom samostalnog ili timskog izvođenja dijagnostičkih i terapijskih postupa-ka biti u izravnom dodiru s bolesnikom, te na taj način neposredno u okviru svoga zaniman-ja pružati zdravstvenu zaštitu stanovništvu, uz obvezno poštovanje moralnih i etičkih načela zdravstvene struke. Radi boljitka i pružatelja i primatelja zdravstvenih usluga u Hrvatskoj, najozbiljnija bi zadaća stoga svih zainteresi-ranih strana (od pojedinaca preko stručnih udruženja, obrazovnih i zdravstvenih ustano-va do resornih ministarstava i vlade RH) bila što žurnije preispitati i što uravnoteženije pri-lagoditi zdravstveno zakonodavstvo novom vremenu, novim tehnologijama te novim stru-kama i stručnom nazivlju.

Literatura

1. Clinical Engineering Voluntary Registration Board.

Voluntary professional registration for clinical engi-neers. Dublin: CEVRB; 2005; str. 27.

2. International Federation for Medical and Biologi-

cal Engineering, European Alliance of Medical and

Biological Engineering & Science. Agreement on mutual recognition of qualifications for clinical engineers. Stuttgart: BIOMEDEA; 2005; str. 10.

3. International Federation for Medical and Biologi-

cal Engineering, European Alliance of Medical and

Biological Engineering & Science. Criteria for the

accreditation of biomedical engineering programs

in Europe. Stuttgart: BIOMEDEA; 2005; str. 22.

4. http://www.accenet.org

5. http://en.wikipedia.org/wiki/Biomedical_engineer-

ing

6. http://en.wikipedia.org/wiki/Clinical_engineering

Velimir Karadža, ing. med. radiologijeKlinika za onkologiju, KBC Zagreb

vkaradza@kbc-zagreb.hr

U Beču je od 31. kolovoza do 4. rujna 2008. održan ESTRO tečaj, prvi u okvi-ru trogodišnje edukacije, pod nazivom »A Course to Train Radiation Technology Tra-iners«, pod pokroviteljstvom Međunarod-ne agencije za atomsku energiju (IAEA). Obavijest i pomoć kod prijave osigurao je Državni zavod za nuklearnu sigurnost Republike Hrvatske.

Cilj ESTRO/IAEA suradnje je promovira-nje osiguranja kvalitete u radioterapijskoj onkologiji. Posebnost ove edukacije je u tome što je namijenjena radioterapijskim tehnolozima (RTT ), inženjerima medi-cinske radiologije (IMR) koji bi trebali biti uključeni u školovanje ili u Komore RTT-a u svojim zemljama. ESTRO tečaju prisu-stvovali su predstavnici osam europskih zemalja, a Hrvatsku su predstavljali Damir Ciprić (Klinika za tumore, Zagreb), Miran Gašparović (KBC Rijeka) i Velimir Karad-ža (KBC Zagreb).

Od predstavnika zemalja se, između osta-log, očekivalo da prezentiraju trenutno sta-nje i smjernice struke i edukacije u svojoj zemlji, s ciljem stvaranja baze podataka i opće slike o profesiji na razini Europskog društva (ESTRO). Očekivala se i moguća šira strukovna suradnja, razmjena isku-stava, te usvajanje europskog standarda i kontrole kvalitete u radioterapiji.

Iz prezentacija većine zemalja dalo se zaključiti da se školovanje kreće u smje-ru proširivanja programa, otvaranja spe-cijalizacija i subspecijalizacija i poticanja kontinuirane edukacije i obnavljanje zna-nja. Naglašeno je da se time povećava odgovornost u profesiji, kao i razina struč-nog znanja potrebnog za rad u suvreme-noj radioterapiji. Takav je sustav pretpo-

stavljen i Bolonjskom deklaracijom.

Od polaznika se očekuje da po ESTRO smjernicama i uputama organiziraju naj-manje tri tečaja u preostale dvije godine u svojim zemljama, a pod pokroviteljstvom državnih ili obrazovnih ustanova zaintere-siranih ili zaduženih za promicanje stru-kovnog standarda u radioterapiji za radio-terapijske tehnologe (RTT). Tečajevi bi tre-bali pojasniti i na lokalnom jeziku detaljno upoznati RTT-e s poslovima koje bi tre-bali obavljati na svojim odjelima, posebi-ce kod uvođenja novih tehnika, upotrebe pomoćnih sredstava u radioterapiji ili kod primjene postupaka pri kontroli kvalitete u suvremenoj radioterapiji.

Edukacija je bila u tom smislu i orijentira-na na standardizaciju i preporuke u razvi-janju edukativnog materijala i programa. Prezentirano je i proširivano poznavanje predavačkih vještina, priprema materija-la, korištenje baza podataka, te u konač-nici povezivanje i implementacija svega u korist individualizirane prezentacije ključ-nih tema za lokalne potrebe. Istovremeno je provedeno i testiranje znanja prisutnih kolega, što je naš tim s uspjehom prošao.

Ono što je najvažnije, suradnja organi-zatora i predavača IAEA/ESTRO projekta s polaznicima ove edukacije, trebala bi se nastaviti i nakon formalnog završetka tečaja koji je, vjerujem, oduševio i osta-le predstavnike kao što je i nas, sudioni-ke iz Hrvatske.

Prvi rezultat suradnje na ovom projektu u Hrvatskoj je »HDIMR Radionica – Osigu-ranje kvalitete u radioterapijskoj tehnolo-giji«, s temom »OIS – Onkološki informa-tički sustav; osnove i primjena«. Tečaj je organiziran pod pokroviteljstvom Držav-nog zavoda za zaštitu od zračenja, Zdrav-stvenog veleučilišta iz Zagreba, a održao se od 20. do 22. ožujka 2009. u Klinici za tumore Zagreb.

IAEA/ESTRO: Best Practise in Radiation OncologyA Course to Train Radiation Technology Trainers

E S T R O t e č a j

Iopromide

Ultravist®

���������������� ���� �� ���

S pravim omjerom osmolalnosti, viskoznosti i koncentracije joda, Ultravist® daje dobru kontrastnost za visoko kvalitetni radiološki prikaz*

SAŽETAK OPISA SVOJSTVA LIJEKA1.NAZIV LIJEKA: ULTRAVIST® 300 otopina za infuziju; ULTRA-

VIST® 370 otopina za infuziju 2.KVALITATIVAN I KVANTITATIVAN SASTAV: Ultravist 300 otopina

za infuziju: 1 ml otopine sadržava 623,4mg iopromida (300 mg joda / ml). Ultravist 370 otopina za

infuziju: 1 ml otopine sadržava 768,86 mg iopromida (370 mg joda / ml). 4.KLINIČKI PODACI

4.1.Terapijske indikacije: Rentgensko kontrastno sredstvo za kompjuteriziranu tomografiju (CT),

digitalnu suptrakcijsku angiografiju (DSA), intravensku urografiju, venografiju (flebografiju), arte-

riografiju, artrografiju, histerosalpingografiju i fistulografiju. 4.2.Doziranje i način primjene:

Iskustva pokazuju da se kontrastno sredstvo bolje podnosi ako se prije primjene zagrije na tjelesnu

temperaturu. Uobičajena angiografija - Doziranje ovisi o dobi, tjelesnoj težini, srčanom iz-

bacivanju te općem stanju bolesnika, kliničkom problemu, tehnici samog pregleda te prirodi i volu-

menu vaskularnog područja koje valja pregledati. Angiografija luka aorte:50–80 ml Ultravist 300

otopine za infuziju;Selektivna angiografija:6–15 ml Ultravist 300 otopine za infuziju; Retrogradna

karotidna angiografija:30–40 ml Ultravist 300 otopine za infuziju; Torakalna aortografija:50–80 ml

Ultravist 300/370 otopine za infuziju; Abdominalna aortografija:40–60 ml Ultravist 300 otopine za

-

-

ml Ultravist 300 otopine za infuziju; Intravenska DSA - I.v. bolus injekcija 30 – 60 ml Ultravist

300/370 otopine za infuziju (brzina istjecanja: 8 – 12 ml/sek. u venu cubitalis; 10-20 ml/sek. u venu

cavu) se preporuča samo za kontrastni prikaz velikih krvnih žila, plućnih arterija te arterija vrata,

glave, bubrega ili ekstremiteta. Količina kontrastnog sredstva koja je preostala u venama može se

smanjiti i dijagnostički iskoristiti ispiranjem izotoničnom otopinom natrij – klorida bolus injekci-

jom neposredno nakon DSA. Odrasli: 30-60 ml Ultravist 300/370 otopine za infuziju. Intraarteri-

jalna DSA - Doze i koncentracije koje se koriste u uobičajenoj angiografiji mogu biti niže nego kod

intraarterijalne DSA. Kompjuterizirana tomografija (CT) - Uvijek kada je to moguće, Ultravist

300/370 otopina za infuziju se treba injicirati kao i.v. bolus injekcija, najbolje koristeći infuzijsku

pumpu. Samo kada se koriste spori aparati oko polovicu ukupne doze treba primjeniti kao bolus

injekciju, a preostalu količinu kontrastnog sredstva unutar 2 – 6 minute kako bi se osigurala rela-

tivno konstantna – iako ne maksimalna – razina kontrastnog sredstva u krvi.Spiralni CT u jednoslo-

jnoj, a posebno u višeslojnoj tehnici omogućava brzo prikupljanje podataka za vrijeme jednokrat-

nog zadržavanja daha. Kako bi se optimizirao utjecaj i.v. bolus injekcije (80 – 150 ml Ultravist 300

otopine za infuziju) u području ispitivanja (vrh, vrijeme i trajanje pojačanja kontrastnosti slike prim-

jenom kontrastnog sredstva) preporuča se upotreba automatske infuzijske pumpe i označene bo-

sredstva kao i brzina primjene ovise o organu koji se želi pregledati, dijagnostičkom problemu i

posebno o različitom vremenu potrebnom da se rekonstruira snimka i slika u aparatima koji se

otopina za infuziju: 1,0 – 1,5 ml/kg tj. težine. Intravenska urografija - Još nezreli dječji bubrezi koji

fiziološki imaju slabu sposobnost koncentracije, zahtjevaju relativno visoke doze kontrastnog sred-

stva.Preporučuju se sljedeće doze: Novorođenčad(1 mj.): 1,2 g I / kg BW=4,0 ml/kg BW Ultravist 300

otopina za infuziju/3,2 ml/kg BW Ultravist 370 otopina za infuziju; Dojenčad(1 mj. – 2 god.):1,0 g I/

kg BW=3,0 ml/kg BW Ultravist 300 otopina za infuziju/2,7 ml/kg BW Ultravist 370 otopina za infuz-

iju; Djeca(2 – 11 god.):0,5 g I /kg BW = 1,5 ml/kg BW Ultravist 300 otopina za infuziju/1,4 ml/kg BW

Ultravist 370 otopina za infuziju;Adolescenti i odrasli:0,3 g I /kg BW = 1,0 ml/kg BW Ultravist 300

otopina za infuziju/0,8 ml/kg BW Ultravist 370 otopina za infuziju; Moguće je povećati dozu u

odraslih ako je to potrebno u posebnim indikacijama. Vrijeme snimanja: Kada se pridržava gore

navedenih preporuka za doze i kada se Ultravist 300/370 otopina za infuziju primjenjuje tijekom 1

– 2 minute, parenhim bubrega obično visoko opacificira 3 – 5 minuta i bubrežna nakapnica s uri-

narnim traktom 8 – 15 minuta nakon početka primjene. Treba izabrati kraće vrijeme za mlađe bole-

snike i dulje vrijeme za odrasle bolesnike. Obično se preporuča da se prvi film snimi već 2 – 3 min-

ute nakon davanja kontrastnog sredstva. U novorođenčadi, dojenčadi i bolesnika s oštećenom

bubrežnom funkcijom kasniji filmovi mogu poboljšati prikaz urinarnog trakta. 4.3.Kontraindikacije:

Nekontrolirana tirotoksikoza (vidi odjeljak 4.4. Posebna upozorenja i posebne mjere opreza pri

uporabi).4.4.Posebna upozorenja i posebne mjere opreza pri uporabi: - Reakcije preosjetljivo-

sti: Obzirom da Ultravist 300/370 otopina za infuziju može biti povezan s anafilaktičnim reakcijama

/ reakcijama preosjetljivosti ili drugim idiosinkratičkim reakcijama s kardiovaskularnim, respira-

tornim i/ili kutanim očitovanjem, valja osigurati prikladne lijekove za prvu pomoć u hitnim

slučajevima i opremu koja će biti dostupna za trenutnu primjenu. Također se savjetuje primjena

fleksibilne kanile za intravensku primjenu kontrastnog sredstva. Zbog povećanog rizika od nas-

tanka reakcija preosjetljivosti potrebno je posebno pozorno razmotriti procjenu odnosa rizika i

dobrobiti u bolesnika koji: - su preosjetljivi na Ultravist 300/370 otopinu za infuziju ili na bilo koji

od njezinih sastojaka, - u anamnezi imaju reakcije preosjetljivosti na druga jodirana kontrastna

sredstva, - u anamnezi imaju astmu ili druge alergijske poremećaje. Ukoliko se primjenjuje preme-

dikacija preporuča se terapija kortikosteroidima. Reakcije nalik alergijama variraju od blagih do

ozbiljnih reakcija (uključujući šok – vidi odjeljak 4.8. Nuspojave). Najviše tih reakcija se javlja unutar

jednog sata nakon primjene. Ipak, kao i s drugim kontrastnim sredstvima, mogu se dogoditi

odgođene reakcije (nakon nekoliko sati ili dana). Kako bi se smanjio rizik od nastanka ozbiljnih

reakcija bolesnici trebaju: - ležati tijekom primjene Ultravista 300/370 otopine za infuziju, - biti pod

pozornim nadzorom 15 minuta nakon posljednje injekcije budući da se najveći broj ozbiljnih reak-

cija javlja u tom razdoblju, - ostati u bolnici (ali ne nužno na odjelu radiologije) jedan sat nakon

posljednje injekcije te im valja savjetovati da se odmah vrate na odjel radiologije ukoliko se pojave

neki simptomi. Ukoliko se primjena Ultravista 300/370 otopine za infuziju ne odvija u prostoriji u

kojoj će biti izvršen pregled rentgenskim zrakama, bolesnike s nepostojanim krvotokom valja

dovesti do mjesta pregleda u sjedećem ili ležećem položaju. Ukoliko se jave reakcije preosjetljivo-

sti, odmah valja prestati s primjenom kontrastnog sredstva te, ukoliko je potrebno, primjeniti

potrebnu terapiju intravenski. Bolesnici koji imaju reakcije preosjetljivosti dok uzimaju beta-bloka-

tore mogu biti otporni na terapijski učinak beta-agonista (vidi odjeljak 4.5. Interakcije s drugim li-

jekovima i drugi oblici interakcija).U slučaju ozbiljne reakcije preosjetljivosti bolesnici s kardio-

vaskularnim bolestima skloniji su ozbiljnim ili čak fatalnim ishodima.· Disfunkcija štitne žlijezde

Potrebna je posebno pozorna procjena rizika i koristi u bolesnika s postojećim ili sumnjom na hip-

ertireoidizam ili gušu zbog toga što jodirana kontrastna sredstva mogu potaknuti hipertireoidizam

ili tireotoksičnu krizu u tih bolesnika. Testiranje funkcije štitne žlijezde prije primjene Ultravist

300/370 otopine za infuziju i/ili preventivno tireostatsko liječenje mogu se razmatrati u bolesnika

sa postojećim ili sumnjom na hipertireoidizam. Cerebralna arterioskleroza, emfizem pluća ili slabo

opće stanje U bolesnika s cerebralnom arteriosklerozom, emfizemom pluća ili lošim općim stanjem

potreba za pregledom zahtjeva pozorno razmatranje. · Oštećenje bubrega Nefrotoksičnost uzro-

kovana kontrastnim sredstvom koja je prisutna kao prolazno oštećenje bubrežnih funkcija može se

pojaviti nakon intravaskularne primjene jodiranog kontrastnog sredstva. U rijetkim slučajevima

insuficijenciju, -dehidraciju,-šećernu bolest,-multipli mijelom /paraproteinemiju,-ponovljene i/ili

velike doze jodiranog kontrastnog sredstva.Hidracija - Valja osigurati odgovarajuću hidraciju u svih

bolesnika kojima je primjenjen Ultravist 300/370 otopina za infuziju.To se posebice odnosi na bole-

snike s multiplim mijelomom, šećernom bolesti, poliurijom, oligurijom ili gihtom te u dojenčadi,

male djece i u bolesnika s lošim općim zdravljem. Postojeći poremećaji ravnoteže vode i elektrolita

moraju se ispraviti prije primjene Ultravist 300/370 otopine za infuziju.Kardiovaskularne bolesti-

Postoji povećani rizik od nastanka klinički značajnih hemodinamskih promjena i aritmija u bole-

snika u kojih postoji značajna bolest srca ili ozbiljna koronarna bolest. U slučaju ozbiljnih reakcija

preosjetljivosti, bolesnici s kardiovaskularnim bolestima skloniji su razvoju ozbiljnih ili čak fatalnih

posljedica.Poremećaji SŽS-a-Bolesnici koji imaju konvulzije u anamnezi ili ostale poremećaje SŽS-a

mogu imati povećan rizik od nastanka konvulzija i neuroloških komplikacija povezanih s primjen-

om jodiranih kontrastnih sredstava. Neurološke komplikacije češće su pri cerebralnoj angiografiji i

pripadajućim postupcima.Tromboembolijski događaji-Neionska kontrastna sredstva imaju manju

antikoagulantnu aktivnost in vitro nego ionska sredstva. Stoga posebnu pozornost valja posvetiti

angiografskoj tehnici. Neionska kontrastna sredstva se ne smiju u šprici ostaviti u kontaktu s krvi, a

intravaskularne katetere valja često ispirati fiziološkom otopinom (s dodatkom heparina ukoliko je

to potrebno) kako bi se smanjio rizik od zgrušavanja krvi, koji u rijetkim slučajevima može dovesti

-

torima alfa-receptora u bolesnika s feokromocitomom zbog rizika od nastanka hipotenzivnih kriza.

Anksioznost-Iskustva pokazuju da naglašeno stanje uzbuđenja, anksioznost i bol mogu biti uzro-

kom nuspojava ili pojačati reakcije koje su povezane s kontrastnim sredstvom. Takvi bolesnici se

mogu smiriti mirnim postupanjem te primjenom prikladnih lijekova.Mijelografija-Ultravist 300/370

otopina za infuziju se ne smije primjenjivati pri mijelografiji.Histerosalpingografija-Histerosalpin-

gografija se ne smije provoditi tijekom trudnoće ili u bolesnika s akutnim upalnim stanjima u

području zdjelice. 4.5. Trudnoća i dojenje: Preglede rentgenskim zrakama trebalo bi, ukoliko je to

moguće, tijekom trudnoće izbjegavati. Još nije nepobitno dokazano da se Ultravist 300/370 otopi-

na za infuziju može primjenjivati bez oklijevanja u trudnih bolesnica. Zbog toga pregled kontrast-

nim sredstvom tijekom trudnoće valja izvršiti samo ukoliko ga liječnik smatra potpuno neophod-

nim. Nije poznato da li Ultravist 300/370 otopina za infuziju ulazi u majčino mlijeko. 4.6.Nuspojave:

Neželjeni učinci povezani s primjenom ionskih kontrasnih sredstava obično su blagi do umjereni te

prolazni. Ipak, zabilježene su ozbiljne te po život opasne rekcije kao i smrtni ishodi. Mučnina,

povraćanje, osjet boli i opći osjećaj topline najčešće su zabilježene reakcije. Imunološki sustav

organa: Manje često (>1/1000 i <1/100) - anafilaktičke reakcije/preosjetljivost / Rijetko(>1/10000

i <1/1000) - anafilaktički šok (uključujući fatalne ishode); Endokrini sustav organa: Rijet-

ko(>1/10000 i <1/1000) - promjena u funkciji štitnjače, tirotoksične krize; Živčani, psihijatrijski

sustav organa: Manje često (>1/1000 i <1/100) - vrtoglavica, nemir / Rijetko(>1/10000 i <1/1000)

- parestezija/hipoestezija, konfuzija, anksioznost, uznemirenost, amnezija, poremećaji govora,

somnolencija, nesvjesnost, koma, tremor, konvulzije, pareza/paraliza, cerebralna ishemija/srčani

udar, moždani udar, prolazna kortikalna sljepoća (samo intravaskularna primjena); Oči: Manje često

(>1/1000 i <1/100) - zamućeni / poremećeni vid / Rijetko(>1/10000 i <1/1000) - konjunktivitis, su-

zenje iz oka; Uši: Rijetko(>1/10000 i <1/1000) - poremećaji sluha; Srce: Manje često (>1/1000 i

<1/100) - aritmija / Rijetko(>1/10000 i <1/1000) - palpitacije, bol u prsima/napetost, bradikardija,

tahikardija, srčani arest, zatajenje srca, ishemija miokarda/srčani udar, cijanoza; Krvožilni sustav

organa: Manje često (>1/1000 i <1/100) - vazodilatacija / Rijetko(>1/10000 i <1/1000) - hipoten-

zija, hipertenzija, šok vazospazam (samo intravaskularna primjena), tromboembolijski događaji

(samo intravaskularna primjena); Dišni sustav organa: Manje često (>1/1000 i <1/100) - kihanje,

kašljanje / Rijetko(>1/10000 i <1/1000) - rinitis, dispneja, oticanje sluznice, astma, promuklost, lar-

ingalni / faringalni edem / edem jezika / edem lica, bronhospazam, laringalni /faringalni spazam,

edem pluća, respiratorna insuficijencija, respiratorni arest; Probavni sustav organa: Često(>1/100

i < 1/10) - mučnina / Manje često (>1/1000 i <1/100) - povraćanje, poremećaji osjeta okusa / Rijet-

ko(>1/10000 i <1/1000) - iritacija grla, disfagija, oticanje žlijezda slinovnica, bol u abdomenu, pro-

ljev; Koža i supkutano tkivo: Manje često (>1/1000 i <1/100) - urtikarija, svrbež, osip, eritem / Ri-

jetko(>1/10000 i <1/1000) - angioedem, mukokutani sindrom (npr. Stevens-Johnsonov ili Lyellov

sindrom); Bubrežni i urinarni sustav organa: Manje često (>1/1000 i <1/100) - oštećenje bubrega

/ Rijetko(>1/10000 i <1/1000) - akutno zatajenje bubrega (samo intravaskularna primjena); Opći

poremećaji i stanja na mjestima primjene: Često(>1/100 i < 1/10) - osjećaji boli ili vrućine,

glavobolja / Manje često(>1/1000 i <1/100) - mučnina, zimica, znojenje, vazovagalne reakcije / Ri-

jetko(>1/10000 i <1/1000) - bljedilo, promjene u tjelesnoj temperaturi, edem, lokalna bol, blagi

osjećaj topline i edem, upala i ozljede tkiva u slučaju ekstravazacije. Procjene učestalosti temelje se

na podacima prikupljenim u ispitivanjima prije stavljanja lijeka na tržište na više od 3900 bolesnika

te u ispitivanjima nakon stavljanja lijeka na tržište na više od 74 000 bolesnika, kao i na podacima

dobivenim spontanim prijavljivanjem te iz literature (procjene učestalosti temelje se pretežno na

intravaskularnoj primjeni). 6.1. Posebne mjere pri čuvanju lijeka: Čuvati zaštićeno od svjetla i

rentgenskog zračenja. Čuvati pri temperaturi do 30˚C. Čuvati izvan dosega i vidokruga djece!

Bayer d.o.o, Bayer Schering Pharma, Radnička cesta 80, 10 000 Zagreb tel: 23 62 150, fax: 24 41 341

* Referenca: Odobreni sažetak opisa svojstva lijeka od 04.08.2008.

CR

.03

.20

09

.00

27

Radiološki vjesnik 1/2009

19

Renata Plahutnik Borić, dr. medicine

Bayer d.o.o.

renata.boric@bayerhealthcare.com

Okosnica aktivnosti Bayer Schering Pharme na ovogodišnjem Europskom radiološkom kongresu u Beču bilo je predstavljanje novih spoznaja o kontrastnim sredstvima koja se koriste u oslikavanju magnetskom rezonan-com, te primjeni Ultravista® u novim proto-kolima za CT-preglede. S tim ciljem, tijekom trajanja kongresa, Bayer Sche-ring Pharma organizirala je tri simpozija.

Simpozij »Novosti u kontras-tnom oslikavanju« bio je prvi od tri održana BSP simpozi-ja na ovogodišnjem ECR-u. Simpozij je bio orijentiran na »organ specifično« kontrastno sredstvo Primovist® koje se koristi u MR-pregledima jetre, kako u otkrivanju žarišnih lezi-ja tako i u njihovoj karakteriza-ciji. Ovo kontrastno sredstvo usmjereno je na hepatocite, pri čemu omogućava oslikavanje i u vaskularnoj i u parenhim-skoj fazi jetre, a dinamički MR-pregled uz upotrebu Primovist®-a pomaže u otkrivanju i praćenju neovaskularizacije hepa-tocelularnih karcinoma.

Istaknuti predavači (A. Tanimoto, L. Blomqvist, J. Ricke) upoznali su sudionike simpozija sa:– standardnim protokolima za MR-pregled s

Primovisto®-om– korisnosti upotrebe Primovist®-a u dija-

gnostici hepatocelularnih karcinoma– usporedbom pregleda Primovist®-om i

drugih dijagnostičkih metoda oslikavanja.

U zaključku su još jednom istaknuli da je MR-oslikavanje s Primovist®-om učinkovito dija-gnostičko sredstvo kako u otkrivanju hepato-celularnih karcinoma i razlikovanju benignih od malignih lezija, tako i u praćenju uspješ-nosti liječenja. Važna pogodnost ovakve dija-gnostike je i otkrivanje metastatskih pro-mjena u jetri što je od velike koristi u odabi-

ru ispravnog terapijskog pristupa. Provedena istraživanja pridaju veliki značaj »hepatocit-usmjerenih« kontrastnih sredstava, kao što je Primovist®, ne samo u dijagostici malignog oboljenja jetre, nego i u kvantitativnoj analizi jetrene funkcije, na čemu se zasnivaju istra-živanja u budućnosti.

Simpozij »Kontrastno sredstvo visokog intenziteta signala«

Zadatak dobrog kontrastnog sredstva u osli-kavanju magnetskom rezonancijom je pove-ćanje kontrastnost između krvnih žila i poza-dine, tumora i okolnog tkiva, odnosno nor-malnih anatomskih struktura i patoloških promjena. Upotrebom kontrastnog sredstva spomenutih karakteristika povećavamo dija-gnostičku preciznost, s ciljem uspješnijeg liječenja. Dr. H. Michaely predstavio nam je u drugom BSP simpoziju 1.0 molarno, makro-cikličko, kontrastno sredstvo visokog inten-ziteta signala, visoke stabilnosti i sigurnosti pod imenom Gadovist®. Upoznajući sudioni-ke s karakteristikama Gadovista®, dr. Michae-

ly predstavio je i glavna indikacijska područja koja obuhvaćaju MR-preglede središnjeg živ-čanog sustava, jetre, bubrega, te kontrastom osnaženu MR-angiografiju. U ovom kontras-tnom sredstvu, kako je istaknuto, udružene su dvije biokemijske osobine: visok sadržaj gadolinija u jedinici volumena i snažan para-

magnetski učinak. Obje oso-bine doprinose skraćenju T1 vremena relaksacije (najveće T1 skraćenje od svih ekstra-celularnih kontrastnih sredsta-va) i »snažanom« bolusu boga-tom gadolinijem, a na taj način omogućuju odličnu kontras-tnost i preciznu procjenu sta-nične perfuzije.

Zahvaljujući navedenim svoj-stvima, MR-pregled Gadovist®-om pruža nam bolju dijagno-stičku informaciju u odnosu na nativnu sliku MR-om u područ-jima s oštećenom krvno-mož-danom barijerom ili u područji-ma gdje ona nedostaje, primje-

rice u slučaju primarnih i sekundarnih tumora, upalnih bolesti, te demijelizirajućih bolesti.

MR-pregled Gadovist®-om pogodan je i za ispitivanja prokrvljenosti tkiva: za dijagno-sticiranje moždanog udara, za prikaz žarišne cerebralne ishemije, te pri ispitivanju prokrv-ljenosti tumora.

Dr. A. Rovira-Canellas istakla je da je upo-treba makrocikličkih »high-signal-intensity« kontrastnih sredstava zasnovanih na gado-liniju jedna od neizostavnih metoda u ranoj dijagnostici multiple skleroze. Naglašavajući da MR-pregled igra važnu ulogu u dijagnosti-ci multiple skleroze jer omogućuje praćenje aktivnosti bolesti, olakšava odabir bolesnika za imunomodulacijsko liječenje, omogućuje praćenje II. faze kliničkih studija, a u buduć-nosti možemo očekivati i predviđanje odgo-vora na liječenje oboljelih. Simpozij je završio

Bayer Schering Pharma na Europskom radiološkom kongresuBeč, 06–10. ožujka 2009.

B S P S i m p o z i j E C R 2 0 0 9 .

20

Radiološki vjesnik 1/2009

pogledom u budućnost dr. T. Lauensteina o primjeni gadolonijskih KS u dijagnostici pato-loških promjena dojke i uvijek aktualne dija-gnostike srca.

Za vrijeme trajanja simpozija sudionici su bili upoznati sa:– prednostima upotrebe jednomolarnog,

makrocikličkog kontrastnog sredstva viso-kog intenziteta signala

– načinom primjene makrocikličkog kontra-sta u onim MR-pregledima gdje primjena ovakvih kontrasta ima prednost (tumori, demijelinizacijske bolesti, moždani udar)

– bolesnikovom sigurnosti kod upotrebe makrocikličkog kontrastnog sredstva.

Na zajedničkom simpoziju Bayer Schering Pharme i tvrtke Siemens pod nazivom »Što je novo u kompjutoriziranoj tomografiji« pred-stavljena su nova tehnička dostignuća u CT-tehnologiji, ali i unapređenja u primjeni kon-trastnih sredstava u sve širim indikacijskim područjima. Dr. W. Kalander predstavio je karakteristike nove »Flash tehnologije« na Dual-Source CT-u, a u predavanju dr. S. Ache-nbacha bila su iznesena iskustva upotrebom nove tehnologije u CT-prikazima srca, te koro-narne CT- angiografije.

Jedna od tema koju nam je iznio dr. A. Mahnek odnosila se na činjenicu da moderna MSCT tehnologija zahtjeva i prilagodbu u primje-ni kontrastnih sredstava, s ciljem postizanja optimalnog bolusa kontrastnog sredstva koji bi održavao koncentraciju kontrasta stalnom tijekom čitave pretrage. Optimalni bolus bio bi zasnovan na preciznom odnosu koncentraci-je kontrasta (mg/ml) i definiranoj brzini injici-ranja kontrastnog sredstva (ml/s), a specifi-čan za pojedinu pretragu, odnosno indikaciju. Za postizanje optimalnog bolusa naglašena je i neophodna upotreba multifaznih protoko-la primjene kontrastnog sredstva, a upotreba »dual-head« injektora koji automatiziraju pri-mjenu fiziološke otopine nakon iniciranja kon-trasta doprinosi optimalizaciji bolusa.

Uz simpozije na kojima su bile predstavlje-ne novosti u primjeni kontrastnih sredstava Bayer Schering Pharme, kompanija se ove godine predstavila novim vizualnim identite-tom izložbenog prostora kao i novom poru-kom: »Unaprijedimo dijagnozu. Povećajmo brigu za bolesnika«. Uz informacije o proizvo-dima koji čine sastavni dio moderne radiološ-ke dijagnostike, prostor je pružao i moguć-nost susreta i druženja radioloških stručnjaka iz cijeloga svijeta.

R a d i o n i c a

Onkološki informatički Onkološki informatički sustav u programu sustav u programu osiguranja kvalitete osiguranja kvalitete u radioterapijskoj u radioterapijskoj tehnologijitehnologiji

Damir Ciprić, ing. med. radiologije

Klinika za tumore, Zagreb

damir.cipric@kzt.hr

U Klinici za tumore, u Zagrebu, održana je od 20. do 22. ožujka ove godine prva Radi-onica Hrvatskog društva inženjera medi-cinske radiologije s temom „ Onkološki informatički sustav“ (OIS) a u sklopu pro-grama Osiguranje kvalitete u radiotera-pijskoj tehnologiji. Radionicu su pripremili Damir Ciprić, IMR, Velimir Karadža,IMR i Miran Gašparović,IMR, svi polaznici teča-ja Best Practice in Radiation Oncology - A Course to train RTT Trainers Part i u organizaciji ESTRO-a ( European Society for Therapeutic Radiology & Oncology ) i IAEA ( Internacional Atomic Energy Agen-cy ), s pozvanim predavačima prof. dr. sc. Mirkom Šamijom, prim. i dr. sc. Draga-nom Kubelkom. Ostali predavači i struč-ni suradnici bili su: mr.sc. Tomislav Boku-lić, Sead Đžubur dipl.ing.fizike, doc. dr. sc. Dario Faj, Davor Hrnčić, mr.sc. Slaven Jurković, mr.sc. Nenad Kovačević, dr. sc. Mario Medvedec te već ranije spomenuti kolege. Pokrovitelji radionice su bili Držav-ni zavod za zaštitu od zračenja, Zdravstve-no veleučilište iz Zagreba, Klinika za tumo-re i Hrvatsko društvo inženjera medicin-ske radiologije. Radionici su prisustvovali i ESTRO predstavnici Andreas Osztavics, predsjednik RTT u ESTRO-u i Danilo Pasinni, RTT.

Tečaj je s predavanjima i praktičnim radom u Onkološkom informatičkom susta-vu pokušao pojasniti i približiti upotrebu istog neposrednim korisnicima, ponovi-ti osnove rada baze podataka kao i pri-jenos podataka mrežom. Prvi radni dan smo, nakon otvaranja radionice, proveli u biblioteci Klinike za tumore prolazeći, kroz predavanja i pokazni rad u OIS-u istovre-meno na dva projektora i na kraju dana se bolje upoznali uz sendviće i čašicu pića na koktelu. U novom danu, prvo kava i krat-

Radiološki vjesnik 1/2009

21

ko ponavljanje od jučer, pa nova predavanja i rad na računalima koja smo prekinuli uku-snim ručkom. I Nedjelja je prošla radno, uz jutarnje predavanje i radu na računalima, sve do podjele potvrdnica i završetka radionice.

Uz izuzetan skup predavača i stručnih surad-nika te iznenađujući broj polaznika , radioni-ca je u potpunosti bila uspješna. Posebnu zahvalu upućujemo volonterima koji su

na zadovoljstvo organizatora ovaj skup uči-nili mogućim.

22

Radiološki vjesnik 1/2009Radiološki vjesnik 1/2009I s t r a ž i v a č k i c e n t a r

Centar izvrsnosti MR 7 T Centar izvrsnosti MR 7 T Istraživački centar za napredno oslikavanje magnetskom rezonancom Medicinsko Sveučilište u Beču.

Nikola Gačićnikola@hdimr.hr

U sklopu Medicinskog Sveučilišta u Beču, u novoizgrađenom objektu smještenom nepo-sredno uz bečku glavnu bolnicu, jednu od naj-većih bolnica u Europi, krajem prošle godi-ne otvoren je Istraživački centar za napredno oslikavanje MR7T. Centar je nastao suradnjom Medicinskog sveučilišta u Beču, Ministarstva znanosti i grada Beča, kao i istraživačkom suradnjom sa sektorom Siemens Healthcare. Time se ostvarila trajna milijunska investicija koja je dodatno ojačala Beč kao znanstveno, istraživačko i medicinsko središte.

Za medije srednje i istočne Europe, u orga-nizaciji Siemens Healthcare, održana je 6. ožujka 2009. prezentacija Istraživačkog cen-tra MR7T, te posjet Europskom kongresu radi-ologije u Beču. Voditeljica skupa, predstavni-ca Siemens Healthcare, bila je magistrica Pia Zemanek. Prezentaciji je prisustvovalo 15 novinara i urednika stručnih časopisa. Održa-na su dva predavanja, te obilazak Centra izvr-snosti MR7T. Prvo predavanje održao je fizičar prof. Ewald Moser, znanstveni direktor Centra izvrsnosti MR7T, a drugo predavanje održao je radiolog prof. dr. Siegfried Trattnig, medicinski direktor Centra izvrsnosti MR7T.

U istraživački centar za napredno oslikavanje MR7T uloženo je do otvaranja 13 mil. eura. Financijsku konstrukciju zatvorili su Mini-starstvo znanosti, grad Beč, Medicinsko Sve-učilište i bečka glavna bolnica. U centru je zaposleno 20 licenciranih, posebno educira-nih stručnjaka. U kolovozu 2008. napravlje-

na je prva snimka s MR7T, a službeno otvo-renje bilo je u listopadu 2008. MR7T težak je 32 tone, sa 140 000 puta jakosti geoma-gnetskog polja čime je Medicinsko sveučilište u Beču na vrhu međunarodne ljestvice, kako na području istraživanja temelja magnetske rezonancije, tako i u kliničkim istraživanji-ma. Jedna od prvih snimaka bio je MR moz-ga kod pacijenta s dijagnosticiranim gliobla-stomom. U usporedbi sa snimkama izvede-nim na MR1.5 T i MR3T, očituje se kvalitetnija rezolucija, homogenost i veća kontrastnost na snimkama učinjenima na MR7T.

Bečki napredni, istraživački klinički MR7T cen-tar za oslikavanje ima za cilj uvesti nove ino-vacije i protokole u kliničkoj praksi, unapri-jediti istraživanje i liječenje tumora. Uz stan-dardno protonsko oslikavanje u istraživačkom centru MR7T vrše se i MR oslikavanja sa 23Na i 31P. Projekt MR7T bavit će se istraživanjem biokemijskih i metaboličkih procesa u stani-ci, istražuju se moždane aktivnosti, radi se fMRI, mišićni spektar, metabolizam u mišići-ma, istražuje se kako mišići rade, koliko lipida imamo u mišićima, vrše se SWI sekvence za prikaz krvnih žila mozga, istraživanje tumo-ra mozga i parkinsonove bolesti, MR spektro-skopija kod dijabetičara, fMRI hypothalamusa i primjena kod narkolepsije, bolesti spavanja i poremećajima u prehrani. Područje istraživa-nja MR7T je i mikrooslikavanje kože, hrskavi-ce, gel-dozimetrija i drugo.

Ovaj projekt magnetske rezonancije s viso-kom jakosti polja 7 tesla postavlja mjerila za suradnju temeljnih i kliničkih istraživanja u cijelome svijetu. Primjer je to iznimne surad-nje istraživačkog rada i praktične medicine u bečkoj glavnoj bolnici. Uz pomoć istraživač-kog rada, pacijentima se nudi vrhunska medi-cina. Projekt MR7 tesla predstavlja idealni tip suradnje znanosti i industrije na području teh-nologije s visokom jakosti polja.

Istraživači centra za izvrsnost za magnet-sku rezonanciju s visokom jakosti polja oče-kuju daljnje odlučujuće napretke uređaja za magnetsku rezonanciju od 7 tesla, jer velike jačine polja daju bitno više informacija upravo kod malih struktura. Pri tome su dva vodite-lja centra za izvrsnost i pioniri projekta 7 tesla na Medicinskom sveučilištu u Beču, prof. Sie-gfried Trattnig i prof. Ewald Moser razradili tri područja suradnje s kliničkim istraživačima:

1. Moderna, multimodalna magnetska rezo-nancija mišićno-koštanog sustava – s težištem na artrozi

2. Višejezgrena MR spektroskopija – s teži-štem na izmjeni tvari

3. Funkcionalna MRT – s težištem na neuro-loškim znanostima

Postojeća suradnja fizičara, voditelj prof.Ewald Moser, i medicinara, voditelj prof. Sie-gfried Trattnig, na području magnetske rezo-nancije trajno oblikuje nove izazove pri među-narodnom prestižnom istraživačkom projektu: fizičari donose razvoj metoda i optimiranje s tehničke strane, a medicinari se bave primje-nom ovih tehnika pri kliničkim pitanjima.

U dosadašnja se težišta istraživanje ubraja pri-kaz sustava vlakana u mozgu koji je u među-vremenu postao vrijedan izvor informacija za neurokirurge širom svijeta. Te im informaci-je omogućuju da preciznije i sigurnije izvo-de osjetljive operacije na mozgu pacijenata, a prije svega operacije uklanjanja tumora.

Puštanjem u pogon Centra za izvrsnost MR7T ustanovljen je istraživački centar u Centru za izvrsnost za magnetsku rezonanciju s viso-kom jakosti polja koji i daleko izvan austrij-skih granica može postavljati standarde, i to prije svega na području pretvaranja teo-rije u kliničku praksu. Dalekosežna suradnja ne samo s Ministarstvom znanosti i gradom Bečom, nego i s tvrtkom Siemens, naglaša-va položaj Medicinskog sveučilišta u Beču kao središnje istraživačke lokacije za biološ-ke znanosti, ne samo u Austriji, nego i u čita-voj srednjoj Europi.

Voditelji Centra izvrsnosti MR7T: fizičar prof. Ewald Moser i radiolog prof. dr. Siegfried Trattnig

Instalacija MR7T

Radiološki vjesnik 1/2009

23

Maja Karić, ing. med. radiologije

maja.karic@ri.t-com.hr

21. Europski Kongres Radiologije (ECR) odr-žavao se od 6. do 10. ožujka 2009., tradici-onalno u gradu Beču. ECR je najveći i jedan od najvažnijih skupova radiografskih i radi-oloških dostignuća u Europi. U lepezi radio-loških dostignuća inženjeri medicinske radi-ologije, radiograferi, odnosno radiološki teh-nolozi imali su svoje mjesto u edukacijskom i znanstvenom programu. Program se odr-žavao dva dana, a bio je podijeljen u sedam cjelina.

Nedjelja, 8. ožujka.

1. Stručne teme – edukacija

Razvoj društva europskog udruženja radio-grafera (EFRS) – S. Geers-van Gemeren / NL

Rad HENRI projekta, kojim je ustanovljen vrlo veliki interes među radiograferima za konti-nuirani profesionalni razvoj (Continuing Pro-fessional Development – CPD) te ostvariva-nje dokaza edukacije prikupljanjem ostvare-nih bodova za određena stručna područja – S. Huber / DE

Napredak u Nordijskom master programu – iznošenje saznanja o visoko edukacijskom radiograferskom i radioterapijskom programu mreže NOMAR u koju spadaju Finska, Dan-ska, Island, Norveška i Švetska – B. T. Ander-sson / SE

Temelji razvoja kompentencija radiografije, kurikulum u Estoniji 2007-2009. – T. Kukkes / EE

2. Edukacija i kvaliteta

kontrole

Novi model praktičnog rada i simulacije kod traume za studente radiografere – L. I. Han-sen / Oslo / NO

Europska ultrazvučna edukacija – J. Dodge-on / Oslo / NO

Provođenje učenja i kompentencije radiogra-ferskih slučajeva u Europi – A. Henner – Oulu / FI

Samoprocjene kao dio kliničke revizije u radi-ologiji – A.Henner / Oulu / FI

Uloga kliničke procjene u radiografskoj edu-kaciji u Europi – M. D. J. Davis / Dublin / IE

Zajedničke procjene programa za dodiplom-ski radiograferski studij u Sjevernoj Engleskoj– K. G. Holmes / Lancaster / UK

Važnost povratne informacije s obzirom na kvalitetu u produkciji radiografske slike – K. Hillergąrd / Jonkoping / SE

Radiografersko snimanje i radiološki nalaz ultrazvukom. Dogovor s radiologom u reali-zaciji nalaza – C. Tapper / Linkoping / SE

Dobivanje dijagnostički kvalitetne slike s obzi-rom na filtraciju i dozu zračenja u kompjuter-skoj radiografiji. Europska perspektiva. – T. Lehnert / Frankfurt a.Main / DE

Kvaliteta snimke dojke kod magnetske rezo-nancije. Usporedba između linearne i para-lelne akvizicijske zavojnice. – M. P. Riberio / Lisabon / PT

3. Forenzičko snimanje

Detektiranje kostiju (uloga medicinskog sni-manja u forenzičkim istraživanjima) –M. D. Viner / London / UK

Uloga forenzičkog snimanja pri posljedica-ma bombardiranja autobusnog i željezničkog kolodvora – C. Rock / Huddesfield / UK

Posmrtno snimanje kompjuterskom tomogra-fijom i magnetskom rezonancijom u forenzič-koj medicini – M. Thali / Bernie / CH

Ponedjeljak, 9. ožujka.

1. Značajna uloga

radiografera u Europi

Osnove slikovne interpretacije u traumi: gornji i donji ekstremiteti – N. Kinsman / Poole / UK

Slikovna interpretacija prsa: Poboljšanje kva-litete – B.Ween / Oslo / NO

2. Iskustvo pacijenta, etika i

nova tehnologija

Radiološki prijemni sistem – L. Abraham / Liverpool / UK

Senzorno programiranje respiratorne signali-zacije u digitalnog radiografiji: Studija na fan-tomu – A. Hirschenbein / Jerusalem / IL

Snimanje magnetskom rezonancijom: Bole-sničko životno iskustvo i vrijednost pisane informacije – E. Törnqvist / Lund / SE

Stav radiografera prema osobama s demen-cijom – S. Kada Baerum / NO

Etički izazovi u modernom medicinskom sli-kovnom prikazu – B.M.Hofmann/Gjovik/NO

Nemoralno ponašanje iskustvo studenata radiografije – V. Challen / Lancester / UK

Ima li poboljšanja u PGMI (perfect, good, moderate, inadequate) rezultatima nakon pri-mjene različitih naprednih inicijativa? Prove-deni projekt (ECR 2008.) – R. Gullien / Oslo / NO

Utjecaj na parametre (kV) cijevi kod otkriva-nja simulirane lezije prsa u CR sistemu – L. Lanca / Lisabon / PT

PET/CT: Protokol, aspekti i kontroverzije – R. Saiz Martinez / Madrid / ES

Vanjska radioterapijska metoda kod karci-noma cerviksa u našoj klinici –T. Gyöngyi / Kaposvar / HU

3. Zaštita od zračenja

Razvoj zračenja u medicinskoj primjeni – S. Zehbe / Bellinzona / CH

Međunarodni radiologijski plan zaštite bole-snika – M. M. Rehani / Vienna / AT

4. CT/MR

Slikovni vodič intervencija kod mišićnoskelet-ne boli: Suradnja liječnika i radiološkog tehno-loga – G. C. Robotti / Bellinzona / CH

Difuzija MRI a radiograferske točke gledišta – T. Owman / Lund / SE

Cardio/CT aplikacije – E. Rezzonico / Luga-no / CH

CT/MRI post processing – B. Merlino / Rome / IT

Europski kongres radiologije ECR 2009.Stručni program za inženjere medicinske radiologije, radiografere i radiološke tehnologe

I z v j e š t a j

24

Radiološki vjesnik 1/2009Radiološki vjesnik 1/2009I z v j e š t a j

Krešimir Perković, DMD

GE Healthcare d.o.o.

J. Marohnića 1/VI, Zagreb

www.gehealthcare.com

kresimir.perkovic@ge.com

U posljednje se vrijeme u svakodnevnoj praksi u medicinskoj dijagnostici sve više koristi pre-traga oslikavanja magnetskom rezonancijom (MRI). Njezina uloga postaje sve važnija, a kli-nička se upotreba širi na mnoga područja uz upotrebu novih sofisticiranijih tehnika.

U Kliničkoj bolnici Dubrava, na Zavodu za dija-gnostičku i intervencijsku radiologiju održao se prvi MRI »Hands-on« Simpozij koji je podr-žala tvrtka GE Healthcare.

Simpozij se sastojao od teoretskog i praktič-nog dijela, a obuhvatio je područja neurora-diologije, oslikavanje krvnih žila, abdomena i dojke.

Broj polaznika je bio ograničen na 20, a na praktičnom su dijelu polaznici, podijeljeni u manje grupe, imali priliku vidjeti komplet-nu obradu pacijenta i interaktivnu prezenta-ciju zanimljivih slučajeva iz kliničke prakse. Naša želja i ideja je uspostaviti kontinuiranu edukaciju u kojoj bi radiolozi imali priliku slu-šati najbolje stručnjake iz različitih područja magnetske rezonancije. Ovoga puta su teme bile vezane za MR dojke, MR cijeloga tijela, MRA, tehnički aspekt pregleda MR i najvažnije parametre za samu MR pretragu.

MRI Hands-on Simpozij je trajao dva dana, obuhvatio teoriju, prezentaciju slučajeva iz arhive i praktičan rad sa pacijentima. Uklju-čio je prihvat i kompletnu obradu pacijenta na Avanto 1,5T aparatu. Pacijenti su za sve gru-pe bili posebno izabrani i pripremljeni za sva-ko pojedino područje. U MR jedinici se mogao vidjeti ulazak i pozicioniranje pacijenta, pri-mjena kontrastnog sredstva, korištenje raznih protokola, a naknadna analiza podataka vrši-la se u sobi za očitavanje nalaza. U razgovoru s predavačima i kolegama iz drugih ustano-va često su se komentirali specifični deta-

lji, što svakako daje dodatnu vrijednost ovoj vrsti edukacije. Radionica je bila organizira-na za mlade, zainteresirane polaznike speci-jaliste radiologije iz naše regije, koji već imaju praktična znanja iz dosadašnjeg rada na slič-nim MR uređajima u svojim matičnim usta-novama.

U organizacijskom odboru su bili doc.dr.sc. Marko Radoš, dr.med., mr.sc. Gordana Iva-nac, dr. med., Ana Hrkač Pustahija, dr. med. i prof. dr. sc. Boris Brkljačić, dr. med.

Znanstveni odbor su sačinjavali prof. dr. sc. Boris Brkljačić, dr. med., mr. sc. Josip Čurić, dr. med., prof. dr. sc. Abraham Ghiatas, mr. sc. Gordana Ivanac dr. med., doc. dr. sc. Marko Radoš, dr. med., Hrvoje Vavro, dr. med i doc. dr. sc. Winfried Willinek, dr. med.

Koristimo priliku da se kao tvrtka koja je podr-žala i organizirala ovaj simpozij, ovim putem posebno zahvalimo organizacijskom i znan-

stvenom odboru te inženjerima medicinske radiologije Milanu Gržanu i Igoru Fučkanu kao i svim djelatnicima Zavoda za dijagno-stičku i intervencijsku radiologiju KBD-a koji su pomogli svojim nesebičnim zalaganjem da ova radionica uspije.

Zahvaljujući odličnoj organizaciji i velikom interesu vjerujemo da će se simpozij ponoviti u budućnosti u ovakvom obliku, a i prepozna-jući potrebe u ciljanim specifičnim područji-ma, kao napredni tečajevi bodovani od Hrvat-ske liječničke komore.

MRI Hands-on« Symposium 20–21. veljače 2009.

Objavom nove osnovne liste lijekova HZZO-a 16.03.2009 Omniscan 10x10ml je dostupan u plastičnoj šprici

Radiološki vjesnik 1/2009

25

G E S i m p o z i j E C R 2 0 0 9 .

Healthcare Re-imagined

GE vam pomaže preoblikovati zdravstve-nu skrb potičući ključne proboje u biolo-giji i tehnologiji. Naše iskustvo u medi-cinskom oslikavanju i informacijskim tehnologijama, medicinskoj dijagnostici, sustavima za nadzor bolesnika, otkriva-nju novih lijekova i tehnologijama pro-izvodnje biofarmaceutika omogućuje zdravstvenim djelatnicima cijelog svi-jeta otkriti nove putove u ranom pred-viđanju, dijagnozi i liječenju bolesti. Taj model skrbi nazivamo »Rano zdravlje«. Cilj: pomoći kliničarima otkriti bolest ranije, dobiti više informacija i ranije intervenirati s ciljanim liječenjem. Na taj način svojim bolesnicima mogu pomoći da žive punim životom.

Re-think, Re-discover, Re-invent, Re-imagine.

Mr. Sandra Senečić, mr. pharm.

GE Healthcare d.o.o.

J. Marohnića 1/VI, Zagreb

www.gehealthcare.com

sandra.senecic@ge.com

Tijekom Europskog kongresa radiologa u

Beču, u ožujku 2009. godine, bio je održan

GE Healthcare simpozij pod nazivom: »Kon-

trastna sredstva na bazi gadolinija: Nove

smjernice za sigurno postupanje sa pacijen-

tima«. Dr. Robert C. Brasch, profesor radiolo-

gije i direktor Centra za farmaceutski i mole-

kularni Imaging unutar Odjela za radiologiju

Sveučilišta u Kaliforniji, San Francisco, SAD,

održao je uvodni govor te ukratko predstavio

teme i ciljeve ovog simpozija.

Kombinacija potrebe za čim boljom dijagno-

stičkom informacijom, dobro informiranom

javnosti i stalnim unapređenjem tehnologije

rezultirala je sve većom potrebom za dija-

gnostičkim pretragama, što uključuje i pre-

trage magnetnom rezonancom (MR), koje

nastavljaju svoj porast iz godine u godinu.

Ovoj činjenici svjedoči i stalni porast publi-

kacija na temu magnetne rezonance, pri

čemu Investigative Radiology navodi da se

do 2000. godine 40% publikacija fokusira-

lo na MR, dok je od 2005. takvih publikaci-

ja više od 55%.1 Paralelno s porastom broja

pretraga, povećava se i potreba za pregledi-

ma starijih pacijenata s faktorima rizika kao

što su dijabetes i renalna insuficijencija, koji

mogu povećati rizik od komplikacija.

Dr. Brasch je najavio teme koje su uslijedi-

le u nastavku simpozija, a odnosile su se na

najnovije informacije vezane za patogene-

zu nefrogene sistemske fibroze (NSF) i nje-

zinu povezanost s kontrastnim sredstvima

na bazi gadolinija te identifikaciju akutnog

oboljenja bubrega i kronične bubrežne bole-

sti kod visoko rizičnih pacijenata te načina

na koji izbjeći NSF kod takvih pacijenata.

Nadalje, vrednovana je usporedba pretra-

ge uz primjenu kontrastnog sredstva i bez

primjene kontrastnog sredstva obzirom na

Kontrastna sredstva na bazi gadolinijaECR 2009.

26

Radiološki vjesnik 1/2009

korisnost, rizike i mogućnost usmjeravanja

pacijenata s narušenom bubrežnom funkci-

jom na alternativne metode pregleda.

Nakon uvodnog dijela, dr. Ben Newton, GE

Healthcare, Amersham, UK, predstavio je

temu povezanosti kemijske strukture kon-

trastih sredstava na bazi gadolinija s meha-

nizmom pojave NSF-a. Do danas su slučaje-

vi NSF-a zabilježeni kod pacijenata s teško

oštećenom bubrežnom funkcijom, zadnjim

stadijem bubrežne bolesti ili akutnim zasto-

jem rada bubrega. Međutim, s obzirom da

više od 95% pacijenata s teško ošteće-

nom bubrežnom funkcijom i zadnjim stadi-

jem bubrežne bolesti koji prime kontrastna

sredstva na bazi gadolinija (Gd3+) ne razvi-

ju NSF2,3, vrlo je vjerojatno da i ostali faktori

imaju značajnu ulogu. Iako se smatralo da je

»slobodan« ili nevezan Gd3+ jedini poticaj za

razvoj NSF-a povezan s pretragama uz pri-

mjenu kontrastnih sredstava na bazi gado-

linija4, najnovija saznanja pokazuju da veza-

ni Gd3+, u kombinaciji s drugim kofaktorima,

može biti značajan.

Prikazano je da vezani Gd3+ direktno stimulira

humane monocite i makrofage da oslobađaju

profibrogene citokine i faktore rasta koji ini-

ciraju i pomažu fibrozu tkiva koja je karakte-

ristična za NSF5. Vrste Gd3+ bile su pronađe-

ne u tkivu zahvaćenom NSF-om lokalizirane

u područjima dermalne inflamacije boga-

te makrofagima.6 Nadalje, u radu High et al

otkrivene su netopive vrste Gd3+ <1μm u pro-

mjeru ograničene na područja fibroze u tki-

vu zahvaćenom NSF-om, pri čemu se sma-

tra da je Gd3+ lokaliziran intracelularno unutar

lizosoma.7 Ove kliničke percepcije potvrđuju

značenje in vitro studija.

Sukladno tome važno je naglasiti da se veza-

ni Gd3+ kod pretraga uz primjenu kontrastnih

sredstava na bazi gadolinija, u kombinaciji

s ostalim faktorima kod pacijenata uzima u

obzir u etiologiji NSF-a.

Sljedeći predavač, dr. Steven Weisbord, pro-

fesor medicine na Sveučilištu u Pittsburgu,

Pennsylvania, SAD, prezentirao je faktore rizi-

ka koje je svakako potrebno razmotriti kako

bi se osigurale preventivne mjere kod pacije-

nata s oslabljenom funkcijom bubrega. Obzi-

rom na vrlo ograničene mogućnosti liječenja

NSF-a, prevencija ovog stanja je imperativ, pri

čemu spoznaja kod kojih pacijenata postoji

rizik i kako učinkovito identificirati takve paci-

jente, su neophodni koraci u implementaciji

preventivne njege. Poznato je da se u svije-

tu događa eksponencijalni porast pacijenata

sa zadnjim stadijem bubrežne bolesti.8 Dok

većina pacijenata koji razviju NSF boluje od

zadnjeg stadija bubrežne bolesti i prima dija-

lizu, više od 95% pacijenata sa zadnjim sta-

dijem bubrežne bolesti izloženih pretrazi uz

primjenu kontrastnog sredstva na bazi godo-

linija ne razvije NSF. 9 Novija ispitivanja upu-

ćuju na to da kod pacijenata s akutnim zasto-

jem rada bubrega postoji veći rizik od pojave

NSF-a.10 Razumijevanje epidemiologije akut-

nog zastoja rada bubrega, kako otkriti takvo

stanje i kod kojih pacijenata postoji rizik od

takve vrste oboljenja bubrega mogu pomoći

u pristupu takvim pacijentima u praksi, kod

kojih bi trebalo izbjeći davanje kontrastnih

sredstava na bazi gadolinija.

Posljednji predavač simpozija, dr. Tim Lei-

ner, profesor radiologije, Maastricht Univer-

sity Medical Center, Maastricht, Nizozemska

predstavio je pretrage magnetnom rezonan-

com uz primjenu kontrastih sredstava na bazi

gadolinija kao sigurnim i vrlo potrebnim meto-

dama u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Do

sada je dokazano da je kod pacijenata sta-

dija IV i V kronične bubrežne bolesti (klirens

kreatinina ispod 30 ml/min/1.73m2) prisutan

najveći rizik pojave NSF-a.11 Kao posljedica

navedenog, brojni kliničari izbjegavaju pretra-

ge uz primjenu kontrastnog sredstva na bazi

gadolinija kod ove skupine pacijenata. Među-

tim, dokazano je da unutar skupine pacijenata

stadija IV i V kronične bubrežne bolesti posto-

je podskupine manjeg i većeg rizika. Glavni

cilj ove prezentacije bio je naglasiti vrijednost

pretrage uz primjenu kontrastnog sredstva na

bazi gadolinija u odnosu na pretrage bez kon-

trastnog sredstva, te korist, moguće rizike i

vrijednost alternativnih vrsta pretraga, kao što

su MR angiografija bez primjene kontrastnog

sredstva, ultrasonografija i pretrage CT-om uz

primjenu kontrastnog sredstva kod pacijenata

s narušenom funkcijom bubrega. Kada se sve

alternative uzmu u obzir, MRI i MR angiogra-

fija uz primjenu kontrastnog sredstva na bazi

gadolinija ostaju neophodne i relativno sigur-

ne metode u svakodnevnoj kliničkoj praksi.

Kao zaključak simpozija možemo naglasiti

da je potrebno uzeti u obzir faktore rizika za

razvoj NSF-a, učinkovito identificirati i selek-

cionirati takve pacijente, te kod njih nastojati

izbjeći primjenu kontrastnog sredstva na bazi

gadolinija, dok kod ostalih pacijenata pretrage

magnetnom rezonancom uz primjenu kontra-

stnog sredstva na bazi gadolinija ostaju vrlo

korisne i vrijedne metode koje se mogu pri-

mjenjivati sigurno u kliničkoj praksi.

Aktualna tematika ovog simpozija privukla

je velik broj sudionika, koji su bili izuzetno

zadovoljni kvalitetom predavanja vrlo cijenje-

nih stručnjaka s područja radiologije i nefro-

logije.

Reference:

1. Runge VM., »Advances in magnetic rezonance«,

Invest Radiol 2008; 43:893-8.

2. Kuo PH., Kanal E., Abu-Alfa AK., Cowper SE.,

»Gadolinium-based MR contrast Agents and

nephrogenic systemic fibrosis«, Radiology 2007;

242:647-9.

3. Prince MR., Zhang H., Morris M. et al., »Inciden-

ce of nephrogenic systemic fibrosis at two large

medical centres«, Radiology 2008; 248:807-16.

4. Idée JM., Port M., Raynal I. et al., »Clinical and

biological consequences of transmetallation

induced by contrast agents for magnetic reso-

nance imaging: a review«, Fundam Clin Pharma-

col 2006; 20:546-76.

5. Wermuth PJ., Del Galdo F., Jiménez SA., »Induc-

tion of expression of Profibrotic / proinflamma-

tory proteins in normal human peripheral blood

mononuclear cells (PBMC). Role in pathogenesis

of gadolinium-associated nephrogenic systemic

fibrosis«, Abstract FRI0259. EULAR 2008. Ann

Rheum Dis 2008; 67 (suppl II):366.

6. Thakral C., Abraham JL., »Automated scanning

electron microscopy and X-ray microanalysis for

in situ quantification of gadolinium deposits in

skin«, J Elec Micro 2007; 56:181-7.

7. High WA., Ayers RA., Chandler J., Zito G., Cowper

SE., »Gadolinium is detectable within the tissue

of patients with nephrogenic systemic fibrosis«,

J Am Acad Dermatol 2007; 56:21-6.

8. Lameire N, Jager K, Van Biesen W et al., »Chro-

nic kidney disease: a European perspective«,

Kidney Int 2005; 68 (suppl 99):S30-8.

9. Deo A., Fogel M., Cowper SE., »Nephrogenic

systemic fibrosis: a population study examining

the relationship of disease development to gado-

linium exposure«, Clin J Am Soc Nephrol 2007;

2:264-7.

10. Prince MR., Zhang H., Morris M. et al., »Inciden-

ce of nephrogenic systemic fibrosis at two large

medical centres«, Radiology 2008; 248:807-16.

11. Bongartz G., Mayr M., Bilecen D., »Magnetic

resonance angiography (MRA) in renally impa-

ired patients: When and how«, Eur J Radiol

2008; 66:213-9.

PRESCRIBING INFORMATION OMNISCANTM (gadodiamide)Indications and approvals may vary in different countries. Please refer to the local Summary of Product Characteristics [SPC] before prescribing. Further information available on request.PRESENTATION Non-ionic, paramagnetic aqueous solution containing 287mg/ml gadodiamide (GdDTPA-BMA) as active ingredient, equivalent to 0.5mmol/ml. INDICATIONS Contrast medium for cranial and spinal magnetic resonance imaging (MRI) and for general MRI of the body after intravenous administration. The product provides contrast enhance-ment and facilitates visualisation of abnormal structures or lesions in various parts of the body including the CNS. For cardiac MRI, the pro-duct is indicated for the evaluation of coronary artery disease (CAD) by myocardial perfusion imaging MRI (stress/rest and late enhancement examination) for the detection and localization of coronary artery disease (CAD) and differentiation between areas of ischaemia and infarction in subjects with known or suspected CAD. DOSAGE AND METHOD OF ADMINISTRATION Adults and children: Dosage varies depending on patient weight and type of examination. Angiography and the CAD indication have not been studied in children. CONTRAINDICA-TIONS Gadodiamide is contraindicated in patients with severe renal impairment (GFR < 30ml/min/1.73m2), and those who have had or are undergoing liver transplantation. OMNISCAN should not be used in patients known to have hypersensitivity to OMNISCAN or its consti-tuents. PRECAUTIONS, WARNINGS ETC. The possibility of a reaction, including serious, life-threatening, fatal, anaphylactoid or cardiovascular reactions or other idiosyncratic reactions should always be considered, especially in those patients with a known clinical hypersensitivity or a history of asthma or other allergic respiratory disorders. A course of action should therefore be planned in advance, with necessary drugs and equipment available for immediate treatment should a serious reaction occur. Transitory changes in serum iron (within the normal range in the majority of cases) have been observed. OMNISCAN inter-feres with serum calcium measurements with some complexiometric

methods. Such methods should not be used for 12-24 hours after administration. Elimination of OMNISCAN is prolonged in patients with impaired renal function. Due to lack of information on such patients the interval between repeated administration should be at least seven days. Severe renal impairment and liver transplant patients: There have been reports of nephrogenic systemic fibrosis (NSF) associated with use of gadodiamide and some other gadolinium-containing contrast agents in patients with severe renal impairment (GFR < 30ml/min/1.73m2) and those who have had or are undergoing liver transplantation. Therefore OMNISCAN should not be used in these populations. Cases of NSF have also been reported in patients with moderate renal impairment (GFR < 60ml/min/1.73m2) with gadodiamide. OMNISCAN should be used in these patients with caution. Haemodialysis shortly after OMNISCAN administration in patients currently receiving haemodialysis may be useful at removing OMNISCAN from the body. There is no evidence to support the initiation of haemodialysis for prevention or treatment of NSF in patients not already undergoing haemodialysis. Neonates and Infants: Due to immature kidney function in neonates and infants up to 1 year of age, OMNISCAN should only be used in these patients after careful consideration. PREGNANCY AND LACTATION There is no experi-ence of the use of OMNISCAN during pregnancy or lactation. The pro-duct should not be used in pregnancy unless essential. Breast feeding should be discontinued prior to administration and should not be re-commenced until at least 24 hours after OMNISCAN administration. UNDESIRABLE EFFECTS Discomfort, with a general sensation of warmth or coolness, and pressure or pain at the injection site are occasionally seen. Less frequently reported are dizziness, nausea, headache and a per¬verted sensation of taste or smell. Rare reactions are vomiting, somnolence, paraesthesia, visual disturbances, diarrhoea, anxiety, dyspnoea, chest pain, tachycardia, trembling, arthralgia or allergy-like symptoms such as urticaria, itching or an irritation in the throat. Anaphylactoid reactions may occur. Cases of nephrogenic systemic fibrosis (NSF) have been reported with OMNISCAN. In very rare cases

convulsions have been observed after the administration of OMNISCAN as is the case for other paramagnetic MR contrast media. However, a causal relationship seems to be questionable. Transient renal failure was observed in one patient included in the clinical trials. The patient had received an X-ray contrast medium for myelography 22 hours prior to the injection of OMNISCAN. The causality for the reaction has not been established. INSTRUCTIONS FOR USE AND HANDLING The pro-duct should be drawn into the syringe immediately before use. Con-tainers are intended for single use only, any unused portions must be discarded. The product in glass vials and polypropylene bottles should be drawn into the syringe immediately before use. MARKETING AUTHORISATION HOLDER GE Healthcare AS, Nycoveien 1-2, Postboks 4220 Nydalen, NO-0401 Oslo, Norway. CLASSIFICATION FOR SUPPLY Subject to medical prescription (POM). UK MARKETING AUTHORISATION NUMBERS 00637/0015 (glass vials), 00637/0025 (polypropylene bottles), 00637/0030 (pre-filled syringes). PRICE 20ml: £59.24. DATE OF REVISION OF THE TEXT 13 April 2007.

Adverse events should be reported. Reporting forms and information can be found at www.yellowcard.gov.uk. Adverse events should also be reported to GE Healthcare.

GE Healthcare Limited, Amersham Place, Little Chalfont, Buckinghamshire, England HP7 9NA. www.gehealthcare.com

Reference: 1. Pharmacovigilance data on file available from GE Healthcare.

© 2008 General Electric Company – All rights reserved. GE and GE Monogram are trademarks of General Electric Company.

Omniscan is a trademark of GE Healthcare Limited.

08-2008 JB3355/OS INT’L ENG

GE Healthcare

15 years1

More than 40 million procedures1

1 priority: your patientFind out more at www.omniscan-news.com

28

Radiološki vjesnik 1/2009Radiološki vjesnik 1/2009X - p r e s s H D I M R i n f o

Julio Pirović, ing. med. rad.

julio@hdimr.hr

Rutinsko korištenje RTG-a, MR-a ili CT-a kod pacijenata s bolom u donjem dijelu leđa, bez indikacije za ozbiljno stanje, ne poboljšava klinički ishod – sudeći prema riječima studije objavljene u »Lancetu« od veljače ove godine: liječnici bi se trebali suzdrža-ti od ovakve rutine, te ne poduzima-ti hitno snimanje nego utvrditi koji bi bio glavni uzrok ovakvog stanja.

Roger Chou, dr med. i kolege iz Ore-gonskog Health and Science Univer-sityja u Portlandu, napravili su meta-analizu slučaja slučajnim kontroli-ranim odabirom, gdje su usporedili hitna snimanja koristeći jedan od tri tipa pretraga s uobičajenim kliničkim pretragama koje nisu koristile hitno snimanje. Sa šest ispitivanja obu-hvaćeno je više od 1800 pacijenata, s opsegom rezultata koji obuhvaćaju bol, funkciju, kvalitetu života, mental-no zdravlje i iznad svega pacijentov osjećaj napretka i zadovoljstva.

Analizom je ustanovljeno da nema značajne razlike između hitnih sni-manja i uobičajenih pretraga. Autori izvještavaju da su rezultati primjenjivi za akutnu i subakutnu bol u donjem dijelu leđa ustanovljenu kod primar-ne zaštite.

Autori navode: »Snimanje lumbal-nog dijela prilikom boli u donjem dijelu leđa bez ozbiljne indikacije, ne poboljšava klinički ishod. Nada-lje, kliničari bi se trebali suzdržati od takve rutine, hitnog snimanja lumbal-ne regije kod pacijenata s akutnom i subakutnom boli u donjem dijelu leđa ukoliko kod pacijenata nisu prisutni simptomi ozbiljnih stanja«.

Prema autorima, dok se učestalost korištenja snimanja lumbalnog dije-la MR-om povećava, implementaci-ja dijagnostičkih smjernica za bol u donjem dijelu leđa predstavlja iza-zov. Predlažu da bi se kliničari trebali više pridržavati smjernica i preporu-ka o lumbalnom snimanju sada kada su te smjernice potkrijepljene čvrstim dokazima vrhunskih ispitivanja.

Nadalje navode: »Potrebno se tako-đer baviti i s pacijentovim očekiva-njima i s pretpostavkama o snima-nju zato jer će 80% pacijenata s boli u donjem dijelu leđa, ukoliko im se pruži prilika, htjeti ići na radiografiju, unatoč tomu što rutinsko snimanj nije od velike koristi. Edukativne interven-cije bile bi korisne za smanjenje broja pacijenata s boli u donjem dijelu leđa, i to onih koji vjeruju da bi se rutinsko snimanje trebalo obaviti. Trebamo prepoznati i procijeniti bol u leđima, te edukativne strategije koje udružu-ju pacijentova očekivanja i poveća-vaju njegovo zadovoljstvo učinjenim, dok se istovremeno izbjegava nepo-trebno snimanje«.

U popratnom komentaru Michael M. Kochen, dr med. s odjela opće prakse Sveučilišta u Göttingenu u Njemač-koj, raspravljao je na koji način odre-đeni faktori mogu spriječiti liječnike da promijene praksu te izbjegnu hit-no snimanje: »kao što su pacijento-va očekivanja o dijagnostičkom ispi-tivanju te zbog straha zbog previda određene patologije, kao i odštetnog zahtjeva poradi istog«.

Kochen i njegovi kolege predlažu informiranje referentnih liječnika i njihovih pacijenata o ograničenjima za dijagnostička ispitivanja za bol u donjem dijelu leđa.

Zabilježio je i sljedeće: »Međutim, izgleda da je ovo obećavajući pristup u edukaciji pacijenata koji se nalaze unutar i izvan operacijskih dvorana«.

Preuzeto sa: http://www.healthima-ging.com/index.php?option=com_articles&view=article&id=16164

LancetPretrage za bol u donjem dijelu leđa ne moraju promijeniti ishod.

Damir MiletićSkeletna radiografijaUdžbenik, Rijeka 2008.

Knjiga pod naslovom Ske-letna radiografija predvi-đena je kao udžbenik na stručnom studiju medicin-ske radiologije, prvenstve-no za potrebe nastave na kolegiju istog naziva.

Uvodni dio knjige odno-si se na temeljne postav-ke orijentacije ljudskog tijela u anatomskom pre-ma tri ravnine te pripre-mu bolesnika za radiogra-fiju. Razmatra se indikaci-ja za radiografiju temeljem uputne dijagnoze, uloga inženjera medicinske radiologije, prvo-stupnika medicinske radiologije, u dijagnostičkom postupku uz osnove zaštite bolesnika i osoblja od ionizirajućeg zračenja kod skeletne radiografije. Također su uključeni temeljni postulati radiografije skeleta uključujući centralnu projekciju, uvećanje i deformaciju objekta snimanja, fenomene sumacije, subtrakcije i tangencijalnog efekta. Razmatraju se parametri koji određuju geometriju rendgenske snimke kao što su udaljenost između žarišta rendgenske cijevi i receptora slike, mjesto ulaza rend-genske zrake na tijelu bolesnika te kut upada centralne zrake u odnosu na bolesnika i podlogu. Razrađuju se osnovni položaji bolesnikova tijela te namještaj regije interesa u svrhu dobiva-nja optimalnog radiograma. Uvodni dio također donosi opis nor-malnog radiograma koštano-zglobnog sustava kako bi budući inženjer medicinske radiologije, prvostupnik medicinske radio-logije, bio siguran da je radiogramom obuhvatio čitavo područ-je od dijagnostičkog interesa.

Nakon uvoda, slijedi šest poglavlja u kojima se detaljno opisuje tehnika radiografije pojedinih dijelova ljudskog skeleta. Pojedi-na poglavlja obuhvaćaju koštano-zglobne cjeline omogućujući čitatelju brže snalaženje u knjizi. Svako je poglavlje podijeljeno na podpoglavlja koja obuhvaćaju nekoliko standardnih i speci-jalnih projekcija iz iste radiografske skupine.

Svaka se projekcija opisuje po istom obrascu na način da se opiše položaj bolesnikova tijela, položaj snimanog dijela tije-la, receptor slike i centralna zraka. Opis projekcije zaključuje se kriterijima za procjenu gotovog radiograma. Opisani kriteriji služe inženjeru medicinske radiologije u procjeni dijagnostičke vrijednosti učinjenog radiograma. Svaka je projekcija ilustrirana radiogramom, a veći dio projekcija također je popraćen slikom modela koja prikazuje položaj tijela i odnos rendgenske zrake prema snimanom objektu.

Knjiga završava popisom literature koja je korištena u izradi udžbenika, odnosno koja se preporučuje čitatelju ukoliko želi proširiti svoja znanja. Kazalo pojmova omogućuje lakši pristup odabranoj projekciji.

Cijena udžbenika je 100,00 kn

Kontakt putem e-maila: radiologija@kbc-rijeka.hr

Radiološki vjesnik 1/2009

29

Ne vjerujete ili - što? Vratite se i pogledaj-te ponovno!!

Svatko tko je izbrojao svih 6 slova »F« iz prvog pokušaja je genije.

Tri je normalno, a već četiri je prilično rijetko.

M o z g a l i c a

Glasno čitaj tekst unutar trokuta (više puta).

Gotovo je sigurno da ste pročitali: ‘A bird in the bush,’ i ...

Ako je TO doista ono što ste PROČITALI, onda ste propustili vidjeti da je riječ THE napisa-na dvaput!

Oprostite, pogledajte ponovno.

A što sada vidite?

Vjerojatno nećete odmah vidjeti da, dok bijele praznine čine riječ optical, na plavom pejzažu čitate riječ illusion. Pogledajte ponovno!

Shvaćate li sada zašto je ova slika nazvana optical illusion (optička iluzija)?

Što vidite?

Vjerojatno čitate riječ ME u smeđoj boji, ali ...

ako pogledate kroz riječ ME vidjet ćete YOU!

Trebate li pogledati ponovno?

Koliko je dobar vaš mozak?

Smao pmaetni ljdui mgou čtitai ovo.

Moežte li vejoratvi da ja svtanro mgou rzmjautei što sam npaia-so.

Femnoleanla slia ljoduksg mzo-ga, pemra itsžrainjvau na Cma-brigde Uinervtisjyu, njie btino po kjoem rdeu su sovla solžnea, vža-no je smao da su pvro i poljsdenje sovlo na pavrom mesjtu.

Osatatk mžoe btii u ptpouonm nredu a vi još ujviek mžetoe čtitai bez porbemla.

Ovo je ztao što ljoduksi mzoak ne čtia skvao sovlo pobesno, ngeo rjieč kao cjielu. Zidvljaućuje zar ne? A ja sam ujivek msilio kkao je tčonsot psianja vžana!

Ako ste ovo pčrotaili pašoiljte dljae!!

Hrvoje Topolovac, ing. med. radiologije thrvoje182@gmail.com Što ovdje vidite?

Ova slika je prilično vragolasta!

Riječ TEACH reflektira se kao LEARN.

Testirajte svoj mozak!

ALZHEIMEROV OČNI TEST Izbrojte sva slova »F« u sljedećem tekstu:

FINISHED FILES

ARE THE RESULT

OF YEARS OF

SCIENTI FIC STUDY

COMBINED WITH

THE EXPERIENCE OF

YEARS...

(Vidi dalje)

Koliko ste ih izbrojili?

Pogrešno, ima ih 6 – bez šale.

Pročitajte ponovno !

Stvarno, ponovite čitanje i pokušajte pronaći 6 slova »OF« prije negoli se naljutite.

Mozak ne može prepoznati riječ »OF«.

30

Radiološki vjesnik 1/2009

Stanislav Prčić

S obzirom na sada već višegodišnju tradici-ju organiziranja X-ray regate na lijepom nam Jadranu, na inicijativu naših kolega, iskusnih skipera, i od strane kolega iz Slovenije pokre-nuta je inicijativa za druženjem na njihovom teritoriju. Tako je nastao prijedlog za održa-vanjem prvog po redu X-ray smuko (hrvaš-ki: skijanja), koji se i odigrao dana 14. veljače 2009. na Rogli. Bez obzira na datum (Valen-tinovo), odaziv je, za prvi put, bio dovoljan da se napune dva kombija iz Hrvatske.

Subota, dan prvi i dan jedini

Krenulo se na put u cik zore, u 8 ujutro. Plan je bio da se do 10 sati stigne na zborno mje-sto, ali iskusni vozači su se uspjeli izgubiti... u Sloveniji. Da, prosto nevjerojatno.

S polusatnim zakašnjenjem, konačno stižemo na Roglu. Gledajući količinu snijega uz put, nekima je kroz glavu prolazila slika skijanja na travi. Ali svi smo mi avanturisti i ništa nas ne može iznenaditi. Ali, gle čuda, stigavši na vrh, visina snijega bila je i više nego impozan-tna. Taman toliko da se neki od kolega u nje-mu izgube. Razdragani kolege Slovenci već su nas čekali i to s čašicom domaće medi-ce, na sveopće zadovoljstvo promrzlih putni-ka namjernika. Čak je četvoro skijaša iz našeg

kontingenta sudjelovalo na prvom X-ray smu-ko! Hrabro su se pridružili Slovencima i juriša-li stazama poput Ivice i Janice, naravno niz-brdo. Ostali dio skupine, koji se nije skijao, prvo se uputio u najbližu birtiju kako bi se zgrijao, naravno uz čašu-dvije kuhanog vina. Nakon prvog zagrijavanja, nekolicina hrabrih se zaputila na adrenalinsko sanjkalište (koje u potpunosti opravdava taj naziv), jureći brzi-nom od 40 km/h po šinama, između borova i kroz tunele od snijega, privezani u sjedalici. Nakon tog adrenalinskog šoka, pokrenuta je potraga za drugom birtijom gdje bi se zgrija-li, i opet, naravno, uz kuhano vino. Ta je birtija bila u podnožju, gdje su naši i slovenski ski-jaši pravili pauzu, pa smo se tamo uspjeli svi skupiti. Na veselje svih nas, sedežnice (žičare) bile su taj dan besplatne... za vožnju dolje. Za

vožnju gore, napravili smo se blesavi (što nam nije bilo teško) i uz popularni češki pozdrav »Ahoooj« sjeli na sedežnicu i odvezli se ele-gantno prema gore. Šarenoliko društvo skija-ša, sanjkaša i ostalih šetača, našlo se predve-čer na zajedničkoj večeri u hotelu. Uz ukusnu hranu, ugodno druženje potrajalo je do dugo u noć... tj. sumrak.

Došlo je i vrijeme za povratak u Zagreb. Rastali smo se s mišlju da bi ovakva ugod-na druženja svakako trebalo ponoviti, i opet ponoviti, i opet ponoviti…

Ali smo se složili i u tome da bi to definitivno trebalo biti u nekim toplijim predjelima., pri-mjerice u Dubrovniku, na X-ray regati.

Do nekog narednog druženja: »Ahoooj«.

X-ray smukoRogla 2009.

Radiološki vjesnik 1/2009I z v j e š t a j

Uvoznik i ekskluzivni distributer:

10000 ZagrebOzaljska 95tel.: 01/3650 111fax: 01/3650 110

PJ OsijekVinkovačka cesta 61a31 000 Osijektel.: 031/275 300fax: 031/24 101

PJ SolinDon Frane Bulića b.b.21 210 Solintel.: 021/218 122fax: 021/218 133

PJ RijekaViškovo 13851216 Viškovotel: 051 257 678fax: 051 257 679

MEDICINSKA KONFEKCIJA

ZA JEDNOKRATNU UPOTREBUMeditex

navlake PE za RTG

sterilne prekrivke i setovi

tel: +385 49 221 191Grabrovec 165, 49210 Zabok fax: +385 49 221 509 www.meditex.hr

32

Radiološki vjesnik 1/2009Radiološki vjesnik 1/2009O b a v i j e s t i

Naputak suradnicimaRadiološki vjesnik je časopis Hrvatskog druš-tva inženjera medicinske radiologije u kojemu se objavljuju:

– stručni i znanstveni radovi iz područja radiologije, radioterapije i nuklearne medi-cine

– znanstvena i stručna priopćenja– izvještaji i osvrti– prikazi stručnih knjiga i drugi prilozi Časopis Radiološki vjesnik informira o aktiv-nostima HDIMR, domaćim i inozemnim srod-nim stručnim društvima, korporacijskim medicinsko-tehnološkim novostima, te dje-latnostima Sindikata djelatnika iz područja ionizirajućeg zračenja Hrvatske.

Predaja rukopisa

Rukopisi koji će biti objavljeni u Radiološkom vjesniku br. 2, lipanj 2009. trebaju biti poslani najkasnije do 20. svibnja 2009. na adresu:

Tko zna zna d.o.o.

Za Radiološki vjesnik

Podsusedska aleja 79

10 000 Zagreb

ili putem elektronske pošte na adresu:

hdimr@hdimr.hr

Rukopisi

U svrhu poboljšanja kvalitete, lakše obrade i pripreme časopisa molimo sve suradnike da rukopise šalju prema slijedećim tehnološkim zahtjevima i uputama.

1. Rukopisi trebaju biti predani na hrvatskom jeziku u digitalnom word dokumentu pisan u tipu slova Times New Roman u veličini 12'.

2. Simboli, grčka slova, natuknice i bilješke moraju biti točno identificirane. Mora biti uočljivo napravljena razlika između broj-ke 1 (jedan) i slova I (el) i između velikog tiskanog slova 0 i brojke 0 (nula) itd.

3. Rukopis mora sadržavati slijedeće ele-mente koji moraju biti adekvatno nazna-čeni.– Ime autora s jasno naznačenim zva-

njem i titulom. Na prvom mjestu mora biti navedeno ime glavnog autora član-ka, a imena ostalih autora moraju biti poredana abecednim redom. Nedosta-tak prostora i lako snalaženje u refe-rencama ograničava mogući broj koa-utora na maksimalno šest osoba.

– Naziv odjela i institucije kojoj će rad biti priključen.

– E-mail adresa autora– Naslov teksta mora biti kratak i sažet

– oznaka [N]

– Podnaslov – oznaka [P]– Sažetak – ne smije biti dulji od 100

riječi. Sažetak može utjecati na čitate-ljevu odluku da pročita ili odustane od čitanja članka, te stoga mora biti oso-bito pažljivo sročen. – oznaka [S]

– Međunaslovi poredani po gradaci-ji (prvog, drugog ... stupnja) – oznaka [Mn1], [Mn2]

– Potpisi pod slike. Svi grafički prilozi moraju biti potpisani i pravilno nume-rirani (npr. Slika 1. Opis ....)

4. Potrebno je izbjegavati suvišno uređivanje teksta kao npr.: višestruki razmaci, uvla-ke odlomaka, podcrtavanja teksta, bojanje teksta, korištenje tabulatora.

5. Ilustracije i slike ne smiju biti umetnute u tekst nego ih treba predati isključivo kao zasebne datoteke jasno numerirane kao i u tekstu.

6. Slike i fotografije mogu biti prihvaćene u PC tiff, bmp, jpg, eps, pdf formatu s kom-presijom visoke kvalitete.

7. Rezolucija slika trebala bi biti 300 dpi u veličini u kojoj će se objaviti u časopisu.

8. Ilustracije u vektorskoj grafici mogu biti prihvaćene u cdr – formatu (Corel Draw) ili ai - formatu (Adobe Illustrator) forma-tu.

9. Slike koje se preuzimaju s internetskih stranica moraju zadovoljavati uvijete pod točkama 6 i 7. Takve slike mogu biti zašti-ćene autorskim pravima. Uredništvo Radi-ološkog vjesnika ne preuzima odgovornost za neovlašteno korištenje grafičkih mate-rijala od strane autora.

10. Power Point prezentacije ne zadovoljavaju tiskarske zahtjeve i ne mogu biti korištene za objavu u časopisu.

Elektronska predaja rukopisa

ČIanci mogu biti prihvaćeni u obliku elektron-ske pošte ili na disketi ili CD-u. Tekst, slike i ilustracije moraju biti predani kao odvojene datoteke u elektronskim mapama (folder) ili zajedno komprimirane u zip formatu.

Ime Autora, titulaInstitucija, Odjele-mail: adresa[N] Europski kongres radiologije – ECR 2009.[P] Stručni program za inženjere medicinske radiologije, radiografere i radiološke tehnologe.[S] 21. Europski Kongres Radiologije (ECR) održavao se od 6. do 10. ožujka 2009., tradicionalno u gradu Beču. ECR je najveći i jedan od najvažnijih skupova radiograf-skih i radioloških dostignuća u Europi. U lepezi radioloških dostignuća inženjeri medi-cinske radiologije, radiograferi, odnosno radiološki tehnolozi imali su svoje mjesto u edukacijskom i znanstvenom programu. Program se održavao dva dana, a bio je podi-jeljen u sedam cjelina. [S]kraj

[Mn1] Nedjelja, 8. ožujka.[Mn2] 1. Stručne teme – edukacijaRad HENRI projekta, kojim je ustanovljen vrlo veliki interes među radiograferima za kontinuirani profesionalni razvoj (Continuing Professional Development – CPD) te ostvarivanje dokaza edukacije prikupljanjem ostvarenih bodova za određena stručna područja – S. Huber / DENapredak u Nordijskom master programu – iznošenje saznanja o visoko edukacijskom radiograferskom i radioterapijskom programu mreže NOMAR u koju spadaju Finska, Danska, Island, Norveška i Švetska – B. T. Andersson / SESlika 1. Opis slikeTemelji razvoja kompentencija radiografije, kurikulum u Estoniji 2007-2009. – T. Kukkes / EE

[Mn2] 2. Edukacija i kvaliteta kontroleNovi model praktičnog rada i simulacije kod traume za studente radiografere – L. I. Hansen / Oslo / NOEuropska ultrazvučna edukacija – J. Dodgeon / Oslo / NOProvođenje učenja i kompentencije radiograferskih slučajeva u Europi – A. Henner – Oulu / FI

Primjer pravilno označenog rukopisa

Koja je razlikaizmeđu snimanja inaprednog snimanja?

Svake godine Siemens pruža čitav spektar novih sustava za slikovnu dijagnostiku koji poboljšavaju dijagnostičku preciznost. Razvili smo prvo jedinstveno softversko sučelje za sve modalitete dijagnostičkog snimanja - syngo®. Tehnologija Tim® napra-vila je revoluciju u MR snimanju, a Dual Source CT nastavlja pokretati nove kliničke mogućnosti. Kontaktirajte nas kako biste doživjeli ove inovacije i nova revolucionarna dostignuća u napretku dijagnostičkog snimanja.www.siemens.com/answersforlife +385 1 6105 258

Answers for life.

Tražite vrhunske mogućnosti dijagnostičkog snimanja.