Godite I. Broj 8 Meugorje Kolovoz 2006. Cijena 2,5 KM / 10 Kn

VE SEDAMNAEST GODINA OD 1. DO 6. KOLOVOZA MEUGORJE PRIPADA MLADIMA MOLITVOM, PJESMOM I VJERNIKIM SVJEDOENJEM

Draga djeco!

U ovom vremenu ne mislite samo na odmor vaega tijela nego, djeice,

traite vrijeme i za duu.

Neka vam u tiini Duh Sveti govori i dopustite Mu da vas obraa i mijenja.

Ja sam s vama i pred Bogom zagovaram za svakoga od vas.

Hvala vam to ste se odazvali mome pozivu!

(25. srpnja 2006.)

Kolovoz 2006 . / / B ro j 8 / / G od i te I . 3

GLASNIK MIRAUtemeljitelj i nakladnik:Informativni centar Mir Meugorje

Glavni urednik: Kreimir ego

Lektor i korektor: Dragan Naletili

Adresa:Glasnik mira, Gospin trg 188266 Meugorje, BiHTel.: 00 387 36 650 200; 653 325Faks: 00 387 36 651 300Sluba pretplate: 00 387 36 653 342E-mail: glasnikmira@medjugorje.hr Internet: www.medjugorje.hr

Grafiko oblikovanje:Marin Musa // SHIFT KREATIVNA AGENCIJA

Tisak: Fram-Ziral, Mostar

Uplate: Za Bosnu i Hercegovinu:Potanskom uplatnicom ili na iro-raun:3381202201145352 UniCredit Zagrebaka banka BH

Devizne uplate:Unicredit Zagrebaka banka BHS.W.I.F.T. ZABA BA 22Konto: 48-06-02810-2

Uplate iz Republike Hrvatske:HVB Splitska banka d.d. Br. rauna: 30000519000S.W.I.F.T: BACXHR22IBAN: HR17 2330 0035 1002 0168 2Prilikom uplate popuniti Nalog 14Ili potanskom uplatnicom

Cijena pojedinog primjeraka: 2,5 KM/10KNGodinja pretplata (12 brojeva)BiH: 30 KM; Republika Hrvatska: 120 KN;Zemlje EU: 30 Eura; vicarska: 50 sfr; SAD: 40 US$

List je prijavljen kod Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i porta Hercegovako-neretvanske upanije pod brojem R-05-05-42-2175-86 /06 od 12. sijenja 2006.

Dekret Pape Urbana VIII. U skladu s dekretom pape Urbana VIII. i uredbom II. vatikanskog koncila, izdava izjavljuje da nema nakanu pretei sud Crkve o nadnaravnosti prirode dogaaja i poruka o kojima je rije na ovim stranicama. Taj sud pripada kompetentnom autoritetu Crkve, kome se izdava potpuno podvrgava. Rijei poput ukazanja, udesa, poruke i sline imaju ovdje vrijednost ljudskog svjedoenja.

U OVOME BROJU PROITAJTE:

TRAITE VRIJEME ZA DUUfra Ljubo Kurtovi

Promiljanje

TRAITE TRAITE VRIJEME ZA

fra

Pa i mnogi e sveenici odmahujui ru-kama rei, za takvo se to ne zanimam, to mi ne treba. Ne trebam nikakve pri-vatne objave, ne trebam nikakve nove poruke. Dostatno mi je evanelje i nauk Crkve. To mi je dosta za moj duhovni ivot.

Takva su stajalita nerijetka i meu vjer-nicima ali vema meu osobama iz duho-vnih stalea. Tomu se nema to prigovoriti, ukoliko ti koji to tvrde zbilja vjeruju i obra-

eniki ive, ako ive sukladno onomu to im Bog govori i to trai sama Boja rije od svih nas, ako zrcale u ivotu istine svo-je vjere. Jasno nam je, takve privatne objave ne mogu dometati nita pokladu vjere koji Crkva neprevarljivo nudi vjernicima, uva u svojoj dugoj tradiciji te tumai snagom Duha Svetoga. Meutim, smisao takvih obja-va, meu koje spadaju i Marijina ukazanja, jest u tome to te privatne objave upiru pr-

Meugorje je meu nama ve vie od 25 godina. Ovjenano je vijencem

svojih gorljivih zagovornika, ali i estokih osporavatelja, a na trenutke se

ini kako su fronte nepomirljive. Za jedne je ono zaviaj duha, zemljovid

ive, uinkovite i istinske vjere u naem vremenu, za druge pak mjesto

gdje se dogaaju kuriozne, neobine stvari, prepune emocionalnih naboja,

bez kojih suvremeni ovjek moe ivjeti, koje prema njihovu poimanju

nisu potrebne za osobnu vjeru.

dr. fra Tomislav Pervan

PROROKA PROTEGA MEUGORJA

MEUGORJE JE UDESNI BOJI ZAHVATfra Petar Ljubii

JE UDESNI

fra

OBUENA U SUNCEfra Ivan IvandaSUNCEfra

OVJEK U SLUBI PORUKEfra Ivan DugandiSLUBI PORUKEfra

U MEUGORJU SAM SE OBRATI-LA, ALI ONDJE JE TO NETO POSVE NARAVNOMaria Vallejo-Nagera

SAM SE OBRATI-

TO NETO POSVE

MARIJA - STUBITE DO NEBAfra Rufin ili

STUBITE DO

fra R

4 Glasn ik mi ra / / M eugor je

Promiljanje

stom u istinske nevolje i probleme vremena u kome ivimo, istiui upravo one elemente u drutvu ali i naoj vjeri koji su zanemare-ni, zaboravljeni te takve objave upuuju na smjer kojim se Crkva treba kretati.

Pojedinci primaju rije i poruku koja se tie cijele Crkve

Ve emo se u samim poetcima Crkve, u Djelima apostolskim, susresti s takvim smje-ro-davnim naputcima koje sam Duh Sveti daje apostolima Petru kad treba navijetati Radosnu vijest i poganima, a ne samo ido-vima (usp. Dj 10), ili pak apostolu narod, Pa-vlu, kad u snu prima naputak od Duha Sveto-ga da prijee u Makedoniju (Dj 16), uvjereni kako ih sam Bog poziva navijetati Radosnu vijest i u dananjoj Europi. Tu je ve zorno o emu je rije kod prorokih nadahnua. Po-gotovo kad itamo Knjigu Otkrivenja, izrazi-to proroki spis Novoga zavjeta. U njoj nije rije o pretkazivanju buduega, nego se ve u prvim poglavljima upuuje otra proroka rije sedmerim Crkvama u Maloj Aziji, e-stoka kritika spram ivota i vladanja. Jedva dvije od tih sedam Crkava dobivaju prolaznu ocjenu. A nalazimo se u apostolskom vreme-nu! Rije je o smjeru kojim se Crkva mora zaputiti u svome hodu kroz povijest. Nita u Crkvi nije unaprijed isprogramirano, nego Crkva uvijek iznova kroz svu svoju svjesnu povijest prima nadahnua Duha i boanske imperative kako se treba ponaati u nekome povijesnom trenutku.

Stoga je izriaj privatna objava, kako se danas znaju okarakterizirati primjerice Mari-jina ukazanja kroz minula dva stoljea, pod-vrgnuo kritici veliki teolog prologa stoljea Karl Rahner. U nareenim ukazanjima nije ri-je o osobnim, privatnim mistinim iskustvi-ma do kojih se pojedinci nakon duga uvje-bavanja i odricanja mogu vinuti, nije rije o privatnim objavama koje vrijede samo za onoga tko ih ima, tko ih prima, za pojedinca koji ima takva iskustva, nego pojedinci pri-maju rije i poruku koja se tie cijele Crkve. Oni sa svoje strane nisu dali nikakav osobni ulog kako bi zasluili takvu milost. Njima je to darovano, ali ne za njih kao pojedince, nego preko njih proroki za cijelu Crkvu i svijet. Dakako, crkveno uiteljstvo ima zada-

u ispitivati je li rije o pravom prorotvu ili pak o isto ljudskom djelu.

Primjer svetoga Franje AsikogaNe smijemo smetnuti s uma kako su pro-

roci i prorotva od samih poetaka Crkve nepobitna svakodnevna zbilja u crkvenim zajednicama koje su nastajale oko Sredoze-mnoga mora. O tome posebice govori sv. Pa-vao u Prvoj Korinanima (pogl. 12.-14.), gdje je rije o darovima Duha Svetoga u ivotu vjernika i Crkve. Prorotvo je po mnogoe-mu jedna od bitnih karizmi, darova Duha Svetoga. Karizme se meusobno dopunjuju, a sve slue izgradnji Kristova tijela, Crkve. Prorotva u Crkvi imaju zadau upozoriti na zastranjenja, na zablude u vjeri i moralu, prorotva osokoljuju u nevoljama, pozivaju

na ustrajnost, misionarski ar. Vremenom je proroka karizma u obli-

ku u kojem je susreemo u Novom zavjetu u Crkvi zamrla, upravo zbog sukoba na crti mjerodavnosti institucija (hijerarhija) i ka-rizmatski darovi ali nikada nije ieznula. Toliki sveci kroz povijest Crkve bjelodani su dokaz kako je uvijek bilo pojedinaca koji su se radikalno odluivali ivjeti Kristovu rije, koji su primali rijei koje drugi ne uju, gle-dali stvari koje drugi ne vide, usmjeravali Crkvu, davali nova nadahnua, nove oblike ivota. Svojim ivotom i ponaanjem jasno oituju kako se Crkva treba ponaati u poje-dinim razdobljima. Tu imamo najbjelodaniji primjer svetoga Franje Asikoga.

Franjo nije imao ni na kraj pameti kao obijesni mladi svoga vremena provoditi

U ukazanjima nije rije o osobnim, privatnim mistinim iskustvima do kojih se pojedinci nakon duga uvjebava-nja i odricanja mogu vinuti, nije rije o privatnim objavama koje vrijede samo za onoga tko ih ima, tko ih prima,

za pojedinca koji ima takva iskustva, nego pojedinci primaju rije i poruku koja se tie cijele Crkve.

Majka okuplja svoju djecu

Kolovoz 2006 . / / B ro j 8 / / G od i te I . 5

Promiljanje

ivot prema evaneoskim savjetima been-stva, posvemanjeg siromatva i posluha. Sve je u njegovu ivotu govorilo protiv ono-ga puta kojim je udario nakon svoga obra-enja poto je na vojnim pohodima dopao zatvora. Zamislio se nad svojim ivotom, povukao se u sebe, obilazio crkve i crkvice, i jednom zgodom, u crkvi sv. Damjana poeo mu je govoriti Krist s kria. Nije sanjao, nije imao privienje, glas mu je jasno govorio: Franjo, idi, popravi mi Crkvu.

U Marijinim ukazanjima moemo oditati njihovo proroko znaenje za Crkvu

Nemamo razloga sumnjati u istinitost spomenutoga prorokog nadahnua. Ponaj-prije zbog toga to se Franjo odmah dao na popravak te trone crkvice, a zatim to nije odmah shvatio u potpunosti posvemanji doseg i smisao spomenute proroke rijei koju je uo. Rijeima treba takoer i slika, simbol, tuma (usp. Dj 10,9-12). Nadalje, glas (audicija) koji je uo Franjo poklapa se sa vienjem (vizija u snu) koju je imao papa

Inocent u Rimu prije nego je Franjo stupio preda nj i traio doputenje za sebe i svoje ivjeti posvema prema Evanelju Gospodina naega Isusa Krista. Papa je, videi Franju pred sobom, prepoznao onaj lik iz sna, odo-brio mu njegov nain ivota, i danas, osam-sto godina nakon toga dogaaja, vidimo uinke prorokih ina i rijei. Franjevaki red slavi ovih godina 800. obljetnicu svoga utemeljenja. I danas svi franjevci u svijetu govore o neemu to bismo nazvali pre-ute-meljenje, pre-temeljidba, ponovno uzemlji-vanje, utemeljivanje Franjina djela, prema Franjinu primjeru odonda.

Ono to moemo oditati na svecima i utemeljiteljima redova u Crkvi koji su bili istinski reformatori crkvenog ivota moe-mo takoer oditati i u Marijinim ukazanji-ma, naime, proroko znaenje tih ukazanja za Crkvu. Najoitiji su primjer za to Marijina ukazanja