gorenje-proces oksidacije koji se odvija s dovoljnim intenzitetom i brzinom da dolazi do oslobodenja znacajne kolicine topline,svjetlosti i plinovitih produkata izgaranja

uvjeti potrebni za gorenje-prisutnost gorive tvari,oksidacijko sredstvo(kisik),izvor paljenja(toplina)

toplina-je oblik energije i proporcionalna je kinetickoj energiji gibanja molekula.spontano prijeci s toplijeg tijla na hladnije radijacijom,kundukcijom ili konvencijom

temperatura-je stupanj zagrijanosti tijela,a predstavlja kretanje molekukla i atoma,izrazava se u celzijuzima i kelvinima

plamiste-najniza temperatura tekucine pri kojoj se na povrsini tekucine stvori toliko para da se one mogu zapaliti otovrenim plamenom

osnovni oblici prijenosa topline-kondukcija-za krute tvari .izmjena topline vrsi se sudarom molekula razlicite prosjecene brzine.konvekcija-za tekucine,tj fluide (kapljevine i plinoce) kombinacija intermolekularnog tranportsa i makorkopskog transporta topline.radijacija-opisujemo elektromagnetskim valovima razlicitih duljina

dge-donja granica eksplozivnosti-najniza koncentracija plina/pare zapaljivih tvari u smjesi sa zrakom koja jos moze eksplodirati uz otvoreni izvor paljenja

gge-najveca koncentracija plina zapaljivig tvari u smjesi sa zrakom koja jos moze eksplidirati

stehimetrijska koncentracija-idealni omjer plina/pare sa zrakom gjde je eksplozija najjaca.

toplina izgaranj tvari-je ukupna kolicina topline koja se moze osloboditi gorenjem neke tvari(jedan mol,jedinicu mase(m ili kg),jedinicu volumena(m3)

standardna temperaturna krivulja- pokazuje porast temperature za vrijeme trajanja požara koristi se za difuzno izgaranje

pozarno opterecenje i podjela– ukupna količina topline koja može nastati u nekom požarnom sektoru .dijele se na: ukupno požarno opterećenje – ukupna količina topline nastala u gorenju jednog požarnog sektora ukupno požarno opterećenje možemo podijeliti prema vrsti gorivog materijala

specifično požarno opterećenje – ukupna količina topline nastala po kvadratnom metru (m2)

primjeri samoupale - do samoupale može doći :vanjskim utjecajem (dovođenje topline do temperature samozagrijavanja),dovođenjem tvari do temperature samozagrijavanja djelovanjem bioloških reakcija,djelovanjem kemijskih reakcija

biološkom reakcijom – djeteline – ako se poveća vlažnost i skladišti u prostorima gdje je povećan dotok zraka, biološkom reakcijom zbog samozagrijavanja može doći do samoupale. kemjskom reakcijom – živovapno (cao) – reagira sa vodom pri čemu se oslobađa toplina koja može izazvati žarenje i zapaliti prisutne zapaljive tvari.

uvjeti za nastanak fleshovera-je iznenadni i nagli prijelaz iz rastućeg požara u razvijeni požar. razvitkom požara u nekom požarnom sektoru nastali požarni plinovi skupljaju se pri stropu(što je rezultat pirolize) dolazi do porasta temperature u tom sektoru (minimalno 600 c) tada nastaje kritični trenutak kada se sav gorivi materijal i svi plinovi odjednom upale, taj trenutak se naziva flashover

piroliza- je proces zagrijavanja bez prisustva zraka kojim se dobiva razni čvrsti, tekući i plinoviti produkti.

vrste pjenila- a) kemijsku pjenu – emulzija nekog plina(co2) u vodi kojoj je dodan emulgator (neko prirodno pjenilo- ekstrakt biljnog ili životinjskog porijekla)- skuplja, bolje provodi struju, utrošak velik + zagađenje

b) zračnu ili mehaničku pjenu

zračna pjena mješavina zraka i vode u kojoj je otopljen emulgator(pjenilo)

mehanička pjena sastoji se od vode, pjenila i zraka koji se ubacuje u vodenu otopinu sa emulgatorima. količina ubačenog zraka može se regulirati pa dobijemo po stupnju opjenjenja ili ekspanziji (e) lake, srednje i teške pjene.

glavni efekti gasenja- Glavni učinak gašenja kod pjene je ugušivanje.

Podučinci su : - ohlađujuće djelovanje,

- izjednačavanje,

- odvajanje para i plinova od tekućine tj.krute gorive tvari,

- stvaranje emulzije

Vrste pjenila- prirodna i sintetička, Proteinska pjenila, Fluorproteinska pjenila, Sintetičko obično pjenilo, Fluorsintetičko pjenilo…

prahovi- monex – prah na bazi khco3 uz dodatak uree je još efikasniji.

d – prah , prah koji se radi u novije vrijeme od amonijevog fosfata:

- nh4h2po4 – monoamonijev fosfat

- (nh4)2hpo4 – diamonijev fosfat

- (nh4)3po4 – triamonijev fosfat

m – prah sastoji se od mješavine nacl, grafita i srugotina sivog lijeva, a služi za gašenje požara lakih metala.

prah na bazi bikarbonata gasi antikatalitički i donekle ohlađujućim učinkom, dodatno ugušujući od nastalog co2 i h2o.

amonijev prah gasi ugušivanjem, podefekt prekrivanje (na visokoj tem.prelazi u staklastu masu građe slične polifosfatu)

univerzalni prah – je smjesa bikarbonata i amonijevog fosfata gasi požare klase a, b, c.