Gospodarstvo Afrike

Sveu ili te u Zadru Odjel za geografiju

Robert Lon ari , prof. Regionalna geogarfija - Afrika

EkonomskoEkonomsko-geografska obilje jaSlo eni procesi unutarnjeg preslojavanja dru tva i privrede, postkolonijalizampostkolonijalizampreustroj s tri politi ka organizma (britanski, francuski, portugalski) na 5050tak novih dr ava, novonastale zemlje naslijedile stare probleme jer su nastale na temelju granica koje su bile osnova kolonijalne podjele kontinenta. kontinenta.

Podjela rada - osnova razvoja svakog dru tva, u Africi je odre ena biolo kim imbenicima (striktna podjela na mu ke i enske poslove) ene esto sudjeluju u poslovima koji zahtijevaju dulje napore dok mu karci obi no obavljaju poslove u kojima je potrebna ve a fizi ka snaga; snaga; esto je sudjelovanje djece u radu. radu. Radna snaga uglavnom je mlada, nekvalificirana i karakterizira ju slaba produktivnost. produktivnost. Uloga novca porasla je pod utjecajem Europljana, za novac se kupuje uglavnom uvozna roba dok u doma oj trgovini jo prevladava razmjena dobara. dobara.

Zna enje stoke je veliko, ali je vi e socijalno nego gospodarsko. gospodarsko. (va an je broj stoke a ne kvaliteta). kvaliteta). Prije uporabe pluga ene su se uglavnom bavile poljodjelstvom dok su mu karci uvali stoku (tropska Afrika). Afrika). Uvo enjem pluga odnosi se mijenjaju pa opada socijalni presti ena. ena. Mnogo enstvo: bogatiji mu karci si mogu priu titi vi e enstvo: ena dok su siroma niji prisiljeni odr avati vanbra ne veze: veze: olak ano irenje veneri nih bolesti. bolesti. Osnovni problemi: nedostatak obradive zemlje, agrarna problemi: prenapu enost, erozija zemlji ta zbog preintenzivnog agrarnog iskori tavanja. tavanja.

Op e zna ajke afri kog gospodarstva: gospodarstva: 1. 22% povr ine svijeta, 22% 2. 13,3% svjetskog stanovni tva 13, 3. 3.6% svjetskog dohotka 4. 2% industrijske 5. 5% rudarske proizvodnje 6. jednostranost proizvodnje, prete ito za izvoz. izvoz.

Primarni sektor:Poljoprivreda: Poljoprivreda: dva bitno razli ita sustava gospodarstva; gospodarstva; tradicionalni naturalni i komercijalni. komercijalni. Tradicionalni: Tradicionalni: zapadna Afrika, Sudan, Etiopija, Somalija, Uganda, Malavi, Kongo, Zambija. Zambija. Komercijalna: Komercijalna: Kenija, Zimbabve, JAR

Komercijalna poljoprivredna gospodarstva: uglavnom gospodarstva: planta e u vlasni tvu europskih doseljenika, proizvodi se izvoze, prinosi su visoki, Domoroda ki posjedi: slabo razvijeni, mali prinosi, posjedi: proizvodi se uglavnom za vlastite potrebe

Vinograd u provinciji Cape u JAR

Tradicionalna poljoprivreda ima izrazito regionalne karakteristike. karakteristike. U sjevernoj Africi ispreple u se utjecaji berberske i arapske kulture; kulture; razlika izme u vla nijeg primorja i pustinjske unutra njosti. njosti. Je am, p enica, vinova loza i maslina u sredozemnom primorju Oaze: Oaze: datulja, p enica, kukuruz, duhan, prema vla nijim krajevima pamuk (Sudan)

Datulje u sjevernoj Africi

Bera i pamuka na planta i u Sudanu

U tropskoj Africi tradicionalno poljodjelstvo jo uvijek karakterizira nomadizam; sve e e se primjenjuju i nomadizam; suvremene metode Europljani uveli kukuruz, manioku, jam i bananu

Komercijalna poljoprivreda: poljoprivreda:

Pokazuje stalan napredak Velika va nost; nost; agrarni proizvodi ine 2/3 vrijednosti izvoza Afrike 4 glavne kulture: kava, kulture: kakao, pamuk i produkti uljevite palme. palme. Afrika sudjeluje s 25% u 25% svjetskoj proizvodnji kave (Coffea Arabica), proizvodnje je najra irenija u Etiopiji, Ugandi i Angoli; Angoli; najpogodnije temperature od 18 do 22C 18 22 Afrika daje i 56% svjetske 56% proizvodnje kakaa (krajevi s temperaturom izme u 24 i 28C). 28C). Glavni proizvo a i su Gana, Nigerija, Obala Bjelokosti

Pamuk: ra iren je izme u 37 sjeverne i 28 Pamuk: 37 28ju ne geografske irine; Afrika daje oko 11% irine; 11% svjetske proizvodnje pamuka (Egipat, Sudan, Angola) Zna ajna je proizvodnja biljnih ulja od kikirikija i uljevite palme. Afrika je vode i kontinent po palme. proizvodnji kikirikija, a daje 56% svjetske 56% proizvodnje ulja uljevite palme. palme. Produkcija itarica je mala, manje od 5% ukupne svjetske proizvodnje

Sto arstvo: broj krava, arstvo:koza i ovaca po stanovniku ve i je od svjetskog prosjeka ali je prihod od sto arstva redovito malen. malen. Sto arstvo nema ekonomsku ve esto isklju ivo socijalnu ulogu. ulogu. U savanskim podru jima razvoj sto arstva sprje ava rasprostranjenost ce-ce cemuhe. muhe. Ratarstvo je slabo povezano s sto arstvom, broj stoke je prevelik s obzirom na raspolo ive pa nja ke povr ine

Ribarstvo: Ribarstvo: razvijeno je posvuda ali su statisti ki podaci nepouzdani naro ito o ulovu na unutra njim vodama. Komercijalni ribolov vezan je uglavnom za zapadnu obalu vodama. Afrike (JAR, Angola i Maroko). Maroko). Iskori tavanje uma: umskih povr ina svijeta, samo 15% svjetske godi nje uma: 15% produkcije. produkcije. Najvi e se eksploatira drvna gra a iz tropskih pra uma i vla nih savana Mahagonij, tikovina, sandalovina, ebanovina. ebanovina. Najve i izvoznici tropskog drve a: Kamerun, Gabon, Obala Bjelokosti, Kongo, Gana. a: Gana. Zna enje umarstva u ukupnom afri kom gospodarstvu je maleno; samo u maleno; Kamerunu izvoz drvne gra e ini vi e od 10% ukupnog izvoza zemlje (vrijednost oko 10% 426 mil. dolara) mil.