1GlasGrada - 663 - petak 1. 12. 2017.

2 GlasGrada - 663 - petak 1.12. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

ZELENA AKCIJA

Nepodnošljiva lakoća manipuliranjaNepodnošljiva lakoća manipuliranjaNepodnošljiva lakoća manipuliranjaNepodnošljiva lakoća manipuliranjaNepodnošljiva lakoća manipuliranjaBilo koje vjersko, nacionalno ili rasno obilježjetakozvanog investitora nikad nismo spominjali kaoobilježje relevantno za pitanje apartmanizacije Srđa.Dapače, one koji su to činili javno smo upozoravalida to ne čineBesprizornom manipulacijom Slobodna Dalmacija je nedavnoZelenu akciju optužila za antisemitizam. Naši plakati “Reket, ane golf”, kojima kritiziramo model po kojem se građanima prisil-no nameće takozvani razvoj putem izgradnje golf resorta, pro-glašeni su antisemitskim. Jedan od tih građanima nametanihprojekata je i onaj na Srđu poviše Dubrovnika. Iskonstruiranateza o antisemitizmu se oslanja na činjenicu kako je investitor ugolf resort na Srđu poviše Dubrovnika, Izraelac.Istovremeno, odvjetničko društvo Hanžeković, tvrtka u vlasništvuiste osobe kao i Hanza media d.o.o. koja je nakladnik SlobodneDalmacije, obraća se Zelenoj akciji pod prijetnjom tužbe radinarušavanja ugleda investitora u projekt golf resorta na Srđupoviše Dubrovnika.Dakle, iste osobe stoje s jedne strane koja besprizornom ma-nipulacijom Zelenoj akciji "pakira" antisemitizam protiv tzv. in-vestitora na Srđu i, s druge strane, koja takav "antisemitizam"za tog navodnog investitora želi naplatiti na sudu.Svoju reakciju na sporni članak pravovremeno smo uputili glavn-om uredniku Slobodne Dalmacije tražeći, sukladno Zakonu,objavu ispravka. Međutim, naš ispravak je, protivno Zakonu,"zakopan" na manje vidljivo mjesto (17. stranica) od članka nakoji smo reagirali (4. stranica) te značajno izmijenjen.Molimo stoga sve medije da, u cilju pravovremenog i točnoginformiranja javnosti, objave cjeloviti tekst demantija kojim smoreagirali na tekst Slobodne Dalmacije, a koji Slobodna Dalmacijanije htjela objaviti u neizmijenjenom obliku:

"Demanti Zelene akcije: U slučaju Srđa Slobodna Dalmacijaraspiruje vjersku mržnjuU tiskanom izdanju Slobodne Dalmacije od 2. studenog 2017. godineobjavljen je tekst naslova “Krvavom golferskom palicom na investitora”kojim se komentiraju plakati Zelene akcije s porukom "Reket, a ne golf"dovodeći iste u kontekst antisemitizma. Identičan članak objavljen jepod naslovom "U Dubrovniku osvanuli skandalozni plakati: Vlada i EUsufinancirali oglase kojima se koči projekt golf terena na Srđu" i na Inter-netskom portalu Slobodne Dalmacije 3. studenog 2017. godine.Bez ikakve provjere o značenju poruke s autorom Zelena akcija uvuče-na je u prljavu igru u kojoj je, u konačnici, optužena za antisemitizam.Naime, poruka navedenih plakata kritika je modela u kojem se građan-ima prisilno nameće takozvani razvoj putem izgradnje golf resorta, akoji nisu ništa drugo nego prikrivena apartmanizacija obale, jednog odnajvrjednijih hrvatskih resursa. Izjave o takvoj poruci plakata javno smodavali i prije objave spornog članka.Zbog navedenog na perfidni smo način uvučeni u situaciju u kojoj mora-mo ponavljati naše dobro poznate stavove o projektu na Srđu. Smatra-mo da je projekt na Srđu zbog potrošnje vode i pesticida neprihvatljiv zaokoliš, zbog korištenja javnih sredstava za izgradnju infrastrukture ekon-omski neprihvatljiv, zbog jednokratne potrošnje zadnjeg slobodnog du-brovačkog prostora za privatne potrebe razvojno neprihvatljiv te neodrživzbog dodatnog pritiska na ionako preopterećen Dubrovnik.Bilo koje vjersko, nacionalno ili rasno obilježje takozvanog investitoranikad nismo spominjali kao obilježje relevantno za pitanje apartmaniza-cije Srđa. Dapače, one koji su to činili javno smo upozoravali da to nečine. Zbog toga i ovaj put javno upozoravamo Slobodnu Dalmaciju dane pokušava ekološke, ekonomske, društvene, gospodarske i raznedruge probleme projekta na Srđu zamaskirati skrećući raspravu na vjer-sku pripadnost tzv. investitora. S obzirom da mi nikad nismo dali povo-da za to vašu interpretaciju možemo jedino smatrati raspirivanjem vjer-ske mržnje. Unizili ste time ime Slobodne Dalmacije i tekovine borbekoja joj je to ime nadjenula. Mi se nećemo s vama valjati u tom blatu!

Enes Ćerimagić, potpredsjednik Zelene akcije

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA

Rezultati 24-satnog pojačanogRezultati 24-satnog pojačanogRezultati 24-satnog pojačanogRezultati 24-satnog pojačanogRezultati 24-satnog pojačanognadzora brzine kretanja vozilanadzora brzine kretanja vozilanadzora brzine kretanja vozilanadzora brzine kretanja vozilanadzora brzine kretanja vozilaTijekom akcije pojačanog nadzora brzine kretanja vozilakoja je kontinuirano trajala od 6 sati ujutro, 23. do 6 sati,24. studenoga policijski službenici prometne policije naprometnicama Policijske uprave dubrovačko-neretvanskezbog nepropisne ili neprilagođene brzine kretanja prekrša-jno su sankcionirali 144 vozača. Akcija je provedena na

ukupno 83 lokacije na kojima je kontrolirano ukupno 351 vozilo, a u proved-bu akcije bio je uključen maksimalno raspoloživi broj djelatnika prometnepolicije koji su koristili sve raspoložive uređaje za nadzor brzine kretanjavozila. Najveća brzina kretanja vozila od 104 km/h izmjerena je na državnojcesti D-8 u mjestu Baćina u Pločama. Provedbu akcije nadzora brzine kret-anja vozila popratio je veći broj medija, a u pripremu akcije uključili su se igrađani predlažući lokacije na kojima su smatrali da je potrebna veća prisut-nost policije i nadzor brzine. Pristigli prijedlozi su uzeti u obzir te su odab-rane lokacije pogodne za mjerenje brzine, a pristigli prijedlozi će se koristitii kod sljedećih akcija. PS za odnose s javnošću

PU dubrovačko-neretvanske Andrijana Biskup

PISMO S LASTOVA

Očekujemo toOčekujemo toOčekujemo toOčekujemo toOčekujemo toZamislite, Lastovo nema brodskuvezu sa svojim administrativnimsredištem; nema nikakvu brodskuvezu s Dubrovnikom - gradom ukojem čovjek osjeća ponos što je diote županijske zajednice a ujednoosjeća i žalost što taj grad nemabrodsku vezu sa svojim, krozpovijest vezanim otokomU ponedjeljak, 27. studenog, župan NikolaDobroslavić održao je radni sastanak sravnateljicom Agencije za obalni linijskipromet i predsjednikom Uprave Jadrolin-ije. Na sastanku su bili i predstavnici Lučkihuprava županije, gradonačelnik Dubrovni-ka i svi drugi načelnici u županiji među koji-ma i načelnik Lastova. Na sastanku je du-brovački gradonačelnik Mato Franković

pored ostalog istakao kako je Dubrovnikuposebno važno kvalitetnije povezivanjeElafita s Gradom te je najavio kako GradDubrovnik razmišlja o modelu subvencion-iranja karata u stopostotnom iznosu zastanovnike Elafita koji na otocima živetijekom cijele godine. Ovakva poticajnamjera svakako je hvale vrijedna ali ne idovoljna. Naime, u županiji u kojoj je glavnigrad Dubrovnik, pored drugih, ima još jedanotok koji se zove Lastovo. Da bi se s Lasto-va došlo do Dubrovnika potrebno se prijezore ukrcati u brod za Velu Luku pa ondavoziti preko Korčule nastojeći uhvatiti tra-jekt u Dominče za Orebić pa opet voziti pre-ko Pelješca da bi se stiglo na vrijeme naradni sastanak sa Županom. A natrag? Isto!Zamislite, Lastovo nema brodsku vezu sasvojim administrativnim središtem; nemanikakvu brodsku vezu s Dubrovnikom - gra-dom u kojem čovjek osjeća ponos što je

dio te županijske zajednice a ujedno os-jeća i žalost što taj grad nema brodsku vezusa svojim, kroz povijest vezanim otokom.Svjesni smo problema Lastova, rečeno jena sastanku i zauzet stav da županija kaonositelj uputi Ministarstvu mora zahtjev odonošenju odluke o svakodnevnom pov-ezivanju otoka Lastova s Dubrovnikom.Međutim Grad u kojem danas, poslijerazaranja i oporavka, s uličnih lampiona visekošarice grozdova cvijeća a koji ujedno znašto znači biti na repu i odvojen od svojematice, nije od strane svog gradonačelni-ka prozvao, u kontekstu subvencioniranja iotok Lastovo. Očekujemo to. Očekujemoda će se brodska veza konačno uspostav-iti i da će na iduću festu Svetoga Vlaha bitiu Grad donesen brodom barjak lastovskihzaštitnika Svetog Kuzme i Damjana, na ve-selje Gradu i biskupskom ordinarijatu.

Mato Maričević, Lastovo

Tekstovi za objavu primaju se do srijede, najkasnije do 10 sati!

3GlasGrada - 663 - petak 1. 12. 2017.

OSVRT NA SVOJ ČLANAK U GLASU GRADA BR. 659 OD 3.STUDENOG OVE 2017.

Kakvo je to zvanje, struka ili poziv?Kakvo je to zvanje, struka ili poziv?Kakvo je to zvanje, struka ili poziv?Kakvo je to zvanje, struka ili poziv?Kakvo je to zvanje, struka ili poziv?Ako ti glasnogovornici/ice normalno izvješćuju zašto sene nazivaju izvjestiteljima, a mogli bi se nazivati itihogovornicima, a ne galamdžijama, baš tako - prostorečenoCijenjene Dubrovkinje/Dubrovčani i žitelji bivše Općine DubrovnikŽelim se pozabaviti pravom hiperprodukcijom tzv. i famoznih glas-nogovornika/glasnogovornica u našemu Gradu i okolici. Pitam se?Kakvo je to zanimanje, struka ili poziv glasnogovornik-ica, a pitajuse i mnogi Dubrovčani i ini, a ne samo ja. Što uopće znači riječglasnogovornik/ica? Je li to možda neka osoba koja glasno go-vori, a ne tiho-normalno, je li to neki političar koji DRŽI nekakavgovor pa se dere i viče? To su, pak, nazovimo ih zaposlenici-icekoji izvješćuju o stanju, uspjehu ili teškoćama u nekoj gradskoj iližupanijskoj upravi, Turističkoj zajednici, policijskoj upravi, nekomministarstvu, u svim mogućim tvrtkama, državnim uredima, VladiRH, Hrvatskome saboru, hotelima, pa i u-recimo-Rezervatu Lok-rum, itd. Ako ti glasnogovornici/ice normalno izvješćuju zašto sene nazivaju izvjestiteljima, a mogli bi se nazivati i tihogovornicima,a ne galamdžijama, baš tako - prosto rečeno. To sve pitam, nesamo ja nego nas na tisuće i tisuće u Lijepoj našoj. Zato se os-vrćem na onaj moj članak objavljen u Glasu Grada br. 659 od 3.studenog ove 2017.g.Naime,ja sam u spomenutom članku pisao o manjku-nedostatkuugostiteljskih radnika (pretežito sezonskih): kuhara, konobara,slastičara i pomoćne radne snage u sveukupnog ugostiteljstvu ihoteljerstvu. Doista je žalosna konstatacija da dubrovačkamladež,u većini slučajeva, neće da radi navedene poslove, svi biželjeli biti fakultetiije. Ipak, čast izuzecima. Takodjer sam uspomenutom članku i to pod znakovitim P.S.-om naveo da samsaznao iz novina (bilo je to ljetos tekuće godine) da na Zavodu sazapošljavanje u Dubrovniku pored ostalih nesaposlenih ima i 13evidentiranih GLASNOGOVORNIKA/ICA što sam okarakteriziraokao nešto apsurdno i nadasve smiješno, te se i zapitao što je to,zapravo , glasnogovornik-ica i kakvo je to zvanje, struka ili poziv, ai dalje sam istog mišljenja kao i mnogi od nas diljem Lijepe naše.Sve mi je to smiješno kad se radi o tim famoznim glasnogovor-nicima. Želim naglasiti da je posao glasnogovornika-ice u punoslučajeva “odskočna daska” za “skočiti” na neka viša i ravnateljs-ka radna mjesta i položaje. I dan-danas toga ima (bilo je i ranije) u

našemu gradu pa tako u zadnjih nekoliko godina to se dogodilo uRezervatu Lokrum, Dubrovačkim ljetnim igrama, pa moglo bi sereći i u Turističkoj zajednici Grada, ali ne u sadašnjem mandatu,kompleks Babina kuka sada Valamar i bivša gradska uprava.Bilo je toga (ima i sada) i u drugim subjektima. Razumljivo, imenane spominjem. Normalno, tu se radi, a i radilo se većinom o poli-tičko-stranačkim pogodovanjima i namještaljkama.U tim tvrdnja-ma nitko me ne može razuvjeriti/demantirati, a niti proturječiti. Ikao konačni rezime na kraju ovoga moga uratka naglašavan,jošjednom, da mi je nepoznato i nejasno (i to ne samo meni) kakvoje to zvanje-i znanje i kakve su škole FINULI ti silni glasnogovorni-ci-ice. Po mome sudu to je najobičnija izmišljotina i bezveznaslužba. Ustvari to su najobičniji džabalebaroši - rečeno po srpski.Ipak, dodajem uz sve ovo: U svim manje-više državnim institucija-ma i ustanovama, državnim uredima i upravama, sveobuhvatnimtvrtkama, gradskim i županijskim upravama, turističkim zajedni-cama, hotelima zaposleni su: razno-razni službenici kao: tajnici-ice, predsjednici poslovnih uprava, ravnatelji, direktori, menadžerii njihovi zamjenici, pojedini potpredsjednici, mnogobrojni savjet-nici, šefovi razno-raznih struka i kojekakvi što su ostali bez poli-tičkih funkcija, mandata i fotelja, a i tzv. uhljebi-”ležonje” koji bimogli raditi sve ono sto rade ti famozni glasnogovornici/ice kojiDAJU nekakva izvješća jednom ili dva puta mjesečno u trajanjuod po nekoliko minuta. Zar to nije pravi apsurd i smiješno kolikosu zauzeti i koliko rade ti glasnogovornici/ice. Možda bi se tidžabalebarovići mogli iskoristiti za kuhanje kave i za sve Sto ideuz to u uredskim kantinama kako bi bar donekle opravdali dobreplaće koje primaju, zar ne? Mogli bi također u velikim hotelimašefovi prodaje, šefovi recepcije, zamjenici direktora hotela, tajnici/ice obavljati glasnogovorništvo (u nekim hotelima to i rade). Kaošto dobro znamo to famozno glasnogovorništvo traje samo neko-liko minutama, a upražnjava se vrlo rijetko.Toliko za ovaj put poštovani čitatelji mnogo čitanog i cijenjenogtjednika Glasa Grada (još uvijek imamo ga mukte - svaka čast).Hvala lijepa Uredništvu G.G.na možebitnom uvrštenju.ŽIVJELI!

Pero Hrdalo, Dubrovnik

P.S. Vrlo dobro nam je poznato što pojedini roditelji u Dalmacijiuključujući i Dubrovnik i okolicu znaju reći svojoj djeci: SINKO finivelike skule da ne bi morao raditi, a tako je i po pitanju famoznih iizvikanih glasnogovornika/ica čije je nastajanje u porastu i u ga-lopirajućen džiru.

GRADONAČELNIK GRADA DUBROVNIKA NAJAVIO

Subvencije brodskih karata za stanovnike ElafitaSubvencije brodskih karata za stanovnike ElafitaSubvencije brodskih karata za stanovnike ElafitaSubvencije brodskih karata za stanovnike ElafitaSubvencije brodskih karata za stanovnike ElafitaGradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sudjelovao je 27.studenoga na sas-tanku „Povezivanje brodskim linijama unutar i izvan županije“ s ravnateljicom Agencijeza obalni linijski promet Paolom Vidović i predsjednikom Uprave Jadrolinije Davidom

Soptom, a koji je u Palači Ranjina održanna poziv župana Nikole Dobroslavića.Gradonačelnik Mato Franković kazao jekako je Gradu Dubrovniku od iznimnevažnosti što kvalitetnije povezivanje Elafitate je ovom prilikom najavio kako Grad Du-brovnik kao poticajnu mjeru razvija modelsubvencioniranja karata u stopostotnomiznosu za stanovnike Elafita koji na otoci-ma žive tijekom cijele godine. RavnateljiciAgencije za obalni linijski promet Vidović idirektoru Jadrolinije Sopti prenio je zahtjeveotočana za uvođenjem kasnije večernje lin-ije tijekom sezone. Naglasio je da novi brodkoji će se ubrzo početi graditi treba biti bržii većeg kapaciteta od Postire. - „Osim štopredmetna linija služi za prijevoz lokalnogstanovništva, u sezoni koristi i veliki brojturista koji posjećuju Elafite, ali je značajnai za funkcionalnu opskrbu otoka stoga nasl-jednik Postire mora biti opremljen i adek-vatnim teretnim prostorom“, poručio je gra-donačelnik. Sastanku su uz župana NikoluDobroslavića sudjelovali brojni čelnici gra-dova i općina s područja Županije kao ipredstavnici lučkih uprava.

4 GlasGrada - 663 - petak 1.12. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAUDRUŽENJE TAKSI PRIJEVOZNIKA, EKO TAXI, RADIO TAKSIZAGREB, UDRUŽENJE AUTOTAKSI PRIJEVOZNIKA DUBROVNIKD.O.O., UDRUGA ZA PROMICANJE AUTO TAKSI PRIJEVOZA - RA-DIO TAKSI SPLIT I UDRUGA VG TAXI

Država ugrožava sigurnost uDržava ugrožava sigurnost uDržava ugrožava sigurnost uDržava ugrožava sigurnost uDržava ugrožava sigurnost uprometu i egzistenciju obrtnika radiprometu i egzistenciju obrtnika radiprometu i egzistenciju obrtnika radiprometu i egzistenciju obrtnika radiprometu i egzistenciju obrtnika raditvrtke koju druge zemlje zabranjujutvrtke koju druge zemlje zabranjujutvrtke koju druge zemlje zabranjujutvrtke koju druge zemlje zabranjujutvrtke koju druge zemlje zabranjujuNovi zakon o prijevozu u cestovnom prometu nisu pisalistručnjaci i uzrokovat će kolaps nadolazeće turističkesezoneZagreb, 29. studenoga 2017. - „Želimo razgovarati s premijeromAndrejom Plenkovićem i potpredsjednicom Vlade Martinom Dalićo zaštiti hrvatskih obrtnika, građana i sigurnosti na cestama.“,upućeno je s prosvjeda Udruženja taksi prijevoznika, Eko Taxija,Radio Taksija Zagreb, Udruženje autotaksi prijevoznika Dubrovnikd.o.o., Udruga za promicanje auto taksi prijevoza – Radio TaksiSplit i Udruga VG Taxi održanog na Trgu sv. Marka.Taksisti su se okupili ispred Hrvatskog sabora kako bi izrazili neza-dovoljstvo s nacrtom novog Zakona o prijevozu u cestovnomprometu kojim se, kako kažu, pogoduje interesima strane tvrtke,ugrožava egzistencija hrvatskih obrtnika i njihovih obitelji, sigurnostgrađana te prijeti kolapsom tijekom turističke sezone.„Ako me pitate jesam li sretan što se danas ovdje nalazimo i štosmo prisiljeni prosvjedovati ispred Hrvatskog sabora, nisam. Dvijegodine bezuspješno, putem svih dostupnih kanala iznosimo našuproblematiku nadležnim organima vlasti. Jedino što želimo jestda nam Vlada omogući ustavno pravo na rad i ravnopravnost,želimo da se poštuju zakoni i ne želimo anarhiju.“, izjavio je pred-sjednik Udruženja taksi prijevoznika Božo Miletić i podsjetio nanačine na koje konkurencija krši zakonske propise te izbjegavaplaćanje poreza.Prijedlog nacrta novog Zakona o prijevozu u cestovnom prometupodrazumijeva da taksisti s jednom izdanom dozvolom mogupružati usluge na području cijele Hrvatske zbog čega bi tijekomturističke sezone u nekim gradovima došlo do prometnog kolap-sa i time se negativno utjecalo na turizam.Novim nacrtom zakona se, poručuju, pod nazivom ‘liberalizacija’uvodi anarhija koja će na cestu nekontrolirano pustiti tisuće nep-oznatih vozača u svakakvim vozilima, a koji neće odgovarati niko-me po pitanju visine naplate usluga, sigurnosti u prometu, ali iosobnoj sigurnosti putnika.„Posve sigurno možemo reći da će, ukoliko se usvoji nacrt Zako-na koji smo imali prilike vidjeti u medijima, 2500 ljudi iseliti iz Hr-vatske, a sve zahvaljujući Vladi kojoj su draži interesi kompanijekoja čak ne želi plaćati poreze u Hrvatskoj već posluje iz Nizozem-ske. Hitno tražimo odgovore na pitanja tko štiti Uber u Hrvatskoj itko su autori skandaloznog zakona prema kojem će biti ugroženasigurnost kao i održivost prometa tijekom turističke sezone. S drugestrane, imamo saznanja da su i vozači Ubera iznimno nezadovol-jni i da ih se iskorištava. Ukoliko imate takva iskustva, obratite namse, učinit ćemo sve da zaštitimo i vaša prava.“, poručio je Miletić.Taksisti su podsjetili da konkurenciju zbog neusklađenosti slokalnim zakonima i netransparentnosti cijena i naplate u drugimzemljama tjeraju na prilagodbu i poslovanje prema postojećimpravilima poput SAD-a i Velike Britanije. U većini zemalja EU ni neposluju, poput Njemačke ili Mađarske, a u nekima im je potpunozabranjen rad kao nedavno u Izraelu. U Hrvatskoj novi zakon prila-gođavaju istima zbog čega je, kažu, izgledna anarhija na cesta-ma. „Zašto nas premijer i potpredsjednica Dalić uporno izbjegavaju?Jesmo li manje vrijedni da se dvije godine ne mogu naći s namana radnom sastanku? Neka otvoreno kažu koliko su puta na sas-tanak primili predstavnike Ubera. Zašto su hrvatski obrtnici manjevažni od strane kompanije?“, zaključio je Miletić.Radio Taxi Zagreb je za vrijeme prosvjeda za sve korisnike omo-gućio besplatne vožnje. Enea Hasukić

5GlasGrada - 663 - petak 1. 12. 2017.

GRADONAČELNIK MATO FRANKOVIĆ U VODICAMA

O održivom turizmu i iskustvima DubrovnikaO održivom turizmu i iskustvima DubrovnikaO održivom turizmu i iskustvima DubrovnikaO održivom turizmu i iskustvima DubrovnikaO održivom turizmu i iskustvima DubrovnikaNa 9. susretu gradonačelnika i poduzetnika raspravljalo se o nizutema značajnim za održivi razvoj lokalne zajednice poputgospodarenja otpadom, razvoju gradova kroz turističku djelatnostte o financiranju i ustroju jedinica lokalne samouprave

Na 9. susretu gradonačelnika i poduzet-nika „48 sati“, koji je održan u Vodica-ma, sudjelovao je i gradonačelnik Gra-da Dubrovnika Mato Franković.U sklopu susreta gradonačelnik je učetvrtak, 23.studenoga, sudjelovao naokruglom stolu „Kako uskladiti razvojdestinacije s razvojem zajednice“. Su-dionici okruglog stola bili su državnitajnik Ministarstava turizma Tonči Glav-ina, gradonačelnica Vodica NelkaTomić, gradonačelnik Novigrada AnteoMilos i Emil Priskić, dogradonačelnikOpatije.Govoreći o iskustvima Grada Dubrovni-ka, gradonačelnik Franković je kazaokako Dubrovnik bilježi rekordne turis-tičke rezultate koji su očekivani i dobro-došli, ali je naglasio potrebu značajnijegzaokreta u upravljanju destinacijom kojise materijalizira u većoj kvalitetipružanja turiste usluge. Rekao je kakoove godine svjedočimo i negativnimaspektima poslovično izvrsnog imidžadestinacije i to ponajviše zbog velikihgužvi u srcu sezone, a koje su direktnaposljedica nekontroliranog broja izlet-

nika i gostiju s brodova na kružnim pu-tovanjima.Gradonačelnik je ovom prigodom pred-stavio i aktivnosti gradske upraveusmjerene ka rješavanju navedenihproblema izdvojivši inicijativu „RespectThe City“. -„Radi se o programu kojiobuhvaća čitav niz akcija i mjera kakobismo Dubrovnik učinili destinacijomodrživog turizma, jer sigurno je da ćegosti izbjegavati destinacije koje su za-gušene i u kojima su građani nezadovol-jni velikim dnevnim pritiscima turističkihdolazaka. Odlučili smo sesuočiti s takvim problemimaprije svega rješavajući pitanjebroja gostiju s kruzera, ali neda bismo ih onemogućili u do-lasku nego da bi upravo u ko-munikaciji s cruise kompani-jama odredili najbolje i nepo-voljnije termine kada će nji-hovi gosti moći ostvariti na-jbolju uslugu“, rekao je.Kao osnovni problem s kojimse Dubrovnik suočava gra-donačelnik je istaknuo nead-

ekvatnu infrastrukturu koja se ne može nositi s ve-likim brojem posjetitelja u glavnoj sezoni, a ista je unesrazmjeru s vrhunskom ponudom u du-brovačkim hotelima, ali i u drugim oblicima smješta-ja.Gradonačelnik se u svom izlaganju osvrnuo i naopasnosti i prijetnje koje donosi masovni turizam,kazavši kako održivi turizam ne isključuje određenesegmente turizma nego nudi mogućnost upravl-janja destinacijom gdje upravo gradonačelnici tihgradova, smatra on, imaju važnu ulogu u određi-vanju smjera.Na 9. susretu gradonačelnika i poduzetnika rasprav-ljalo se o nizu tema značajnim za održivi razvoj lokal-ne zajednice poput gospodarenja otpadom, raz-voju gradova kroz turističku djelatnost te o financir-anju i ustroju jedinica lokalne samouprave. Na sus-retu je sudjelovalo 350 sudionika – 110 predstavni-ka gradova, odnosno 70 gradonačelnika, 30načelnika i predstavnika općina te oko 150 gospo-darstvenika iz 80 različitih kompanija.

GRADONAČELNIK ČESTITAO MALIM HUMANITARCIMA OŠ LAPAD

Treći rođendan „Lapadskog srcaTreći rođendan „Lapadskog srcaTreći rođendan „Lapadskog srcaTreći rođendan „Lapadskog srcaTreći rođendan „Lapadskog srcaNa obilježavanju trećeg rođendana humanitarno-volonterskog klu-ba učenika OŠ Lapad „Lapadsko srce“ u ponedjeljak, 27.stude-noga, sudjelovali su i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Frank-ović i privremeni pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, sport,socijalnu skrb i civilno društvo Miho Katičić.

Uz čestitke povodom tri godine aktivnog rada „Lapadskog srca“gradonačelnik Franković učenicima i voditeljicama je zahvaliona promicanju volonterstva i humanitarnog rada poručivši da svat-ko od nas „tko odvaja svoje slobodno vrijeme kako bi pomogaodrugima puno radi za potrebite i društvo u cjelini“.Klub učenika „Lapadsko srce“ djeluje pri Osnovnoj školi Lapad,a svoju aktivnost započeli su u školskoj godini 2014./2015. nainicijativu magistre socijalne pedagogije Ivane Klarić Ivančić i pro-

fesorice hrvatskog jezikaSandre Merdžan, koje suujedno i koordinatorice klu-ba. Uz njih i učenike klubpodržavaju roditelji pa čaki bivši učenici škole, danassrednjoškolci.Dosadašnje aktivnosti Klu-ba, između ostalih, ukl-jučivale su humanitarneakcije za domove umirovl-jenika, dječji odjel Općebolnice, udrugu Dva skali-na, azil za napuštene život-inje na Zakovici, a lapadskimališani sudjelovali su i uakciji “Kap vode - oceanljubavi” za pomoć djeci Af-rike.

IZGRADNJA PROČISTAČA

Radni sastanak s izvođačem radovaRadni sastanak s izvođačem radovaRadni sastanak s izvođačem radovaRadni sastanak s izvođačem radovaRadni sastanak s izvođačem radovaGradonačelnik Franković i članovi Uprave Vodovoda održali su uutorak, 28.studenoga, radni sastanak s izvođačem radova na izgradnjipostrojenja s uređajem za pročišćavanje vode za piće. Predstavnikizvođača radova izvijestio je Gradonačelnika i predsjednika UpraveVodovoda Lukšu Matušića o trenutnim aktivnostima na gradilištupročistača. Gradonačelnik je ovom prilikom iskazao nezadovoljstvo

brzinom izvođenja radova te je na sastanku usuglašeno kako ćeizvođač u narednih 15 dana povećati broj ljudi na gradilištu te uposao uvesti dodatne kooperante, a sve kako bi ovaj važni komu-nalni projekt bio završen do 1. lipnja 2018. godine, što je rok defini-ran dinamičkim planom izvođenja radova. Podsjetimo, nakon štoje riješen spor između glavnog izvođača radova, francuske tvrtkeSuez, i tvrtke Skladgradnja kao podizvođača, u posao je sredin-om rujna uveden novi podizvođač, tvrtka Trag, te su radovi nagradilištu u Komolcu konačno nastavljeni.

6 GlasGrada - 663 - petak 1.12. 2017.

U OBUHVATU HOTELA BELVEDERE

Prezentirana trasa nove javnePrezentirana trasa nove javnePrezentirana trasa nove javnePrezentirana trasa nove javnePrezentirana trasa nove javnedužobalne šetnicedužobalne šetnicedužobalne šetnicedužobalne šetnicedužobalne šetnice

Predstavnici investitora i projektanta hotela Belvedere Gra-donačelniku i gradskim vijećnicima prezentirali su prijedlog trasenove javne šetnice uz more koja se planira u obuhvatu hotela, aista će biti posve otvorena građanima. Izgradnja javne šetnice bitće financirana sredstvima investitora hotela Belvedere.Procijenjena vrijednost investicije iznosi 350.000 eura, a šetnicaće građanima donijeti potpuno novi javni sadržaj te cjeloviti pris-tup pomorskom dobru i stjenovitoj plaži koji do sada nisu imali.Prilikom predstavljanja naglašeno je da će javna dužobalna šet-nica minimalno zadirati u postojeću konfiguraciju obale i mor-fologiju stijena te će, gdje god bude moguće, biti upuštena ustijensku masu kako bi se izbjegli nepotrebni podzidi. Navedenatrasa bit će ugrađena u Prijedlog izmjena i dopuna Prostornogplana uređenja i Generalnog urbanističkog plana Grada Du-brovnika te stavljanja izvan snage Detaljnog plana uređenja Belve-dere, a koji će uskoro biti obavljen na javnoj raspravi i dostupansvoj zainteresiranoj javnosti.

POKRENUT POSTUPAK PRIJENOSA

Ljetnikovac Bunić Kaboga prelazi uLjetnikovac Bunić Kaboga prelazi uLjetnikovac Bunić Kaboga prelazi uLjetnikovac Bunić Kaboga prelazi uLjetnikovac Bunić Kaboga prelazi uvlasništvo Grada Dubrovnikavlasništvo Grada Dubrovnikavlasništvo Grada Dubrovnikavlasništvo Grada Dubrovnikavlasništvo Grada DubrovnikaPokrenut je postupak pr-ijenosa suvlasničkogdijela Republike Hr-vatske nad ljetnikovcemBunić – Kaboga na GradDubrovnik. O tome jegradonačelnik GradaDubrovnika Mato Frank-ović obaviješten dopi-som ministrice kultureNine Obuljen Koržinekod 14. studenog up-ućenog Ministarstvudržavne imovine s pr-ijedlogom pokretanjaprocesa prijenosa vlasništva nad ljetnikovcem u Rijeci dubrovačkoj.Naime, Ministrica Obuljen Koržinek predložila je Ministarstvu državneimovine da kao nadležno tijelo za vršenje vlasničkih ovlasti u odnosuna državnu imovinu pokrene postupak prijenosa suvlasničkog dijelaRepublike Hrvatske u 2/3 dijela nekretnine Ljetnikovac Bunić-Kabogana Grad Dubrovnik.Gradonačelnik Mato Franković prethodno je 3. studenog Ministarstvukulture uputio pismo namjere kojim je iznio zahtjev Grada Dubrovnikaza preuzimanjem suvlasničkog dijela ljetnikovca „zbog lakšeg uprav-ljanja, a sve kako bi se i dalje razvijala kulturna ponuda grada Du-brovnika“. Grad Dubrovnik trenutno je suvlasnik 1/3 dijela nekretnine.S prijenosom vlasničkog udjela suglasna je i zaklada Caboga Stif-tung. Predsjednik Zaklade dr. Ivo Felner i član Uprave Bernhard Lampertpotpisnici su izjave da u slučaju prijenosa vlasništva Zaklada nećepotraživati sredstva donirana za financiranje obnove ljetnikovca odRepublike Hrvatske, Grada Dubrovnika i Hrvatskog restauratorskogzavoda, a što će se regulirati aneksom ugovora o financiranju obnoveljetnikovca iz 2010. godine.Podsjetimo, ljetnikovac Bunić Kaboga obnovljen je zahvaljujući ve-likodušnoj donaciji zaklade Batahovina Foundation u iznosu od 3 mil-ijuna eura, a koju je osigurao upravo dr. Ivo Felner, posljednji poto-mak vlastelinske obitelji Caboga, koji je i vodio složeni postupak ob-nove ovog vrijednog zdanja dubrovačke ladanjske arhitekture.

U LAPADU UREĐENE ULICE

Petra Zoranića i Luke SorkočevićaPetra Zoranića i Luke SorkočevićaPetra Zoranića i Luke SorkočevićaPetra Zoranića i Luke SorkočevićaPetra Zoranića i Luke SorkočevićaGrad Dubrovnikje putem svogUpravnog odje-la za prometproveo radoveuređenja UlicePetra Zoranića iUlice Luke Sor-kočevića na po-dručju grad-skog kotara La-pad. U Ulici Pe-tra Zoranića iz-vedeni su radovisanacije asfalt-nog kolnika inogostupa kao idijela zelenepovršine te jav-ne rasvjete. Ukupno je asfaltirano 600 metara kvadratnih ceste, sani-rano je 100 m2 nogostupa te je uređena površina na kojoj je ugrađe-na travna betonska rešetka površine 90 metara kvadratnih. Ukupnavrijednost predmetnih radova iznosi 270.000 kuna s PDV-om. Uobližnjoj Ulici Luke Sorkočevića izvedeni su radovi sanacije asfalt-nog kolnika površine 100 m2 i vrijednosti 20 tisuća kuna s PDV-om.

U NOVOJ MOKOŠICI

Radovi na sanaciji prometnicaRadovi na sanaciji prometnicaRadovi na sanaciji prometnicaRadovi na sanaciji prometnicaRadovi na sanaciji prometnica

Grad Dubrovnik putem svog Upravnog odjela za promet nas-tavlja s radovima sanacije i uređenja prometnica na područjuGrada. U Gradskom kotaru Mokošica u Ulici između dolaca utijeku su radovi na sanaciji asfaltnog kolnika i uređenja dijelapostojeće oborinske odvodnje i to na dijelu od spoja s ulicomMarina Kneževića pa do okretišta za autobuse. Ukupna površ-ina predmetnih radova je oko 3000 m2, a vrijednost radovaiznosi oko 600.000,00 kuna s PDV-om. U Novoj Mokošici suizvedeni i završeni radovi na uređenju i sanaciji - asfaltiranjuulice Marina Kneževića u Novoj Mokošici i to na dijelu od spojas ulicom Od izvora pa do kućnog broja 80, odnosno do spoja scestom koja vodi prema vodospremi. Ukupna površina zahva-ta sanacije iznosi približno 6000 m2 i vrijednost radova je oko1.190.000,00 kuna s PDV-om.

7GlasGrada - 663 - petak 1. 12. 2017.

8 GlasGrada - 663 - petak 1.12. 2017.

ŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKA

POTPISIVANJE UGOVORA KRAJEM PROSINCA

Objavljena lista stipendista Župe dubrovačkeObjavljena lista stipendista Župe dubrovačkeObjavljena lista stipendista Župe dubrovačkeObjavljena lista stipendista Župe dubrovačkeObjavljena lista stipendista Župe dubrovačkeOpćina Župa dubrovačka će za stipendiranje učenika i studenata izsvojih sredstava izdvojiti više od 600.000,00 kunaPročelnik Jedinstvenog upravnog odje-la, na prijedlog Odsjeka za društvenedjelatnosti i kulturu, odobrio je bodovnulistu stipendija po različitim kategorija-ma. 86 stipendija u ovo predblagdans-ko vrijeme razveselit će mnoge učeni-ke i studente.Iz godine u godinu na raspisani natječajjavlja se sve veći broj učenika i stude-nata što je uvelike povećalo konkurent-nost među kandidatima, a obradu uči-nilo zahtjevnijom i složenijom. Prema

podacima traženih zanimanja na po-dručju naše županije, a dostavljenih odstrane Hrvatskog zavoda za zapošljav-anje, stipendijom su nagrađena defici-tarna zanimanja poput doktora medi-cine, psihologa, logopeda, više medicin-ske sestre ali i srednjoškolskih zaniman-ja kuhara i elektrotehničara. Kao i svakegodine, OTP banka priključila senatječaju u kategoriji slabijeg imovnogstanja donacijom u iznosu od 70.000kuna. Stipendije su odobrene i u kate-

goriji stradalnika Domovinskog rata. Zaklada An-tuna Miloslavića svojom odlukom o stipendiran-ju obuhvatit će one studente koji zadovoljavajuuvjete , ali su zbog konkurentnosti ostali ispodcrte na općinskoj listi. Već tradicionalno potpi-sivanje ugovora o stipendiranju održati će se ublagdansko vrijeme, krajem prosinca u velikojvijećnici Općine. Tek po potpisivanju ugovora,korisnicima stipendije će se moći izvršiti ispla-ta. U prvoj isplati bit će obuhvaćena 4 mjeseca,od rujna do prosinca. Stipendija za učenike izno-si 400,00 kuna mjesečno, za studente koji seškoluju u Dubrovniku 600,00 kuna, a za one kojistudiraju izvan Dubrovnika stipendija iznosi1.000,00 kuna. Općina Župa dubrovačka će zastipendiranje učenika i studenata iz svojih sred-stava izdvojiti više od 600.000,00 kuna.

GRADONAČELNIK FRANKOVIĆ S PREDSTAVNICIMA CEHA UGOSTITELJA

Neće se povećavati cijene zakupaNeće se povećavati cijene zakupaNeće se povećavati cijene zakupaNeće se povećavati cijene zakupaNeće se povećavati cijene zakupajavnih površinajavnih površinajavnih površinajavnih površinajavnih površinaGradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković održao je 29.stude-noga radni sastanak s pročelnicom Ceha ugostitelja Udruženja obrt-nika Dubrovnik Nikolinom Farčić, predsjednikom Udruženja obrtnikaZlatkom Begušićem i tajnikom istog udruženja Cvijetom Daničićem.Predstavnici Ceha ugostitelja pri županijskoj Obrtničkoj komori s gra-donačelnikom Frankovićem razgovarali su o aktualnom pitanju pov-ećanja cijena najma poslovnih prostora u vlasništvu Grada Dubrovni-ka te o politici cijena zakupa javnih površina. Gradonačelnik je pred-stavnike ugostitelja izvijestio da Grad Dubrovnik u idućoj godini nemanamjeru povećavati cijene zakupa javnih površina. Govoreći o temismanjenja broja stolova i stolica na javnim površinama, gradonačelnikje najavio skoro održavanje tematskog sastanka kojom prigodom ćese ugostiteljima prezentirati prijedlozi Grada Dubrovnika.

PREDSTAVNICI JUDO KLUBA DUBROVNIK 1966 NA PRIJEMU KODGRADONAČELNIKA FRANKOVIĆA

Zahvala na prijemu i dosadašnjoj potporiZahvala na prijemu i dosadašnjoj potporiZahvala na prijemu i dosadašnjoj potporiZahvala na prijemu i dosadašnjoj potporiZahvala na prijemu i dosadašnjoj potporiPredstavnike Judo kluba Dubrovnik 1966, predsjednika Kluba Frana Stje-povića, dopredsjednicu Klaru Mitrović, člana Uprave Igora Jankovića iglavnog trenera Matea Semiza, primio je u srijedu, 29-studenoga, gra-donačelnik Mato Franković.Uz zahvalu na prijemu i dosadašnjoj potpori, predsjednik Stjepović upoznaoje gradonačelnika Frankovića s dosadašnjim aktivnostima i rezultatima kojepostiže klub na hrvatskoj, europskoj ali i svjetskoj judo sceni.“Judo klub 1966 već 50-ak godina djeluje u Gradu i drago nam je da Du-brovnik broji nekoliko judo klubova na svome području jer ovaj sportomogućuje djeci da se od svojih najranijih godina bave sportom ida se od najranijih godina upoznaju sa sportskim aktivnostima. Mo-ram istaknuti da smo dobili priliku da budemo domaćinima Europ-skom seniorskom judo kupu koji se održava u travnju i koji je zaživiopunim plućima te postaje tradicionalan. Prošle godine na Kupu jenastupilo 27 zemalja s tri kontinenta”, kazao je predsjednik Stje-pović.Član Uprave Igor Janković i glavni trener Mateo Semiz predstavilisu organizacijsko uređenje kluba kao i broj aktivnih članova klubaposebno se osvrnuvši na uvjete u kojima radi i djeluje klub.Gradonačelnik Mato Franković čestitao je vodstvu kluba na izvanred-nim sportskim rezultatima koje postižu njihovi članovi, a posebnečestitke uputio je dopredsjednici Klari Mitrović na uspješnopoloženom sudačkom ispitu najviše svjetske licence kojim je post-ala prva hrvatska sutkinja najvišeg svjetskog ranga.Osim na uspjehe koje ostvaruje klub, gradonačelnik Franković os-vrnuo se i na sportsku infrastrukturu koja predstavlja jedan od na-jvećih problema s kojima se susreću sportski klubovi Grada.

“Grad Dubrovnik pokrenuo je neke inicijative koje bi zarezultat trebale imati rasterećenje sportske dvorane uGospinom polju. Naravno, svjesni smo da je to malo ida je riječ o vatrogasnim mjerama te da je jedino pravorješenje sportski centar u Gospinom polju. Do sada smoobavili uspješne razgovore s Dubrovačkom biskupijomi jednim dijelom vlasnika zemljišta u Gospinom polju.Preostaje nam još jedan dio, ali optimistični smo.Naravno, svjesni smo da za sve ovo treba vremena i dase promjene neće dogoditi preko noći, ali jasne ciljevesmo postavili i želimo ih ostvariti”, kazao je tijekom prije-ma gradonačelnik Franković.

ČESTITAMO BLAGDAN SV. NIKOLE I DAN DUBROVAČKIH BRANITELJA

9GlasGrada - 663 - petak 1. 12. 2017.

10 GlasGrada - 663 - petak 1.12. 2017.

OVE SUBOTE

Počinje 4. Dubrovački zimski festival!Počinje 4. Dubrovački zimski festival!Počinje 4. Dubrovački zimski festival!Počinje 4. Dubrovački zimski festival!Počinje 4. Dubrovački zimski festival!Subotnja jutra bit će u znaku nastupa Folklornogansambla Linđo uz besplatan turistički razgled grada uorganizaciji TZ grada Dubrovnika, koja će prirediti i desetijubilarni humanitarni Torta party na Stradunu 9. prosincaPaljenjem prve adventske svijećeispred Dubrovačke katedrale ipaljenjem dekorativne blagdan-ske rasvjete uz Dubrovačku ko-lendu, čime će zasjati više od 900svjetlosnih elemenata, započetće bogat program Dubrovačkogzimskog festivala u subotu, 2.prosinca u 20:30 sati. Odmahpotom, ispred crkve sv. Vlahanastupit će Gibonni - najavljenoje na konferenciji za novinare uLuži – ovogodišnjem središnjeminformativnom centru festivala,gdje je predstavljen i zlatni Medo,festivalska maskota, dok je pri-godni tratamenat priredio HotelLibertas Rixos Dubrovnik.Posebno će okićeni ove godinebiti izlozi trgovina na Stra-dunu koji će doprinijeti uk-upnom blagdanskomugođaju i postati dio zimskečarolije. Taj će se ugođajzahvaljujući prigodnim de-koracijama istaknuti u svimgradskim i prigradskim na-seljima. Središte festivalskihkoncertnih zbivanja je najl-jepša svjetska pozornica –Stradun, gdje će svaki vik-end nastupati najvećezvijezde hrvatske estrade –osim Gibonnija, to suJacques Houdek, Massimo,Pavel i Marko Tolja Septet,a u susret novogodišnjemdočeku, 30. prosinca i TheFrajle. Za sam doček vrhun-ski glazbeno-scenski spek-takl na Stradunu priredit ćeregionalna zvijezda DinoMerlin, uz Pravila igre iSongkillerse te atraktivni va-tromet. Tradicionalno, naprvi dan nove godine, naStradunu će se točno upodne, uz Dubrovački sim-fonijski orkestar, pjenušac i ka-menice, zaplesati valcer. Ovegodine, s orkestrom kao solisti-ca nastupa sopranistica NikolinaPinko, a koncertom ravna mae-stro Ivan Josip Skender.Veliki božićni koncert Du-brovačkog simfonijskog orkestraugostit će brojne soliste i klape.Ugledni kanadski dirigent MarcTardue ravnat će koncertom, dokće izvedbom najljepših du-brovačkih skladbi ravnati ĐeloJusić. Proslavljeni operni pjevači- mezzosopranistica Marija KuharŠoša, tenori Đani Stipaničev iStijepo Gleđ Markos te vokalisti-

ca Maja Grgić i mladi Dapal Band,uz ovogodišnje obljetničke klapeRagusa, Subrenum i Kaše, pri-godnim će programom donijetibožićni ugođaj ovoj večeri, 22.prosinca u Hotelu Valamar Lac-roma Dubrovnik.Jedinstveni ugođaj u Gradudonosi kolendavanje kao tradicio-nalni dubrovački običaj pjevanjakolendi dubrovačkim ulicama itrgovima. Osim toga, klapskapjesma uveseljavat će Du-brovčane vikendima, u điru odBrsalja, preko Straduna i Pr-ijekoga, do Gundulićeve poljane,gdje će također biti organiziranglazbeni program uz gastronom-sku ponudu na kućicama.

Na radost najmlađih, popularnizlatni medo sa Straduna, ove ćegodine dobiti svoj park u Pilama,a postat će prava festivalskamaskota i sudjelovati u dječjimprogramima, koji uključujudruženja s mrazicama, vilenjaci-ma i likovima iz bajki, igre postarinski, pričanja bajki, crtanjaDjedu i brojne druge programe.U Grad stiže i Medova seka i toveć 1. prosinca. Djeci je posvećeni program u Uvali Lapad, gdje jesmješteno klizalište koje će bitiotvoreno na teniskim terenimaprvog dana festivala, 2. prosincau 15 sati uz program na ledu koji

će prirediti Plesni studio Laza-reti. Radno vrijeme klizališta nateniskim terenima u Uvali La-pad je svakim danom od 9 do22 sata.Subotnja jutra bit će u znakunastupa Folklornog ansamb-la Linđo uz besplatan turističkirazgled grada u organizaciji TZgrada Dubrovnika, koja će pr-

irediti i deseti jubilarni hu-manitarni Torta party naStradunu 9. prosinca iizložiti više od pedesetrazličitih torti koje će semoći kušati. U ovoj hu-manitarnoj akciji sudje-luje oko 40 subjekata, odmedijskih kuća, hotela,slastičarnica i restorana.U subotu, 16. prosinca,u organizaciji Turističkezajednice grada Du-brovnika, na Stradunuće se održati Božićnabajka. Povorka s likovi-ma iz bajke i djecomkreće iz parka u Pilamana Stradun. U programuće sudjelovati Dječji zborDubrovnik, Plesni studioLazareti, predstava zadjecu „Snježna staza“MAK teatra iz Zagreba,Trio vilenjaka „Ad libi-dum“, četiri Djeda Mra-za te najmlađi članovi FALinđo - Linđovo blago.Pjesma, ples i zabava

zavladat će Gradom, a 1500darova regalat će najmlađimaDjed Mraz.Prigodni zimski programiodržat će se u Mokošici, kojaće ove godine posebno zas-jati u blagdanskom ruhu. Ned-jeljna popodneva za vrijemeAdventa u Mokošici bit ćeobogaćena raznovrsnimglazbenim i dječjim programi-ma na igralištu pokraj Caffebara Kiss.Dubrovačke kulturne ustanovetakođer su pripremile brojneprigodne sadržaje za sveuzraste pa će tako Umjetnič-

ka galerija Dubrovnik 14. pros-inca otvoriti veliku međunarod-nu izložbu jednog od najugled-nijih suvremenih fotografa Ah-meta Ertuga na kojoj će bitipredstavljene fotografije inter-ijera ikoničkih građevina poputmilanske Scale i pariške Op-ere, ali i Dubrovnika. U Kazal-ištu Marina Držića 15. prosin-ca održat će se prva modernadramska praizvedba Držićevadjela „Pjerin“ koja je sačuvanasamo u fragmentima. Režijupotpisuje Ozren Prohić.Dubrovnik Winter Festival mo-bilna aplikacija građanima iposjetiteljima pruža informacijeo programu Dubrovačkog zim-skog festivala te lokacijama nakojima su ukrašeni borovi,jelke, jaslice i slični tradiciona-lni i vjerski motivi. Pri fizičkomdolasku na lokaciju korisnikuse otvara mogućnost korišten-ja kamere u aplikaciji, a nakonfotografiranja s filterom nalokaciji, korisniku fotografijaostaje na uređaju uz mo-gućnost dijeljenja prekodruštvenih mreža kroz samuaplikaciju. Počevši od 2. pros-inca, svakog dana od 17 satipa sve do posljednjeg noćnogpolaska u voznom redu Liber-tasovi autobusi vozit će be-splatno na svim linijama ugradskom prometu (uključu-jući linije 28 i 35). Tijekom zim-skog festivala prometovat će ibesplatni XMAS BUS na relacijiKolodvor - Grawe - Pile -Vojnović - Pošta, te Pošta -Vojnović - Pile - Tommy -Kolodvor. Dubrovački zimskifestival odvija se četvrtu god-inu za redom, a u vrijeme Ad-venta i u susret dočeku Novegodine, na više lokacija u starojgradskoj jezgri i drugim dijelov-ima grada, donosi raznovrsnekulturne, zabavne, dječje i gas-tronomske programe. Više ozimskim blagdanima u Dubrovni-ku na internetskoj stranici festivalawww.dubrovnikwinterfestival.com.

11GlasGrada - 663 - petak 1. 12. 2017.

12 GlasGrada - 663 - petak 1.12. 2017.

DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA

USKORO NOVI BROD ZA ELAFITE, ŽUPAN DOBROSLAVIĆ TRAŽI

Povezivanje Lastova i Dubrovnika brzobrodskom linijomPovezivanje Lastova i Dubrovnika brzobrodskom linijomPovezivanje Lastova i Dubrovnika brzobrodskom linijomPovezivanje Lastova i Dubrovnika brzobrodskom linijomPovezivanje Lastova i Dubrovnika brzobrodskom linijomTijekom 2017 godine utrošeno je 297 milijuna kuna proračunskih sredstava zaotočno povezivanje, a u 2018. godini bit će izdvojeno 310 milijuna kuna

ODRŽANA IZBORNA SKUPŠTINAHRVATSKE ZAJEDNICE ŽUPANIJA

Goran Pauk ponovnoGoran Pauk ponovnoGoran Pauk ponovnoGoran Pauk ponovnoGoran Pauk ponovnopredsjednikpredsjednikpredsjednikpredsjednikpredsjednik

Na izbornoj sjednici Skupštine Hr-vatske zajednice županija, nacional-ne udruge svih županija i GradaZagreba, na novi mandat od dvije go-dine ponovno su izabrani šibensko-kninski župan Goran Pauk, a zadopredsjednika ponovno je izabranistarski župan Valter Flego.Predsjednik HZŽ-a zahvalio se na jed-noglasnoj podršci svih župana te jedodao: „Važno je da nastavimo zau-zimati zajednički stav u postizanju cil-jeva koji su utkani u Statut naše or-ganizacije, bez obzira na političkaopredjeljenja. To je ono na što smosvi u Zajednici ponosni jer upravosmo zajedničkim naporima uspjeliskrenuti pozornost javnosti i instituci-ja na događanja na terenu, na izazoves kojima se mi u jedinicama regional-ne samouprave svakodnevno sus-rećemo, a postigli smo i zavidne re-zultate u projektnoj i međunarodnojsuradnji.“ Župan Pauk najavio je kakoće Hrvatska zajednica županija nas-taviti raditi na postizanju dugogodiš-njeg zajedničkog cilja, odnosno dosl-jednije provedbe funkcijske i fiskalnedecentralizacije.

STRUČNI SKUP „DANI DRAGUTINARUCNERA“ U DOLINI NERETVE

Upravljamo prirodomUpravljamo prirodomUpravljamo prirodomUpravljamo prirodomUpravljamo prirodomU organizaciji Javne ustanove za uprav-ljanje zaštićenim dijelovima prirode Du-brovačko-neretvanske županije i UdrugeBIOM, pod temom Upravljamo priro-dom, od 24. do 26. studenoga 2017.održan je stručni skup Dani DragutinaRucnera. Trodnevni program održao seu hotelima „Villa Neretva“ u Metkoviću i„Merlot“ u Opuzenu. Spomenuti skupnosi ime Dragutina Rucnera (1910.–1996.), ornitologa koji je svojimistraživanjima i prepariranjem dao velikidoprinos u formiranju ptičje zbirke, kojakrasi Prirodoslovni muzej Metković.

Prvi dan stručnog skupa, 24. studenoga2017. okupio je predstavnike lokalne i region-alne samouprave te institucije, udruge i os-tale dionike s područja delte rijeke Neretve sciljem informiranja sudionika o održivom up-ravljanju zaštićenim dijelovima prirode i eko-loškom mrežom (Natura 2000). Nakon uvod-nih pozdrava od strane predstavnika Javneustanove i udruge BIOM, stručni skup obuh-vatio je izlaganja na različite teme. Sudion-icima je prije svega kroz konkretne primjereprezentirana sama svrha zaštite prirode, azatim i konkretni primjer upravljanja po-dručjem Hutovog blata u susjednoj državi odstrane Javnog poduzeća Park prirode Huto-vo Blato. Prezentiran je i proces izrade Planaupravljanja zaštićenim područjima i područji-ma ekološke mreže delte rijeke Neretve, te

preduvjetima potrebnima za ostvarivanjeodrživog turizma i razvoja. Gost predavač,dr.sc. Nikola Tvrtković, koji je osobnopoznavao Dragutina Rucnera, ispričao ježivotnu priču Dragutina Rucnera kao glazbe-nika, preparatora i ornitologa. U nastavku,tijekom 25. i 26. studenoga 2017. u hoteluMerlot, organiziran je Susret ornitologa –ornitodruženje na kojem se okupio značajanbroj sudionika iz čitave Hrvatske. Riječ je oljubiteljima ptica i različitim ljudima koji seornitologijom bave profesionalno. Tijekomdva dana moglo se kroz niz prezentacija irasprava utvrditi trenutno stanje ornitologijeu Hrvatskoj. U sklopu stručnog skupa, orga-nizirana su dva izleta na ušće rijeke Neretve,obzirom da je navedeno područje vrlo atrak-tivno za promatranje ptica.

Župan Nikola Dobroslavić održao je 27. stude-noga radni sastanak s ravnateljicom Agencijeza obalni linijski promet Paulom Vidović i pred-sjednikom Uprave Jadrolinije Davidom Sop-tom, a na sastanku su bili predstavnici Lučkihuprava s područja županije, ali i gradonačelnicii načelnici Dubrovnika, Korčule, Ploča, Stona,Trpnja, Orebića, Blata, Vela Luke, Smokvice,Lumbarde, Mljeta i Lastova.Župan Dobroslavić istaknuo je u izjavi mediji-ma po završetku sastanka kako su posljedn-jih godina napravljeni brojni pozitivni koraci uvidu povećanja kapaciteta brodova kao i pobo-ljšanja plovidbenih redova, no dodao je kakoje ostalo još dosta problema za riješiti.”Posebno smo istaknuli problem povezivanjaLastova sa županijskim središtem Dubrovni-kom preko brzobrodske linije Lastovo–Korču-la–Mljet–Dubrovnik. Također, postojeći brodkoji s Lastova plovi za Split nije dovoljno dobari ne može ploviti svaki dan što je potrebno.Bilo je riječi i o novom brodu za Elafite za kojegočekujem da će se brzo izgraditi, a bilo je riječii o cijeni karata za neotočane. Ta cijena zagrađane i turiste, ali i gospodarstvenike morabiti što povoljnija”, rekao je župan Dobroslavićte dodao i kako se među načetim temamanašlo i uvođenje češćih linija između Trpnja iPloča.Ravnateljica Agencije zaobalni linijski promet,Paula Vidović rekla jekako su saslušane po-trebe i želje otočana kakobi se pospješilo povezi-vanje otoka s kopnom.”Tijekom 2017 godineutrošeno je 297 milijunakuna proračunskih sred-stava za otočno povezi-vanje, a u 2018. godini bitće izdvojeno 310 milijunakuna. Gotovo svi natječajiza brodske linije su

okončani, a natječaji za linije na relaciji Split-Hvar-Prigradica-Korčula i Dubrovnik-Suđurađće biti okončane tijekom prosinca”, rekla jeona.Predsjednik uprave Jadrolinije David Soptaistaknuo je kako je osnovna ideja Jadrolinijepokušati podići kvalitetu usluge na svojim bro-dovima.”To smo već napravili na linijama Orebić-Dom-inče-Orebić s novim brodovima i na relacijiPloče–Trpanj. Tu je iskazano očito zadovoljst-vo. Svjesni smo problema Lastova i potrebeza nabavkom novog broda. Intenzivno radi-mo na tome i u idućoj godini, u prvom kvarta-lu, cilj nam je otvoriti natječaj za izgradnju no-vog broda za Lastovo”, rekao je Sopta tedodao kako se sprema novi natječaj za izgrad-nju novog broda za povezivanje Elafita.”Drago mi je da je gradonačelnik Mato Frank-ović najavio kako bi Grad Dubrovnik u 100-postotnom iznosu subvencionirao karte zaotočane i to je odlična vijest. Umjesto pos-tojećeg broda Postira bit će novi, moderanbrod koji će uvelike povećati kvalitetu usluge.Razgovarali smo i oko međunarodne linijeDubrovnik–Bari. Povećali smo vožnju za jedanmjesec u odnosu na prošlu godinu i tu vidimonapredak,“ zaključio je Sopta.

13GlasGrada - 663 - petak 1. 12. 2017.

STIPENDISTI DUBROVAČKONERETVANSKE ŽUPANIJE

Učiti od najboljihUčiti od najboljihUčiti od najboljihUčiti od najboljihUčiti od najboljih- Na čelu sa chefomVežnaverom, kuhinja Pergolenudi mala kulinarska remekdjela te smo zahvalni što smoimali priliku biti dijelom kulinar-skog i servisnog tima u jedn-om od vodećih restorana u Hr-vatskoj - istakli su, uz ostalo,mladi talenti Dubrovačko-neretvanske županije KristinaCurić i Ivo KmetovićČetvrtu godinu zaredomdodijeljene su dvije stipendijebudućim nadama u hotelijerst-vu i turizmu u okviru programaDubrovnik FestiWine Chal-lenge-a. Mlada i nadarena ku-harica Kristina Curić, zajedno sIvom Kmetovićem, talentiranimi vrijednim konobarom, dobilisu izvrsne preporuke svojihposlodavaca kao i brojnih kole-ga i profesora te su provelimjesec dana u malom ribar-skom mjestu Zambratija irestoranu Pergola.Po povratku iz Istre, Kristina iIvo podijelili su s nama svojeprve dojmove, ne krijućioduševljenje. „Puno smonaučili tijekom mjesec danakoje smo proveli kod chefaFabricia Vežnavera i to je onošto nas iznimno raduje i ispun-ja ponosom. Od jednog od na-jboljih hrvatskih chefova imalismo priliku upoznati se s au-tentičnim specijalitetima Istre iMediterana i naučiti više o

pripremi hrane i vrhun-skoj usluzi. Princip radau „Food designrestoranu Pergola“ uis-tinu je poseban; velikapozornost posvećuje sesvim detaljima, od na-bavke hrane i lokalnihnamirnica, osmišljavan-ja i dizajna jela, uređen-ja restorana te do indi-vidualnog pristupa ipažnje koja se pos-većuje svakom gostu“,naglašavaju mlade ho-telijerske nade. „Na čelusa chefom Vežnaverom,kuhinja Pergole nudimala kulinarska remek djela te smo zahvalni štosmo imali priliku biti dijelom kulinarskog i servis-nog tima u jednom od vodećih restorana u Hr-vatskoj“ zaključuju mladi talenti Dubrovačko-neretvanske županije.Tijekom boravka u obližnjoj Austriji na večeri uorganizaciji Marktplatz Mittelkarnten & Friendsudruge, Kristina i Ivo imali su jedinstvenu prilikuupoznati i učiti od cijenjenih chefova Markus Rath-a, Stefanie Neugebauer i Lothar Krings-a, a kojisu također, kao i chef Vežnaver,članovi uglednegrupacije JRE.Ujedno su imali i priliku upoznati sve specifičnostiIstre i doživjeti uistinu uzbudljivu gastro avantu-ru. Uputili su se u obližnje šume u lov na tartufe iupoznali se s članovima obitelji Karlić koji imajudugogodišnje iskustvo u traženju i branju ove izn-imno cijenjene namirnice. Jedan od posebnihdoživljaja bio je i posjet impozantnim vinskimpodrumima vinarije Kozlović, a koja je prepoz-nata kao jedna od najljepših svjetskih vinarija poodabiru cijenjenog sommeliera Paola Bassa.„Iznimno mi je drago da sam bio dio vinske pričeDubrovnik Festiwine-a, a osobito mi je drago dasam imao priliku podučavati mlade talente i s nji-

ma dijeliti ljubav prema hrani i vinima“ zaključio jechef Fabrizio Vežnaver, gost kuhar ovogodišnjegDubrovnik FestiWine-a.Dugogodišnji pokrovitelj i suorganizator DubrovnikFestiWine-a je Dubrovačko-neretvanska župani-ja. Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko – neret-vanske županije i idejni inicijator Dubrovnik Festi-Wine-a, ne krije oduševljenje uspjehom progra-ma Dubrovnik FestiWine Challange, a u okvirukojeg mladi stipendisti ostvaruju nova znanja iiskustva. „Kreativnost i talent su uvijek poželjnimeđutim naporan rad i neprestano zalaganje suključni za uspjeh. Želja nam je i cilj posvetiti seeduciranju mladih koji žele učiti i profesionalnose razvijati, a samim time jačati i promovirati gour-met i vinsku industriju hrvatskog juga“ ističe županDobroslavić, ujedno istaknuvši kako mu je željada se i sljedeće godine prijavi veliki broj zaintere-siranih stipendista.Mladi talenti ovogodišnjeg Dubrovnik FestiWineChallange-a, Kristina Curić i Ivo Kmetović, pred-stavit će novostečena znanja i iskustva na Du-brovnik FestiWine Gala večeri u okviru 5. Du-brovnik Festiwine-a koji se održava u periodu od16. – 22. travnja 2018.godine.

EDUKATIVNA PREZENTACIJA

Sigurnost i zaštita na moruSigurnost i zaštita na moruSigurnost i zaštita na moruSigurnost i zaštita na moruSigurnost i zaštita na moruDubrovačko-neretvanska županija, Upravni odjel za zaštitu okoliša iprirode i Županijski operativni centar za provedbu Plana intervencijakod iznenadnih onečišćenja mora u Dubrovačko-neretvanskoj žup-aniji organizirali su upoznavanje članova Županijskog operativnogcentra, predstavnika jedinica lokalne samouprave obalnog područjaDubrovačko-neretvanske županije, lučkih kapetanija, lučkih uprava,luka, marina, predstavnika nadležnih upravnih odjela Dubrovačko-neretvanske županije, razvojnih agencija i svih operativnih stručnihslužbi koje djeluju kod iznenadnih onečišćenja mora, s mogućnosti-ma prevencije i sanacije mogućih iznenadnih onečišćenja mora uDubrovačko-neretvanskoj županiji te predstavili prezentaciju ”Sig-urnost i zaštita na moru”, u suradnji s tvrtkom Portus et Navem d.o.o.iz Splita, koja je izložila suvremene načine prevencije i mogućnostisanacije onečišćenog morskog okoliša. Cilj ovog upoznavanja i pred-stavljanja je bio obavještavanje sudionika te povećanje svijesti omogućim iznenadnim onečišćenjima mora kao i utjecajem takvihdogađaja na gospodarstvo i okoliš Dubrovačko-neretvanske županije,kao i mogućnostima prevencije i pravovremenog djelovanja uz štomanji nepovoljni utjecaj na okoliš. Pri tom je posebno istaknut geo-strateški položaj i razvedenost obale Dubrovačko-neretvanske žup-anije, koja je najizloženija obalna županija Hrvatske onečišćenju moraiz pravca Otranta i Sredozemnog mora, kao i južnih susjednih zemalja.

ČESTITAMO BLAGDAN SV. NIKOLE I DAN DUBROVAČKIH BRANITELJA

PREDSTAVNICI ŽUPANIJE NA RADNOJ VEČERI SPREDSTAVNICIMA SVEKINESKOG KONGRESA

O mogućnostima suradnjeO mogućnostima suradnjeO mogućnostima suradnjeO mogućnostima suradnjeO mogućnostima suradnjePredsjednica Županijske skupštine Vilma Kosović i pročelnikUpravnog odjela za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i ener-getiku DNŽ Ivo Klaić bili su domaćini na radnoj večeri s pred-stavnicima Svekineskog kongresa Republike Kine. Glavne temebile su mogućnosti suradnje, zakonodavni okviri i potencijalneinvesticije u našu županiju.Premda je naša Županija značajno teritorijalno i populacijskimanja od kineskih regija pronađene su brojne sličnosti te zajed-nički ciljevi s Republikom Kinom i njenim regijama. Razgovara-lo se o kineskim investicijama u Hrvatskoj, ali i mogućnostimadaljnjih ulaganja u Županiju. Poveznica u povijesnom smislunašeg područja s Kinom je u liku Marka Pola, svjetski poznatogputopisca i moreplovca koji je povezao naša područja, kojegsu gosti iz Kine istaknuli kao povijesnu poveznicu.U kineskoj delegaciji su bili potpredsjednik Odbora za vanjskupolitiku Wang Xiaochu, potpredsjednik Odbora za obrazovan-je, znanost, kulturu i javno zdravstvo Zhang Jian, član Odboraza zakonodavstvo Lang Sheng, predstavnik Ministarstva trgo-vine Chong Quan, savjetnici Odbora za vanjsku politiku ZhangHong i Lei Min, zamjenik veleposlanika Veleposlanstva Nar-odne Republike Kine Zhao Deyong, te tajnica Tang Huiyin.

14 GlasGrada - 663 - petak 1.12. 2017.

KONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLE

IZLOŽBA MUZEJA I GALERIJA KONAVALA KOJAKONAVOSKE BOŽIĆNE OBIČAJE OTIMA ZABORAVU

Devet baba po ledu se valjaDevet baba po ledu se valjaDevet baba po ledu se valjaDevet baba po ledu se valjaDevet baba po ledu se valja”Veseli me vidjeti ovakvu tradicionalnu pomalonostalgičnu izložbu koja naglašava nematerijalnestvari suprotne današnjem konzumerizmu,naglašava obiteljske vrijednosti. Neke stvari moramosačuvati za generacije koje dolaze iza nas”, rekaoje zamjenik načelnika Općine Konavle Ivo RadonićU žitnici Rupeotvorena u petak,24.studenoga, upodne izložbaMuzeja i galerijaKonavala ”Devetbaba po ledu sevalja” autorice Je-lene Beželj. Izložbaobrađuje temustarih i skoro zabo-ravljenih konavosk-ih božićnih običajate ih istovremenoželi oteti zaboravu.Zamjenik načelnik Općine Konavle Ivo Radonić rekao je ovomprilikom kako ga veseli vidjeti ovakve projekte koji naglasakstavljaju na vrijeme prije današnjeg raširenog konzumeriz-ma.”Veseli me vidjeti ovakvu tradicionalnu pomalo nostalgičnuizložbu koja naglašava nematerijalne stvari suprotne današ-njem konzumerizmu, naglašava obiteljske vrijednosti. Nekestvari moramo sačuvati za generacije koje dolaze iza nas”,rekao je Radonić.”Drago mi je što smo dobili priliku prikazati stare, ali lijepekonavoske blagdanske običaje. Izložba je prvi put prikazanaprije godinu dana u Zavičajnom muzeju u Konavlima te smoprimijetili da je javnost sjajno reagirala. Izložbom smo htjelipodsjetiti naše ljude na tradiciju i običaje, ali i istaknuti da suprije ključni bili ljubav, sreća i zajedništvo”, rekla je autoricaizložbe Jelena Beželj iz Muzeja i galerija Konavala.Istaknula je kako su sva vremenska razdoblja u pripremiBožića započinjala su i završavala s ”babama”.”To su prikle od posljednjeg tijesta u kačuliću što se baci na

ulje. Konavoske su prikle dostaveće od dubrovačkih. Značajanje pritom broj 9, jer se ‘babe’prigaju devet puta krozblagdansko doba. Tako je iizložba dobila naslov”, istaknu-la je autorica Beželj.Ravnateljica Dubrovačkihmuzeja Pavica Vilać istaknula jekako je ova izložba prvo gosto-vanje Muzeja i galerija Konava-la u Dubrovačkim muzejima, aizrazila je nadu da će se takvasuradnja nastaviti.”Očekujem da će izložba imati

ZAMJENIK NAČELNIKA IVO RADONIĆ PRIMIO PREDSTAVNIKE JAVNEUSTANOVE ZA UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM DIJELOVIMA PRIRODE

O otvaranju špilje ŠipunO otvaranju špilje ŠipunO otvaranju špilje ŠipunO otvaranju špilje ŠipunO otvaranju špilje Šipun

U prostorijama Općine Konavle zamjenik načelnika Ivo Radonić primioje predstavnike Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovimaprirode predvođene ravnateljem Ivanom Grilecom. Tema sastanka nakojem su bili i pročelnik Perica Pušić i direktor Turističke zajedniceFrano Herendija bila je otvaranje špilje Šipun i pripadajućeg interpret-acijskog centra.

ČESTITAMO BLAGDAN SV. NIKOLE I DAN DUBROVAČKIH BRANITELJA

veliku posjećenost, aŽupanija će dvije vrijednekulturne ustanove nas-taviti I dalje podržavati”,rekla je pak v.d. pročelni-ca Upravnog odjela zaobrazovanje, kulturu,znanost i sport Du-brovačko-neretvanskežupanije Ana Čeović.Dizajnerica izložbe jeNora Mojaš, a autoricalikovnog postava jeVoditeljica Zavičajnogmuzeja Konavle Anita Arbulić. Izložba ostaje otvorena do 14. prosinca2017. godine.Inače, ova izložba samo je još jedan u nizu uspješnih projekata koje suu posljednje vrijeme realizirani pod Muzejima i galerijama Konavala.Vrijedi nabrojiti tako arheološka istraživanja na lokalitetu Jagnjilo, po-tom činjenicu da su od strane Ministarstva kulture odobrena sredstvaza uređenje prostora oko lokaliteta svete Barbare, ali i za uređenjemlinica i stupa na rijeci Ljuta što će biti ispraćeno i digitalnim rješenjemu vidu informativne aplikacije. Nedavno je u Pridvorju otvoren Odjel zaarheologiju i spomeničku baštinu Muzeja i galerija Konavala, a poseb-no treba istaknuti intenzivan rad s djecom, brojne radionice od kona-voske proizvodnje svilenog konca do radionica konavoskog veza, a tuje i planirani ‘digitalni informativni muzej’ koji će se realizirati u suradnjis DUNEA-om.

15GlasGrada - 663 - petak 1. 12. 2017.

Priredio:Damir Račić

ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX. STOLJEĆA

Iz putopisa austrijskog Cara Franja I. (1)Iz putopisa austrijskog Cara Franja I. (1)Iz putopisa austrijskog Cara Franja I. (1)Iz putopisa austrijskog Cara Franja I. (1)Iz putopisa austrijskog Cara Franja I. (1)Dubrovnik, od 24.5. do 2.6.1818. godineU „GG“ od 1.9.2017.objavio sam novinskaizvješća (sastavljena pre-ma sačuvanim zapisimasvjedoka) u svezi borav-ka austrijskog cara Fran-je I. u našem gradutijekom 1818. g. Ne-

davno, naknadno sam saznao da je carevboravak trajao od 24.5. do 2.6.1818. g., ainformaciju sam doznao „izravno od cara“!Naime, uz pomoć gospara I.M. saznaosam za knjigu pod naslovom „Car FranjoI. u Hrvatskoj“ I-II. Knjigu je s njemačkogpreveo, dao pogovor i kritičku obradu dr.med. Ljudevit Krmpotić. Knjiga je objavl-jena u nakladi „Hrvatski Zapisnik“, Han-nover - Čakovec, 2002. godine. Sumnjamda je austrijski car osobno vodio dnevnikna svom putovanju po Hrvatskoj, već jenjegove dojmove i viđenja zapisivao net-ko iz njegove pratnje kojemu je car dikti-rao. Mene je u knjizi zanimalo samopoglavlje koje se odnosi na Dubrovnik (str.279-362). Čitajući, moram priznati da senisam baš snalazio u njegovim opisima,jer je često koristio riječi „lijevo“ ili „des-no“, ne navodeći preciznije od koga iličega? Naravno, izgled Dubrovnika prijeskoro 200 godina bio je znatno drukčiji,pri tome mislim na njegova neposrednapredgrađa Pile i Ploče. Knjiga sadrži inekoliko veoma realističnih crteža odraznih autora. To su: „Minčeta u du-brovačkim zidinama“ (uočava se diodubokog jarka na mjestu današnjeg par-ka u Pilama); „Knežev dvor“; „Izvor RijekeDubrovačke“; „Luka Gruž“ (veoma zan-imljiv izgled gruškog zaljeva); „Carinarni-ca“ (tj. palača Sponza, u prednjem planumala Onofrijeva fontana); „Cvijeta Zuzorić“(poznati portret); Ivan Gundulić (poznatiportret); „Park na Lokrumu“ (tj. jedan manjinjegov dio kojeg je nacrtala NadvojvotkinjaŠtefanija); „Pogled s istoka na Dubrovnik“(prikazani se neki fortifikacioni objekti(?)u sv. Jakovu, koji više ne postoje); „Berbamaslina kod Dubrovnika“. Ukupno 10crteža. Zapažanja austrijskog cara koja jeimao prilike vidjeti, jašući na konju, dao jekatkad s manje ili više opisa.Iz navedene knjige citirat ću neke opisekoje je austrijski car Franjo I. naveo usvojem putopisu kad je posjetio Du-brovnik.(...) „Na desno je mali otok, ogoljen i ka-menit, Daksa, na čijoj oštrici stoji opkop(redoute), a u njemu mala kapelica, tevojna straža. U središtu otoka je vrsta pr-ijevoja i jedna lučica s vratima, gdje sebrodovi mogu u nuždi skloniti. Stražnji diootoka je nešto viši prema kopnu i na nje-mu je bivši samostan, kojeg zgrade pro-padaju pa moraju biti popravljene iodržavane, ako se ne želi da savim pro-padnu.“(...) „Lijevo na moru je puno kuća kao ibrodogradilište; tu je i brod mornaričkestraže: Na padini iza malog vrha na des-

noj strani (lapadska obala - nap. D.R.) sutakođer uništene kuće, kao i u različitimprijevojima. Mjesto se zove Gruž. Izmeđukuća na lijevo je i poneki škver. Potom crk-va, te više kuća zajedno na jednom mjes-tu (skladišta brodske opreme? - op. D.R.),inače je tu više lijepih kuća i palača, kojesu sve u redu - iako je više njih iznutra poCrnogorcima potpuno uništeno. Uz njih sutakođer i lijepi vrtovi.“(...) „Ulazimo u uži grad kroz Vrata od Pila.Tu je popločani put isprekidan stubama(!),pa se spuštamo i idemo opet na desno(sadašnja serpentina između dvoja vrataod Pila - nap. D.R.). Na desno je i straža,te kroz druga (unutarnja) vrata ulazimo usami grad i nakon toga prolazimo širokomlijepom ulicom (Stradun - nap. D.R.)između kuća i palača s nekoliko katova aulica je popločana s malim kamenjempoloženim u krugovima(!), između prugakoje se ukrštavaju. Na desnoj strani uzkuće je široki pločnik popločan velikimkamenjem.Desno, na početku je mali trg, na njemujedna mala okrugla crkva(!) između dvazida. (Uopće se spominje veliku Onofrije-vu fontanu!! - op. D.R.). Na lijevo je crkvasv. Spasa...Okrećemo se desno, ostavljajuăi crkvu sv.Vlaha na desno (...) i dolazimo na trgStolnice. Tu sam uđao u palaču Gučetiă(Gozze), nakon đto sam od Gruţa do grad-skih vrata jahao i odatle do palače prođet-ao (za) manje od ľ sata“.Sljede opisi pojedinih znamenitosti uGradu, dubrovačkih zidina, namjena poje-dinih tvrđava (skladište soli, baruta, vojneopreme, državne ustanove itd.), crkvi itd.Kakvu je namjenu imala današnja galerija„Sebastijan“ mnoge će iznenaditi.(...) „Kad se ide prema (dominikanskom)samostanu, na lijevo je crkva sv. Krunice(Rozario - nap. D.R.), mala crkva lijepasloga s tri broda i malim oltarom. Crkvasada služi kao utvrdivalačka radionica, unjoj leži i drvo graditeljskog ureda. Nasu-prot nje na desno, uz samostan na-dograđeni su građanski zatvori - u dvoka-tnoj zgradi s lošim stubama. Zatvor je is-pod zemlje(!) do kojeg se silazi stubamakroz pomična vrata. Prostor nema zraka.Tu se nalazio jedan na smrt osuđenizatvorenik. Potom su prizemno još dvavelika zatvora a u oba kata također velikizatvori, svi prepunjeni(!). U potkrovlju sužene zatvorene u dvije sobice. Čitava jezgrada bez pravog zraka. Tamničarstanuje u dvije dobre sobe. Zatvorenikaima mnogo, u zatvorima spavaju na daska-ma i vlastitim posteljinama ili odjećama.Osobe pod istragom ukupno ih ima oko60, su zajedno sa zatvorenicima. Neki supod istragom dvije i više godina“. (Po sve-mu sudeći Franjo I. podrobno je dobio in-formacije o zatvorenicima.)(...) „Kuće predgrađa počinju već nedale-ko od njega a ispred njega je trg za šetnju(Brsalje - nap. D.R.). Kad se prođe kroz

vrata (Pile) na lijevo ide se prema tvrđavi sv. Lovre:dvokatnica s nahodištem (nakon potresa 1667.preseljeno iz današnje Zlatarićeve ulice - nap.D.R.) i nekoliko soba prizemno. U prvom katukao i prizemno na strani predgrađa su velike sobeu kojima stanuju siromasi sa svojom djecom. Do-bra je i uredna. U ovoj sobi vodi i kotač, s kojimadolaze djeca. Siromasi su izgledali dobro, kao ikreveti njihove djece. U drugom katu se nekesobe za tajne porođaje, koje se ovdje obavljabez naknade. Nahočad dolazi iz unutrašnjosti,za svakog do sedme godine troši se dnevno trišolda, a potom se nastoji smjestiti negdje drugd-je. Kako nijedna od spomentuih ustanova nemasredstava, za sve plaća država. No, kako kažu,novac ne dolazi uredno. Nadzor nad zgradomvrši jedna žena“.Vjerojatno se austrijski car naknadno prisjetionekih informacija pa je dodao sljedeće zapiseza nahodište i zatvor pri kraju dnevnika za 26.svibnja.(...) „U nahodištu, kažu, djeca vrlo često umiru“.(...) „Sa zatvorenicima kao i onima u pritvoru seloše postupa, dugo čekaju na ispitivanje, i sas-vim su goli u zatvoru“. (Prije je napisao da spavajuu vlastitoj odjeći - op. D.R.)Već ranije spomenuti građanski zatvor nije biojedini u Gradu. Drugi se je nalazio u bivšoj utvrdina tri kata s nazivom sv. Spas (dobila je naziv poobližnjoj crkvi), koja je navodno zbog rastrese-nosti od potresa iz 1667. godine srušena 1818.godine. Danas se vidi samo njen tlocrt, gdje seje prije nalazila, tj. na serpentini između vrata odPila.Franjo I. posjetio je građansku bolnicu koja se jenalazila „nedaleko iza utvrde Bokar“.(...) „Bolnica se nalazi u jednom krilu dvokatnicea u prizemlju je hodnik s obostranim malenimsobama gdje je stan kućedomaćina, jednog re-dovnika koji se ujedno brine o hrani bolesnika, aza to mu država plaća 13 soldi dnevno po bolesni-ku.U prvom katu je velika, prozračna bolesničkasoba uz nekoliko manjih, zatim velika bolesnič-ka soba za zatvorenike, koja ima vlastiti ulaz sulice a gdje stoji i vojna stražarnica, pazeći nazatvorenike (opet zatvorenici!).U drugom katu su sobe za žene zaraženespolnim bolestima, u jednoj velikoj i nekolikomanjih soba između ostalih bolesnica. Sobe susasvim prozračne, kreveti su danas izgledali ure-dno, što kako se kaže, nije uvijek slučaj, jer man-jka nužna oprema“. (Uobičajno je to i danas kadnam u Grad dolazi u posjet neka „VIP“ osoba,pa se Grad temeljito uredi. Vojna bolnica bila jesmještena „na trgu uz isusovačku crkvu, bivšiisusovački samostan“, tu je danas Realna gim-nazija - nap. D.R.).Opet jedan naknadni zapis u putopisu austrijskogcara u svezi građanske bolnice.(...) „U bolnici svaki krevet ima samo dvije plahtekoje se čuvaju za teške bolesnike. Bolničaranema, pa ne samo bolesnici nego i oni (bolesniod) spolnih bolesti hodaju slobodno po gradu“.Pri kraju svoga putopisa koji završava 2. lipnjaaustrijski car donosi svoja zapažanja o malobrojn-om i osiromašenom dubrovačkom plemstvu kojinastoji dobiti kakvu državnu službu radipreživljavanja. Ono što vidi i smatra zanimljivimu svezi tadašnje dubrovačke svakodnevnice, atakođer i od usmenih informacija koje dobijeFranjo I. zapisuje u svoj dnevnik. Nastavlja se

16 GlasGrada - 663 - petak 1.12. 2017.

DOM MARINA DRŽIĆA, KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA I OSNOVNA ŠKOLA MARINA DRŽIĆA

Tri Marina za jednog - dubrovačka djeca Vidri u častTri Marina za jednog - dubrovačka djeca Vidri u častTri Marina za jednog - dubrovačka djeca Vidri u častTri Marina za jednog - dubrovačka djeca Vidri u častTri Marina za jednog - dubrovačka djeca Vidri u čast

NOVO IZDANJE MATICE HRVATSKE

Predstavljena knjiga ’’Varia Ragusina’’Predstavljena knjiga ’’Varia Ragusina’’Predstavljena knjiga ’’Varia Ragusina’’Predstavljena knjiga ’’Varia Ragusina’’Predstavljena knjiga ’’Varia Ragusina’’o dubrovačkim muzikalijamao dubrovačkim muzikalijamao dubrovačkim muzikalijamao dubrovačkim muzikalijamao dubrovačkim muzikalijamaU Dubrovniku je uutorak, 21. stude-nog, predstavljenaknjiga Varia Ragusi-na - studije i ogledio starim knjigama imuzikalijama du-brovačkim IvanePetravić i EnniaStipčevića. U ovojzbirci studija EnnioStipčević, Ivana Pe-travić i Grantley Mc-Donald pružajuuvid u neka recent-na istraživanja dubrovačke renesansne glazbe i kulture, u njoj suzabilježena traganja, bibliografijska lutanja i poneko iznenadno otkriće:od novopronađenih i rekonstruiranih skladbi Lamberta Courtoysa,pjesničkoga kanconijera Nade Bunić, prvih izdanja djela Marina Držića,zatim Tassove Aminte u iznova detektiranome tiskanome prijevoduDominka Zlatarića, pa glazbe talijanskih skladatelja posvećene CvijetiZuzorić, te naposljetku sve do dosad neuočenih kompendija kojimase služio dubrovački gospar i višestruki knez Nikola Vitov Gučetić.Osim pasioniranim čitateljima rijetkih starih tiskovina i rukopisa, ovdjeskupljeni tekstovi upućeni su također onima koji su spremni uložitienergiju u oživljavanje davno zaboravljene glazbe. Upravo glazbe-nicima i suvremenim izvedbama namijenjeno je posljednjih 30-takstranica slabo poznate dubrovačke renesansne glazbe. Svojevrsnaje to najava puno ambicioznijega predstavljanja još neistraženih glazbe-nih partitura dubrovačke renesanse.Na sam kraj smještena je zanimljiva rasprava Marinele Rusković Kriš-tić, u kojoj ova mlada muzikologinja potpisuje vrlo zanimljivu studiju ojednoj svojedobno privatnoj zbirci talijanskih opernih libreta. Svakootkriće nameće nova pitanja i dvojbe. Forma aperta ove nevelike kn-jige, smatra Ennio Stipčević, otvorena je dobronamjernom čitatelju -navodi se na web stranicama dubrovačkog Ogranka Matice hrvatske.Knjigu su u Saloči od zrcala predstavili Ivana Petravić, Ileana Grazio iJelena Obradović Mojaš. Nera Bistrić

TVRĐAVA REVELIN

Dmitry Sinkovsky ponovno u GraduDmitry Sinkovsky ponovno u GraduDmitry Sinkovsky ponovno u GraduDmitry Sinkovsky ponovno u GraduDmitry Sinkovsky ponovno u Gradu

Ruski violinist Dmitry Sinkovsky nastupio je s Gudačkim sas-tavom Dubrovačkog simfonijskog orkestra u subotu, 25. stude-noga u Slanici (tvrđava Revelin).Riječ je o vrsnom violinistu, kontratenoru i dirigentu koji s Du-brovačkim simfonijskim orkestrom intenzivno surađuje posl-jednje dvije godine, pa je tako u lipnju uspješno održan ciklusbarokne glazbe „Orlando Furioso“ te više koncerata u sklopuMeđunarodnog glazbenog festivala Dubrovnik u pozno ljeto.Sinkovsky je poznat kao vrhunski izvođač baroknih djela, sto-ga će program u subotu uključivati djela Vivaldija, Bacha iGeminianija. Inače, Dmitry Sinkovsky završio je prestižniKonzervatorij Čajkovski u Moskvi te je osvojio brojne nagradena važnim natjecanjima - od Premio Bonparti u Italiji do natje-canja Bach u Leipzigu, Musica Antiqua u Brugesu, Telemannnatjecanju u Magdeburgu i drugima. Trenutno svira na vrhun-skoj violini „Francesco Rugeri“ iz 1675. godine.izvedena su sljedeća djela:F. Geminiani - Concerto Grosso u d molu, ‘La Folia’J.S. Bach - Brandendurški koncert br. 3 u G duruA. Vivaldi - Simfonija u h molu “Al Santo Sepolcro”A. Vivaldi - Violin Concerto ‘Per la Solenita di San Lorenzo’

Renata Roman

je odigrao isječak iz predstave Skupza koju je zaslužio nominaciju zaovogodišnju Nagradu hrvatskogglumišta. Na kraju programa uDomu Marina Držića otvorena jeizložba učeničkih radova. Radion-ice s učenicima vodila je nastavni-ca likovne kulture i akademskaslikarica Petrunjela Vuković, dok jes djecom s teškoćama u razvoju

radila akademska slikaricaIvana Gojavić. Njihov grupnirad odabran je i kao glavnimotiv na pozivnicama i plaka-tima završnog događaja.Ovaj program rezultat jevišemjesečnog rada učenika,djece i mladih Osnovne školeMarina Držića i njihovih men-tora, uz potporu Doma Mari-na Držića, koji je pokrovitelj iprovoditelj programa kojimse obilježava velika 450 go-dišnjica smrti dubrovačkogrenesansnog pisca. KazališteMarina Držića nesebično jeotvorilo svoju pozornicumladim umjetnicima.

“Tri Marina za jednog”, naziv je događanja kojese održalo u utorak, 28. studenog. Naime Os-novna škola, Kazalište i Dom, koji nose imevelikog Vidre, zajedničkim snagama njemu učast, izveli su kulturni program. Učenici OŠMarina Držića, uključujući i one koji u ovoj školipohađaju program za djecu s teškoćama u raz-voju, tijekom nekoliko mjeseci slikalisu motive iz Držićevih djela, ali i por-trete dubrovačkog komediografa.Na dramskim i glazbenim radionica-ma u Domu Marina Držićauvježbavala se renesansna glazba iisječci iz Držićevih djela, a KazališteMarina Držića ugostilo je mladeglumce, glazbenike i recitatore, dokim se na pozornici pridružio i Skup,kojeg je utjelovio Branimir Vidrić Fli-ka. Program je počeo predavanjemKatje Bakije pod nazivom “Držićevaživotna i kazališna fortuna” koje seodržalo u jutarnjim satima u Os-novnoj školi Marina Držića. U večern-jim satima održao se program u Ka-zalištu Marina Držića u kojem su sud-

jelovali školski zbor, polaznici glazbene i dram-ske radionice koje se svake godine održavajuu Domu Marina Držića pod vodstvom SanjeDražić i Paule Dražić Zekić, a prisutni su imalipriliku upoznati se i s literarnim dostignućimaučenika. Na pozornici svog matičnog kazalištaučenicima se pridružio Branimir Vidrić Flika, koji

17GlasGrada - 663 - petak 1. 12. 2017.

NOVI ROMAN RENATE ZLATKOVIĆ

Može se dogoditi i tebiMože se dogoditi i tebiMože se dogoditi i tebiMože se dogoditi i tebiMože se dogoditi i tebiPredstavljanje noveknjige Renate Zlatk-ović Može se dogoditii tebi održat će se upetak, 1. prosinca2017. u dvorani kinaVisia, s početkom u19 sati. Uz autoricu, upredstavljanju roma-na (u izdanju Društvaza promicanje knjigei stripa Slagalica)sudjelovat će i Ružica Dodig, Mato Jerin-ić, Marina Kljunak Čuikin, Lucijana Pendote učenici Pomorsko-tehničke škole Du-brovnik i Umjetničke škole L. SorkočevićaJosip Lazić, Anton Puljić, Franjo Gadžić iPetar Vlašić.„Ne bi se moglo reći da nas je najnovijiprozni uradak Renate Zlatković iznenadioni temom ni psihološkim pristupom likovi-ma koji je u ove autorice prisutan od samihpočetaka (...). Uvodni dio romana Možese dogoditi i tebi prizor je susreta dviju ženau ranopopodnevnim satima, u neutralnomprostoru neke slastičarnice, koji sluti naozbiljan sukob jer je u pitanju čast (s jednestrane), s druge egzistencija. Tko su te dviježene, što ih povezuje, što opasno razdva-ja?“, ističe Eta Rehak u pogovoru te se pita:„Može li se zastrašivanje ucjenom preo-braziti u zločin? Kad naoko dopustiv činčovjek preobražava u zločin? Kad namjeraprelazi granice od ljudskog prema zločinu?Može li se želja ostvariti bez neposrednogupletanja u materijalno? Ima li slučajnesmrti? U koju kategoriju smrti spada smrtnemoralne osobe? Kako takav slučaj naz-vati?“ Autorica daje niz mogućih odgovo-ra, a dubrovačka publika ima ih prilikusaznati već u petak, 1. prosinca, na pred-stavljanju romana.

OGRANAK MATICE HRVATSKE DUBROVNIK

Predstavljen dvobroj časopisa DubrovnikPredstavljen dvobroj časopisa DubrovnikPredstavljen dvobroj časopisa DubrovnikPredstavljen dvobroj časopisa DubrovnikPredstavljen dvobroj časopisa DubrovnikVrijedno je ipak napomenuti kako je u sklopu tematskog bloka uz 450.godišnjicu smrti komediografa Marina Držića po prvi put objavljen strip oMarinu Držiću te kako je to istodobno prvo objavljivanje stripa na stranicamačasopisa Dubrovnik

U petak, 24. studenoga učitaonici Narodneknjižnice Grad, dubrovač-ki Ogranak Matice hr-vatske predstavio je novoizdanje svoga časopisaDubrovnik 2-3/2017. ukojemu je na 360 stranicaobjavljeno pedesetak pri-nosa 40 suradnika. Uz os-tale uobičajene rubrikečasopisa ovaj dvobrojobilježavaju tematskestranice uz 450. godišn-jicu smrti komediografaMarina Držića i 200. godiš-njicu smrti jezikoslovcaJoakima Stullija. Prigodničlanak o franjevcu Stulli-ju, jednome od najznača-jnijih hrvatskih jezikoslova-ca uopće, napisala je Mar-tina Kramarić.U uvodnome dijelu nalazi se i članak MarijaGrčevića o ruskome grofu Petru Tolstoju injegovim kontaktima s Hrvatima na počet-ku 18. stoljeća. Opsežan tematski blok po-vodom 450. obljetnice Držićeve smrti donosipriloge Lade Čale Feldman, Ivane LovrićJović, Marija Kopića, Zdenka Zlatara, Slav-ice Stojan, Ivana Viđena, Ileane Grazio,Rosanne Morabito, Ivice Boban, DavoraMojaša, Tonka Maroevića, Frana Čale, MireMuhoberac, Radovana Ivšića i NinoslavaKunca. Tematski je blok zaključen pozna-tim sonetom-nekrologom koji je povodomDržićeve smrti ispjevao njegov nešto mlađisuvremenik Miho Monaldi u prijevodu Ton-ka Maroevića. Ne izdvajajući nijedan članakposebno, mora se kazati kako je riječ onovim i zanimljivim tekstovima koji, svaki sasvoje strane, osvjetljavaju pojedine ele-mente Držićeva djela, kao i njihovih čitanja,prijevoda i uprizorenja. Vrijedno je ipak na-pomenuti kako je u sklopu ovoga tem-atskog bloka po prvi put objavljen strip o

Marinu Držiću te kako jeto istodobno prvo objavl-jivanje stripa na stranica-ma časopisa Dubrovnik.U cjelini gledano, ovaj jetematski blok važan dopri-nos našoj držićologiji izajedno s više novih zn-anstvenih doprinosa ob-javljenih tijekom 2008. go-dine, kada se obilježavalo500. godina njegovarođenja, sigurno će bitikorisno štivo i znanstvenoji široj publici. Broj se nas-tavlja ogledima Jurgenavon Kempskoga (prijevodMarija Kopića) i JulijaneMatanović te Rine Kralj-Brassard u rubrici o bašti-ni. Tekst o znamenitomeMozartu ispunjava proznu

rubriku, dok se u rubrici poezije nalaze pjes-me Thomasa Mertona (prijevod Vojo Šin-dolić). Objavljena su i dva ogleda o dram-skim autorima: Hansa Laehra o Shakespear-eovom kralju Learu (prijevod Dubravko Tor-janac) i Pere Mioča o nedavno preminulomedramskom piscu Ivi Brešanu. Ovaj broj uzpopratni komentar Stjepana Ćosića donosii izvadak iz dosad široj publici gotovo nep-oznatoga biografskog teksta novinara i pub-licista Antuna Stražičića u kojemu on na živi topao način opisuje svoje mladenačkedane, odrastanje i ugođaj Dubrovnika u zad-njemu desetljeću 19. stoljeća. Ovaj je članakistodobno i najava knjige potpunihStražičićevih memoara koje će Matica ob-javiti u idućoj godini, a priredit će ih StjepanĆosić. Broj je zaključen albumom, zatim ru-brikom osvrta na novija književna i likovnadjela te izložbe i predstave, i to prilozimadeset autora, i naposljetku dvama nekrolo-zima.

Ivan Viđen, tajnik OgrankaMatice hrvatske u Dubrovniku

OVE SUBOTE PREDSTAVA U HOTELURIXOS LIBERTAS

„Crvenkapica - Tko se„Crvenkapica - Tko se„Crvenkapica - Tko se„Crvenkapica - Tko se„Crvenkapica - Tko seboji vuka još?“boji vuka još?“boji vuka još?“boji vuka još?“boji vuka još?“Znatiželjna Crvenkapica i dobroćudni vukGrubbio glavni su likovi predstave „Crven-kapica - Tko se boji vuka još?“ koja u iz-vedbi Kazališta Tvornica lutaka i režiji Pe-tre Radin i Maria Kovača gostuje u sub-otu, 2. prosinca, u hotelu Rixos Libertas udva termina u 11 i 17 sati. Redatelji Radini Kovač uz Filipa Detelića čine glumačkupostavu predstave koja obiluje šaljivimscenama, jednako zanimljivima djeci iodraslima, ali koje u pozadini otkrivajupouke korisne za razumijevanje odnosaizmeđu roditelja i djece. Kazalište Tvorni-ca lutaka Zagreb gostuje u organizaciji tima‘Amali’ koji je u siječnju ove godine orga-nizirao izvedbu predstave ‘A je to’ zagre-bačkog Kazališta Trešnja. Isti tim već jepripremio godišnji program predstava zadjecu nastalih na temelju klasičnih bajkipod nazivom ‘Amali na sceni 2018’. Uplanu je šest gostovanja, po jedno u siječn-ju, veljači, ožujku, travnju, studenom i pros-

incu. Najmlađi sugrađani tijekom 2018.moći će pogledati kazališne izvedbeklasičnih djela jer program ‘Amali nasceni ‘ u grad dovodi nagrađivane pred-stave renomiranih hrvatskih kazališta:Ezop basne, Ježeva kućica, Ružnopače, Tarzan, Grimix i Bijeli jelen. Ul-aznice za gostovanje predstave ‘Crven-kapica - Tko se boji vuka još’ u prodajisu po cijeni od 40 kuna nawww.ulaznice.hr, u hotelu Rixos Liber-tas i poslovnici Elite Travel. Cijena ul-aznice na dan izvedbe bit će 60 kuna.Izvedbu ‘Crvenkapice’ u Dubrovnikutakođer su podržali: Taj Mahal, Resto-ran Poklisar, Konoba Dubrava, Kono-ba Vinica Monković, Tehnoelektronik,Frendy i Grad Dubrovnik.

18 GlasGrada - 663 - petak 1.12. 2017.

PriznanjeUNIDU

radiju za10 godina

radaSveučilišni UNIDU radiodobio je jubilarnu nagraduHrvatske udruge radijskihnakladnika HURiN zadeset godina postojanja.Dodjela se održala u sk-lopu 10. Dana elektron-ičkih medija, od 21. do 23.studenoga u Svetom Mar-tinu na Muri.Nagradu su u ime naklad-nika Sveučilišta u Du-brovniku primili nastavnikna Odjelu za komuni-kologiju dr. sc. ZdravkoKedžo, glavni urednikUNIDU radija Alen Roki teizvršna producentica pro-grama studentica trećegodine studija Mediji i kul-tura društva Ana Ljulj.UNIDU radio započeo jesvoje emitiranje 20. pros-inca 2007. prvo na inter-netu, a tri godine potomdobio je koncesiju za emiti-

Stjepanu Srhoju uručenaprestižna međunarodna

nagrada Olga Radzyner 2017.Guverner Austrijske narodne banke (Oesterreichische Nationalbank) EwaldNowotny uručio je prošli tjedan prestižnu nagradu Olga Radzyner 2017.Stjepanu Srhoju, asistentu na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomijuSveučilišta u Dubrovniku i doktorandu na Leopold-Franzens-UniversitätInnsbruck (Austrija). Nagrada se dodjeljuje najboljim mladim ekonomisti-ma (do 35 godina) iz zemalja središnje, istočne i jugoistočne Europe zaizvrsnost u istraživanju o temi Europske ekonomske integracije, a u okvirukonferencije Austrijske narodne banke – Conference on European Eco-nomic Integration (CEEI) – 2017. A modern take on structural reforms – pastand future challenges for CESEE and Europe at large. Naslov nagrađenogčlanka Srhoja je „Priprema za jedinstveno tržište Europske unije – utjecajpoticaja za razvoj na konkurentnost poduzeća“. Srhoj je, uz povelju, dobioi novčanu nagradu u iznosu od 3.000 eura. Ovo je peti put da je Hrvatudodijeljena nagrada Olga Radzyner, a uz Srhoja nagradu su dobili: PiotrDenderski i Wojciech Paczos (docenti na Sveučilištu Leicester i SveučilištuCardiff, Velika Britanija), Andrzej Torój (docent na Warshaw School of Eco-nomics i viši menadžer u Ernst & Young Warshaw, Poljska), Arta Hoxha

(doktorandica na Sveučilištu Staffordshire, Velika Britani-ja). Srhoj je asistent na kolegijima Osnove ekonomije, Mik-roekonomija, Makroekonomija i Povijest ekonomske teor-ije i metode, koje vodi prof. dr. sc. Đuro Benić. Nagrađenije članak jedan iz serije članaka o analizi utjecaja poticajana konkurentnost poduzeća.

ranje na užem području grada Dubrovnika, kao neprofitni radio na 97,5 MHz. Program sveučilišnogradija uređuju i ostvaruju samo studenti.Idućeg mjeseca UNIDU radio će proslaviti 10 godina postojanja u sklopu 15. Seminara studentskih radijaHear me, koji će se održati na Sveučilištu u Dubrovniku. Sudjelovat će predstavnici studentskih radija izHrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije.

19GlasGrada - 663 - petak 1. 12. 2017.

SLOT KONFERENCIJA U MADRIDU

I dogodine nas čeka dvoznamenkastrast prometa u Čilipima

Adria se vraća u Hrvatsku nalinijama za Brač i Dubrovnik

www.avioradar.hr

Slovenski nacionalni zrakoplovni prijevoznik Adria Airways(JP/ADR) član globalnog udruženja zrakoplovnih pr-ijevoznika Star Alliance u ljetnom redu letenja za 2018.godinu će se vratiti na redovne linije iz Slovenije premaHrvatskoj sa dvije nove linije iz Ljubljane za Brač i Du-brovnik. Nova linija Ljubljana - Brač će biti u prometudva puta tjedno, svake srijede i subote od 28. travnja do27. listopada 2018. godine. Druga nova linija Ljubljana -Dubrovnik će biti u prometu isto dva puta tjedno, ali srije-dom i petkom od 27. travnja do 26. listopada 2018. god-ine. Na obje linije će letjeti zrakoplovi tipa Saab S-2000(na slici). Iz Ljubljane za Brač zadnji put je Adrija letjejela90-ih godina sa zrakoplovima tipa Dash DHC-7, koji suprestali letjeti za slovenskog prijevoznika u siječnju 1998.godine. Zadnji put na redovnoj liniji iz Ljubljane za Du-brovnik je Adria letjela 2004. godine sa zrakoplovima tipaCanadair CRJ-200 dva puta tjedno svakog utorka i četvrt-ka. Adria se u Dubrovnik sa redovnom linijom vraća na-kon 14 godina. Foto: Milan Korbar (LJU/02.10.2017)

Zračna luka Dubrovnik sudjelovala je nanajvećem godišnjem skupu međunarod-nog udruženja zračnih prijevoznika IATA -141th IATA Slot Conference koja je ove go-dine održana od 7. do 11. studenog uMadridu. Ova konferencija redovno okupl-ja oko 1100 sudionika koji su predstavnici iodgovorne osobe 230 zrakoplovnih pr-ijevoznika, 75 reguliranih i koordiniranihzračnih luka te 75 izlagača i sponzora. Cil-jevi ove konferencije su postizanje dogo-vora između zrakoplovnih prijevoznika izračnih luka o vremenima polijetanja i sli-jetanja zrakoplova tzv. slotovima kako bi seosiguralo formiranje najboljeg mogućegreda letenja za korisnike usluga zračnogprometa.Kako Zračna luka Dubrovnik od2013. godine ima status koordiniranezračne luke druge razine (IATA Level 2 Co-ordinated Airport) zrakoplovni prijevoznicizainteresirani za letenje prema našojzračnoj luci imali su obvezu predati zahtjeveza novim slotovima (za ljetni red letenja u

sezoni 2018) zaključno s31.listopadom 2017. Nakontog datuma svi slotovi koji semogu prihvatiti unutar deklar-iranih kapaciteta zračne lukese potvrđuju. Oni slotovi kojiizlaze iz zadanih parametarase ne prihvaćaju i zračna lukanudi alternativne termine uistom danu, ovisno o slobod-nim terminima.- Na ovogodišnjoj Slot kon-ferenciji, Zračna luka Du-brovnik dogovorila je ukupno 29% više slo-tova za 2018. godinu nego što će se, pre-ma planu, odraditi letova u tekućoj 2017.go-dini. Svi novi slotovi i zahtjevi uklopljeni suu novi red letenja unutar deklariranih ka-paciteta. Međutim, treba napomenuti da jeovdje riječ o slotovima koje zrakoplovni pr-ijevoznici za sada samo rezerviraju za po-tencijalne letove i sasvim je izvjesno da sesvi neće realizirati.

Prava slika biti će vidljiva nakon 15.siječnja2018. kada nastupa rok za vraćanje sloto-va koje prijevoznik ne planira iskoristiti,međutim već sada je izvjesno da Zračnuluku Dubrovnik očekuje treća uzastopnaposlovna godina s dvoznamenkastim ras-tom putničkog prometa - saznajemo odMiha Miljanića koji je kao predstavnikZračne luke Dubrovnik sudjelovao na kon-ferenciji u Madridu.

20 GlasGrada - 663 - petak 1.12. 2017.

Zračna luka Dubrovnik d.o.o., Dobrota 24, 20213 Čilipi, na temelju članka 6. Zakona o zakupu ikupoprodaji poslovnog prostora (Narodne novine broj 125/11, 64/15), objavljuje

JAVNI NATJEČAJza davanje u zakup poslovnog prostora Zračne luke Dubrovnik d.o.o.

U početnu cijenu zakupa nisu uključeni troškovi čišćenjai odvoza smeća, troškovi vode i kanalizacije, električneenergije, grijanja i klimatizacije, telefonskog i internetpriključka i isti se plaćaju prema službenom cjeniku Zračneluke Dubrovnik.U početnu cijenu zakupa nije uključen parking prostor, teje isti predmet posebnog ugovora.U početnu cijenu zakupa uključeni su troškovi korištenjasanitarnih čvorova i isticanje tvrtke.Navedeni poslovni prostor daje se u zakup na određenovrijeme od 4 godina počevši od 1. siječnja 2018.g.

II. SADRŽAJ PONUDEPisana ponuda mora sadržavati:1. Podatke o podnositelju ponude (naziv tvrtke, adresa isjedište, MB, OIB, osoba ovlaštena za zastupanje, brojžiroračuna s nazivom banke kod koje je otvoren),2. brojkama i slovima ispisan iznos ponuđene mjesečnezakupnine za predmetni poslovni prostor u kunama bezPDV-a,3. original ili ovjerenu presliku izvatka iz sudskog, ili obrtnogili drugog registra iz kojeg mora biti vidljivo da je tvrtkaregistrirana za djelatnost koja se oglašava, ne stariji od30 dana od dana objave natječaja, na hrvatskom jeziku iliu ovjerenom prijevodu na hrvatski jezik4. Izjava o ukupnom prihodu ponuditelja ili drugi dokumentbankarskih ili drugih financijskih institucija (BON 1 i sl.) uizvorniku ili ovjerenoj preslici i to za razdoblje od dvijeposljednje dostupne financijske godine, ovisno o datumuosnivanja ili početka obavljanja djelatnosti ponuditelja5. original ili ovjerenu presliku potvrde Ministarstva obrane,odnosno Ministarstva unutarnjih poslova kojim sedokazuje status osobe koja ima prava prvenstva iz točke3. Općih uvjeta natječaja, sukladno čl. 6. st. 8. Zakona ozakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (NN 125/11),ne stariji od 6 mjeseci (samo za natjecatelje koji se pozivajuna to pravo),

1.696,32 kn(slovima: tisućušesto devedesetšest kuna itrideset dvije lipe)

Red.br.

Oznaka prostora Vrsta djelatnostizakupnika

Početna mjesečnacijena zakupninebez PDV-a

Poslovni prostoroznake C.130,površine 11,16 m2,a koji se nalazi na1. katu zgrade«C» u Zračnoj luciDubrovnik d.o.o.

1. Ured zapredstavništvozrakoplovnogprijevoznika

6. original ili ovjerenu presliku potvrde Hrvatskog zavodaza mirovinsko osiguranje o tome da osoba koja se pozivana pravo prvenstva iz točke 3. Općih uvjeta natječaja, nijekorisnik mirovine ostvarene na temelju Zakona o pravimahrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovihobitelji (NN br. 174/04, 92/05, 02/07, 107/07, 65/09,137/09, 146/10, 55/11), ne stariji od 6 mjeseci (samoza natjecatelje koje se pozivaju na to pravo),7. izjava o prihvaćanju uvjeta iz natječaja.

III. OPĆI UVJETI NATJEČAJA1. Prostor se daje u zakup u stanju u kakvom jest.2. Na temelju odredaba Zakona o zakupu i kupoprodajiposlovnog prostora, najpovoljnijom ponudom smatratće se ona ponuda koja uz ispunjenje uvjeta iz natječajasadrži i najviši iznos zakupnine.3. Sukladno odredbama čl. 6. st. 8. Zakona o zakupui kupoprodaji poslovnog prostora, prvenstveno pravona sklapanje ugovora o zakupu poslovnog prostoraimaju osobe iz Zakona o pravima hrvatskih braniteljaiz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, akosudjeluju u natječaju i prihvate najviši ponuđeni iznoszakupnine.4. Rok za podnošenje ponuda je 8 dana od danaobjave. Ponude se podnose u pisanom oblikuneposredno ili poštom preporučeno u zatvorenimomotnicama s naznakom

“za zakup poslovnog prostora - ne otvarati”na slijedeću adresu:

Zračna luka Dubrovnik d.o.o.Dobrota 24, 20 213 Čilipi

5. Nepotpune ponude, ponude prispjele nakon istekaroka za podnošenje ponuda, kao i ponude natjecateljakoji na dan isteka roka za dostavu ponuda imaju bilokakav dospjeli dug prema Zračnoj luci Dubrovnik d.o.o.neće se razmatrati.6. Otvaranje ponuda neće biti javno.7. Odluka o odabiru najpovoljnije ponude bit ćeupućena svim natjecateljima preporučenim putempoštom u roku 8 dana od dana otvaranja ponuda.8. Zračna luka zadržava pravo ne izabrati ni jednognatjecatelja, poništiti natječaj u cijelosti ne navodećirazloge, bez ikakve odgovornosti prema natjecateljimai obveze snošenja troškova sudjelovanja natjecateljana natječaju.9. Sve informacije u svezi natječaja mogu se dobiti natel. 020 773 355 od 9-11 sati svakim radnim danom.

Zračna luka Dubrovnik d.o.o.

I. PREDMET NATJEČAJA

37GlasGrada - 663 - petak 1. 12. 2017.

Prijedloge i sugestije šaljite na e-mail: glasgrada@gmail.com, s naznakom ’za dbv info’.

PETAK

11:40-12:45

14:50-15:45

21:10-22:05

SUBOTA

11:40-12:45

14:50-15:45

21:10-22:05

NEDJELJA

11:40-12:45

14:50-15:45

21:10-22:05

PONEDJELJAK

11:40-12:45

14:50-15:45

21:10-22:05

UTORAK

14:50-15:45

21:10-22:05

SRIJEDA

11:40-12:45

14:50-15:45

21:10-22:05

ČETVRTAK

14:50-15:45

21:10-22:05

PETAK

6:40-7:35

13:20-14:25

16:25-17:20

SUBOTA

6:40-7:35

13:20-14:25

16:25-17:20

NEDJELJA

6:40-7:35

13:20-14:25

21:50-22:45

PONEDJELJAK

6:40-7:35

13:20-14:25

16:25-17:20

UTORAK

6:40-7:35

SRIJEDA

6:40-7:35

13:20-14:25

16:25-17:20

ČETVRTAK

6:40-7:35

Informacije o ostalim polascimai odlascima možete dobiti na

telefon 773 377, 773 100ili na: www.airport-dubrovnik.hr

ZAGREB

DUBROVNIK

DUBROVNIK

ZAGREB

RED LETENJA CROATIA AIRLINESFLYDUBAI NAJAVLJUJE

Aviokompanija flydubai sa sjedištem uDubaiju, najavila je letove za dvije nove se-zonske destinacije za sljedeću godinu:Dubrovnik na Jadranu i Kutaisi iz Gruzije,koje su ujedno posljednje dvije destinacijekoje flydubai dodaje u svoju mrežu za ljeto2018. Na takav način flydubai postaje prvaaviokompanija koja ima direktne letove izUjedinjenih Arapskih Emirata za Dubrovnik.Do ovog popularnog grada na hrvatskojobali moći će se od 10. travnja do 25. listo-pada 2018. letjeti do četiri puta tjedno. UzTibilisi i Batumi, Kutaisi postaje treća gruz-ijska destinacija za koju leti aviokompanijaflydubai. Za Kutaisi će se između 14. lipnjai 22.rujna 2018. letjeti tri puta tjedno.Ovime aviokompanija flydubai povećavasvoju europsku mrežu za sljedeće ljeto na22 destinacije, što uključuje 11 destinacijau Rusiji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj,Češkoj, Makedoniji, Crnoj Gori, Rumun-jskoj, Srbiji, Slovačkoj, Tur-skoj, zatim dvije destinacije uUkrajini i novu sezonsku lini-ju u Hrvatskoj.„Po prvi smo puta ove god-ine našim putnicima ponudilidirektne letove do popularnihljetnih destinacija.S obziromna uspješnost ovih linija od-lučili smo o daljnjem pov-ećanju mogućnosti za sl-jedeću godinu te se veselimoprvim letovima za Dubrovniki Kutaisi“, rekao je komenti-rajući najavu Ghaith Al Ghai-th, glavni izvršni direktoraviokompanije flydubai tedodao:“Ove popularne nove linije,kao i nastavak letova za Ba-tumi, Tivat i Qabalu, nadopu-nit će našu postojeću sveo-buhvatnu mrežu te će ovogljeta našim putnicima pružiti

Novi sezonski letoviza ljeto 2018.

Aviokompanija sa sjedištem u Dubaiju dodaje destinacije Dubrovnik iKutaisi svom ljetnom sezonskom redu letova. Nakon popularne potražnjeprošlog ljeta nastavljaju se letovi za destinacije Batumi, Qabala i Tivat.Mreža flyudubaipovezuje 100 destinacija u 45 zemalja

više mogućnosti za istraživanje, posebicejer smo uočili više povezivanja prometa nanašu mrežu, što je rezultat naših interline icodeshare sporazuma.“Letovi za Batumi u Gruziji sljedeće će god-ine biti dostupni svakog dana, od 16. lipnjado 30. rujna, što je ujedno i povećanje bro-ja letova na tu destinaciju s njih tri tjednoprošloga ljeta. S druge strane, za Tivat senastavljaju letovi do tri puta tjedno u razdobl-ju od 26. ožujka do 26. listopada, čime ćese zamijeniti i postojeća linija do Podgoricekoja je operativna tijekom zimskog razdobl-ja.Qabala, druga destinacija u Azerbajdžanuza koju leti flydubai, nastavlja s radom od14. lipnja do 30. rujna četiri puta tjedno, štoje rast u odnosnu na prethodni red letenjaod dva puta tjedno.“Uvidjeli smo da postoji velika potražnja zanovim ljetnim letovima u oba razreda - ekon-

omskom i business, stogasmo odlučili povećati učesta-lost letova za sljedeće ljeto.Interes za pristupačne, pop-ularne i izvanredne turističkedestinacije nastavlja rasti spovećanjem broja putnikakoji osviješteno troše i putu-ju sezonski, diljem našemreže. Upravo ove linijenude alternativne mo-gućnosti onima koji tražeodmor na plaži ili predah unekom gradu“, rekao je Jey-hun Efendi, viši komercijalnipodpredsjednik (UAE, EU,ME, CIS) aviokompanije fly-dubai. Podržana isporukomnovih zrakoplova u 2017. go-dini, aviokompanija flydubainastavlja širiti svoju mrežukoja povezujeviše od 100destinacija u 45 zemalja s višeod 1.700 tjednih letova.

O kompaniji flydubaiflydubai, aviokompanija sasjedištem u Dubaiju, ima zacilj premostiti sve preprekena putovanjima i poboljšativeze između različitih kultu-ra svojom mrežom letovakoja se stalno širi. Od počet-ka poslovanja 2009. godine,kompanija flydubai je:- Stvorila mrežu od 100 des-tinacija u 45 zemalja- Upravlja jednim tipom floteod 61 zrakoplova Next-Gen-eration Boeing 737-800 teće do kraja 2023. imati višeod 100 zrakoplova.- Otvorila je 67 novih ruta kojeprije nisu izravno zračno bilepovezane s Dubaijem ili nisubile uslužene od strane UAEnacionalnog prijevoznika izDubaija.

38 GlasGrada - 663 - petak 1.12. 2017.

39GlasGrada - 663 - petak 1. 12. 2017.

Piše: Mario Klečak

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

ŠatorijadaObilježili smo i Međunarodni danborbe protiv nasilja nad ženama, paje predsjednica države, hrvatskoj vladipreporučila, da potpiše barem onajdio Istanbulske konvencije, đe piše,da se ne smije vršit’ nasilje nadženama i djecom. Ono drugo, o‘’rodnoj ideologiji’’, što smeta Crkvi ielitnim kršćanskim udrugama, nekaostane za poslijeU Saboru potvrđeno da vladajući apsolutnopoštuju zakon - Zakon jačega.Uz to optužuju oporbu, da ima prljavenamjere. Hoće doć’ na vlast! S tom zlom na-kanom su lupali pločicamai ometali demokratski iz-abranu većinu, da radi, štogod hoće.Neki u lupkanju ipak videmali korak na bolje. Kažu,ovaj i ovakav Sabor, nemože radit’.Pa je onda bolje lupanje,bojkot oporbe i međusob-na borba, imunitetomzaštićenih saborskih ‘’do-moljuba’’, nego masovni ikrvavi ulični prosvjedi.Gdje bi opet, glavu mog’oizgubit’, orobljeni i osiro-mašeni narod. K’o i u ratu.Nedodirljivi izazivaju, ili pri-hvate izazov rata, a običninarod gine za njihove ‘’ide-ale’’.A tom prigodom, na sabor-skoj galeriji se skupila gomila djece i mladih.Bit’ će, da su im roditelji pričali, kako su dis-kusije i obećanja naših političara, priče za -malu djecu. Pa se došli zabavit’. Kad’ je poče-la galama, trkom su pobjegli. Oni su Cirkusdrugačije zamišljali. K’o veliki okrugli i šarenišator. Ko je ikad vidio kockasti Cirkus? Aklaunovi? U pravom cirkusu, svi se smijuklaunovima, ali kad‘ klauni izlaze na političkuscenu, onda nikome nije do smijeha.Ove setemane su proglasili najvećega uhl-jeba Hrvatske. To je ugledni Sisački pripad-

nik odabranih HDZ formacija. Pobjednik natje-canja, skromno tvrdi, da on nije uhljeb, što jezačudo točno. Pravo ime za njegovu disci-plinu nije uhljeb, tehnički izraz je - domoljub.Slavodobitnik je, kažu nepoznati izvori, prijerata po kućama očitav’o satove od vode.Pa se u ratu prosvjetlio, zaradio čin brigadira,a onda krenuo s karijerom u državnim firma-ma. Sa naknadama za odvojeni život,dežurstvima, regresom i Božićnicom, priman-ja su mu bila preko trideset pet tisućamjesečno, a mjenjajući firme zavidnim tem-pom, skupio je preko šesto tisuća kuna ot-premnina, koje su mu davali, samo da ode uneku drugu firmu. I tako pet puta. Neki samou-ki psihoanalitičari, ne vide glavni problem utome, što ovakvi ‘stručnjaci‘ bezočno kradu iotimaju. Po njima je veći problem u tome, štooni stvarno i vjeruju da su to - zaslužili.

Prijelomna vijest iz naše Županije, bila jekonferencija za novinare, bivšeg metk-ovskoga gradonačelnika, lokalnog šerifa, kral-ja narančina, kontroverznog biznismena i pr-vog seljaka Hrvatske Seljačke stranke juga.Tom prilikom je čuveni Jambo, podnio os-tavku na sve funkcije u HSS-u i zatražio hitnobrisanje iz članstva stranke. Radi neprirodneljubavi njegove stranke, s MOSTOM. Svoga,sad’ već bivšeg predsjednika je podsjetio,kako su MOST-ovci nedavno upozoravaliMetkovčane, da sakriju svoje aute s puta,jer im dolazi u grad ON; čovjek koji je na jav-noj TV prizn’o, kako je sa svojim lošimdruštvom, provaljiv’o u aute. Onako, od vrago-va. Možda su, tek jedan radio uzeli. I zato jebio osuđen. Trebali bi, uz ono njihovo, Vjerau Boga i seljačka sloga, dodat’ i - tehničkaroba. A sad’ se vole!? Ma daj, molim te.Vidi ‘ko se javio, odma’ su reagirali ‘’seljaci’’.Pa nabrajaju, za koliko je on gospodarskihzloupotreba, pokušaja reketarenja i ratnogprofiterstva prijavljen. Sve one sudskeoptužnice, za koje im je on, davno jošsavjetov’o, da objese mački na rep. Jer on jenevin.Vjeruje se, da će ovaj sposobni političar, lakonać’ neki novi klub i prijeći “bez odštete”. Nekipredviđaju njegov transfer u renomiranustranku, zagrebačkog gradonačelnika.Stranku poštenih ljudi!

Obilježili smo iMeđunarodni danborbe protiv nasil-ja nad ženama, paje predsjednicadržave, hrvatskojvladi preporučila,da potpiše baremonaj dio Istanbul-ske konvencije, đepiše, da se ne sm-ije vršit’ nasilje nadženama i djecom.Ono drugo, o ‘’rodnoj ideologiji’’,što smeta Crkvi i elitnim kršćanskimudrugama, neka ostane za poslije.Predsjednica je zabrinuta, što se stal-no povećava broj ubojstava žena u Hr-vatskoj. I to od njima bliskih muškara-

ca.Iako dobro znaju, dapolitičari, na svoj računvole primat’ solde, a nei kritike, nakon niza min-istara, ovih dana suneki mediji, onakomučki, napali i popular-nog generala i ministranaše obrane. Koji je cije-lu godinu, devedesetsedmu, studir’o na Vi-sokoj američkoj vojnojškoli. Zamisli ti, govoreda je prekopij’o velikedijelove završnogarada. A, u stvari je to bilakompilacija, kojastručnim nastavnicimau toj visokoj školiuopće ne smeta. Pa štoako je, naš general

malo prepis’o, kažu njegovi štovatelji,znajući, da čovjek ne zna Engleski bašnajbolje. Oni drugi, zločesti tvrde, daga ne zna uopće, ali zato sigurno zna,u koga će kupit’ avione za zabavu ras-tućoj vojci.Takvim ljudima je važno čovjeka pribit’na križ. Samo zato, što se dobro potru-dio prepisat’ nešto od neprocjenjivo vr-ijednih bisera, američke vojne znanos-ti. A nije k’o drugi, diplomu kupio uBosni i Hercegovini.General je smjesta na pressici objas-nio, kako je on bio briljantan đak, jošod osmoljetke, pa jednako uspješan naVojnoj akademiji, na ponos cijele Hr-vatske, a zadnje jednogodišnje školo-vanje, bilo je jako naporan seminar, kojiga je košt’o deset kila težine. Reklo bise, uš’o je u se, k’o dobra botana. Zato,neka svih bude sram, što su ga lažno itendenciozno optužili, a sve u službihibridnog rata - protiv njega.Za neupućene, hibridni može bit’ kuku-ruz, ili recimo, hibridna krava, auto,hibridna hrvatska vlada, ali to nije bilou kontekstu. Definicija za hibridni ratje nešto slično specijalnom ratu u ko-munizmu, koju je trebalo znat’ na pam-et, za ispit iz OONO i DSZ, a k’o uvjetza upis na fakultet. (op.a)

40 GlasGrada - 663 - petak 1.12. 2017.

mali OGLASINEKRETNINE

(ponuda/potražnja)

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOMDO 12:00 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA666999 (upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta ujednoj poruci ne smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen).Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686 383,www.externus.hr ili info@externus.hr. GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA.

Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobeFIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište. Prilikompredaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen, uprotivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni,neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

Za detaljnije informacije oglasa u okviru nazoviteLibertas Inženjering na 091 612 8097, 020 356 020

ili www. libertasinzenjering.hr

+385 (0) 091 321 02 44+385 (0) 91 117 05 77

www.dubrovnik-market ing.comdubrovnik.marketing.plus@gmail.com

DUBROVNIK MARKETING PLUS d.o.o.

za nekretnine i konzalting,Dubrovnik, Dr. A. Starčevića 20,

OIB 50808276243

POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Šip-čine, Lapad, Mokošica, Župa, 091 3210244, 091 1170 577, www.dubrovnik-marketing.com

NOVO IZUZETNA PRILIKA Gruž kodkolodvora kamena kuća sa uličnimlokalom, taraca.

NOVO Ploče poviše kapelice kuća sagradjevnim zemljištem 870m2, povol-jno 649.000eura

Šipčine, AKCIJA MJESECA uređenidvosobni stan ispod ceste, s parkingmjestom, 170.000eura

Rožat luksuzna novogradnja, dvoetažnistan 90m2, vrt 97m2 ,2 parkinga ugaraži 259.000eura

IZUZETNA PRILIKA Nuncijata kat kuće+potkrovlje+ garaža+ apartmanom,uređeno, taraca, parking 230.000eura

IZUZETNA PRILIKA, Nuncijata zemljište560m2, lokacijska dozvola 260.000eura

SUSTJEPAN, izuzetna prilika kamenakuća sa vrtom za adaptaciju,149.000eura

PRILIKA POVOLJNO kod Hotele Adrie,kat kuće 90 m2, taraca, vrt,210.000eura

SAVRŠENA PRILIKA Župa Kupari građ-evno zemljište s plaćenim dozvolama iprojektima 105.000eura

NOVO U PONUDI ŽUPA, Čelopeci,građevno zemljište 800m2 uz cestusamo 135.000eura

POVOLJNO Zaton uz cestu građevnozemljište za turističke namjene 3.300m2po 170eura/1m2

NOVO BRSEČINE građevno zemljištepoviše magistrale 840m2, voda,struja,asfaltni put, lijepi pogled 118.000eura

POVOLJNO AKCIJA MJESECASNIŽENA CIJENA Orašac kuća za ob-novu sa zemljištem,pogled na more,105.000eura

TRAŽITE NEKRETNINU / Obratite senajboljima u gradu

KVALITETAN STAN NA LAPADU / 3.5soban dvoetažni stan smješten na Bab-inom Kuku, 87m2, s balkonom / 290.000eura

RENOVIRANI STAN NA NUNCIJATI / Unašoj ekskluzivnoj ponudi 2.5 sobni stans prostranom terasom, 70m2 stambenogprostora i 80m2 okućnice, obiteljski stanspreman za useljenje / 159.000 eura

PRODAJEMO KUĆU NA AUTOBUSN-OM KOLODVORU / U našoj ekskluzivnojponudi kuća nasuprot autobusnogkolodvora idealna za turističko iznajml-jivanje, 115m2 stambenog prostora iterasa / 330.000 eura

MANJA OBITELJSKA KUĆA / Proda-jemo manju obiteljsku kuću u zaleđuŽupe Dubrovačke, 85m2 s vrtom i park-ingom, spremna za useljenje / 155.000eura

RENOVIRAN I ODMAH USELJIV STANU ZLATNOM POTOKU / 82m2, 4. kat,dvije tarace, uredan i održavan, otvorenpogled na more i Lokrum / 320.000 eura

PRILIKA / Moderan i potpuno renoviran3.5 sobni stan s parkingom na Ilijinojglavici, 85m2, visoko prizemlje novijestambene zgrade / 259.000 eura

APARTMAN U NOVOGRADNJI / 112m2,lođa s pogledom namore, parking mjesto,Župa Dubrovačka /212.800 eura (popustna gotovinu)

RENOVIRAN STAN UHLADNICI / Nado-mak Vojnovića, 3spavaće sobe, dnev-ni boravak s terasom,dvije etaže, 4.kat /210.000 eura

RENOVIRANA KUĆAS GLORIJETOM NA-

DOMAK STONA / 50m2, mala kuća natri etaže s vrtom u mirom i tihom naselju/ 350.000 eura

PRILIKA / U našoj ekskluzivnoj ponudimala ruševna kuća (79m2) s velikimzemljištem (1000m2), u srcu Kalamote /79.000 eura

PRODAJETE NEKRETNINU / Prepus-tite to profesionalcima da rade za Vas

TRAŽIMO GARSONJERE NA PODRUČ-JU GRADA / Zbog povećanog interesakupaca, potražujemo manje stanove do30-40m2 na širem području Grada

HITNO TRAŽIMO MANJE STANOVE NAPODRUČJU MOKOŠICE / Velika bazakupaca

POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVEUNUTAR GRADSKIH ZIDINA / Uređeneili za adaptaciju

POTRAŽUJEMO KUĆE ILI STANOVE USTAROJ GRADSKOJ JEZGRI CAVTAT/ poželjan pogled na more, terasa ili vrt

TRAŽIMO MALI STAN U LAPADU / Zasigurnog kupca tražimo stan od 40-50m2 na prostoru Uvale, Semafora iVojnovića

VEĆI STAN U PRIZEMLJU NA PO-DRUČJU LAPADA, PJACE, MON-TOVJERNE / Siguran kupac, poželjnaterasa ili vrt

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆAMANA PODRUČJU PILA ILI PLOČA / Ure-đene ili za adaptaciju, poželjan vrt ili tera-sa

TRAŽIMO KUĆU U SLANOME DO250.000 EURA / Za konkretnog kupca,uređena ili za adaptaciju, pogled na

more, osiguran parking

ZA SIGURNOG KUPCATRAŽIMO VELIKI STANU ZLATNOM POTOKU/ Cca 120m2, blizinaglavne ceste, niži katovi

POTRAŽUJEMO MAN-JU GRAĐEVINSKUPARCELU U RIJECIDUBROVAČKOJ / Zakonkretnog kupca, cca.500m2 za gradnjuobiteljske kuće, ispodmagistrale

Iznajmljujem četverosoban stan (osamležaja) u Čibači na duže vrijeme od1.12. Potpuno opremljen, 120 m2 sapripadajućim parkingom x2. Mjesečninajam po ležaju je 1000kn + režije. 098680 611

Iznajmljujem jednosoban stan u Čibačina duže vrijeme, potpuno opremljen,30 m2 sa pripadajućim parkingom x2.Mjesečni najam je 2000 kn + režije. 098680 611

Iznajmljuje se stan za dvije do tri os-obe / studente. 416 593.

Iznajmljujem stan u Župi za 2-3 radni-ka s parkingom. 091 538 2229.

Iznamljujem stan u Župi kraj centra 60m2. Dvije sobe, dnevni boravak, kupa-onica... Kroz cijelu godinu. 092 269 8477

Iznajmljujem za stalno garsonjeru,opremljenu s posebnim ulazom blizupošte Lapad. 099 676 4234.

Iznajmjujem sobe i apartmane, cijenevrlo povoljne. 092 318 7223.

Iznajmljujem stan i apartman na Grudi.791 204 ili 098 959 5949.

POSAOPopravci na odjeći, sve po 25 kuna! 413795.

Vršimo tapeciranje unutrašnjosti krovaautomobila. 098 957 6052

KAMENOKLESAR - Izrada grobnica,spomenika, vaze, klupice, skaline,ograde, kolone, pila. 091 728 5208.

IZUZETNA PRILIKA Lozica kuća sazemljištem i privatnom plažom,490.000eura

SNIŽENO,Vrbica lijepa kuća sa vrtomod mora 50m, 250.000eura

Iznajmljujemo garažu na Gorici18m2,uredjena, struja, voda. 0915855108

Iznajmljujem uredjeni apartman uZatonu Velikom na duže vrijeme, 0915855108

Hitno tražimo za kupiti stan u Lapadudo 80m2 s manje skalina za poznatogkupca, plaćanje u gotovini. 0915855108

Potražujemo građ. zemljišta, omirine,kuće, stanove na Dubrovačkom po-dručju, Agencija DMP Dr. A.Stračevića20, 020 550 888, 091 3210 244, 0911170 577, www.dubrovnikrealestate.info

41GlasGrada - 663 - petak 1. 12. 2017.

Izrađujemo i montiramo žaluzine,trakaste zavjese, rolo i duo rolo zavjese,rolo komarnike, panel zavjese. Zatvar-amo balkone roletama.Vršimo ugrad-nju i servis roleta. 091 147 2794 , 020201 131 ili na mail: gkrizmanic@gmail.com

Dubinsko-kemijsko čišćenje tapiciran-og namještaja: kutne garniture, fotelje,kauči, stolice, autosjedala, unutrašnjostplovila itd. Dolazimo na Vašu adresuna području grada i okolice. 095 3993059.

Radim bravariju, tende, ograde, kapije,nadstrešnice. Dolazim na teren odmah.092 269 8477.

Izrađujem portret u olovci i ugljenu zasamo 200kn, dva portreta zajedno za300kn. Idealan poklon za svaku pri-godu. 091 894 1866.

POMOĆ I NJEGAŽena s dugogodišnjim iskustvom čuv-ala bi i njegovala starije i bolesne os-obe 24 sata. 099 402 4772.

Dajem usluge njegovatelja, fizijatrije,masaže i sve ostale pomoći u kući. 098994 1613,

OSOBNI ODNOSI 18+Slobodan muškarac srednjih godinatraži slobodnu ženu srednjih godina zakavu i upoznavanje. 092 358 4620.

ULICAMA MOGA

ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATINA OVIM STRANICAMA,

OBRATITE SE MARKETINGU GLASA GRADA:T: 020 358 980, T/F: 020 311 992

tele5marketing@gmail.com

42 GlasGrada - 663 - petak 1.12. 2017.

UZ IZLOŽBU SLIKA LJUBOMIRABUCA PENDE U DRUŠTVUPRIJATELJA DUBROVAČKE STARINE

Vedute GradaVedute GradaVedute GradaVedute GradaVedute Grada

tovremeno, Pende je vrlo senzibilanslikar – intimist koji gotovo dnevničkibilježi svoj originalni svijet; realnostkoja se duboko ukorijenila u njegovjedinstveni životni prostor. Prema sva-kom pojedinom motivu, Pende sepostavlja kao istraživač koji propituje itraži, balansira između redukcije i de-talja te sa svakom novom slikom nas-toji napraviti kvalitativni pomak kojimće biti zadovoljan. Buco Pende je slikarprepoznatljivog osobnog stila i kultivi-ranog rukopisa koji svakim svojimnovim platnom prilazi s novim ener-getskim stimulansom i novom bujicomneiscrpnih mogućnosti slike i njegovih unutarn-jih vizija predmetnog svijeta kojeg transcenden-tira u čiste duhovne supstance.Zanimljivim kolorističkim odnosima, umjetnikpostiže toplo-hladne kontraste svjetla i sjene,refleksiju neba i vode kao i pomalo melankoličniritam geste i čulnosti registra odabranog pig-menta. Pogledi na gradske ulice i zdanja opla-kana morem, odabrani sakralni objekti i uličnifragmenti poprimaju dinamiku kolorističkogzanosa, svježinu i istančan ukus za nanospokrenutih obrisa boje kojim umjetnik dočara-va plavetnilo neba i mora, sivkastim sjenamanadvladava ljetne vrućine Grada dok je čitavaskala tople žute i bijele boje utkana u kamen-om popločani Stradun. Boje mediterana, im-presionistička transparentnost i topli tonskiugođaji, svjedočanstvo su jednog duhovnogstanja autora koji se osjeća kroz njegova likov-na ostvarenja kojima dominira atmosfera opuš-tenosti, ljetne ugode i stanja snovitosti.Novi ciklus slika našeg velikog dubrovačkogumjetnika i glazbenika, Ljubomira Buca Pendepokazuje svu ljepotu malih urbanih gradskihveduta koje posjeduju izravne topografskekonotacije - to su uvijek napamet slikani unu-tarnji doživljaji rodnoga mu Dubrovnika, kućerođenja, ulice djetinjstva i rane mladosti. Um-jetnik pomoću glazbe i kroz glazbu, pomoćuslike i kroz sliku usmjerava dušu prema svimonim divotama koje se kriju u njegovoj unu-

trašnjosti bića. I upravo tim dobro „utabanim“putem krenuo je i Buco Pende, umjetniksnažnog i nepokolebljivog duha koji je glazbui slikarstvo uspio povezati jednom neraskidivomsponom i u svoje vedute Grada udahnuti sti-hove svojih pjesmi.Posebnost likovnog stvaralaštva LjubomiraBuca Pende u obradi veduta njemu najljepšeggrada na svijetu, prepoznaje se u stvaranju os-obnog odnosa prema tradiciji, ali i prema vre-menu i prostoru u kojem živi stvarajući djelamodernog i vibrantnog likovnog senzibilitetakroz koja asimilira vlastiti izraz autentičnog lik-ovnog diskursa u maniri suvremenog du-brovačkog slikarstva. Ovaj dubrovački umjet-nik svoje slikarsko umijeće koncipirao je naduhovnim i intelektualnim vrijednostima stvara-jući djela osebujne poetske izražajnosti apos-trofirajući ih inventivnim rješenjima u suvremen-om hrvatskom, a napose dubrovačkom slikarst-vu. Kao rezultat stalne želje za istraživanjem,Pende je pronašao način kako da „na oko“ jed-nostavne motive Grada koji je umjetnički vrlopopularan u dubrovačkom kraju zadrži nakreativnoj i osobito inventivnoj razini. U ovomeciklusu umjetnik to postiže stvaranjem speci-fične strukture slike s rafiniranim tonskim gra-diranjem boje u skladu s jasno artikuliranim el-ementima vlastitog umjetničkog creda.

Andrea Batinić Ivanković,povjesničarka umjetnosti

Neravnodušan pred motivom,Ljubomir Buco Pende je slikar kojije na brazdi velike tradicije premavlastitom Gradu i s velikim senzibi-litetom prema srcu mu dragih„gradskih suvenira“ uspio stvoritidvodimenzionalne radove u kojimase poigrava s iluzijom prodora ustriktne planove i pozadine. Buco-vo hiperrealističko slikarstvo nesamo da je izraz njegove individu-alnosti već i njegove kreativnemašte, koji je u ozračju pluralizmapostmoderne utvrdio svoj put real-ističkih opservacija i izražene maš-tovitosti. Izložene slike isključivo su posvećenevedutama Grada u kojemu on nije gostpred motivom već česti promatrač ipoznavatelj duha koji se uselio u staredubrovačke spomenike. Umjetnikdoživljava dekorativne ulice Grada injegove male trgove, poljane, palače,zidine i fasade kao jedan živi orga-nizam koji je postao neodvojivi dio nje-gova života tako da transponirativiđeno (i svakodnevno gledano) u novioblik realnosti, za njega podrazumije-va ništa drugo doli jedan novi doživljajsugestivnog, milozvučnog prizvuka.Prikazujući Dubrovnik kao i ljepotu du-brovačkog „srca Grad“ – moćnih zidi-na, tvrđava i kula umjetnik se sa vizual-nom ljepotom Grada i gradskih zidinakoje svakodnevno oplakuje pjena bis-erno modrog mora, odmjerio ravno-pravno te je bio u stanju objektivnosagledati i interpretirati Dubrovnik nasebi svojstven način. Gledajući u istovrijeme, koliko god da je on realist, is-

IZLOŽBA SLIKA CAPT. STJEPKA MAMIĆA

Odiseja IIOdiseja IIOdiseja IIOdiseja IIOdiseja IISamostalna izložba slikadubrovačkog umjetnika i kapetanaStjepka Mamića otvorit će se uGaleriji Sebastian u petak 8.prosinca 2017. godineMeđunarodno poznati umjet-nik Capt. Stjepko Mamić priv-ukao je pozornost međunar-odnog kruga kolekcionara ikritičara umjetnosti koji suprivučeni svojim šarolikim,morskim mističnim stilom ikarizmatičnom osobnošću.Uvijek želeći nova znanja, us-avršavao je tehnike suvre-menog slikarstva na Aka-demiji du Port-Royal u Pari-zu, Francuska (prof. JeanMaxim Relange i prof. DinaPickard) te na AkademijiD’Arte u Firenci (Italija Prof.

Sonia De Franceschi). Izlagao je s samo-stalno i s grupama autora u Hrvatskoj i svi-jetu.Tijekom 2017. godine capt. Stjepko Mamićostvario je niz izložbi počevši sa izlaganjemsvojih „morskih idiličnih slika“ u veljači naArt Capitalu u Grand Palaisu u Parizu, na-kon koje u svibnju prisustvuje 57-om Veneci-

janskom bijenalu u Italiji. Usko-ro su tijekom lipnja i srpnja us-lijedile izložbe u Spoletu i Rimuu Italiji, Cannesu u Francuskojda bi svoju ljetnu slikarsku„avanturu“ završio s izložbomu Tokyju u Japanu. Tijekomrujna, kapetan izlaže u Nacio-nalnom muzeju Južne Koreje“Haegeumgang Theme Muse-um” što je ujedno i trećameđunarodna izložba pos-većena očuvanju okoliša podnazivom ”Zemlja koju volim”.Nakon što je osvojio i Aziju,umjetnik se ponovno „vraća“

Europi te u listopadu iste godine izlaže u Bib-lioteci Angelici u Rimu te u gradu ClaudeaMoneta, malenom Givernyu u Francuskoj ina Carrousel du Louvre-u u Parizu.Nakon brojnih svjetskih umjetničkih „turne-ja“, kapetan ponovno izlaže u svom rodn-om gradu, Dubrovniku gdje će u GalerijiSebastian predstaviti novi ciklus slika podnazivom „Odiseja II“ koji je prožet poetskimrealizmom s prevladavajućom lirskom kono-tacijom, a u kojem umjetnik čvrstim, sigurnimi svježim potezima kista interpretira karak-teristična stanja i situacije mora i podmorja,života i suživota ljudi s njihovom okolinom ivladajućom vremenskom situacijom, up-isanih u scene emotivne bliskosti. Njegoveslike nalaze se u brojnim galerijama, muze-jima i privatnim zbirkama širom svijeta, aovom izložbom umjetnik svoje specifično inadasve inovativno likovno stvaralaštvo želiponovno približiti dubrovačkoj publici i jošjednom izlagati u Gradu gdje je čitava „mor-ska“ i“slikarska“ avantura zapravo i započe-la! Andrea Batinić Ivanković

43GlasGrada - 663 - petak 1. 12. 2017.

PRIPOVIJES NA DUBROVAČKU

Piše: MarijaĐanović

LorenzovaLorenzovaLorenzovaLorenzovaLorenzovaimadžinacijonimadžinacijonimadžinacijonimadžinacijonimadžinacijonLorenzo je biomalade imaginairepa mu je Ignacijodonosio neke ma-dikamente za kojeje infisani Lorenzovjerovo da mu činedobroU salonu na tavolinustale su kikare od porčelane s kućarin-ima, a u njima kafa sa skorupom. Napjatinima bile su fjelice pandišpanja. Ukantunu gorio je starinski lukjernar i os-vjetljavo dio salona. U saloči je goriolumin za mrtve ispod slike madone sdjetetom. Bio je to salon bogatunaLorenza kurioznog brbljavca. Obričeneface u dugoj flajdi čeko je prijatelja.Lorenzo je bio malade imaginaire pa muje Ignacijo donosio neke madikamenteza koje je infisani Lorenzo vjerovo damu čine dobro. Ignacijo je bio magistarfarmacije bolji nego ijedan dotur. Ig-nacije mu je užo rijet: -Medicus curat,natara sanat.- Lorenzo bi se kiselo nas-mijo i nastavio predikat o boleštinama.Na vanjskim vratima čulo se bubanjebatidura, pa je godulja na prješu dviglaogrnač i kalala se u kortu da otvori por-tun. Na vratima se pojavio sinjor Ignaci-jo i sa smijehom na faci pozdravio go-dišnicu: -La bella donna.- Godišnjica gaje mrko pogledala i izgubila se u kominuispod kupjerte. Usput je tiho arivala ri-jet: - Krepo dabogda, dekrepitastarežino!- Gospar se uspeo skalamau salon đe ga je čeko gospar Lorenzo.- Mio carissimo, che nuova?- Sjeo je,uzo fulmine i zapalio tabak u luli. Otpu-hivo je dimove i dugo fumo.- Febra me umorila, čini mi se da ćubrzo partit, - reče Lorenzo.- Perfeto izgledaš,- nakašlja se Ignaci-jo. - Ne umire se crvenog prkna, miocaro.- Ako vjeruješ u Boga, od zla me izbavi,- molio je potišteni Lorenzo.- Sikuro sam zaradijo jaku influencu, savsam krepan.Prošo me gus svega.Ignacijo pun kolasacijoni brzo je smiriobolesnika. Do mu je nove medikamentei preporučio:- Što prije invitaj dobru flan-dru, devertiškaj se š njom i budi konte-nat. Sve će ti boleštine pasat, sinjor mio.Lorenzu se faca izbečila, pa se istresena Ignacija:- Funcute i ludove jedan.-Išćera ga na prješu iz dvora:- Arriveder-ci, beleco.- Ribambiško si i govoriš ludosti,- vikoje za njim Lorenzo. Bubnuo je vratima iiso se u salon. Uzo je libro, stavio ga naleturin i dockna lego pađinu po pađinu.Džusto je zazvonilo tri ure kad se Loren-zo uputio u odru. Fermo se pred slikomBogorodice, prekrstio i pošo spat pungorkosti.

FORUM MLADIH

Izložba „Rukama složeno“ u Umjetničkoj galerijiIzložba „Rukama složeno“ u Umjetničkoj galerijiIzložba „Rukama složeno“ u Umjetničkoj galerijiIzložba „Rukama složeno“ u Umjetničkoj galerijiIzložba „Rukama složeno“ u Umjetničkoj galerijiNastavljajući ovogodišnji ciklus manifestacijeForum mladih izložba rukotvorina du-brovačke djece i mladih iz dubrovačkih os-novnih i srednjih škola te učeničkih domovai centra za mlade pod nazivom “Rukamasloženo” otvorena je u srijedu, 22. studenog,u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik koja sepridružila Gradu Dubrovniku kao partner uovoj manifestaciji.Prilikom otvaranja izložbe rukotvorinaravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik MarinIvanović i privremeni pročelnik Upravnogodjela za obrazovanje, sport, socijalnu skrb icivilno društvo Miho Katičić istaknuli su kakoje kvaliteta izloženih radova neupitna te dase nadaju kako će jednog dana neki od ovihmladih umjetnika izlagati upravo u Umjet-ničkoj galeriji.Ravnatelj Umjetničke galerije DubrovnikMarin Ivanović istaknuo je kako je jedan odtemeljnih ciljeva umjetničke galerije stvaran-je kulturne publike te poticanje likovnogstvaralaštva djece i mladih te da ga veseli bitidomaćinom jednoj ovakvoj izložbi.Otvorenje izložbe svojim nastupom uveličali

su i učenici Umjetničke škole LukeSorkočevića Barbara Ćorak na flauti i IvoBaule na gitari, koji su osvojili prvu nagraduna nedavno održanom regionalnom natjecan-ju učenika i studenata glazbe u kategoriji ko-

morni sastavi – duo.Na izložbi se mogaovidjeti širok spektar ra-dova: od likovnih dje-la, lutaka, haljina pa domaketa i instalacija. Zapostav izložbezaslužan je kreativnitim Centra za mladeDubrovnik uz stručnovodstvo kustosice An-dree Batinić Ivanković.Izložba je bila otvore-na do 27. studenog.Sljedeća manifestacijaForuma mladih„Smotra kolendara“održat će se 13. pros-inca u dvorani os-novne škole MarinaDržića.

PREDSTAVLJANJE KNJIGEMARIJA RAGUŽA

Zapisi legionaraZapisi legionaraZapisi legionaraZapisi legionaraZapisi legionaraPredstavljanje knjige MarijaRaguža „Zapisi legionara“održat će se u subotu, 2. pros-inca, u 19 sati u Čitaonici Nar-odne knjižnice Grad. Uz au-tora o knjizi će govoriti i TonćiPeović te Božo Lasić. „Zapisilegionara“ je priča o hrvatskimzrakoplovcima koji su se usastavu njemačkih snaga bo-rili na istočnoj bojišnici. Zas-novana je na osobnimdnevnicima pilota-lovca Stjep-ana Radića iz Sinja i radio-mehaničara Ivana Mezdjića iz

Zagreba. Uz dnevni-čke zapise te dodatnapojašnjenja Raguž jeoblikovao knjigu ilus-triranu s više od 230fotografija snimljenihna Istočnom frontukoje na neuljepšaninačin govore o životu,radu i bivanju zrako-plovaca na 2000 kmudaljenim lokacijama.Knjiga je objavljena2017. u vlastitoj nak-ladi autora, a rezultatje višegodišnjih istraži-vanja u domaćim istranim arhivima.

Ana Pendo

44 GlasGrada - 663 - petak 1.12. 2017.

FELJTON BROJ 207

Fitness / Bazen / SaunaParna kupelj / Power Plate

Hotel Hilton Imperial - tel: 020 320 389

Dubrovačke plaže - nekad (13)Dubrovačke plaže - nekad (13)Dubrovačke plaže - nekad (13)Dubrovačke plaže - nekad (13)Dubrovačke plaže - nekad (13)

Lukša Lucianovićwww.dubrovnik-

turistinfo.com

www.dubrovnik-turistinfo.com

Plaže su nekad, ai danas, bile jedanod glavnih motivazašto turisti odlazeu neko turističkomjesto. A gdje na-jbolje koristiti „sun-ce i more“ ako nena plaži.Dubrovčani su se

odavno brinuli kako bi im plaže bileuredne i ugodne za kupanje pa otome govore brojni zapisi o aktivnos-tima raznih udruga (posebno turis-tičkih) oko izgradnje novih ili uređen-ja starih plaža.Mnoge slike u ovom feljtonu upravogovore o tome kakve su nam plaženekad izgledale.

Plaža „Šulić“Plaža „Šulić“ nalazi se na Pilama paprije nego nešto rečemo o toj plažinekoliko riječi o predgrađu Pila.Iako je Dubrovnik nakon gubitkasamostalnosti (1808. godine) provin-cijski gradić, iako od 1814. dijeli sud-binu zanemarene austrijske pokra-jine Dalmacije, mnoštvo drevnihspomenika u Gradu omogućilo je dase u tom kriznom razdoblju - poredtradicijskog usmjerenja na trgovinui pomorstvo - iskoristi bogata kultur-na baštine za razvoj novih gospodar-skih grana: turizma, hotelijerstva i sit-nog ugostiteljstva. Izgradnjom hotelai dobrih prometnih veza (ceste, žel-jeznica, redovne i brze brodskepruge), pa poboljšanjem općih

ktro bioskop” na Brsaljama.- Kupalište Šulić na Kolorini otvoreno je 1893. g. a kupal-ište Dance nešto prije Prvog svjetskog rata.- Na Brsaljama, ispred kavane „Dubravka”, bio je „muz-ički kutić - paviljon”, (danas ga nema) na kojem je ned-jeljom svirala vojna kapela, te velika Amerlingova fon-

tana, postavljena 1900. g., djelo kipara Ivana Rendića.- Nova bolnica, danas Sveučilište Dubrovnik, izgrađe-na je 1888. g.- Na putu prema kupalištu Dance nalazi se nekadaš-nja ženska učiteljska škola (preparandija) otvorena1901.g.Usporedno s razvojem turizma otvaraju se brojne kaf-ane, krčme, gostionice i drugi manji ugostiteljski ob-jekti po čitavom Gradu, pa tako i na Pilama. Sve ovenovine učinile su Dubrovnik ugodnim mjestom za živ-ljenje - ne samo njegovim građanima, nego i brojnimdomaćim i stranim posjetiteljima koji su svakim dan-om sve više dolazili u naš grad.Kupalište Šulić na Kolorini otvoreno je, kako smo većrekli, krajem 19. stoljeća (1893.), a kupalište Dančenešto prije Prvog svjetskog rata. Dok je kupalište Šulićostalo isključivo za građanstvo i njegove domaće istrane posjetitelje (plaćala se ulaznica), kupalište jeDanče postalo kupalište omladine koja se vratila izPrvog svjetskog rata i postaje mjesto gdje se formiraoi trenirao današnji plivački i vaterpolo klub „Jug“.U slijedećem broju nešto više o plaži Šulić i kako se

tamo slavi dan Šulića ili dan Sv. Lovre.

usluga (struja, voda, telefon, kupališ-ta, izletišta, suvremena bolnica), teuređenjem parkova i podizanjemfontana ostvareni su preduvjeti zarazvitak turizma.- Preko puta kafane Dubravka nalazise danas restoran „Nautika”, a nekadje to bila škola za pomorce otvorena1852. g.- Sredinom 19. st. na relaciji Pile -Gruž- Pile uvodi se prijevoz kočija-ma, omnibusom 1.6.1899. a automo-bilima 13.7. 1907. (probnavožnja).Tramvaj (prvi i jedini u Dal-maciji) prometuje na istoj relaciji od1910. Osamnaest godina potomprodužena je tramvajska linija doUvale Lapad.- Elektrifikacija Dubrovnika započe-

la je 2.9.1898. kada je Općina sklo-pila ugovor s jednim austrijskimpoduzećem o proizvodnji i prodajielektrične energije.- Godine 1899. dovršava se put IzaGrada, potom 1900. g. odvojak odBoninova do Gospina polja.- Krajem 19. i početkom 20. st. dovr-šavaju se put i vodovod Gruž-Lapad.- Uređuju se parkovi: Gradac23.7.1898., park u Pilama 1904. g. ipark na llinijoj Glavici 1908. g. testubište Uz posat 1913. g.- Zasvijetlile su 1.6.1901. g. prve ele-ktrične žarulje u gradu i Pilama.- Svečano otvaranje željezničkogprometa na relaciji Gruž - zaleđe15.7.1901. g.- Potkraj 1907. otvoren je „Grand ele-

45GlasGrada - 663 - petak 1. 12. 2017.

Priredio: Nikša Violić

BAŠTINA

Ljetnikovac Zuzzori naLjetnikovac Zuzzori naLjetnikovac Zuzzori naLjetnikovac Zuzzori naLjetnikovac Zuzzori naobali u Brsečinamaobali u Brsečinamaobali u Brsečinamaobali u Brsečinamaobali u BrsečinamaU dnu Brsečina, neposredno uz morskuobalu, u slikovitoj i skrivenoj maloj uvaliuz šljunčanu plažu, nalazi se renesansniljetnikovac Pavla Zuzzori iz 16. st. U nje-mu je često boravila poznata dubrovač-ka pjesnikinja i jedna od najljepših du-brovačkih djevojaka svog vremena, Cvijeta Zuzorić (1552.- 1648.) i njene sestre. Jednu njenu sestru oženio je talijan-ski plemić iz obitelji Gabrielis. Njihova palača je u Korčuli,nasuprot katedrale sv. Marka.Ljetnikovac Zuzzeri bio je stradao u Domovinskom ratu.Poslije završetka Domovinskog rata ljetnikovac kupuje stranidržavljanin i u potpunosti ga obnavlja. Danas je ovo ladan-jsko zdanje ugostiteljsko-turistički objekt.Ladanjski kompleks sadrži 260 metara četvornih luksuznouređenog stambenog prostora i 400 četvornih metaraokućnice uokolo ljetnikovca, okruženog visokim kamenimzidom. Sa sjeverne strane je natkrivena lođa. Ispred zgradeje mali renovirani đardin koji obiluje zelenilom. Na kat vodivanjsko kameno stepenište. Ispred ljetnikovca je lijepapješčana plaža koja ljeti mami mnoge kupače.Dva ljetnikovca Bizzaro - Zuzzeri ispod Jadranske magis-trale i ovaj na morskoj obali vežu strme, kamene stepenicejoš iz vremena dubrovačke Republike. Crnogorska i ruskavojska u haranju po dubrovačkom teritoriju je 1806.g. nastambenim objektima u Brsečinama počinila štetu koja jebila procijenjena na 92176 dubrovačkih dukata.

UZ 700. OBLJETNICU LJEKARNE MALE BRAĆE

Državnici koji su posjetili staru ljekarnuDržavnici koji su posjetili staru ljekarnuDržavnici koji su posjetili staru ljekarnuDržavnici koji su posjetili staru ljekarnuDržavnici koji su posjetili staru ljekarnuOd kada je 1955. otvoren muzejstare franjevačke ljekarne, kroz nje-ga su prošli milijuni posjetitelja.Među njima je veliki broj slavnih os-oba. Ovdje ćemo spomenutičetrdesetak državnika koji su to uči-nili, i koji su svojim potpisom os-tavili trag u spomen knjizi ovogmuzeja. To su: U srpnju 1958. Ga-mal Abdel Nasser (UjedinjenaArapska Republika); 26. srpnja1959. Elisabeth Gabriele ValerieMarie (Belgija); 23. kolovoza 1963.Hruščov Nikita Sergejevič (SSSR);

2. listopada 1965. SarvepalliRadhakrishnan (Indija); 6. lipnja1966.; Mohammad Reza SchahPahlavi (Iran); 21. listopada 1967.Per Borten (Norveška); 9. prosinca1967. Kenneth David Kaunda (Zam-bija); 30. svibnja 1968. NicolaeCeausescu (S. R. Rumunjska); 14.lipnja 1968. Zakir Husain (Indija); 30.listopada 1968. Franz Josef Jonas(Austrija); 19. listopada 1972.Queen Elisabeth II, Prince Philip(Engleska); 8. travnja 1974. JoseFigueres Ferrer (Kostarika); 2. lipn-

ja 1976. Luís Severinode Almeida Cabral(Gvineja); 22. travnja1977. Margareta II.,Prince Henrik (Dans-ka); 17. svibnja 1977.Arthur Chung (Gvaja-na); 13. rujna 1978. CarlXVI. Gustaf (Švedska);11. listopada 1978.Aristides Pereira (Zelenortska Republika); 13. rujna 1979. Moussa Traore (Mali); 26.listopada 1978. Muhammad Hosni Said Mubarak (Egipat); 14. listopada 1979.Alessandro Giuseppe Antonio Pertini (Italija); 21. studenog 1982. Mengistu HaileMariam (Etiopija); 10. siječnja 1983. Reynaldo Benito Antonio Bignone Ramayon(Argentina); 26. lipnja 1987. Eduard Amvrosijevič Ševarnadze (kasnije predsjednikGruzije); 18.3.1988. Mihail Sergejevič Gorbačov (SSSR); 12. lipnja 1988. Jaime Ra-mon Lusinchi (Venezuela); 27. srpnja 1991. Francesco Maurizio Cossiga (Italija); 27.srpnja 1991. Franjo Tuđman (Hrvatska); 24. rujna 1997. Sami Suleyman GündogduDemirel (Turska); 25. svibnja 2000. Konstantinos “Kostis” Stephanopoulos (Grčka);9. lipnja 2000. Emil Constantinescu (Rumunjska); 16. srpnja 2000. Vaclav Havel (Češ-ka); 10. srpnja 2002. Ferenc Madl (Mađarska); 29. listopada 2004. Georgij Parvanov(Bugarska); 9. veljače 2006. Arnold Rueuetel (Estonija); 24. studenog 2006. HeinzFischer (Austrija); 24. studenog 2006. Stipe Mesić (Hrvatska); 8. kolovoza 2007. BrankoCrvenkovski (Makedonija); 16. travnja 2008. Horst Kohler (SR Njemačka); 27. lipnja2009. Gurbanguly Berdimuhamedow (Turkmenistan); 25. listopada 2009. MichaëlleJean (Kanada).Nabrojenima treba dodati još neke državnike koji su posjetili staru ljekarnu ali se nisupotpisali, kao i one čija imena nisu čitljiva. Fra Stipe Nosić

POVODOM DANA BORBE PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA

Prigodna radionica sa srednjoškolcimaPrigodna radionica sa srednjoškolcimaPrigodna radionica sa srednjoškolcimaPrigodna radionica sa srednjoškolcimaPrigodna radionica sa srednjoškolcimaPovodom Međunarodnog danaborbe protiv nasilja nad ženama uEkonomskoj školi u Dubrovnikuodržana je prigodna radionica uorganizaciji županijskog upravnogodjela za međugeneracijsku soli-darnost, branitelje i obitelj te Pov-jerenstva za ravnopravnost spolo-va Dubrovačko-neretvanske žup-anije, a na kojoj je nazočio i višisavjetnik u spomenutom odjeluDubrovačko-neretvanske županije,Pero Pendo.”Međunarodni dan borbe protivnasilja nad ženama je posvećendvjema sestrama redovnicamakoje su poginule pod diktatorskomrukom u Dominikanskoj Republici.Moderatori ovog predavanja želeučenicima približiti na koji se načinmože nasilje izbjeći te zaštiti”, re-kao je uvodno Pendo te dodao

kako se naglasak radionice staviona nasilje u mladenačkim vezamajer se upravo u njima često pojavl-juje.Psihologinja u Ekonomskoj školi iGimnaziji, Suada Salčić održala jepredavanje o preventivnom progra-mu protiv nasilja koji se već dugi nizgodina provodi u svim školama dil-jem Županije, dok je pedagoginjaTurističke škole Vera Škerlj pojas-nila što treba napraviti ako do nasil-ja dođe.Uz učenike i njihove nastavnike, uprogramu su sudjelovali predstavni-ci tijela zaduženih za djelovanjesukladno Protokolu o postupanju uslučaju nasilja u obitelji, Centri zasocijalnu skrb, Policijska uprava,odgojno-obrazovne ustanove,zdravstvene ustanove te pravosud-na tijela.

DURA

Besplatna radionica „PokreniBesplatna radionica „PokreniBesplatna radionica „PokreniBesplatna radionica „PokreniBesplatna radionica „Pokrenisvoj posao“svoj posao“svoj posao“svoj posao“svoj posao“Razvojna agencija Grada Dubrovnika nastavlja sa StartupAkademijom. U suradnji s tvrtkom „Adut“ organizira be-splatnu radionicu „Pokreni svoj posao” koji će se održati uutorak 05. prosinca 2017 u prostorijama DURA-e (Branitel-ja Dubrovnika 15, 20000 Dubrovnik) s početkom u 10:00sati. Radionica traje 3 sata. Besplatna interaktivna radioni-ca namijenjena je osobama koje planiraju pokrenuti vlastitiposao na kojima će biti prezentirane prednosti i nedostacipojedinog oblika organiziranog poslovanja s troškovnogaspekta te propisanih obveznih uvjeta koji su potrebni zaobavljanje pojedine vrste djelatnosti. Također, namijenje-na je i poduzetnicima početnicima koji se ne snalaze u„šumi“ propisa ili koji nisu upoznati s mjerama poticanjazapošljavanja i sličnim oblicima značajnih zakonom dopuš-tenih ušteda.

46 GlasGrada - 663 - petak 1.12. 2017.

POZIV ZA PRIJEDLOGPOZIV ZA PRIJEDLOGPOZIV ZA PRIJEDLOGPOZIV ZA PRIJEDLOGPOZIV ZA PRIJEDLOGPROGRAMAPROGRAMAPROGRAMAPROGRAMAPROGRAMA

ZA FESTU SV. VLAHAI DAN GRADA

„Molimo sve ustanove, udruge i organizacije koje radeu djelokrugu kulture, športa i drugih društvenihdjelatnosti, da dostave svoje pisane prijedlogeprograma i sugestija u svezi proslave i organizacijeFeste sv. Vlaha i Dana Grada Dubrovnika, 2. i 3. veljače2018. godine.Datumi za predložene programe su od ponedjeljka29. siječnja 2018. do nedjelje 4. veljače 2018.godine, a rok za dostavu prijedloga je 10. prosinca2017. godine.Molimo da se prijedlozi dostave u Pisarnicu GradaDubrovnika s naznakom za Upravni odjel za poslovegradonačelnika, Pred Dvorom 1.Prijedlozi koji pristignu nakon 10. prosinca 2017. nećebiti uvršten u službeni program i tiskani na plakatu.

Upravni odjel za poslove gradonačelnika“

47GlasGrada - 663 - petak 1. 12. 2017.

Piše: Vesna Mijović

KUTAK ZA UMIROVLJENIKE

Zašto su umirovljeniciZašto su umirovljeniciZašto su umirovljeniciZašto su umirovljeniciZašto su umirovljeniciprosvjedovali?prosvjedovali?prosvjedovali?prosvjedovali?prosvjedovali?Svima je već jasno da se velik broj našihumirovljenika prehranjuje skupljajući boce,kopajući po kontejnerima i kupeći otpatkes poda na tržnicama. Mnogi preživljavajuzahvaljujući pučkim kuhinjama

DUBROVNIK - KRAPANJ – DUBROVNIK

Krapanjski umjetnici u ArturuKrapanjski umjetnici u ArturuKrapanjski umjetnici u ArturuKrapanjski umjetnici u ArturuKrapanjski umjetnici u Arturu

U organizaciji Sindikata umirovl-jenika Hrvatske pod sloganom„Zaustavimo siromaštvo iponiženje u starosti“ preko 7 000umirovljenika izašlo je na trgoveZagreba, Splita, Pule, Osjeka,Zadra i Slavonskog Broda kakobi poručili vladajućim da vreme-na za zaustavljanje siromaštvastarih nema.Prosvjednici su još jedanputpredložili konkretne i realnemjere za bolje sutra starijih oso-ba. A zašto su se umirovljenicipobunili? Glavni cilj ovog pros-vjeda bio je, na prvom mjestu,da bi se ukazalo na težak život ina sve teži položaj umirovljeni-ka. Naime, linija siromaštva našihumirovljenika iznosi svega2.085,00 kuna, a činjenica je da570 tisuća hrvatskih umirovljeni-ka prima mirovinu ispod toga. Udvadeset godina relativna mirov-ina se prepolovila. Udjelprosječne mirovine u prosječnojneto plaći učestvuje sa 37,8%.Iznos prosječne mirovine u lipn-ju ove godine bio je 2.269,00kuna. Iako službeni podatci go-vore da su u ovoj godini plaćerasle više od 5%, umirovljenici sudobili mizernih 2,1%.Taj podatak na mrežama izazi-va podsmijeh, a očaj i bijes kodonih 183 tisuće čije su mirovineispod 1.000,00 kuna. Već punedvije i pol godine umirovljeničkeudruge pokušavaju instituciona-lnim kanalima, prije svega krozNacijonalno vijeće za umirovl-jenike i starije osobe, ostvariti di-jalog već s trećom vladom ičetvrtim ministrom ali bez rezul-tata. Svima je već jasno da sevelik broj naših umirovljenika pre-

hranjuje sku-pljajući boce, kopajući po kon-tejnerima i kupeći otpatke s podana tržnicama. Mnogipreživljavaju zahvaljujući pučkimkuhinjama.S toga nije nikakvo iznenađenjepobuna i izlazak na ulice. Osimznatnog broja umirovljenikaprosvjed su podržale brojneudruge i pojedinci.Podršku prosvjedu pružile su svehrvatske sindikalne podružnice.Osobito dirljiva bila je porukaSekcija žena Sindikata turizma iusluga Hrvatske. One suporučile „ danas vi sutra mi“. Tuje i podrška Ženske mreže Hr-vatske, te Mreže mladih Hrvatskešto je posebno oduševiloumirovljenike.Iako je Matica umirovljenika uzadnji trenutak iskočila iz zajed-ničke organizacije, to nije smet-alo da se protestu priključe broj-ni matičini članovi pa čak i čitavepodružnice u gradovima u koji-ma su prosvjedi organizirani.Tijekom prosvjeda poslan je iveliki broj poruka. Evo nekih odnjih:„Umirovljenici svakodnevno štra-jkaju glađu“ , „Mirovina je posta-la kazna“, „Umirovljenici se grijuu trgovačkim centrima“.Na zagrebačkom prosvjeduposeban doprinos dali su glum-ci, Jasna Bilušić i Marko Torjan-ac koji su čitali pedesetak od višetisuća poruka koje su pristigle naFacebook stranicu SUH-a.A kako su nadležni čuli oveporuke?Oni su nam poručili „što hoće ovipenzići?“ proglasivši umirovl-jeničke zahtjeve „nerealnim“.

Uoči svete Kate, 24.12., održana je uzvratna izložba krapanjskihumjetnika, Ante Moumina Bergama i Vladimira Mihe Mihokovićakojima se pridružila Romana Milutin, i ona, Krapanjka po nonu. Ovomprilikom inaugurirana je nova edicija grafike Romane Milutin inspir-irane dramom Dundo Maroje i posvećene Kosti Spaiću, koju je au-torica tijekom izložbe potpisivala. Ovo je drugi dio programa podnazivom Dubrovnik - Krapanj - Dubrovnik u kojem su uzvratnougošćeni autori iz Krapnja. Prvi dio održan je u okviru Krapanjskogljeta kada su se dubrovački umjetnici Romana Milutin, Josipa Šarei Petra Held, zajedno sa članovima udruge DART, predstavili u mlinicisvetog Lovre na Krapnju, u kolovozu ove godine. Sljedeća izložbaje samostalna izložba akademske slikarice Josipe Šare koja će seotvoriti 1. prosinca u 12.00. Do kraja kalendarske godine u Arturuće biti organizirana još kolektivna izložba autora suradnika galerijeu čast obilježavanja obljetnice smrti Marina Držića. Po običaju sva-ka će izložba biti poslije prenesena u pastičeriju Dolce vita čime ćesugrađani imati dulji period za pogledati eksponate.

48 GlasGrada - 663 - petak 1.12. 2017.

ŠPORTŠPORTŠPORTŠPORTŠPORT

ŽUPANIJSKA MALONOGOMETNA LIGACavtat i Čilipi na vrhuRezultati 6.kola: Ombla - Gladius 0:1, Čilipi - Enkel 4:0,Zmaj - Mećajac 4:3, Sokol - Jadran 1:3, Dunave - Plat3:6, Duba Konavoska - Pridvorje 2:3, Cavtat - Ponta3:0, slobodan UNIDU. Poredak: 1.-2. Cavtat i Čilipi po13 bodova, 3.-5. Gladius, Zmaj i Mećajac po 12, 6.-7.Ombla i Duba Konavoska po 10, 8. UNIDU 9, 9.-10.Plat i Pridvorje po 8, 11. Ponta 6, 12. Sokol 4, 13. Jadran3, 14. Dunave 1, 15. Enkel bez bodova. U 7. kolu, usubotu, 2. prosinca, u dvorani OŠ Gruda, igraju: 16sati: Pridvorje - Cavtat, 16.50: Plat - Duba Konavoska,17.40: Jadran - Dunave, 18.30: Mećajac - Sokol, 19.20:Enkel - Zmaj, 20.10: Gladius - Čilipi, 21 sat: UNIDU -Ombla, slobodna je Ponta. Lista strijelaca: 9 pogoda-ka - Pero Ševo (Ombla), 8 - Tomislav Marinović (Čilipi),7 - Ivan Pulić (Pridvorje), Mateo Kljunak (Mećajac), IvoMostahinić (Zmaj), Jasmin Salihović (Plat) i td..

NAGRADA ZA SPORT FRANJO BUČARZini Urlić Nagrada za životno djelo

Nagrade za sport Franjo Bučar u 2017. dodijeljene su u Hr-vatskom saboru, a među dobitnicima Nagrade za životnodjelo je i 63-godišnja Dubrovkinja Zina Urlić, odbojkaškadjelatnica, bivša izbornica nekoliko hrvatskih vrsta te sportskadirektorica OK Dubrovačke banke u doba kada su bile pr-vakinje Europe 1998. godine. Osim Zine Urlić Nagradu zaživotno djelo još su dobili i rukometni djelatnik Zdenko Zor-ko, te posmrtno vaterpolist Zdravko Hebel. Među dobitnici-ma godišnje nagrade je i Luka Lončar, vaterpolist Juga COi hrvatski reprezentativac. Uz njega godišnju nagradu još sudobili Deni Lušić, Dina Levačić, Edi Stipić, Edo Pezzi, IgorBoraska, Ivica Tucak, Jozo Jakelić, Ratko Kovačić, TihomirFranković, Valentina Pereglin i Vlado Lisjak. Odluka o dobit-nicima nagrada donijeta je na temelju prispjelih prijedlogana ovogodišnji Natječaj, a konačnu odluku donio ju je Od-bor Državne nagrade za sport Franjo Bučar u sastavu: prof.dr. sc.Damir Knjaz, prof. dr. sc.Đurđica Miletić, Venio Los-ert, Dino Rađa, Zdeslav Vrdoljak, Barbara Jelić Ružić, MarioStanić, Darko Kralj i Mila Horvat. Svakom dobitniku nagradeza životno djelo dodijelila se povelja i zlatna medalja s likomFranje Bučara te novčani iznos od 50.000 kuna, dok su dobit-nici godišnjih nagrada dobili povelju i medalju s likom Fran-je Bučara te novčani iznos od 20.000 kuna.

TRIGLAV JADRANSKA LIGABudva - Jug CO 8:12Jugaši su u svom sedmom susretu u regionalnoj ligiu Budvi, pobjedom nad istoimenim domaćinom 12:8(3:2, 2:3, 3:3, 4:0), sa stopostotnim učinkom zakl-jučili prvi dio sezone, a nastavak natjecanja je 10.siječnja 2018., a tada su gosti Jugaša vaterpolistiPartizana. Jug CO: Bijač (12 obrana), Farčić, Fatović(2), Kržić, Joković, Garcia (1), Ivanković, Rašović (5),Renzuo (1), Pavličević, Benić, Lozina (3), Jarak, Pe-jić. Trener: Vjekoslav Kobešćak. Ostali rezultati7.kola: Partizan - Mornar BS 8:11, POŠK - JadranST 7:7,Primorje EB - Primorac 12:11, Mladost -Jadran HN 5:5. Poredak: 1. Jug CO 21 bod, 2. HAVKMLadost 16, 3. Jadran Carine HN 14, 4. Mornar BS13, 5. Parttizan 10, 6. OVK POŠK 8, 7. Jadran Split 7,8. Primorje EB 6, 9. Primorac Kotor 3, 10. Budva 3.

VATERPOLO - LIGA PRVAKAWASPO 98 Hannover-Jug CO 6:13Jugaši su u 3.kolu Lige prvaka, skupine A, u srijedu,29.11., u Hannoveru pobijedili WASPO 98 Hannover13:6 (4:3, 4:1, 0:1, 5:1), i došli do druge pobjede. JugCO: Bijač, Macan (1), Fatović (2), Lončar, Joković (3),Garcia (2), Ivanković, Rašović (1), Renzuto (2), Pav-ličević, Benić (2), Lozina, Jarak. Ostali rezultati 2.kola:Barcelona - OSC Budimpešta 12:6, Partizan - DinamoMoskva 10:14, Brescia - Olympiakos 6:7. Poredak:Olympiakos 7 (+9), Jug CO 6 (+17), OSC 6 (-1), Dina-mo 6 (-3), Barceloneta 4 (+5), Brescia 3 (-2), WaspoHannover 3 (-6), Partizan 0 (-19). U 4.kolu Jug CO usubotu, 9.prosinca, u Gružu dočekuje Barcelonetu.

I. HRVATSKA MALONOGOMETNA LIGANovi poraz SquareaMalonogometaši Squarea su u 8.kolu izgubili od Vr-gorca u Vrgorcu 6:1, te su i dalje na na pretposljedn-jem, 11. mjestu tablice. Jedini pogodak postigao jeJosip Nebergoj. Square: Alen Turuk, Borna Tikvica,Haron Džanković, Adriano Darrer, Hrvoje Cvjetković,Stjepan Rezo, Marko Kuraja, Andro Zarač, AntonioKonsuo, Matej Perić, Josip Nebergoj, Igor Leovski,Zoran Primić. Trener: Antun Bačić. Ostali rezultati8.kola: Futsal Dinamo - Alumnus 6:1, Nacional - Us-pinjača (odgođeno), Crnica - Novo Vrijeme Apfel 4:4,Split Tommy - Osijek Kelme 3:1, Brod 035 - AlbonaPotpićan ’98 10:2. Poredak: Split Tommy 22, FutsalDinamo 21, Novo vrijeme Apfel 19, Vrgorac 13, Brod035 12, Nacional 10, Crnica, Osijek Kelme i Alumnuspo 9, Uspinjača 7, Square 6, Albona Potpićan ’98 0.U 9.kolu, 1.12.igraju: Square - Crnica (19 sati), Alum-nus - Brod 035, Albona Potpićan - Vrgorac, OsijekKelme - Nacional Zagreb. 2.12. igraju: Novo VrijemeApfel - Split Tommy, Uspinjača - Futsal Dinamo.

VESLANJEVlaho Đivanović i PeroKukuljica u reprezentacijiVeslači Neptuna Vlaho Đivanović i Pero Kuku-ljica, višestruki državni prvaci u dvojcu napariće, pozvani su u juniorsku reprezentacijuHrvatske. Ove su godine prvaci Hrvatske ukonkurenciji mlađih juniora, 2015. su bili prvaciu konkurenciji kadeta, a 2013. u konkurencijimlađih kadeta. Kukuljica i Đivanović su većobavili dio priprema reprezentacije u Skradinu,a za regate koje ih očekuju u 2018. u Zagrebu,na Bledu, u Munchenu, Trakaiju... Poziv ureprezentaciju je priznanje i njihovu treneruPavu Bečiću i prof.dr. Mladenu Marinoviću, kojiuspješno već godinama pripremaju veslačeNeptuna.

I. B HRVATSKA ODBOJKAŠKA LIGA -JUGDubrovnik - Split VT 3:0Odbojkašice Dubrovnika su u 8.kolu bile boljeod ekipe Split Volley Teama, u Gospinom pol-ju, 3:0 (25:21, 25:10, 25:15) te su i dalje drugena prvenstvenoj ljestvici (šest pobjeda, jedanporaz), odmah iza ekipe Splita koja nakon osamkola ima stopostotan učinak.Dubrovnik: Sanja Curić, Ora Ivanišević, Anđe-la Kalauz, Nikolina Tomašević, Ivana Ivaniš,Azra Mehić, Anđela Čuljak, Ivana Marinović,Katija Vuličević, Orsula Štaka, Ana Matušić,Hana Dilberović, Gabriela Stipanović i AnaMatuško. Trenerice Mirjana Vreća i MarinaRadić.Ostali rezultati 8.kola: Solin - Marina Kaštela II1:3, Split - Šibenik 3:0, Sinj - Brda II 3:0, Trogir- Donat 3:0, slobodan Sinj. Poredak: 1. Split 21bod, 2. Dubrovnik 19, 3. Marina Kaštela II 16,4. Trogir 16, 5. Sinj 15, 6. Split Volley team 11,7. Brda II 9 bodova, 8. Donat 5, 9. Makarska 5,10. Solin 3, 11. Šibenik 0. Dubrovkinje su u 9.kolu, u nedjelju, 3.12., u 13 sati, gošće drugeekipe Marina Kaštela. Još se sastaju: Donat -Solin, Brda II - Makarska, Šibenik - Sinj, SplitVT - Split, slobodan Trogir.

I. B HRVATSKA RUKOMETNA LIGA-JUGDubrovnik - Kozala 31:26Rukometaši Dubrovnika, s novim treneromSvenom Krilom, pobijedili su u 9.kolu, u Gospi-nom polju, Kozalu 31:26 (17:15) te su tako s 10bodova u gornjem domu prvenstvene ljestvice.Dubrovnik: Radić 7, Brnin 7, Putica 1, Bušlje 1,Dobrić, Dabelić 5, Janđel, Poljak 3, Cikatić, Ba-rišić, Lončarica 2, Bevanda 5 (3). Dodajmo i toda je bivši trener Dubrovnika Zlatko Saračević,koji je preuzeo hrvatskog prvaka i sudionikaLige prvaka PPD Zagreb, bio na tribinama i bo-drio svoju bivšu ekipu.Nakon utakmice rukometaši Dubrovnika supozvali Zlatka Saračevića da im se pridruži naparketu, a pri tome su odjenuli i majice s natp-isom ‘Sarač, hvala za sve’. Ostali rezultati 9.kola:Metković 1963 - Biograd 30:29, Pećine - Buzet26:24, Split - Hrvatski dragovoljac 40:32, Solin- Mladi Rudar 21:28, Ribola Kaštela - Vodice30:25. Poredak: Mladi Rudar 16, Split 15, Hr-vatski Dragovoljac 14, Kozala i Ribola Kaštelapo 11, Dubrovnik 10, Buzet i Metković 1963 po8, Biograd 6, Vodice 5, Pećine 3, Solin 1. U10.kolu, 2.12., se sastaju: Vodice - Dubrovnik,Kozala - Metković 1963, Buzet - Biograd, MladiRudar - Ribola Kaštela, Hrvatski Dragovoljac -Solin, Pećine - Split.

II. HRVATSKA KOŠARKAŠKA LIGA - JUGDubrovnik - Omiš ČT 68:62Košarkaši Dubrovnika su u 4.kolu u Gospinom polju bili boljiod ekipe Omiš Čagalj tours 68:62 (34:35), te su s 4 pobjedeu 4 susreta na vrhu prvenstvene ljestvice.Dubrovnik: Husnija Habul, Petar Šeparović (11), AntonioPetrović (5), Stjepan Tešija (5), Ivan Marković (2), Lovro Tolj,Stipe Režić (22), Toni Mustapić (5), Ivan Vodopija (12), FilipVujičić (6), Božo Katić i Joško Kušt. Trener: Željko Vreća.Ostali rezultati 4.kola: Sveučilište u Zadru - Sukošan 74:55.Poredak: Dubrovnik 4-0, Sonik Puntanika 3-0, Sveučilište uZadru 2-2, Solin 2-1, Omiš ČT i Sukošan po 1-3, Adriatic 1-2, Cetina 0-3. U 5. kolu Dubrovnik je gost Sonik Puntamike,ekipe koja u prva tri kola ima tri pobjede, te je uz Dubrovčanejedina ekipa u ovogodišnjem prvenstvu bez poraza.

I. HRVATSKA LIGA (KOŠARKAŠICE)Ragusa - Dubrava BLC 85:31Ragusa je u 8.kolu bila uvjerljiva protiv posljednje plasiraneDubrave BLC 85:31 (38:12), te tako stigla do svoje trećeprvenstvene pobjede. Od izabranica Zdravka Kitina na-jefikasnija je bila Ana Haklička sa 27 koševa, Josipa Zovkoje postigla 19, a Petra Stanković 15. Po osam koševa dalesu Romana Stojanović i Katarina Matijević, šest KatarinaZarač a dva Leona Kristić. U sastavu Raguse još su bile AnaTomičić, Marija Kalauz i Karla Kalajdžić. Ostali rezultati: Split- Brod na Savi 84:58, Plamen Požega - Zadar 65:60, Med-vešćak - Pula ČT 75:64, Trešnjevka 2009 - Podravac Gigant85:46, slobodan Šibenik. Poredak: Trešnjevka 2009 7-0,Medvešćak 6-1, Split i Pula ČT po 5-3, Podravac Gigant 4-4,Zadar 4-3, Šibenik i Ragusa po 3-4, Plamen Požega 2-5,Brod na Savi 1-6, Dubrava BLC 0-7. U 9.kolu, 2.12..igraju:Brod na Savi - Ragusa, Pula ČT - Trešnjevka 2009, PlamenPožega - Dubrava BLC, Zadar - Medvešćak, Šibenik - Split,slobodan Podravac Gigant.

49GlasGrada - 663 - petak 1. 12. 2017.

HRVATSKI KUP IV. KOLO ZA SENIOREMia Čerjan zlatna i brončana, Maris Guca brončana

JUDO KLUB DUBROVNIK 1966Osam medalja iz TivtaJudoke Dubrovnika 1966, pod vod-stvom trenera Danijela Kapca, osvojilesu prošle subote 8 medalja na turniruu Tivtu koji je okupio oko 400 natje-catelja iz Hrvatske, Srbije, BiH, Koso-va i Crne Gore.Zlatnu medalju osvojio je Maro Pavić -66kg, U13.Srebrne medalje osvojili su: Luka Buti-gan -42kg, U13 i Franko Lončarica -42kg, U15.Brončane medalje osvojili su: JelenaJelić -44kg, U15; Luka Lončar -66kg,U15; Tin Barać -31kg, U13; DominikČižek -42kg, U13 i Branimir Neusidl -60kg, U13.

JK KONAVLE CAVTAT I JKPREVLAKA GRUDA18 medalja iz TivtaJudaši JK Konavle Cavtat i JK PrevlakaGruda su vrlo uspješno nastupili nameđunarodnom turniru Judo kup Tivat2017. Na turniru je nastupilo više od 400judaša iz Crne Gore, Hrvatske, BiH, Ko-sova, Makedonije, Albanije i Srbije.Konavljani su nastupili s 21 judašem iznajmlađih uzrasta od 2011.g do 2005.gi ukupno osvojili 18 medalja 7 zlata 5srebra i 6 bronci. Zlata su osvojili: An-tonija Đurković 2 (u svom i starijemuzrastu), Nika Katušić, Dalia Schmuch,Ana Schmuch, Ivano Kutlić i Petra Đurk-ović. Srebro su osvojili: Jelena Sch-much, Ana Schmuch, Dalia Schmuch,Petra Đurković i Ivano Kutlić. Broncu suosvojili: Andrija Antun Sukurica, AntoanŠačić, Nina Banović, Jelena Schmuch,Nika Antončić i Nikola Radonić. Još sunastupili Karlo Simović, Ivan i Luka Al-firević, Luka Banović, Borna Kralj, DujeEreš, Đivo Savinović, Dino Degirmenđići Nikola Grmoljez.. N.Đ.

U subotu, 25. Studenog, u dvorani OŠŽupa Dubrovačka je održano IV. koloHrvatskog kupa za seniore. Na natje-canju je sudjelovalo 14 natjecatelja iz4 kluba iz Zagreba, Čakovca i Du-brovnika.Badmintonski klub Aedium je nastu-pio sa 5 natjecatelja pod vodstvom tr-enera Ratka Galjera i Vlaha Čerjana,a ukupno su osvojili 3 medalje (jednuu pojedinačnim i dvije u parskojkonkurenciji). Kod seniorki najus-pješnija je bila Mia Čerjan koja je os-vojila dvije medalje, brončanu u poje-dinačnoj i zlatnu u konkurenciji mješ-ovitih parova. Pojedinačno, u meču zatreće mjesto, Mia je bila bolja od

klupske suigračice Maris Guca i tako osvojilabrončanu medalju. Prethodno je u polufi-nalu Mia vrlo tijesno izgubila od prve nos-iteljice i kasnije pobjednice Nikoline Dimićiz Zagreba, i to je zapravo bilo finale prijefinala. U konkurenciji mješovitih parova Miaje zajedno sa suigračem Lukom Grubićemiz Čakovca osvojila zlatnu medalju. U sus-tavu svatko sa svakim, ostvarili su sve tripobjede i tako zauzeli prvo mjesto. U istojkonkurenciji Maris Guca je sa suigračem iČakovca, Filipom Belom zauzela treće mjes-to i brončanu medalju. Kod seniora još sunastupili Lukša Zlošilo (7.mj.) i Marko Jan-ičić (8.mj.), dok je kod seniorki još nastupilaHelena Zvone (5.mj).

M. Janičić

OVE NEDJELJE U GOSPINOM POLJUOtvoreni Božićni stolnoteniski turnir

II.HRVATSKA STOLNOTENISKA LIGA - JUGKonavljanin, Pituri i Lučica uspješni u Zadru

III. HNL - JUGNova pobjeda Dubrovčana, uOpuzenu neriješenoGOŠK Dubrovnik 1919 je u 14.kolu došaodo novih bodova. Izabranici Franja Domićabili su bolji na Lapadu od Uranije 2:0. Str-ijelac oba pogotka bio je Vinko Petković. Užupanijskom ogledu Neretvanca i JadranaLP u Opuzenu bilo je 0:0, dok je blatski Zmajizgubio u Stobreču od Primorca 2:0. Croat-ia iz Zmijavaca je na svom terenu pobijedi-la Primorca iz Biograda 4:0 te kolo prije kra-ja jesenskog dijela prvenstva, osiguralanaslov jesenskog prvaka. Ostali rezultati

BRIDŽ KLUB DUBROVNIKPobijedio par Obad-ŠkeroU ponedjeljak 27.11. odigran je redoviti tjed-ni parski turnir Bridž kluba Dubrovnik. Nas-tupilo je sedam parova uz Cross-Impsobračun. Pobjedu su odnijeli Ivica Obad iDejan Škero.

PRED IZBORE U HNS-uŠimić i Pletikosa u DubrovnikuKako se bliže izbori u Hrvatskom nogomet-nom savezu tako su akteri koji se bore zatron sve aktivniji. Bivši hrvatski reprezenta-tivci Dario Šimić, Mario Stanić i Stipe Pleti-kosa, koji se nadaju da će u izbornoj utrcipobijediti dosadašnjeg predsjednika Da-vora Šukera, a time i gazdu hrvatskog nogo-meta Zdravka Mamića, u utorak, 28. stude-noga, su boravili u dolini Neretve i u Du-brovniku te razgovarali s ljudima iz Žup-anijskog nogometnog saveza. Nakonrazgovora, Šimić je na igralištu na Lapadu,dao izjavu medijima:- Razgovor je bio konstruktivan. Dobro smose upoznali sa čitavom situacijom. Ovdje smoigrali prije 25 godina, a ništa se nije promije-nilo. U svakom slučaju složni smo da supromjene potrebne. Ja mislim da imamopodršku Dubrovačko-neretvanskog savezajer nam se poklapaju razmišljanja. Želimorazvoj nogometa, a to u ovoj županiji, u petgodina mandata Davora Šukera, nije ništanapravljeno. Iz Županijskog nogometnogsaveza Dubrovačko neretvanskog potvrdilisu medijima kako su razgovarali sa Šimićemi Pletikosom te kako će se uskoro održati sas-tanak Izvršnog odbora ŽNS DN na kojem ćese tek tada odlučiti koga će podržati, i komeće dati glas, na izborima 22. prosinca.

14.kola:Hrvace - Zagora 2:1,Kamen - Zadar 1:2, Val - Imotski 2:2, RNK Split - Junak1:0. Poredak: 1. Croatia Zmijavci 31 bod, 2.-4. Primorac Biograd, RNK Split i Primo-rac 1929. po 26, 5. Hrvace 24, 6.-8. Jadran Luka Ploče, Urania i Zadar po 21, 9.Imotski 19, 10. Kamen 17, 11. Junak 15, 12.-13. Zagora i GOŠK Dubrovnik 1919. po14, 14. BŠK Zmaj 13, 15.-16. Neretvanac i Val po 10. U 15. posljednjem kolu prvogdijela u subotu, 2. prosinca, igraju: Zagora - GOŠK Dubrovnik 1919., BŠK Zmaj - RNKSplit, Jadran LP - Hrvace, Primorac B - Neretvanac, Imotski - Primorac 1929. Stobreč,Junak - Croatia, Zadar - Val. Nedjelja, 3. prosinca, Urania - Kamen.

Stolnoteniski klub Konavljanin iz Čil-ipa i druga ekipa Stolnoteniskog klu-ba Libertas Marikolor su na drugomturniru (igraju se tri) prvog dijela natje-canja u Drugoj hrvatskoj ligi - regijaDalmacija, održanom u Zadru,zabilježili po četiri pobjede i jedanporaz. I Čilipjani i Pituri su pobijediliekipe Knina, Šibenika, Vodica i Don-je Kaštele, a izgubili od Zadra. Konav-ljanin je igrao u sastavu: Vlaho Car,Jurica Prpić, Vedran Đurđević i MatejButigan, a Libertas Marinkolor u sas-tavu: Lidija Vranješ, Ante Jupek, Fil-ip Mikulić i Marko Venier. Iz Du-brovačko neretvanske županije uZadru su još bile i ekipe Lučice iz VelaLuke i Ploče. Lučica je upisala tri pob-jede i dva poraza, dok su Ploče izgu-bile svih pet susreta. Ekipa iz VelaLuke je jedina dobila Zadar u Zadru.Pobijedila je i Knin i Šibenik, a izgu-bila od ekipa Donja Kaštela i Vodica.

Lučica: Deni Berković, Antonio Fran-ulović i Nikola Žuvela. Za Ploče suigrali: Ivan Ravlić, Ivon Grgurinović,Joze Rakušić i Orlando Glamuzina.Na prvom turniru u Dubrovniku, drugaekipa Libertas Marinkolora je pobijedi-la u sva tri meča, Lučica je imala dvijepobjede i jedan poraz, Konavljaninpobjedu i dva poraza, a Ploče su izgu-bile sva tri meča.Posljednji, treći, turnir jesenskog dijelaigra se u Dubrovniku, u nedjelju, 17.prosinca. U poretku, LibertasMarinkolor II ima sedam pobjeda ijedan poraz, Konavljanin i Lučica popet pobjeda i tri poraza, dok su Pločebez pobjede.Ekipe iz Dubrovačko neretvanskežupanije Libertas Marinkolor II, Luči-ca, Konavljanin i Ploče, na posljedn-jem turniru jeseni, igrat će protiv sas-tava iz splitske regije: Neca, Kaštela,Sinja, Uranie i Spina.

I. ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGANeretva pala i na GnjilamaNogometaši Slavena su u 12.kolu na Gnjil-ama priredili veliko iznenađenje pobijediv-ši favoriziranu Neretvu 3:2, te tako dodatnozakomplicirali stanje na vrhu prvenstveneljestvice. Ovo je Metkovčanima drugi po-raz zaredom (u pretprošlu nedjelju Metk-ovčani su izgubili od Orebića u Metkoviću2:1), pa je „zazvonjelo zvono na uzbunu.“Pogotke za Slaven postigli su Ivan Pulić 2 iĐuro Trković, a za Neretvu Dragan Brečić iAnte Batinović. Ostali rezultati 12.kola: Grk- Gusar 2:2 (Mario Ivanković, Duje Mihal-jević; Jure Vladimir 2), Konavljanin - Croat-ia 1:3 (Goran Šorgić; Vlaho Grbešić, Josipzadro, Maro Kalauz), Maestral - Orebić 0:2(Ivan Čepo 2), Metković - Župa dubrovač-

Ove nedjelje, 3. prosinca, u Du-brovniku će se održati otvoreniBožićni stolnoteniski turnir u or-ganizaciji STK LibertasMarinkolora i Regionalnog stol-noteniskog centra Dubrovnik.Turnir će se održati u Šports-koj dvorani u Gospinom polju -velika dvorana na 12 stolova.Natjecanje će se održati u svimpojedinačnim kategorijama, apočetak je u 10 sati (najmlađekategorije). Pravo nastupa ima-ju svi registrirani i neregistriraniigrači i igračice.KATEGORIJE

- klinceze/klinci (natjecatelji rođeni 2009.godine i mlađi)- najmlađe kadetkinje/najmlađi kadeti(natjecatelji koji su rođeni 2007. godine imlađi).- mlađe kadetkinje/mlađi kadeti (natjecateljikoji su rođeni 2005. godine i mlađi).- kadetkinje/kadeti (natjecatelji koji su rođe-ni 2003. godine i mlađi).- juniorke/juniori (natjecatelji koji su rođe-ni 2000. godine i mlađi).- seniorke/seniori- veterani 40-49 godina- veterani 50-59 godina- veterani 60 i više godina- parovi.

ka 0:0, Žrnovo - Hajduk 19321:6 (Nikola Peraić; Goran Žuve-la 3, Goran Gugić, HrvojeGugić 2), Omladinac - JadranSmokvica (odgođeno). Pore-dak: 1. Gusar 29 bodova(29:8), 2. Orebić 26 (26:10), 3.Neretva 25 (42:15), 4. Hajduk1932. 25 (29:15), 5. Župa du-brovačka 25 (23:10), 6. Croat-ia 21 (22:14), 7. ONK Metković20 (19:18), 8. Konavljanin 16(20:31), 9. Slaven 15 (22:23),10. Jadran 1929. Smokvica 14(22:24), 11. Grk 11 (16:27), 12.Maestral 5 (11:26), 13. Omladi-nac 4 boda (8:35), 14. Žrnovo3 (8:38). U 13. kolu, u nedjelju,3. prosinca, igraju: Gusar -Maestral, Župa dubrovačka -Grk, Jadran 1929. - ONK Met-ković, Croatia - Omladinac,Hajduk 1932. - Konavljanin,Neretva - Žrnovo, Orebić -Slaven. Lista strijelaca:12 -Ante Batinović (Neretva), 11pogodaka - Ivano Čepo (Ore-bić), 10 pogodaka - DraganBrečić (Neretva) i td..

50 GlasGrada - 663 - petak 1.12. 2017.

ŠPORTŠPORTŠPORTŠPORTŠPORT BOĆANJE / II. HBL - JUGPobjede Hidroelektrane, Župe i Metkovića, Komolcu bod izPovljaneDrugoligaši s područja naše Županije imali su u ovom kolu uspješne nastupe. Hidroelektra-na je pobjedila Otoka, Župa Dubrovačka je izborila pobjedu nad Umčanima, Komolac dono-si bod iz Povljane, dok je Metković ostvario pobjedu na gostovanju kod Naklica. Ovim kolomzavršen je prvi dio natjecanja u ovoj sezoni, ostalo je za odigrati zaostalu utakmicu iz 4. kolaHidroelektrana - Zlatan Otok, koja je na rasporedu 2.12. s početkom u 14 sati u boćarskojdvorani u Srebrenom. Nakon toga slijedi pauza u prvenstvu do 20.1.2018. kada je na rasporedu9. kolo. Rezultati 8. kola: Hidroelektrana - Otok 12:10, Naklice - Metković 10:12, Primošten -Zlatan Otok 17:5, Župa Dubrovačka - Umčani 14:8, Povljana - Komolac 11:11.Poredak: 1. Primošten 18 bodova, 2. Metković 18, 3. Hidroelektrana(-1) 18, 4. Zlatan Otok(-1)12, 5. Komolac 10, 6. Povljana 10, 7. Otok 9, 8. Župa Dubrovačka 9, 9. Naklice 6, 10. Umčani6 bodova. Raspored 8. kola igra se 20.1.2018. u 15 sati: Komolac - Hidroelektrana, Umčani -Povljana, Zlatan Otok - Župa Dubrovačka (11,45 sati), Metković - Primošten, Otok - Naklice.

PRVENSTVO ŽUPANIJE - SENIORI / POJEDINAC - KLASIČNODubravko Dražeta prvakDubravko Dražeta član BK Metković na završniciprvenstva Županije napravio je pravoiznenađenje i postao prvak Županije u discipli-ni pojedinac klasično. Dubravko koji je ove se-zone iz svojih Hodilja na Pelješcu došao udrugoligaša BK Metković najprije je u četvrtfi-nalu bio bolji od Antonia Vojvodića (Donji Brgat),u polufinalu je savladao klupskog kolegu JuruKrstičevića, a u samom finalu bio je bolji od MileBorasa (BK Prud). Na završnici nije nastupioStanko Matković (BK Župa Dubrovačka) koji jebio izborio plasman među 8 najboljih. Dubrav-ko Dražeta, Mile Boras i Jure Krstičević koji jeosvojio 3. mjesto savladavši Luka Keleza (BKPostranje) nastupiti će na završnici prvenstvaHrvatske u ovoj disciplini u Rijeci 3.12. četvrtfi-nale: Luko Kelez (Postranje) - Damir Ilić (Hidroelektrana) 13:7; Antun Lučić (Hvidra Gro-mača) - Mile Boras (Prud) 12:13; Antonio Vojvodić (Donji Brgat) - Dubravko Dražeta (Metk-ović) 7:13; Jure Krstičević (Metković) - X. Rezultati polufinala: Luko Kelez - Mile Boras 1:13;Jure Krstičević - Dubravko Dražeta 7:13. Za 3. mjesto: Jure Krstičević - Luko Kelez 13:8finale: Mile Boras - Dubravko Dražeta 9:13. Poredak: 1. Dubravko Dražeta (Metković), 2. MileBoras (Prud), 3. Jure Krstičević (Metković), 3. Luko Kelez (Postranje), 3. Antun Lučić (HvidraGromača), 3. Antonio Vojvodić (Donji Brgat), 3. Damir Ilić (Hidroelektrana).

PLIVANJE - REGIONALNO PRVENSTVO- REGIJA 1(ŠIBENIK 25.-26.11.2017.)Šurković trostruki seniorski prvak Dalmacije,Brassard treći u ukupnom poretku seniora

NOGOMETNI KUP HRVATSKEJuniori Jadrana LP među 16 najboljih u HrvatskojU šesnaestini finala Kupa Hrvatske juniori Jadrana LP su u Pločamapobijedili Solina s 1:0 te se tako plasirali među šesnaest najboljihhrvatskih ekipa u Kupu Hrvatske. Ovaj veliki uspjeh, pod vodstvomtrenera, profesora Ivana Žderića, Pločani su ostvarili pogotkom Marti-na Musulina u posljednjoj minuti utakmice, a nakon što ga je izvrsnouposlio brat blizanac Marko. Jadran LP: Luka Benić, Petar Giljević(od 89. Mladen Rešetar), Martin Musulin, Ante Medak (od 88. AndrejVukosav), Vjeko Majstorović, David Dropulić (od 16. Leo Burić), Mar-ko Musulin, Marin Mateljak, Domagoj Domić (od 71. Luka Koludrović),Tino Karamatić i Teo Herceg. Među šesnaestoricom su još bili i Ned-jeljko Šunjić, Luka Nikolac i Teo Pijević.

Plivači Juga nastupili su u subotui nedjelju 25. i 26.11. u Šibenikuna Regionalnom prvenstvu za kat-egorije seniora, juniora i mlađihjuniora. Natjecanje je okupilo 127plivača iz 11 klubova. PK Jugpredstavljalo je 16 članova: ĐivoMatović, Michel Brassard, ĐivoDamić, Luka Đurović, Mario Šurk-ović, Noa Miletić, Marko Baletin,Vincencija Violić, Ana Lučić, Adri-ana Marinović, Doris Radošević,Katarina Matović, KatarinaNenadić, Antonia Ljuban, NikolĐuho i Rafaela Škrabo, a nastu-pili su pod vodstvom treneraFrane Ćirka i Ivana Bilića. Jugašisu 51 put izborili plasmane međutri prvoplasirana, od toga 11 putakao prvi, 21 put kao drugi i 19 putakao treći.Kadet Mario Šurković prvak je Dal-macije i to deseterostruki, od čegatri puta seniorski! Čak se 12 putaplasirao na postolje, od čega 10puta kao prvi, te dva puta kao dru-gi. U disciplinama 50 slobodno,400 mješovito i 100 leđno bio jenajbolji u seniorskoj, juniorskoj imlađe juniorskoj kategoriji. Na-jbolji je bio i na 200 leđno u mlađejuniorskoj, dok je u istoj discipliniu juniorskoj i seniorskoj kategorijibio drugi. Mlađi junior MichelBrassard čak je 14 puta bio međuprva tri, od toga 12 puta kaodrugoplasirani i dva puta trećepla-sirani! U disciplinama 200, 400 i1500 slobodno bio je drugi u kat-egorijama seniora, juniora i mlađihjuniora, na 100 delfin bio je drugiu mlađe juniorskoj, te treći u jun-iorskoj i seniorskoj kategoriji, dokje na 50 delfin i 200 delfin biodrugoplasirani u mlađe juniorskojkategoriji. Četiri treća mjesta os-vojio je junior Đivo Matović. On jebio trećeplasiran u disciplinama200 slobodno i 1500 slobodno ito u juniorskoj i seniorskoj kate-goriji. Juniorka Vincencija Violićostvarila je tri treća mjesta. U dis-

ciplini 100 slobodno bila je treća useniorskoj i juniorskoj kategoriji, teje na 100 slobodno i 100 leđno bilatreća u juniorskoj kategoriji.Juniorka Ana Lučić bila je drugana 400 slobodno u seniorskoj i jun-iorskoj kategoriji.Mlađa juniorka Adriana Marinoviću disciplini 50 delfin bila je druga umlađe juniorskoj, te treća u junior-skoj i seniorskoj kategoriji, dok jena 100 delfin bila druga u mlađejuniorskoj.Mlađa juniorka Doris Radoševićdoplivala je do drugog mjesta umlađe juniorskoj konkurenciji na100 slobodno.Kadetkinja Katarina Matović u dis-ciplini 800 slobodno bila je drugau mlađe juniorskoj, te treća u jun-iorskoj i seniorskoj kategoriji, dokje na 200 delfin bila treća u mlađejuniorskoj. Najbolja u Dalmaciji bilaje i muška mlađe juniorska štafeta4x100 slobodno (Brassard, Miletić,Damić, Šurković). Osim toga štaf-eta je bila treća u juniorskoj i se-niorskoj konkurenciji.Ženska mlađe juniorska štafeta4x200 slobodno (Matović,Nenadić, Ljuban, Đuho) bila jedruga. Treća mjesta zauzele sumuške mlađe juniorska štafeta4x50 mješovito (Baletin, Damić,Đurović, Miletić), kao i ženska jun-iorska štafeta 4x100 slobodno (Vi-olić, Lučić, Radošević, Marinović)koj je bila trećeplasirana u junior-skom i seniorskom uzrastu. Uporetku najuspješnijih plivača kojije dobiven temeljem zbroja vrijed-nosti rezultata u 6 disciplina, umlađe juniorskoj kategoriji drugomjesto osvojio je Michel Brassard,a treće mjesto Mario Šurković. Uopćoj kategoriji Michel Brassardplasirao se na treće mjesto. Sl-jedeće natjecanje za Jugaše jePrvenstvo Hrvatske za dobne sk-upine senior, juniora i mlađih jun-iora koje će se održati u Rijeci 21.-23.12. PK Jug

JUNIORSKA LIGAZadrani nadjačali ŠibenčaneU juniorskoj ligi postaje sve zanimljivije. Uovom kolu juniori iz Zadra bili su bolji odmladića iz Šibenika i tako im nanijeli drugiporaz u prvenstvu. Mladi boćari BK Komižebili su bolji od Sinjana i tako ostvarili prvupobjedu, pa sada svatko ima najmanje popobjedu u prvenstvu. Mladi boćari naše Žup-anije i u ovom kolu morali su pauzirati jer jedvorana u Srebrenom bila zauzeta i u sub-otu i nedjelju drugoligaškim utakmicama, paće svoju utakmicu protiv juniora Splitsko-dal-matinske županije odigrati 14.1.2018. god-ine. Rezultati 5. kola:ŠB Donat-Zadar - BS Šibensko-kninske žup-

anije 16:6BK Komiža - BC Sinj 12:10BS Dubrovačko-neretvanske županije - BSSplitsko-dalmatinske županije odgođenoPoredak: 1. BS Šibensko-kninske županije 9bodova, 2. BS Splitsko-dalmatinske žup-anije(-2) 7, 3. BŠ Donat - Zadar(-1) 7, 4. BSDubrovačko-neretvanske županije(-3) 3, 5.BK Komiža(-2) 3, 6. BC Sinj 3 boda.Raspored 7. kola igra se 07.01.2018. u 13,00sati:BS Šibensko-kninske županije - BS Splitsko-dalmatinske županijeBS Dubrovačko-neretvanske županije - BCSinjBK Komiža - ŠB Donat-Zadar.

Luko Hendić

51GlasGrada - 663 - petak 1. 12. 2017.

PRAVOSLAVNA DUHOVNOSTPiše: Slavko Zorica, protojerej-stavrofor,umirovljeni paroh dubrovački

Crkveno vrijemeCrkveno vrijemeCrkveno vrijemeCrkveno vrijemeCrkveno vrijemePraznični dani crkve nisu samosabiranje događaja koji su se desiliu daljnjoj prošlosti; oni nas činedijelom duhovne stvarnosti koja jeiza njih koji imaju bezvremenu,vječnu važnost za nasCrkva postoji na zemlji, a istovremeno jeokrenuta prema nebu. Crkva živi u vre-menu a udiše vječnost. Ovo iskustvo zajedništva sa vječnošćuformira osnovu za crkveni kalendar i bogoslužbeni krug krozgodinu, sedmicu i dan. Kroz godinu crkva sabira iskustvo cijeleistorije svijeta i čovjeka, cijelu «ekonomiju» spasenja čovječanst-va.U godišnjem krugu praznika ispred nas prolazi Hristov život odNjegovog rođenja do raspeća i vaskrsenja; život Bogorodice odnjenog začeća do Uspenja; i životi svetaca koje crkva proslavljau okviru sedmice ili jednog dana. Cijela istorija spasenja čovječan-stva se, dakle, obnavlja (posadašnjava) i sabira u bogosluženju.Svaki krug ima svoj centar prema kome je uperen. Centardnevnog kruga jeste Liturgija, centar nedjeljnog kruga jeste ned-jelja, a centar godišnjeg kruga jeste Vaskrs.Vaskrsenje Hristovo je nesumnjivo najglavniji događaj u istorijihrišćanske vjere. A ako Hristos nije ustao, onda je prazna prop-ovijed, pa prazna i vjera vaša (1.Kor 15,14). Da Hristos nije vaskrsn-uo, hrišćanstvo bi ostalo samo kao jedno od mnogih moralnihučenja i religioznih pogleda uz Budizam i Islam. Hristovo vaskrsen-je ustanovilo je crkvu kao novi život, novo božansko-čovječans-ko postojanje u kome čovjek postaje bog, jer je Bog postao čovjek.Od samog početka postojanja Crkve praznik Hristova vaskrsen-ja postao je kamen temeljac hrišćanskog kalendara.Praznični dani crkve nisu samo sabiranje događaja koji su sedesili u daljnjoj prošlosti; oni nas čine dijelom duhovne stvarnostikoja je iza njih koji imaju bezvremenu, vječnu važnost za nas.Svaki hrišćanin prima Hrista kao svog ličnog Spasitelja, koji seza njega lično ovaplotio. Dakle, svi događaji iz Hristovog životapostaju lično iskustvo svakog hrišćanina. Praznik je posadašnja-vanje događaja koji se desio jednom u vremenu, ali se vječnodešava izvan vremena. Na praznik Hristova Rođenja u crkvičujemo: «danas se Hristos rađa u Vitlejemu»; na Bogojavljenje:«Danas se osvećuje priroda vode»; na Uskrs: «Danas Hristos po-bijedi smrt i vaskrse iz groba». Jer ako ljudi izvan crkve žive sauspomenama na već nepopravljivu prošlost ioli nadom na nep-oznatu budućnost, u crkvi su pozvani da žive u stalnoj sadašn-josti «danas», što je svakodnevna stvarnost zajedništva sa Bogom.Praznik Hristova vaskrsenja iako dolazi jednom u godini, prožimacjelokupnu crkvenu godinu. Vaskršnji sjaj se reflektuje u cijelombogoslužbenom krugu. Vaskrs nije jednostavno jedan dan u kal-endaru. Za hrišćanina vaskrs je uvijek prisutan kao zajedništvosa vaskrslim Hristom. Sveti Serafim Sarovski preko cijele godinepozdravljao je one koje bi sretao: «Hristos vaskrse!» Kažu za starogpustinjaka, koji je živio u neprestanoj molitvi i već se proslaviosvetošću, da kad bi mu učenik došao sa nešto hrane i rekao:«Starče, danas je Vaskrs»!, on bi uzvratio:»Je li, zaista»? Naravno,niti sv. Serafim, za koga je svaki dan bio Vaskrs, niti pustinjak kojinije znao tačan datum, nisu odbacivali crkveni kalendar. Međutim,oni su živjeli iskustvom vječnosti i znali su da Vaskrs nije bio samojedan dan u godini, već vječna stvarnost u kojoj su oni učestvov-ali svakodnevno.Godišnji krug praznika, dakle ,jeste odsjaj vječnosti u vremenu.Crkveno vrijeme je ikona vječnosti. Kao što ikona, koja je vanvremena, reflektuje duhovnu stvarnost materijalnim bojama, takose u crkvenom kalendaru stvarnost vječnoga života odražava udatumima svjetovnog kalendara. Kao što ikona upija energiju iprisustvo onoga ko je naslikan, tako je i crkveno vrijeme punovječne energije i prisustva Hrista, Bogorodice, anđela i svetaca,čije uspomene slavimo preko godine.

URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJESTJEPAN GRMOLJEZ, DR. A. STARČEVIĆA 27

U SKLOPU IZRADE GEODETSKOG PROJKEKTA ZAK.Č. 1758, 1759 K.O. LOVORNO U SKLADU SAODREDBAMA ZUP-A POZIVA NOSITELJE PRAVA NASUSJEDNIM K.Č. NA UTVRĐIVANJE GRANICA 12PROSINCA 2017 U 9:00 SATI NA PREDMETNIMPARCELAMA TE SE MOLE STRANKE DA ISPUNESVOJU OBAVEZU PO ČL. 58 ZAKONA O DRŽAVNOJIZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, A PREDOČENJEELABORATA BIT ĆE OBAVLJENO U PROSTORIJAMAUREDA 15 PROSINCA 2017 OD 8:00 DO 8:30 SATI

HPD DUBROVNIK

Volonterske akcijeVolonterske akcijeVolonterske akcijeVolonterske akcijeVolonterske akcijeČlanovi HPD Dubrovnik pripremilisu više volonterskih akcija.Planinarski dom Vrbanj na Orjenu- za nastupajuću zimu i prihvatizletnika u okviru jednodnevnihizleta “Igre na snijegu - na Orjenu”.Jednodnevni izleti na Orjen će seorganizirati svake nedjelje počev-ši od 7.1.2018.godine i trajati ćesve dok ima snijega. U programusu natjecanja u sanjkanju, biranjenajmaštovitijeg Snješka bijelića,škola skijanja za najmlađe, kao ivikendi na skijalištima Bosne i Her-

ZAPOČEO PROJEKT

Radionica dubrovačkog govoraRadionica dubrovačkog govoraRadionica dubrovačkog govoraRadionica dubrovačkog govoraRadionica dubrovačkog govora

Na poticaj Grada Dubrovnika, a uz financijsku potporu zakladeCaboga Stiftung, Dubrovačke knjižnice su koordinirale organizacijuradionica dubrovačkog govora. Riječ je o edukativnom projektu kojije namijenjen učenicima petih i šestih razreda s područja Grada.Dubrovačke knjižnice angažirale su dr. sc. Ivanu Lovrić Jović s Insti-tuta za hrvatski jezik i jezikoslovlje koja je osmislila radionice, a iz-vodit će ih magistra edukacije hrvatskoga jezika Nikolina Kuraica.Kako bi dobili i autentičan izgovor, učenicima će odabrana poglavljaiz knjige Nade Skatolini „Pripovijesti o gradu“ čitati glumica KazalištaMarina Držića Izmira Brautović. Ove radionice će se održati u dvanavrata po 45 minuta, što znači da će svaka skupina učenika, a bitće ih 36, dobiti isti sadržaj od ukupno dva školska sata, po jedan usvakom polugodištu. Radionice će se odvijati u palači u Pustijerni,na adresi Ulica Braće Andrijića 8. Prve radionice održane su u utorak,28. studenoga. Svrha projekta je povratak dubrovačkom govoru ucilju senzibiliziranja i edukacije djece. Ana Pendo

cegovine i Crne Gore.U tijeku su pripreme za Tradi-cionalni uspon Sv.Stjepanakoji se održava 26.12.kada seočekuje veliki broj planinara iljubitelja pješačenja.U subotu 3.12. u slučaju pov-oljnih vremenskih uvjeta nas-tavlja se čišćenje i markiranjepješačkih staza, a prema Pro-jektu “Očistimo naše staze”.Memorijalni Uspon na Strinčje-ru održan je 14.11., dok je izletu Stoliv na Festu od kostanjaotkazan u dogovoru s organi-zatorom udrugom Kamelija.

hpd-dubrovnik.hr

52 GlasGrada - 663 - petak 1.12. 2017.

HGK – ŽUPANIJSKA KOMORA DUBROVNIK

Zlatna kuna tvrtkama Karika,Zlatna kuna tvrtkama Karika,Zlatna kuna tvrtkama Karika,Zlatna kuna tvrtkama Karika,Zlatna kuna tvrtkama Karika,Nautika i Jadranski luksuzni hoteliNautika i Jadranski luksuzni hoteliNautika i Jadranski luksuzni hoteliNautika i Jadranski luksuzni hoteliNautika i Jadranski luksuzni hoteliŽupan Nikola Dobroslavić nazočio je Svečanoj sjednici Gos-podarskog vijeća HGK Dubrovačko-neretvanske županije,održanoj 28.studenoga u amfiteatru Sveučilišta u Dubrovni-ku, na kojoj su najboljim poduzetnicima u 2016. godinidodijeljene Plakete Zlatna kuna i priznanja Dubrovačka vidrate priznanja za dugogodišnje uspješno poslovanje i dopri-nos hrvatskom gospodarstvu.Plaketa Zlatna kuna, priznanje koja HGK najuspješnijima dod-jeljuje već punih 20 godina, u kategoriji malih trgovačkihdruštava na temelju rezultata 2016. godine dodijeljena jepoduzeću Karika d.o.o., dok je u kategoriji srednjih trgovačkihdruštava dobitnik Plakete Nautika d.o.o. U kategoriji velikihtrgovačkih društava Zlatna kuna je pripala Jadranskim luk-suznim hotelima d.d., a Plaketu je uručio župan Nikola Do-broslavić.Dubrovačka vidra, priznanja koja Županijska komora dod-jeljuje već petu godinu zaredom uspješnim poduzetnicimas 20 i više godina poslovanja koji zapošljavaju najmanje petzaposlenika, posluju s dobiti i nemaju nepodmirenih obave-za dodijeljena su ove godine poduzećima: IVANKA RIFFd.o.o. Dubrovnik, MINI BRUM d.o.o. Mljet, PRIMA d.o.o. Du-brovnik, RADIĆ&CO d.o.o. Orebić, REGISTATOR d.o.o.Dubrovnik i VINOGRADI VOLAREVIĆ d.o.o. Metković.Priznanja za dugogodišnje uspješno poslovanje i doprinoshrvatskom gospodarstvu uručena su tvrtki Blato 1902 d.d.za 115. obljetnicu poslovanja i Luci Dubrovnik d.d. za 70.obljetnicu poslovanja.Župan Nikola Dobroslavić je tom prigodom istaknuo kako

U DUBROVNIKU ODRŽANA KONFERENCIJA

Fight&Win - Kako se oduprijeti raku?Fight&Win - Kako se oduprijeti raku?Fight&Win - Kako se oduprijeti raku?Fight&Win - Kako se oduprijeti raku?Fight&Win - Kako se oduprijeti raku?Na konferenciji ”Fight&Win – Kako se oduprijeti raku?”, u orga-nizaciji zastupnice u Europskom parlamentu Dubravke Šuica, kojaje održana na Sveučilištu u Dubrovniku, nazočili su u četvrtak,23.studenoga, i zamjenici župana Žaklina Marević i Joško Ceba-lo.Na konferenciji su među ostalim govorili i ministar zdravstva MilanKujundžić, zastupnik u Europskom parlamentu i predsjednikmeđustranačke grupe u EP-u ‘Parlamentarci protiv raka’ te bivšislovenski premijer Alojz Peterle, rektor Sveučilišta u Dubrovnikuprof. dr. sc. Nikša Burum, stručni tajnik Hrvatske lige protiv rakadoc. dr. sc Domagoj Eljuga, dopredsjednik Hrvatske lige protivraka Dubrovnik prof. dr. sc. Marko Margaritoni, potpredsjedniksaborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku dr. Ivan Ćelić,kao i članovi Hrvatske lige protiv raka te bivši pacijenti oboljeli odraka.Ministar Kujunudžić najavio je kako će uz postojeće programeranog otkrivanja karcinoma dojke, debelog crijeva i cerviksa mater-nice, zbog izrazito visoke pojavnosti, u prvoj polovici 2018. god-ine biti pokrenuta još dva, i to za rak prostate i rak pluća.”Nadam se kako će se Hrvati odazvati jer će pregledi biti besplat-ni. Imamo programe ranog otkrivanja te su nam dijagnostički pos-tupci dostupni, ali je pojavnost velika, a populacija koja obolijevasve mlađa. To je izrazito zabrinjavajuće. Zato je poziv na te ‘screen-ing’ preglede vrlo važan”, rekao je ministar Kujundžić.Zastupnica i voditeljica hrvatske EPP delegacije u Europskom par-lamentu te organizatorica konferencije Dubravka Šuica rekla jekako ovakvim skupovima želi pobuditi svijest o važnosti preven-cije i zaštite od malignih bolesti.”Nazvali smo skup ‘Fight&Win’ jer je današnjim napretkom med-icine i svim drugim metodama moguće pobijediti tu bolest. Želi-mo podijeliti stručne stavove liječnika, ali i čuti svjedočanstva ljudikoji su preboljeli maligne bolesti. Želimo da se u Hrvatskom sab-oru osnuje slična međustranačka grupa za zajedničku borbu pro-tiv malignih bolesti kao što postoji u Europskom parlamentu”, re-kla je zastupnica Šuica.

Zastupnik u Europskom parlamentu i predsjednik međustranačkegrupe u EP-u ‘Parlamentarci protiv raka’ te bivši slovenski prem-ijer Alojz Peterle, koji je i sam prebolio rak istaknuo je kako tabolest nije samo problem pacijenata i liječnika, već i društva i poli-tike.”Građani od EU očekuju još više te da se pitanje zdravlja dignejoš više na listi prioriteta. U prosjeku se u EU samo tri posto novcaizdvaja za prevenciju”, rekao je Peterle.Ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik dr. Marijo Bekić rekao je kakoza pacijente oboljele od malignih bolesti u dubrovačkoj bolnicinema liste čekanja te oni imaju apsolutnu prednost.”Ključna je prevencija, jer štedi zdravlje, a i novac. Nužan je zdravi čist način života. Naravno, uz redovite pretrage, kod žena ma-mografije a muškaraca prostate i povremeno kolonoskopije, svekako bi se spriječili najčešći karcinomi s najvećom smrtnosti. Unašoj bolnici u prosjeku obavimo dnevno 27 mamografija”, istakn-uo je on.

priznanja zaslužuju nominirani jednako kao i dobitnici, jer danas nijelako biti poduzetnik. „Poduzetnici su motori, oni su pokretači razvoja isvi mi im moramo pomagati u okviru svojih mogućnosti. Mi u Županijipotičemo razvoj cijele Županije, prepoznali smo i utvrdili put kojim mora-mo ići, znamo koja nam je infrastruktura potrebna za ravnomjerni raz-voj, moramo se bolje povezati; prvo cestovno, a potom i gospodarski, apoduzetnike ćemo, u tom cilju, poticati kao i dosada“, rekao je županDobroslavić. Predsjednica Županijske komore Dubrovnik Terezina Or-lić ovom je prigodom istaknula kako su ovogodišnja priznanja, ali i nom-inacije, potvrdila gotovo stopostotnu orijentiranost turizmu, ali je pritomnaglasila i da je cilj Komore dugoročno obratiti pozornost na razvojgospodarstva u cijeloj županiji. Nazočnima se obratila i potpredsjedni-ca HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj koja je, uz čestit-ke nominiranima i laureatima, uputila čestitke i Županijskoj komori zapozitivne aktivnosti i sve bolje rezultate iz godine u godinu.

SLANO

Uspješna vježba ”Pripravnost 2017.”Uspješna vježba ”Pripravnost 2017.”Uspješna vježba ”Pripravnost 2017.”Uspješna vježba ”Pripravnost 2017.”Uspješna vježba ”Pripravnost 2017.”U mjestu Slano u općini Dubrovačko primorje u utorak, 28.stude-noga, je održana vježba operativnih snaga i sudionika civilne zaš-tite ”Pripravnost 2017.” Tema vježbe bila je angažiranje i koordi-nacija operativnih snaga civilne zaštite u slučaju požara otvorenogprostora , a cilj vježbe bio je provjeriti sposobnost operativnih sna-ga civilne zaštite te njihovo uvježbavanje za intervencije na terenu.U uspješnom provođenju vježbe su među ostalim sudjelovali čl-anovi Stožera civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije podvodstvom načelnika i zamjenika župana Joška Cebala, Stožer civil-ne zaštite Općine Dubrovačko primorje pod načelnikom IvomKolom i načelnikom Općine Dubrovačko primorje NikolomKnežićem, Dječji vrtić Slano, Postrojba civilne zaštite opće namjeneOpćine Dubrovačko primorje, pripadnici PUZS-a, JVP Dubrovač-ko primorje, DVD Slano, DVD Orebić, DVD Ston, DVD Putniković,Županijsko društvo crvenog križa, Zavod za hitnu medicinu te pri-padnici Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

53GlasGrada - 663 - petak 1. 12. 2017.

- dr. Darko Perović, specijalist kirurgije, subspecijalist za kralježnicu- ambulanta u subotu, 9. prosinca.- prof. dr. sc. Darko Antičević, specijalist ortopedije, subspecijalist dječje ortopedije- ambulanta u subotu i nedjelju, 9. i 10. prosinca.- prim.dr.sc. Mladen Miškulin, specijalist ortopedije i traumatologije- ambulanta u petak, 8. prosinca.- dr. Andrija Gelić, specijalist nuklearne medicine, subspecijalist za štitnjaču- ambulanta u četvrtak i petak, 21. i 22. prosinca.

Primaju se narudžbe za ambulante:- dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolaringologije- prof.dr.sc.Vesna Brinar, neuropsihijatrica- dr.med. Davor Jurišić, specijalist neurologije- dr. Žarko Vrbica, spec. interne medicine,subspecijalist pulmolog- prof.dr.sc. Boris Labar, specijalist internist,subspecijalist hematolog

Nađite vremena za svoje zdravlje! Povedite računa o svom probavnom sustavu.Dovoljan je samo jedan posjet Poliklinici Marin Med da

OTKLONITE TEGOBE I SUMNJE U BOLEST PROBAVNOG TRAKTAOTKLONITE TEGOBE I SUMNJE U BOLEST PROBAVNOG TRAKTAOTKLONITE TEGOBE I SUMNJE U BOLEST PROBAVNOG TRAKTAOTKLONITE TEGOBE I SUMNJE U BOLEST PROBAVNOG TRAKTAOTKLONITE TEGOBE I SUMNJE U BOLEST PROBAVNOG TRAKTA

Ambulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni termini

Pratite nas nanašoj Facebook i

Instagram stranici!POLIKLINIKAMARIN MED

- naručite se kod dr. Ivana Čurlina, specijalista internemedicine i subspecijalista gastroenterologije i hepatologije- najčešće bolesti i tegobe koje zahtijevaju gastroentero-loški pregled su nespecifične smetnje bol i nelagoda utrbuhu, osjećaj težine, napuhivanje, podrigivanje, žgara-vica, proljevi, opstipacija, krvarenje iz probavnog sustava...- bolesti jednjaka, bolesti želuca i dvanaesnika, bolestitankog i debelog crijeva, bolesti rektuma i analnog

područja, bolesti jetre i žučnih puteva, bolesti gušterače...- U Poliklinici Marin Med svakodnevno kod dr. Čurlinamožete obaviti sve endoskopske pretrage poputgastroskopije i kolonoskopije, zatim ultrazvuk trbuha,štitnjače, koštanomišićnog sustava, color doppler arterijate vena nogu i ruku, kao i internističke i gastroenterološkepreglede i savjetovanja.

54 GlasGrada - 663 - petak 1.12. 2017.

Piše:Antun Švago

SUH PODRUŽNICA DUBROVNIK

Izlet u SplitIzlet u SplitIzlet u SplitIzlet u SplitIzlet u SplitSindikat umirovljenika Hrvatske- podružnica Dubrovnik orga-nizira u subotu 16. prosincajednodnevni izlet u Split s pos-jetom kulturno povijesnih zna-menitosti grada Splita i šopin-gom u Shopping Center Mallof Split. Polazak s Pila u 7 sati.Informacije na 332 857 i 358615. Prijave i uplate uPodružnici na adresi Josipa Ko-sora 30 ponedjeljkom, srije-dom i petkom u vremenu od 9- 11 sati. Hvala!

INFORMATIČKI KLUB FUTURA

Predavanje i radionica u MokošiciPredavanje i radionica u MokošiciPredavanje i radionica u MokošiciPredavanje i radionica u MokošiciPredavanje i radionica u MokošiciInformatički klub Futura u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovni-ku, a uz potporu Zajednice tehničke kulture Dubrovačko-neret-vanske županije i Grada Dubrovnika je u sklopu Županijskogstručnog vijeća učitelja informatike Dubrovačko-neretvanskežupanije u petak, 24. studenog, u osnovnoj školi Mokošicaodržao predavanje i radionicu o Podatkovnim zbirkama u Py-thonu. Na predavanje i radionicu se odazvalo petnaestakučitelja informatike iz osnovnih škola iz cijele Dubrovačko-neretvanske županije. Predavač Tomo Sjekavica je na pre-davanju/radionici učiteljima informatike prvo ukratko pojas-nio unos i ispis podataka u Pythonu, te osnovne programskestrukture u Pythonu. Nakon toga su prikazane i ukratkoobrađene zbirke sa slijednim smještajem elemenata i zbirkes raspršenim smještajem elemenata. Uz praktične primjere iprogramske zadatke detaljnije su se obradile dvije najčešćekorištene zbirke sa slijednim smještajem elemenata: znakov-ni nizovi i liste. Osim predavanja/radionice na Županijskomstručnom vijeću učitelja informatike Dubrovačko-neretvanskežupanije se još raspravljalo o propozicijama natjecanja iz in-formatike, pripremama za organizaciju natjecanja u ovoj škol-skog godini, ali i o novostima vezano uz uvođenje Informa-tike kao redovnog predmeta u osnovne škole.

ZELENI TELEFON EKO-FON 020 453 850

Gdje su labudovi s rijeke Omble?Gdje su labudovi s rijeke Omble?Gdje su labudovi s rijeke Omble?Gdje su labudovi s rijeke Omble?Gdje su labudovi s rijeke Omble?Gdje su labudovi s rijeke Omble - pitaju nas zabrinuto u posljednje vrijemenaši sugrađani preko našeg Eko-Fona (020 453 850). Naime crvenokljuni

labudovi su bili velika atrakcija na rijeci Ombli. Na zamolbu Grad-skog kotara Komolac 2004. Zoološkom vrtu Zagreb, isti su pok-lonili jedan par crvenokljunih labudova. Labudovi su plivali odizvora Omble do njezinog ušća i toliko su se pripitomili da su ihdjeca i odrasli mogli hraniti kruhom na blizinu. U posljednjevrijeme se više ne vide labudovi na Ombli što im se dogodilopitamo se svi. Voditeljica Zelenog telefona Eko Fona:

Jadranka Šimunović

MATO MALI I PERO NJIOV

Na o širePero kaže da ne zna jesu li ovo unaske druga bremena a istenavike, ili ista bremena a drugenavikeNije problem, kaže Jane, što se u naske snama vakijem kakvi jesmo, ne moremoriješi nevajaloga, vengo što se s namavakijem kakvi jesmo ne moremo obraniod poštenja. Busanja u prsa junačka.U naske će se, kaže ona, žali Bože, o tomuda je neko nešto učinijo nevajalo i noćimai danima govori o njegovu poštenju, a nikose neće śeti rije koju i o temu nevajalu isvemu onemu što je to nevajalo prouzroči-lo.-Tako je u naske s lupeštinom, tako je unaske sa svijem drugijem nevajalima -kaže Sele i nastavja - sve se naše drži koda je, Bože mi prosti, sveto, pa da je i neznam okle. I da je ne znam od koga.Pero kaže da ne zna jesu li ovo u naskedruga bremena a iste navike, ili ista bre-mena a druge navike.Negda je u naske, dok je Oni Gore išozemjom, nevajalo bilo nevajalo, dok sedanaske, žali Bože, prvo gleda je li neštonaše ili tuđe, je li neko naš ili tuđin, pa tekondarke nevajalo. Ako je nešto naše ond-arke to, po nama, nije ono pravo nevaja-lo, a ako je nešto tuđe, e ondarke je toono pravo nevajalo!-E da je - kaže Pero - na primjer Agrokortuđi a ne naš, ne bi ga spašavali, vengo bi

ga još više sroncali. Ali kadarke je naš,ondarke ga treba spasi. Ali ne za nasod nas, vengo od... ajde s nama znajod koga?! Ko zna na koga će spasitejiśutra svali krivicu, kako bi obranili našepoštenje...Nama nema života, govorijo je pokonjiJozo, ako neko drugi nije kriv i za našukrivnju. Zato se u naske ne more napr-ijed ni s opancima, ni iz opanaka!U naske se, žali Bože, kaže Jane,udomaćilo pa svoga lupeža spašavamoko da je najveći poštenjačina, a pošte-na tuđina gledamo utopi ko najvećegalupeža. A sve zato što mi mislimo da jebaš nas, prve, Oni Gore stvorijo, a svedruge od nas umjesijo i razasuo na svebande, pa da zato – ko prvi - imamo svaprava. Pa i pravo na nevajalo.- Sve što naš čoek radi ne radi radi zajed-ničkoga dobra vengo radi svoje guzice- kaže Pero.Sve je u naske nekako, misli on, ko onokadarke je došo jedan naš u apoteku,prije ove teknike bez recepata, po an-dol, pa kadarke ga je apotekarica pitalaima li recept za ti spirin, on jom je odgo-vorijo:- Da ga imam, učinijo bi ga doma, ne bidolazijo ođe!Tako je i jedan drugi umalo autom udr-ijo jednu našu malo jaču gospođu, jer-bo je išla preko linije, na o šire, pa jemorala zaj na put, a kadarke je taj našotvorijo prozor od auta i reko jom daubuduće malo više pazi na liniju, onamu je ko iz topa ispalila:- Što je tebe briga za moju liniju, pazi ti

kako voziš!I to ti je - to! Naše-mu je čejadetudanaske u naskeprvo na pametiono drugo, nijeono što bi mu tre-balo bi prvo. Našdanašnjičar čujene ono što mu jerečeno vengoono što on misli da mu je rečeno. I tu nemapopravka!Govorila je pokonja Januka kako tamo đenevajali vladaju a poštenje se prosijava na svebande, malo će od tega prosijanoga ikomuvaja.Ijako je, drži Mato, u naske još uvijek živa ona:S kim si taki si, on misli da si - ako si svoj -takav kakav jesi s kim god da si i s kim godda nijesi.Govorila je pokonja Januka da pamet u čeja-detu ne radi dok se ne ukjuči srce, ko onistari radijo koji lijepo izgleda, ali ne radi dokga ne ukjučiš na struju. Ili na baterije. I nečuješ ga dok ne izvučeš antenu.Ko je spreman učit, učitej mu more bi i obaje-na međa i obijeni kraj, a ne samo neko s ve-likom školom ili neko s velikijem iskustvom.Neko je, kaže Jane, sretan i kadarke soldipasavaju kraj njega, dok je neko nesretankadarke i od solada ne more proj.U naske, žali Bože, kaže Mato, povijes nepriznaju ko učitejicu života, pa ćemo zato jopemora na popravni. Negda se u naske išlo zakrijanijem, bez obzira na tadašnju današnjicu,dok se danaske od takije bježi. Da ne bi pati-la današnjica.

SUH PODRUŽNICA KONAVLE

Izlet u Mostar i VrapčićeIzlet u Mostar i VrapčićeIzlet u Mostar i VrapčićeIzlet u Mostar i VrapčićeIzlet u Mostar i VrapčićeSindikat umirovljenika Hrvatske -podružnica Dubrovnik organizira zasvoje i buduće članove jednodnevniizlet u Mostar i Vrapčiće u subotu,16.prosinca 2017. Polazak s Grude u6:30 a iz Cavtata u 7:00 sati. Povratak uvečernjim satima.

POZIV ZAINTERESIRNIMA

Izlet u VrapčićeIzlet u VrapčićeIzlet u VrapčićeIzlet u VrapčićeIzlet u VrapčićeU subotu, 16. prosinca organizira seizlet u Vrapčiće. Polazak s Pila u 6 sati,povratak u večernjim satima. Pozivamosve zainteresirane da se za sve infor-macije jave na 020 417 034, 0915717963.

55GlasGrada - 663 - petak 1. 12. 2017.

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Du-brovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.comGlavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com MOZAiK - Glav-na urednica: Katarina Milat Kralj, mozaikgg@gmail.com Grafička i tehnička priprema:Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992,tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr.T e k s t o v i z a o b j a v u p r i m a j u s e d o s r i j e d e , n a j k a s n i j e d o 1 0 s a t i !

Obavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiBONINOVO.HR

UČIMO HRVATSKI

Benefit / chatBenefit / chatBenefit / chatBenefit / chatBenefit / chatU poplavi anglicizama u našoj aktualnoj jezičnoj stvarnosti, uposljednje se vrijeme naročito ističu riječi benefit i chat (prvapretežno među političarima i gospodarstvenicima, a druga međumladeži). Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u popularnomprilogu jezičnih savjeta u Jutarnjem listu, o tome piše sljedeće:BENEFIT“Benefit je imenica koja u engleskom jeziku znači ‘dobit, dobro-bit, korist, naknada, olakšica,povlastica, prednost’. U tim seznačenjima upotrebljava i u hrvatskome jeziku. Međutim, ona nepripada hrvatskomu standardnom jeziku i u njemu je ne trebaupotrebljavati. Stoga je u primjerima kao benefiti od uvođenjanovoga sustava, benefiti za zaposlenike treba zamijeniti, ovisnoo kontekstu, riječju prednost ili povlastica, npr. prednosti uvođenjanovoga sustava, prednosti/povlastice za zaposlenike. Umjestoizraza cost-benefit analiza bolje je upotrebljavati izraz analiza troškai koristi”.CHAT“U engleskome jeziku glagol to chat znači ‘brbljati, ugodno razgo-varati’, a imenica chat ‘brbljanje, ugodno razgovaranje’ . Pojav-om interneta te su riječi dobile i nova značenja: imenica chatznači ‘neformalan razgovor (brbljanje) dvaju ili više korisnika raču-nala s pomoću interneta’, a glagol to chat ‘neformalno razgova-rati (brbljati) s pomoću interneta’. Budući da se takav razgovornajčešće odvija u stvarnome vremenu, upotrebljava se i svezalive chat kako bi se to naglasilo. Imenica chat, sveza live chat iglagol chatati/četati preuzeti su iz engleskog u hrvatski jezik, alisamo u računalnome žargonu. U standardnome jeziku umjestoimenice chat bolje je upotrijebiti izraz internetski razgovor ili inter-netsko brbljanje, umjesto glagola chatati/četati bolje je razgova-rati ili brbljati na internetu,a umjesto sveze live chat bolje je inter-netski razgovor uživo”. K.T.

UDRUGA RINA MAŠERA - Umjesto vijenca za pok. Ljubicu Di-šipulo, Sonja i Ivo Pavličević uplatili 350 kuna.

UDRUGA DVA SKALINA - U spomen na pok. Slavu Dračar, umjes-to vijenca 300 kuna prilažu obitelji Lukšić i Dedović. U spomen napok. Mata Penda, obitelj Nikole Rusa prilaže 300 kuna. U spomenna pok. Mata Penda, 100 kuna prilaže Maja Vranješ. Umesto vijencaza pok. Mata Penda, 3000 kuna prilažu Trkači Zagreb. U spomenna pok. Mata Penda, 300 kuna prilaže Nike Kusalić. U spomen nadragog rođaka Marina Gardašanića, 300 kuna prilažu obiteljiKovačević, Obradović i Milohnić. U spomen na našeg dragogMarka Mašanovića, 500 kuna prilaže supruga s obitelji. Umjestovijenca za pok. gospara Joška Lušića, 600 kuna prilažu Peroviprijatelji. Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama. IBAN:HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na:dva.skalina@du.t-com.hr. Tel: 312 315 od 9:00-14:00.

UDRUZI ZA DOWN SINDROM DNŽ darovali su: U spomen napok. Ljubu Dišipulo umjesto cvijeća 200 kuna prilaže obitelj TinaGlavor. Umjesto cvijeća poštovanoj gospođi Kati Savinović 200kuna prilaže Singerica Lili d.o.o. Ema, Dugi Rat - donacija 1000kuna. Labrador d.o.o., Jesenice - donacija 5000 kuna. Mole sedarovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBANHR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostavetekst uplate na: 091 4753 581, 091 4753 582 ili na mail downdnz@gmail.com. Roditelji i djeca Udruge iskreno zahvaljuju svimdarovateljima.

UDRUGA NEUM POZIVA ZA OVU SUBOTU

Sveta misa u Crkvi svetog Križa u GružuSveta misa u Crkvi svetog Križa u GružuSveta misa u Crkvi svetog Križa u GružuSveta misa u Crkvi svetog Križa u GružuSveta misa u Crkvi svetog Križa u GružuSve svoje članove i prijatelje Zavičajna udrugaNeum poziva na zajedničko misno slavlje i Svetumisu ove subote, 2. prosinca, s početkom u 18sati u Crkvu svetog Križa u Gružu, namijenjenusvim pokojnim iz ove općine, kao i svim strad-alim braniteljima Domovinskog rata. Misno slavl-je predvoditi će isusovac Vinko Maslać, a nakonSvete mise organiziran je prigodni tratamenat urestoranu „Zrinski“ na gruškoj obali.

KATE KUSALO, 1924.BOŠKO SKARAMUCA, 1928.DANICA RADULOVIĆ, 1932.MATO MIOČ, 1935.MIHO BEGO, 1936.NIKA HALAMEK, 1936.IVAN BAZDAN, 1938.JELKA TOMIĆ, 1939.

MARTIN BUTIGAN, 1942.MARIN GARDAŠANIĆ, 1947.ANKA ZVJERKOVIĆ, 1948.MIHO KOMNENIĆ, 1949.MATO PENDO, 1951.DARKO GRZILO, 1958.DARIO JOVOVIĆ, 1959.

56 GlasGrada - 663 - petak 1.12. 2017.

misao

tjedna

Voltaire

Oholost malih sastoji se u tome da neprestano govore o sebi,oholost velikih je u tome da o sebi ne govore nikada

21. NACIONALNO PRVENSTVO SOMMELIERA

Prvak Hrvatske SinišaLasan, Marko Šram treći21. Nacionalno prvenstvo sommeliera održalo se u poned-jeljak i utorak, 27. i 28. studenoga, u Opatiji. Od ukupno 24kandidata, čak dvojica s radnim adresama u Dubrovniku zau-zela su svoja mjesta u finalu. Sommelier restorana Proto SinišaLasan (na slici desno) postao je tako prvak Hrvatske, dok jetreće mjesto osvojio sommelier restorana Nautika Marko Šram(na slici u sredini).Sommelierska natjecanja duga su i iscrpna testiranja znanjai vještina koja uključuju pismene ispite, pitanja iz struke, prak-tični dio s posluživanjem, dekantiranjem, slijepa kušanja vinai destilata, ispravljanje vinske karte, sljubljivanje jela i vina,ophođenja s gostima, te rastakanja magnuma. Siniši Lasanuovo je drugi put da osvaja prvenstvo Hrvatske, nakon 2015.

godine. Aktualni je prvakDalmacije, a nekolikoputa osvojio je i konti-nentalno prvenstvo. Urestoranu Proto zapos-len je već tri godine, advije godine sudjelujekao jedini hrvatski sudacna najvećem svjetskomocjenjivanju vina De-canter World WineAwards. Uz svakod-nevno učenje i pripreme za Advanced Sommelier diplomu, korak doprestižne titule Master Sommelier, Siniša se intenzivno bavi promican-jem hrvatskih vina u svijetu, organizacijom degustacija, master classa,praktičnih radionica. Kao ovogodišnjeg pobjednika očekuje ga studijs-ko putovanje u regiju Champagne, a idućih godinu dana predstavljatće Hrvatsku na međunarodnim natjecanjima, među kojima je i slijedećeSvjetsko prvenstvo. Anđela Matić

NAŠA ČELJAD

Ilija s KalamoteNa sredini gruške zelene place gotovo sva-ki dan osim nedjelje i praznika čim počnunaranče, narančini, aleksandrini i lemuninaći ćete nasmijanog i uvijek dobroraspoloženog gospara Iliju Puljizevića izGornjeg Čela s otoka Kalamote. GosparIlija dolazi na grušku placu više od 20 go-dina.Pitamo gospara Iliju kako dolazi sa svogotoka Kalamote, tko mu pomaže, je lizadovoljan i ima li kakve primjedbe.- Dolazim preko 20 godina na grušku placuuglavnom svojim brodom a nekada iPostirom. Poslije Domovinskog rata dola-zio sam s ribom i prodavao je tu na gruškojribarnici i „hranio „ Dubrovnik, šaljivo ćegospar Ilija.- Posljednjih godina dolazim na zelenugrušku placu s narančinima, narančama,aleksandrinima i lemunima. Ove godinenemam lemune odnijela ih jaka zima.

HOTELI MAESTRAL

Dodijeljenejubilarne nagrade

U srijedu, 29. studenoga, u restoranu hotelaAdriatic održan je svečani objed povodomobilježavanja kraja još jedne uspješne turis-tičke sezone i dodjele jubilarnih nagrada rad-nicima Hotela Maestral d.d. Jubilarne nagradeove godine su primili:- za 30 godina rada u Hotelima Maestral:Marija Nenadić, Ane Glavinić, Ivka Lučić, IvkaKužić, Darko Miloslavić, Željko Lučić i NikolaCurić.- za 25 godina rada u Hotelima Maestral:Robert Butorac.- za 15 godina rada u Hotelima Maestral:Marijo Obuljen, Romana Đuho, Barbara Plazi-bat, Đuro Čupić, Boris Barilar i Marija Miloslavić.

- za 10 godina rada u Hotelima Maestral: Nataša Knego, Borka Matović, MirjanaSvilarić, Mersija Đogić, Fata Tuljković, Slobodanka Horvat, Zorica Pale, Branka Musić,Anita Maslać i Slobodan Bogovac. Čestitamo ovogodišnjim jubilarcima!

Oko 2 mjeseca od kada počnu agrumi bu-dem na zelenoj gradskoj placi u Gružu. Čimdođem na placu brzo prodam, jer znaju damoji agrumi nisu prskani, sve je prirodno izdravo. I kora im se može jesti. Uz to mojiagrumi nisu skupi. Najjeftiniji sam na placi!Oko baštine mi pomažu svi moji doma, su-pruga, sinovi, unuci. Sin mi je jedan pomo-rac, a drugi je u Gradu. Unuka imam četvero,jednu unuku i 3 unuka. Prije 10 dana postaosamo pranono... uz smijeh će gospar Ilija.Nemam ja nikakvih primjedbi meni je sve do-bro i svim sam zadovoljan - veselo završavasvoji priču gospar Ilija s otoka Kalamote.Sve naše pohvale gosparu Iliju iz Gornjeg Čelana Kalamoti koji svojom brodicom tijekomkasne jeseni i zime dovozi svoje ekološkeagrume a prije ribu, sve zdravu mediteranskuhranu koja je po ocjenama mnogih nutricion-ista najzdravija na svijetu.Gosparu Iliji želimo dobro zdravlje i još punodolazaka na grušku zelenu placu s njegovimukusnim, ekološkim i mirišljivim agrumima saslikovitog zelenog otoka Kalamote.

Jadranka Šimunović