grada pazina i op ina cerovlje, gra iŠ e, karojba ... · pula 53 42 poreč 32 27 ... oblikovala...

S L U Ž B E N E N O V I N E

GRADA PAZINA I OPĆINA CEROVLJE, GRAČIŠĆE,

KAROJBA, LUPOGLAV, MOTOVUN I SVETI PETAR U ŠUMI

ISSN 1847-6260

PAZIN, 29. svibnja 2015.

GODINA: XLI

CIJENA: 30,00 KN

BROJ: 19

IZDAVAČ: GRADSKO VIJEĆE GRADA PAZINA UREDNIŠTVO: DRUŽBE SV. ĆIRILA I METODA 10 52000 PAZIN, TEL. (052) 624-208 ODGOVORNI UREDNIK: ZORAN SLOKOVIĆ IZLAZI: DVOMJESEČNO I PO POTREBI NAKLADA: 100 PRIMJERAKA WEB ADRESA: www.pazin.hr

S A D R Ž A J GRAD PAZIN GRADSKO VIJEĆE

178. Odluka o donošenju Strategije razvoja Grada Pazina od 2015. do 2020. godine.............. 609 Strategija razvoja Grada Pazina od 2015. do 2020. godine............................................... 610

Petak, 29. svibnja 2015. SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Strana 609 – Broj 19

G R A D P A Z I N 178 Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 150/11., 144/12., 19/13. – pročišćeni tekst) i članka 22. Statuta Garda Pazina („Službene novine Grada Pazina, broj 17/09., 4/13. i 23/14.), gradsko vijeće Grada Pazina na sjednici održanoj 26. svibnja 2015. godine, donosi

O D L U K U o donošenju Strategije razvoja Grada Pazina od 2015. do 2020. godine

Članak 1. Donosi se Strategija razvoja Grada Pazina od 2015. do 2020. godine (u daljnjem tekstu: Strategija).

Članak 2. Tekst Strategije nalazi se u prilogu ove Odluke i čini njezin sastavni dio.

Članak 3. Zadužuje se Gradonačelnik Grada Pazina da osnuje koordinacijsko tijelo za provedbu Strategije.

Članak 4. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Službenim novinama Grada Pazina i Općina Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lupoglav, Motovun, Sv. Petar u Šumi.“ KLASA: 300-01/14-01/02 URBROJ: 2163/01-03-02-15-52 Pazin, 26. svibanj 2015.

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAZINA Predsjednik Gradskog vijeća Boris Demark, v.r.

Strana 610 – Broj 19 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Petak, 29. svibnja 2015.

STRATEGIJA RAZVOJA GRADA PAZINA OD 2015. DO 2020. GODINE

GRAD PAZIN, 2015.


I. UVOD

Drage Pazinke i Pazinci,

Strategija razvoja Grada Pazina za razdoblje od 2015. do 2020. godine predstavlja ključni strateški dokument kojim se definira smjer ukupnog gospodarskog i društvenog razvoja grada Pazina u razdoblju od 2015. do 2020. godine.

Svjesni razvojnih potencijala koje Pazin ima, želimo da svaki naš građanin svojim znanjima, vještinama i radom doprinese razvoju Pazina.

Strategija predstavlja srednjoročni strateški dokument koji definira ciljeve i prioritete razvoja Pazina za razdoblje od 5 godina i u svom sadržaju uklapa se u trenutno važeće strateške dokumente počevši od Županijske razvojne strategije do širih strateških okvira na nacionalnoj i razini Europske unije.

Važno je bilo utvrditi pravce budućeg razvoja, što smo zajedno definirali kroz nekoliko ključnih područja:

intenziviranje gospodarskih aktivnosti održivi razvoj prostora i infrastrukture unapređenje kvalitete života očuvanje i zaštita okoliša energetska i resursna učinkovitost dobro upravljanje.

Strategija je nastala kroz snažan participativni proces predstavnika javnog, poslovnog i civilnog sektora. Bitno je naglasiti kako je Strategija u vlasništvu svih građana i, kao takva, predstavlja konsenzus u utvrđivanju željenog smjera gospodarskog i društvenog razvoja. Njezino provođenje direktno će ovisiti o poduzetim naporima i našem zajedničkom zalaganju.

Svrha je Strategije postići da Pazin bude nezaobilazan grad u srcu Istre, sjedište Istarske županije, u kojem su stanovnici poduzetni i ugodno žive, da Pazin i dalje bude siguran i otvoren, grad po mjeri čovjeka, obrazovno i kulturno središte koje čuva istarski identitet i koristi tradiciju za stvaranje novih vrijednosti.

„Ni ga ča je Pazin“, srce i duh Istre.

Gradonačelnik

Renato Krulčić,v.r.


II. OSNOVNA ANALIZA

1. GEOPROMETNI POLOŽAJ I ZEMLJOPISNA, PRIRODNA I KULTURNA OBILJEŽJA

VELIČINA I OSNOVNE ZNAČAJKE PROSTORA

Grad Pazin jedinica je lokalne samouprave formirana početkom 1993. godine izdvajanjem iz tadašnje Općine Pazin, koja je podijeljena na ukupno 8 jedinica lokalne samouprave (dalje u tekstu: JLS). Ukupna površina grada Pazina, prema Prostornom planu uređenja Grada Pazina (Službene novine Grada Pazina broj 19/02, 25/02, 26/09, 2/10 – pročišćeni tekst i 21/14), dalje u tekstu: PPUGP, iznosi 136,5 kvadratnih kilometara. Zauzima 5 % površine Istarske županije, što ga površinom čini trećim najvećim JLS-om u regiji, odmah iza Grada Buzeta i Općine Lanišće. Pazin, kao sjedište Istarske županije, nalazi se u mikroregiji središnje Istre Sjevernog hrvatskoga primorja te graniči s ukupno 8 gradova, odnosno općina: gradom Buzetom na sjeveru te općinom Motovun na sjeverozapadu, Karojbom i Tinjanom na zapadu, Svetim Petrom u Šumi na jugozapadu, Žminjom na jugu, Gračišćem na jugoistoku i Cerovljem na sjeveroistoku. Grad Pazin obuhvaća ukupno 18 statističkih naselja (Beram, Bertoši, Brajkovići, Butoniga, Grdoselo, Heki, Ježenj, Kašćerga, Kršikla, Lindar, Pazin, Stari Pazin (Lovrin), Trviž, Vela Traba, Zabrežani, Zamask, Zamaski Dol i Zarečje) te preko 170 zaselaka.

Izvor: Geoportal, http://geoportal.dgu.hr i Google maps, https://www.google.hr/maps?source=tldsi&hl=hr

Karta 1. Položaj grada Pazina u odnosu na druge općine

Karta 2. Udaljenost od zračnih i morskih luka


Tablica 1: Približne udaljenosti do odabranih gradova Cestovna

udaljenost (km) Zračna

udaljenost (km) Pula 53 42 Poreč 32 27 Labin 33 22 Rijeka 57 41 Zagreb 216 171 Omišalj (Zračna luka Rijeka) 81 49 Kopar 74 38 Brestova (trajektno pristanište) 38 25 Ljubljana 157 101 Trst 94 47 Milano 512 372 Beč 539 379 Budimpešta 556 465 München 557 369 Beograd 604 516 Sarajevo 585 387 Sofija 995 803 Izvor: Udaljenosti među gradovima i planer putovanja, www.udaljenosti.com Povoljan središnji položaj na istarskom poluotoku, u blizini većih gradova i morske obale, popraćen infrastrukturnom izgrađenošću, osigurava gradu Pazinu povoljne mogućnosti razvoja niza djelatnosti.

PRIRODNA OBILJEŽJA

Grad Pazin smješten je u središtu istarskog poluotoka, na zaravni koju okružuju okolna brda formirajući kotlinu. Nepravilnog je poligonalnog oblika s najnižom točkom od 24 metara i najvišom od 480 metara nadmorske visine. Grad Pazin teritorijem ne dopire do mora, ali je udaljenost do mora oko 25 kilometara po zračnoj liniji. Na području grada Pazina ističu se 3 krajobrazne cjeline: izvorni prirodni prostor sa šumskim krajolikom, koji se nalazi pretežito na sjevernom dijelu grada, kultivirani šumski i poljoprivredni krajolici i izgrađeni dijelovi prostora u kojima je, mjestimično, moguće pronaći elemente tradicijskih ruralnih cjelina. U okvirima navedenih krajobraznih cjelina naglašena je vrijednost krajolika doline Pazinčice s Pazinskom jamom (spomenikom prirode), prirodnog krajolika isušenog korita rijeke Drage te kultivirani krajolik brežuljaka na čijim se vrhovima ističu tradicijska istarska naselja. Među raznolikim prirodnim krajolicima ističe se, također, brdoviti predio sjevernog dijela grada Pazina, prožet nizom potoka. Živopisni prirodni krajolik prožima u cijelosti područje grada Pazina. Proteže se od kraške zaravni na južnom dijelu do brdovitog područja u sjevernom dijelu grada koje bitno doprinosi prirodnoj raznolikosti i krajobraznoj slikovitosti prostora. Analizirajući reljefna i geološka obilježja grada Pazina, moguće je uočiti postojanje dvaju reljefnih područja. Spomenuti ravnjak u južnom dijelu područja grada Pazina čini tzv. «Crvenu Istru», koju karakterizira niska i valovita zaravan s niskim reljefnim oblicima te crvenim, poroznim tlima, dok ostatak grada pripada tzv. «Sivoj Istri», obilježenoj izrazitim strminama, odnosno brežuljcima koji su u sjevernim dijelovima često prožeti vodotocima. Najveći vodotok je Pazinčica (Fojba, Pazinski potok) koji ponire u Pazinsku jamu. Na području grada Pazina nalaze se u cijelosti ili djelomično ukupno 4 sliva (sliv Mirne, podsliv Butonige, sliv Pazinskog potoka, sliv bujice Čipri i sliv ponornice Brestovac) prema kojima otječe preko 40 kanala i potoka u kojima se voda zadržava uglavnom tijekom kišovitijih dijelova godine.

Strana 614 – Broj 19 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Petak, 29. svibnja 2015. Poplave izazvane nedovoljnim kapacitetom poniranja javljaju se u prostoru Pazinskog potoka neposredno uz ponor, koji je zakonom zaštićen kao značajni krajobraz. Zaštićeno područje obuhvaća kanjon i ponor Pazinčice, dužine i dubine oko 500 i 100 metara, te Pazinsku jamu. Pazinska je jama najslikovitiji primjer djelovanja prirodnih sila na krški teren Istre. Brdoviti sjeverni dio grada prožet potocima predstavlja temeljni resurs razvoja seoskog i izletničkog turizma koji su u kombinaciji s poljoprivredom ključni elementi aktivnog oživljavanja ruralnih područja. S obzirom na bogatstvo očuvanog krajolika, u brdovitim područjima udaljenim od ključnih prometnica i značajnijih naselja uz koje je tipičan ruralni krajolik narušen neodgovarajućom izgradnjom, valorizaciji ovog područja potrebno je pristupiti krajnje oprezno, pridržavajući se visokih standarda očuvanja okoliša i planske izgradnje u prostoru.

Karta 3. Vodotoci i jezera na području grada

Izvor: Geoportal, http://geoportal.dgu.hr

Područje grada Pazina obilježeno je gotovo kontinentalnom klimom. Kao i cijeli istarski poluotok prevladava makroklimatski tip "Cfsax". Karakteristike toga tipa su umjereno topla kišna klima s vrućim ljetima u kojemu je srednja mjesečna temperatura od 22 °C. Padaline su ravnomjerno zastupljene tijekom cijele godine. Najsušniji dio godine izražen je ljeti. Zime su hladnije u odnosu na druge istarske gradove (temperature znaju biti slične onima u gradu Gospiću). Količina padalina prati reljefnu strukturu te raste od zapadnom smjeru prema Učki. Od vjetrova na području grada prevladavaju bura, sjevernjak (tramontana) te istočnjak (levant).

Klimatske karakteristike područja te reljefne i geološke osobitosti bitne su odrednice flore i faune grada Pazina. U krajoliku na flišnoj podlozi izmjenjuju se vinogradi i voćnjaci sa šumama i livadama.

Dok se od prirodnih resursa na području grada Pazina posebice ističu poljoprivredna zemljišta i šumske površine te krajolici, od sirovinskih izvora ističe se prirodni kamen koji se već duže vrijeme gospodarski eksploatira. To je ujedno i jedina mineralna sirovina koja se vadi i gospodarski koristi na području grada Pazina. Najveći je aktivni kamenolom u Podbermu (asfaltna baza) površine 24,65 hektara. Neaktivnih (zatvorenih) kamenoloma ima 15, i to u naseljima: Lindaru (3), Pazinu (2), Veloj Trabi (1), Brajkovićima (2), Trvižu (4) i Kašćergi (3). Kamenolomi, uz eksploatirane boksitne jame,


bitno narušavaju krajobraz prostora te predstavljaju prijetnju sigurnosti, zbog čega ih je potrebno, na odgovarajući način, sanirati i zaštititi.

KULTURNA I PRIRODNA BAŠTINA

KULTURNA BAŠTINA

Povijest Pazina neodvojiva je od povijesti Istre, dapače, pojedina pazinska zbivanja presudno su oblikovala cjelokupnu istarsku povijest. Ne može se pouzdano reći kada je nastalo prvo stalno naselje na mjestu današnjeg grada kako o tome nema vjerodostojnih materijalnih dokaza. Najraniji pisani tragovi vezani uz sam Pazin dokumenti su iz 983. godine kojima car Oton II. potvrđuje darovanje utvrde podignute uz rub Pazinske jame Castrum Pisinum porečkim biskupima, a oko koje će se postupno formirati naselje.

Kao najvažnija utvrda u središnjem dijelu Istre, Pazinski kaštel u nekoliko je navrata bio poprište opsade i žestokih sukoba Mlečana, Habsburgovaca, a potom i Francuza. Ukidanjem francuske uprave, Austrija je zagospodarila cijelom Istrom koja je 1825. godine postala jedinstvena administrativna jedinica, tzv. Istarski okrug, sa sjedištem u Pazinu. Zahvaljujući povijesnim zbivanjima, danas Pazin posjeduje jedan od najvrjednijih primjeraka fortifikacijske baštine – Pazinski kaštel, a ona su uvelike utjecala i na daljnji razvoj grada kao sjedišta županije.

Postupno se Pazin oblikovao u gradić s definiranim urbanim atributima i s odgovarajućom komunalnom infrastrukturom, posebice nakon izgradnje željezničke pruge 1876. godine. Osim što je postao političko te kulturno, prosvjetno i društveno središte, na razvoj grada utjecao je i procvat trgovine poljoprivrednih proizvoda, posebice vina.

U Pazinu su u to vrijeme djelovala, te imala svoja sjedišta, većina društava s područja cijele Istre: Narodna prosvjeta, Hrvatska škola, Istarsko pčelarsko društvo s razgranatom i velikom mrežom članova, u odnosu na broj stanovnika i u odnosu na druge istarske gradove.

U gradu i okolici događali su se mnogi važni događaji, neki od njih i presudni u novijoj povijesti, od događaja vezanih uz hrvatski narodni preporod druge polovice 19. stoljeća i otvaranja prve gimnazije s nastavom na hrvatskom jeziku do donošenja Odluka o sjedinjenju Istre s matičnom domovinom Hrvatskom, u Pazinu 1943. godine. Nakon njemačke opsade, Pazin je 1945. godine konačno oslobođen i tek se tada, punih 1.400 godina nakon dolaska prvih Slavena u ove krajeve, većinsko hrvatsko stanovništvo središnje Istre prvi put u povijesti našlo u istoj državi s drugim Hrvatima.

Gotovo stoljeće i pola kasnije, 1993. godine, Pazin će opet postati administrativno sjedište Istre, odnosno novoosnovane Istarske županije. U Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske na području grada Pazina evidentirana su sljedeća kulturna dobra: Oznaka dobra Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra

Z-2889 Pazin Cjelina arhivskih fondova i zbirki u posjedu Državnog arhiva u Pazinu

Pokretno kulturno dobro - zbirka

Z-359 Pazin Crkva sv. Nikole Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-5189 Pazin Etnografski muzej Istre - muzejska građa Pokretno kulturno dobro - muzejska građa

Z-2437 Pazin Kaštel Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-5305 Pazin Kompleks franjevačkog samostana s crkvom Pohođenja Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno


Blažene Djevice Marije

Z-5418 Pazin Kulturno-povijesna cjelina grada Pazina Nepokretno kulturno dobro - kulturno – povijesna cjelina

Z-4297 Pazin Muzej grada Pazina - muzejska građa Pokretno kulturno dobro - muzejska građa

Z-3980 Pazin Orgulje u crkvi sv. Nikole Pokretno kulturno dobro - pojedinačno

RRI-53 Pazin Sakralni inventar crkve sv. Nikole Pokretno kulturno dobro - zbirka

RRI-51 Pazin Sakralni inventar Franjevačke crkve Blažene Djevice Marije Pokretno kulturno dobro - zbirka

Izvor: Središnji državni portal, http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212

SLIKA 1 FRESKE IZ CRKVE SV. NIKOLE U PAZINU

Izvor: Revitalizacija istarskog zaleđa i turizma u istarskom zaleđu, www.revitas.org

Za potrebe izrade Prostornog plana uređenja Grada Pazina izrađena je Konzervatorska podloga, kojom je postojeći popis zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara na području grada dopunjen oznakama (R, RRI, Z, N – zaštićena kulturna dobra, PR – kulturna dobra predložena za zaštitu, ZPP – zaštita kulturnih dobara mjerama prostornog plana) te prijedlogom kategorizacije (1 – nacionalni značaj, 2 – regionalni značaj, 3 – lokalni značaj). Prema navedenim oznakama može se utvrditi sljedeći popis zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara:

1. Povijesna naselja i dijelovi naselja – zaštićena 4 naselja, 24 su zaštićena mjerama Prostornog plana uređenja Grada Pazina, a 6 je predloženo za zaštitu. Od ukupnog broja, 3 su naselja predložena za kategorizaciju od nacionalnog i regionalnog značaja.

2. Povijesne građevine i sklopovi – zaštićeno je 8, 29 je zaštićeno mjerama Prostornog plana uređenja Grada Pazina, 18 je predloženo za zaštitu, a 5 predloženo za kategorizaciju od nacionalnog značaja.


3. Tehničke i građevine niskogradnje s uređajima – 2 građevine zaštićene mjerama Prostornog plana uređenja Grada Pazina, predloženo za zaštitu 1 građevina; svi predloženi za kategoriju od regionalnog značaja.

4. Memorijalna područja i obilježja – 4 su zaštićena, 5 je predloženo za zaštitu; predloženi za kategorizaciju od lokalnog značaja.

5. Arheološki lokaliteti i zone – 7 predloženo za zaštitu, 9 zaštićeno mjerama Prostornog plana uređenja Grada Pazina te ukupno 11 predloženo za kategorizaciju od regionalnog značaja.

6. Krajolik ili njegov dio – 8 zaštićeno mjerama Prostornog plana uređenja Grada Pazina; predloženi su za kategoriju od regionalnog značaja.

Navedeni podaci ukazuju na razmjerno visoki udio zaštićenih područja, najviše mjerama prostornog plana, a ukupno 7 kulturnih dobara predloženo je za kategorizaciju od nacionalnog značaja.

Zaštićena su sljedeća povijesna naselja: povijesna cjelina Pazin, povijesna cjelina Beram, povijesna cjelina Lindar i povijesna cjelina Trviž.

Zaštićene povijesne/sakralne građevine su: Franjevački samostan i crkva u Pazinu, crkva sv. Marije na Škriljinah u Bermu, crkva Sv. Križa u Butonigi, crkva sv. Katarine u Lindaru, Župna crkva sv. Nikole u Pazinu, Stupa na Pazinskom potoku, u Zarečju i Kaštel u Pazinu.

U ugrožena kulturna dobra spada najstariji dio starogradske jezgre u neposrednoj blizini Kaštela.

Zaštićena područja definiraju kulturni identitet grada i važan su dio turističke ponude. Međutim, u lošem su stanju i nisu dovoljno valorizirana u turističkom smislu. Ponuda nije bazirana na cjelovitoj interpretaciji kulturne baštine koja bi stanovništvu, turističkim djelatnicima i turistima omogućila da bolje razumiju vrijednost kulturne baštine i potrebu za njenim zaštićivanjem kroz korištenje. Starogradska je jezgra većinom u privatnom vlasništvu, a prostori u javnom vlasništvu dodijeljeni su na korištenje udrugama ili su prazni, pa su investicije za njihovu obnovu i održavanje minimalne.

Prema Izvještaju o obnovi kulturnih dobara Grada Pazina u 2013. godini, nastavljeni su konzervatorsko-restauratorski radovi na zidnom osliku u svetištu Župne crkve sv. Nikole u Pazinu, iako je još potrebno obnoviti stepenište i krov zvonika crkve, restauriran je instrumentarij orgulja Carlo Vegezzi Bossi (1901) iz pazinske župne crkve, izvedeni su radovi sanacije krovišta na crkvi sv. Petra i Pavla u Trvižu, zatim radovi na građevinskoj i konstruktivnoj sanaciji potkrovlja i krovišta u Kaštelu u Pazinu te započeta izrada projektne dokumentacije za sanaciju ostataka kuće Rapicio. Započeto je arheološko sondiranje u Bermu, uz očuvane ostatke zidina prapovijesne gradine, na mjestu prvih arheoloških istraživanja iz 1883. godine, a bitna su i neophodna arheološka istraživanja u Lindaru, Trvižu te nekim lokacijama u Pazinu. Radovi su financirani iz proračuna Grada Pazina, proračuna Istarske županije i Ministarstva kulture Republike Hrvatske te sredstvima Regije Veneto. Nematerijalna su kulturna dobra razni oblici i pojave duhovnog stvaralaštva što se prenose predajom ili na drugi način, a osobito:

• jezik, dijalekt, govori i toponimi, te usmena književnost svih vrsta • folklorno stvaralaštvo u području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, običaja, kao i

druge tradicionalne pučke vrednote • tradicijska umijeća i obrti.1

1 Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99., 151/03., 157/03., 100/04., 87/09., 88/10., 61/11., 25/12., 157/13. i 152/14), Članak 9.

Strana 618 – Broj 19 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Petak, 29. svibnja 2015. Etnografski muzej Istre osnovan je 1962. godine i smješten je u Pazinskom kaštelu. U njemu se čuva, proučava i izlaže etnografska građa važna za materijalnu i duhovnu kulturu na istarskom prostoru s fundusom od 7.500 predmeta: tekstila, poljoprivrednog alata i predmeta iz svakodnevnog života (lončarskih, stolarskih i kovačkih proizvoda te tradicionalnih rukotvorina). U su muzeju uređene prostorije: stolarska radionica, kovačka radionica, tradicijska kuhinja s ognjištem, inventarom i posuđem, a sve je to dio stalnog postava. Redovno se organiziraju izložbe, predavanja, radionice za djecu i odrasle i druge djelatnosti. EMI se uključuje u mnoge kulturne projekte, koji se provode na području grada Pazina, cijele Istre i šire, ima razvijenu muzejsko-pedagošku djelatnost i posjeduje preparatorsko-restauratorsku radionicu. (Izvor: Etnografski muzej Istre, http://www.emi.hr/)

Više o živoj nematerijalnoj kulturnoj baštini na području grada Pazina u poglavlju „Društvene djelatnosti, Kultura“ i „Civilno društvo“ ove studije.

PRIRODNA BAŠTINA

Zaštićeni dijelovi prirode predstavljaju važan razvojni resurs i upotpunjavaju kulturnu i turističku ponudu grada, ali i predstavljaju ograničenja koja treba poštivati pri planiranju cjelokupnog razvoja.

Na području grada Pazina, na temelju Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13), zaštićene su sljedeće prirodne vrijednosti.

U kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije: • Motovunska šuma.

SLIKA 2 MOTOVUNSKA ŠUMA

Izvor: Revitalizacija istarskog zaleđa i turizma u istarskom zaleđu, www.revitas.org


U kategoriji spomenika parkovne arhitekture: • stablo čempresa u Kašćergi.

U kategoriji značajnog krajobraza:

• obronci Limskog zaljeva • Pazinska jama (ponor).

Na području grada Pazina odredbama plana štite se sljedeće prirodne vrijednosti:

U kategoriji posebnog rezervata:

• šumske vegetacije o sastojine bukovih šuma na flišnom dijelu (Zamaski Dol, Pazinski Novaki i područje

između Rogovići i Bertoši) o šuma pitomog kestena kod Starog Pazina

• floristički rezervat o značajnije površine prirodnih travnjaka u području Rapavel – Škropeti – Karojba.

U kategoriji značajnog krajobraza:

• okoliš povijesnih cjelina o Beram o Lindar o Trviž

• šire područje između Lindara i Žminja • slivno područje Butonige.

Na temelju Uredbe o ekološkoj mreži (NN 124/13), na području grada Pazina nalaze se sljedeća područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS):

• HR2000619 Mirna i šire područje Butonige • HR2001386 Pazinski potok • HR 2001322 Vela Traba • HR2001365 Pazinština • HR2001396 Grdoselski potok.

Izvor: PPUGP, 2014.

Navedena područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove zauzimaju zajedno 2.551 hektara, što je 0,19 % površine grada i 29,53 hektara/100 stanovnika (Izvještaj o stanju u prostoru).

Uvažavajući načela Akcijskoga plana biološke i krajobrazne raznolikosti PPUGP-om se štite sljedeća područja, temeljem Zakona o zaštiti prirode:

• krajobraz brežuljkastoga prostora kao osobito vrijedan prirodni krajolik sa starim istarskim gradovima na istaknutim vrhovima brežuljaka (Beram i Lindar)

• u urbanom krajobrazu naselja Pazin sadašnje površine tvorevina perivojne arhitekture (perivoja, vrtova, drvoreda, aleja, perivojnih trgova i dr.)

• u okolici naselja Pazin izraženi šumoviti brežuljci i brjegovi • lokve, kao fenomen istarskoga krasa s neposrednim okolišem.

Izvor: PPUGP, 2014.

Strana 620 – Broj 19 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Petak, 29. svibnja 2015. Pazinska jama

Pazinska je jama jedinstven krški fenomen nastao djelovanjem prirodnih sila na vapnenačke stijene karakteristične za teren Istre, mjesto gdje najveća istarska ponornica Pazinčica svoj tok nastavlja kroz podzemlje. Pazinski je ponor zakonom zaštićen kao značajni krajobraz, a obuhvaća područje kanjona i ponora Pazinčice i Pazinsku jamu. Kanjon i ponor, jama te prilaz do nje djelomično koriste se u turističke svrhe (kao šetnica) i za speleološki turizam.

Pazinska je jama oduvijek privlačila pozornost, kako istraživača, tako i putopisaca, književnika, a i avanturista. Prvi poznati zapis datira iz 1770. godine, a odnosi se na istraživanja prirodoslovca iz Padove, Alberta Fortisa. Znanstveno je dokazana podzemna povezanost Pazinčice s vodama rijeke Raše. Posljednja istraživanja još uvijek nisu završena, pa se sa sigurnošću ne može tvrditi, ide li dio voda iz Pazinčice i prema Limskom kanalu.

Radnja romana poznatog francuskog pisca Julesa Vernea „Mathias Sandorf“ (1885) dijelom se odvija i opisuje Pazinsku jamu i kaštel. Jules Verne nikada nije posjetio ovu lokaciju, ali je podatke preuzeo od svojih suvremenika te time učinio Pazinsku jamu svjetski poznatom.

Godine 1998. u Pazinu je osnovano društvo „Julesa Verne klub“, koje se prvenstveno bavi organizacijom kulturno-turističkih manifestacija, s ciljem populizacije djela ovog pisca te predstavljaju grad Pazin kao „grad Julesa Vernea“.

Izvor: Najbolje u Hrvatskoj, http://www.najboljeuhrvatskoj.info/

Slivno područje Pazinčice ima submenditeranski karakter. Biljne zajednice izgrađene su uglavnom od listopadnih vrsta drveća i grmlja: hrasta medunca, bijelog i crnog graba, sviba, rašeljke, ruja i kaline obične u toplijim predjelima, a na sjevernim, hladnijim stranama i u kanjonima vodotoka nalaze se primorske bukove šume i šume hrasta kitnjaka s jesenskom šašikom. Po obodima jame rastu šaševi raznih vrsta, kukurijek, obični dubačac, koromač, vučji korijen, obični jelenak, mrtva kopriva, te mnoštvo papratnjača, mahovina i gljiva. U blizini i u samoj jami nalaze se staništa ugroženih i zaštićenih vrsta prizemne flore (ljiljan zlatni, istarski kukurijek, šumska ciklama, jetrenka, mali zimzelen, veliki kozlac, kopitnjak, poljski kotrljan, visibaba, čirnik i salamunov pečat). Na stijenama je česta istočnojadranska endemična vrsta – piramidalna zvončika.


Izvor: Pazinska jama, www.pazinska-jama.com

2. STANOVNIŠTVO

Grad Pazin područje je koje je, demografski gledano, u posljednjih dvadesetak godina doživjelo pad u broju stanovnika. U međupopisnom razdoblju od 1991. do 2001., broj stanovnika je smanjen za 1,52 %, a od 2001. do 2011. za 6,38 %, što predstavlja smanjenje od 731 stanovnika u razdoblju od 1991. do 2011. godine. Grad Pazin s 8.638 stanovnika, prema posljednjem popisu, ima udio od 4,2 % u stanovništvu Istarske županije, koje se kreće na razini 208.055 stanovnika. Gustoća naseljenosti od 63,28 stanovnika/km2 nešto je niža od županijskog prosjeka koji iznosi 73,78 stanovnika/km2.

Sam je grad Pazin također doživio pad broja stanovnika u razdoblju od 1991. do 2011. godine za značajnih 16,96 %. Kretanje broja stanovnika na razini Istarske županije upravo je suprotno, budući da se broj stanovnika u promatranom razdoblju povećao za 1,82 %. Međutim, rast je u posljednjem međupopisnom razdoblju smanjen.

Područje grada obuhvaća ukupno 18 statističkih naselja pri čemu u najvećem naselju Pazin živi 4.386 stanovnika, odnosno 50,78 % svih žitelja grada. Od preostalih 17 naselja njih 6 spada u razred od 50 do 199 stanovnika, dok u svakom od 11 naselja obitava između 200 i 499 stanovnika.

Tablica 2: Kretanje stanovnika po naseljima

1991. 2001. 2011. Indeks 1/91. Indeks 11/01.

Trviž 430 425 409 98,84 96,24

Vela Traba 205 215 227 104,88 105,58

Zabrežani 391 408 426 104,35 104,41

Zamask 60 56 58 93,33 103,57

Zamaski Dol 81 60 51 74,07 85,00

Zarečje 293 289 296 98,63 102,42

Brajkovići 345 358 353 103,77 98,60

Butoniga 107 88 74 82,24 84,09

Grdoselo 168 143 119 85,12 83,22


1991. 2001. 2011. Indeks 1/91. Indeks 11/01.

Heki 412 465 469 112,86 100,86

Ježenj 142 142 141 100,00 99,30

Kašćerga 307 279 256 90,88 91,76

Kršikla 74 54 48 72,97 88,89

Lindar 369 408 402 110,57 98,53

Lovrin 306 342 364 111,76 106,43

Beram 243 234 234 96,30 100,00

Bertoši 154 275 325 178,57 118,18

Pazin 5.282 4.986 4.386 94,40 87,97

Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr, Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske, Popis stanovništva iz 2011. godine

Analizom kretanja broja stanovnika u naseljima grada Pazina u promatranom razdoblju, vidljivo je da najveće povećanje broja stanovnika u naselju Bertoši, a u oba međupopisna razdoblja povećanje bilježe i Vela Traba, Zabrežani, Heki i Lovrin, kao posljedicu seljenja stanovništva iz naselja Pazin na periferiju grada. U usporedbi s drugim naseljima, tendencija smanjenja broja stanovnika očita je u naseljima: Kršikli, Grdoselu, Butonigi, Zamaskom Dolu, Kašćergi, Trvižu i Pazinu.

U svim naseljima, izuzevši Pazin, u promatranim godinama zabilježen je negativni prirodni prirast. Starosnu strukturu stanovništva neophodno je razmatrati u kontekstu sagledavanja reproduktivne sposobnosti stanovništva, a ista ima i mnogo šire društvene i gospodarske implikacije. Prosječna starost stanovništva grada Pazina povećala se u odnosu na popis stanovništva iz 2001. s 38,4 na 42 godine i nešto je niža od prosjeka Istarske županije koji se kreće na razini 43 godine, no ipak prelazi kritičnu vrijednost od 30 godina, što se uzima kao pokazatelj da je stanovništvo ušlo u proces starenja.

Drugi često korišteni pokazatelji starenja, poput indeksa starosti stanovništva2, koji iznosi 118,3 %, i koeficijenta starosti3 – 22,8 %, također ukazuju na nepovoljnu starosnu strukturu stanovništva karakterističnu za cijelu zemlju.

Struktura stanovništva prema spolu i na razini grada ukazuje na blago veći udio ženskog stanovništva (50,30 %), koji je karakterističan za Istarsku županiju u cjelini.

2 Indeks starenja predstavlja postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0 – 19 godina, a indeks veći od 40 % ukazuje na proces starenja stanovništva. 3 Koeficijent starosti je postotni udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu, a kada prijeđe 12 % smatra se da stanovništvo ulazi u proces starenja.


Podaci o dobnoj strukturi stanovništva grada prikazani su u nastavku.

Grafikon broj 1: Dobna struktura stanovništva (%)

Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr, Popis stanovništva iz 2011. godine

Struktura stanovništva, prema migracijskim obilježjima, ukazuje na činjenicu da nešto više od polovice stanovništva grada (52,93 %) živi u istom naselju od rođenja, dok na doseljeno stanovništvo otpada 47,06 % ukupnog stanovništva. U doseljenom stanovništvu dominiraju doseljenici iz drugog JLS-a unutar Istarske županije (49,57 % doseljenika) te iz drugog naselja unutar područja grada (29,81 % doseljenog stanovništva), dok ostatak čine doseljenici iz preostalih dijelova Republike Hrvatske (11,47 %) i inozemstva (9,13 %). Prema podacima iz Popisa stanovništva iz 2011. godine najveći broj stanovnika doselio se iz Bosne i Hercegovine (26,42 %), Slovenije (13,48 %), slijede Srbija (9,16 %), pa Njemačka (4,58 %).

Podaci o stanovništvu kojemu je potrebna pomoć druge osobe pokazuju da udio osoba koje treba pomoć druge osobe u dobi od 70 na više iznosi 65,22 %, a osoba koje koriste pomoć u istoj dobnoj skupini iznosi 68,20 %. Tablica 3: Stanovništvo s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema potrebi za pomoći druge osobe i korištenju pomoći druge osobe, starosti i spolu

Starost

Spol Ukupno 0 – 4

5 – 9

10 –

14

15 –

19

20 –

24

25 –

29

30 –

34

35 –

39

40 –

44

45 –

49

50 –54

55 –59

60 –64

65 –

69

70 – 74

75 –79

80 –84

85 i više

Pazin Ukupno sv. 1.130 7 7 6 9 14 17 20 18 37 59 110 124 112 87 158 132 129 84

m 521 3 5 2 6 10 11 14 11 26 29 43 57 68 44 65 54 46 27 ž 609 4 2 4 3 4 6 6 7 11 30 67 67 44 43 93 78 83 57

Osoba treba pomoć druge

osobe sv.

345 3 4 2 2 2 4 2 3 7 6 19 31 14 21 45 52 64 64 m 123 / 2 1 1 / 3 1 3 4 1 5 11 10 11 20 16 17 17 ž 222 3 2 1 1 2 1 1 / 3 5 14 20 4 10 25 36 47 47

Osoba koristi pomoć druge

osobe sv.

305 3 4 2 2 2 4 2 2 6 4 15 20 11 20 37 48 60 63 m 105 / 2 1 1 / 3 1 2 3 / 4 6 8 10 17 16 14 17 ž 200 3 2 1 1 2 1 1 / 3 4 11 14 3 10 20 32 46 46

Strana 624 – Broj 19 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Petak, 29. svibnja 2015. Prema nacionalnoj strukturi, grad spada u homogeno područje – 78,63 % su Hrvati, a najveći udio u strukturi ima talijanska nacionalna manjina – 1,16 %. Svoju nacionalnu pripadnost nije izrazilo 1,41 % građana. U pogledu regionalne pripadnosti izjasnilo se 15,99 %, a vjerske pripadnosti 0,07 % stanovnika.

Obrazovna struktura stanovništva pokazuje da udio nepismenih osoba grada Pazina iznosi tek 0,2 % i većina ih je starija od 65 godina. Sukladno dostupnim podacima (Grafikon 2 – 26,82 % stanovništva grada starog 15 i više godina ima završenu osnovnu školu, što je iznad županijskog prosjeka od 19,47 %, ali je udio osoba sa završenom srednjom školom niži od županijskog prosjeka te iznosi 51,65 % - gimnazija, trogodišnja i četverogodišnja srednja škola). Udio osoba sa završenim stručnim studijem iznosi 6,97 %, što je niže od prosjeka županije, dok je udio osoba sa sveučilišnim studijem – 9,97 % nešto viši od županijskog prosjeka, a doktorat znanosti ima završeno 0,01 % stanovnika.

Podatak o 26,82 % stanovništva starog 15 i više godina koje ima završenu najviše osnovnu školu ukazuje na kvalitetniju obrazovnu strukturu stanovništva u odnosu na prethodni popis. Vidljiv je veći udio slabije obrazovanih žena (bez završene škole, nezavršene osnovne škole ili samo osnovne škole), ali i veći udio visoko obrazovanih žena.

Grafikon 2: Stanovništvo starije od 15 godina prema završenoj školi i spolu

Struktura informatičke pismenosti stanovnika grada pokazuje da je otprilike polovica informatički pismena, budući da se 56,63 % osoba izjasnilo o znanju obrade teksta, tabličnih izračuna 49,70 %, korištenja elektroničke pošte 57,39 % i interneta 61,30 %. Grafikon 3: Struktura informatičke pismenosti GP u usporedbi s Istarskom županijom


U ukupnom broju stanovnika na području grada Pazina, prema podacima iz Popisa stanovništva iz 2011. godine (Tablica 3), radno aktivnih bilo je 3.607 stanovnika ili 48,13 %, od toga je 1.512 žena s udjelom od 41,92 %. Od ukupnog broja ekonomski neaktivnih osoba, najviše je umirovljenika (59,19 %), potom učenika ili studenata (21,50 %) te osoba koje se bave kućanskim poslovima (8,27 %). U strukturi ekonomski neaktivnih osoba udio žena iznosi 59,71 %. Takvi podaci za područje grada Pazina u skladu su s podacima šireg područja, a proizlaze iz prije navedenih nepovoljnih demografskih pokazatelja: indeksa starenja i koeficijenta starosti, odnosno činjenice da je stanovništvo u procesu starenja. Tablica 4: Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti, starosti i spolu, popis 2011.

Nezaposleni Ekonomski neaktivni

Spol Ukupno Zaposleni Svega

Nezaposleni, traže

prvo zaposlenje

Nezaposleni, tražeponovno

zaposlenje Svega Umirovljenici

Osobe koje se baveobavezama u

kućanstvu

Učenici ili studenti

Ostale neaktivne

osobe

Nepoznato

sv. 180.239 82.896 11.905 1.026 10.879 85.244 52.175 8.625 13.582 10.862 194 m 86.816 45.286 6.396 540 5.856 35.040 22.477 467 6.384 5.712 94

IŽ

ž 93.423 37.610 5.509 486 5.023 50.204 29.698 8.158 7.198 5.150 100 sv. 7.494 3.607 413 49 364 3.470 2.054 287 746 383 4 m 3.709 2.095 212 27 185 1.398 849 14 354 181 4

GP

ž 3.785 1.512 201 22 179 2.072 1.205 273 392 202 /

Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr, Popis stanovništva iz 2011. godine Iz podataka o glavnim izvorima sredstava za život najveći je udio osoba koje ostvaruju prihode od stalnog rada (39,85 %), udio žena je 41,20 %. Druga po veličini je kategorija „starosna mirovina“ s udjelom od 17,98 %. Udio žena koje ostvaruju pravo na starosnu mirovinu je 56,02 %, što proizlazi iz činjenice da je veći broj žena, tj. njihov je životni vijek duži. Ako se pribroji kategorija „ostale mirovine“, udio osoba koje imaju mirovinu iznosi 24,48 %, a udio žena je 51,69 %. Bez ikakvih prihoda je 27,75 % stanovnika, od toga 54,40 % žena. Socijalnu naknadu prima 285 osoba ili 3,30 %, a žene prevladavaju sa 65,26 %. Podatak o broju osoba koji prihode ostvaruju od poljoprivrede gotovo je zanemariv i iznosi samo 0,8 %. U ovoj skupini prevladavaju muškarci s udjelom od 64,29 %. Tablica 5: Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život i spolu

Spol Ukupno

Prihodi od

stalnog rada

Prihodi od povremenog

rada

Prihodi od poljoprivrede

Starosna mirovina

Ostale mirovine

Prihodi od

imovine

Socijalne naknade

Ostali prihodi

Povremena potpora drugih

Bez prihoda Nepoznato

sv. 8.638 3.442 215 70 1.553 562 31 285 205 45 2.397 4m 4.293 2.024 116 45 683 193 16 99 89 19 1.093 4ž 4.345 1.418 99 25 870 369 15 186 116 26 1.304 / Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr, Popis stanovništva iz 2011. godine


3. GRADSKA INFRASTRUKTURA

Iz Popisa stanovništva iz 2011. godine proizlazi da na području grada Pazina u prosjeku živi 2,91 osoba po stambenoj jedinici. Gotovo u svim stanovima postoje pomoćne prostorije (zahod, kupaonica i kuhinja) i priključeni su na vodoopskrbnu (99,39 %) i kanalizacijsku mrežu, odnosno imaju zasebne septičke jame (99,25 %). Svi stanovi imaju električnu energiju. Plin kao energent koristi se u vrlo malom broju stanova, u tek 2,82 %. Podatak se odnosi na korištenje individualnih spremnika, s obzirom na činjenicu da na području grada Pazina nije izvedena plinofikacija. Tablica 6: Podaci o nastanjenim stanovima prema pomoćnim prostorijama i instalacijama, Popis stanovništva iz 2011. godine

Stanovi koji imaju Stanovi s instalacijama

Ukupan broj nastanjenih

stanova i broj osoba

zahod kupaonicu kuhinju vodovoda kanalizacije električne energije plina

stanovi 2.940 2.914 2.868 2.933 2.922 2.918 2.940 83osobe 8.610 8.570 8.492 8.603 8.580 8.573 8.610 272 Društvo „Pazin“ d. o. o. zaduženo je za upravljanje gradskim prostorima. Ukupan fond zgrada na upravljanju za 2013. godinu je 244 (Grad Pazin 213), a u 2014. 247 (Grad Pazin 215). Ukupan fond prostora na upravljanju u 2013. godini je 1.753, odnosno 109 399,38 m2 (Grad Pazin 1.621, odnosno 101 087,43 m2), a u 2014. godini 1.769 prostora, odnosno 110 374,23 m2 (Grad Pazin 1625, odnosno 101 294,76 m2). Grad Pazin u svojem vlasništvu ima 68 poslovnih prostora. Gotovo su svi poslovni prostori u najmu, a pretežno se koriste za obavljanje trgovačke djelatnosti. U samom centru grada smještena je gradska tržnica zatvorenog tipa kojom upravlja gradsko komunalno društvo. U objektu se nalazi 6 poslovnih prostora u privatnom vlasništvu, koji se bave trgovačkom djelatnošću prodaje voća i povrća, mesa, cvijeća, sira i proizvoda od sira te prodajom mješovite robe. U zgradi gradske tržnice, osim poslovnih prostora, smještena je i „zelena“ tržnica sa 16 prodajnih mjesta. Radno vrijeme tržnice je od ponedjeljka do subote od 7:00 do 14:00 sati.


INFRASTRUKTURA ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJA

Na području grada Pazina postoji jedan poštanski ured. Broj baznih stanica, odnosno osnovnih postaja (OP) 5 Broj telefonskih linija 1655 (T-COM) Broj ISDN (BRA + PRA) telefonskih linija 199 (T-COM) Operateri mobilnih telefonskih pretplatnika: T-COM, VIP, TELE 2, TOMATO Broj pretplatnika mobilne telefonije 2404 (T-COM) Broj internet priključaka 952 (T-COM) Izvor: Izvještaj o stanju u prostoru

Tablica 7: Točke besplatnog pristupa internetu

Redni broj Naziv objekta Adresa 1 Hotel Lovac – FreeM, FreeL Šime Kurelića 4 2 Zgrada gradske uprave Općine Pazin – FreeG Družbe Sv. Ćirila i Metoda 10 3 Poslovna zgrada – FreeK Trg slobode 2 4 Glavni gradski trg – FreeT Trg slobode 1 5 Boćališna dvorana – FreeB Trg pod Lipom 1 6 Poslovna zgrada ("Pokućstvo") – FreeP 25. rujna 43 7 Silosi – FreeS Ul. Kapetana Lazarića 8 Pekara Arena (hot spot Croatia) Ul. 25. rujna 9 Kaštel (hot spot Croatia) Trg Istarskog razvoda 1

10 Vojarna (hot spot Croatia) 154. brigade Hrvatske vojske 11 Stari trg 12 Franine i Jurine 13 Šetalište Pazinske gimnazije

Tablica 8: Privatna kućanstva prema posjedovanju osobnog računala i korištenju interneta, Popis stanovništva iz 2011. godine

Ukupan broj privatnih

kućanstava

Kućanstvo posjeduje osobno računalo (stolno

ili prijenosno) Kućanstvo se koristi internetom

da ne nepoznato da ne nepoznato Pazin 2.963 1.756 1.188 19 1.657 1.284 22

Od ukupno 2.963 kućanstava, gotovo 60 % posjeduje osobno računalo, a internetom se koristi 55,92 %.

Strana 628 – Broj 19 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Petak, 29. svibnja 2015. Prilikom izgradnje novih, odnosno rekonstrukcije postojećih prometnica, Grad Pazin ulaže u postavljanje cijevi za provlačenja DTK/EKI4 instalacija kako bi se stvorili preduvjeti za postizanje što bolje pokrivenosti elektroničkom mrežom.

ENERGETSKI SUSTAV

Na području grada Pazina nalaze se 3 benzinske pumpe koje osiguravaju kontinuiranu opskrbu naftnim derivatima, no opskrba vozila plinom ili električnom energijom nije omogućena.

OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM

Područje grada je dobro pokriveno električnom mrežom. Prema podacima Popisa stanovništva iz 2011. godine sva kućanstva imaju priključak električne energije.

Sadašnje stanje izgrađenosti objekata napona 35 kW i 110 kW na području grada omogućava sigurnu i stabilnu opskrbu potrošača električnom energijom. Kako bi se i ubuduće osigurali preduvjeti za nesmetani razvoj, planski se grade novi elektroenergetski objekti, uređaji i instalacije, sukladno PPUGP-u.

Postojeće stanje izgrađenosti infrastrukture distribucije električne energije na visokom (VN) i srednjem naponu (SN) zadovoljava buduće potrebe na čitavom području grada Pazina, uz napomenu da će se dva srednje naponska nivoa tijekom 2015. godine ukinuti (35 i 10-kW) i nadomjestiti jednim standardnim 20 kW sustavom.

Sadašnje stanje podzemne i većim dijelom zračne nisko naponske mreže trenutno zadovoljava sve potrebe potrošača. Distribucija električne energije na području grada Pazina vrši se putem lokalnog distributera HEP-a, Operatora distribucijskog sustava d. o. o. DP-a „Elektroistra“, Pogona Pazin, koji redovno prati stanje pogonske spremnosti sustava, kao i razvojne planove Grada Pazina.

Tablica 9: Opskrba električnom energijom

Vodovi 110 kV (km)

160 250 630 DV DV KB DV KB ZM-gola ZM-izolirana KB31 29 33 23,7 23,90 8,10 81,50 19,20 2,50 81,20 128,80

23,793 32,00 100,70 212,50

broj TS(prema snazi)

Vodovi 35 kV (km) Vodovi 10 kV (km) Mreža 0,4 kV (km)

duljina vodova prema vrsti u kilometrima

Značenje kratica: DV – dalekovod, KB – kabel, ZM – zračna mreža Izvor: HEP, „Elektroistra“ Pula, Pogon Pazin

Na području grada Pazina postoje i dvije TS 35/10 kV (20 kV) (Pazin i Pazinka) i jedna TS 110/35 kV (20 kV) (Pazin).

Tablica10: Potrošnja električne energije

4 Značenje DTK/EKI: distribucijska telekomunikacijska instalacija/elektronička komunikacijska instalacija.


kućanstva 3.800 1.652gospodarstvo 33.000UKUPNO 36.800

prosječna potrošnja po stanovniku*

(kWh/stanovniku godišnje)

prosječna potrošnja (kWh/godina)

* izračunato na temelju prosječne veličine kućanstva od 2,3 stanovnika Izvor: HEP, „Elektroistra“ Pula, Pogon Pazin


POVEĆANJE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI

Grad Pazin potpisnik je Energetske povelje od veljače 2008. godine. U gradu Pazinu se još 2011. godine započelo s implementacijom Sustava gospodarenja energijom (dalje u tekstu: SGE), u suradnji s nacionalnim uredom Agencije Ujedinjenih naroda za razvoj (dalje u tekstu: UNDP) u sklopu kojeg je otvoren EE info ured namijenjen besplatnom informiranju te educiranju građana o energetskoj efikasnosti te su postavljeni EE info panoi na frekventnim mjestima u centru grada. Od početka 2012. godine većina zgrada u javnom vlasništvu na području grada Pazina koristi Informacijski sustav za gospodarenje energijom (dalje u tekstu: ISGE) u koji se mjesečno upisuju podaci o potrošnji pojedinih energenata.

Karakteristike izgradnje i nedostaci propisa o toplinskoj zaštiti u razdoblju najveće stambene izgradnje od 1950. do 1980. godine rezultirali su većim brojem stambenih zgrada koje su danas neracionalni potrošači svih tipova energije (prvenstveno za grijanje i hlađenje). Društvo „Pazin“ d.o.o., čiji je osnivač i jedini vlasnik Grad Pazin, upravlja nekretninama na području grada Pazina i okolnih općina. Intenzivno educira suvlasnike zgrada koje se nalaze na upravljanju o mjerama energetske učinkovitosti i ulaže velike u iskorištavanje subvencija Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (dalje u tekstu: FZOEU) za energetsku obnovu zgrada. Ukupno 12 zgrada izradilo je energetske certifikate uz pomoć subvencija FZOEU-a, a u pripremi je projektna dokumentacija za idućih tridesetak zgrada za izradu energetskih certifikata, odnosno za pripremu energetske obnove.

Grad Pazin je do sada u suradnji s FZOEU-om provodio poticajne programe ugradnje uređaja koji koriste obnovljive izvore energije (dalje u tekstu: OIE) u kućanstva i poticajne projekte ugradnje opreme koja svojom namjenom i funkcijom pridonosi izravnom povećanju energetske učinkovitosti u obiteljskim kućama.

Kroz poticajni program ugradnje uređaja koji koriste OIE na području je grada Pazina tijekom 2014. godine sufinancirano 57 kućanstava. Ugrađeni su sustavi sa solarnim toplinskim kolektorima za pripremu potrošne tople vode i pomoć grijanju, sustavi s dizalicama topline te sustavi s kotlom na pelete i s pirolitičkim kotlom na drva.

Kroz poticajni program energetske obnove obiteljskih kuća, odnosno ugradnje opreme koja svojom namjenom i funkcijom pridonosi povećanju energetske učinkovitosti, na području grada Pazina sufinancirano je 39 obiteljskih kuća. Izvedeni su radovi na povećanju toplinske zaštite vanjske ovojnice (obnova fasada i krovišta i zamjena vanjske stolarije).

Prostornim su planom uređenja Pazina utvrđena područja pogodna za smještaj infrastrukture namijenjene OIE-u: zona za korištenje OIE-a Bravari, Stancija Mrak, Pulići 1 i Pulići 2 te dvije zone za smještaj kogeneracijskih postrojenja, odnosno postrojenja za centraliziranu opskrbu električnom i toplinskom energijom, jedne za opskrbu centra grada te druge za opskrbu naselja Stari Pazin. U cilju razvoja projekta kogeneracijskog postrojenja za centar grada izrađena je Analiza korištenja toplinske energije grada Pazina i izbor ogrjevnog medija, kojom je zaključeno da potencijal za razvoj centralizirane toplinske opskrbe u gradu Pazinu svakako postoji. Prema smjernicama koje proizlaze iz strateškog opredjeljenja Hrvatske, a i šire međunarodne zajednice, računa se na zadovoljavanju barem dijela potrošnje toplinske energije iz OIE-a (najizglednije šumskom biomasom). Grad Pazin je u sklopu pristupanja Sporazumu gradonačelnika, s ciljem povezivanja europskih gradova, uključen u trajnu mrežu za razmjenu iskustava u poboljšanju energetske učinkovitosti urbanih sredina i smanjenju emisija CO2 za najmanje 20 % do 2020. godine, na koliko obvezuju europske energetske politike i Akcijski plan energetski održivog razvoja Grada Pazina (SEAP).


Spomenuti strateški plan sadrži podatke o energetskoj potrošnji grada Pazina dobivene na osnovu provedene energetske analize sektora zgradarstva, prometa i javne rasvjete i daje detaljan pregled mogućnosti, izvora i mehanizama financiranja provedbe identificiranih mjera i projekata energetske učinkovitosti te zakonodavni okvir za provedbu odrednica akcijskog plana.

JAVNA RASVJETA

Cjelokupni sustav javne rasvjete grada Pazina dužine je 5,5 kilometara, a sastoji se od 78 zasebnih mreža javne rasvjete (mjernih mjesta) s ukupno 1.441 instaliranom svjetiljkom ukupne instalirane snage, otprilike 245 kW. Od 78 uklopnih mjesta, 27 se nalazi u samom gradu, a preostalih 51 u okolici.

Gotovo su sva veća naselja pokrivena mrežom javne rasvjete, ali su u pojedinima naseljima potrebna proširenja postojećih mreža javne rasvjete dok je u pojedinim naseljima potrebna izgradnja nove mreže javne rasvjete.

Bez mreže javne rasvjete su uglavnom naselja u kojima živi 10 ili manje obitelji.

Na užem području grada Pazina, točnije na području Dubravice, Centra, Dršćevke, Štranjge i Novog naselja, u naselju Stari Pazin, potrebno je rekonstruirati javnu rasvjetu radi poboljšanja rasvijetljenosti navedenih područja i poboljšanja energetske učinkovitosti, uz poštovanje ekološkog aspekta.

U tijeku je provedba programa poboljšanja energetske učinkovitosti, koji sufinancira i provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Grad Pazin uspješno se prijavio za sufinanciranje obnove javne rasvjete i poboljšanje energetske učinkovitosti (više u poglavlju: „Međunarodna i međuregionalna suradnja“).

PLINOOPSKRBA

U PPUG-u Pazina predviđene su trase u istraživanju i koridori sustava za transport plina (magistralni plinovod, mjerno redukcijska stanica i lokalni plinovod).

S obzirom na relativno veliku udaljenost grada Pazina od pravaca magistralnih plinovoda Vodnjan – Umag i Pula – Karlovac, preduvjet za plinofikaciju grada Pazina je izgradnja posebnog kraka magistralnog plinovoda kroz centralnu Istru.

OPSKRBA PITKOM VODOM I ODVODNJA OTPADNIH VODA

OPSKRBA PITKOM VODOM

Površina grada Pazina je vodonosno područje. U sjevernom dijelu nalazi se retencija za vodoopskrbu – Butoniga, koja je od značenja za cijelu Istarsku županiju. Na području grada Pazina nalazi se 12 vodosprema različitih kapaciteta i crpna stanica Pazin.

Ima i mnogo izvorišta vode (otprilike 70) od kojih su još u redovitoj upotrebi kaptirani izvori: ‐ područje Zamaskog dola: Lužer, Pavletići, Rumini, Korona, Pekasi, Toncinići, Trloni i

Petohlebi.

Intenzivnije se koriste i kaptirani izvori: ‐ izvorišta vode Cesari, Gržani, Petehi, Ukotići, Grdoselo i Kašćerga.

Područje grada Pazina snabdijeva se vodom iz sustava Butoniga i sustava Sv. Ivan.

Strana 632 – Broj 19 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Petak, 29. svibnja 2015. Kvaliteta vode Parametri zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju prate se prema Planu uzorkovanja od strane internog laboratorija Istarskog vodovoda Buzet i Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije Pula, a nadzor se provodi sukladno posebnom propisu - Pravilniku o parametrima sukladnosti i metodama analiza vode za ljudsku potrošnju (NN 125/2013) i (NN 141/2013). Implementacijom HACCP sustava samokontrole, sukladno odredbama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju (NN 56/2013), „Istarski vodovod“ d. d. nastoji postići i održavati visoki stupanj sigurnosti potrošača vode stalnim poduzimanjem preventivnih i korektivnih radnji u svim fazama proizvodnje i distribucije te praćenjem kritičnih kontrolnih točaka. U slučaju pojave nesukladnog uzorka najčešća korektivna radnja bila je ispiranje mreže do propisane MDK vrijednosti za mutnoću, te ispiranje linija s malom potrošnjom, a po potrebi i dezinfekcija. Na osnovu rezultata analiza internog laboratorija i analiza Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, potrošačima se distribuirala zdravstveno ispravna voda sukladno odredbama Pravilnika o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju (NN 125/13 i 141/13).

Proširenje vodoopskrbne mreže potrebno je za naselja koja nisu spojena na sustav javne vodoopskrbe, za nove zone stambene i poslovne namjene, te sustav navodnjavanja Pazinštine. Sustavno i kontinuirano treba mijenjati dotrajale i poddimenzionirane dijelove vodoopskrbne mreže i objekata.

Na području grada Pazina do svih je naselja, osim do Zamaskog dola, izgrađena vodovodna mreža. Područjem grada Pazina prolaze magistralni cjevovod iz sustava Butoniga i magistralni vodoopskrbni cjevovod županijskog značenja.

Duljinu primarne i sekundarne mreže na administrativnom području grada Pazina nije moguće odrediti bez preciznog mjerenja na terenu ili GPS mjerenjem, budući da je vodovodni sustav jedinstvena cjelina koja pokriva područje bivše općine Pazin.

Popis vodosprema na području grada Pazina:

Redni broj LOKACIJA KAPACITET m3 1. Ruhci 500 2. Ladavci 3.500 3. Mt. Blaž 2.000 4. St. Pazin 1.300 5. Drazej 250 6. Pazinka 2.000 7. Velanov brijeg 600 8. Frki 100 9. Pilošćak 100 10. Trviž (nije u funkciji) 600 11. Mt. Blaž (nije u funkciji) 150 12. Drazej (nije u funkciji) 2.000


Tablica 11: Broj priključaka na javnu mrežu u 2013. godini

gospodarstvo 480 15,74%kućanstva 2.567 84,16%vikendaši 3 0,10%UKUPNO 3.050 100,00%

udiobroj priključaka

Izvor: IVB, Pogon Pazin

Nema podataka o broju i udjelu priključaka na vlastiti izvor.

Tablica 12: Potrošnja vode

Udio potrošnje vode prema djelatnostima u m3 u 2013. godini

gospodarstvo 172.269 20,03% 20kućanstva 687.286 79,93% 80vikendaši 330 0,04% 0UKUPNO 859.885 100,00% 100

m3 udio m3/stanovniku*

* broj stanovnika (8.638) uzet je prema rezultatima popisa stanovništva 2011. godine (DZS) Izvor: IVB, Pogon Pazin

U naseljima u kojima ne postoji primarna i sekundarna vodoopskrbna mreža, do izgradnje iste, pitka voda koristi se iz šterne (cisterne) na građevnoj čestici ili crpi iz najbližega valjanoga korištenoga zajedničkog izvora, odnosno spremišta pitke vode. Uređaji koji služe za opskrbu pitkom vodom (bunari, crpke, cisterne i dr.) moraju biti izgrađeni i održavani prema posebnim propisima. Godišnje se u sklopu Programa mjera za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti na području Grada Pazina, putem Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije redovito kontrolira voda za piće iz nekoliko kaptaža na području Zamaskog Dola (u 2014. godini kontroliralo se kaptaže Korona, Rumini i Toncinići). Prema rezultatima analize voda s tih kaptaža ne udovoljava uvjetima propisanim Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju i Pravilniku o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju, odnosno voda nije za piće jer je u većini uzoraka prisutno bakteriološko onečišćenje. Mještanima Zamaskog Dola Grad Pazin dostavlja vodu za piće cisternama jednom mjesečno. Trenutno je u tijeku dovršetak prve faze izgradnje vodovodnog ogranka Zamaski Dol na dionici od naselja Zamask do naselja Čuf. Izgradnje vodovodne mreže na tom području nastavit će se prema planovima Istarskog vodovoda d. o. o. Buzet.

ODVODNJA OTPADNIH I OBORINSKIH VODA

Postojećom kanalizacijskom mrežom na području aglomeracije Pazin upravlja trgovačko društvo „Usluga odvodnja“ d. o. o. Pazin. Duljina postojeće fekalne kanalizacijske mreže iznosi 23.329 metara, dok duljina izgrađene mješovite kanalizacijske mreže iznosi 3.320 metara. Duljina oborinske kanalizacije iznosi 9.892,00 metara. Postotak spojenosti naselja Pazin na sustav odvodnje iznosi 82,3 %, a postotak spojenosti aglomeracije grada Pazina 43,8 %.

Strana 634 – Broj 19 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Petak, 29. svibnja 2015. Uz kanalizacijsku mrežu u Pazinu postoji 6 crpnih stanica (Stari Pazin, Foškići, Ciburi, Vrtlišće, Dubravica i Pazinka II).

Novoizgrađena kanalizacijska mreža nalazi se na Dubravici, s pripadajućom crpnom stanicom, i na Starom Pazinu. Obje kanalizacijske mreže su u finalnoj fazi priključenja građana na sustav javne odvodnje.

Do sada je izgrađena dionica sanitarne kanalizacije Kašćerga – Bravari, a u planu su i sljedeće: Brajkovići – Trviž, Zarečje, Lindar, Grdoselo, Šajkovići – Tončići, Cesari – Bašići, Ježenj, Ruhci, Vela Traba, Grubiši i Zabrežani.

U naseljima koja nemaju izgrađen sustav odvodnje, odvodnja je danas riješena izgradnjom uređaja za pročišćavanje, septičkih i sabirnih jama. Septičke i sabirne jame crpe, prazni i odvozi javni isporučitelj vodne usluge za odvodnju („Usluga odvodnja“ d. o. o. Pazin), te vodi evidenciju o istima. Sadržaj septičkih i sabirnih jama te višak mulja iz malih bioloških uređaja za pročišćavanje javni isporučitelj vodne usluge odvodnje prazni u sustav javne odvodnje putem fekalne stanice na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda grada Pazina. Fizičke i pravne osobe koje su vlasnici malih uređaja za pročišćavanje moraju isti održavati na temelju ugovora s pravnom ili fizičkom osobom osposobljenom za održavanje tih uređaja. Otpadne vode, koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda moraju se prije upuštanja u kanalizacijski sustav naselja ili recipijent pročistiti predtretmanom, do stupnja u kojem neće biti štetne za taj sustav i recipijent. Zabranjeno je pranje automobila te drugih vozila i strojeva te odlijevanje vode onečišćene deterdžentima, odlaganje tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica. Zaštita voda od zagađenja provodi se u skladu s Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji.

Na području grada Pazina, odvodnja oborinskih voda zbrinjava se uglavnom odvojenim sustavom koji se putem pročistača-separatora upušta u oborinski vodotok Pazinčice.

U planu je izgradnja sljedećih kanalizacijskih mreža:

1. Kolektor Fekalne kanalizacije Stancija Pataj i Maršeti

2. Kanalizacijski kolektor Ulica Antuna Kalca

3. Kanalizacijski kolektor Mečarski put

4. Kanalizacijski kolektor Kastavska ulica

5. Kanalizacijski kolektor Rijavac

6. Kanalizacijski kolektor Ulica Istarskih narodnjaka

7. Kanalizacijski kolektor Podberam

8. Kanalizacijski kolektor Mečari – Rusijani

9. Kanalizacijski kolektor Beram II

10. Kanalizacijski kolektor Rogovići

11. Kanalizacijski kolektor Heki – Žbrlini – Trošti – Slokovići.


Izrada tehničke i studijske dokumentacije za prethodno navedene kanalizacijske kolektore prijavljena je na natječaj Ministarstva poljoprivrede EM.2.1.11, Operativni program „Zaštite okoliša“ – Priprema zalihe vodno-komunalnih projekata Ministarstva poljoprivrede od ožujka 2014. godine.

Od gore navedenih planiranih projekata podneseni su i zahtjevi za financiranje izgradnje sljedećih dionica, a koje su u fazi izrade dokumentacije:

1. Kolektor fekalne kanalizacije Stancija Pataj i Maršeti

2. Kanalizacijski kolektor u Ulici Antuna Kalca

3. Kanalizacijski kolektor Mečarski put

4. Kanalizacijski kolektor Kastavska ulica (izgradnja počinje u svibnju 2015.).

Za dionice navedene u nastavku upućen je zahtjev Hrvatskim vodama za uvrštenje u redovni program Hrvatskih voda za izradu dokumentacije:

1. Razdvajanje mješovite kanalizacije Muntriljske ulice

2. Kanalizacijski kolektor Istarskih narodnjaka II faza

3. Kanalizacijski kolektor Ulica Kapetana Lazarića

4. Kanalizacijski kolektor industrijska zona Ciburi – Heki.

GOSPODARENJE OTPADOM

Gospodarenje otpadom jedan je od prioritetnih zadataka koje je potrebno riješiti sukladno odredbama pozitivne zakonske regulative, planovima gospodarenja otpadom lokalnih jedinica, ostalim nacionalnim propisima, pravilima struke te direktivama i smjernicama EU-a.

Za postupno umanjivanje pritiska otpada na okoliš i ljudsko zdravlje te ostvarivanje održivosti, treba stvoriti uvjete za smanjenje nastajanja otpada, tretirati otpad kao korisnu sirovinu, što će voditi boljem korištenju i zaštiti resursa, smanjiti količine koje se odlažu (ili neodgovorno odbacuju), te smanjiti rizike po zdravlje građana i okoliša. Takav pristup odabir je Grada Pazina koji se Planom za gospodarenje otpadom Grada Pazina do 2015. godine opredijelio za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom u svrhu:

• sprječavanja nastanka otpada • ponovne upotrebe i recikliranja • obrade samo onog otpada koji preostaje nakon svih mjera izbjegavanja, ponovne upotrebe i

recikliranja • zbrinjavanja minimalnih količina ostatnog otpada.

Organizirano sakupljanje, odvoz i odlaganje otpada s područja grada Pazina provodi trgovačko društvo „Usluga“ d. o. o. za obavljanje komunalnih djelatnosti iz Pazina. Organiziranim skupljanjem i odvozom komunalnog otpada obuhvaćena su sva naselja na području grada Pazina.

Strana 636 – Broj 19 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Petak, 29. svibnja 2015. Službeno odlagalište komunalnog otpada grada Pazina je odlagalište „Jelenčići V“ koje se nalazi oko 2,7 kilometara jugozapadno od grada Pazina. Na odlagalište „Jelenčići V“ odlaže se otpad i s područja općina Cerovlje, Gračišće, Tinjana, Karojbe, Lupoglava, Motovuna i Svetog Petra u Šumi.

Na lokaciji odlagališta „Jelenčići V“ provedena je prva faza sanacije, time je omogućeno sanitarno odlaganje otpada do izgradnje pretovarne stanice i Županijskog centra za gospodarenje otpadom „Kaštijun“ (dalje u tekstu: ŽCGO „Kaštijun“).

Na području Istarske županije, u skladu s Prostornim planom Istarske županije, a s ciljem uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, u postupku je izgradnja ŽCGO-a „Kaštijun“ (izvan grada Pazina) i 6 pratećih pretovarnih stanica (građevina u kojima će se komunalni otpad mehanički obrađivati za transport do središnjeg centra za gospodarenje otpadom) od kojih je jedna na lokaciji odlagališta otpada „Jelenčići V“. Trenutno je u postupku ishođenje dokumentacije za izgradnju pretovarne stanice i pristupne ceste za odlagalište otpada „Jelenčići V“.

Nakon otvaranja ŽCGO-a „Kaštijun“ provest će se završna sanacija lokacije odlagališta „Jelenčići V“.

Sastavni dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom je i uspostava sustava odvojenog prikupljanja otpada te će se na lokaciji odlagališta otpada „Jelenčići V“ tijekom 2015. godine staviti u funkciju novo reciklažno dvorište. Reciklažno dvorište nadzirani je ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada.

Prema Planu gospodarenja otpadom Grada Pazina do 2015. godine bilo je planirano postaviti 23 „zelena otoka“ za odvojeno prikupljanje otpada. Radi postizanja ciljeva odvojenog prikupljanja otpada uočena je potreba za puno većim brojem „zelenih otoka“ te se do sada na području grada i okolice postavilo ukupno 102 „zelena otoka“, 90 kontejnera za papir, 10 kontejnera za tekstil, a po domaćinstvima je podijeljeno stotinjak kompostera. Osim toga, nabavljeno je i 600 kompleta kanti za odvojeno prikupljanje otpada u domaćinstvu, koje će se podijeliti po domaćinstvima. Pražnjenje i održavanje „zelenih otoka“ kao i kontejnera za komunalni otpad provodi komunalna tvrtka „Usluga“ d. o. o. iz Pazina.

Putem „zelenih otoka“ odvojeno se prikuplja tekstil, staklo, papir, PVC i ALU ambalaža, dok se glomazni otpad rješava odvozom po pozivu u komunalnu tvrtku „Usluga“ d. o. o. Pazin. Po pozivu u komunalnu tvrtku korisnik privremeno dobiva kontejner za glomazni otpad koji se nakon odvoza privremeno čuva u privremenom reciklažnom dvorištu na lokaciji odlagališta otpada „Jelenčići V“ te ga komunalna tvrtka zbrinjava putem ovlaštenih tvrtki, ovisno o vrsti otpada.

Krajnji je cilj postići što veći udio odvojenog otpada iz komunalnog otpada tako će se odvojeno prikupljanje otpada razvijati u tom smjeru. Odvojeno sakupljeni otpad, komunalna tvrtka predaje ovlaštenim tvrtkama, ovisno o vrsti otpada. Grad Pazin će, ovisno o količini odvojeno prikupljenog otpada, nastaviti poduzimati mjere za smanjenje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu poticanjem stanovništva pogotovo ruralnih područja na kompostiranje. U tu svrhu nastavlja se s dijeljenjem kompostera po domaćinstvima.

Grad Pazin razmatra mogućnosti uređenja vlastitog odlagališta za neopasni građevinski otpad sa selektiranjem i oporabom ili zajedničkog korištenja s nekom od susjednih jedinica lokalne samouprave. Planom gospodarenja otpadom Grada Pazina planirana lokacija za reciklažno dvorište za građevinski otpad je lokacija odlagališta otpada „Jelenčići V“, u kojem bi se vršila oporaba neopasnog građevinskog otpada.

U Planu gospodarenja otpadom Grada Pazina do 2015. godine nalazi se popis divljih odlagališta na području grada Pazina (15) od kojih se 3 odnose na speleološke objekte, a od ostalih sanirano je 7 lokacija. Sanacija divljih odlagališta provodi se kontinuirano, a građani imaju mogućnost da prijave lokaciju divljeg odlagališta unošenjem u bazu podataka. Navedena usluga sufinancirana je iz pretpristupne pomoći EU-a kroz provedbu županijskog projekta „DIVA“. Javni portal dostupan je na


poveznici: http://diva.istra-istria.hr, a nalazi se na službenim internetskim stranicama Grada Pazina i Istarske županije.

Sa svrhom ostvarenja što boljih rezultata i podizanja svijesti građana o važnosti pravilnog postupanja s otpadom zbog zaštite okoliša, svoga zdravlja i štednje prirodnih resursa, kontinuirano se provode edukativno-informativne aktivnosti za sve dobne skupine stanovništva.

GROBLJA

Na području grada Pazina ima ukupno 12 groblja: Beram, Butoniga, Grdoselo, Kašćerga, Kršikla, Lindar, Pazin, Stari Pazin, Trviž, Zabrežani, Zamask i Zarečje.

Grobljima Beram, Kašćerga, Lindar, Pazin, Stari Pazin, Trviž, Zabrežani, Zamask i Zarečje upravlja komunalno poduzeće „Usluga“ d. o. o., dok grobljima Butoniga, Grdoselo i Kašćerga upravlja Grad Pazin.

U nastavku je dan tabelarni prikaz s podacima o pojedinim grobljima.

Tablica 13: Groblja na području grada Pazina

GROBLJE Ukupan broj

grobnih mjesta

Broj novih grobnih mjesta

Broj grobnih mjesta za prekop - otprilike

Potreba proširenja

Prosječan broj ukopa - godišnje

„Moj mir“ u Pazinu

892 7 grobnica 15 na IV katu da 36

Stari Pazin 400 20 10 na starom dijelu

da 18

Lindar 304 0 6 da 12 Zabrežani 87 7 3 / 4 Trviž 310 15 22 / 7 Kašćerga 128 21 4 / 2 Zamask 76 0 4 da 2 Zarečje 106 25 0 / 4 Beram 134 0 2 da 5

Uz groblja u Zabrežanima, Lindaru, Trvižu, Kašćergi i na Starom Pazinu smještene su kapele/mrtvačnice, odnosno mjesta za pripremu i oproštaj od pokojnika, dok kapela nema uz groblja u Bermu, Zarečju, Kršikli, Grdomselu i Zamasku.

Planira se izgradnja kapela u Bermu i Zarečju i u tu je svrhu pokrenut postupak izrade projektne dokumentacije.

SIGURNOST, ZAŠTITA I SPAŠAVANJE

Grad Pazin, kao JLS, u okviru svojih prava i obveza utvrđenih Ustavom i zakonom, uređuje i planira, organizira, financira i provodi zaštitu i spašavanje.

Gradsko vijeće Grada Pazina jednom godišnje razmatra stanje sustava zaštite i spašavanja, te donosi smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na svom području. U proračunu osigurava sredstva namijenjena za financiranje sustava zaštite i spašavanja u narednoj godini, donosi

Strana 638 – Broj 19 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Petak, 29. svibnja 2015. procjenu ugroženosti i plan zaštite i spašavanja, te donosi opće akte kojima propisuju mjere, aktivnosti i poslove u provođenju zaštite i spašavanja.

Grad Pazin posjeduje Procjenu ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša, koja predstavlja temeljni dokument kojim se utvrđuje realna razina opasnosti, ali i procjenjuju stvarne mogućnosti adekvatnog odgovora na sanaciji stanja i dovođenje života i rada stanovništva u normalno stanje. Procjena je stoga temeljni dokument na osnovu kojeg se definiraju potrebne snage i sredstva, ali i izrađuju planovi zaštite i spašavanja u cjelini.

Operativnim snagama zaštite i spašavanja na razini Grada rukovodi i koordinira Gradonačelnik uz stručnu potporu Stožera zaštite i spašavanja Grada Pazina. Gradonačelnik je svojom Odlukom utvrdio operativne snage i pravne osobe od interesa za zaštitu i spašavanje Grada Pazina.

Na području grada djeluje Javna vatrogasna postrojba Pazin, kao glavna operativna snaga sustava zaštite i spašavanja, s 26 profesionalnih vatrogasaca, opremljena s 10 vatrogasnih vozila, te Dobrovoljno vatrogasno društvo Pazin s 20 pripadnika i 4 vatrogasna vozila.

Grad Pazin ima 119 pripadnika Postrojbi civilne zaštite opće i specijalističke namjene koje se osnivaju kao potpora za provođenje mjera zaštite i spašavanja, a njima zapovijeda Zapovjedništvo civilne zaštite Grada Pazina.

Policijska postaja Pazin, kao mješovita policijska postaja, treće kategorije na području svoje teritorijalne nadležnosti obavlja poslove temeljne, prometne i kriminalističke policije te upravne poslove (prijave promjene prebivališta i boravišta, izdavanje osobnih iskaznica, putovnica, prometnih i vozačkih dozvola, rješavanje statusnih pitanja stranaca, državljanstva i dr.).

Područje policijske postaje Pazin podijeljeno je na 2 ophodna rajona, 1 povremeni pozornički rajon i 4 kontaktna rajona.

Područjem nadležnosti policijske postaje Pazin tranzitiraju najvažniji i najprometniji cestovni pravci Istre, gravitirajući prema Pazinu i istočnim krakom Istarskog ipsilona prema tunelu „Učka“.

Sagledavajući pokazatelje o kretanju kriminaliteta, javnog reda i mira, sigurnosti prometa i ostalih pojava i događaja, općenito stanje sigurnosti za grad Pazin ocjenjuje se zadovoljavajućim.

BRIGA O NAPUŠTENIM ŽIVOTINJAMA

Grad Pazin kao JLS ima zakonsku obvezu (Zakon o zaštiti životinja) brinuti o napuštenim i izgubljenim životinjama u skloništu za životinje. Lokacija bivših vojnih nekretnina Loke i Madone odabrana je kao idealna lokacija za navedenu namjenu zbog zadovoljavajuće udaljenosti od naselja, prirodnog ambijenta, konfiguracije terena te postojanja djelomične komunalne infrastrukture. Namjera je da se izgubljenim i napuštenim životinjama osigura kvalitetan smještaj i zdravstvena njega te kvalitetan informacijski centar kako bi svaka životinja imala priliku da je vlasnik pronađe ili da bude udomljena. U okviru skloništa planirane su i druge aktivnosti za dobrobit životinja, kao što je rehabilitacija divljih svojti, hotel i dnevni boravak za pse, edukacija radi podizanja svijesti o važnosti brige za životinje te niz drugih aktivnosti.

Uzimajući u obzir specifičnosti Istarske županije i geografski položaj Pazina te njegova značaja kao administrativnog središta iste županije, namjera je na tom području izgraditi objekt koji bi zadovoljio potrebe cijele županije.


5. STANOVANJE

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine na području grada Pazina evidentirano je 2.963 kućanstava i 2.945 stambenih jedinica. Kućanstvo u prosjeku čine 2,91 osobe što je nešto iznad prosjeka Istarske županije koje iznosi 2,62 osobe. Većina se odnosi na obiteljska kućanstva – 77,56 %, na neobiteljska – 22,44 %, koje čine gotovo u cijelosti samačka kućanstva. Što se tiče obiteljskih kućanstava, najviše ima onih dvočlanih s udjelom (29,46 %), potom četveročlanih s udjelom 28,11 % te tročlanih (25,07 %).

Tablica 14: Privatna kućanstva prema broju članova, Popis stanovništva iz 2011. godine

Broj članova kućanstava Ukupno

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i više

Prosječan broj osoba

u kućanstvu Broj kućanstava 2.963 628 711 577 647 238 104 39 11 7 / 1 2,91Broj osoba 8.619 628 1.422 1.731 2.588 1.190 624 273 88 63 / 12 /

Strana 640 – Broj 19 SLUŽBENE NOVINE GRADA PAZINA Petak, 29. svibnja 2015. Tablica 15: Privatna kućanstva prema tipu i broju članova, Popis stanovništva iz 2011. godine

Privatna kućanstva Obiteljska kućanstva prema broju članova Neobiteljska kućanstva

Ukupno svega 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i više svega

samačka kućanstva

višečlana kućanstva

2.963 2.298 677 576 646 237 104 39 11 7 / 1 665 628 37

Prema tipu obitelji i broju članova, najveći udio ima „bračni par s djecom“, 60 % od ukupnog broja obitelji. U takvoj obitelji živi 72,2 % od ukupnog broja članova obitelji. Tipična obitelj ima u prosjeku 3,75 članova.

U ukupnom broju obitelji ima 14,1 % samohranih roditelja, od toga je udio „majka s djecom“ 85 %, a preostalih 15 % „otac s djecom“. U takvim obiteljima ima u prosjeku 2,35 članova.

Udio bračnih parova bez djece u ukupnom broju obitelji je 23,3 %

Tablica 16: Obitelji prema tipu i broju članova, Popis stanovništva iz 2011. godine

Ukupno Bračni par bez djece

Izvanbračni par

bez djece

Bračni par s

djecom

Izvanbračni par

s djecom

Majka s djecom

Otac s djecom

Broj obitelji 2.473 576 43 1.482 23 295 54 Broj članova obitelji

7.691 1.152 86 5.551 81 688 133

Prema načinu korištenja privatnih kućanstava prevladava privatno vlasništvo ili suvlasništvo u čak 89,1 % slučajeva, drugi najčešći oblik korištenja privatnog kućanstva je „srodstvo s vlasnikom ili najmoprimcem stana“ 4,8 %, dok su svi ostali načini korištenja gotovo zanemarivi. Nema registriranih beskućnika.

Tablica 17: Privatna kućanstva prema broju članova i osnovi korištenja stambene jedinice, Popis stanovništva iz 2011. godine

Broj članova kućanstva Osnova korištenja stambene jedinice

Ukupno 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i više

Ukupno 2.963 628 711 577 647 238 104 39 11 7 / 1

Privatno vlasništvo ili suvlasništvo

2.639 520 648 530 562 222 102 38 9 7 / 1

Najmoprimac sa slobodno ugovorenom najamninom

93 29 23 16 20 3 2 / / / / /

Srodstvo s vlasnikom ili

143 35 21 22 53 11 / 1 / / / /


Broj članova kućanstva Osnova korištenja stambene jedinice

Ukupno 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i više

Najmoprimcem stana Najmoprimac sa zaštićenom najamninom

45 19 9 7 8 / / / 2 / / /

Najam dijela stana (podstanar)

6 1 2 / 3 / / / / / / /

Ostale osnove korištenja

37 24 8 2 1 2 / / / / / /

Beskućnik / / / / / / / / / / / /

Prema podacima iz 2011. godine, napuštenih je bilo tek 4,3 % stanova, stanova za stalno stanovanje bilo je 97 %, stanova koji se povremeno koriste 2,4 %, a stanova u kojima se obavlja neka djelatnost (iznajmljivanje turistima i ostalo) 0,9 %. Ukupna korisna površina stanova iznosila je 283.364 kvadratnih metara, od toga za stanovanje se koristilo 274.749, za povremeni boravak 5.910, a za obavljanje neke djelatnosti 2.705 kvadratnih metara. Iz navedenog proizlazi da svakom stanovniku grada Pazina pripada gotovo 33 kvadratnih metara stambenog prostora.

Tablica 18: Stanovi prema načinu korištenja, Popis stanovništva iz 2011. godine

Stanovi za stalno stanovanje Stanovi koji se koriste povremeno Stanovi u kojima se samo

obavljala djelatnost

Ukupno

ukupno nastanjeni privremeno nenastanjeni napušteniza odmor

i rekreaciju

u vrijeme sezonskih

radova u

poljoprivredi

iznajmljivanje turistima

ostale djelatnosti

stanovi 3.695 3.574 2.940 477 157 86 2 12 21m2 283.364 274.749 231.745 32.465 10.539 5.770 140 1.134 1.571

Tablica 19: Stambene jedinice prema broju kućanstava i članova kućanstava, Popis stanovništva iz 2011. godine

Ukupno stambene jedinice Nastanjeni stanovi Ostale stambene jedinice Kolektivni stanovi

broj stambenih

jedinica

broj kućanstava

broj članova kućanstava

ukupan broj

broj kućanstava


ukupan broj

broj kućanstava


ukupan broj

broj institucionalnih

i privatnih kućanstava


2.945 2.964 8.638 2.940 2.955 8.610 3 3 4 2 6 24

Prema broju soba, najviše ima trosobnih stanova 37,4 %, slijede dvosobni i četverosobni stanovi s otprilike 25 %. Prema površini korisne stambene površine, preko 98 % stambenih kvadrata je u privatnom vlasništvu.


Tablica 20: Nastanjeni stanovi prema broju soba i vlasništvu, Popis stanovništva iz 2011. godine

Stanovi prema vlasništvu Ukupno 1 soba 2 sobe 3 sobe 4 sobe 5 soba 6 soba 7 soba 8 soba

9 i više soba privatno ostalo

stanovi 2.940 182 758 1.098 749 132 18 3 / / 2.856 84

m2 231.745 6.489 43.180 86.980 75.551 16.165 2.670 710 / / 227.208 4.537

POTICANA STANOGRADNJA

Iz podataka prikupljenih tijekom popisa stanovništva 2011. godine može se zaključiti da stambeni fond trenutno zadovoljava potrebe. Ukoliko bi došlo do realizacije novih projekata, koji bi prouzročili doseljavanje novog stanovništva, trebalo bi predvidjeti mogućnost gradnje novih stanova s pripadajućim javnim sadržajima.

Grad Pazin se 2010. godine uključio u program poticane stanogradnje. Sredinom 2010. godine Grad Pazin objavio je Anketni upitnik o stambenim potrebama putem poticane stanogradnje u svrhu prikupljanja informacija i istraživanja zainteresiranosti građana za rješavanje stambenih potreba. Kroz provedeni anketni upitnik ukazala se potreba za nastavkom provedbe programa te je za izgradnju stambeno-poslovne zgrade odabrana lokacija u centru grada na gradskom zemljištu.

Nakon provedenog Natječaja za prikupljanje zahtjeva za kupnju stanova po programu poticane stanogradnje i utvrđivanja Liste prvenstva Grada Pazina iz veljače 2013. godine te provedenih Natječaja za prodaju nekretnina koje je provodilo društvo „Usluga“ d. o. o. prodani su gotovo svi stanovi i poslovni prostori.

Poslovno-stambena zgrada s 13 stambenih jedinica i 4 poslovna prostora je u izgradnji, a planirani završetak radova očekuje se u lipnju 2015. godine.

Grad Pazin raspolaže s četrdesetak stanova u svom vlasništvu u kojima stanuju najmoprimci sa zaštićenom, odnosno slobodno ugovorenom najamninom. O davanju stanova u najam odlučuje Komisija za davanje stanova u vlasništvu Grada Pazina u najam. Komisija daje stanove u najam prema Listi prioriteta i prema raspoloživim stanovima za dodjelu, uzimajući u obzir da dodijeljeni stan odgovara po veličini i broju prostorija potrebama podnositelja zahtjeva. Lista prioriteta utvrđuje se kao zatvorena lista na vrijeme od 2 godine (svake neparne godine). Zahtjevi za uvrštenje u Listu prioriteta primaju se tijekom 4. mjeseca neparne godine, na temelju objavljenog javnog oglasa.


SLIKA 3 ZGRADA POS-OVIH STANOVA U PAZINU

Izvor: Istarski, http://www.istarski.hr/node/7189

DJEČJA IGRALIŠTA

Grad Pazin ima ukupno 25 dječjih igrališta od kojih su 23 u vlasništvu Grada Pazina, a 2 u vlasništvu Dječjeg vrtića „Olga Ban“. Na području naselja Pazin ima ih ukupno 14, dok je ostatak raspoređen po okolnim naseljima. Procjenjuje se da je to, s obzirom na broj djece i raspored po naseljima dostatno, no igrališta su, prema mišljenju roditelja, slabo opremljena.

Na prostoru grada Pazina, uz ostale zelene površine, nalazi se i 5 parkova i to 3 veća gradska parka: Željeznički park, Park istarskih velikana i Park narodnog ustanka te manji parkovi na Starom trgu i Hrvatskom trgu. Zelene površine i parkovi vrlo su bogati raznolikim dendrološkim vrstama, a kao najčešće stablo pojavljuje se divlji kesten (Aesculus hippocastanum) i autohtono stablo ladonje (Celtis australis L.).


4. PROMET

Karta 3: Cestovni i željeznički promet na području grada

Izvor: Geoportal, http://geoportal.dgu.hr/

CESTOVNI PROMET

Pazin je, zahvaljujući svom položaju u središtu Istre, cestovno povezan sa svim gradovima u Istri sustavom autocesta (A8), državnih cesta (DC64, DC48) i nerazvrstanih prometnica.

Duljina pojedinih prometnica navodi se u nastavku:

Autoceste A8 čvorište Kanfanar (A9) – Pazin – Lupoglav – čvorište Matulji (A7); 13,4 km.

Državne ceste

- DC48 Baderna (D21) – Pazin – čvor Rogovići (A8); 8,4 km - DC64 Pazin (D48) – Podpićan – Vozilići (D66)); 7,8 km.

A8

48

64


PPUG-om Pazina planirana je nova trasa ceste DC64 ukupne duljine 6,4 kilometara koja bi znatno rasteretila promet kroz samo središte Pazina te smanjila gužvu, buku teretnih vozila, kao i uništavanje cesta, koje je uzrokovano njihovim protokom.

Nerazvrstane ceste na području grada Pazina (NC)

Prema odredbama Zakona o cestama Odlukom o cestama na području velikih gradova koje prestaju biti razvrstane u javne ceste, preuzeto je 83,61 kilometara javnih cesta:

504600 Pazin Pazin (D 64) – Cerovlje 4,19 500700 Pazin Brigi- D-48 Kičer 3,77 519000 Pazin A 9 (Rogovići) – Jurići 7,982 501900 Pazin Gortanov brijeg – Pazin 1,48 507600 Pazin Ž 5190 (Lušetići) – Boljki 2,063

501080 Pazin D 64 Lindar- Bazgalji, Boljčići – Gornji Tankovići 3,453

504500 Pazin Katun Trviški – Brajkovići 0,816 504400 Pazin Katun Trviški – Kašćerga 6,594 507800 Pazin Lindar – Pod ograd 1,219 500710 Pazin Ukotići – Kaščerga (Ž 5044) 3,793 500560 Pazin Kašćerga – Zamask 4,560 500740 Pazin Kršikla – Šajkovići – Pazin 10,575 500760 Pazin Podberam – Beram) 0,86

500750 Pazin L 50074 (Šajkovići) – Grdoselo – Podberam – Fakini – Lovrini (D 48) 13,84

500970 Pazin Ježenj – Rogovići 5,41 500770 Pazin Rijavac – Pazin (D 64) 1,31 500780 Pazin L 50074 – Zarečje – Ž 5046 1,95 501050 Pazin Stari Pazin – Bertoši 2,97 501060 Pazin Munci – Heki – Žbrlini 3,05 501090 Pazin D 64 – Mandalenčići – Salamunišće 0,74 501110 Pazin Zabrežani – Katun Lindarski – Jašići 2,99

UKUPNO : 83,61

Ostale asfaltirane ceste: 134,3 km

Neasfaltirane ceste: 40,3 km

Izvor: Izvještaj o stanju u prostoru

Na području grada Pazina ne postoje izgrađene i/ili uređenje i označene biciklističke staze, kao niti uređene biciklističke staze u prirodi.


PROMET U MIROVANJU

Odlukom o organizaciji i načinu naplate parkiranja određene su parkirališne površine (javna parkirališta), organizacija i način naplate parkiranja te nadzor nad parkiranjem vozila na javnim parkiralištima s naplatom na području grada Pazina. Tehničke i organizacijske poslove, naplatu, nadzor nad parkiranjem vozila, održavanje i čišćenje te druge poslove na javnim parkiralištima s naplatom obavlja „Usluga“ d. o. o. za obavljanje komunalnih djelatnosti iz Pazina.

Naplaćuje se parkiranje u Ulici Narodnog doma na platou ispred gradskog kina, u dijelu Ulice 25. rujna, ispred kućnih brojeva 38 i 40, u Ulici Dinka Trinajstića s lijeve strane, od križanja s Ulicom 25. rujna do križanja s Ulicom 15. siječnja, na dijelu Trga slobode i na dijelu Muntr

grada pazina i op ina cerovlje, gra iŠ e, karojba ... · pula 53 42 poreč 32 27 ... oblikovala...

Documents