vizualno- tipografske interpretacije kazalisnih predstava ... · (majstor i margarita, don...

Kabinet grafike HAZUStrossmayerov trg 12, Zagreb

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Kabinet grafike

nada falout

kazaliŠni plakati21. siječnja 2016. — 15. veljače 2016.

5

Vizualno- tipografske interpretacijekazalisnih predstaVa na plakatimanade falout

azališni plakati važna su tema ukupne hrvatske pla katne produkcije i nezaobilazna dionica plakatnoga opusa brojnih hrvatskih umjetnika i grafičkih

dizaj nera.1 Ideja o plakatu kao sredstvu oglašavanja i informiranja rodila se upravo iz potrebe kazališta. Stvoren je da informira, najavi, reklamira, unaprijed proda kazališne predstave i na taj način potpunije zadovolji ciljanu publiku. S obzirom na prolazni karakter kazališnoga repertoara, plakati kao originalne, vizualnotipografske interpretacije kazališnih predstava, trajni su dokumenti vremena proizašli iz autentičnog stila i jezika likovnoga umjetnika, koji po izvršenju komunikacijske zadaće na ulicama i trgovima prelaze u muzejske zbirke i postaju umjetnički predmeti bezvremenske vrijednosti.Dizajnerski opus Nade Falout neobrađeno je područje njezina umjetničkog djelovanja, iako je upravo u toj domeni ostavila važan trag, a svojim ostvarenjima ispisala jedno poglavlje u povijesti hrvatskoga umjetničkog plakata. Kontinuiranu suradnju s kazalištem započinje 1978. godine na poticaj Ivana Ma rune, rukovoditelja propagande u Dramskom kazalištu Gavella. On prepoznaje Nadin potencijal i pruža joj jedinstvenu priliku da obogati hrvatsku plakatnu produkciju svojim vizijama i interpretacijama dramskih djela. U tom

razdoblju nastaje tridesetak izuzetnih plakata za najavu Gavellinih premijernih predstava. Samo nekoliko godina poslije (od 1984. do 1989. godine), isti je marketinški stručnjak uvodi u suradnju s Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu. Tijekom dragocjenog desetljeća suživljavanja s kazalištem, studiranja literature, analiziranja kazališnih predstava i druženja s kazališnim djelatnicima2 Nada je duboko i aktivno ušla u posve novi svijet koji je zaokupio sve njezine resurse, iznjedrio iznimnu likovnu i di zaj nersku kvalitetu, koja je trajno zapi sana u povijesti grafičkoga dizajna. Kad se trebalo opredijeliti za tehniku kojom će biti izvedeni kazališni plakati, ona se jednostavno odlučila za sito tisak.3 U Zagrebu je sedamdesetih i osamdesetih godina, zahvaljujući interesu brojnih umjetnika, djelovanju Studija „S” Brane Horvata, SC grafičkog servisa — Stu

k

10.

antigona, 1984.

Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb sitotisak975 x 2050 mmsign.: nemainv. br. KG HAZU 2671 III

Mr. sc. slavica Marković

1 Hrvatski kazališni plakat / Plakati HNK u Zagrebu, Kabinet grafike HAZU, Zagreb, 1991. Autor izložbe Predrag Haramija navodi djela dvadeset jednoga autora plakata među kojima su na izložbi najbrojniji plakati Nade Falout.

2 Nada, rođena Vuksanović, udala se 1962. godine za pisca i kazališnoga kritičara Želimira Falouta.

3 U Hrvatskoj su uvriježena dva pojma za istu tehniku propusnoga tiska: serigrafija (kad se izrađuje naklada grafičkih listova), sitotisak (kad se tiska naklada plakata). Opširnije vidi: S. Marković: Ivan Picelj / retrospektiva grafike, Kabinet grafike HAZU, Zagreb, 2014. str. 5.

76

dentskoga centra — Zagreb, „V&V” Vladimira Straže, Tiskare Zdenka Škrgatića, Tiska Studija RIX i drugih, sitotisak doživio brojne primjene i pravi procvat u različitim oblicima umjetničkog izražavanja. Guste, jarke, fluorescentne boje, omogućavale su jednolično pokrivanje velikih površina, akcentuiranje ploha, pružajući tako dodatnu privlačnost na gradskim ulicama. Ako je glavna zadaća plakata vizualna komunikacija, tj. brzo i lako prenošenje poruke slikom i tekstom, a jest, onda je — zahvaljujući baš sitotisku (uz pretpostavku vrsnoga dizajnera) — ta misija mogla biti jednako uspješna kao u vrijeme djelovanja prvaka hrvatskoga plakata4 i domina cije tehnike litografije. Vješto primijenjena tehnika sitotiska dala je bod više u smislu atraktivnosti i intenziteta učinka u ambijentu grada. Prve serije Nadinih kazališnih plakata za premijerne predstave i pretplate Dramskog kazališta Gavella nastaju na standardnom B1 formatu.5 Ona geometrijskisimetrično dijeli vertikalno polje, brižno komponira zadane elemente, a znakom i bojom akcentuira kompoziciju (Pretplata, 1980.; Pretplata, 1981.; Zemlja, 1981.). Šalje jasnu i čitku poruku koja fokusira promatrača. Tekst je sporedni sadržaj koji percipiramo uz sliku u trenutku približavanja plakatu (Pustolov pred vratima, 1980.). S nekoliko likovnih elemenata umjetnica uspijeva sažeti bit dramske predstave, tvo

reći dojmljiv i pamtljiv znak (Dugo puto-vanje u noć, 1981.).Geometrijsku podjelu, povremeno zadanu formatom, na nekoliko je primjera zamijenila figuracijom (Amadeus, 1981.), a gustu jednoličnu plohu vibracijom koju izaziva rasterno formiranje plohe. Lik Mozarta izveden je zgušnjavanjem i širenjem rastera, što izbliza uzrokuje titraje, a tipografija se rasipa u nečitljiv znak. Svaki je zadatak za Nadu izazov, novi prostor sučeljavanja sadržaja i likovne interpretacije (9. Gavelline veče-ri, 1981.). Na tom je primjeru pravilnom podjelom zadanoga formata izgradila asimetrično polje, a ravnotežu elemenata ostvarila je tekstom i logo tipom kazališta koji se redovito pojavljuje poput pečata na svakom njezinu plakatu.Slikarski duh ove umjetnice doći će u potpunosti do izražaja u seriji plakata za drame, opere i balet Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.Prelaskom u novo kazalište, umjetnica je portretni, vertikalni format zamijenila trostruko većom horizontalnom

plohom, složenom od tri jednake površine B1 formata. Geometrijsku podjelu plakatnoga polja zamijenila je dinamičnom slikarskom kompozicijom koju proteže u vizualno jedinstvenoj vodoravnoj plohi. S obzirom na tehnologiju tiska i vrste papira, ti su plakati otiskivani segmentno , a potom su spajani na gradskim plakatnim površinama u jedinstvene cjeline. Otuda su vidljive male nepravilnosti spoja i mogući pomaci slike u procesu plakatiranja.

Nekoliko godina nakon što je Boris Bućan dizajnirao svoje prve slikarske višedijelne (jumbo) plakate,6 Nada Falout načinila je, po narudžbi Hrvatskoga narodnoga kazališta, 1984. godine antologijski plakat za premijeru Sofoklove tragedije Antigona. Poslije temeljite pripreme kroz tekst i poznate interpretacije toga djela grčke književnosti klasičnoga razdoblja, njezina je obrada i najava predstave osobita. Format plakata verti kalno je podijelila na tri plošne zone: gornju zlatnu, koja simbolizira nebo i sve duhovno, središnju prostraniju, u koju je smjestila pozornicu i dio ženskoga lika, i donju, usku, prizemnu, s informacijama o kazalištu, premijeri i sezoni predstave. Središnjim horizontalnim poljem dominira prikaz ženskih nogu (obavijenih grčkom haljom) zausta v ljenih u hodu pozornicom. Razvedena plava bordura uz donji rub halje dijagonalno presijeca središnju zonu

plakata. Nada se hrabro opredijelila za neobičan kadar, jaku tipografiju,7 te akcentuiranje crtežom, bojom i pokretom. Na plošno parceliranoj horizontalnoj plohi ostvarila je prostorni efekt te neposrednu komunikaciju s gledateljem. Po tom uzorku, uz variranje kadra i obrade podloge, 1988. godine komponira izvrstan premijerni plakat za Pepe-ljugu Sergeja Prokofjeva. Ispravno je zapažanje Lade Kavurić, koja u tim plakatima uočava elemente stripa, ilustracije, popularne slike i animacije.8

U istoj kazališnoj sezoni (1984./85.), uz nekoliko plošnotipografskih rješenja (Majstor i Margarita, Don Pasqale), Nada je oblikovala još jedan antologijski primjerak hrvatske primijenjene umjetnosti, slikarski plakat za balet Labuđe jezero Pjotra Iljiča Čajkovskog. Bez velikih se priprema upustila u komponiranje dinamične, valovite površine koja se proteže gotovo cijelom plohom horizontalno položenog plakata. Aludirajući na labuda i njegov refleks u vodi, u to vizualno pokretljivo polje asimetri čno je smjestila moćan slovni znak ko ji, poput pamtljiva pečata, dominira kompo zicijom plakata. Služeći se uspjelim opartističkim učinkom vertikalnog nizanja horizontalno valovitih isprepletenih trobojnih traka (crnom, svijetloplavom i srebrnom) različite širine i dužine te vlastitom tipografijom9 ispisanom u dva reda, ostvarila je jedinstveno djelo plakatne umjetnosti. Labuđe je-zero plakat je koji se pamti, trajno ostaje u memoriji grada i kazališne publike. I ne samo to — danas ga svrstavamo među najvrijednija ostvarenja hrvatske plakatne umjetnosti. Nekoliko godina poslije, primjenjujući različite elemente i zakonitosti OpArta (zgusnute i proširene kvadrate i romboide, fluorescentne boje i fokusiranje poruke) oblikovala je dva vrlo zanimljiva plakata za baletne predstave: Pokus J. S. Bacha i Dancing on... Medea L. Bernsteina, S. Barbera i P. Brenera (premije

re 1987. godine). Prvi je komponiran figuracijom i geometrijskim oblicima, dok drugim dominiraju streličasti romboidi, geometrijske plohe i jarke boje. Ne pridržava se nekog uzorka interpretacije kazališnoga teksta niti ima predrasude kada je u pitanju povijesni predložak. Vješto reinterpretira poznatu temu Sa-lome utjecajnoga engleskog ilustratora Aubreya Beardsleya namećući novi vrijednosni sustav u kojem se isprepliće figurativna kompozicija i dominantna neosecesijska tipografija. Primjenjujući tehniku sitotiska, postigla je luminoefekte koji imaju dodatno mistično značenje, a na gradskim površinama plijene pozornost publike. Potpunu dominaciju figuracije u plošnom, slikarskom rješenju ostvaruje na plakatu za Wagnerovu operu Rajnino zlato.10 Taj moćni slikovni znak u liku komodskoga varana11 potisnuo je tipografiju u sporedne zone kompozicije i nametnuo se oblicima i teksturom.

Kako Nada uspijeva kombiniranjem plošnih elemenata i crteža ostvariti do jam prostora pozornice s likovima iz opere Don Giovanni Wolfganaga Amadeusa Mozarta, pokazuje istoimeni plakat komponiran u planovima. Za razliku od svih drugih, taj primjer prostornoga oblikovanja scene, pokazuje vještinu Nadina crtanja kadriranja, igre slovima. Lik Don Giovannija istaknut je u prvom planu, dok se ostale dinamično iscrtane figure nižu po dubini kompozicije. Ime autora ispisala je kaligra fijom, a naslov Don Giovanni jasnom, uočljivom blok tipografijom. Nasuprot tomu imamo potpuno plošno rješenje plakata za operu Ivan Susanjin (1984./85.) M. I. Glinke, koje odlikuje asimetrija plaka tnoga polja, akcentni crtež u potki plohe te ras košno, neobarokno pismo primijenjeno u naslovu djela.Među antologijske primjere hrvatskoga kazališnog plakata svakako treba svrstati plakat za Verdijevu operu Macbeth (premijera 1985.), koji plijeni ljepotom kadra, bogatstvom crteža, sjajem boje te skladom formi i tipografije unutar asimetrične kompozicije. Ero s onoga svijeta izrazito je tipografski plakat organiziran na geometrijskoj podjeli plohe. U skladu s motivima iz opere, sretno objedinjuje djelovanje slovnih elemenata, dominaciju crvene, narančaste i ljubičaste boje te stiliziranog ornamenta hrvatskoga narodnoga tkanja.

Plakati Nade Falout dizajnirani za premijere drama, opera i baleta dvaju najvažnijih zagrebačkih kazališta pokazali su njezine visoke umjetničke i dizajnerske dosege, iznimne kriterije i kulturu njezinih naručitelja. Nadin je plakat izraz osobne spoznaje i interpretacije kazališne predstave, ali i sveopćeg stanja u gradu i kazalištu. Njezina je snaga u kompoziciji, koja objedinjuje kolorističku artikulaciju plohe, virtuoz ni crtež i autentičnu tipografiju. To izvr sno pokazuju plakati: Macbeth, Orfej i Euri-dika, Ivan Susanjin, Antigona, Pepeljuga, Salome. Nadina je specifičnost odvažno kadriranje likova unutar zadanog formata (Macbeth, Antigona, Pepeljuga, Aida), geometrijska organizacija plohe (Tri sestre, Ero s onoga svijeta, Dancing on... Medea), i redukcija informacija. Iako je pokazala da se većom količinom teksta koristi kao slikom (Talisman, 1990.; Zid, 19) radije komponira crtežom i bojom. Znalački je iskoristila sitotisak kao tehniku umnožavanja, a boju i osobnu tipografiju izvrsno je vari rala i povezivala u harmoničnim cjelinama. Nije se ponavljala. Svoje najbolje plakate darovala je Kabinetu grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u uvjerenju da tako ostaje trajno prisutna i dostupna za istraživanja i buduće prezentacije. Mi smo joj iskreno zahvalni na tom daru.

9 U vrijeme kad Nada Falout oblikuje i tipografiju na svojim plakatima (poput Čikoša, Crnčića, Krizmana i Babića) brojni dizajneri uspješno se koriste tipografijom poznatih izdavača.

10 Wagnerova tetralogija Prsten Nibelunga sadrži četiri opere, od kojih je Rajnino zlato pisano kao prolog ostalima. Nada je oblikovala plakat i za drugu po redu, Walkiru, koju nismo izložili zbog prostornih ograničenja.

11 Komodski varan ili zmaj (Varanus komodoensis) poznat kao Komodo otočni monitor „Ora”.

4 Prvaci hrvatskoga plakata / Čikoš, Crnčić, Krizman, Babić / za ostvarenje svojih slikarskih i tipografskih plakatnih kompozicija primjenjuju tehniku litografije u boji.

5 Formati papira bitni su u tiskarstvu. Najčešće se upotrebljavaju A, B i C formati (početni: A0, B0 i C0). Svaki slijedeći format dobiva se dijeljenjem dulje stranice na dva jednaka dijela. Zbog preciznosti, dimenzije papira uvijek se izražavaju u milimetrima.

B0 format: 1000 x 1400 mm. B1 format: 1000 x 700 mm

6 Rosa Lavin, modna revija, 1980.; HNK Split/ Smoje ― Ristić: Tijardović ― život i vrijeme, 1983.; HNK Split/ Stravinski: Petruška/Žar ptica, 1983.; HNK Split/ Mozart: Don Giovanni, 1984. itd.

7 Riječ tipografija grčka je složenica: typos = žig ili forma, graphein = pisati. Tipografija je pojam koji danas označava znanost o slovima: vještine izrade, slaganja i korištenja slova. Pismo ili font osnovni je pojam u tipografiji. Slovo, slovni znak, glavni je elemenat pisma.

8 Lada Kavurić u predgovoru kataloga izložbe Sto-ljeće hrvatskog plakata, Kabinet grafike HAZU, Zagreb, 2001., str. 14.

98

29.

talisman, 1990.

Dramsko kazalište Gavella sitotisak688 x 986 mmsign.: d. d.: design // NADA//FALOUT VISUAL MEDIA // Sitotisak: V&V STRAŽA, Zagreb, Savska 40inv. br. KG HAZU 2698 III

1110

1.

Pustolov Pred vratima, 1980.

Dramsko kazalište Gavella sitotisak987 x 698 mmsign.: nemainv. br. KG HAZU 2686 – III

8.

gavelline večeri, 1981.

Dramsko kazalište Gavella sitotisak985 x 693 mmsign.: nemainv. br. KG HAZU 2697 – III

1312

5.

amadeus, 1981.

Dramsko kazalište Gavella sitotisak977 x 682 mmsign.: d. d.: DESIGN NADA FALOUT IZVEDBA ZDENKO ŠKRGATIĆinv. br. KG HAZU 2696 III

3.

Zemlja, 1981.Dramsko kazalište Gavella sitotisak1000 x 710 mmsign.: nemainv. br. KG HAZU 2699 III

1514

28.

Zid, jeZero, 1990.

Dramsko kazalište Gavella sitotisak682 x 983 mmsign.: d. sred.: design: n. falout VISUAL MEDIA tisak SC grafički servis studentski centar zagrebinv. br. KG HAZU 2695 III

4.

dugo Putovanje u noć, 1981.

Dramsko kazalište Gavella sitotisak1000 x 708 mmsign.: nemainv. br. KG HAZU 2700 III

1716

2.

PretPlata, 1980.

Dramsko kazalište Gavella sitotisak983 x 686 mmsign.: d. l. k.: DESIGN NADA FALOUT IZVEDBA ZDENKO ŠKRGATIĆ inv. br. KG HAZU 2702 III

9.

PretPlata ‘82, 1982.


1918

6.



11.


Dramsko kazalište Gavella sitotisak962 x 663 mmsign.: d. d.: design: n.v.falout tisak SC grafički servis studentski centar zagrebinv. br. KG HAZU 2701 III

2120

12.

labuđe jeZero, 1984.

Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb sitotisak982 x 2040 mmsign.: d. d.: design: n. falout tisak SC grafički servis studentski centar zagrebinv. br. KG HAZU 2675 III

2322

13.

ivan susanjin, 1984.

Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb sitotisak978 x 2033 mmsign.: d. d.: design: n. falout SC grafički servis inv. br. KG HAZU 2672 III

18.

macbeth, 1985.

Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb sitotisak985 x 2052 mmsign.: d. sred.: design: n. falout tisak SC grafički servis studentski centar zagrebinv. br. KG HAZU 2669 III

2524

15.

KuPido, 1984.

Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb sitotisak983 x 2048 mmsign.: d. sred.: design n. falout tisak SC grafički servis studentski centar zagrebinv. br. KG HAZU 2690 III

2726

16.

iZ ciKlusa “igra oKo smrti“, 1984.

Dramsko kazalište Gavella i Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb

sitotisak980 x 2040 mmsign.: d. d. k.: design: n. falout tisak SC grafički servis studentski centar zagrebinv. br. KG HAZU 2687 III

2928

19.

don giovanni, 1986.

Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb sitotisak982 x 2046 mmsign.: d. d: design: n. falout tisak SC grafički servis studentski centar zagrebinv. br. KG HAZU 2678 III

3130

20.

PoKus, 1987.


3332

17.

carmina Krležiana, tri sestre, 1985.

Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb sitotisak980 x 2036 mmsign.: d. l.: design: n.v.falout tisak SC grafički servis studentski centar zagrebinv. br. KG HAZU 2691 III

14.

ŠčelKunčiK, 1984.

Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb sitotisak980 x 2049 mmsign.: d. d. ukoso: design: n. falout // tisakSC grafički servis studentski centar zagrebinv. br. KG HAZU 2689 III

3534

22.

salome, 1987.

Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb sitotisak983 x 2045 mmsign.: nema, d. d.: STUDIO “RIX” NAZOROVA 50 ZAGREB tel. 274 059inv. br. KG HAZU 2683 III

26.

rajnino Zlato, 1988.

Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb sitotisak980 x 2055 mmsign.: d. d.: design: NADA FALOUT, uspravno: TISAK STUDIO RIX NAZOROVA 50, ZAGREB TEL: 274 059inv. br. KG HAZU 2682 III

3736

23.

orfej i euridiKa, 1987. Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb sitotisak978 x 2040 mmsign.: d. d. : design: n. falout tisak SC grafički servis studentski centar zagrebinv. br. KG HAZU 2684 III

3938

25.

PePeljuga, 1988.

Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb sitotisak967 x 2032 mmsign.: nema, d. d.: TISAK STUDIO RIX NAZOROVA 50, ZAGREB TEL: 274 059inv. br. KG HAZU 2681 III

4140

21.

dancing on… medea, 1987.

Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb sitotisak983 x 2040 mmsign.: nema, d. d.: STUDIO “RIX” NAZOROVA 50inv. br. KG HAZU 2674 III

24.

ero sa onoga svijeta, 1988.

Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb sitotisak988 x 2062 mmsign.: nemainv.br. KG HAZU 2680III

4342

27.

aida, 1988.


4544

30.

floraart, 1996.

31. međunarodna vrtna izložba, Vrtni centar Zrinjevac ofset papir 988 x 686 mmsign: nemainv br. KG HAZU 17021

31.

floraart, 2004.

39. međunarodna vrtna izložba, Vrtni centar Zrinjevac ofset papir980 x 680 mmsign: nemainv.br. KG HAZU 17023

32.

floraart, 2010.

45. međunarodna vrtna izložba, Vrtni centar Zrinjevac ofset papir980 x 680 mmsign: nemainv.br. KG HAZU 17028

33.

floraart, 2011.

46. međunarodna vrtna izložba, Vrtni centar Zrinjevac

ofset papir980 x 680 mmsign: nemainv.br. KG HAZU 17029

Po narudžbi podružnice Zrinjevac, Nada Falout oblikuje cjelokupni vizualni identitet Međunarodne vrtne izložbe Floraart, koji je sadržavao logotipe i suvenirski program (ljetne majice, značke, privjeske, kišobrane, ambijentalna rješenja za izložbene prostore itd.). U tim projektima nastaje niz „cvjetnih plakata”, ispunjenih jarkim bojama i dinamikom geste. Nada nadalje komponira na B1 formatima, a nerijetko se izražava i na velikim plakatnim površinama. Sitotisak, koji je iznimno obogatio kazališne plakate, zamijenila je primjenom ofsetnoga tiska, koji je zadovoljavao potrebu velikih naklada. Floraart je zasebna tema njezina plakatnoga opusa, koju tek treba cjelovito prezentirati i objektivno valorizirati.

međunarodna vrtna iZložba Floraart (1992. – 2012.)

Hrvatska slikarica i grafička dizajnerica, rođena u Zagrebu 28. veljače 1933. U rodnom gradu završava osnovnu školu i IX. gimnaziju, a zatim 1954. godine upisuje Akademiju likovnih umjetnosti. Diplomirala je slikarstvo u klasi prof. Marina Tartaglie 1959. godine. Iako je primljena na prestižni poslijedi

naDa FalOUT (R. vUKsanOviĆ)(Zagreb, 1933. – Zagreb, 2012.)

plomski studij u Majstorskoj radionici prof. Krste Hegedušića, nakon Akademije odlučuje prihvatiti zaposlenje na mjestu likovnog terapeuta u Bolnici za duševne bolesti Jankomir. Tamo surađuje u osnivanju prve znanstvene grupe za psihosocijalni rad i radnu terapiju pod vodstvom dr. Putnika i prof. dr. Betlheima. Sudjeluje na nekoliko međunarodnih simpozija te organizira skupne izložbe svojih pacijenata.Slikarica Nada Falout okušala se u brojnim umjetničkim disciplinama i medijima: od intimnih kompozicija realiziranih crtežom, pastelom ili akvarelom do uljenih slika velikog formata i fresaka. S jednakom je strašću oslikavala guščja jaja i minijature u emajlu ili izrađivala kolaže. Aktivno se bavila primijenjenom umjetnošću, posebice grafičkim dizajnom.Od 1967. do 1978. godine radila je kao likovna urednica prodajnih kataloga i propagandnih materijala u trgovačkoj kući NAMA, a potom od 1974. do 1978. godine kao grafička dizajnerica. Iste godine započinje suradnju s Dramskim kazalištem Gavella. U razdoblju od 1984. do 1989. dizajnira trodijelne plakate za Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu (premijerne plakate za operu, dramu i balet). Od 1988. godine stalni je vanjski suradnik Školske knjige. Obliku

je naslovnice stručnih knjiga i priručnika. Od 1996. do 1998. godine dizajnira promidžbene programe za koncerte Zagrebačke filharmonije. Dva desetljeća (1992. – 2012.) oblikovala je cjelokupni vizualni identitet Međunarodne vrtne izložbe Floraart.

Skupno izlaganje započinje na izložbi ULUPUHa 1966. godine. Nakon te izložbe slijede brojne likovne kolonije, Zagrebački saloni, Zagrebačke izložbe jugoslavenskoga crteža, Biennale malog formata, ZGRAF, Ladanja Kamila Tompe. Prvu samostalnu izložbu organizira u kuli Lotrščak 1972. godine, a potom slijedi više od trideset samostalnih izložbi slika, crteža, kolaža…Dobitnica je više nagrada za portret, crtež i primijenjenu umjetnost.Bila je članica HDLUa Zagreb, ULUPUHa, LIKUMa i umjetničke organizacije Vi-sual Media.Preminula je u Zagrebu 28. listopada 2012. u osamdesetoj godini života.

4746

1972. Zagreb, Galerija Lotrščak (slike, pasteli, crteži)

Zagreb, Galerija Lotrščak, Trajanja i mijene (crteži)

1973. Zagreb, Galerija HDLU, Krajolici tva-ri (monotipije)

1974. Zagreb, Galerija Lotrščak, Minijature

1975. Zagreb, Galerija Lotrščak, scenarij pretapanja crteža i fotografije (režija: I. Galleta, crtež: Nada Falout)

1977. Zagreb, Mali lapidarij, Portreti (slike i crteži)

Zagreb, Galerija Lotrščak (kolaži i crteži)

1978. Zagreb, Galerija Instituta “Ruđer Bošković”, Nostalgije i sentimenti (kolaži i crteži)

1979. Zagreb, Galerija dramskog kazališta Gavella (kolaži, slike, crteži)

1980. Zagreb, Tvornica “Nikola Tesla” (kolaži i crteži)

1981. Zagreb, Dom braće Gluhak (crteži i pasteli)

Sv. Klement, Galerija “Škorpion”, Aktovi

1982. Rijeka, Galerija “Julije Klović” (kolaži)

1984. Zagreb, Galerija Mladost (slike i crteži)

Sv. Klement, Galerija “Škorpion”, Zapisi s Palmižane

1987. Zagreb, Galerija “D” (slike, kolaži)

1989. Zagreb, Ulična galerija Contempora – Likum (crteži i slike)

Zagreb, Dizajn, Galerija Likum (retrospektiva dizajna)

1992.

Zagreb, MGC “Fortezza”, Prepjevi (minijature na jajima)

Repišće, 1. saziv SUK “Ladanja K. Tompe” (slike)

1994. Zagreb, Ulična galerija Contempora – Likum, Izložba radova na freskama u hotelu Esplanade

1995. Zagreb, Dizajn, Galerija Likum (grafički dizajn)

Beč, Galerie Laudon gasse 16 (crteži i slike)

1996. Zagreb, Galerija “Sv. Ana” (slike)

Zagreb, Klub Kerametala, Bilješke s puta (slike i crteži)

Repišće, Galerija Repišće, Bilješ-ke s putaPrimošten, Galerija Rudina, Slike

Zagreb, Ulična galerija Contempora – Likum, Fantastike (slike)

1997.

Repišće, Galerija Repišće, Ljetni zapisi

1998. Zagreb, Galerija Ulrich, Iz ateliera

1999.

Omišalj, Galerija Lapidarij, I kamen i cvijet (slike)

2001.

Zagreb, Galerija Klovićevi dvori, Za-mišljaji (slike i crteži)

Repišće, Galerija Repišće, izložba slika

2003.

Zagreb, Galerija Autobusni kolodvor, Iz atelijera (slike, crteži, kolaži, minijature…)

2004.

Zagreb, Galerija Vladimir Bužančić, Izložba crteža

2006. Kastav, Izložbeni prostor crkve Sv. Trojice, U vječnom kretanju (slike i crteži)

2009.

Zagreb, Galerija Ulrich, Kozmička putovanja (ulja na platnu i akrili)

2013.

Omišalj, Galerija Vijećnica, Prosto-rima svjetlosti, slike i crteži

saMOsTalne iZlOŽBe

1975.

Otkupna nagrada Fonda Moše Pijade na 3. izložbi jugoslavenskog portreta u Tuzli

1979.

Otkupna nagrada Galerije jugoslavenskog portreta Tuzla, na 4. izlož-bi jugoslavenskog portreta u Tuzli

Otkupna nagrada Fronta slobode, Sarajevo, na 4. izložbi jugoslaven-skog portreta u Tuzli

1980. Izvedbena nagrada 15. Zagrebač-kog salona

1984. Otkupna nagrada Fonda Ismet Mujezinović za crtež na 3. INTERBIFEP-u u Tuzli

1987. Otkupna nagrada na 6. izložbi jugo-slavenskog portreta u Tuzli

naGRaDe

Sudjelovala je na više od 200 sku-pnih izložbi u zemlji i inozemstvu.

pOpis RaDOva

1. Pustolov pred vratima 1980. Dramsko kazalište Gavella

2. Pretplata 1980. Dramsko kazalište Gavella

3. Zemlja 1981. Dramsko kazalište Gavella

4. dugo putovanje u noć 1981. Dramsko kazalište Gavella

5. amadeus 1981. Dramsko kazalište Gavella

6. Pretplata ‘81. 1981. Dramsko kazalište Gavella

7. gavelline večeri 1981. Dramsko kazalište Gavella

8. Pretplata '82. 1982. Dramsko kazalište Gavella

9. antigona 1984. Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb 10. Pretplata '84. 1984. Dramsko kazalište Gavella

11. labuđe jezero 1984. Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb

12. ivan susanjin 1984. Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb 13. Ščelkunčik 1984. Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb

14. Kupido 1984. Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb

15. iz ciklusa “igra oko smrti“ 1984. Dramsko kazalište Gavella i Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb

16. carmina Krležiana, tri sestre 1985. Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb

17. macbeth 1985. Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb

18. don giovanni 1986. Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb

19. Pokus 1987. Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb

20. dancing on… medea 1987. Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb

21. salome 1987. Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb

22. orfej i euridika 1987. Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb

23. ero sa onoga svijeta 1988. Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb

24. Pepeljuga 1988. Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb

25. rajnino zlato 1988. Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb 26. aida 1988. Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb

27. Zid, jezero 1990. Dramsko kazalište Gavella

28. talisman 1990. Dramsko kazalište Gavella

29. floraart 1996. 31. međunarodna vrtna izložba Vrtni centar Zrinjevac




Izložba je realizirana sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Zagrebačkog holdinga podružnica Zrinjevac i Kabineta grafike HAZU

Hrvatska akademija znanosti i umjetnostiKabinet grafike

siječanj 2016.

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000921802.

nada falout

kazaliŠni plakati

ORGaniZacija iZlOŽBe

Hrvatska akademija znanosti i umjetnostiKabinet grafike

aUTORica iZlOŽBe i KaTalOGa

Mr. sc. Slavica Marković

iZBOR RaDOva i liKOvni pOsTav


sURaDniK

Ivan Maruna

TehničKi pOsTav

Stanislav Novak, Antonio Blaži

naKlaDniK

Hrvatska akademija znanosti i umjetnostiTrg Nikole Šubića Zrinskog 11, HR 10000

Za naKlaDniKa

Akademik Pavao Rudan, glavni tajnik

ODGOvORni UReDniK

Akademik Igor Fisković

RecenZenT

Akademik Zlatko Keser

aDResa UReDnišTva

Kabinet grafike Hebrangova 1 ZagrebTel./faks: 4895 390Eadresa: [email protected]grafike.hazu.hr

UReDnica KaTalOGa


FOTOGRaFije

Stanislav Novak

leKTURa i KOReKTURa

Maja Silov Tovernić

aDMinisTRaTivni pOslOvi

Tanja Lisec

GRaFičKO OBliKOvanje i pRipReMa Za TisaK

Ana Zubić

TisaK

Tiskara Intergrafika TTŽ

naKlaDa

300 primjeraka

ISBN 978-953-347-061-0

vizualno- tipografske interpretacije kazalisnih predstava ... · (majstor i margarita, don...

Documents