P O V I J E S T G R K E I R I M A(Petar LISIAR, Grci i Rimljani)

POVIJEST GRKE ime Helen spominje pjesnik Heziod u 8. st. pr. Kr. Helada je u poetku jedan kraj u Epiru, a stanovnici Graikoi. Tesaliju i Epir razdvaja planinski lanac Pind Tesalija je najvea grka ravnica, njome tee rijeka Penej. Luka Iolkos je luka legendarnih Argonauta, a kontinentalna Tesalija zemlja je Ahilejevih Mirmidonaca. Tesalija je zemlja grkih EOLJANA Epir je grko-ilirski kraj, a epirski stanovnici smatrani su od drugih Grka barbarima ili polubarbarima. Kulturno sredite je Dodona Najistoniji dio srednje Grke pripadao je JONJANIMA. Beocija, zapadno od Atike, pripadala je Eoljanima. Ostale krajeve tog dijela zaposjeli su DORANI (Fokida, Dorida, tri Lokride, Etolija i Akarnanija) Atika je najistoniji dio srednje Grke, na obali Egejskog mora Beociju od Atike dijeli brdski lanac Kiteron. Politiko sredite bio je Orhomen, a u klasino doba Teba u dorskoj oblasti Fokidi nalazilo se politiko i kultno sredite svih Grka - DELFI Peloponez je nazvan po mitskom osnivau dinastije Pelopida - Pelopu. Pokrajine Lakoniju i Meseniju dijeli brdski lanac Tajget. Krajem 2. tis. pr. Kr. na obali Korintskog zaljeva sklonili su se pred Doranima posljednji Ahejci Kreta i Eubeja su najvei grki otoci. Na Eubeji nalazila su se dva znamenita grada - Halkida i Eretria. Cikladsko otoje pripadalo je Jonjanima. Veliki i plodni dorski otok bio je Rod koji je povezivao Grku i Istok. U 5. st. pr. Kr. osnovan je grad Rod. Na sjeveru, uz maloazijsku obalu lee otoci Eoljana: Lezbos (grad Mitilena), Lemnos i Imbros. U Jonskom moru znaajan je otok Korkira

GRKA HISTORIOGRAFIJA Logografi najstariji grki povjesniari. Pisali su genealogije o osnutku rodova i gradova, biljeili usmenu predaju, citirali su razne popise (npr. pobjednike Olimpijskih igara). Najstariji je Kadmo iz Mileta, a najpoznatiji Hekatej Mileanin (kraj 6. i 1. pol. 5. st. pr. Kr. napisao je Genealogije o rodoslovlju bogova i heroja i putopis Ges periodos). Ostali su: Dionizije Mileanin (Povijest Perzije), Antioh Sirakuanin i Skilaks iz Karijande Historiografi Herodot Halikarnaanin (484.-424.) - otac povijesti. Napisao je djelo Histories apodeksis (Prikazivanje povijesti) u 9 knjiga. Pisao je i mnogo legendi, ali je jedini sauvani izvor za to vrijeme. Od 5. do 9. knjige pie o grko-perzijskim ratovima Tukidid (460.-395.) - atenski aristokrat, strateg u Peloponeskom ratu. 424. g. pr. Kr.poraen je kod Amfipolisa i prognan iz Atene. Pisao je o Peloponeskom ratu zakljuno s 411. g. pr. Kr. Djelo Povijest Peloponeskog rata dijeli se u 8 knjiga - objektivniji prikazi Ksenofont (430.-355.) - djela: Hellenika, Lakedemonski ustav, Kirupedija,Kirova anabaza, Uspomene na Sokrata Ostali: Antioh Sirakuanin, Ktezija, Filist, Kratip, Teopomp, Efor vano je Aristotelovo djelo Athenaion politeia - o atenskom ustavu (naeno u Egiptu) Atidografi su povjeniari koji su obraivali povijest Atike. Polibije (201.-120.) napisao je opu povijest Historije u 40 knjiga. Bio je romanofil, 12 godina proveo je u Rimu kao talac.Plutarh (46.-120.) u djelo Usporedni ivotopisi obrauje biografije 23 Grka i 23 Rimljana Svi njegovi spisi osim biografija nazivaju se Scripta moralia Perijegeti su bili putopisci. Pauzanija je napisao djelo Perijegeza Helade u 10 knjiga Geografiju je u 3. st. pr. Kr. ustanovio Eratosten. Strabon je ostavio djelo Geographika (historijsko-geografskog sadraja). Ptolomej je napisao djelo Uputa u zemljopis Povijesna kronologija u Sparti su se godine brojale po kraljevima i eforima, u Argu po redoslijedu sveenica Herina hrama, u Ateni po arhontima Do 3. st. pr. Kr. Grci su usvojili datiranje po Olimpijadama (prva je bila 776. g. pr. Kr. - prvi pobjednik Koroibos Elejanin) Arheoloka iskapanja: Heinrich Schliemann poeo je kopati u Hisarliku - Troji 1871., 1874. u Mikeni, a 1884. u Tirinisu. Poetkom 20. st. Arthur Evan spoeo je kopati na Kreti najstariji sauvani grki natpisi na alfabetu potjeu s kraja 8. i po. 7. st. pr. Kr. glavna neolitska nalazita su: Sesklo, Dimini i RachmaniEgejska kultura - rano bronano doba (3. tis. pr. Kr.) Krajevi uz Egejsko more nazivaju se nazivom Egeida. Ovdje se u 3. tis. do kraja 2. tis. pr. Kr. razvijala Egeidska kultura. Trojanska kultura bila je ogranak egejske kulture bakrenog i bronanog doba. Otkriem zidina Mikene na Peloponezu, Schliemann je zapoeo prouavanje heladske kulture. Arheolog Tsuntas na Cikladskim otocima otkrio je grobove cikladske kulture (grad Filakopi na otoku Melu). Osobit ogranak egejske kulture su KRETSKA ili MINOJSKA kultura. Arthur Evans poeo je otkopavati grad Knosos. Datirao je tri glavne epohe minojskih spomenika, prema epohama Starog, Srednjeg i Novog Egipta starominojska, srednjeminojska i kasnominojskaTROJA nalazite u Hisarliku imalo je u poetku 9 slojeva, a kasnije 12. Homerova Troja stavljena je u sloj 7a. Troja 1 spada u 3. tis. pr. Kr., u bronano doba. Nalazite Thermi na Lezbosu predstavlja trojanski kulturni krugSTAROMINOJSKA KRETA postojale su veze istone Krete s Egiptom, prednjom Azijom i Cikladima. Pronaene su kolektivne grobnice i primitivni TOLOSIKRETA U DOBA MINOJSKIH PALAA Starominojska epoha 3000.-2400. Srednjeminojska epoha 2100.-1750. Kasnominojska epoha 1580. g. pr. Kr. Doba prvih palaa (2000.-1750.) oko 2000. g. pr. Kr. u Knososu je postojala velika palaa nekog vladara. Takve palae pronaene su i u Maliji i Festu. Najpoznatiji obrtniki proizvod su kameras vaze nazvane po peini na brdu Ida Doba drugih palaa sredinom 18. st. pr. Kr.potres je sruio palae u Knososu, Festu i Maliji. U Knososu i Festu sagraene su nove, a sline su podignute i u Hagia Triadi i Tilisu Palaa u Knososu etvrtasto dvorite, sauvani su mnogi PITOSI za ito, vino i ulje, poredani u dvorskim AMBARIMA. Sredinom 16. st. pr. Kr. palaa je stradala, ali je obnovljena i dosegla je najvei prosperitet (1580. do 1450.). U sredinjem dijelu nalazila se dvorana s tronom sredinom 15. st. pr. Kr. sruene su palae u Festu, Hagia Triadi i Tilisu gospodari Knososa - Minosi imali su prevlast na cijeloj Kreti i vladali su morem talasokracija najvredniji spomenici na Kreti su freske (npr Divlja maka u lovu, Parianka). Motivi su bilje, ivotinje i ljudi; mukarci su tamniji, a svi su ljudi vitkog stasa, uskog struka i lice im je u profilu Gliptika vjetina urezivanja ornamenata u drago kamenje Toreutika vjetina ukucavanja ornamenata u zlatni, srebrni ili bronani lim Nosioci kretske kulture su dolikokefali s dugim lubanjama i brahikefali s kratkim lubanjama. Mesokefali sa srednjim lubanjama su bili zastupljeni u svim epohama Do sred. 2. tis. pr. Kr. Indoeuropljana na Kreti nije bilo Dvosjekla sjekira LABRIS kultni je simbol minojske religije. tovala su se antropomorfna i teriomorfna bia (istaknuto mjesto ima bik), a dominirao je kult jedne boice ili vie njih. Sarkofag iz Hagia Triade daje nam najbolje slike iz minojske religije i kulta Kralj u Knososu imao je vjersko, prvosveeniko znaenje. Minos se borio sa Sarpedonom za vlast. Na istoku otoka nalazimo puno vei broj spomenika. Trgovina je bila osnova gospodarskog ivota, a vaze nalazimo od Male Azije i Egipta sve do june Italije i Sicilije. Sredinom 15. st. pr. Kr. Knosos proivljava zlatno doba, doba kraljeva Minosa; otok se indoeuropeizirao. Susjedni Peloponez bio je naseljen Ahejcima. Knosos je takoer bio ahejski o emu nam svjedoe glinene ploice iz Pila i Mikene na linearu B. Natpisi iz Knososa su dvorski inventarni dokumenti. Oko 1400. g. pr. Kr. Ahejci s Peloponeza sruili su palau u Knososu; jedan dio je obnovljen u 14. st. pr. Kr. Na freskama se javljaju ratniki motivi. Novost su i kue tipa MEGARON. Neahejski stanovnici nazivali su se Eteokreani (pravi Kreani). Na Kreti je ivjela i jedna indoeuropska skupina - Pelazgi. Od 12. st. pr. Kr. na Kreti su dominantni Dorani

Heladska kultura bronanog doba egejski Balkan Poetak 2. tis. pr. Kr. obiljeen je borbama povezanim s doseljavanjem indoeuropskih plemena Srednjeheladska kultura (2200.-2000.) Indoeuropljani, Predheleni, nastariji Grci, razlikovali su se od starosjedioca po nainu sahranjivanja mrtvaca, u arhitekturi i keramiciMIKENSKA KULTURA Na Peloponezu i u srednjoj Grkoj od 17. do 12. st. pr. Kr. cvjetala je Mikenska kultura. Najznaajniji gradovi su Mikena, bogata zlatom, i Tirint, poznat po svojim zidinama sastavni dio zidina mikenske akropole bila su Lavlja vrata s trokutastom ploom na kojoj su bile dvije lavice. Zidine su se nazivale Kiklopskim zidinama. Grobnice su veinom bile kolektivne, a posebnu vanost imale su zlatne maske - prvi portreti u europskoj umjetnosti. Za datiranje su nam vani uvezeni egipatski predmeti s imenima faraona. Kraljevska nekropola na akropoli naziva se TEMENOS (dva reda s vertikalno postavljenim kamenim ploama) Starije doba mikenske kulture trajalo je od 1650. do 1550. g. pr. Kr. Srednje doba mikenske kulture trajalo je s 15. st. pr. Kr. Karakteristini su THOLOSI - grobovi (najpoznatiji je Agamemnonov grob - Atrejeva riznica iz 14. st. pr. Kr. i tholos u Vafiju). U 15. st. pr. Kr. pokojnici su se sahranjivali u grobnim komorama koje su se usijecale u padinu brijega Kasno doba mikenske kulture spada u 14., 13. i 12. st. pr. Kr. vrhunac Mikene. U to doba sagraene su Kiklopske zidine i Atrejeva riznica. Atrejevoj riznici vodi hodnik DROMOS, a kroz monumentalna vrata ulazi se u dvoranu s kupolom; pokojnik je sahranjen bono u maloj kripti. Motivi na freskama su uglavnom rat i lov te ene u hieratskoj pozi vanija nalazita mikenske kulture osim Mikene i Tirinta su: Pil u Meseniji, Pil u Elidi, Arg, Vafio i Amikle u Lakoniji, okolica Korinta, u Atici Atena, Torikos, Orhomen. Najvie spomenika ima iz razdoblja od 1400. do 1200. g. pr. Kr. U dvorcu u mesenskom Pilu pronaeno je preko 600 glinenih ploica na linearu B, iz 13. st. pr. Kr. Ploice su administrativnog sadraja. Spominje se VANAKA - vladar, bazileji, geronti, vojvoda i obini ljudi, zatim gospodarske okolnosti te religija (Div - Zeus, Ma - Hera, Velika Majka). To pismo odgonetnuli su Michael Ventris i John Chadwick. Pismo je silabiko (90 znakova), dopunjeno ideogramimaetiri protohistorijska stoljeaSEOBA DORANA Krajem 2. tis. pr. Kr. na Peloponez dolaze Heraklidi - Dorani; Mikena, Pil, Korint, Teba i Arg su srueni. Pad Troje i Hetitskog Carstva, provala naroda s mora u Egipat, pokreti naroda u Italiji i na sjevernom Balkanu dogodili su se paralelno. Linear B je junohelenski jezik, a Dorani su donijeli sjevernohelenski jezik. Klasini Grci nazivaju se Helenima, a dijele se na tri plemena: JONJANE, EOLJANE i DORANE, a posebno se spominju Homerovi AHEJCI. Prema predaji praotac Hellen imao je tri sina: Dor, Ksut i Eol Jonjani Atika (najstarija jonska zemlja), otok Eubeja, Cikladi, istoni egejski otoci, Jonija na maloazijskoj obali, od Smirne do Halikarnasa. Postoje azijska i atika skupina Jonjana JONSKI DODEKAPOLIS deset gradova u Maloj Aziji (Efez, Milet i dr.) i dva otoka Sam i Hij inili su federaciju jonskih gradova Dorani gotovo cijeli Peloponez (bez Arkadije) s korintskim Istmom i Megaridom, sva srednja Grka osim Beocije i Atike, Epir, juni egejski otoci Melos, Kitera, Tera i Rod, Kreta i jugozapadni dio Male Azije - DORIDA sa otocima Kosom i Rodom. Spartanci su Dorani. Zaostaliji su od Jonjana, Korint je iznimka Eoljani glavna zemlja Tesalija (pod Olimpom, sjeditem grkih bogova), Beocija, sjeverni egejski otoci i sjeverozapad Male Azije - EOLIDA, otok Lezbos sa gradom Mitilenom razdoblje od doseljenja Dorana do prve Olimpijade dijeli se na: submikensku epohu, epohu protogeometrijskog stila, epohu geometrijskog stila i epohu zrelog geometrijskog ili dipilonskog stila PISMO do 8. st. pr. Kr. Grci su primili feniki alfabet. Grci su dodali vokale - sveukupno 24 slova. U poetku, Grci su pisali od desna na lijevo, a zatim BUSTROPHEDON - naizmjenino zdesna pa slijeva (kako volovi oru) razlikuju se etiri glavna tipa starogrkog alfabeta: alfabete TERE, JONSKI ili ORIJENTALNI, ATIKO-CIKLADSKI i HALKIDSKI ili ZAPADNI OSTRAKON je bio odlomak keramike vaze na kojem su se biljeili podaci u 7. st. pr. Kr. Jonjani poinju pisati na papirusu, narodna poezija je najstarija knjievnost ILIJADA i ODISEJA su dva najslavnija spomenika antike literature Ilijada ep o Troji u 24 pjevanja s ukupno 15 693 heksametra - posljednja godina Trojanskog rata Odiseja ep o Odiseju u 24 pjevanja s ukupno 12 110 heksametra - zgode i nezgode Odiseja na povratku iz TrojeHOMEROVO PITANJE Friedrich August Wolf u 18. st. spisom Prolegomena ad Homerum tvrdio je da su Ilijada i Odiseja skup brojnih epova vie autora. Ilijada i Odiseja sauvane su u 6. st. pr. Kr. u Ateni u Pizistratovo doba AEDI su pjevali, a RAPSODI recitirali epske pjesmeTrojanski rat Trojanski kraljevi Paris oteo je spartanskom bazileju Menelaju enu Helenu. Okupljeni Ahejci zajedno su udarili na Troju i nakon 10 godina je osvojili rat je voen u 12. st. pr. Kr. iz kojeg su i ruevine Troje 7a. Prema Homeru, stanovnici Troje su Ilijci, Dardanci i Teukri, a saveznici su im iz Helesponta, Propontide i Ponta te Peonci iz doline rijeke Aksios (Vardar). U zaleu Troje je dolina rijeke Skamandar. Rat se podudara sa seobom Dorana i provalom naroda s mora na Egipat. Kad je pala Troja, palo je i Hetitsko CarstvoRazdoblje od 1200. do 800. g. pr. Kr. naziva se grkim srednjim vijekom, homerskom ili herojskom fazom izraene su tri homerske drutvene jedinke: ROD (lanovi su vezani krvnim srodstvom, utemeljitelj roda je heroj), BRATSTVO (nekoliko rodova koji ine fratriju) i PLEME (nekoliko fratrija koji ine filu) tri glavna drutvena organa su: BAZILEJ (zapovijednik ete, basileuteroi su vii bazileji), VIJEE (bule, najbolji, aristoi, bazileji i geronti) i NARODNA SKUPTINA (agora, zbor svih vojnika, odluuje o ratu i miru) DOULOI robovi, uglavnom ratni zarobljeniciStariji gradovi POLIS grad-drava, utvrenje, kultno i administrativno sredite klasian grki polis je ekonomska i drutveno-politika zajednica mnogi polisi nastali su SINOIKIZMOM, sporazumnim udruivanjem susjednih naselja U 7. st. pr. Kr. maloazijske grke gradove opustoili su Kimerani. U 6. st. pr. Kr. LIDIJSKI kraljevi Alijat (610.-561.) i Krez (561.-546.) okupirali su sve grke maloazijske gradove i dali im autonomiju. 546. g. pr. Kr. Perzijanci su sruili Lidijsku dravu, a gradovi su ostali pod istim uvjetima. Prvi od tih gradova koji se uzdigao bio je MILET (od 8. do 6. st. pr. Kr. najvaniji grki grad) koji je osnivao kolonije na Pontu i Propontidi. Efez i Samos takoer su bili jaki Dorski pentapolis tri grada na Rodu, Kos i Knid inili su dorsku federaciju Na Balkanu rano su napredovali Arg (nasljednik Mikene), Korint, Egina i HalkidikaKORINT u 8. st. pr. Kr. vano ekonomsko sredite, luka Istmos. Osnovali su kolonije na Korkiri (Krf), i Siciliji (Sirakuza). Njihova trijera je prototip klasine grke ratne laeMEGARA u 7. i 6. st. pr. Kr. osnovali su Selinunt na Siciliji i Bizant na ulazu u PontEGINA na istoimenom otoku, ovisna o Argu, mnogi gradovi prihvatili su njihov sistem mjera i novcaHALKIDIKA i ERETRIJA na Eubeji, meusobno su se natjecali u trgovini

KOLONIZACIJA 8., 7. i 6. st. pr. Kr. doba je velike kolonizacije Kolonije su osnovane po Italiji do Heraklovih stupova (Gibraltar), u Egiptu i Libiji, na sjeveru Egejskog mora, na Siciliji, Propontidu i Pontu, Korzici i Sardiniji te na Jadranu Tukidid i Platon prenapuenost navode kao glavni razlog osnivanja kolonije. Pojam relativna prenaseljenost polis je imao utvreni broj zemljoposjeda (KLEROS) i zemljoposjednika. Kleros se nije smio dijeliti. Djeca bez klerosa postali su viak Postupak osnivanja kolonije savjet Delfijskog proroita, selidbu vodi OIKIST, teren se mjeri i svatko dobiva jednak komad klerosa - primjer: grki natpis u Lumbardi na Koruli poluotok Halkidika dobio je ime po Halkianima, najsjevernija naseobina je Tanais, na rijeci Don. Traani, Skiti i Kimerani s Grcima su imali trgovake i kulturne veze Faraon Psametih I. (664.-610.) dao je svojim najamnicima Jonjanima zemlju za naseobinu - STRATOPEDA. Glavna naseobina u Egiptu bila je NAUKRATIS. 525. g. pr. Kr. Perzijanci dolaze u Egipat. U Libiji (naziv za afriki kontinent) se nalazila naseobina Kirena koju su osnovali Dorani s Tere (Baton - prvi kirenski kralj) Mikena je imala veze s Italijom u 12. st. pr. Kr., a u 8. st. pr. Kr. ta se veza ponovno uspostavlja preko grkih trgovaca. Etruani su tada svoje pismo podesili prema grkom. Prije Grka, tu su trgovali Feniani. Kartaga je bila fenika kolonija koja je od 5. st. pr. Kr. vladala zapadnom Sicilijom VELIKA GRKA Megale Hellas, najstarija kolonije je Kume, na tirenskoj obali, koju su onovali Eretrijci i Halkiani. Grci iz Kume i Roani osnovali su Parthenope koja je kasnije sruena; obnovljena je u 5. st. pr. Kr. kao Neapolis. Dorani iz Lakonije osnovali su Taras. Grad Sibaris uspio je zavladati nad 25 gradova Naseobine na Siciliji osnovane su od 8. do 6. st. pr. Kr. Prvi doseljenici bili su Halkiani koji su osnovali Naksos. Korinani su osnovali Sirakuzu 734. g. pr. Kr. Megarani su osnovali Megaru Hibleju koja je osnovala Selinunt 580. g. pr. Kr. Grci iz Knida i Kosa osnovali su naseobine na Liparskim otocima. Sicilski Grci borili su se sa starosjediocima i Kartaanima. Kartako uporite bio je grad Panormos. Starosjedioci su se zvali Sikuli, Sikani i Elimi. Grci u junoj Italiji bili su Italioti, a na Siciliji SikeliotiGRCI NA JADRANU u 8. st. pr. Kr. osnovana je Korkira na ilirskom otoku. u 7. st. pr. Kr. Korkirani i Korinani na susjednoj ilirskoj obali osnovali su Apoloniju i Epidamnos (Dra) Grci iz Knida na otoku Koruli osnovali su Crnu Korkiru (Korkyra Melaina) sredinom 6. st. pr. Kr. Najvie grkog utjecaja na jadransku obalu dolo je iz june Italije. Vanija grka naselja nalazila su se u Apuliji, na podruju ilirskih Mesapa i JapigaIberija Pirinejski polutok - prvi su doli Fokejci i osnovali TartesNajvanija grka naseobina zapadno od Italije bila je Massalia (trgovina sa Galima, danas Marseilles) osnovana oko 600. g. pr. Kr. Ostali gradovi su Monoikos (Monaco), Nikaia (Nice), Antipolis i dr. Etruani i Kartaani odbili su Fokejce od Korzike i SardinijeRAZVITAK DRUTVA U GRKOM POLISU Do 8. st. pr. Kr. napredniji polisi ukinuli su monarhiju. Sparta je neprekidno imala dva kralja. Bazilej je postao naziv nekih viih sveenika. U Ateni glavar file imao je naslov bazilej Aristokrati u bule su ojaali i oslobodili se kralja i zagospodarili polisom. Svoje podrijetlo pripisivali su nekom bogu ili heroju. U Ateni su to bili ALKMEONIDI, u Korintu HERAKLEIDI, u Miletu NELEIDI itd. Oni su eugeneji (dobra roda), hipeji (konjanici), geomoni (zemljoposjednici) i kaloi (lijepi). Samo su oni mogli biti vojskovoe, voe, suci i sveenici. Nasuprot njima bili su robovi, bezemljai i sitni zemljoposjednici. Likurg je spartansku zemlju podijelio na 9000 jednakih klerosa i dao po jedan svakom punopravnom graaninu. Kirenci u Libiji dijelili su zemlju svake godine. Bezemljai su u Ateni i drugim gradovima glavni problem. Primorski gradovi bre su se razvijali u 7. st. pr. Kr. maloazijski Grci pod utjecajem Liana poinju kovati novac - uz aristokrate javljaju se i bogati graani PLUTOKRACIJA - plutos = bogatstvo, 6. st. pr. Kr. TIMOKRACIJA - procjenjivanje imetka, nastaju pluto-timokratski polisi. Vladala je manjina (oligoi) OLIGARHIJA. U oligarhijskim gradovima glavni nositelj vlasti je Vijee - bule. Oni su povjeravali vlast na jednu godinu raznim funkcionerima - demijurzima, a najvie se spominju arhonti (arhe = vlast) TIRANIJA tyrannos (lidijska rije za gospodara), dolazili su na vlast silom ili nisu eljeli s legalne vlasti otii. Tiranija se pojavila u maloazijskim grkim gradovima (npr. Efez - Protagora). Prije kraja 6. st. pr. Kr.svi su se grki gradovi osim sicilskih oslobodili tiranije. Krajem 5. i po. 4. st. pr. Kr. tiranija se uvrstila u Sirakuzi. Najee je voa ustanka u naprednijim gradovima - demagog postajao tiranin. Prilika za takav udar pruala se stratezima. Zemlju su dijelili vojnicima, izvodili su goleme javne radove, osnivali naseobine i izdavali zakone. Pomagali su sitne obrtnike i stjecali popularnost u narodu. Prireivali su sveanosti i sklapali saveze. Najvei udarac dobili bi aristokrati DEMOKRACIJA prema Aristotelu siromani imaju mo jer su veina. Vlada jednakost i sloboda da svatko bira svakoga prema sposobnostima, a ne prema imetku. Najrazvijenija demokracija bila je u Ateni u 5. st. pr. Kr. Narod je vladao putem NARODNE SKUPTINE koja je bila glavni dravni organ - EKKLESIA. lanovi su bili svi punoljetni mukarci, po ocu ili majci Atenjani. VIJEE - bule bilo je podlono narodnoj skuptini. Aristotel je u djelo Politika pisao o ureenju atenskog polisa. Prema njemu ovjek je zoon politikon - drutveno bie, a svi se politiki sistemi svode ili na oligarhiju ili na demokraciju ZAKONI socijalni nemiri esto su zavravali na nain da se jednoj linosti davala vlast. Najstariji grki zakonodavac je Zaleuk koji je 663. g. pr. Kr. napisao zakon za grad Lokri u Velikoj Grkoj, titei aristokrate. Maloazijski Grci zakonodavce su nazivali AISIMNETIMA (npr. Pitak u Mitileni, Epimen u Miletu). U Ateni to su bili Drakon i Solon. Na Kreti je pronaen najstariji sauvani zakonik - GORTINSKI ZAKONIKSPARTA podruje Lakonije, naplodniji dio je uz rijeku Eurota, izmeu masiva Tajgeta i Parnona. Homer spominje Lakedemon, Menelajevu prijestolnicu pred kraj 2. tis. pr. Kr. Dorani su zauzeli vei dio Lakonije. Do sredine 8. st. pr. Kr. Spartanci su osvojili preostali dio. Prije 6. st. pr. Kr. tekim borbama osvojili su Meseniju Sparta se razvila u vojniu aristokratsko-oligarhijsku dravu. Postoji sumnja da su aristokrati izmislili Likurga (onaj koji daje svjetlost - nadimak Aplona) SPARTIJATI vladajua klasa, nasljednici dorskih osvajaa PERIJCI slobodni graani drugog reda, koji stanuju oko Sparte, stranci HELOTI robovi ili kmetovi, pokoreni stanovnici Lakonije i Mesenije Sparta je nastala od etiri susjedna naselja i grada Amikle. Dijelili su se na tri file. Svi klerosi bili su kolektivno vlasnitvo svih Spartijata. Svaka spartijatska obitelj imala je jedan kleros u Sparti i jedan u Meseniji. edomorstvom na brdu Tajget rijeavao se problem bezemljatva i nezdrave djece. Zbog helota, Spartanci su uvijek bili u vojnoj pripravnosti Djeak od 7. godine boravi u dravnom vojnikom odgajalitu, a u 22. godini postaje vojniki sposoban. Da bi postigli arete (vrline) skromno su se hranili, spavali na tvrdom leaju, vjebali goli i ceremonijalno se ibali pred hramom Artemide Ortije - bez pokazivanja boli. Odgovarali su kratko i saeto (lakonska kratkoa). Svaki Spartijat pripadao je jednoj SISTIJI - odredu od 15 vojnika koji su zajedno ratovali i hranili se Perijci su bili trgovci i obrtnici, stoari i poljoprivrednici, sluili su u istoj vojsci sa Spartijatima, ali nisu imali visoke inove Na perioikisu Spartijati su slobodno kupovali i prodavali zemlju Heloti su ivjeli na selima na spartanskoj graanskoj zemlji. Bili su kolektivno vlasnitvo drave, a Spartijatima su davali dio prihoda - APOPHORADRAVNO UREENJE Likurga je prema predaji savjetovalo Delfijsko proroite Velika retra - grki literarni dokument, lakonska formulacija spartanskog ustava DVA KRALJA, jedan od roda Agijada, jedan od Euripontida. Kralja je nasljeivao prvi sin koji se rodio nakon preuzimanja vlasti. Bili su na elu vojske i imali su gotovo neogranienu mo - uz kontrolu EFORA. Nadzirali su i aristokrate najveu vlasti imali su GERONTI (60 i vie godina) koji su inili GERUSIJU od 28 lanova i dva kralja. Birala ih je skuptina iz redova najstarijih Spartijata. Sluili su doivotno i nisu odgovarali pred zakonom. Pripremali su prijedloge narodnoj skuptini, kreirali vanjsku politiku, imali su ulogu vrhovnog sudskog organa - ponekad su sudili i kraljevima APELLA narodna skuptina, svi Spartijati stariji od 30 godina. Birali su geronte, efore i nie dravne funkcionere 5 EFORA mandat od godinu dana, nadglednici, rukovoditelji narodne skuptine, vrhovni suci za perijce i helote. Sudili su i kraljevima. Objavljivali su rat, pratili kraljeve, mobilizirali vojsku i sklapali mir Tarent i Elida imali su slino ureenje PRVI MESENSKI RAT (kraj 8. i 7. st. pr. Kr.. ) Spartanci su s kraljem Teopompom otimali Mesenjanima zemlju. Mesenjani, pod vodstvom Aristodema, utvrdili su se na brdu Ithome DRUGI MESENSKI RAT unuci pokorenih Mesenjana 640. g. pr. Kr. digli su se na ustanak. Spartanci su opet teko pobijedili. Borili su se i u Arkadiji i Argolidi. Elida je bila spartanski saveznik U 6. st. pr. Kr. Spartanci su osnovali PELOPONESKI SAVEZ - simahijuATENA na poluotoku koji se naziva Atika, uz polje Pedion i zagorje Diakria, obala Paralia okrenuta je prema Egejskom moru sredinom 2. tis. pr. Kr. bila je pod utjecajem Krete (mit o sedam mladia i sedam djevojaka za Minotaura) Jonjani su osnovali etiri jonske file i razvili jonsko-atiki dijalekt Izmeu 10. i 8. st. pr. Kr. izvren je atenski sinoikizam - osnutak atenskog polisa. Prema legendi izveo ga je heroj Tezej. Grad Atena u uem smislu (asty) pripao je svim Atianima. Svake godine slavio se praznik ujedinjenja. Atenjani su se dijelili u 4 FILE. Prema tradiciji posljednji atiki kralj bio je Kodro koji je poginuo ratujui s Peloponeanima Aristokrati su za vojskovou postavljali POLEMARHA prozivajui kralja nesposobnim za rat. Zatim su sve vane kraljeve funkcije dali upravniku ARHONTU. Od 683. g. pr. Kr. Atenjani svake godine biraju novog arhonta. Uz polemarha i arhonta, Atenjani su imali prvosveenika - BASILEUS. Polemarh, arhont i basileus birali su se svake godine. Kasnije su se sva trojica nazivali arhontima. Sredinom 7. st. pr. Kr. svake godine bira se est zakonodavaca - TEZMOTETA, koji se kasnije takoer nazivaju arhontima. Tako je Atena dobila 9 arhonata svaki bivi arhont ulazio je u vijee najboljih - BULE koje je zasjedalo na breuljku Aeropagu. Vijenici su bili uvari ustava i birali su arhonte - najviu dravnu vlast u 5. st. pr. Kr. narodna skuptina Atene je vrhovni dravni organ Nositelji atenskog aristokratskog poretka bili su EUPATRIDI, pripadnici najjaih atikih rodova. Sitni zemljoposjednici i bezemljai nazivali su se PLETHOS (Pelati) 621. g. pr. Kr. tezmotetu Drakonu povjereno je da napie zakoneSOLON roen oko 640. g. pr. Kr. 612. g. pr. Kr. nagovorio je Atenjane da Megaranima otmu otok Salaminu 594. g. pr. Kr. izabran je za prvog arhonta i najprije je donio SISAHTIJU - osloboenje od dunikog ropstva - kameni stupovi, kao znak zaduenja, maknuti su sa njiva EPITIMIJOM je vratio graanska prava onima koji su ih izgubili iz politikih razloga Graane je podijelio u 4 razreda: 1. Pentakosioi (500 medimna ita), 2. Hipeji (konjanici, iznad 300 medimni ita), 3. Zeugitai (izmeu 200 i 300 medimni ita) i 4. Teti (nisu imali nita). Utvrene su porezne obveze prema prihodima Teti su mogli sudjelovati u narodnoj skuptini i u sudovima. Ozakonjen je pluto-timokratski poredak udarac aristokratima Vojska prva dva razreda daju konjanike, trei HOPLITE (teko pjeatvo) i etvrti lako pjeatvo svaka od etiri file davala je 10 kandidata za arhonte, bacivi kocku od Aeropaga Solon je stvorio Aeropag i Bule. Aeropag je vijee starih, bogatih i bivih arhonata koji se brinu za zakonitost, a Bule novi organ dravne uprave od 400 graana iz 4 file s mandatom od jedne godine. Davali su materijal narodnoj skuptini, prijedloge aeropagu i postavljali su inovnike osnovao je i narodni sud - HELIEJA, ijim je lanom mogao postati svaki graanin; ovdje se narod alio na vlast. uveo je eubejski novani i metriki sistem ostale Solonove odredbe: potivanje pokojnika, zabrana besposliarenja, odredba oevima da poue sinove zanatu, zabrana izvoza svega osim ULJA, ogranienje primanja stranaca 590. g. pr. Kr. Solon je zauvijek otputovao iz Atene. Otvorio je put atenskoj demokracijiTIRANIDA, PIZISTRAT I PIZISTRATIDI Nakon Solona poele su politike borbe izmeu tri stranke: stranka PRIMORACA (za umjerenu vladavinu i Solonove reforme), stranka RAVNIARA (za oligarhiju, oteeni Solonovom reformom) i stranka BRANA (siromani, za demokraciju i podjelu zemlje, s Pizistratom na elu) 561. g. pr. Kr. Pizistrat je zauzeo Akropolu postao tiranin. Dva puta je zbaen i vraen na vlast uz pomo Tebana i Eretrijaca. Vladao je 19 godina i potovao je Solonove reforme. Seljacima je davao novac na zajam, a bezemljaima zemlju. Unaprijeivao je gospodarstvo. Eksploatirao je rudnik zlata u Trakiji i oteo je Megaranima luku Niseju. Bio je saveznik makedonskog kralja Aminte i samskog tiranina Polikrata mnogo se gradilo, slavile su se Dionizije i Panatenejske sveanosti 528. g. pr. Kr. Pizistrat je umro, a naslijedili su ga sinovi Hipija (dravni poslovi) i Hiparh (vjerske i kulturne priredbe). Prilikom panatenejskih sveanosti 514. g. pr. Kr. ubijen je Hiparh. Hipija je pootrio svoj reim. PIZISTRATIDI su se odrali na vlasti do 510. g. pr. Kr. Spartanci su dva puta upali u Atiku, prvi put su odbijeni, a drugi put su uli u Atenu i na akropoli zarobili Hipiju kojemu je omogueno da napusti gradKLISTENOVE REFORME nakon kraja tiranide vodile su se borbe izmeu Hipijinih pristaa i oligarha i demokrata 508. g. pr. Kr. eupatrid Klisten dao je novi ustav. Podijelio je dravu na 10 FILA, a svaka je fila imala po jednu TRITIJU u gradu, na primorju i u unutranjosti. Prema novim filama vojska se podijelila u 10 pjeakih i 10 konjikih odreda. U file su uvrteni mnogi stranci i bivi robovi. Atiku je podijelio na 100 DEMA (opina) sa starjeinom DEMARHOSOM. Svaki je Atenjanin pripadao jednom demu Klisten je ukinuo staro i osnovao novo vijee od 500 lanova, sa po 50 predstavnika iz svake file. Poslove u vijeu obavljali su PRITANI - pedesetorica iz vijea. Mijenjali su se deset puta godinje. Svaka je fila vladala dravom desetinu godine Vojsku su vodili desetorica stratega (svaki iz jedne file) s polemarhom na elu OSTRACIZAM mjera zatite protiv tiranije. Svaki graanin na narodnoj skuptini mogao je na komad crijepa (ostrakon) napisati jedno ime za koga misli da se eli nametnuti kao vladar. 6000 ploica s jednim imenom - desetogodinje progonstvo Za vrijeme Klistena Atenjani su se uvrstili na Salamini, Halkianima oteli dio Eubeje, borili su se za Helespont i okupirali otoke Lemnos i ImbrosGRKA RELIGIJA Grci su od primitivnih religija naslijedili ANIMIZAM (duhovi) i DEMONIZAM (npr. Kentauri i Harpije) Dua su zamiljali ili kao neto to nema lika ili kao siunu figuricu, dah, sijenu koja izlazi iz tijela nakon smrti Prastari Grci oboavali su prirodne sile u obliku ivotinja - ZOOLATRIJA, stabala - DENDROLATRIJA i raznih predmeta. Bogovima su davali antropomorfni oblik. Imali su i svete biljke (Zeusov hrast u Dodoni, Apolonov lovor u Delfima, Atenina maslina u Ateni) Kreani nisu gradili posebne hramove, razna svetita pronaena su u peinama i kuama Mikenjani su imali Zeusa - vrhovnog boga i kult kunog ognjita. Na ploicama iz Pila spominju se Hera, Atena, Posejdon, Hermes, Dioniz Kretsko-mikenska boica zvijeri razvila se u Artemidu, a boica ratarstva u Demetru Hezidov ep Theogonia iz 8. st. pr. Kr. nastariji je i najsadraniji izvor podataka o grkoj religiji. U njemu nalazimo i legendu o postanku svijeta - KOSMOGONIA, o postanku bogova - THEOGONIA i o postanku ljudi - ANTROPOGONIA1.) BOGOVI NEBA Vrhovni bogovi Zeus, Hera, Atena, Apolon, Artemida, Ares, Hefest, Hermes, Afrodita, Hestija i Demetra Nebeska boanstva drugog reda Helios (sunce), Selene (mjesec), Heos (zora), Astra (zvijezde i vjetrovi) Pratioci nebeskih bogova Muze, Harite, Temida, Hore, Nike, Iris, Hebe, Ganimed, Eros Pojave Asklepije (bog zdravlja), Ilitija (boica porodilja) Boanstva sudbine Moire, Nemesis, Tyche, Agato Daimon2.) BOANSTVA MORA I VODE Posejdon, Okean, Pont, Nerej, Taumant personificirane morske pojave - sirene3.) BOANSTVA ZEMLJE I PODZEMLJA Demetra, Gea, Rea Kibela (Velika Majka), Dioniz, Pan, Nimfe, ErinijeMIT narodna pria kojom se eli objasniti djelovanje bogova, heroja ili drugih zamiljenih bia te pojava u prirodi. Potpuno je sauvana samo Aplodorova Biblioteka Heroji polubogovi, idealizirani ljudi postoje mitovi o promjenama godinjih doba, pojavama u prirodi, o bogovima, herojima, preobraenjima (metamorfoze), demonima, promjeni dana i noi itd. regionalni mitovi i legende imaju jasniju povijesnu jezgru (Tesalija - kentauri, Atika - Tezej, Korint - Sizif, Kreta - Minotaur) popularne su legende iz trojanskog ciklusa, tebanskog ciklusa (Edip) i o Argonautima

KULT izraavanje vjerskih osjeaja raznim aktima Pjesma, molitva, obredi, prinoenje rtve... Vritelj kulta je sveenik, uvar hrama. Najkarakteristiniji obred kod Grka je davanje darova i prinoenje rtava. Pokraj vanijih hramova podizale su se riznice - TEZAURI. Hram nije bio mjesto za okupljanje - mjesto idola Mantika davanje prorokih odgovora bilo je vrlo cijenjeno Zeusovo proroite u Dodoni (utanje lia na Zeusovom hrastu ili uborenje svetog potoka) i Apolonovo u Delfima (proroica Pitija izgovara nesuvisle rijei koje tumai sveenik) Asklepijev hram u Epidauru i na otoku Kosu - lijeenje bolesnika Katarza obred ienja; Misterije spoznaje; Kult Dioniza za plodnost zemlje Vjerski praznici PANATENEJE svake godine, VELIKE PANATENEJE svake etvrte godine, DIONIZIJE, TEZMOFORIJE - praznik ena u ast Demetri; u Sparti KARNEJE praznik Apolona Karnejskog Svegrki praznici Zeusov u Olimpiji, Apolonov u Delfima, Posejdonov na Istmu i Heraklov u Nemeji (esto su se odravala atletska natjecanja)OLIMPIJSKE IGRE Olimpija u Elidi; od 776. g. pr. Kr. svake etvrte godine odravaju se Olimpijske igre u trajanju od 6 dana (1. dan vjerski obredi). Prekidaju se svi ratovi i parnice meu ljudima. Na STADIONU se tralo, hrvalo, boksalo, bacalo koplje i disk, a na HIPODROMU se utrkivalo dvokolicama s etiri konja. Pobjednik dobiva lovorov vjenac, a zadnji dan se prinosi rtva u hramuKLASINI BOGOVI ZEUS bog neba, gromovnik, otac ljudi i bogova, sa HEROM je imao dva sina: HEFESTA (bog metalurgije, kovakog obrta i vatre, hrom) i ARESA (bog rata) ATENA iskoila Zeusu iz glave, mudrost i snaga AFRODITA boica ljepote, izala iz morske pjene kod Cipra kao plod Urana, Moira - suenica kojoj su se molile djevojke HESTIA boica kunog ognjita i obitelji, djevica, Kronova ker DIONIZ bog vegetacije i vinove loze, izvorno demon u obliku jarca, bika ili djeaka; BAKHANTSE - ceremonije i orgije HAD Zeusov brat, sin Krona i Reje, bog podzemlja, simbol: rog izobilja, ena PERZEFONA ivot poslije smrti pokojnika u podzemlje vodi Hermes, a Haron ga prevozi preko rijeke Stiks naplaujui prijevoz (pokojniku se u usta stavlja novac). Na vratima HADA (ime bog i podzemlja) straari troglavi pas Kerber. Podzemlje je mjesto mraka, zaborava i bijede, a posebni ive na Elizijskim poljima. U Tartaru se nalaze giganti koje je zatvorio Zeus Neki su vjerovali u METEMPSIHOZU - seljenje due pokojnika u novoroeneKnjievnost Linear B - ploice iz Pila Krajem 8. st. pr. Kr. nastaju prvi grki natpisi na alfabetu, na posuu (esto imena vojnika) Lakonski kroniki zapisi s imenima spartanskih kraljeva i pobjednika na Karnejskim igramaPoezija EP - narodna pjesma, religiozni i didaktiki Heziod 8. st. pr. Kr., iz Beocije, djela: Theogonia, Djela i dani (o beotskom seljaku) ELEGIJA elegijski distih (heksametar i pentametar); Kallinos iz Efeza i Tirtej Atenjanin pjevaju ratnike pjesme, Solon Atenjanin poziva na rat s Megaranima JAMPSKA POEZIJA 7. st. pr. Kr., stihovi od jampskih stopa ula u klasinu grku dramu LIRIKA Melos - pjesma uz glazbeni instrument; postoji individualna i korska lirika. Predstavnici: Alkej i Sapfa sa Lezba, Pindar iz TebeFilozofija prvi se nazivao filozofom Pitagora u 6. st. pr. Kr. (aristokrat sa otoka Sama, ivio u Krotonu u junoj Italiji, osnova svega je broj, bavio se geometrijom) prirodnjaci iz Miletske kole: Tales (7./6. st. pr. Kr., astronom i fiziar, voda je osnova svega, a u materiji je ivot), Anaksimandar (7./6. st. pr. Kr., djelo O prirodi) i Anaksimen (6. st. pr. Kr., osnovni element svega je zrak); u Efezu je samostalno djelovao Heraklit (6./5. st. pr. Kr., svijet je bio, jest i bit e) Elejska kola Ksenofan, Parmenid, Zenon i Meliso iz junoitalskog grada Eleje

Arhitektura Hram Artemide Orthije u Sparti i hram Here na Samosu iz 8. st. pr. Kr. Na Kreti i u Olimpiji podignuti su u 7. st. pr. Kr. prvi kameni hramoviSkulptura Sredinom 7. st. pr. Kr. Grci poinju raditi vee kipove, u 6. st. pr. Kr. formira se arhajski stil TOREUTIKA dekoracija metalnih predmeta TIMPANON velika trokutasta povrinaKeramika oblici vaza: PITHOS, AMFORA, KRATER, HIDRIJA Od gline i peene zemlje pobjednici Panatenejskih natjecanja dobivali su panatenejske amfore s likom Atene na dar u 6. st. pr. Kr. izrauju se atike vaze s crnim figurama na bijeloj podlozi, a krajem stoljea Atenjani izrauju svijetle figure na tamnoj podlozi Apulske vaze u junoj Italiji 4. st. pr. Kr. crvenofigurni stilNumizmatika metalni novac kuje se od 7. st. pr. Kr. (Liani), a prvi od europskih Grka bili su Argivci i Eginjani grki novac je veinom od srebra; Sparta i Bizant imaju eljezni novac Krajem 5. st. pr. Kr. Atena i Sirakuza imaju zlatni novac. Najvea jedinica mjere za teinu bio je TALENT. Solon je eginski sistem mjerenja zamijenio eubejskim. Novac se kovao od jedne do najvie etiri DRAHME. STATER je naziv za zlatni novac. Bronani novac bio je mjedeni. Na Siciliji i u junoj Italiji to je bila LITRA. Atenski novac ima glavu Atene i sovuGRKO-PERZIJSKI RATOVI izvori: Herodot (Historia), Pindar, Eshil (Perzijanci), Tukidid, Ksenofont, Aristotel, Diodor, Plutarh, Kornelije NepotMEDIJA i PERZIJA prije 1. tis. pr. Kr. u sjeverozapadnom Iranu ivjeli su Medi. Ujedinitelj Medijaca bio je Dejok, koji je sagradio i prijestolnicu Ekbatanu. Naslijedio ga je Fraort, a ovoga Kijaksar (625.-585.) koji je Medijce oslobodio od Skita. 612. g. pr. Kr.Medijci i Babilonci osnovali su Ninivu i sruili Asirsku dravu. S lidijskim kraljem Alijatom Kijaksar je ratovao 5 godina. Kijaksarov sin Astijag (585.-550.) izgubio je kraljevstvo poraen od Kira. 7. i dio 6. st. pr. Kr. doba je medijske prevlasti nad Perzijancima. Pod vodstvom Ahemenesa, iz plemena Pasargada, osnovana je teritorijalna zajednica iz koje e nastati Perzijska drava. Njegov sin Teispes (675.-640.) osamostalio je Perzijance. Protjeravi Skite, Kijaksar je zavladao Perzijancima, ali ne svima. U Elamu odrala se jedna skupina pod vodstvom Teispesova sina Kira I. Njega je naslijedio Kambiz I., a ovoga Kir II. - osniva Perzijskog Carstva. On je osvojio Ekbatanu, zarobio Kijaksara, osvojio Mediju, zatim Lidiju s prijestolnicom Sardesom zarobivi kralja Kreza. 539. g. pr. Kr. osvojio je bez borbe Babilon. 529. g. pr. Kr. poginuo je u borbi sa Skitima. Njegov sin Kambiz II. (528.-522.) osvojio je sjeverni Egipat. Darije I. (522.-486.) dravu je podijelio na 20 satrapija. Njegovo carstvo prostiralo se od rijeke Inda do Sredozemlja te od Kavkaza do junog Egipta i Indijskog mora. Imao je prijestolnice u Perzepolisu, Babilonu, Ekbatani i Suzi. Smatrao se tienikom boga Azura Mazde. U opticaju je bio dareik - zlatni novac. Tirani u maloazijskim grkim gradovima bili su odani perzijskom caru i imali su autonomiju kakvu su imali i pod Lianima

Darijev pohod na Skite i Jonski ustanak 513. g. pr. Kr. Darije je uao u Europu, u Trakiju i Skitiju (sjeverno od Dunava, Crnog i Kaspijskog mora). Darije se morao povui zbog skitske taktike spaljene zemlje. Na povratku je njegov vojvoda Megabaza zauzeo trako primorje i makedonskog kralja Amintu prisilio na pokornost JONSKI USTANAK bivi miletski tiranin kojeg je Darije drao na svom dvoru u Suzi, Histijej organizirao je ustanak. Svom nasljedniku Aristagori poslao je poruku da podigne ustanak - 499. g. pr. Kr. Pridruili su se i neki Eoljani. U pobunjenim gradovima ukinuta je tiraniju i uvedena demokracija. Aristagora je pozvao u pomo Atenu i Spartu te druge gradove. Spartanci se nisu odazvali, a Atenjani su poslali 20 laa, Eretrijci samo 5. Ustanak je trajao do 494. g. pr. Kr. Poelo je paljenjem Sardesa od strane Jonjana. 498. g. pr. Kr. Jonjani su teko poraeni kod Efeza. Atenjani su se povukli, a fenika mornarica u Darijevoj slubi blokirala je gradove, a Perzijanci su udarali s kopna i uguili ustanak. Milet je spaljen, a Mileani odvedeni u Babilon. Grcima je demokracija doputena i odreen im je porez 492. g. pr. Kr. perzijska vojska pod vodstvom Mardonija prebacila se na traku obalu. Drugi odredi krenuli su mornaricom prema Halkidici kod rta Atosa nevrijeme je unitilo brodovlje, a traki Brigi Mardoniju su nanijeli teke gubitke 490. g. pr. Kr. Darije je poslao svoje poslanike u Atenu i Spartu traei pokornost - ubijeni su U proljee 490. g. pr. Kr. perzijska mornarica dola je s vojskom do Eubeje i spalila Eretriju, a zatim su se prebacili na atiku obalu, na Maratonsko polje. Perzijsku konjicu tamo je doveo Pizistratov sin Hipija. U rujnu iste godine Atenjani i Platejci pod vodstvom Miltijada porazili su perzijsku vojsku. Perzijanci su morem pokuali osvojiti nezatienu Atenu, ali vojnici su se maratonskom trkom vratili do grada. Perzijanci su odustali. Darija je 486. g. pr. Kr. naslijedio Ksrekso koji je uguio Egipatski ustanak (484.-483.) i krenuo na Grke. Na Helespontu oluja mu je unitila dva mosta more je za kaznu dao iibati, a inenjerima odrubiti glavu. Preko pontona na laama Kserkso je 480. g. pr. Kr. prebacio svoju vojsku. Mornarica se kretala uz obalu. Vjerojatno je bilo oko 180 000 pjeaka i 800 brodova - Herodot navodi mnogo vee brojkeATENA Miltijad je neuspjeno napao otok Par koji je podravao Perzijance, a glavnu rije o obrani imali su Temistoklo i Aristid 493. g. pr. Kr. Temistoklo je bio arhont, a 490. g. pr. Kr. jedan od stratega. Zalagao se za izgradnju mornarice. Aristid se zalagao za teko pjeatvo. Temistoklo je pobijedio, a Aristid je protjeran ostracizmom Narodna skuptina je iz laurijskih rudnika odobrila po jedan talent srebra stotini najbogatijih graana da sagrade jednu trijeru 481. g. pr. Kr. na Istmu kod Korinta 31 grad udruio se u obranu. Tesalci i beotski gradovi osim Plateje bili su za Perzijance. Udrueni Grci imali su oko 100 000 vojnika i 400trijera. Sirakuza je obeala pomo u ituBitka kod Termopila izmeu gore Ete i Malijskog zaljeva nalazio se Termopilski klanac. Mali odred Spartanaca pod vodstvom kralja Leonide ovdje je doekao Perzijance. Sredinom ljeta 480. g. pr. Kr. svi Spartanci su junaki izginuli u borbi osiguravi evakuaciju Atene i raspored vojskeBitka kod Artemizija grka mornarica pod zapovjednitvom Spartanca Euribijada, sjeverno od Eubeje, kod rta Artemizija 480. g. pr. Kr., zadrala je napredovanje perzijske mornarice, a zatim se povuklaBitka kod Salamine stanovnitvo Atene sklonilo se na Salaminu, Eginu i Troizenu. U rujnu 480. g.pr. Kr. Perzijanci su uli u Atenu i spalili je, a perzijska mornarica uplovila je u luku Faleron. Krajem mjeseca dolo je do velike pomorske bitke kod Salamine. Kserkso je sa atike obale promatrao poraz svojih velikih brodova i potom se kopnom vratio u svoje carstvo. U Tesaliji je ostavio dio vojske MardonijuBitka kod Plateje 479. g. pr. Kr. Mardonije je uao u Beociju gdje su ga Tebanci prijateljski primili, a odatle je uao u Atiku. Perzijanci su opet zauzeli Atenu. Kod Plateje u Beociji 479. g. pr. Kr. Atenjani, Platejci i Peloponeani s 30 000 vojnika pod vodstvom Spartanca Pauzanije porazili su 50 000 Perzijanaca; Mardonije je poginuoBitka kod Mikale u isto vrijeme, 479. g. pr. Kr., spartanski kralj Leotihida poveo je mornaricu prema egejskim otocima i maloazijskoj obali i kod rta Mikale porazio perzijsku mornaricu. Spartanci su se potom povukli, a mornarica su preuzeli Atenjani i krenuli na otok Samos nastavljajui borbu. 478. g. pr. Kr. Atenjani su zauzeli grad Sest na Helespontu Na Siciliji, Kartaani su se borili s Grcima kao perzijski saveznici. Na dan bitke kod Salamine sirakuki tiranin Gelon potukao je kartaku mornaricu kodHimereAtenska hegemonija Tukidid pie o atenskoj pentekontaetiji pedesetogodinje razdoblje atenske prevlasti od 480. g. pr. Kr. do Peloponeskog rataPRIJE PERIKLA 479. g. pr. Kr. Perzijanci su napustili Grku, obnovljena je Akropola i luka Pirej 478. g. pr. Kr. osnovan je DELSKO-ATIKI SAVEZ pomorski savez (SIMAHIJA) grkih gradova protiv Perzijanaca, s Atenom na elu. Veliinu doprinosa FOROSA za mornaricu odredio je Atenjanin Aristid. Sjedite saveza i blagajne u poetku je bilo na otoku Delu (Aplonov hram). Ovdje se jedanput godinje odravao sastanak SYNODOS 476. g. pr. Kr. Atenjanin Kimon otjerao je Perzijance s trake obale i osvojio grad Eion. Atenjani su ovdje osnovali naseobinu Amfipolis 468. g. pr. Kr. Kimon je potukao perzijance na kopnu i moru kod ua Eurimedonta Delsko-atiki savez trajao je 50 godina. 454. g. pr. Kr. Atenjani su prenijeli blagajnu u Atenu u hramboice Atene na Akropoli novac je koriten u osobne svrhe U Ateni su se vodile politike borbe. Aristid je rehabilitiran u doba Salaminske bitke, a 472. g. pr. Kr. Temistoklo je ostraciziran. Istaknuo se Kimon koji je odravao veze sa spartanskim oligarsima i radio je protiv atenske demokracije 464. g. pr. Kr. izbio je potres na Peloponezu i pobunili su se heloti. Izbio je Trei mesenski rat. Kimon je doao u pomo, ali je ubrzo optuen da radi za interese helota. Dok je bio odsutan, Atenjani su ga prognali ostracizmom. Kimona i aristokrate u Aeropagu pobijedio je demokrat Efijalt koji je ubrzo ubijen Atenjani su s Perzijancima ratovali u Egiptu (459.-454.) i poraeni su. 450. g. pr. Kr. Kimon je Perzijance porazio kod ciparske Salamine 449. g. pr. Kr. Atenjani su s Perzijancima zakljuili KALIJIN MIR sloboda maloazijskim Grcima, zabrana ulaska u Egejsko more perzijskoj mornarici i potivanje perzijske granice Atenjani su tada ratovali s Peloponeskim savezom (Korint, Epidaur, Egina i Sparta) i Beoanima. 446. g. pr. Kr. sa Spartancima su zakljuili TRIDESETOGODINJI MIRPERIKLOVO DOBA zlatno doba Atene Efijalta je zamijenio Periklo, aristokrat, Anaksagorin uenik, dravnik, ratnik i govornik. Od 443. do 429. g. pr. Kr. Atenjani su ga svake godine birali za stratega (izvrnu vlast tada su imali desetorica stratega) Periklo je uveo MISTOFORIJU plau za obavljanje dravne slube. Mornarica i demokracija bile su najrazvijenije u Periklovo doba. Narodna skuptina donosila je navanije odluke, a svaki je atenski graanin mogao dobiti bilo koju dravnu slubu. Stranci, robovi i ene punopravnih graana nisu imali politika prava problem zemljoposjeda rjeavao se osnivanjem naseobina i KLERUHIJOM kockom dobiveni komad zemlje; stanovnici su zadrali atensko graansko pravo 443. g. pr. Kr. Atenjani su osnovali naseobinu Turiji u junoj Italiji; ojaao je Amfipolis 437. g. pr. Kr. Periklovo brodovlje zauzelo je luke Sinope i Amisos u Pontu. Delsko-atiki savez postao je atenski imperij. Saveznici su se sluili atenskim novcem Istaknuti arhitekti bili su Iktin, Kalikrat (zidine do Pireja; Pirej je utvren i spojen s Faleronom), Mnesiklo i Koroib s Fidijom na elu. Sagraen je i ODEON. Iktin i Kalikrat podigli su PARTENON (447.-442.) hram boice Atene Partenos iji je kip izradio Fidija. Od 438. do 431. g. pr. Kr. Mnesiklo je gradio Propileje ulaz u Akropolu. U to doba poinje se graditi i mali hram boice Nike i Erehtejon

PELOPONESKI RAT Od 431. do 421. g. pr. Kr. trajao je prvi dio rata izmeu Atene i Peloponeskog saveza Atenski saveznici neki junoitalski i sicilski gradovi, lanovi Delsko-atikog saveza, Plateja, Korkira i neki tesalski gradovi Spartanski saveznici svi peloponeski gradovi osim Arga i gradova Ahaje, korintske naseobine u srednjoj Grkoj, Megara, gradovi Beocije, Sirakuza i Tarent rat je obnovljen 415. g. pr. Kr. i trajao je do 404. g. pr. Kr. povijest Peloponeskog rata pisao je Tukidid, do 411. g. pr. Kr., a nastavio Ksenofont Atena je bila demokratski polis, a Sparta aristokratskooligarhijski polis. Sparta je zastupala autonomiju svih grkih polisa, kao u Peloponeskom savezu, za razliku od Delsko-atikog saveza. Na Egejskom moru, Propontidi i Pontu Atena je imala trgovaki monopol koji je osobito pogodio Korint i Megaru (Peloponeski savez). Megaranima je zabranjen pristup lukama lanovima Delsko-atikog saveza, a Korinani nisu podnosili atensku prisutnost u Korintskom zaljevu i drugim prostorima njihovog ekonomskog utjecaja. Povod ratu bilo je korintsko poticanje svoje naseobine Potideje na Halkidici da istupi iz Delsko-atikog saveza. 432. g. pr. Kr. na zahtjev Korinta i Megare Peloponeski savez odluio je Ateni objaviti rat U Atici su Peloponeani pod vodstvom spartanskog kralja Arhidama pustoili i tjerali stanovnitvo unutar atenskih zidina. Periklo je zauzvrat slao brodovlje da pustoi Peloponez. 430. g. pr. Kr. Periklo je osuen za nepravilno raspolaganje financijama, ali je ubrzo vraen za stratega. Kuga je ubila treinu atenskog stanovnitva, a 429. g. pr. Kr. od nje je umro i Periklo. Zamijenio ga je bogati koar Kleon koji je zagovarao napadaki rat. Oligarh Nikija traio je mir s Peloponeanima. Sparta je bila pomirljiva, ali Korint ne 425. g. pr. Kr. Atenjani su se iskrcali u mesenskom Pilu i podigli ustanak helota. Spartanci i saveznici potukli su Atenjane u Beociji i sjevernije uz makedonsku obalu. Zauzet je Amfipolis; poginuo je Kleon i Spartanac Brazida, najratoborniji prvaci. Spartanci su se bojali ustanka helota i brinuli su za svoje sugraane na otoku Sfakteriji Atenski seljaci vapili su za mirom, a lanovi Delsko-atikog saveza nerado su davali foros. U Ateni jaao je spartanofil Nikija. Aristofan je napisao komediju Mir. 421. g. pr. Kr. zakljuen je NIKIJIN MIR na 30 godina. Korint, Megara, Elida i Teba nisu priznali taj mir i sklopili su vlastiti savez Periklov neak Alkibijad (451.-404.), odlian vojskovoa i govornik, Sokratov uenik, ali nemoralan, 415. g. pr. Kr. krenuo je u pohod na Siciliju kako bi zauzeo Sirakuzu. Opravadavao se da eli pomoi Segesti kojeg su napadali Sirakuza i Selinunt. U Ateni je optuen za unitavanje religijskih kipova i preao je na stranu Spartanaca. 414. g. pr. Kr. drugi stratezi napali su Sirakuzu kojoj su pristigli u pomo Sparta i Korint. Spartanac Gilip porazio je i porobio Atenjane. Iste godine spartanski kralj Agis zauzeo je atiku utvrdu Dekeleju 413. i 412. g. pr. Kr.mnogi gradovi istupili su iz Delsko-atikog saveza; 412. g. pr. Kr. perzijski car Darije zavladao je grkim maloazijskim gradovima. Perzijanci i Spartanci bili su saveznici. 411. g. pr. Kr. Alkibijad je napustio Spartance i preao Perzijancima govorei protiv Sparte. Na otoku Samu pregovarao je s Atenom i traio promjenu dravnog ustava. Atenski oligarsi 411. g. pr. Kr. ukinuli su demokraciju i osnovali Vijee 400 koje je vladalo samo 4 mjeseca. Narodna skuptina svedena je na 5000 bogatih graana. Atenski demokrati u mornarici na Samu priznali su skuptinu 5000, odbili Vijee 400 i amnestirali Alkibijada. U Ateni je buknuo graanski rat koji je zavrio pobjedom demokrata. Izglasan je novi Teramenov ustav, a skuptina 5000 postala je nositelj vlasti 411. g. pr. Kr. Atenjani su na Helespontu na vie mjesta porazili Spartance. Sparta je ponudila mir; Atena nije prihvatila. 410. g. pr. Kr. vraen je stari demokratski poredak 410. i 409. g. pr. Kr. Atenjani su u Grkoj bili u defenzivi, a na moru su pobjeivali, na Helespontu i Propontidi. Osigurali su dovoz ita iz Ponta i spasili Atenu od gladi. 407. g. pr. Kr. Alkibijad se pobjedonosno vratio i dobio je neogranienu vlast Spartanac Lisandar uz maloazijsku obalu poeo je Atenjanima zadavati poraze, a Perzijanci su mitom poticali atenske saveznike na naputanje Atene. Alkibijad je ubrzo umro nakon nekoliko neuspjeha. Posljednji put Atenjani su porazili Spartance kod Arginskih otoka 406. g. pr. Kr. Sparta je opet ponudila mir, a Atena odbila 405. g. pr. Kr. Spartanci su uz pomo Perzijanaca napravili novu mornaricu i kod rjeice Egospotama na Helespontu porazili atensku mornaricu. Onemoguen je dovoz ita u Pirej i 404. g. pr. Kr. Atena je kapitulirala. Morala je sruitizidine do Pireja, predati brodovlje, napustiti sve posjede osim onih u Atici, primiti prognane oligarhe i ulaniti se u Peloponeski savez Kad se Lisandar pribliavao Pireju, atenska narodna skuptinu privremenu vlast dala je TRIDESETORICI dok se ne izradi novi ustav. Oni su pod vodstvom Teramena i Kritije postali tirani i imenovali vijee od 500 aristokrata i dali mu velike sudske ovlasti. Puna graanska prava imalo je samo 3000 graana. Diktatura Tridesetorice trajala je samo do 403. g. pr. Kr. Atenski demokrati iz Tebe, s Trazibulom na elu, sruili su tirane. Posljednje uporite tirana u Eleuzini palo je 401. g. pr. Kr.DOBA SPARTANSKE HEGEMONIJE 404. g. pr. Kr. raspao se Delsko-atiki savez. U gradovima biveg saveza postavljeni su oligarsi skloni Spartancima. Do 379. g. pr. Kr. foros je odlazio u SpartuKsenofont, Kirova nabaza 401. g. pr. Kr. Kir Mlai krenuo je svrgnuti brata i cara Artakserksa II. U bitci kod Kunakse Kir je poginuo, a neki su grki vojnici-plaenici preivjeli i preko Armenije se povukli do Crnog mora. Atenjanin Ksenofont takoer je u tome sudjelovao 400. g. pr. Kr. Perzijanci su napali maloazijske Grke, a Peloponeski savez im je doao u pomo. Spartana Agezilaj potisnuo je Perzijance 396.-395. g. pr. Kr. Atenjane, Tebance, Argivce i Korinane Perzijanci su potaknuli na pobunu protiv Sparte. Uslijedio je Korintski rat (395.-387.) koji je zavrio ANTALKIDINIM ili CARSKIM MIROM. 387. g. pr. Kr. Spartanac Antalkida u Suzi je zakljuio mir izmeu Grka i Perzije. Maloazijski gradovi ostali su pod Perzijom, Atena je dobila otoke Lemnos, Skir i Imbros. Grki gradovi poeli su sklapati demokratske saveze koje su Spartanci nastojali razbiti 378. g. pr. Kr. Atenjani su osnovali DRUGI POMORSKI SAVEZ radi obrane od spartanske hegemonije; svima je obeana autonomija i sloboda. Sukobi su zavrili 371. g. pr. Kr. kada je zakljuen mir sa Spartancima priznata je legalnost oba savezaHEGEMONIJA TEBE 447. g. pr. Kr. osnovan je na inicijativu Tebe SAVEZ BEOANA svaka od 11 oblasti Beocije davala je po 1000 pjeaka i 100 konjanika s beotarhom na elu te jednak prilog u novcu. Imali su skuptinu od 660 zastupnika, a izvrnu vlast imalo je 11 beotarha. U Peloponeskom ratu borili su se protiv Atene, a zatim protiv spartanske hegemonije 382. g. pr. Kr. Spartanci su zauzeli Tebu. 379. g. pr. Kr. Tebanci su ih izbacili pri emu se istaknuo Pelopida; u bitci kod LEUKTRE pod vodstvom Epaminonde teko su ih porazili kraj spartanske hegemonije i Peloponeskog saveza Epaminonda je izvrio etiri vojna pohoda na Peloponez, osamostalili su se Mesenjani. U Tesaliji je ratovao Pelopida. U bitci kod MANTINEJE u Arkadiji 362. g. pr. Kr. Epaminonda je poginuo, Tebanci su odnijeli pobjedu i sklopljen je mir i status quo. Bio je to kraj tebanske hegemonije 368. g. pr. Kr. u Tebu su kao taoci poslani Makedonci, meu njima i mladi FilipSICILSKI GRCI U bitci kod Himere 480. g. pr. Kr. Gelon Sirakuki porazio je Kartaane. Naslijedio ga je brat Hijeron koji je u Italiji ratovao s Etruanima koje je porazio kod Kume 474. g. pr. Kr. Umro je 466. g. pr. Kr. i u Sirakuzi je neko vrijeme vladala demokracija oko 406. g. pr. Kr. Kartaani su poeli osvajati istok Sicilije. Za jednog od stratega Sirakuze izabran je Dionizije Sirakuki kasnije je postao strategom autokratom. Unaprijedio je katapulte, izgradio mornaricu i plaao najamnike. Od 406. do 392. g. pr. Kr. ratovao je s Kartaanima i pobijedio. Ostavio im je zapad Sicilije kako bi imao opravdanje za svoju vlast. 391. g. pr. Kr. udario je na junu Italiju, 384. g. pr. Kr. Grcima s egejskog Para pomogao je osnovati naseobinu na Pharosu (Hvar), neto prije osnovana je Issa (Vis). Dionizije je zauzeo i Adriju, jadransku luku kod ua Pada. Postao je i gospodarom Ankone. Udarao je na Etruane i operirao na Korzici. Sirakuza je postala najvea grka drava ii mala je najsnaniju mornaricu. Bio je saveznik Gala i Spartanaca. Oslanjao se na plaenike i siromane, oslobodio je mnogo robova, a na dvoru je primao uene ljude (Platon, Timotej, Filist). I sam je bio pjesnik, pisac tragedijaGRCI I ILIRI NA OBALI JADRANA Iliri su za Grke narod iznad Makedonije i Trakije do rijeke Istra. Najprije je to bio naziv za jedno pleme na epirskom primorju Izvori: Hekatej, Ges periodos; djelo nepoznatog autora iz 4. st. pr. Kr., Periplous sjeverno od Krke u primorju su ivjeli Liburni i Istri Grke kolonije na istonom Jadranu: Pharos (osnovan 385./384. g. pr. Kr., Hvar), Issa (Vis), Krateiai (Bra), Olynta (olta), Melite (Mljet), Kerkyra Melaina (Crna Korkira, Korula) Spominju se rijeke Naron (Neretva) i Arion (Ombla), Strabon spominje Tragurion (Trogir), Polibije Delmate koji su napali Tragurion i Epetij prije prvog rimsko-ilirskog rata Grki natpis iz Lumbarde na otoku KoruliROBOVI (doulos) To su uglavnom pokoreni narodi (npr. spartanski heloti, tesalski penesti) Gortinski zakonik regulira prodaju robova na tritu. U klasino doba Grci su se takoer meusobno porobljavali (413. g. pr. Kr. Sirakuani su porobili Atenjane) Andrapodion porez na robovlasniko poslovanje. Postoje PRIVATNI robovi, DRAVNI (imali su najbolje uvjete), HRAMSKI i OSLOBOENICI (otkupom ili voljom gospodara) Prema Aristotelu rob je orue s duom, Grci su roeni za slobodu, a barbari za roboveKNJIEVNOST DRAMA Tragedija nastala je od narodnih igara u ast Dioniza-Bakha kojemu se pjevala korska pjesma DITIRAMB. Plesai su se odijevali u jarevu kou (tragoi = jarac). Iz toga se razvio dijalog KORIFEJA (voe kora) i KORA U doba Pizistrata Tespis je uveo prvog glumca. U 5. st. pr. Kr. u Ateni su djelovala tri genijalna dramska pjesnika: Eshil (uveo drugog glumca, djela: Agamemnon, OkovaniPrometej, Hiketida), Sofoklo (uveo treeg glumca, djela: Edip, Elektra, Antigona, Filoktet) i Euripid (djela: Medeja, Hipolit, Ifigenija) prvi glumac naziva se PROTAGONIST u Ateni se nagraivala najbolja tetralogija (trilogija tri tragedije i jedna satirskaigra) od 330. g. pr. Kr. drame se prikazuju u kamenom kazalitu KOMEDIJA aljivi nastup, predstavnici: Epiharmo iz Kosa, Hionid, Magnes, Kratinos (komediji je dao klasian oblik), Krates, Fedekrates, Eupolis. Glavni predstavnik je Atenjanin Aristofan (zalagao se za mir u Peloponeskom ratu, parodirao Euripida, ismijavao ene i Sokrata) poetkom 4. st. pr. Kr. ograniena je politika satira zbog dravne krize, a razvila se srednja atika komedija koja je bila apolitina od 2. pol. 4. st. pr. Kr. svjetala je nova atika komedija koja se razvila iz srednje (Menandar, Filemon, Difil, Apolodor)FILOZOFIJA Ksenofan (djelo O prirodi) osniva filozofsku kolu u Eleji (Zenon, Meliso, Parmenid) ostali predsokratovci: Epiharmo, Empedoklo, Anaksagora, Leukip i Demokrit SOFISTI ueni ljudi, pouavali su za plau, vjetinu diskutiranja izobliili su u neozbiljno nadmudrivanje (Protora, Gorgija i Hipija) SOKRAT Atenjanin, mu zle Ksantipe, siromaan, uen, sa svima je raspravljao. 399. g. pr. Kr. osuen na smrt zbog nepriznavanja dravnih bogova sam je popio otrov. Nita nije napisao, sluio se majeutikom i ironijom PLATON Sokratov uenik, idealist, 387. g. pr. Kr. osnovao je kolu Akademiju. Napisao je Apologiju Sokratovu, jedino djelo koje nije pisano u dijalogu ARISTOTEL iz Stagire sa Halkidike, Platonov uenik i Aleksandrov uitelj. U atenskom Likeju osnovao je peripatetiku kolu; napisao je mnoga djela logike spise, prirodoznanstvene spise, metafizike spise, etike i politike spise, spise o retorici i poetici Aristotel je realist, pobijedio je Platonovu nauku o idejama. Vano je njegovo djelo Politika kao izvor za prouavanje drutveno-politikih sistema starih GrkaRETORIKA od 5. st. pr. Kr. poinje se predavati u kolama. Prvi poznati retoriari bili su Koraks i Tizija. Istaknuo se i Gorgija. Veliki dravnici takoer su bili odlini govornici (npr. Temistoklo i Periklo) Izokrat Gorgijin uenik i osniva retorske kole, pozivao je na rat protiv Perzijanaca Demosten branitelj i tuitelj na parnicama, veliki rodoljub, u atenskoj narodnoj skuptini govorio je Filipike govore protiv Filipa MakedonskogARHITEKTURA 2. pol. 5. st. pr. Kr. je zlatno doba grke arhitekture Na Akropoli je sagraen Partenon (447.-438., u dorskom stilu s jonskim elementima), Erehtejon (412.-406., arhitekt Filoklo), mali hram Nike i Propileji. Pod Akropolom, kod Agore, sagraen je Theseion, na rtu Sunionu Posejdonov hram, podno Akropole Odeon U 4. st. pr. Kr. arhitekti poinju graditi u korintskom stilu, ali nisu napustili dorski i jonski stil. Popularne su bile tholos (okrugle) graevine i kamena kazalita (na padinama breuljka, sastoje se od gledalita, pozornice i orkestra, sjedala se usijecaju) Hramovi: Asklepijev u Epidauru, Zeusov u Stratosu i Atene Aleje u Tegeji mauzolej u Halikarnasu podignula je kraljica Artemizija svome muu Mauzolu

SKULPTURA slavni kipari: Fidija (Atena Parthenos, Olimpijski Zeus), Miron (Baca diska) i Poliklet (Herin kip u Argu) kipari 4. st. pr. Kr. Skopas(dekoracija mauzoleja u Halikarnasu), Praksitel (Hermes iz Olimpije, prvi savreno obradio ensko golo tijelo Afrodita u Knidu) i Lizip(portretirao Aleksandra Makedonskog i njegove vojvode, Apoxyomenos atletiar, Hermes koji obuva sandalu)SLIKARSTVO u 5. st. pr. Kr. djeluje veliki atenski slikar Polignot s otoka Tasa. Freskama ukrauje graevine. Poznati su jo Zeuksis i Parazije, a najvei slikar toga doba bio je Apelles s otoka Kosa koji je ivio u doba Aleksandra i dijadohaKERAMIKA U 5. st. pr. Kr. Atenjani su usavrili vaze s crvenim figurama, ali su i dalje su radili vazes crnim figurama Vaze strogog ili arhajskog tipa 520.-460. Vaze slobodnog stila 460.-400. kraj 5. i po. 4. st. pr. Kr. je cvjetnodoba vaza s crvenim figurama apulske vaze crvene figure s ornamentikom svoje vrste, juna Italija GNATHIA helenistike vaze iz 4., 3., 2. i 1. st. pr. Kr.NUMIZMATIKA u 5. st. pr. Kr. najvredniji novac je perzijski dareik prvi likovi smrtnika na novcu od grkih novaca, najrairenija je atenska tetradrahma, novac Delsko-atikog saveza znamenite su sirakuke tetradrahme, a od 438. do 336. g. pr. Kr. kuje se najljepi grki novac 407. g. pr. Kr. Atena zbog ratnih prilika kuje zlatni novac izgubili su vezu s laurijskim rudnicima. 406. g. pr. Kr. poeli su kovati bakreni i bronani novac u 4. st. pr. Kr. javlja se novac saveznikih gradova (npr. Beotski i Arkadski savez) Filipov zlatni STATER potisnuo je grki novac i ugrozio dareik. Aleksandrova zlatna tetradrahma nije imala konkurencijeMAKEDONIJA Zemlja sjeverno od Tesalije, oko rijeke Haliakmona; indoeuropski narod formiran u 7. st. pr. Kr. od ilirskih i drugih etnikih skupina Makedon je sin Zeusa i Thyije (Heziod) Prije 5. st. pr. Kr. Makedonci su osnovali zajednicu MAKEDONSKIH, ILIRSKIH i TRAKIH plemena (Donja, Gornja i Istona Makedonija). Stara prijestolnica je bila Aigai, a nova Pella. Na sjeveru su se Makedonci borili s raznim plemenima. Prema Herodotu prvi kralj Makedonaca bio je Perdika (1. pol. 7. st. pr. Kr.). Makedonci su osnivali naseobine na Halkidici Aminta I. vladao je u doba atenskih Pizistratida (kraj 6. st. pr. Kr.) i u doba Darijevog pohoda na Grku. Naslijedio ga je sin Aleksandar I. (495.-450.), a ovoga je naslijedio Perdika II. (450.-413.). Slijede Arhelaj I., (413.-399.), Orest (399.-396.), Aeropos, Aminata II., Pauzanija, Aminta III. (393.-370.). Filip II. bio je brat kralja Perdike III.FILIP II. (359.-336. g. pr. Kr.) Od 368. do 365. g. pr. Kr. u Tebi je boravio kao talac. 359. g. pr. Kr. brat Perdika III. poginuo je u borbi s Ilirima. Filip je vladao kao skrbnik Perdikina sina Aminte IV. Borio se s Ilirima i Traanima, modernizirao je vojsku, oduzeo je Ateni Amfipolis, a drugim GrcimaPidnu i Potideju. Grad Krenide preimenovao je u Filipi pangejski rudnici zlata; kovao je novac phillipeion. U Svetom ratu 356. g. pr. Kr. pomogao je Beoanima koji su ratovali s Foanima (koje su pomagali Atena i Sparta) oko Delfijskog hrama. Svladao je Foane i diktirao sveti mir te je postao branitelj svetinja i lan DELFIJSKE AMFIKTIONIJE Atenjani su napali Makedonce u Tesaliji i na trakoj obali. 346. g. pr. Kr. Filip je s njima sklopio FILOKRATOV MIR. Okrenuo se Traanima i 339. g. pr. Kr. doao do Dunava U Ateni Eubul je bio za taktiziranje s Filipom, Eshin za popustljivost, a Izokrat je bio makedonofil zastupao je ideju PANHELENSTVA s Filipom na elu i zahtjevao je svegrku osvetu prema Perzijancima. Protiv Filipa bio je govornik Demosten koji je traio savez slobodnih gradova protiv Filipa, ako treba i uz pomo perzijskog cara. Htio je sauvati sjeverne atenske posjede i sruiti oligarhe pod Filipovim utjecajem 338. g. pr. Kr. u bitci kod HERONEJE u Beociji Filip je pobjedio Atenjane i naredio rasputanje pomorskog saveza. Teba, Plateja, Koroneja, Tespija i Orhomen postali su makedonske vojne baze. Peloponeski gradovi priznali su Filipovu vlast. Atena je dobila autonomiju. 338. g. pr. Kr. u Korintu je sklopljen savez i ugovor o OPEM MIRU. Grki gradovi dobili su autonomiju i sklopljen je savez pod Filipovim vodstvom za rat protiv Perzije. Savezom je rukovodila skuptina saveznika. Sparta je ostala po strani, a Filip im je to tolerirao oduzevi im sve zemlje izvan Lakonije. Dao ih je Argivcima, Arkaanima i Mesenjanima 336. g. pr. Kr. u Malu Aziju poslani su vojskovoe Parmenion i Atal; Filip je iste godine ubijenALEKSANDAR VELIKI (336.-323. g. pr. Kr.) Povjesniar Kalisten opisao je Aleksandrova djela. U zapovjednitvu su pisane Kraljevske efemeride dnevnici po uzoru na perzijske. Dopunjavali su ih Aleksadrove vojvode Ptolomej i Aristobul. Poznati su nam i Stathmoi podaci o duini putova te Arijanova Anabaza Aleksandar je doen 356. g. pr. Kr. u Peli, majka mu je bila Olimpijada iz jedne epirske kraljevske obitelji. Uitelj mu je bio Aristotel Vojvode Antipater i Parmenion proglasili su ga kraljem u dobi od 20 godina. Nametnuo je vlast Tesalcima, zastraio Tebu i Atenu te je prodrio do Peloponeza. U Korintu je priznat za vou Grka 335. g. pr. Kr. u Makedoniji se obraunao s Traanima i Ilirima do Dunava. Zatim je sruio Tebu i nagodio se s Atenjanima 334. g. pr. Kr. europsku Grku preuzeo je Antipater, kojeg Olimpijada nije podravala, a Aleksandar je preko Helesponta uao u Malu Aziju s 30 000 pjeaka i 5000 konjanika. Od 336. g. pr. Kr. na vlasti u Perziji bio je car Darije III. Kodoman. Imao je veliku vojsku i mnogo novaca, no njegova je vojska bila nehomogena i tehniki zaostala 334. g. pr. Kr. kod rijeke Granika Aleksandar je nakon iskrcavanja porazio Perzijance. Zatim je zauzeo Lidiju sa Sardesom te je uao u maloazijske grke gradove gdje je potom ukinuta oligarhija. Milet i Halikarnas su srueni jer su s Perzijancima pruali otpor. Uskoro je osvojena cijela Mala Azija 333. g. pr. Kr. kod grada Isa Aleksandar je porazio Darija i zarobio mu obitelj. Odbio je ve drugu Darijevu mirovnu ponudu sve zemlje zapadno od Eufrata. Darije je pobjegao u Mezopotamiju Aleksandar je potom bez borbe osvojio SIRIJU, FENIKIJU i PALESTINU Tir i Gaza su srueni jer su pruali otpor Krenuo je na Egipat i bez borbe uao u MEMFIS gdje je doekan kao osloboditelj. Proglaen je Amonovim sinom i nasljednikom faraona. 331. g. pr. Kr. osnovao je grad ALEKSANDRIJU. Feniko brodovlje se predalo, a Aleksandar je u Egiptu prezimio 332./331. g. pr. Kr. 331. g. pr. Kr. preao je Eufrat i Tigris i uao u Arbelitidu, sredite Asirije. Iste godine dolo je do bitke kod GAUGAMELE u kojoj je Darije teko poraen. Pobjegao je u Mediju, a Aleksandar je uao u Babilon i Suzu. 330. g. pr. Kr. osvojio je i sruio Perzepolis baktrijski satrap Bes ubio je Darija III. Kodomana; sahranjen je sa svim poastima po Aleksandrovoj elji. Do 327. g. pr. Kr. Aleksandar je osvajao istone perzijske satrapije. Krenuo je iz Ekbatane (Medija) 329. g. pr. Kr. uhvatio je Besa koji se proglasio carem Artakserksom IV. i dao ga je pogubiti kao izdajicu na najokrutniji nain. Aleksandar je postao nasljednik Ahemenida, nosio je orijentalnu odjeu i zahtijevao je proskinezu 330. g. pr. Kr. dao je ubiti Parmeniona i njegova sina, a 328. g. pr. Kr. u pijanstvu je ubio Klita koji mu je kod Granika spasio ivot. Pogubio je i druge sumnjive osobe 327. g. pr. Kr. iz Baktrije je krenuo na Indiju. Kod rijeke Hidaspa porazio je indijskog kralja Pora, ali mu je ve 326. g. pr. Kr. vratio zemlju na upravu. 325. g. pr. Kr. stigao je do Indijskog oceana gdje je podijelio vojsku na tri dijela i zaputio se natrag u Perziju. Vojvoda Krater i Aleksandar ili su kopnom, a Nearh morem do Perzijskog zaljeva. Sva tri dijela sastala su se 325. g. pr. Kr. u Karmaniji 324. g. pr. Kr. priredio je masovnu svadbu Makedonaca s Perzijankama; jo prije oenio je u Iranu Roksanu, a sada joj je pridruio dvije perzijske princeze. Iste godine umro je Hefestion, njego najdrai vojvoda 323. g. pr. Kr., na vrhuncu slave, Aleksandar se razbolio i umro u Babilonu s 33 godine Osvojio je prostor od Sredozemlja do rijeke Inda. U osvojenom carstvu ostavio je satrapijsko ureenje. Uvijek je uza sebe imao sedam tjelohranitelja SOMATOFILAKI. Administraciju je preputao satrapima. Osnovao je 70 gradova, a najznaajniji s njegovim imenom bili su: Aleksandrija u Egiptu, u Siriji, na uu Tigrisa i Aleksandrija Krajnjanadomak Indije. Razvio se roman o Aleksandru koji se pripisuje Kalistenu, preveden je na 35 jezikaGRCI I MAKEDONCI NA BALKANU (334.-322.) Nakon Aleksandrova odlaska u Perziju poeo je ustanak Grka pod vodstvom Lakedemonjana iji je kralj bio Agis. Ustanak je Antipater brzo uguio bitkom kod Megalopolisa 331. g. pr. Kr. Spartanci, Eliani, Ahajci i Arkaani su poraeni Atenski oligarsi bili su za Makedonce, a iroke demokratske mase pod vodstvom Demostena, Likurga i Hiperida protiv njih. Demostenov govor O vijencu najbolji je spomenik grkog govornitva. Demostenu se suprotstavljao je makedonofil Eshin. Doznavi za Aleksandrovu smrt, Atenjani su pozvali sve Grke na ustanak. Odazvali su se svi osim Beoana, Eubejaca, Spartanaca i veine Peloponeana. Vojsku je vodio Atenjanin Leosten. Antipater se povukao u tesalski grad Lamiju i tako je otpoeo LAMIJSKI RAT (323.-322.) koji je zavrio porazom Atene. Beoanima su morali prepustiti grad Orop, izruiti voe ustanka i uvesti timokratsko-oligarhijsko ureenje. Demosten je 322. g. pr. Kr. popio otrov na otoku KalaurijiDIJADOSI I STVARANJE NOVIH DRAVA 323. g. pr. Kr. vojvode u Babilonu odluili su postaviti Aleksandrova polubrata Filipa III. Arideja za kralja. Roksana je bila pred porodom. Perdika je odreen za regenta. Antipater je odreen za upravitelja Grke s nazivom strateg Europe, uz pomo blagajnika Kratera Ptolomej je dobio Egipat, Luomedont Siriju, 25 prvaka svaki svoju oblast. 321. g. pr. Kr. Perdika je ubijen od Ptolomeja, Olimpijade i drugih protivnika. U Triparadisu je ponovno podijeljenja vlast. 319. g. pr. Kr. umro je Antipater, Perdikin nasljednik. Novim strategom Europe postao je Poliperhon protiv kojega se pobunio Antipaterov sin Kasandar. On je osvojio Makedoniju, ubio Olimpijadu, Roksanu i njezinog sina Aleksandra U Aziji je bio najjai Antigon Jednooki protiv kojega su se udruili Kasandar, Lizimah, Ptolomej i Seleuk. Nakon etiri godine, 311. g. pr. Kr. dolo je do mira. Kasandar je dobio Grku, Ptolomej Egipat, a Antigon Aziju. Lizimah je dobio Trakiju. Seleuk se iz Babilona spremao zavladati Azijom Antigonov sin Demetrije Poliorket 307. g. pr. Kr. prebacio je vojsku u Grku, zauzeo Atenu i potukao Kasandra i Poliperhona koji su se udruili. Kod ciparske Salamine razbio je Ptolomejevu mornaricu. 306. g. pr. Kr. Antigon Jednooki i sin Demetrije Poliorket proglasili su se kraljevima. 305. g. pr. Kr. kraljevima su se proglasili Ptolomej, Kasandar, Lizimah i Seleuk. 301. g. pr. Kr. Ptolomej, Lizimah i Seleuk udarili su na Antigona i Demetrija u Aziji i porazili ih kod Ipsa u Frigiji. Osnovane su etiri velike helenistike drave: PTOLOMEJEVA egipatska kraljevina, SELEUKOVA kraljevina, KASANDROVA Makedonija sa balkanskom Grkom i LIZIMAHOVA kraljevina (Trakija i sjever Male Azije). 281. g. pr. Kr. Seleuk je Lizimahu oteo maloazijske posjede u bitci kod Kurupediona 279. g. pr. Kr. KELTI su prodrli do Termopila, a idue godine preko Helesponta u Malu Aziju sredinom 3. st. pr. Kr. u Maloj Aziji bile su ove helenistike drave: Pergam, Bitinija, Pont i Galatija (drava Kelta oko Ankire) Oko 250. g. pr. Kr. iranski narod PARTI oslobodio se Seleukove vlasti i osnovao kraljevinu Partiju. U Europi se odrala Trakija i ojaao je samostalni Epir drava kralja Pira. Na Siciliji je bila velika sirakuka dravaMATINA GRKA Etolski (sredite je bilo u Delfima simbol panhelenstva) i Ahajskisavez. Atenjani su se sukobljavali s oba saveza, katkad u savezu s Makedoncima. Svi su tovali pitijskog Apolona Atena u helenistiko doba autonoman polis. U Pireju i Munihiji nalazile su se makedonske vojnike posade. Primat u Egejskom moru oduzeo im je Rodos. 289. g. pr. Kr. obnovljena je simahija s bosporskim kraljevstvom Rodos osnovan 407. g. pr. Kr. sinoikizmom, posrednik Istoka i Zapada, vrlo bogat grad. 305./304. g. pr. Kr. izdrao je napad Demetrija Poliorketa. U 3. st. pr. Kr. pred Efezom porazili su mornaricu Ptolomeja Filadelfa. 227. g. pr. Kr. doivljava potres Delos i Savez otoana 315. g. pr. Kr. Antigon Jednooki prisilio je stanovnike Cikladskih otoka da se udrue u Savez otoana sa sreditem na otoku Delu gdje se nalazio Apolonov hram. Otok Kos bio je poznat kao medicinsko sredite Mala Azija Milet i Efez bili su samostalniji polisi. Milet je obnovio svoje veze sa naseobinama na Pontu. Bio je dio starog perzijskog carskog puta Prijena grad u maloazijskoj Joniji, nasuprot Samu. Izgraen je po principima helenistikog urbanizma (ulice pod pravim kutom). Ima Atenin hram jonskog stila, kazalite, kanalizaciju, gymnasion i akropolu Pergam maloazijski grad kod rijeke Kaika, po. 3. st. pr. Kr. Lizimahova vojna baza. Fileter je predao tvravu Seleuku i Lizimah je izgubio grad (Kurupedion, 281. g. pr. Kr.). Fileter je osniva pergamske drave. Ureena je po egipatskom ptolomeidskom uzoru. Pergam je bio helenistiki polis s vijeem, narodnom skuptinom, magistratima (arhonti i dr.) i kraljevim namjesnikom. Chora sve osim polisa bila je kraljeva zemlja. Dijelila se na okruge i sela, kao u EgiptuHELENISTIKI EGIPAT DRAVA PTOLOMEIDA Aleksandar je Egipat ostavio nekom Kleomenu iz Naukratisa. Vojvode u Babilonu za satrapa u Egiptu odredili su Ptolomeja, sina vojvode Lagosa. Ptolomej je zauzeo Cirenaiku, Palestinu, junu Siriju, Cipar, neke egejske otoke i dio Male Azije. 306. g. pr. Kr. proglasio se kraljem. Osniva je dinastije Lagida ili Ptolomeida koja je vladala do rimske okupacije 30. g. pr. Kr. Lagidi su sa Seleukidima vodili est sirijskih ratova (od 274. do 168. g. pr.Kr.). Od kraja 3. st. pr. Kr. Lagidi zbog dinastikih borbi postepeno gube zemlju od vanjskih posjeda ostali su im samo Cipar i Cirenaika, a poetkom 1. st. pr. Kr. gube i taj teritorij Helenistiki Egipat bio je vojno-birokratska i centralistika zemlja, a kraljevi Lagidi-Ptolomeidi smatrali su se faraonima i bogovima Egipat se dijelio na agrarne oblasti NOME koje su se dijelile na TOPE, a ovi na KOME. Aleksandrija (prijestolnica), Naukratis i Ptolomeis bili su zasebni polisi. Stari je Memfis bio privilegiran. Kraljevim velikaima bili su podreeni nomarsi, toparsi i komarsi. Kralj je zemlju davao sveenicima (hramovima), velikaima i vojnicima. Veliku vanost imao je Nil i poljoprivreda (Zenonovi papirusi), a panja se posveivala i vinogradarstvu i maslinarstvu. Trgovaki promet razvio se do Etiopije, Indije i Arabije. Ptolomeidi su kovali zlatni, srebrni i bakreni novac ALEKSANDRIJA osnovana 331. g. pr. Kr., imala je 18 km zidina, graena je po principima helenistikog urbanizma. Treinu grada zauzimao je dvor. MUSEION je bila akademija znanosti sa bibliotekom od oko 90 000 djela. Na istaknutom mjestu bila je Aleksandrova grobnica i grobnice Ptolomeida. Luka je bila spojena nasipom s otokom Farom (istoimeni svjetionik sagradio je 280. g. pr. Kr. Knianin Sostrates). Religijski centar s bibliotekom zvao se SERAPEION. U 1. st. pr. Kr. grad je imao 300 000 stanovnika helenistika kultura naziva se i aleksandrijskomDRAVA SELEUKIDA Seleuk, sin Filipova generala Antioha, 321. g. pr. Kr. postao je satrapom Babilonije. Drugim satrapima oduzeo je sve krajeve od Mezopotamije do Indije, a 306. g. pr. Kr. proglasio se kraljem. Ratovao je s indijskim kraljem andra Guptom s kojim je 304. g. pr. Kr. sklopio mir i saveznitvo. Bitkom kod Ipsa 301. g. pr. Kr. osvojio je sjevernu Siriju, a bitkom na Kurupedionu 281. g. pr. Kr. osvojio je vei dio Male Azije. Ubijen je 280. g. pr. Kr. spremajui se na pohod na Makedoniju nazvan je pobjednikom SELEUK NIKATOR. Osniva je dinastije SELEUKIDA Tijekom 3. st. pr. Kr. osamostalile su se drave Bitinija, Kapadokija, Pont, Pergam i Galatija. Na istoku su se redom stvarale nove drave na otcijepljenim seleukidskim zemljama Grko-baktrijska drava, drava Parta Oko 200. g. pr. Kr. kralj Antioh III. Veliki (223.-187.) Ptolomeidima je preoteo Siriju, Fenikiju i Palestinu i privremeno je obnovio dravu Seleuka Nikatora. U Europi je ratovao protiv Traana, osvojio je Baktriju i Partiju te krajeve u Maloj Aziji. Rimljani i Pergam porazili su ga kod Magnezije 190. g. pr. Kr. 64. g. pr. Kr. Kraljevina Seleukida postaje rimskom provincijom Sirijom Dravom Seleukida vladao je bog u prijestolnici Antiohiji na rijeci Orontu. U maloazijskim i iranskim podrujima samostalno su vladali lokalni dinasti priznavajui vlast Seleukida; samostalni su bili i neki prvosveenici Drava je bila podijeljenja na satrapije sa satrapom, civilnim upraviteljem, na elu. Uz njega se nalazio strateg vojni upravitelj. Satrapije su se dijelile na HIPARHIJE (MERIDE), a ove na manje jedinice Seleuk Nikator osnovao je ezdesetak gradova. U Antiohiji se nalazila TYCHE FORTUNA golemi kip gradske boginje. Na uu rijeke Oronta bila je luka Seleukija DURA EUROPOS grad na Eufratu, osnovan 312. g. pr. Kr. od Antigona Nikanora. To je arheoloki najpoznatiji seleukidski grad SELEUKIJA grad na Tigrisu, najvei seleukidski grad. Osnovao ga je Seleuk Nikator neto sjevernije od Babilona. U 2. st. pr. Kr. zauzeli su ga Parti Najplodnije zemlje bile su Mezopotamija i Sirija Grci su uveli napredniji nain obrade zemlje. Cvjetao je obrt i trgovina na moru i kopnu, od Indije do maloazijske obale. Vlasnik sve zemlje je kralj, a kraljevsku zemlju obraivao je kraljevski narodHELENISTIKA KULTURA Helenizam poinje pojavom Aleksandra Velikog, a zavrava 30. g. pr. Kr. padom Ptolomeidskog Egipta u ruke Rimljana. Grka kultura zraila je i razvijala se daleko od svog originalnog ognjita Helenistiki polis na Istoku imao je strukturu klasinog grkog polisa. Kraljevski namjesnik kontrolirao je BULE, DEMOS (narodna skuptina) i MAGISTRATE (arhonti i dr.). U tim gradovima uzimao se redovni (phoros), krunski (stephanos) i izvanredni (apophora) porez. U Egiptu je bilo malo polisa, a u dravi Seleukida mnogo Aleksandar je osvojivi Perziju stavio u opticaj mnogo zlata i srebra i time pokrenuo ekonomiju. Novac je dijelio vojnicima i podanicima. Aleksandrov srebrni novac bila je atenska tetradrahma s njegovim likom to je bio i novac dijadoha grki jezik KOINE (zajedniki govor, jonsko-atiki dijalekt) upotrebljavali su mnogi AzijatiHELENISTIKA KNJIEVNOST Plejada grupa od 7 tragika Komedija Filemon i Menandar Najbolji ep ostavio je Apolonije Rodski Argonautika (oponaa Homera) popularna je laka poezija, pastirske pjesme, epigrami i mimi (duhoviti monolozi i dijalozi) najvei pjesnici toga doba su Kalimah (upravnik aleksandrijske biblioteke, sastavio veliku povijest grke knjievnosti) i Teokrit objavljuju se Homerove pjesme s komentarima i klasina djela helenistika retorika Atena i Rod te neki gradovi Male AzijeFILOZOFIJA Platonovi sljedbenici osnovali su SREDNJU AKADEMIJU (Arkesilas), pa NOVU AKADEMIJU(Karnead) Aristotelovi sljedbenici nazivali su se PERIPATETICI (Teofrast, Dikearh, Aristoksen) Skeptici (Piron) su drali da nije mogua potpuna spoznaja objektivne istine Kinici (sljedbenici Antistena i Diogena) prezirali su drutvene konvencionalnosti Stoicizam temelje je dao Zenon. Svijetom vlada LOGOS (um); stoici su svestrani istraivai, a najvanija im je etika Epikureizam Epikur nije vjerovao u djelovanje bogova u stvaranju i odravanju svijet (ali nije ateist). Za njega je duh smrtan kao i tijelo. Zagovarao je hedonizamMATEMATIKA I PRIRODNE ZNANOSTI Euklid matematiar, Elementi Arhimed matematiar i fiziar iz Sirakuze (broj , teite, poluga, kosina) Eratosten osniva znanstvene geografije i povijesne kronologije. Izraunao je opseg Zemlje, meridijani i paralele, djelo Geographika Aristarh je ustanovio da se Zemlja kree oko Sunca. Hiparh, astronom, sastavio je atlas neba i izraunao udaljenosti Zemlja-Mjesec-Sunce Herofil i Erazistrat osnovali su znanstvenu anatomiju i fiziologiju. Vre se vivisekcijeARHITEKTURA helenistiki gradovi grade se planski Aleksandrija (Egipat) i Dura Europos hramovi: Didymeion kod Mileta, Olypeion u Ateni, Artemision u Magneziji Pergamski oltar rtvenik iz 2. st. pr. Kr. u ast Zeusu nakon pobjede nad Galatima najpoznatiji arhitekti bili su Hermogen i DinokratSKULPTURA utjecaj Praksitela, Skopasa i Lizipa iz 4. st. pr. Kr. spomenici: Afrodita Milska, Nika iz Samotrake, Tihe iz Antiohije, Posejdon s Mila, Nil golema mramorna figura starca (Nil) sa 16 djece koja se penju po njemu, Farneki bik najvei sauvani spomenik po dimenzijama, prikazuje kanjavanje Dirke Gliptika kamen GEM umjetnik Pirgotelos izradio je peat Aleksandra Velikog Helenizam je doba klasinog mozaika (Pompeji bitka Aleksandra i Darija)NOVAC Aleksandar je dareicima plaao svoje vojnike, a njegov novac koristio se 150 godina Atenjani su od 296. do 294. g. pr. Kr., za vrijeme opsade od strane Demetrija Poliorketa, zlatom s Partenona podmirivali plaeniku vojsku. Krajem 3. st. pr. Kr. pustili su u opticaj posljednji tip svojih srebrnih sovaMAKEDONIJA I BALKANSKI GRCI Demetrije Poliorket umijeao se u borbu Kasandra i Poliperhona oko Makedonije; osniva je dinastije ANTIGONA. 287. g. pr. Kr. Lizimah iz Trakije i epirski kralj Pir izbacili su ga iz Makedonije. Sinu Antigonu Gonatu Demetrije je ostavio sjevernu Grku. 285. g. pr. Kr. u Siriji je poraen i umro je kao Seleukov zarobljenik Privremeni gospodar Makedonije postao je Lizimah koji je poginuo u bitci kod Kurupediona 281. g. pr. Kr. Makedoniju je trebao preuzeti Seleuk koji je ubrzo ubijen. Makedonskim kraljem postao je Ptolomej Keraunos koji je poginuo u borbi s Galima i vlast je konano dobio Antigon Gonat 277. g. pr. Kr. Atigon Gonat od sjeverne granice odbio je Gale, Traane i Ilire i prisilio na pokornost mnoge grke gradove. Epirski kralj Pir dva puta ga je porazio i tako oslobodio grke gradove od Makedonaca. 272. g. pr. Kr. Pir je poginuo u Argu U KREMONIDSKOM RATU (270.-260., prema atenskom strategu Kremonidu) Antigon Gonat potukao je vojsku Atene, Sparte i drugih gradova koje je pomagao egipatski kralj Ptolomej II. Antigona je naslijedio Demetrije II. (239.-229., poginuo u borbi s Dardancima) za ije je vlasti oslabila makedonska hegemonija. Maloljetnom Filipu vlast je oteo Antigon III. Dozon (229.-221.) koji je vratio izgubljeni teritorij i obnovio makedonsku hegemoniju. 222. g. pr. Kr. kod Selasije u suradnji s Ahajskim savezom potukao je spartansku vojsku. Antigon je poginuo u borbi s Ilirima, a naslijedio ga je Filip V.ATENA Atenjani su podravali Poliperhona protiv Kasandra jer im je obeao samostalnost i demokraciju. Zbog toga je Kasandar zauzeo Atenu i dao ju na upravu tiraninu Demetriju Faleronskom (317.-307.). Zbacio ga je Demetrije Poliorket. Nakon bitke kod Ipsa 301. g. pr. Kr. Atenjani su izjavili da ne ele imati veze ni sa kakvim kraljem. 296.-294. g. pr. Kr., nakon opsade, Demetrije Poliorket silom je uao u Atenu. Poslije 280. g. pr. Kr. gospodar Atene je Antigon Gonat. Vie sree Atenjani su imali s Demetrijem II., no tridesetih godina 3. st. pr. Kr. slobodu im je oduzeo Antigon Dozon. 146. g. pr. Kr. Atena je kao saveznica Rima potpala pod rimsku vlastETOLSKI SAVEZ Dorski stoari i ratari srednje Grke, iz Etolije. Oko 280. g. pr. Kr. Etolci su osnovali savez sa sjeditem u Thermosu Ratovali su s Keltima koji su 279. g. pr. Kr. sa sjevera doli do Delfa. Bili su rimski saveznici protiv makedonskih Antigonida. 189. g. pr. Kr. savez je rasputenAHAJSKI SAVEZ Ahaja je dorska pokrajina na sjevernom Peloponezu uz Korintski zaljev. Savez je osnovan 281. g. pr. Kr., a lanovi su bili: gradovi Argolide, dio Arkadije, Elide, Mesenije, Korint, Sikion i Megara. Sredite je bio KorintSPARTA Bitkom kod Leuktre 371. g. pr. Kr. Sparta je izgubila hegemoniju nad Grcima. U 3. st. pr. Kr. makedonski Antigonidi su imali svoje posade i tirane na Peloponezu 245. g. pr. Kr. spartanski kralj Agis IV. ukinuo je sve dugove i podijelio zemlju na 9000 klerosa. Tome su se protivili drugi kralj Leonida, efori i veina u geruziji. Agis je uz pomo naroda ukinuo eforat i poeo provoditi reforme Etoljani su provalili na Peloponez i Agis je poveo vojsku u rat. Na povratku u Spartu 241. g. pr. Kr.je ubijen pod optubom tiranije Leonidin sin Kleomen (235.-221.) pokuao je opet provesti Agisove reforme. Ukinuo je eforat i geruziju, podijelio zemlju i ukinuo dugove. Pobijedio je vojsku Ahajskog saveza i skoro je zavladao Peloponezom. Ahajski, Etolski savez i Antigon Dozon porazili su ga kod SELASIJE 222. g. pr. Kr. Kleomen je pobjegao u Egipat Ptolomeju Euergetu. Ukinute su Agisove i Kleomenove reforme i opet su zavladali oligarsi 207. g. pr. Kr. Nabis, iz dinastije Euripontida, postao je tiranin u Sparti. Konfisicirao je zemlju protivnicima i stvorio vojsku od bezemljaa i najamnika te dao slobodu mnogim helotima. Ratovao je s Ahajskim savezom, a Rimljani s makedonskim kraljem Filipom V. Prvo je bio makedonski, a potom rimski saveznik. Svladavi Filipa, Rimljani su s Ahajcima udarili na Spartu195. i 192. g. pr. Kr. Sparta je prisiljena pristupiti Ahajskom savezu, a Nabisa su ubili spartanski oligarsiDOLAZAK RIMLJANA NA BALKAN I NA HELENISTIKI ISTOK 230. g. pr. Kr. dravom ilirskih Ardijejaca u zaleu junog Jadrana vladao je kralj Agron, od Cetine do Epira. Zauzeo je i grke otoke naseobine, osim Visa (Issa). Njegova udovica Teuta ugroavala je grke i rimske trgovce na Jadranu. Stanovnici Issa pozvali su u pomo Rimljane koji su Teuti uputili ultimatum da zaustavi gusarenje. Na povratku su Teutini mornari napali rimske poslanike i ubili jednog Lucija Korunkanija. Zapoeo je PRVI ILIRSKI RAT (230.-229. g. pr. Kr.). Rimljani su porazili Teutu i oslobodili Korkiru, Epidamnos i druge grke posjede. Issa je osloboena ilirske opsade. Teuta je zatraila mir i obvezala se da nee slati brodove junije od Lissosa (Ljea). Upravu nad tim osloboenim kraljevima Rimljani su dali grkom dinastu Demetriju Farskom sa Pharosa (Hvar). Demetrije je zagospodario velikim dijelom Teutine drave, sklopio savez s Antigonom Dozonom i poeo prkositi Rimljanima. Pomagao je Ahajcima i slao ilirsko brodovlje na jug. U DRUGOM ILIRSKOM RATU 219. g. pr. Kr. Rimljani su zauzeli Pharos, a Demetrije je pobjegao u MakedonijuRimljani zauzimaju Makedoniju i Grku nasljednik Antigona Dozona, Filip V., sudjelovao je u Saveznikom ratu (220.-217.) na strani Etolskog saveza protiv Ahajskog saveza, Elide i Sparte. Pobijedili su Etolci, a mir je sklopljen u Naupaktu 217. g. pr. Kr. Filip V. proirio je svoje posjede i 215. g. pr. Kr. stupio u savez s Hanibalom Tako je zapoeo PRVI MAKEDONSKI RAT (215.-205. g. pr. Kr.). Rimljani su prisilili Filipa da se povue iz EPIRA, a zatim su svojim saveznicima (ilirski kralj Pleurat, pergamski kralj Atal, Etolci, Eliani, Mesenjani i Spartanci) prepustili ratovanje na Balkanu. Na Filipovoj strani bili su Ahajci, Tesalci, Beoani, Epiroti, Akarnanci i bitinski kralj Prusija. Filip nije mogao pomoi Hanibalu u Italiji. Sklopivi mir s Rimljanima, Filip je udario na Traane i Malu Aziju (Pergam). U savezu sa sirijskim kraljem Atalom III. spremao se napasti Egipat. Atena, Rod i pergamski kralj Atal pozvali su pomo Rimljane koji su 202. g. pr. Kr. zavrili Drugi punski rat DRUGI MAKEDONSKI RAT (200.-197. g. pr. Kr.) zapoeo je odbijanjem rimskog ultimatum od strane Filipa. Makedonska mornarica izbaena je sa svih vanijih poloaja u Egejskom moru. 200. g. pr. Kr. rimska vojska pod zapovjednitvom Publija Sulpicija Galbe iskrcala se na istonojadranskoj obali kod Apolonije i kod Otolobosa kraj rijeke Erigona potukla Filipovu vojsku. Rimski saveznici Dardanci napali su Filipa sa sjeveroistoka i opustoili Peoniju. Kad su se Rimljani povukli, Filipov sin Perzej odbio je Dardance. Novu rimsku ofenzivu vodio je konzul Flaminin i u bitci kod KINOSKEFALA 197. g. pr. Kr. Filip je poraen. Ahajci, koji su preli na stranu Rimljana, potukli su Filipovu vojsku kod KORINTA. Filip je morao predati mornaricu, platiti odtetu, napustiti posjede u Maloj Aziji i povui vojsku iz nekih grkih gradova Na ISTMIJSKIM IGRAMA 196. g. pr. Kr. Flaminin je objavio slobodu svih grkih gradova. 195. g. pr. Kr. s Ahajcima, Etolcima i Filipom Flaminin je udario na spartanskog kralja Nabisa i potom se vratio u Rim s velikim plijenom 192. g. pr. Kr. Rimljani su se sukobili s Atiohom III., obnoviteljem carstva Seleukida 200. g. pr. Kr. Antioh je proirio svoju vlast u Maloj Aziji i ugrozio Pergam. U Efezu je bio njegov tienik Hanibal. Na poziv Etoljana, Antioh je poeo osvajati Tesaliju. Tada se protiv njega formirala koalicija s Rimljanima na elu Sukob je zavren 191. g. pr. Kr. bitkom kod TERMOPILA Antioh je poraen Pojarmivi Etoljane, Rimljani su u bitci kod MAGNEZIJE 190. g. pr. Kr. Antiohu zadali konaan udarac Filip V. umro je 179. g. pr. Kr., a naslijedio ga je sin Perzej (179.-168.), posljednji makedonski kralj TREI MAKEDONSKI RAT (171.-168. g. pr. Kr.) nakon tekih borbi na kopnu i moru, konzul Emilije Paul zadao je Perzeju konaan udarac u bitci kod PIDNE u Makedoniji 168. g. pr. Kr. 165. g. pr. Kr. Perzej je umro u rimskom zarobljenitvu (odveden je na trijumf u Rim). 168. g. pr. Kr. ilirski kralj Gencije takoer je poraen kod SKODRE i odveden u Rim na trijumf. Bio je Perzejev saveznik osvojenu Makedoniju Rimljani su podijelili na etiri autonomne pokrajine, TETRADE (Amfipolis, Solun, Pela i Pelagonija) 151. g. pr. Kr. u Makedoniji se pojavio Andriskos koji je tvrdio da je Perzejev sin Filip. 149. g. pr. Kr. podigao je neuspjeni ustanak 148. g. pr. Kr. Rimljani su od Makedonije, Epira i nekih ilirskih oblasti osnovali provinciju Makedoniju U balkanskoj Grkoj najjaa vojna sila bio je AHAJSKI SAVEZ. Nakon osvajanja Makedonije, Rimljani su raskinuli savez s Ahajcima i podrali Spartance i Mesenjane 146. g. pr. Kr. Ahajski savez, Tebanci, Halkiani i mnogi drugi Grci digli su se na ustanak protiv Rimljana. U Tesaliji su Ahajci napali rimske saveznike iz Herakleje. Rimski odredi iz Makedo