grijanje i klimatizacija_nastavni materijali

8/9/2019 Grijanje i Klimatizacija_nastavni Materijali

1/235

Dobrodošli na nastavu iz

G R I J A N J E IK L I M A T I Z A C I J A


2/235

UVOD U GRIJANJE I

KLIMATIZACIJA


3/235

Grijanje u kući


4/235


5/235

3 Preliminarni energetski pregled

1 Spoznaja o mogućim energetskim uštedama

2 Saglasnost top menadžmenta

6Izrada prethodnih studija izvodljivosti projekata koji zahtevaju

značajnije investicije

4 Detaljni energetski pregled

5Uspostavljanje mera vođenja postrojenja i održavanja

7 Obezbeđivanje finansija

10 Monitoring i nastavak ciklusa

8 Nabavka opreme i uređaja

9 Realizacija projekata

E n e r g e t s k

i m e n a d ž m e n t –

K o r a k p o

k o r a k

Spoznaja o mogućim energetskim uštedama

Suglasnost top menadžmenta

Sigurnost financija

Izrada prethodnih studija izvodljivosti projekta koji

zahtijevaju značajne investicije

Uspostavljanje mjera vođenja postrojenja i održavanja

Detaljni energetski pregled

Preliminarni energetski pregled

Realizacija projekta

Nabavka opreme i uređaja

Monitoring i nastavak rada


6/235

Razmještaj i upravljanje grijaćim tijelima

Djeca

Dnevna soba

Roditelji

Tehnika Hobi


7/235

Prijenos topline - gubici energije

Koja područja kuće gubeenergiju?

Što se može učiniti kako bispriječili ovaj gubitak energije?


8/235

Zašto mi trebamo grijanje?

70 'F30 F


9/235

Tipični gubitci topline kuće

5% through ceilings

16%throughwindows

1% throughbasement floor

17% throughframe walls

3% through door

38% through cracksin walls, windows,and doors

20%throughbasementwalls


10/235


11/235

U staroj Grčkoj najveća je uvreda bila nekomu reći da je nepismen. Danas

svi znamo čitati i pisati.

Informacije su svugdje oko nas. Javljaju se novi mediji kojima prenosimo

informacije. U suvremenome svijetu trebamo znati pronaći informaciju,prepoznati informaciju koja može riješiti problem, vrednovati i organizirati

informacije te ih učinkovito rabiti.

Danas se spominje i digitalna pismenost. Ona se odnosi na sposobnost

čitanja i razumijevanja hiperteksta ili multimedijskih tekstova, a uključuje razumijevanje slika, zvukova i teksta.

Za razliku od digitalne pismenosti, informacijska pismenost podrazumijeva

cjelokupan svijet informacija, obuhvaćajući i one u tiskanome obliku. Stoga

je ona širi pojam od digitalne pismenosti jer sve informacije još nisu u

elektroničkome obliku, a opseg dostupnoga digitalnog sadržaja skroman je

u odnosu na količinu tiskanih.


12/235

Toplinska ugodnost

• Osjećaj ugodnosti nužno je individualan tj. ne postoji neki određeni skup veličina stanja okoliša u kojem bi baš svaka osoba iskazala

zadovoljstvo (u skupu osoba koje borave ili obavljaju iste aktivnosti uodređenom prostoru uvijek se javlja izvjestan broj nezadovoljnih).Ugodnost je skup veličina stanja okoliša u kojem postotak nezadovoljnihne prelazi određenu vrijednost.

• Osnovni faktori koji utječu na toplinsku ugodnost osoba u prostoru

su: temperatura zraka u prostoriji, temperatura ploha prostorije, vlažnost zraka, strujanje zraka (brzina, smjer), razina odjevenosti, razina fizičke aktivnosti, te ostali faktori (dob, buka, namjena prostora, kvaliteta

zraka,...).

• Toplinska ugodnost rezultat je zajedničkog međudjelovanja navedenih

faktora. Pri promjeni samo jedne veličine stanja, istu ili sličnu razinuugodnosti moguće je ostvariti samo uz promjenu i neke druge veličine stanja. Izmjena osjetne topline vrši se određenim mehanizmima(provođenje, konvekcija i zračenje), odnosno kao osjetna i latentnatoplina (isparavanje) s površine kože.


13/235

CENTRALNI SUSTAV NUDI SLJEDEĆE MOGUĆNOSTI:

• Regulacija sustava grijanja prema korištenju i individualnim željama-regulirati se može temperatura svake prostorije posebno

• Ozračivanje prostorije (CO2 senzor) - ovisno o kvaliteti zraka, otvaraju i/ilizatvaraju se prozori te prema potrebi uključuje ventilator

• Rolete i žaluzine se mogu podižu/spuštaju prema svjetlosti ili po potrebi

• Rasvjeta - postoje senzori detekcije prisutnosti, ali i mogućnost regulacijeprema željama, potrebama i dnevnoj svjetlosti u prostoriji

• Upravljanje kućanskim uređajima na daljinu (preko mobitela i sl.)

• Upozoravanje ukoliko ste prije izlaska ili spavanja ostavili otvoren prozor, vrataili garažna vrata

• Nadzorna funkcija i alarm

• Upravljanje za vrijeme godišnjeg odmora - spuštanjem i dizanjem roleta, tepaljenjem i gašenjem svjetla stvara dojam da je netko u kući,

• Vremensko upravljanje - rasvjeta, grijanje, žaluzine i kućanski uređaji moguse uključivati/isključivati preko vremenskog upravljanja, a kućanski uređaji kojisu veliki potrošaći energije se automatski uključuju u vrijeme jeftinijie tarife

• Upravljanje ključem - okretanjem ključa u bravi i napuštanjem kuće, aktivira

se alarm i definirane utičnice se isključuju i/ili uključuju


14/235

HVAC

HVAC je skraćenica od engleskih riječi Heating, Ventilation, i Air-

Conditioning, koje na hrvatskom znače grijanje, ventilaciju i hlađenje, kojisu usko povezani i potrebni u svakom kućanstvu. Osnovna zadaća HVACsustava je održavanje ugodne temperature prostora, reguliranje vlažnosti idovođenje svježeg zraka. Ti parametri su bitni, kako bi boravak ljudi uprostorijama bio što ugodniji, te kako bi se smanjio rizik od bolesti.


15/235

Grijanje

• Grijanje služi za podizanje temperature prostorije tijekom

hladnih dana. Postoji više načina grijanja. Centralno grijanje se

sastoji od peći, bojlera, cijevi, radijatora i pumpe.

• Peć služi za zagrijavanje sredstva kojim se prenosi toplina. To

je najčešće voda, premda se mogu koristiti i para i zrak.

Zagrijana voda se cijevima odvodi do radijatora preko kojih se

grije zrak u prostoriji.

• Pumpa tjera vodu da bi se toplina jednako raspodijelila prema

svim radijatorima. Regulirati se može temperatura svake

prostorije posebno ovisno o korištenju i vlastitim željama.


16/235

Hlađenje • Služi za smanjenje temperature prostorije tijekom toplih dana. Za to se

najčešće koriste klima uređaji, koji uz hlađenje kontroliraju vlagu zraka ipročišćuju zrak. Zrak se hladi tako da se komprimirani plin, najčešće freon,širi u unutarnjoj jedinici prilikom čega oduzima toplinu okolnom zraku. Nakontoga se u plinovitom stanju freon prenosi do vanjske jedinice gdje se ponovo

komprimira i tako predaje toplinu vanjskom zraku.

• Imamo senzor otvorenosti prozora ili vrata koji se može povezati supravljanjem sustava grijanja i hlađenja, kao i na alarmni sustav kojemdojavljuje je li prozor ostao otvoren ili ne. Senzor otvorenosti prozora ili vratapovezuje se direktno s kontrolom sustava grijanja/hlađenja i isključuje sustav kada netko otvori prozor ili vrata ili ih ostavi otvorene dulje od

zadanog perioda. Na taj način isključuje se sustav grijanja kad otvorenimprozorom u zimskom periodu dopuštamo ulaz svježeg hladnog zraka te se

sprječava rasipanje topline u okoliš.• Kad zaključimo da je prostorija prozračena, zatvorit ćemo prozor, a sustav

grijanja će se automatski pokrenuti. Isti takav slučaj je u ljetnom periodu. Ako, s druge strane, napuštate stan, alarmni sustav vas može obavijestiti otome da je neki od prozora ostao otvoren ili čak tu informaciju dojaviti na

mobitel.


17/235

Ventilacija

• Služi za dovođenje svježeg zraka u prostoriju. Vrlo je korisno jer sepreko ventilacije odvodi ugljični dioksid, a dovodi kisik koji jepotreban za disanje.

• Također je vrlo bitno odvođenje vlage iz prostorije, jer postojimogućnost razvoja raznih bakterija i gljivica.

• Ventilacija se uključuje ovisno o kvaliteti zraka, otvaraju i/ili

zatvaraju se prozori te tako prema potrebi uključuje ventilator.


18/235

Dom.Životni vijek

80-100 godina

GgijanjeŽivotni vijek

cca. 15 godinaVAGA


19/235

Upravljačka mreža


20/235

OSNOVNE

JEDNADŽBE PRORAČUNA


21/235

Povezivanje ogrjevnih tijela kod kojeg je svako od njih spojeno cijevima približno jednake duljine, mjereno od kotla.

Podjednake padove tlaka moguće je ostvariti jedino ukoliko su sva ogrjevna tijelaistog tipa i iste snage, a samim time i protoci radnog medija kroz njih su isti.


22/235

TEMPERATURA

fizička veličina koja opisuje toplotno stanje tijela

TERMODINAMIČKA TEMPERATURA – osnovna SI veličina

osnovna SI jedinica - KELVIN


23/235

TEMPERATURNE LJESTVICE

1. Kelvinova ili apsolutna temperaturna ljestvica

T = 0 K najniža temperatura u prirodi T = 273,15 K ledište vode

T = 373,15 K vrelište vode 2. Celzijeva temperaturna ljestvica

K T

Ct t = 0o C ledište vode t = 100o C vrelište vode

Veza temperaturnih ljestvica

t T 15,273

t T

1 JEDNADŽBA STANJA


24/235

Gdje je:

p – tlak [Pa]

v – specifični volumen [m3/ kg]

T – temperatura [K]

R – plinska konstanta [J / kgK]

1. JEDNADŽBA STANJA

Za idealni plin jednadžba stanja ima oblik


25/235

Zakon održanja energije

U izoliranom sustavu (koji nije u vezi s okolinom) zbroj svih količina energije se ne mijenja s vremenom ΣE = konst

Prema toj definiciji energija može prelaziti iz jednog oblika u drugi, nopri tome ukupna količina energije ostaje konstantna.Zato je ispravno kazati: pretvornik toplinske energije umjesto

proizvođač toplinske energije, odnosno uporaba energije umjesto

potrošnja energije.

Toplinska energija

Toplina je jedan od oblika energije. Prema međunarodnom sustavu jedinica SI jedinica za energiju je “džul“ (Joule) (J=Nm).

U praksi se često koristi jedinica kilovat – sat1 kWh= 3600kJ.


26/235

Prvi glavni zakon termodinamike (za zatvorene sustave)

Q = U2 - U1 + W = ΔU + W

Dovedena toplinska energija Q u zatvorenom sustavu služi dijelom za povećanje

unutrašnje energije U , a dijelom za vršenje mehaničkog rada W .

Specifični toplinski kapacitet c

Gdje su:

kJ toplina

m kg masa

c kJ/kgK specifični toplinski kapacitet T K temperatura

T m

Qc

T mcQ

Količina topline koju treba dovesti tijelu mase m

i spec. topl. kapaciteta c da mu se temperatura

povisi za T


27/235

Specifični toplinski kapacitet c kJ/kgK

Predstavlja onu količinu topline koja masu od 1kg zagrije za 1 K.Specifični toplinski kapacitet ovisi o tlaku i temperaturi.

Za većinu tehničkih problema se može uzeti kao konstanta tj. kao prosječni specifični toplinski kapacitet između temperatura T1 i T2.


28/235

Potrebna količina topline

Količina topline potrebna za zagrijavanje mase m s temperatureT1 na temperaturu T2 uz poznatu prosječnu vrijednostspecifičnog toplinskog kapaciteta računa se prema:

Q kJ količina topline m kg masa

c kJ/kgK specifični toplinski kapacitet

T K temperatura


29/235

Toplinski tok

Toplinski tok je ekvivalentan snazi i predstavlja prenesenu

količinu toplinske energije u jedinici vremena

Φ kJ/s, (kW) toplinski tok qm kg/s maseni protok

C kJ/kgK specifični toplinski kapacitet ΔT K temperaturna razlika


30/235

Određivanje masenog protoka

Za termotehničke sustave, na primjer sustav grijanja od

značaja je poznavanje masenog protoka kroz cijevnu mrežu, ogrjevna tijela i sustav u cjelini. Na osnovi poznatogtoplinskog toka određuje se i maseni protok kroz crpku(kapacitet) za zadanu temperaturnu razliku.

Φ kJ/s, (kW) toplinski tok qm kg/s maseni protok

ΔT K razlika temperatura polaznog i povratnog voda.c KJ/kgK specifični toplinski kapacitet


31/235

Primjer: Određivanje masenog protoka kroz cjevovod.Kroz cijevnu granu A sustava toplovodnog grijanja mora se

ostvariti toplinski tok (snaga) od Φ = 30 kW za zadanu

temperaturnu razliku na ogrjevnim tijelima od ΔT = 20 K.Odredi maseni i volumenski protok kroz granu A, uzevši gustoću vode pri 80 °C od ρ = 971,6 kg/m3 i specifični toplinski kapacitetc = 4,2 kJ/kgK

m

Stupanj djelovanja, korisnost


32/235

Stupanj djelovanja, korisnost

Stupanj djelovanja nekog procesa, stroja ili uređaja jest omjer korisno dobivenog rada(energije) ili snage i utrošenog rada (energije) ili snage.

Iskoristivost, učinkovitost U toplinskim procesima često upotrebljavamo pojam iskoristivost ili učinkovitost kojipredstavlja odnos dobivene količine topline ili dobivenog toplinskog toka i utrošene količine topline ili unesenog toplinskog toka.

Kod dizalica topline i rashladnih uređaja koristi se pojam faktor grijanja odnosno faktorhlađenja, (COP - coefficient of perfomance) faktor pretvorbe koji predstavlja: kod dizalicetopline odnos dobivenog toplinskog toka i unesene snage za pogon kompresora

a kod rashladnog uređaja odnos dobivenog rashladnog toka i unesene snage za pogonkompresora

Faktor pretvorbe kompresijskih ljevokretnih procesa je veći od jedan, (ε > 1)


33/235


34/235

Protok kroz površinu d A0 kroz presjek 0 – 0 iznosi:

Iz ovog kanala izdvojit će se elementarna strujnica u točki koja je

omeđena plaštem strujnica i ulaznom površinom d A0 i izlaznom

površinom d A1.

Q = A0 v0 = A1 v1

Od dit j ij i D2 k j j D1 240 t k Q 50 l/


35/235

Odredite promjer cijevi D2 ako je promjer D1=240mm, protok Q=50 l/s,

a prirast brzine od presjeka 1 do presjeka 2 Δv = 0,35m/s.

Pretpostavite strujanje idealnog fluida.

D1=240 mm; A1=0,0452 m2

Q= 50 l/s =0,05 m3/s

Δv=0,35m/sD2=?

Jednadžba kontinuiteta: Q = A1 v1 = A2 v2


36/235

Zakon o održavanju energije (strujanje bez trenja)


37/235

održavanju g j ( j j j )Za stacionarno strujanje idealnog nestlačivog fluida, suma svih energija(položaja, tlaka, brzine) u svakom je presjeku konstantna i dana jeBernoullijevom jednadžbom koja izražena preko tlaka ima oblik:

Gdje su:

z geodetska visina

p statički tlak fluida (tlak na stijenci)ρw2/2 dinamički tlak fluda (zaustavni tlak)

Jedinica mjere za tlak je Pascal

1 bar = 103 mbar = 105 Pa = 105 N/m2

1 bar = 10 mVS (stupca vode)(stare jedinice:

Tehnička atmosfera 1 at =9,80665 • 104 PaFizikalna atmosfera 1 atm =1,033 at

= 101,300 Pa = 760 mmHg = 760 Torr)

Dinamički tlak


38/235

Dinamički tlak je rezultat brzine strujanja fluida i računa se pomoću izraza:

gdje je: w (m/s) brzina strujanja fluida

Ukupni tlak

Suma statičkog i dinamičkog tlaka ne mijenja se u sustavu kod strujanja bezgubitaka. Energija brzine (kinetička) može se pretvoriti u energiju tlaka(potencijalnu) i obratno.

Ukupan tlak može se također izraziti kao pretlak ili apsolutni tlak.Ukupni tlak izražen kao pretlak:

Primjer: Izračunavanje apsolutnog statičkog tlaka


39/235

Primjer: Izračunavanje apsolutnog statičkog tlaka.Izračunati tlak stupca vode na stijenku cijevi u presjeku A-A ako je visina stupcvode h = 10 m mjereno od razine u otvorenom spremniku.

Traži se vrijednost pretlaka i apsolutnog tlaka.

Za izračun apsolutnog tlaka potrebno je znati iznos atmosferskog tlaka napoložaju spremnika. Za tehničku primjenu možemo računati sa p0 = 1,013 • 105 Pa, pa je apsolutni tlak u presjeku A-A:

Od dit t k i b i i tj j id l fl id i ij i j D 200


40/235

Odredite protok i brzinu istjecanja idealnog fluida iz cijevi promjera D=200mm

u zadanom sustavu prema slici. Nacrtajte energetsku i pijezometarsku liniju.

H1=25m.n.mH2=20m.n.m

D=200 mm; A=0,0314 m2

Q,v=?

Referentnu ravninu nije potrebno definirati jer su visine zadane apsolutnimkotama.

Bernollijeva jednadţba postavlja se za karakteristiĉne presjeke – na razini vodeu rezervoaru (presjek 1) i na izlazu cijevi (presjek 2)

Bernollijeva jednadžba:


41/235


42/235

OSNOVNE



43/235



Zakon o održavanju energije (strujanje bez trenja)


44/235

jZa stacionarno strujanje idealnog nestlačivog fluida, suma svih energija(položaja, tlaka, brzine) u svakom je presjeku konstantna i dana jeBernoullijevom jednadžbom koja izražena preko tlaka ima oblik:

Gdje su:

z geodetska visina



1 bar = 103 mbar = 105 Pa = 105 N/m2



= 101,300 Pa = 760 mmHg = 760 Torr)

Dinamički tlak


45/235

Dinamički tlak je rezultat brzine strujanja fluida i računa se pomoću izraza:

gdje je: w (m/s) brzina strujanja fluida

Ukupni tlak

Suma statičkog i dinamičkog tlaka ne mijenja se u sustavu kod strujanja bezgubitaka. Energija brzine (kinetička) može se pretvoriti u energiju tlaka(potencijalnu) i obratno.

Ukupan tlak može se također izraziti kao pretlak ili apsolutni tlak.Ukupni tlak izražen kao pretlak:

u

st ua

d

d

st

sta 0

d

Primjer: Izračunavanje apsolutnog statičkog tlaka


46/235

Primjer: Izračunavanje apsolutnog statičkog tlaka.Izračunati tlak stupca vode na stijenku cijevi u presjeku A-A ako je visina stupcvode h = 10 m mjereno od razine u otvorenom spremniku.





47/235




D=200 mm; A=0,0314 m

Q,v=?

Referentnu ravninu nije potrebno definirati jer su visine zadane apsolutnimkotama.

Bernollijeva jednadţba postavlja se za karakteristične presjeke – na razini vodeu rezervoaru (presjek 1) i na izlazu cijevi (presjek 2)


2

Kroz sustav cijevi prema slici struji voda Prve dvije dionice cjevovoda a i b


48/235

Kroz sustav cijevi prema slici struji voda. Prve dvije dionice cjevovoda a i b

spojene su u seriju, dok su druge dvije dionice c i d spojene paralelno. Za

svaku dionicu zadani su podaci prema slici. Potrebno je izračunati sve ostalepodatke koji nedostaju.

Pri rješavanju se polazi od pretpostavke očuvanja mase. Ovdje se radi ostacionarnom strujanju nestlačivog fluida. U prve dvije dionice protok fluida je

jednak i on se kasnije dijeli na dvije paralelne dionice. Protok fluida ćemo odrediti iz podataka za dionicu b:


49/235

Na slici je uočen kontrolni volumen koji obuhvaća unutarnjost račvaste


50/235

Na slici je uočen kontrolni volumen koji obuhvaća unutarnjost račvaste cijevi. Kroz dva presjeka nestlačivi fluid ulazi u kontrolni volumenprotocima Qu , a kroz dva izlazi protocima Qi.

Prema jednadžbi kontinuiteta vrijedi:

Q1 + Q2 = Q3 + Q4


51/235

Reynoldsova značajka Re


52/235


Reynoldsova značajka je bezdimenzijska veličina koja opisuje karakteristiku strujanja. Strujanja u cijevi su slična ako imaju jednak Reynoldsov broj.

Gdje su:

w m/s brzina strujanja fluida

d m unutrašnji promjer cijevi v m2/s kinematički viskozitet fluida d h m hidraulički promjer

(npr. za EL loživo ulje kod 20°C:

v = 6•10-6 m2/sza vodu kod 10 °C:

v = 1,31•10-6 m2/sza vodu kod 80 °C:

v = 0,37•10-6 m2/s)

Strujanje fluida kroz cijev kod kojeg je Re <

2320 je laminarno, a za Re > 2320 jeturbulentno

strujanje fluida.

Otpor strujanju u cijevima


53/235


Gubitak tlaka zbog otpora pri strujanju fluida gustoće ρ s brzinom w računa se pomoćuDarcyjeve formule:

koeficijent gubitaka, koji za ravne cijevi kružnog presjeka iznosi:

Gdje su:

λ koeficijent trenjal m duljina cijevi

d m promjer cijevi (ili hidraulički promjer)

Za proračun pada tlaka u ravnim cijevima možemo pisati:

Gdje je:

R Pa/m pad tlaka po dužnom metru cijevi.

Koeficijent trenja za cijevi je funkcija hrapavosti stijenke cijevi i oblika strujanja.


54/235

j j j j j p j j j j

Uobičajne su vrijednosti λ = 0,02 ÷ 0,05.

Za laminarno strujanje (Re < 2320 ) vrijedi:

i neovisan je o hrapavosti cijevi

Za turbulentno strujanje (Re > 2320 ) razlikujemotri područja strujanja:- Strujanje u glatkoj cijevi (λ ovisi samo o Re značajki).

Strujanje u hrapavoj cijevi: (λ ovisi samo o relativnoj hrapavosti

Strujanje u prijelaznom području (Colebrookova formula)

λ ovisi o Re značajki i

Gdje su: λ koeficijent trenja za cijevi

ε hrapavost cijevi

d promjer cijevi, unutrašnji ili d h

Pad tlaka u cjevovodu


55/235

Općenito se pad tlaka računa pomoću formule:

Dodatni gubici, padovi tlaka, javljaju se pri strujanju fluida kroz armature, spojnice,

aparate i slično. Koeficijent gubitaka ζ mora biti određen za svaki element

posebno. Brzine s kojom se određuje pad tlaka (lokalni otpori) mora se odrediti od slučaja do slučaja.

a) Promjena poprečnog presjeka (proširenje, suženje).Pad tlaka je posljedica promjene brzine strujanja fluida i komešanja čestica.

Lokalni otpor kod proširenja

Koeficijent gubitaka se određuje kao

a pad tlaka se odnosi na brzinu w 1


56/235

Određivanje koeficijenta trenja u cijevi

b) Protjecanje kroz račvu, odvojke ili spojnicu K d č j d j j ili j j t j fl id d l i d d tl k


57/235

Kod račvanja, odvajanja ili spajanja struja fluida, dolazi do pada tlaka. Koeficijent gubitaka ζ ovisi o više faktora: - Oblik poprečnog presjeka cijevi (kružni ili pravokutni) - Karakteristike poprečnog presjeka ( A/A A ili A/AD )

- Karakteristike brzine ( w/w A ili w/w D )- Kut račvanja - Oblik račve (npr.konus)

Kod računanja pada tlaka treba voditi računa s

kojom se brzinom on računa (ona ispred račve ili u račvi).Koeficijent gubitaka može poprimiti i negativnuvrijednost.

Gubitci se mogu smanjiti konusnim prolazom,

zakrivljenjem spoja ili koljenom.

Koeficijent gubitaka za ravni T komad.

c) Protjecanje kroz mjerilo protoka, kalorimetre i slične uređaje Pad tlaka kod ovakvih uređaja naznačen je u tehničkoj dokumentaciji proizvođača


58/235

Pad tlaka kod ovakvih uređaja naznačen je u tehničkoj dokumentaciji proizvođača. d) Ogrjevno tijelo (radijatori, konvektori)

Za pad tlaka u različitim konstrukcijama ogrjevnih tijela, (konvektori i sl. u kojima subrzine strujanja vrlo male) usvaja se vrijednost koeficijenta gubitaka ζ = 2,5.Pad tlaka se računa pomoću izraza:

Gdje je:

w H m/s brzina vode na ulaznom presjeku priključka.

e) Cijevi

Pad tlaka ravnih dijelova cijevne mreže dužine l može se izračunati na osnovi vrijednosti specifičnog otpora R , danog u dokumentaciji proizvoda.

Izmjenjivači topline, kaloriferi, solarni kolektori

Pad tlaka se određuje na osnovi tehničke dokumentacije i nominalnog volumnog protoka.

Općenito vrijedi sljedeći odnos između pada

tlaka i volumnog protoka.

Primjer: Pad tlaka izmjenjivača topline Izmjenjivač topline ima pad tlaka od 0 12 bar kod nominalnog protoka od 3 2


59/235

Izmjenjivač topline ima pad tlaka od 0,12 bar kod nominalnog protoka od 3,2m3/h. Koliki je pad tlaka pri protoku od 5 m3/h.

Prolaz toplineToplinski tok koji prelazi s neke tekućine na ravnu stjenku prolazi kroz tu stjenku te sa


60/235

Toplinski tok koji prelazi s neke tekućine na ravnu stjenku, prolazi kroz tu stjenku te sate stjenke na drugu tekućinu računa se uz poznavanje: • Koeficijenta prolaza topline k W / m2K

• Površine stjenke (okomito na smjer izmjene topline) A m2

• Temperature tekućina (fluida) T 1 i T 2 K (tekućine ili fluidi su sve kapljevite I plinovitetvari) pomoću izraza :

Temperaturna raspodjela kod izoliranog zida s: a) vanjskom izolacijom b)

unutrašnjom izolacijom

Koeficijent prolaza topline k računa se pomoću izraza:


61/235

Gdje su :

W / m2 K koeficijent prijelaza topline s tekućine na stjenku m debljina stjenke

W / m K koeficijenti toplinske vodljivosti

W / m2 K koeficijent prijelaza topline sa stjenke tekućinu 2.

Recipročna vrijednost koeficijenta prolaza topline predstavlja ukupni toplinskiotpor prolazu topline pa možemo analogno tomu pisati:

Gdje su :

R m2K / W ukupni otpor prolazu topline

R 1 m 2 K / W otpor prijelazu topline s tekućine 1 na stjenku R λ m 2 K / W otpor provođenju topline R 2 m 2 K / W otpor prijelazu topline sa stjenke na tekućinu 2


62/235

Postrojenje za kondicioniranje jedne kuće napaja se mehaničkom snagom od P= 3 kW i u stanju je da spremniku više temperature preda toplinski tok od dQ/dt


63/235

= 3 kW i u stanju je da spremniku više temperature preda toplinski tok od dQ/dt= 12 kW. Potrebno je odrediti:

a) Toplinski množilac ε kada se tijekom zime kuća grije,b) Toplinski množilac ε kada se tijekom ljeta kuća hladi.

Rješenje

a) Toplinski množilac je omjer između korisne energije i utrošene energije.Prilikom grijanja kuće mi svu toplinu dovodimo kući kao spremniku više temperature:

Toplinski množilac je omjer između korisne energije i utrošene energije. Prilikomhlađenja kuće mi iz nje odvodimo toplinu, te toplinu odbacujemo na okoliš kao

spremnik više temperature:


64/235

OSNOVNE



65/235



Zakon o održavanju energije (strujanje bez trenja)Za stacionarno strujanje idealnog nestlačivog fluida suma svih energija


66/235

Za stacionarno strujanje idealnog nestlačivog fluida, suma svih energija(položaja, tlaka, brzine) u svakom je presjeku konstantna i dana jeBernoullijevom jednadžbom koja izražena preko tlaka ima oblik:

Gdje su:

z geodetska visina



1 bar = 103 mbar = 105 Pa = 105 N/m2



= 101,300 Pa = 760 mmHg = 760 Torr)


67/235

Primjer: Izračunavanje apsolutnog statičkog tlaka.


68/235

Izračunati tlak stupca vode na stijenku cijevi u presjeku A-A ako je visina stupcvode h = 10 m mjereno od razine u otvorenom spremniku.





69/235



D=200 mm; A=0,0314 m2

Q,v=?

Referentnu ravninu nije potrebno definirati jer su visine zadane apsolutnim

kotama.

Bernollijeva jednadţba postavlja se za karakteristiĉne presjeke – na razini vodeu rezervoaru (presjek 1) i na izlazu cijevi (presjek 2)


Kroz sustav cijevi prema slici struji voda. Prve dvije dionice cjevovoda a i b


70/235

spojene su u seriju, dok su druge dvije dionice c i d spojene paralelno. Za

svaku dionicu zadani su podaci prema slici. Potrebno je izračunati sve ostalepodatke koji nedostaju.

Pri rješavanju se polazi od pretpostavke očuvanja mase. Ovdje se radi ostacionarnom strujanju nestlačivog fluida. U prve dvije dionice protok fluida je

jednak i on se kasnije dijeli na dvije paralelne dionice. Protok fluida ćemo odrediti iz podataka za dionicu b:


71/235

Na slici je uočen kontrolni volumen koji obuhvaća


72/235

Na slici je uočen kontrolni volumen koji obuhvaća

unutarnjost račvaste cijevi. Kroz dva presjeka nestlačivi

fluid ulazi u kontrolni volumen protocima i , a kroz dva

izlazi protocima i . Kroz plašt račve nema protoka fluida. 1Q 2 Q 3 Q 4 Q Prema jednadžbi kontinuiteta vrijedi

Prolaz toplineToplinski tok koji prelazi s neke tekućine na ravnu stjenku, prolazi kroz tu stjenku te sa


73/235

te stjenke na drugu tekućinu računa se uz poznavanje: • Koeficijenta prolaza topline k W / m2 K• Površine stjenke (okomito na smjer izmjene topline) A m2• Temperature tekućina (fluida) T1 i T2 K (tekućine ili fluidi su sve kapljevite I plinovite

tvari) pomoću izraza :

Temperaturna raspodjela kod izoliranog zida s: a) vanjskom izolacijom b)

unutrašnjom izolacijom

Koeficijent prolaza topline k računa se pomoću izraza:


74/235

Gdje su :

W / m2 K koeficijent prijelaza topline s tekućine na stjenku m debljina stjenke

W / m K koeficijenti toplinske vodljivosti

W / m2 K koeficijent prijelaza topline sa stjenke tekućinu 2.

Recipročna vrijednost koeficijenta prolaza topline predstavlja ukupni toplinskiotpor prolazu topline pa možemo analogno tomu pisati:

Gdje su :

R m2K / W ukupni otpor prolazu topline

R1 m2K / W otpor prijelazu topline s tekućine 1 na stjenku Rλ m2K / W otpor provođenju topline

R2 m2K / W otpor prijelazu topline sa stjenke na tekućinu 2

Prema novoj konvenciji koeficijent prolaza topline označava se sa U, patoplinski tok kroz ravni višeslojni zid (slika1 1) u stacionarnom stanju ovisi o


75/235

toplinski tok kroz ravni višeslojni zid (slika1-1), u stacionarnom stanju, ovisi osamoj konstrukciji zida, površini zida i temperaturnoj razlici između unutarnje ivanjske

temperature zraka.

Gdje su:

Φ W toplinski tokU W / m2 K koeficijent prolaza topline

T1 K temperatura tekućine 1, izvan temperaturnog graničnog sloja

T2 K temperatura tekućine 2, izvan temperaturnog graničnog sloja A m2 površina L W/K provodljivost

Postrojenje za kondicioniranje jedne kuće napaja se mehaničkom snagom od P= 3 kW i u stanju je da spremniku više temperature preda toplinski tok od dQ/dt


76/235

j j p p p p Q

= 12 kW. Potrebno je odrediti:

a) Toplinski množilac ε kada se tijekom zime kuća grije,b) Toplinski množilac ε kada se tijekom ljeta kuća hladi.

Rješenje

a) Toplinski množilac je omjer između korisne energije i utrošene energije.Prilikom grijanja kuće mi svu toplinu dovodimo kući kao spremniku više temperature:

Toplinski množilac je omjer između korisne energije i utrošene energije. Prilikomhlađenja kuće mi iz nje odvodimo toplinu, te toplinu odbacujemo na okoliš kaospremnik više temperature:

Hidraulički i ekvivalentni promjer


77/235

Hidraulički promjer dh

Radi jednostavnijeg proračuna gubitaka kod strujanja fluida kroz cijevi i kanale kojinemaju kružni presjek izveden je pojam hidrauličkog promjera koji se računa pomoću

izraza:

Gdje su:

A m2 površina poprečnog presjeka

O m opseg poprečnog presjeka strujanja (oplakivani opseg) dh m hidraulički promjer

a za kvadratni:



78/235

Reynoldsova značajka je bezdimenzijska veličina koja opisuje karakteristiku strujanja. Strujanja u cijevi su slična ako imaju jednak Reynoldsov broj.

Gdje su:

w m/s brzina strujanja fluida

d m unutrašnji promjer cijevi v m2/s kinematički viskozitet fluida dh m hidraulički promjer

(npr. za EL loživo ulje kod 20 °C:

v = 6•10-6 m2/s

za vodu kod 10 °C:

v = 1,31•10-6 m2/sza vodu kod 80 °C:

v = 0,37•10-6 m2/s)

Strujanje fluida kroz cijev kod kojeg je Re <

2320 je laminarno, a za Re > 2320 jeturbulentno

strujanje fluida.



79/235

Gubitak tlaka zbog otpora pri strujanju fluida gustoće ρ s brzinom w računa se pomoćuDarcyjeve formule:

koeficijent gubitaka, koji za ravne cijevi kružnog presjeka iznosi:

Gdje su:

λ koeficijent trenjal m duljina cijevi

d m promjer cijevi (ili hidraulički promjer)

Za proračun pada tlaka u ravnim cijevima možemo pisati:

Gdje je:

R Pa/m pad tlaka po dužnom metru cijevi.

Koeficijent trenja za cijevi je funkcija hrapavosti stijenke cijevi i oblika strujanja.

Uobičajne su vrijednosti λ = 0 02 ÷ 0 05


80/235

Uobičajne su vrijednosti λ 0,02 0,05.

Za laminarno strujanje (Re < 2320 ) vrijedi:

i neovisan je o hrapavosti cijevi

Za turbulentno strujanje (Re > 2320 ) razlikujemotri područja strujanja:- Strujanje u glatkoj cijevi (λ ovisi samo o Re značajki).

Strujanje u hrapavoj cijevi: (λ ovisi samo o relativnoj hrapavosti

Strujanje u prijelaznom području (Colebrookova formula)

λ ovisi o Re značajki i

Gdje su: λ koeficijent trenja za cijevi

ε hrapavost cijevi

d promjer cijevi, unutrašnji ili dh

Pad tlaka u cjevovodu

Općenito se pad tlaka računa pomoću formule:


81/235

p p p

Dodatni gubici, padovi tlaka, javljaju se pri strujanju fluida kroz armature, spojnice,

aparate i slično. Koeficijent gubitaka ζ mora biti određen za svaki element

posebno. Brzine s kojom se određuje pad tlaka (lokalni otpori) mora se odrediti od slučaja do slučaja.

a) Promjena poprečnog presjeka(proširenje, suženje). Pad tlaka je posljedica promjenebrzine

strujanja fluida i komešanja čestica.

Lokalni otpor kod proširenja

Koeficijent gubitaka se određuje kao

a pad tlaka se odnosi na brzinu w 1


82/235

Određivanje koeficijenta trenja u cijevi

Protjecanje kroz račvu, odvojke ili spojnicu Kod račvanja, odvajanja ili spajanja struja fluida,

Kod računanja pada tlaka treba voditiračuna s


83/235

dolazi do pada tlaka.

Koeficijent gubitaka ζ ovisi o više faktora: - Oblik poprečnog presjeka cijevi (kružni ili pravokutni)

- Karakteristike poprečnog presjeka ( A/AA ili A/AD )

- Karakteristike brzine

( w/wA ili w/wD )

- Kut račvanja - Oblik račve (npr.konus)

računa s kojom se brzinom on računa (ona ispredračve ili u račvi).

Koeficijent gubitaka može poprimiti inegativnuvrijednost.

Gubitci se mogu smanjiti konusnim

prolazom,

zakrivljenjem spoja ili koljenom.

koeficijent gubitaka za ravni T komad.

c) Protjecanje kroz mjerilo protoka, kalorimetre i slične uređaje Pad tlaka kod ovakvih uređaja naznačen je u tehničkoj dokumentaciji proizvođača. d) Ogrjevno tijelo (radijatori konvektori)


84/235

d) Ogrjevno tijelo (radijatori, konvektori)

Za pad tlaka u različitim konstrukcijama ogrjevnih tijela, (konvektori i sl. u kojima subrzine strujanja vrlo male) usvaja se vrijednost koeficijenta gubitaka ζ = 2,5.Pad tlaka se računa pomoću izraza:

Gdje je:

wH m/s brzina vode na ulaznom presjeku

priključka. e) Cijevi

Pad tlaka ravnih dijelova cijevne mreže dužine l može se izračunati na osnovi vrijednosti specifičnog otpora R , danog u dokumentaciji proizvoda.

Izmjenjivači topline, kaloriferi, solarni kolektori

Pad tlaka se određuje na osnovi tehničke dokumentacije i nominalnog volumnog protoka.

Općenito vrijedi sljedeći odnos između pada

tlaka i volumnog protoka.

Primjer: Pad tlaka izmjenjivača topline Izmjenjivač topline ima pad tlaka od 0,12 bar kod nominalnog protoka od 3,2


85/235

m3/h. Koliki je pad tlaka pri protoku od 5 m3/h.

Na slici je uočen kontrolni volumen koji


86/235

j j

obuhvaća unutarnjost račvaste cijevi. Kroz dva

presjeka nestlačivi fluid ulazi u kontrolni

volumen protocima i , a kroz dva izlazi

protocima i . Kroz plašt račve nema protokafluida. 1 Q 2 Q 3 Q 4 Q

Prema jednadžbi kontinuiteta vrijedi

Mjerenje brzine strujanja fluida u cijevima

Lijeva cjevčica mjeri statički tlak u točki 1 a Pitotova cijev zaustavni tlak u točki 2


87/235

Lijeva cjevčica mjeri statički tlak u točki 1, a Pitotova cijev zaustavni tlak u točki 2.

Razlika ta dva tlaka je visina brzine, pa vrijedi

Očito je da se brzina računa iz mjerene razlike

tlakova, koja se obično mjeri diferencijalnim

manometrom.

2Δv gh

P d l Pi ij


88/235

Prandtl-Pitotova cijevSastoji se od dvije koaksijalne cijevi, pri čemu

je unutarnja cjevčica svojim otvorom

suprotstavljena strujanju i mjeri zaustavni tlak

(točka 2 na slici). Vanjska cijev ima po obodu rupice s otvorima preko kojih čestice

fluida prolaze tangencijalno kojima se mjeri

statički tlak (točka 3 na slici). Donja slika

kvalitativno prikazuje promjenu tlaka duž

strujnice 1-2-3. U točki zastoja je brzina

jednaka nuli, a tlak je maksimalan. Od točke

zastoja fluid se ponovo ubrzava, a tlak opada.

U području između točaka 2 i 3 brzina na

nekim mjestima premašuje brzinu 1v , te tlak

opada ispod tlaka 1 p , ali se na određenoj

udaljenosti od točke 2 tlak ponovo vraća na

vrijednost tlaka 1 p . Ako se zanemari učinak

viskoznih sila u neograničenom strujanju fluida

tlak 3 p će biti jednak tlaku 1 p , pa će se iz

mjerene visine Δh moći izračunati brzina 1v ,

pri čemu vrijedi iz


89/235


90/235


91/235


92/235


93/235


94/235

PUMPE

Općenito o pumpama


95/235

• Pumpa je stroj u kojemu se mehanička energija pogonapretvara u hidrauličku energiju pumpanog fluida

• Namjena pumpe je pumpanje najrazličitijih fluida, poputdestilata, viskoznih tekućina, agresivnih tekućina, morske vode do 80 C, slatke vode do 100 C i više, itd.


96/235

o Zahtjevi za pumpe postavljaju se kao i za druge strojeve:• sigurnost rada kod bočnog i uzdužnog nagiba,

• ekonomičnost

• mala masa i dimenzije,• sposobnost trajnog pogona bez nadzora,

• prilagodljivost automatici, itd.


97/235

• izravno od glavnog pogonskog stroja,

• elektromotorom,

• parnom turbinom,

• parnim stapnim strojem,

• izravno od parnog cilindra parnog stroja,

• ručni

Pogoni pumpi


98/235

Zupčasta pumpa

Općenito o pumpama


99/235


100/235

pumpa


101/235

Općenito o pumpama


102/235

Općenito o pumpama


103/235

Općenito o pumpama


104/235

Općenito o pumpama


105/235

Općenito o pumpama


106/235

Općenito o pumpama


107/235

Osnove i pojmoviCirkulacijska crpka u krugu grijanja ima ulogu transporta tople vode, nosioca

topline, koja se iz kotla dovodi do ogrjevnih tijela i ohlađena vraća u kotao.


108/235

p , j g j j

Kapacitet crpke

Kapacitet crpke je količina fluida koju crpka transportira u jedinici vremena.

Potrebni kapacitet crpke sa izražava preko potrebne količine topline kojutreba predati korisniku i toplinskih gubitaka pri distribuciji.

gdje su:

ΦH W - potrebna količina topline

ΦV W - toplinski gubiciΔ K - temperaturna razlika polaznog

i povratnog voda

c kJ/kgK - specifični toplinski kapacitet ρ kg/m3 - gustoća vode pri srednjoj temperaturi medija

(u inženjerskim proračunima može se uzeti ρ = 1000 kg/m3)

Korisna snaga crpke

Korisna snaga crpke je snaga potrebna za ostvarenje željenog


109/235

Korisna snaga crpke je snaga potrebna za ostvarenje željenog kapaciteta crpke.

gdje su:qV m3/s - volumni protok fluida

P W - korisna snaga

g m/s2 - gravitacija

ρ kg/m3

- gustoća fluida (vode) H m - visina vodenog stupca

Električna snaga crpke Pel i stupanj djelovanja huk


110/235

Ukupan stupanj djelovanja

Karakteristika crpke i radna točka

Karakteristika crpke pokazuje vezu između protoka i tlaka kod konstantnog broja okretaja


111/235

p p j p g j j

crpke.

Određuje se ispitivanjem tako da se prigušivanjem ventila smanjuje protok kroz crpku. Kad je

ventil zatvoren (protok nula) crpka postiže maksimalni tlak. Ova je vrijednost (visina dizanja)

često naznačena na crpki

Karakteristika crpke

Primjer: Određivanje crpke za stambeni blok.Potrebna toplina za stambeni blok je Φ = 614 [Kw]. Temperatura vode na ulazu je 90 °C a na izlazu 70°C

(ΔJ = 20°C), a ρ = 971 [kg/m3] kod 80°C. Crpka mora savladati gubitke u grani s najvećim padom tlaka


112/235

gdje su:

qv m3/s - volumenski protok

qm kg/s - maseni protok

Φ W - toplinski tok (snaga)ρ kg/m3 - gustoća fluida c W/kgK - specifični toplinski kapacitet Δu K - temperaturna razlika

Pad tlaka u cijevnoj mreži posljedica je sljedećihgubitaka:

- gubitci ravnih dijelova cjevovoda Δp R = R · l

- lokalni gubitci

- ventili i razdjelnici

- ukupni gubici:

pretpostavka: gubitak u ravnim dijelovima uzima se

R = 100 [Pa/m] lokalni otpori su 60% ukupnih

gubitaka cjevovoda.

Dužina ravnih dijelova cjevovoda (polaz, povrat)

L = 223 m

Koeficijent cijevne mreže:

Karakteristika cijevne mreže (parabola):

U dvostrukom log dijagramu parabola postaje pravac.

Crpka radi samo po svojoj karakteristici.

Točka u kojoj se sijeku karakteristika crpkei karakteristika mreže je radna točka.

Konstrukcija

1.U principu crpke se izrađuju u linijskoj izvedbi pri čemu su usisni i tlačni vod u


113/235

p p p j j j p

liniji.

2.Male crpke (do NO 100) sastoje se od spiralnog kućišta izrađenog iz sivog lijeva ili

visokokvalitetnog čeličnog lima.3.S el. motorom su povezane preko prirubnice.

4.Izrađuju se u različitim veličinama i za različite visine dobave.

5.Rotor crpke izrađen je iz kvalitetnog umjetnog materijala, nehrđajućeg čelika ili

sivog lijeva.

6.Isporučuju se u raznim veličinama i s mogućnosti promjenljive dobave. Za manje

visine dobave izrađuju se kao aksijalne, a za veće kao radijalne.

7.Crpke namijenjene za centralna grijanja konstruirane su kao mokre i suhe. Obje

konstrukcije mogu biti u jednostrukoj i dvostrukoj izvedbi. Kod mokrih, potopljenih,

crpki svi su pokretni dijelovi u vodi, a brtvljenje mora biti kvalitetno.

1. Voda koja cirkulira u sustavu služi kao sredstvo za podmazivanje. Ovakve crpkesu tihe ne traže skoro nikakvo održavanje.

2. Snage im se kreću od 10 W do 2,5 kW, visina dizanja do 12 m, a dobava do 100


114/235

m3/h.

3. Kod suhe izvedbe brtvljenje se ostvaruje prstenastom brtvom (od keramičkih

materijala visoke kvalitete kad se traži duži radni vijek).4. Buka koja se javlja kod ovog tipa crpki znatno je veća nego kod potopljenih.

Snaga im je obično od 0,75 kW na više.

Suha konstrukcija, presjek


115/235

Tlak u sustavu

Raspored tlaka u sustavu

Čvornim točkama sustava nazivamo spojna mjesta u kojima se od glavnih vodovagranaju odgovarajući razvodi polaznog ili povratnog voda


116/235

granaju odgovarajući razvodi, polaznog ili povratnog voda.

Analogno prema ili od ogrjevnog tijela. Na osnovi gubitka tlaka u odvojku može se u

čvornim točkama odrediti razlika tlaka i nacrtati karakterističan dijagram pada tlaka usustavu.Na slici je prikazana raspodjela tlaka za klasičan paralelan spoj i za paralelan spojprema Tichelmann-u koji osigurava strujanje medija pri istim padovima tlaka.


117/235

Raspodjela tlakova u dvocijevnom sustavu spojenom prema Tichelmann-u


118/235

Spajanje ogrjevnih tijela prema Tichelmann-u

Jednolika raspodjela tlakova prema Tichelmann-u

A. Tichelmann je predložio takvo povezivanje ogrjevnih tijela kod kojeg je svako od njihspojeno cijevima približno jednake duljine mjereno od kotla


119/235

spojeno cijevima približno jednake duljine, mjereno od kotla.

Podjednake padove tlaka moguće je ostvariti jedino ukoliko su sva ogrjevna tijela istog

tipa i iste snage, a samim time i protoci radnog medija kroz njih su isti. U ovom je slučajuproračun cijevne mreže pojednostavljen, a regulacija sustava je jednostavna i tražisamo manja podešavanja.

Mogući načini cirkulacije u Tichelmann-ovom sustavu


120/235

Opis slike: U točkama B, C, D i E dižu se vertikale 1 do 4 pri čemu se točke C1 do C6 odnose na vertikalu 2.

Pri tome su:

H - visina dizanja crpke

ΔhC - razlika tlaka za vertikalu 2

ΔhV - pad tlaka na ventili ogrjevnog tijela 2

ΔhE - razlika tlaka za vertikalu 4

h1 - pogonski tlak za ogrjevno tijelo 1

H ΔhC ΔhV

h1

ΔhE

h

Za dvocijevni sustav s donjim razvodom, slika, dan je dijagram raspodjele tlakova. Prikazani su:Visina dizanja crpke je Δ p. Prvo je opisana desna strana gledano od točke A. Padovi tlaka napojedinim granama AC, CF, FG, GJ smanjuju radni tlak. Statički tlak sustava nije uzet u obzir. Padtlaka na ogrjevnom tijelu 3 (HK3) mora biti isti kao na HK2. Za ogrjevno tijelo HK1 moramo preko


121/235

g j j ( ) g j j p

ugrađenog ventila ostvariti pad tlaka od G do H. Padovi tlaka povratnog voda su HE, ED i DB.Lijeva strana sustava ponaša se identično s tom razlikom što je ukupni pad tlaka na krajupovratnog voda AB'. Da bi se ostvarila ravnoteža u sustavu u povratni se vod lijeve grane moraugraditi regulacijski ventil STR na dionici MB. Pomoću ovog ventila ostvaruje se isti pad tlaka kaošto je i u desnoj grani sustava.

Raspored tlaka za sustav toplovodnog grijanja s donjim razvodom (zatvoreni sustav,

desno s centralnim odzračivanjem, lijevo s pojedinačnim odzračivanjem).


122/235

Raspored tlaka za sustav toplovodnog grijanja s donjim razvodom (zatvoreni sustav,

desno s centralnim odzračivanjem, lijevo s pojedinačnim odzračivanjem).

SUSTAVI ZA ZAGRIJAVANJE PROSTORA

Potrebni podatci


123/235

Kod proračuna sustava za zagrijavanje prostora konvekcijom u obzir se moraju uzeti slijedeći

faktori:

• Namjena prostora (stambeni, radni itd., te tražena temperatura prostora),

• Vrsta ogrjevnih tijela (radijatori, konvektori itd.),

• Uređaj za zagrijavanje vode (kotao, bojler, izmjenjivač topline, dizalica topline, solarni

• kolektori),

• Tip sustava (niskotemperaturni, standardni, s iskorištavanjem otpadne topline),

• Određivanje temperature medija nosioca topline.

Dimenzioniranje sustava za zagrijavanje prostora

Za pojedini sustav vrijede slijedeće definicije:


124/235

Vrste ogrjevnih tijela

(1) Pločasti i člankasti radijatori

Osnova za odabir je nazivni toplinski učinak ogrjevnog tijela. Faktori koji smanjujunazivni toplinski učinak su;Način spajanja, način ugradnje i metalik boje moraju se uzeti u obzir.Različita srednja temperatura vode u odnosu na normiranu, druge temperatureambijenta od normirane. Ovi se faktori moraju uzeti u obzir prema normi M7513.

(2) Konvektori

Kod odabira mora se poštivati podatci proizvođača.Moraju uzeti u obzir promjene nazivnog učinka uslijed nestandardnih radnih

temperatura medija, ugradnje u otvore i slično.

(3) Integrirani sustavi – podno grijanjeKod dimenzioniranja podnog grijanja kao integriranog sustava koriste se standardne proračunske metode i podatci iz tehničke dokumentacije.


125/235

(4) Druge vrste integriranih sustava

Kod dimenzioniranja drugih vrsta integriranih sustava treba koristiti relevantnu stručnu literaturu i

tehničku dokumentaciju proizvođača.U slučaju stropnih zračećih panela kod dimenzioniranja treba uzeti u obzir temperature na mjestuboravka i geometrijske parametre.

(5) Druge vrste ogrjevnih tijela

Za nestandardne vrste ogrjevnih tijela dimenzioniranje sustava se radi na osnovi tehničkedokumentacije proizvođača a u nedostatku tih informacija koristi se odgovarajuća stručnaliteratura.Kod postavljanja ventilokonvektora treba voditi računa o nivou buke, načinu strujanja zraka, a unekim slučajevima i o regeneraciji topline. Veliki broj firmi nudi računalne programe za dimenzioniranje sustava grijanja i njegovih elemenatašto znatno ubrzava postupak projektiranja. Za kvalitetno korištenje takvih programa neophodno je dobro poznavanje teorijskih osnova

proračuna kako bi se dobiveni rezultati mogli ispravno vrednovati.

Proračunske temperature

Definiranje temperatura medija, nosioca topline u sustavima grijanja traži


126/235

odgovarajući izvor toplinske energije i odavanja topline. Kako su danaskondenzacijski kotlovi odraz stanja tehnike i kod kojih su temperature povratnog voda

niske treba dobro razmotriti mogu li se temperature u sustavu održavati nižim.

Kod dizalica topline treba voditi računa o tome da temperature polaznog voda nemogu biti iznad određenih vrijednosti.

Preporučuju se prema H5150-1 slijedeće temperature u sustavu ovisno o vrsti izvora

topline:

• Dizalica topline u sustavu grijanja, temperature polaznog voda ≤ 50°C,• Kondenzacijski kotao u sustavu grijanja, temperatura povratnog voda 35°C,• Ostali izvori topline u sustavu grijanja, temperatura polaznog voda 75°C.

Napomene za projektiranje

Za svaki element za odavanje topline (člankasti, pločasti radijator ili konvektor) u krugugrijanja potrebno je prema DIN 18380 predvidjeti:


127/235

grijanja potrebno je prema DIN 18380 predvidjeti:

• mogućnost regulacije,• odvajanje od mreže na polazu i povratu,

• mogućnost pražnjenja, • mogućnost odzračivanja.

1. Kod integriranih sustava grijanja kao što je podno grijanje treba predvidjetimogućnost pražnjenja instalacije i odzračivanje za više krugova ( preko zajedničkog razdjelnika).

2. Kod različitih sustava (s radijatorima, integrirani sustavi drugi tipovi ogrjevnih tijela)preporuča se ugradnja elemenata za regulaciju.

3. Ukoliko sustav ima više podsustava treba predvidjeti elemente za regulaciju za svakiod njih.

4. Ukoliko se traži mjerenje potrošnje toplinske energije treba predvidjeti ugradnjukalorimetara prema zahtjevima M5920, M5921, M5922 i EN 835.

5. Kod sustava daljinskog grijanja ili razvedenih sustava treba proučiti smjernice zaprojektiranje ovakvih sustava.

Osnove proračuna


128/235

Norma M7500 daje proračun potrebne topline bez dodataka i odbitaka. Dodaci sedaju na utjecaj vjetra (npr. za prostoriju orijentiranu na SZ).

Kad se predviđaju duži prekidi rada sustava treba predvidjeti dodatak na prekidloženja.

Promjenom radnih parametara ogrjevnog tijela u odnosu na standardne promijenit ćese i njegov učinak a što mora biti uzeto u obzir prilikom proračuna i odabira ogrjevnog

tijela.

Zahtjev: Toplinski učinak ogrjevnog tijela Φ mora biti, za nazivne parametre prostora, jednak ili veći od nominalnog Φn potrebnog za taj prostor.

Prema DIN 4701, dio 3:1989 može se dodati 15% toplinske snage u odnosu naproračunatu radi odstupanja u gradnji odnosno unutarnje od referentne temperature


129/235

proračunatu radi odstupanja u gradnji odnosno unutarnje od referentne temperature.

Preko potrebnog toplinskog učinka Φn za pojedinu prostoriju i poznatog učinka jednog

članka ili dužnog metra pločastog radijatora možemo odrediti potreban broj članaka odnosno veličinu pločastog radijatora.

gdje su:

Φ1n - snaga (učinak) jednog članka (W/čl.) ili dužnog metra pločastog radijatora(W/m) određen prema EN 422-2,

f g - ukupni faktor korekcije u odnosu na standardne vrijednosti dobiveneispitivanjem.


130/235


131/235


132/235


133/235


134/235

CJEVOVODI KOD

GRIJANJA IKLIMATIZACIJE

Za protok raznih plinova, para i tekućina, a u nekim slučajevima i transport

krutih tvari služe cijevni vodovi. Oni su izgrađeni od elemenata kao što su:


135/235

j g

cijevi, ventili, zasuni, pipci (slavine), zaklopke (priklopci) i dr. Cijevi i njihovi

dijelovi se zbog pojednostavljenja prikazuju pomoću simbola u crtežima,

slika 20.1. Takvo prikazivanje omogućuje standardizacija pojedinih dijelova.

Standardni simboli pojednostavljuju shemu cijevnog voda tako da dolazi do

izražaja tok strujanja fluida i princip djelovanja cijevnog voda.


136/235

R - rezervoar, V - ventil, C – cijevni vod

Shema cijevnog

Za industrijske objekte predlaže se sustav zaštitnog bojenja cijevnogvoda:

• crveni prstenovi za upozorenje na lakozapaljive požarne i


137/235

eksplozivne tvari,

• žuti prstenovi za obilježavanje opasnih i štetnih tvari za zdravlje

ljudi (otrovnih, zagušljivih, i dr.),• zeleni prstenovi za bezopasne i neutralne tvari.

Transportiranje plinova, pare, tekućina, a ponekad i krutih tvari

sa jednog mjesta na drugo mjesto obavlja se pomoću cjevovoda. Pri tome,d lj t i đ tih j t ž biti lik ( ft d


138/235

udaljenost između tih mjesta može biti veoma velika (naftovod,plinovod, itd.) ili vrlo mala (pretakanje vina iz rezervoara u manje

posude). Osnovni sastavni dijelovi cjevovoda su cijevi. Cijevni vod svećom dužinom sastavljen je od više pojedinačnih cijevi, koje moraju bitimeđusobno prikladno spojene. Spajanje cijevi obavlja se najčešće pomoću prirubnica. U eksploataciji je korištenje cijevnog voda praktično neograničeno obzirom ne osnovne parametar fluida, kao što su tlak,

temperatura i vrsta fluida. Radni tlakovi cijevnog voda su u rasponu odvrlo niskih podtlaka (cca 5 kPa), pa do veoma visokih tlakova (oko 50

MPa). Raspon radnih temperatura iznosi od oko –200°C (kod ukapljenihplinova) do +900°C (kod energetskih postrojenja). Visoki radni tlakovi

zahtijevaju dovoljno čvrste i izdržljive izvedbe sastavnih dijelovacijevnog voda. Ovdje su u uskoj vezi i visoke radne temperature,

obzirom da promjena temperature izravno utječe na veličinu mehaničkih

Kod projektiranja cijevnog voda treba uzeti u obzir i agresivnost fluida koja

se očituje u ubrzanom trošenju materijala cijevi uslijed kemijskog,


139/235

korozivnog i erozivnog djelovanja. Za transportiranje raznih vrsti fluida

najčešće se koristi kruta izvedba cijevnog voda, ali ne u svim slučajevima.Ne postoji materijal koji bi mogao udovoljiti svim navedenom parametrima

kod transportiranja plinova, pare, tekućina i krutih tvari. Zato je u svakom

pojedinom slučaju neophodno odabrati optimalan materijal u odnosu na

osnovne parametre: radni tlak i temperaturu, uvjete eksploatacije i

otpornost na korozivna oštećenja. Također, postoji niz primjera izvedbi sa

kombiniranom upotrebom dva različita materijala, kada se istovremeno

koriste njihova pozitivna svojstva.

Za izradu cijevi upotrebljavaju se sivi lijev, čelik, bakar i njihove legure, aluminijske


140/235

Za izradu cijevi upotrebljavaju se sivi lijev, čelik, bakar i njihove legure, aluminijskelegure, olovo, staklo, plastične mase, guma i tekstil. Za izradu krutih cjevovoda najviše se koriste metalne cijevi. Za fleksibilne cjevovode upotrebljavaju se plastične, gumenei tekstilne cijevi. Osnovne dimenzije metalnih cijevi (promjer i debljina stjenke) sustandardizirane. Cijevi od sivog lijeva imaju dobru otpornost na korozivna oštećenja.One se koriste za transportiranje tekućina (voda, nafta i njezini derivati, otpadne vode)kod predtlaka do 1 MPa. Ako trasa cijevnog voda nije pravocrtna ili cijevni vod treba

granati, koristi se posebno lijevane standardizirane umetke. Razlog tome je činjenica da se odlivena cijev naknadno ne može savijati, a to im je i najveći nedostatak.Čelične cijevi se proizvode u vrlo širokom asortimanu. Podijeljene su u dvije skupineprema postupku izrade: bešavne i šavne. Bešavne cijevi izrađuju se postupkomvaljanja ili vučenja, a šavne zavarivanjem. Zavareni šav može biti ravan ili spiralan podužini cijevi. Upotrebljavaju se za sve vrste fluida, te kod svih radnih tlakova itemperatura.


141/235

Uslijed protoka toplih fluida kroz cijevni vod dolazi do produženja (dilatacije) cijevnogvoda, što ovisi o njegovoj ukupnoj dužini. Kompenzacijske cijevi se rabe kod sustavakoji zbog istezanja i skupljanja uslijed temperaturnog opterećenja omogućavajudilataciju sustava


142/235

dilataciju sustava

Kompenzacijska cijev u obliku valovite lire

Približan proračun cijevnog voda provodi se u tri stupnja:1. određivanje unutarnjeg promjera cijevi ili normalnog otvora, 2. određivanje potrebne debljine stjenke cijevi i 3 provjera naprezanja u prirubnici i u vijcima prirubničkog spoja


143/235

3. provjera naprezanja u prirubnici i u vijcima prirubničkog spoja.

Nominalni otvor se određuje na osnovi zadane količine fluida Q [m3 /s] koja treba proći kroz cijevni vod u određenom vremenu i poštivanja zakona kontinuiteta, prema:

Qv

Di4

.2

mvQ

Di 2

ovdje je v [m/s] srednja brzina protjecanja fluida, koja približno iznosi: 0.5 do 5 [m/s] za transportiranje vode, 20 do 30 [m/s] za transportiranje zasićene pare, 30 do 50 [m/s] za transportiranje pregrijane pare i

15 do 80 [m/s] za transportiranje zraka.

Debljina stijenke određuje se pomoću jednadžbe:


144/235

1 22

n

f

F

D pt c c m

gdje je:

D [m] unutarnji promjer cijevi,

pn [Pa] nominalni tlak,φ faktor slabljenja stjenke cijevi (φ = 1 za bešavne cijevi; φ = 0,7 do 0,9 za

šavne cijevi),σf [N/m

2] granica tečenja kod radne temperature 1°C,vF [m/s] 1,6 do 2 – stupanj sigurnosti u odnosu na granicu tečenja, c1 [m] dodatak zbog netočnosti izrade cijevi ic2 [m] dodatak za koroziju.


145/235

Izračunata debljina stijenke i unutarnji promjer moraju biti usaglašeni sa

standardiziranim dimenzijama cijevi. Broj i promjer vijaka i dimenzije prirubnice

propisani su u standardu prema nominalnom otvoru i tlaku No ipak je potrebno


146/235

propisani su u standardu prema nominalnom otvoru i tlaku. No, ipak je potrebno

kontrolirati veličinu naprezanja u priteznim vijcima i prirubnici uslijed opterećenja sa

silom pritezanja. Ukupna sila u prirubničkom spoju prema slici 20.5. određena je

izrazom (122), a prethodna ukupna sila pritezanja izrazom (123).

N p D

F nm

r

4

N F F r o 5.35.2

gdje je:

Dm [m] srednji promjer brtve.

Ukupnu silu F 0 treba podijeliti sa brojem vijaka kako bi se dobilo opterećenje

jednog vijka F 01.

Cijevna armatura

Osnovni zadaci cijevne armature su:


147/235

1.potpuno prekidanje proticanja fluida (zaporna armatura),

2.usmjeravanje i reguliranje proticanja fluida (regulaciona armatura),

3.osiguravanje cijevnog voda i priključnih uređaja i strojeva od mogućih

iznenadnih preopterećenja ili drugih nepoželjinih pojava (sigurnosna armatura),

4.mjerenje i nadzor pojava u cijevnim vodovima (kontrolirana armatura).

Prema osnovnim zadacima podešene su i izvedbe pojedinih vrsta armature, a toznači da je povelik asortiman izvedbi razne armature


148/235

Smjernice za izbor armatura

Nije moguće Moguće Moguće Nije moguće

Obilježje Ventil Zasun Pipac Zaklopac

Ugradna duljina Velika Mala Srednja Mala

Visina izvedbe Srednja Velika Mala Mala

Otpor strujanju Srednji Mali Mali Umjeren

Prikladnost za promjenusmjera strujanja

Uvjetna Dobra Dobra Dobra

Vrijeme otvaranja odn.

zatvaranjaSrednje Dugo Kratko Srednje

Sila namještanja Srednja Mala Mala Varira

Trošenja sjedala Malo umjereno veliko malo

UpotrebaSrednji DN

Najveći PN

Najveći DN

SrednjI PN

Srednji DN

Srednji PN

Njaveći DN

Mali PN

Prikladnost za procese

namještanja Vrlo dobra Loša Umjerena Dobra

Gubitak tlaka na armaturama i savijenim dijelovima odnosno grananju cijevi, izraženo uekvivalentnim dužinama vodova

Armatura odn.

dio voda

Slika Ekvivalentna dužina voda u mmUnutrašnji promjer cijevi (nazivni promjer) u mm


149/235

25 50 80 100 125 150 200 250 300

Zaporni ventil a 6 15 25 35 50 60 85 110 140

Zaporni zasun b 03 0,7 1,0 1,5 2 2,5 3,5 5 6

Koljeno cijevi c 1,5 3,5 5 7 10 15 20 35 50

Koljeno cijevi

(r = d)

d 0,3 0,6 1,0 1,5 2,0 2,5 5 8 10

Koljeno

cijevi (r = 2d)

e 0,15 0,3 0,5 0,8 1,0 1,5 2 3 4

Cijevni

nastavak

f 2 4 7 10 15 20 25 32 40

Redukciona

fazona

g 0,5 1,0 2 2,5 3,5 4,0 6 8 10

a b c d e f g


150/235


151/235

Zaporni ventil


152/235

Zasun


153/235

Pipac


154/235


155/235


156/235

PAMETNA KUĆA

Što je pametna kuća


157/235

U staroj Grčkoj najveća je uvreda bila nekomu reći da je nepismen. Danassvi znamo čitati i pisati.

Informacije su svugdje oko nas. Javljaju se novi mediji kojima prenosimo


158/235

j g j j j j j p

informacije. U suvremenome svijetu trebamo znati pronaći informaciju,

prepoznati informaciju koja može riješiti problem, vrednovati i organiziratiinformacije te ih učinkovito rabiti.

Danas se spominje i digitalna pismenost. Ona se odnosi na sposobnost

čitanja i razumijevanja hiperteksta ili multimedijskih tekstova, a uključuje

razumijevanje slika, zvukova i teksta.

Za razliku od digitalne pismenosti, informacijska pismenost podrazumijeva

cjelokupan svijet informacija, obuhvaćajući i one u tiskanome obliku. Stoga

je ona širi pojam od digitalne pismenosti jer sve informacije još nisu u

elektroničkome obliku, a opseg dostupnoga digitalnog sadržaja skroman je

u odnosu na količinu tiskanih.

Toplinska ugodnost

• Osjećaj ugodnosti nužno je individualan tj. ne postoji neki određeni skup veličina stanja okoliša u kojem bi baš svaka osoba iskazala


159/235

skup veličina stanja okoliša u kojem bi baš svaka osoba iskazalazadovoljstvo (u skupu osoba koje borave ili obavljaju iste aktivnosti u

određenom prostoru uvijek se javlja izvjestan broj nezadovoljnih).Ugodnost je skup veličina stanja okoliša u kojem postotak nezadovoljnihne prelazi određenu vrijednost.

• Osnovni faktori koji utječu na toplinsku ugodnost osoba u prostorusu: temperatura zraka u prostoriji, temperatura ploha prostorije, vlažnost

zraka, strujanje zraka (brzina, smjer), razina odjevenosti, razina fizičke aktivnosti, te ostali faktori (dob, buka, namjena prostora, kvaliteta

zraka,...).

• Toplinska ugodnost rezultat je zajedničkog međudjelovanja navedenihfaktora. Pri promjeni samo jedne veličine stanja, istu ili sličnu razinu

ugodnosti moguće je ostvariti samo uz promjenu i neke druge veličine stanja. Izmjena osjetne topline vrši se određenim mehanizmima(provođenje, konvekcija i zračenje), odnosno kao osjetna i latentnatoplina (isparavanje) s površine kože.


160/235

FUNKCIONALNOSTI INTELIGENTNE KUĆE

Multimedijski centar

Multimedijalna rješenja za pametnu kuću podrazumijevaju upravljanje s audio ivideo uređajima iz bilo koje prostorije u kući Pri tome su najčešće uređaji


161/235

video uređajima iz bilo koje prostorije u kući. Pri tome su najčešće uređaji pohranjeni u jednoj prostoriji dok su zvučnici i monitori distribuirani po prostorijama

na način koji najbolje odgovara korisniku. Višesobni sustavi omogućavaju korisnicima da jednim ili više izvora zvuka i/ili slike upravljaju iz svih za topredviđenih prostorija i da pri tome u raznim zonama mogu autonomno odabiratiaudio i video izvor, ugađati glasnoću itd. Pri tome centar ovakvog sustava spripadajućim komponentama može biti smješten na neko "nevidljivo" mjesto,zvučnike i LCD/plazma televizore je moguće "sakriti" u zid ili strop, pa jedine

vidljive komponente ostaju daljinski upravljači i upravljačke tipkovnice.Povezivanjem višesobnih sustava sa sustavom inteligentne kuće omogućava sekorisniku da programiranjem različitih "scena" (postavke sustava s obzirom naželjenu atmosferu i aktivnost) pritiskom na jednu tipku potpuno prilagodi svefunkcije oba sustava na željenu razinu. Upravljanje takvim audio/video sustavomse lako može riješiti univerzalnim daljinskim upravljačem (koji osim za kontrolu AV

uređaja također upravlja ostalim funkcijama u sustavu; osvjetljenje,grijanje/hlađenje i mnogim drugim), ekranom osjetljivim na dodir montiranim nazid, mobitelom putem SMS poruka, preko kućnog osobnog računala ili prekoInterneta kada korisnik nije u kući.

Osvjetljenje

Sustav automatskog osvjetljenja je širok pojam, koji obuhvaća automatsko paljenje i gašenje, te pojačavanje i smanjivanje jačine svijetla. Automatsko osvjetljenje može obuhvatiti samo

jednu prostoriju ili čitavu kuću, vani i unutra. Sustav se ugrađuje radi poboljšanja kvaliteteživota, ali i radi uštede električne energije. U običnim kućanstvima bez sustava automatskogosvjetljenja, najveća ušteda električne energije se može postići tako, da se u svim


162/235

j j j , j g j p ,prostorijama u kojima nije potrebno osvjetljenje, svijetla gase, što nije praktično, jer se to često zaboravi učiniti. Zato se ugrađuju sustavi automatskog osvjetljenja, koji sami pale i gase

svjetla ovisno o potrebi čovjeka i još pri tome, neki sustavi ovisno o sunčevom svjetlu i dobudana reguliraju jačinu osvjetljenja, što dodatno štedi električnu energiju. Postoje tri osnovanačina kontrole osvjetljenja: kontrola vremenskim ograničenjem, kontrola u ovisnosti o jačini dnevnog svijetla i kontrola prisutnosti osobe u prostoru.

Senzori pokreta najčešće se koriste za vanjsku rasvjetu noću. Kad registriraju pokret, aktivirajuvremensku kontrolu osvjetljenja koja određeni vremenski period drži rasvjetu upaljenom. Ukombinaciji s detektorima dnevnog svjetla, moguće je postići energetski učinkovito upravljanjevanjskom rasvjetom tako da se ona automatski pali samo noću i samo kad je registrirana

prisutnost osobe. Osim za vanjsku rasvjetu, detektori pokreta mogu se koristiti i u rijetkokorištenim prostorijama kao što su podrumi, stubišta ili spremišta. Senzori prisutnosti postoje u infracrvenoj i ultrazvučnoj izvedbi i njihova svrha je detektiratiprisutnost osoba u prostoriji i tome prilagoditi razinu osvjetljenja. Infracrveni senzori pogodnisu za otvorenije prostorije, dok su ultrazvučni senzori prisutnosti pogodni u prostorijama spregradama i sličnim objektima koji se mogu pokazati kao smetnja infracrvenom senzoru.

Pametne rolete su rolete koje omogućavaju automatsko podešavanje razine svijetla u prostorijitijekom dana. Obično se izrađuju sa dva moguća načina upravljanja: ručnim i automatskim

načinom rada. Kod ručnog načina rada obično je omogućeno automatsko upravljanje iznaslonjača uz pomoć daljinskog upravljača. Kod automatskog načina rada upravljanje se svodina tumačenje vanjskih signala kao što je razina sunčeva zračenja, temperatura fasade, tedetekciju brzine vjetra ili kiše. Također, rolete se mogu spuštati i dizati u vrijeme koje korisnikodredi. Tako bi se, ovisno o vrsti signala u automatskom načinu rada rolete trebale po zimispustiti po noći, dok bi se danju na temelju razine dnevnog svijetla podizale ovisno o razinisvijetla, dok bi ljeti upravljanje trebalo biti izvedeno tako da se danju spuste, a noću podignukako bi se omogućilo prozračivanje prostorije.

Sigurnost

Aspekt sigurnosti u pametnim kućama obuhvaća sigurnost osoba zavrijeme boravka u kući no i u njihovoj odsutnosti Naime kroz integrirani


163/235

vrijeme boravka u kući, no i u njihovoj odsutnosti. Naime, kroz integriranisustav osiguranja sve prostorije kuće pokrivene su senzorima koji

detektiraju razne opasnosti za stanovnike kuće. Sigurnosni podsustavomogućuje razne programirane radnje. Tako primjerice može u slučaju bolesti člana kućanstva automatski pozvati medicinsku pomoć. U slučaju pokušaja provale, automatski paliti sva svijetla u kućanstvu te obavijestitiosobe koje borave u kući o trenutnoj opasnosti. Naime, kroz središnji

sustav integriran u cijeloj kući mogućnosti osiguranja postaju iznimnosnažne i različito programabilne. Mogućnosti sigurnosnog podsustavazbog integracije su iznimno velike, lako prilagodljive korisniku te pružaju visoku razinu sigurnosti za sve osobe koje borave u takvoj kući.Sigurnosni podsustav tako objedinjuje većinu ostalih izvedenihpodsustava i putem ugradbenog računala koje radijskim putemrazmjenjuje informacije s ostalim računalima i kontrolnim pločama ukućanstvu stvara integriranu mrežu.

HVAC

HVAC je skraćenica od engleskih riječi Heating, Ventilation, i Air-


164/235

Conditioning, koje na hrvatskom znače grijanje, ventilaciju i hlađenje, koji

su usko povezani i potrebni u svakom kućanstvu. Osnovna zadaća HVACsustava je održavanje ugodne temperature prostora, reguliranje vlažnosti idovođenje svježeg zraka. Ti parametri su bitni, kako bi boravak ljudi uprostorijama bio što ugodniji, te kako bi se smanjio rizik od bolesti.

Grijanje

Grijanje služi za podizanje temperature prostorije tijekom hladnih


165/235

dana. Postoji više načina grijanja. Centralno grijanje se sastoji od peći,

bojlera, cijevi, radijatora i pumpe. Peć služi za zagrijavanje sredstva

kojim se prenosi toplina. To je najčešće voda, premda se mogu koristiti

i para i zrak. Zagrijana voda se cijevima odvodi do radijatora preko

kojih se grije zrak u prostoriji. Pumpa tjera vodu da bi se toplina

jednako raspodijelila prema svim radijatorima. Regulirati se može

temperatura svake prostorije posebno ovisno o korištenju i vlastitim

željama.

Hlađenje


166/235

Služi za smanjenje temperature prostorije tijekom toplih dana. Za to se najčešće

koriste klima uređaji, koji uz hlađenje kontroliraju vlagu zraka i pročišćuju zrak. Zrak sehladi tako da se kompresirani plin, najčešće freon, širi u unutarnjoj jedinici prilikom

čega oduzima toplinu okolnom zraku. Nakon toga se u plinovitom stanju freon prenosi

do vanjske jedinice gdje se ponovo kompresira i tako predaje toplinu vanjskom zraku.

Imamo senzor otvorenosti prozora ili vrata koji se može povezati sa upravljanjem

sustava grijanja i hlađenja, kao i na alarmni sustav kojem dojavljuje je li prozor ostao

otvoren ili ne. Senzor otvorenosti prozora ili vrata povezuje se direktno s kontrolomsustava grijanja/hlađenja i isključuje sustav kada netko otvori prozor ili vrata ili ih

ostavi otvorene dulje od zadanog perioda. Na taj način isključuje se sustav grijanja kad

otvorenim prozorom u zimskom periodu dopuštamo ulaz svježeg hladnog zraka te se

sprječava rasipanje topline u okoliš. Kad zaključimo da je prostorija provjetrena,

zatvorit ćemo prozor, a sustav grijanja će se automatski pokrenuti. Isti takav slučaj je u

ljetnom periodu. Ako, s druge strane, napuštate stan, alarmni sustav vas može obavijestiti o tome da je neki od prozora ostao otvoren ili čak tu informaciju dojaviti na

mobitel.


167/235

Kontrola okućnice


168/235

U današnje vrijeme kada nije samo bitno biti u mogućnostikontrolirati samo unutrašnjost doma već i područje izvan njega,

lako je zapravo bežičnim putem slati naredbe raznim uređajima

koji su locirani u okućnici. Tako je mo

grijanje i klimatizacija_nastavni materijali

Documents