Hādi Vakīli1S perzijskog prevela Mubina Moker

Filozofija gnostičkoga iskustva2

SažetakSve duhovne tradicije diljem svijeta napreduju putevima koji vode spasu čovječanstva i imaju svoja specifična naučavanja kojim brane vlastita vjerovanja i uvjerenja. I gnoza kao je­dna od najstarijih svjetskih tradicija neprestano je svu pažnju usmjeravala u pravcu čovjekova izbavljenja, spasa i spokoja i svoja je specifična naučavanja, s koljena na koljeno i slovo po slovo, prenosila ljudskim pokoljenjima.

Pritom svaka religijska tradicija autentična individualna gnostička iskustva prezentira u formi književnosti i termina karakterističnih za vlastitu kulturnu tradiciju. Premda filozofi­ja religije nastoji proniknuti u razumijevanje prirode i esencije božanskoga, ona zanemaruje ove kulturalne razlike. Filozofija gnoze pak ide korak dalje i nastoji prirodu ljudskih iskustava o božanskome dosegnuti i razumjeti razumijevajući uzajamni središnji odnos koji postoji među kulturnim tradicijama.

Gnoza je uvijek bila privlačna tema za filozofe i plodno tlo za filozofska istraživanja. Na tragu toga, filozofija gnoze / irfana utemeljila se na zbilji da su moguća izravna iskustve­na filozofska izučavanja božanskoga i da ih može dosegnuti svaki pojedinac.

Filozofija gnoze u sebi smiruje pitanja kakava su esencija gnoze i gnostička iskustva; vidovi i stupnjevi gnostičkih isku­stava; odnos gnostičkoga iskustva – prema religijskome isku­stvu; gnostička epistemologija; jezik gnoze i velik broj ostalih filozofskih istraživanja koja se naslanjaju na gnostička iskustva.U ovom radu nastojat će se, uz korištenje relevantnih filozofsko­ ­gnostičkih izvora, ukratko ali sveobuhvatno tretirati navedena problematika kako bi istraživačima koji se zanimaju za filozo­fiju, gnozu i filozofiju gnoze rad mogao poslužiti kao osnova za daljnja kreativna i inovativna istraživanja u ovoj oblasti.

Ključne riječi: gnoza, filozofija gnoze, gnostička iskustva, re­ligijska iskustva.

1 DocentnaUniverzitetuĀzād-eeslāmī.2 PreuzetoiznaučnogčasopisaQabasātkojiizdajenaučno-istraživačkicentarPa-

žuhešgāh-efarhangiweandiše-jeeslāmi,Qom,11.godina,proljeće-ljeto1385,str.67-92.

Živ

a B

ašt

ina

, br.

18

., g

od

. 6.

Tema broja: FilozoFija irFana 19Filozofija gnozepočivanamislećojzbiljipokojojjemogućeozbiljitiizravnoiskustvobožanskoga,atoiskustvomožedosegnutisvakipojedinac.

Svereligijedijelekulturalnoozračjekojejeprenapučenonaučavanjimaoduhovnoj borbi kaokategorijikojaposredujeizmeđučovjekaibožanskog.Ovakategorijanepočivanaindivi-dualnimnegonadruštvenimtemeljima.Svakareligijaautentičnagnostičkaiskustvaindividueprezentirauformiknjiževnostiiterminakojicirkulirajuunutarnjeneosobenekulturnetra-dicije.Filozofijareligijenastojiproniknutiura-zumijevanjeprirodeiesencijebožanskoga,alizanemarujeovekulturalnerazlike.

Alifilozofijagnozeidekorakdaljeinastojipriroduljudskihiskustavaobožanskomedose-gnutiirazumjetirazumijevajućiuzajamnisredišnjiodnoskojipostojimeđukulturnimtradicijama.

Napočetkućeseanaliziratipojamiznačenjegnozeignostičkihiskustava.

Termingnozapotječeodgrčkeriječiµvώ u značenjuskrivenosti i zaklonjenosti.Uhelenisti-čkojkulturitermingnostičko ponašanjesevraćanatajnovitoreligijskoponašanje.Ukršćanstvuseprviputovajterminkoristiprisimboličkomtumačenjuezoterijskogausvetimtekstovimailikadsegovorioezoterijskomeprisustvu;pri-mjerice,IsusanaPosljednjoj večeri.Ukasnijimvremenimasetermingnozaupotrebljavaouznačenjugnostičkih božanstvenostipodkojimsusepodrazumijevalaneposredovanaiskustvabožanskoga(Bouyer,1981).Gnostici,bilodasumonoteistiilinemonoteisti,nasvojagnosti-čkaiskustvagledajukaonasegmentsvojevelikeobavezekojuprenosečovjeku,anekaokonačnivrhunacsvojihduhovnihnapora(vidjeti:Sveta Terezija Avilska, Život,poglavlje19).Uskladustim,općenitouzevši,gnozajeizrazzapročišćenumisaokojasadržisegmentedjelovanja,govora,tekstova,gledišta,tradicijaivanrednihiskusta-vasciljempoklanjanjačovjeku,akojaseura-zličitimtradicijamadefiniranarazličitenačine.

DosadasufilozofisklonignozipodutjecajemdragocjenogdjelaWilliamaJamesaMysticism razradiliopsežankonceptfilozofskihistraživa-njagledespoznajekojaseodnosinagnostičkaiskustva.Ovaskupinafilozofase,načelno,foku-siralanatemekakvesuklasifikacijagnostičkih

iskustava,suštinaovihiskustavaurazličitimreli-gijamairazličitimgnostičkimtradicijama,utjecajjezikaikulturegnostikāuovakvimiskustvimateukojojmjeriseovakvagnostičkaiskustvana-slanjajunadokazekojimasemožepotkrijepitiistinitostgnostičkihtvrdnji.Nekisufilozofipodznakpitanjastaviliinsistiranjenagnostičkimiskustvimačijijeciljodbranaustrojenegnosti-čkestrukture(Jantzen,1994).Uradućeseana-liziratiproblematikakojajepredmetomiznimnepažnjefilozofijegnozekadseradiofilozofskimistraživanjimagnostičkihiskustava.

1. Gnostička iskustvaSvakadefinicijagnostičkihiskustava,ausljed

velikogbrojaznačenjakojasemogucrpitiiznjih,blagorečeno,ograničenajeiuvjetovana.Ovdjesemožegovoritiodvasadržajagnostičkihisku-stava.Prvo,onaujednojširojdefinicijipokazu-juuopćenijuprimjenuovogtermina;idrugo,ujednojsuženijojdefinicijiseuglavnomodnosenaposebnaponašanjazbogkojihgnozaizavre-đujedabudeanaliziranasfilozofskoggledišta.

1.1. Široki pojam gnostičkoga iskustvaKadseradioširempojmuondasepodgno-

stičkimiskustvompodrazumijevanoetičkonado-sjetilno-perceptivnoiskustvoiliunutarosjetilno- -peceptivnoiskustvokojejeproduktsaznanjaostvarnostimailisudovimakojiodražavajustvar-nostakojesenemožedosegnutiposredstvomosjetilnepercepcijeiliosjetilno-tjelesnihkva-litetailiobičnimsamoopažanjem.Unastavkućebitiobjašnjenekarakteristikeširokogpojmagnostičkogaiskustva.

– Izraznoetičkiupotrijebljenjesnamjeromdaseukaže–pričemujeiranijadefini-cijačakibezakcentananoetičkomepri-hvatljiva‒dasugnosticidoistadosezaliiskustvostvarnostiisudovakojiodraža-vajustvarnost(uformiodranijeopisanoj).

– Nadosjetilno-perceptivnoiskustvoobu-hvatapercepcijukojunijemogućedo-segnutiosjetilnompercepcijom,osjetil-no-tjelesnimkvalitetima(kakavjetjelesniosjećajbolailitoplote,unutarnjatjele-snaosjetila,mozak,unutrašnjiorgani)i

Živ

a B

ašt

ina

, br.

18

, go

d. 6

.

20 Tema broja: FilozoFija irFana

običnimsamoopažanjem.Nekignosticigovoreoposebnomduhovnomosjetilukojejekompatibilnosperceptivnimosje-tilimaikojeodgovarametafizičkojsferi.Vidnadosjetilnog-perceptivnogiskustvamožebitipraćenosjetilnompercepcijom.Primjeraradi,osobamožeimatinado-sjetilno-perceptivnoiskustvodokpro-matraSunce.Prefiksnaddajeiskustvugnostičkuobojenost.

– Unutarosjetilno-perceptivnoiskustvojeizrazzapotpunuispražnjenostfenome-nološkogsadržajailinečegasličnognjemupoput,naprimjer,stanjačisteotriježnje-nostiiliobuhvatafenomenološkisadržajkoji,premdakorespondirasosjetilnompercepcijom,lišenjepojmovnihkarakte-ristikakojeegzistirajuupreciznojosjetil-nojpercepciji.

– Saznanjeostvarnostimaimaznačenjedaosobaposjedujesaznanjeoprisustvuje-dneilinekolikostvarnosti.

– Sudovi koji odražavaju stvarnost,primjeraradi,mogusesvrstatiudvijekategorije:jednajedanijednastvarnostnijetrajnaistalna,adrugadajeBogsupstancijainu-trinaduše.Saznanje o sudovima koji odra-žavaju stvarnostsemožetumačitinadvanačina.Jedanjedaosobaoprisustvujedneilinekolikostvarnostiimatakvasaznanjaizkojihseneočekivanopojavljujejedanilinekolikosudovakojiodražavajustvar-nost.PrimjerovogamožebitisaznanjeoBogu(jednastvarnost)naosnovukojegdolazisaznanjeodubokojpovezanostiosobesBogom(jedansudkojiodraža-vastvarnost).Druginačinjedasaznanjeosudovimakojiodražavajustvarnostusebeuključujeizravnoprosvjetljenjebezposredovanjasaznanjaostvarnosti.Pri-mjerovogajesaznanjeoprolaznostisvihstvarnostikojejeproduktiskustvaišče-znućasadržajasvihfenomena.

UpravokakojekazaoWilliamJames,gnosti-čkaspoznajajenoetička, aznanostonjojjeneštoštodosežeosoba.Aukojojmjeriovaznanostproistječeizsamogaiskustvajeneštoočemućebitigovoraunastavku.

Nadosjetilnaiskustvakakvesureligijskemo-trenostiiličujnostinemoguproizvestignosti-čkaiskustva.Ranijenavedenadefinicijaobuhva-tanadnaravnaiskustvakakvasuizvantjelesnaiskustva,telepatija,podsvijestivizionarstvo.Svaovaiskustvaobuhvatajusaznanjaoočitostimailikvalitetimadokojihosjetilamogudoprijeti,teobičnosamoopažanjepoputljudskemisliibu-dućihfizičkihdešavanja.Definiranjegnostičkihiskustavaovdjejeneizbježnonastupnjunejasno-ćejermožeobuhvatatigrupunekihstvarikojezahvatajuravannegnostičkihiskustava.

Gnostičkadjelakojasunamdostupnanepo-tvrđujutvrdnjeWilliamaJamesadagnostičkoiskustvojesteprolaznodogađanjekojetrajekratakperiod,apotomiščezava.Ovoiskustvotrebadabudepostojanaotriježnjenostosobekojatrajedanilidiodana.Stogajeboljegovoritiognostičkojotriježnjenostikojajeilineprolaznailipostojana.

Gnostičkoiskustvokaoširokpojampostojiureligijskimtradicijamaislama,judaizma,kršćan-stva,budizmaiprimitivnihreligija.Unekimodovihtradicijapostojetvrdnjedasuovakvaisku-stvapovezanasnadosjetilnomstvarnošćukakvajeBog,BrahmaniliNirvana(Takeuchi1983:8-9).Uprkostome,velikbrojbudističkihtradi-cijanegovorioiskustvimanadosjetilnestvar-nosti.Umjestotoga,nekeodnjihimajuiskustvabestrukturnih saznanjakojasadržesaznanjaosvijetunaraziniapsolutneilirelativnenepoj-mljivosti(Griffiths,1993).

Bestrukturnaiskustvaproduktsuprosvijet-ljenostionepostojanojesencijisvihstvari.Bu-distigovoreoiskustvutathagate(takodošavši)ilipostajanja svojimkojesemožedosegnutipoduvjetomodsustvaobičnogosjetilno-perceptivnogsaznanja.Iskustvaovegrupebudistasuunutaro-sjetilno-perceptivnaiskustvaisaznanjaotomevodedosaznanjaopravojesencijistvarnosti.Usto,nekabudističkaiskustva,naprimjeriskustvazen budizma,smatrajusegnostičkimiskustvimajernisuuvezisasaznanjimaostvarnostiilisudo-vimakojiodražavajustvarnost(Suzuki,1970).

1.2. Ograničeni pojam gnostičkoga iskustvaGnostičkoiskustvokaoograničenipojam

kojijepredmetompažnjefilozofapovezanjesasekundarnimogrankomgnostičkogaiskustvau

Živ

a B

ašt

ina

, br.

18

., g

od

. 6.

Tema broja: FilozoFija irFana 21njegovomširokomznačenju.Ovoiskustvojena-posepovezanosiskustvomsjedinjenostinado-sjetilno-perceptivnogiliunutarosjetilno-percep-tivnogkojejerezultatsaznanjaorealnostimailisudovimakojiodražavajurealnostikojesejavljaputemosjetilnepercepcije,osjetilnihkvalitetailiobičnogsamoopažanja.

Sjedinjujućeiskustvosadržavanepotvrđeno-stiifenomenološkasamoprožimanjailibrisanjemnoštvenosti,natragučegasemožeiznijetihipo-tezadaspoznajnoznačenjespomenutogaiskustvaostajevidljivouonomfenomenološkomsvojstvu.Primjereovakvihiskustavaimamoumonizmuprirode;jedinstvusBogomukršćanskojgnozi;jedinstvuAtmana i Brahmanauhinduizmupričemuduša/osobazadobijaopredmećenjesodu-vječnomapsolutnomegzistencijom;brisanjusvihmnoštvenosti;bestrukturnomebudističkomiskustvuimonističkimiskustvima(Smart1958,1978;Wainwright,1981/1).Naravno,iskustvakakvojedualnoiskustvoBoga,pričemuosobaiBogostajupotpunoodijeljenijednooddrugoga;judaističkokabalističkoiskustvoiličnaiskustvaduša,auskladusograničenimpojmomgnosti-čkogaiskustva,nećebitignostičkajerseneubra-jajuusegmentiskustavasjedinjenosti.

Stogaćesegnostičko iskustvotretiratiusvomposebnomznačenjuosimakobudeobjašnjava-noizvanovogkonteksta.Uskladustim,ter-mingnozaseodnosinadjela,riječi,tekstove,gledištaitradicijekojesupovezanesiskustvi-masjedinjenosti.

Trebabitiobazrivdasegnostičkoiskustvonezamijenisreligijskimiskustvom.Podreligij-skimiskustvompodrazumijevaseiskustvočijisadržajiliznačenjeodgovarareligijskojpodloziilikojejereligijskiobojeno.Premdaovoiskustvozahvatamnogagnostičkaiskustva,onotakođerobuhvataireligijskemotrenostiičujnosti,ne-gnostičkaiskustvazenaterazličitereligijskeosje-ćajekakvisustrahilireligijskouznesenje.Ovoiskustvoobuhvataupravonormativno religijsko iskustvoiliosjećajapsolutne povezanostiokojemgovoriSchleiermacher(Schleiermacher,1963).

Iskustvobožanskogailisvetoga(Dominus)možemonazvatinesjedinjujućimiskustvomkojenastajenaosnovusaznanjaostvarnostimailisudovimakojiodražavajustvarnostikojese

javljaposredstvomosjetilnepercepcije,osjetil-no-tjelesnihkvalitetailiobičnogasamoopaža-nja.IntenzivniosjećajBožijeprisutnostimožeserazumijevatikaoiskustvosvetoga.Iskustvasvetoganalazesenaspramonegrupereligijskihiskustavakojisadržeosjećajealisulišenisazna-njaoneosjetilnimstvarnostimailisudovimakojiodražavajustvarnost.

RudolfOttoterminiskustvo svetogaupotre-bljavakakobiobjasnioiskustvakojaseodnosenastvarnostikojesedosežukaokategorijau pot-punosti različitauodnosunaosobuikojastvarajupreduvjetzareakcijupotaknutustrahomilipri-vučenošćuuzistovremenoprisustvonespoznajnetajne(Otto,1957).Iskustvo svetogaokojemgovoriOttonijeništadrugodolividsvetogaiskustva.

2. Kategorije gnostičkih iskustavaGnostičkaireligijskaiskustvasemoguklasi-

ficiratisrazličitihaspekata,stimdapostojite-meljnarazlikaizmeđunadosjetilno-perceptivnihiunutarosjetilno-perceptivnihgnostičkihiskusta-va.Unastavkućeseukazatinanekeklasifikacije.

2.1. Izvannutarnja i nutarnjaKadgodiskustvoobuhvataosjetilno-percep-

tivni,osjetilno-tjelesniilisamoopažajućisadržajmožemoganazvatiizvannutarnjimiskustvom.Kaorezultatovogajavljajusemnogobrojnefor-meizvannutarnjihgnostičkihiskustava.Primjerovogajegnostičkaotriježnjenostosobeujedin-stvusprirodomkojasejavljaposredstvomnje-zineosjetilnepercepcijesvijeta.IliizvannutarnjasvetanesjedinjujućaiskustvakakvojeiskustvoprisustvaBogakadzačuđenipogledpadnenapahuljusnijega.Iskustvasuprotnaovimanazi-vajusenutarnjimiskustvima.Iskustvoispražnje-nostiilibivanja ispražnjenimunekimgnosti-čkimtradicijama,iiskustvoBogakojesejavljaizbavljenjemizstegaosjetilnogaiskustvamogubitiprimjerinutarnjihiskustava.

2.2. Božanska i nebožanskaMogućejelučitiizmeđuvjerujućihiskustava

kojasupovezanasrazumijevajućimiskustvomBogainevjerujućihiskustava.Iskustvaizdru-geskupinemoguobuhvatatispektarsaznanja

Živ

a B

ašt

ina

, br.

18

, go

d. 6

.

22 Tema broja: FilozoFija irFana

okonačnojstvarnosti,neoBogusvedoodsu-stvasaznanjaobilokakvojstvarnosti.Vjeru-jućasvetaiskustvasudualnajerunjimaBogiosobanedvojbenoostajumeđusobnoodijeljeni,doksevjerujućagnozaodnosinajedinstvoiliopredmećenjesBogom.

2.2.1. Jedinstvo s BogomJedinstvosBogomnesadržiindividualno

iskustvonegoširokspektariskustava.Jedinstvo obuhvatapotiranjeodijeljenostiizmeđuosobeiBogaipredstavljajedanvidnjihovauzajamnogopredmećenja.Islamskignosticisuurazliči-timformamagovorilioovomejedinstvučijijeočitprimjerHalladžovaizreka:“JasamIstina.”Kršćanskisugnosticitakođerurazličitimfor-mamaopisivalijedinstvosbožanskim.TakavjeprimjergnostikaSvetogBernardaizClairvauxa(1090–1153)kojijegovorioojedinstvukaoo“zaljubljenomuzajamnomposmatranju”;Hen-riyaSusoa(1295‒1366)kojijedinstvosBogomuspoređujesuranjanjemkapljicevodeupeharpićapričemukapljicapoprimaokusibojupića(Suso,1953:185).Srednjovjekovnakršćanskagnozajeprošlanajmanjetrietapekojesuopi-saneuformisjedinjujućeotriježnjenosti.EtapašutnjekojaubitipredstavljauvertiruzajedinstvosBogom;etapapotpunogajedinstvaietapane-svjesnostipričemuovaposljednjasadržiosjećajbijegasonustranudušeosobe(Pike,1992/1).

2.2.2. Opredmećenje s BogomVjerujućignosticiponekadtakogovoreda

sečinidaimajunekividotriježnjenostiouro-njenostiilidosezanjuopredmećenjasBogom.PoznatesuutomsmisluHalladžove(858‒922)riječipodvješalima:“JasamIstina”(Schimmel1975/2);judaističkikabalistIsaacAker(premi-nuo1291)ouronjenostiuBogugovoriojekaoo“grgoljanjuvodeuzapjenjenombunaru”(Idel,1988:67);kršćanskignostikMeisterEckhart(1260‒1328)iznosiojeneketvrdnjeoopredme-ćenju(McGinn,2001,Smith,1997).Namećesepitanjeotkadasuseovegnostičketvrdnjepočeletretiratiuformiobjektivističkihtvrdnjikojesuišleuistompravcukaoipanteističkailikozmo-loškaodredišta,štojeunijeloogromnepromjeneuopisivanjimaiskustavakojagovoreojedinstvu.

2.3. Gnoza putovanja i gnoza privlačenjaUgnoziputovanjagnosticismatrajudaje

privlačenje od Bogaplodputovanjaivlastitogaduhovnogtruda,dokugnoziprivlačenja nije putovanjetokojevodidobožanskoga privlače-nja,negojesamoprivlačenje od Bogatoštoopi-jenegnostiketjeranaputovanjeiulaganjedu-hovnogatruda.Upotrebadvatermina:putnik koji biva privučen i privučeni putnik aludirajunaovuklasifikaciju.

Judaističkakabalajenajrasprostranjenijaformagnozeputovanjaukojemjegnostikovciljoćutitinekividbožanskogakvalitetauvlastitojnutrini(Idel,1988).Uprkostome,imamjestasumnjidalijekabalauformamaputovanja–čakakoseradioširemdefiniranjugnoze–gnozailinije;premdasesaspektanaučavanjaojedinstvusnekimvidombožanskogainaučavanjaoEin SofuiliBesko-načnomeapsolutumožerazumijevatikaognoza.

2.4. Apofatička gnoza i katafatička gnozaApofatičkagnoza,čijijenazivizvedenod

grčkeriječiapophasisštoznačinegacija i šutnja,dolazinapramakatafatičkojgnozi,čijinazivpo-tječeodgrčkeriječikataphasisuznačenjupotvr-de i govora.Apofatičkagnozasmatradasenemožegovoritiotemamailisudovimakojiodra-žavajustvarnostakojiseodnosenagnostičkoiskustvo.Ovekategorijesenemoguopisatinitiobjasniti.Nasuprottome,katafatičkagnozapo-sredstvomspecifičnogkonceptagovoriogno-stičkimiskustvima.

PrimjerapofatičkegnozepronalazimoudrevnomtaoističkomtekstupodnaslovomTao TekojijenapisaoLaoTze(šestostoljećepr.n.e.).Tekstpočinjeovimriječima:“Štaviše,najuzvi-šenijenaučavanjenijeTao.Štaviše,nemauzvi-šenogimenakojimbiseonoobjasnilo.Taosemožeopisatiibezriječiimožesespoznatiibezimena”(LaoTze,1984).

OponirajućiovojvrstipercepcijeapofatičkogikatafatičkogThomasKeatingiznosiargumentdakršćanskagnozanaglašenoegzistencijuBogasmatranespoznatljivom.Umjestotoga,razliko-vanjeovadvavidagnozenedvosmislenosevra-ćanarazlikekojepostojeunaloguzapripremugnostičke staze:jednaprimjenjujepozitivnete-hnike,adrugacrpinegirajućepreporukeglede

Živ

a B

ašt

ina

, br.

18

., g

od

. 6.

Tema broja: FilozoFija irFana 23pripremeipopudbinestaze.Katafatičkapripremapodrazumijevateološkaobjašnjenja,argumen-taciju,ilustraciju,memorijuimotrenjekakobisepercipiralapozicijagnostičkeotriježnjenosti,dokapofatičkapripremasadržavačinpražnje-njaodbilokakvogotrežnjujućegsadržajasci-ljemprotresanja kućeukojojsetrebanastanitiBogkojijesonustranunašihargumentirajućihiosjetilnihsuština(Keating,1996/4).

3. Opisi gnostičkoga iskustva

3.1. Koji se mogu objasnitiWilliamJamesjeodlikuneobjašnjivostiineo-

pisivostignostičkogaiskustvasmatraosvojstvombitiovakvevrsteiskustava( James,1958:293- -295).Naravno,nijeuvijekjasnodaliseturadiosamomeiskustvukojesenemožeobjasnitiiliopredmetusamogaiskustvailiiojednomeiodrugome.PrijeovogaSvetiAugustinjeovakokoncipiraologičkopitanjeobjašnjivosti:Boganetrebasmatratineobjašnjivim,jerčimovoizre-knemo,većsmoGananekinačinobjasniliinatajnačinsejavljaparadoks.JerakokažemoBogjeneobjašnjiv,ondasmogaupravoovomkon-statacijomučiniliobjašnjivim(Augustin,1958:10-11).AkooXkažemodajeobjašnjiv,ondasmooXzapravokazalineštoštojeuproturje-čnostisobjašnjivošću.Ikonačno,ovosupitanjeiznovareafirmiraliAlvinPlantinga(Plantinga,1980:23-25)iKeithYandell(Yandell,1975).

Postojinekolikoodgovorakojimabiseriješi-loovopitanje.Jedanjepotpunosusprezanjeodgovora,odnosnoostatišutljivspramonogaštosezbivakrozgnostičkoiskustvo.Uprkostome,gnosticibašinisusaglasnisovimrješenjem.Drugamogućnostjedarazlučimoprvostepeneoddrugostepenihopisananačindaneopisivo smatramojednimoddrugostepenihterminaalikojiseograničenovraćainaprvostepenetermi-ne.Dakle,možesekazati,onoštojeneobjašnji-vonemožeseopisatiposredstvomprvostepenihterminakadsampojamobjašnjivonijejedanodtihtermina.Trećamogućnostjeda,naprimjer,kažemo:“Xjeneopisiv.”SamsudoterminuXtemeljipočivananemogućnostiobjašnjenjabilokakvomopisivomesencijom.Četvrtamogućnost

jeponavljanailančananegacijaonogaštosemožekazatioX;negacijadozauvječnosti,upravoonoštojeMichaelSellsnazvaobeskonačno neizreci-vim(Sells,1994/1).

Primjerioveneizrecivostimogusepronaćiubeskonačnomnijekanju egzistencijeunekimekstatičnimstanjimaotriježnjenostiuzen budi­zmu i madhyamaki.Stogaštojezbiljskigovorostvarnostionakvojkakvaonauistinujesteizvandometanašekonceptualizacijenje,nemožemogovoritiotojzbilji.Onasemožesamoiskušavati.Dakle,kadkažemo:“Stvarnost,nijestvarnost”,toznačidasestvarnost,onakvakakvaonaje-ste,razlikujeodonogaštosekonceptualiziraposredstvomnas.Aliistotakotrebamokazatida“stvarnostnijenestvarnost”.Dakle,trebabezodlaganjanakonnekeizrečenetvrdnjeostvar-nostidrugomtvrdnjomzanijekationuprvunanačindakažemo:“Stvarnostnijenestvarnostinijene-nestvarnost”itakonastavljamonaistinačin(ThichNhatHanh,1994/5).Drugipri-mjerovakvogstajalištajeDionysiusovpristupunegativnojteologijikojijeoBogugovoriokaoo“najnerazumijevajućojapsolutnojTajni”okojojmigovorimosamooonomečegauNjojnema.Ovakvoneprekidnoodricanjegnostičkoisku-stvopostavljasonustranugovora.

Petumogućnostrješavanjaparadoksaobjaš-njivograzmotriojeWilliamAlstonnatajnačindagnosticikojigovoreonespoznajnostisuštineBožijegBićazapravoimajumnogotogazaka-zatioBoguisvojimiskustvima(Alston,1991).Dakle,kadgnosticigovoreoneopisivosti,onina-stojeupozoritinateškoćeuopisivanjuiskustavaakosetočiniuformiuobičajenihisvakodnev-nihtermina,aneuformimetafore,poređenjailisimbola.Alstonsmatradaovopitanjenijesamospecifikumgnoze,negodajetoopćenitoosobe-nostznanosti,filozofijeireligije.IuprkostomeAlstonovostajalištenijeusuglasjusotvorenimtendencijamaneizrecivogakojepostojeugnozi.

Šestumogućnostrješenjaparadoksaobja­šnjivogtretiralisuRichardGale(1960)iNi-nianSmart(1969).Onisuiznijeliargumentdajeizrazobjašnjivvišeznakpoštovanjakojimseželiukazatinavrijednostisnagugnostiko-vaiskustva.NaistomfonuiWayneProudfootiznositvrdnjudagnosticistogaštoneznajuništa

Živ

a B

ašt

ina

, br.

18

, go

d. 6

.

24 Tema broja: FilozoFija irFana

oonomeštoiskušavajunemoguniobjasnititoiskustvoposredstvombilokojegmogućegjezi-ka,jeroniineznajusvemogućejezike.Onna-daljezaključujedatvrdnjeoobjašnjivostiimajuciljdapokažukakonepostojinikakavjezičkisistemkojibipogodovaognostičkomeiskustvu.Aliovoiskustvonetvrdidajeneopisivo.Izrazneobjašnjivzapravoobjašnjavaitumačipojamtajne(Proudfoot,1985:125-127).Ovastajalištasupokrenulapitanjaomogućnostiegzistiranjagnostičkogaiskustvauodnosunadijametral-nurazlikusdrugimvrstamaljudskihiskustavakojasuopisiva.Proudfootusemožeoponiratisljedećimargumentom:todagnosticinemogupojmitidagnostičkatemanijeobjašnjivabilokojimmogućimjezikomneznačidanavrhun-cusvogagnostičkogaushitaiznosetvrdnjekojenadilazenjihovuspoznaju.Kakogod,gnosticitrebaracionalnodavjerujudapoštojezicikojisupredmetnjihovespoznajenemoguopisationoštosuoniiskusili,ondazapravoinijedandrugiljudskijeziknećemoćiopisatinjihovaiskustva.

Nekifilozofipromišljajudajeakcentiranjenaobjašnjivompokazateljnaporadaseonopredsta-vi kao neracionalno,arezultattogajeodvajanjegnozeodsfereosjetilnijihljudskihnaučavanja.JantzenGracejeoštrokritiziralainsistiranjenaobjašnjivomsmatrajućitonastojanjemdasegno-stičkoiskustvoizbaciizsfereracionalnihtuma-čenjainamjestotogadasesmjestiusferuushi-ćenjāiemocija( Jantzen,1995:344).Idrugisustaliuodbranuracionalnostignozeuodnosunanapadezaneracionalizam(Staal,1975).Usva-komslučaju,problematikaobjašnjivostisuočenajespitanjimakojaseodnosenaepistemološkevrijednostignostičkihiskustava,očemućesevišekazatineštokasnije.

3.2. ParadoksalnostIstraživačignozeponekadinsistirajunapara-

doksalnoj prirodignostičkihiskustava,alijeuvi-jeknejasnodalijeiskustvotozakojesetvrdidajeparadoksalnoilijetognostičkiobjektilioboje.Možesegovoritiočetiriznačenjakojaseodnosenaparadoksalnost:

1.Ovoznačenjeseodnosinaetimologijuri-ječi:paradoksalnostjeizrazzaneštoneo-čekivanoilizaneštoštojeteškoočekivati;

2. Jezikmožeuprimjenineodgovarajućihlogičkihformiizrazasciljemprenošenjapojmazakojineželimodaulogičkomsmislubudebezznačenjaismisla,na-mjernobitiparadoksalan;

3. Jedanparadoks,kakoseobjašnjavaufilo-zofiji,možesadržavatineočekivanilogičkiparadokskaoonoštonavodeuparadoksu laganja;

4.WalterStacenaparadoksalnostgledakaonaglobalnuspecifičnostgnostičkihisku-stavakojajeanalognanekojvrstinamjer-noglogičkogparadoksa(Stace1961:212).

Doklegodsegnostičkoiskustvočinineobi-čnimizapanjujućim,iizvještajignostikāćebitiupečatljivoneočekivaniinevjerovatni.Uskladustimćeioviizvještajineizbježnobitiparadok-salnogznačenja:

‒ izvještajikojiseodnosenagnostičkaiskustvaćetakođerbitiuznačenjuparadoksalnosti;

‒ jerunekimvremenimagnostičkijezikpri-mjenjujenedopadljivelogičkeformegdjesenećesnamjeromdogoditistvarnibesmisao.

Ipovrhtoga,paradoksalnostuovomzna-čenjuuizvještajimaizprverukeognostičkimiskustvimaimatćemanjuučestalost,augno-stičkimsistemimaizdrugerukemišljenjaimatćevećuučestalost(Staal,1975).

Unatočtome,nepostojijasanargumentza-štognostičkaiskustvailitemekojeseodnosenanjihmorajubitiparadoksalniupojmovljusvojetrećeiličetvrteruke.Načelnoposmatrano,naraspolaganjunemamojasanargumentotomedaizvještajgnostičkogaiskustvatrebasadržavatilogičkibesmisao.Kakosmovidjeliranijekadasedogodimanjkavostuobjašnjavanjukojesečiniparadoksalnim,većinomseovajparadoksukla-njaobrazloženjembivanja neizrecivimiliukida-njemkojegovorusmjeravakaravnineizrecivog.

Naporidasegnostičkaiskustvapredstaveuformiparadoksalnihkategorijautrećemičetvr-tomznačenjuparadoksapotječeotudaštopostojivelikaželjadasejezikkojijeulogičkomsmi-sluizašaoizsvogglavnogsmjera,kolikogodjemoguće,vratiranijempravcu.Primjeraradi,zen budizamgovorioprispijevanjunastupanjsvijestikojijevišiodmišljenostiinemišljenosti.Uprkos

Živ

a B

ašt

ina

, br.

18

., g

od

. 6.

Tema broja: FilozoFija irFana 25tome,ovatvrdnjaseviševraćanasrednjestup-njeve,nenamišljenostiinemišljenostiiuglav-nomstremljenjaiduutompravcudasegovorionekomodstupnjevasvijestinakojemjesvjesninaporodsutanigdjenefunkcioniraklasifikaci-jamentalnihaktivnosti.Todanemarljivasvijestneulaženapor,neumišljenostiineunemišlje-nosti,ineulogičkombesmislu,spomenutiopisčinirascjepkanim.FritsStaalpaknavodiargu-mentdajeparadoksalnijezikgnozeprikladanzaprezentiranjelogičkihtvrdnjinasistematičannačin(Staal,1975).Idokgnosticiprimjenjujusvakodnevnijezikkakobiopisalisvojaiskustva(Alston,1992:80-102)govornakongruencijaihprimoravadajezikusmjerekaparadoksalnojravniutrećemičetvrtomznačenju.

4. PerenijalizamNekifilozofikojisuseponekadnazivalipe-

renijalistimanastojalisudaizkulturaitradicijaprepoznajuzajedničkagnostičkaiskustva.Pere-nijalističkostajališteWalteraStaceapokrenulojebrojnerasprave(Stace,1960-61).Stacejeizniohipotezudaseusvimkulturama,religijama,dru-štvenimepohamaipozicijamazapažajudvijevrstegnostičkihiskustava.Prvavrstasuizvannutarnjaglobalnaiskustvakoja“usmjeravajupogledsonustranupojmovlja”kakobisedosegnulojednoilijedinstvenost mnoštvenostiilimnoštvenost svijeta posredstvomtežnjekajednomeuznačenjuživotailiunutarnjeotriježnjenostiosvijetu.Jedinstve-nostkaoobjektivnasvetastvarnostsosjećajemblagoslovljenostijepredmetiskustva.Staceovaizvannutarnjaglobalnaiskustvasuiparadoksal-naimogućejeneobjašnjiva(Stace,1961:79).

Drugavrstasusjedinjujućanutarnjaglobalnaiskustvakoja“usmjeravajupogledsovustranusvijesti”kakobisedosegnulačista otriježnjenost,tojestiskustvokojejesfenomenološkogaspektaiskustvoničega(Stace,1961:86).OvoiskustvoStace naziva sjedinjujućom otriježnjenošću.Nekidrugiovoiskustvonazivajudogađanjem čiste otriježnjenosti(Pure Conscious Event)(Forman,1993i1999).Ovoiskustvoobuhvatapražnje-njeosobeodbilokakvogiskustvenogsadržajailifenomenološkogkvaliteta,kakvisupojmovlje,misli,osjetilnapercepcijainaslađujućeosjetilne

predodžbe.Utakvomstanjuosobanajavidosežečistuotriježnjenost.ZaovuvrstuiskustvaStace,kaoizaizvannutarnjeiskustvo,smatradasadržiosjećajblagoslovljenostisvetomobjektivnošćutedajeonoparadoksalnoivrlovjerovatnoneopisivo. Staceovonutarnjeiskustvoopisujekaoobalugno-stičkogasaznanjakojasesmjestilanapolaputastaništaizvannutarnjeotriježnjenostiosvijetu.

Stacevjerujućegnostičkoiskustvoizvodiizrazlučivanjaizmeđuiskustvaitumačenjanu-tarnjegglobalnogiskustva.Nutarnjeiskustvoje,smatraon,sličnousvimkulturama,samoserazlikujutumačenja.NinianSmartovakoargu-mentiraglobalitetsjedinjujućegiskustva:opisvjerujućihgnostičkihiskustavareflektirazakri-venostkojanastajetumačenjem,aštopredstavljazajedničkuiskustvenuosnovuizmeđuvjerujućihinevjerujućihiskustava(Smart,1965).

Stacejebioizloženžestokimkritikamazbogsimplifikacijeiliiskrivljavanjagnostičkihsudo-va.Primjeraradi,Pikejestaceovsko-smartovskostajalištekritiziraoovimargumentomdakadaseradiokršćanskojgnozi,jedinstvosBogomsemožepodijelitinadvijedefiniranefazekojeukršćanskojteologijinemajuosnovu.Prematome,ovedvijefazeuopravdivojformireflektirajuiskustvo,alinejačajutumačenje(Pike,1992/5).

ZarazlikuodStacea,Taschnerprepoznajetrivrstegnostičkeotriježnjenosti.

1. Izvannutarnjepanteističkoiskustvokojepredstavljaiskustvojedinstvenostipriro-de,aštoobuhvaćadušuosobe;

2. Iskustvojedinstvenostinepromjenljivejednoćekojajeponadvremenaiprostora;

3. Vjerujućeiskustvoukojempostojijedanviddualizmaizmeđusubjektaiobjektaiskustva(Taschner,1961).Taschnersma-tradajevjerujućeiskustvonavećemstup-njuodiskustvajedinstvenostijeriskustvojedinstvenostiukazujenagnostikovusre-dišnjuželjuuranjanjaukonačnuzbilju.

WilliamWainwrightgovoriočetiriodlikegnostikovaizvannutarnjegiskustva:pojamjedin-stvenostiprirode;pojamprirodekaoživeprisut-nosti;pojamdasvakahipotetskastvaruprirodinalaziseuvječnojprisutnosti,tenestrukturiranobudističkoiskustvo.KaoiTaschneriWainwright,

Živ

a B

ašt

ina

, br.

18

, go

d. 6

.

26 Tema broja: FilozoFija irFana

smatradatrebarazlučitiizmeđudvanutarnjagno-stičkaiskustva:jednojeiskustvočisteispražnjeneotriježnjenostiidrugojevjerujućeiskustvokojejepraćenospoznajomouzajamnoj ljubavignostikaiobjektaljubavi(Wainwright,1981/1).

5. Epistemologija gnostičkoga iskustvaWilliamJamesusvompoznatomdjeluThe Va-

rieties of Religious Experience(London,1925:410)bavisesljedećimpitanjem:“Mogulignostičkaiskustvapotvrditivjerodostojnostonegrupebo-žanskihemocijaukojimajeukorijenjenreligiozniživot?”Ovopitanjesemožerazložitinadvadijela.

Prvi,pitanjejeliosobidopuštenorazmišljatiotomedalisunjenaiskustvausklađenasastvarnošćuiliargumentiranimvrijednostima?Drugi,pitanjejelinamakojineposjedujemognostičkaiskustvadopuštenodaposredstvomproučavanjaizvorāidokumenataiskustvagnostikaprocjenjujemokaousklađenasastvarnošćuilikaoargumentiranevri-jednosti?Premdasuovadvapitanjameđusobnopovezana,onasemogurazmatratiodvojeno.

Namjernifilozofskiodgovorupozitivnojforminaprvopitanjebisemogaonazvatipri-stupom dualističkoga ponašanja,anamjernaod-branapozitivnogodgovoranadrugopitanjebibiladokaz osjetilne percepcije.

5.1. Pristup dualističkoga ponašanjaWilliamAlstonjestaouodbranuvjerovanja

kojeosobaoblikujeoslanjajućisenagnostičkaisvetaiskustva,naposevjerujuća(Alston,1991).Alstondualističko ponašanjedefinirakaokategorijukojasadržimetodekojesu,sdruštvenogaspektasciljemuobličavanjavjerovanja,isepistemološkogaspektasciljemnjihovogvrednovanja,utemeljenenaodređenojvrstirazličitihspoznajnihiosjetilnihsadržaja(Alston,1991:100).Ponašanjeuobličenofizičko-objektivnimvjerovanjimačijejeizvorišteosjetilnaspoznajapredstavljajedanprimjerdu-alističkoga ponašanja,aponašanjekojesuiscrtalirezultatidokojihsedošloutvrđenommetodomsudova,predstavljadrugiprimjer.

NadaljeAlstonargumentiradajenužnood-stranitiisprikuzasvakividdualističkogpona-šanjasepistemološkoggledištajernjegovapo-uzdanostnijestabilnaakoononijepovezanos

djelom.Premdaovopitanjeobuhvataponašanje osjetilne percepcije,nemožemoadanebudemozaokupljeniidualističkimponašanjem.Prematome,Alstonovakoraspravlja:zaokupljenostdualističkimponašanjimakojanasinteresirajusciljempotvrđivanjatogadapostojiodgovarajućiargumentzapromišljanjeoovomedasuova-kvaponašanjanepouzdana,činiseracionalnom.Sadapostojedualističkaponašanjakojaobliku-juvjerovanjaoBogu,ciljeveBogazanasikojaosiguravajupreduvjetezareligijsko-gnostičkaiskustvakaonaprimjer“Bogmijesadapostaoobjelodanjen”.IzAlstonovogdokazamožeseizvućisljedeće:zasvakuosobuovakvogpona-šanjaracionalnojedaiznutarnjusadržinusvo-jihiskustavasmatrazbiljskom,osimakoseovoponašanječininepouzdanim.Uskladustimmidajemopozitivanodgovornaprvopitanje.

5.2. Dokaz osjetilne percepcijeRaznifilozofisustaliuodbranuargumentira-

nihvrijednostinekihreligijsko-gnostičkihisku-stava,naposeonegrupeiskustavakojasupove-zanasiskustvomBoga(Beili,1939;Davis,1989;Gellman,1997i2001;Gutting,1982;Swinburne,1991i1996;Wainwright,1981iYandell,1993).Ovisufilozofiinsistiralinaprirodikaoosjetilno perceptivnomiskustvupovezanomsBogom,atosunazvalidokazom osjetilne percepcije.Unastav-kućesedatisažetaklasifikacijaovogapristupa.

1. IskustvaBoga,imajumentalno-objektivnustrukturupraćenufenomenološkimsadr-žajemkojiuključujetvrdnjeoobjektivitetuiskustva.Također,svijestiimajusklonostkaposjedovanjuzbiljskihtvrdnjiuteme-ljenihnaovakvimiskustvima.Ustopo-stojegnostičkemetodesciljemdosezanjastajalištakojabiišlaupriloggnostičkomiskustvuBoga(Underhill,90’94).Ostalimoguposredstvomodgovarajućihgno-stičkihnačinanastojatidadosegnuisti-nitosttvrdnjiosoba(Bergson,1935:210).UsvimovimmetodamaiskustvoBogausvojojbitijeosjetilnoperceptivno.

2. Iskustvanalikosjetilnim,imajunekedoka-zeuprilogsvojojvalidnosti.Toštoizgledadaosobaneštoiskušavaargumentjezapo-misaodataosobauistinuimaiskustvenu

Živ

a B

ašt

ina

, br.

18

., g

od

. 6.

Tema broja: FilozoFija irFana 27povezanoststimnečim.Prematome,iskustvoBogaimadokazuprilogsvojojvalidnosti.

3. Usaglašenostosjetilnihpercepcijaljudinarazličitimmjestima,urazličitimvremeni-mairazličitimtradicijamajačavalidnostpercipiranog(Borchert,1953).Prematome,usaglašenostoiskustvimaBogaurazličitimsituacijamajačaperceptivnounjihovukorist.

4. Većejačanjevalidnostireligijskogailigno-stičkogaiskustvamožeistjecatiizodgo-varajućihtragova,onihprožetihsvetošću,kojeosobaćutiusvomeživotukrozvla-stitoiskustvo(Wainwright,1981:83’88).

5. StavkeodjedandočetiriomogućavajuglavnedokazeuprilogvalidnostinekihiskustavapovezanihsBogom.TodalisuiskustvapovezanasBogom,unekojko-načnojprosudbi,usklađenasastvarnošćuiline,ovisiočvrstinikaojednojargumen-tirajućojbitidrugihvalidnihdokazaimoćiopažanjaprosudbeuodnosunavalidnost.Braniteljidokazaosjetilnepercepcijera-zilazesegledečvrstinekaojedneargu-mentirajućebitiibranilisu,dorazličitihstupnjeva,postojanusnagudokazāosje-tilnepercepcijespramproturječnihdokaza.Uprkostome,svisusaglasniudavanjupozitivnogodgovoranadrugopitanje.

5.3. Epistemološka kritika: neusporedivost osjetilnog iskustvaNekolikofilozofaoponiralojepristupuduali-

stičkogačinailidokazuosjetilnespoznajeiliijed-nomeidrugome(Beger,1999;Fils,1996i2001;Gale,1991,1994i1995;Martin,1955;Proudfoot,1985iRaw,1982).Ovdjećeseinsistiratinate-mamakojesunaposepovezanesasvetimigno-stičkimsvedouopćenihepistemološkihsadržaja.

Filozofisusepreporiječiliokodokazaosje-tilnepercepcijenaosnovupreduvjetāoneuspo-redivostiizmeđuiskustvaBogaiosjetilneper-cepcije.Ovdjetrebaistražitidvapitanja:a)daliuopćepostojeneusporedivosti?b)akopostoje,daliimajuznačenjesepistemološkoggledišta?

5.3.1. Odsustvo procjenjivostiAnalogičnost,prematvrdnjama,uklanjaod-

sustvoodgovarajućihmetodazauzajamnupro-cjenuiskustvaBoga.Mimožemoosjetilnom

percepcijomposredstvomprimjenededuktivnihmetodautvrđivatiprethodneuvjete.Jedando-gađajpovezujućigasdrugimuzročnicimaupra-voonograzumijevajućeguzrokamožemouči-nitivišeaspektualnimipovezujućijedanuzroksnjegovimuzročnicimadosežemootkrovenjeiuzvišeneradnje.OninisudostupnizaprocjenuiskustvaBoga.Filspodastireargumentdajeuza-jamna procjenjivostnerazdvojivsegmentsvakogbiheviorističkogosjetilnogusmjeravajućegna-čina.Dakle,ponašanjeosjetilnespoznajeuko-jojseoblikujugnostičkaiskustvaBogajeizra-zitomanjkavo(Fils,200).Povrhtoga,RichardGaleiznosiargumentdakadaseradioiskustvuBoganepostojisaglasnostizmeđukonzumena-taiskustvaomjerimogućnostiprocjene,jersekonzumentmoženaćiuvaljanojiispravnojpsi-hološko-fiziološkojpozicijiisituacijiuiskustvukojekorespondirasastvarnošću,ilisenemoranaći.CharlesB.MartinsličnimuzrokomizvodizaključakdatvrdnjekojeseodnosenaiskustvoBogasuveomabliskementalnimtvrdnjamapo-put:“Činimisedavidimjedanarakpapira”,negoštosubliskeobjektivnimtvrdnjamapoput:“Javidimjedanarakpapira”(C.B.Martin,1955).

WilliamRaweuzimauobzirkakojemogućedaseBogpokažejednojosobi,adasedrugojosobinepokaže.Prematome,zarazlikuodosjetilnepercep-cije,lišenostdrugihdaimajuiskustvoBogausitua-cijikojajesličnasituacijiukojojsenalaziladotičnaosobanemožebitipovodzaodbacivanjevalidnostitogaiskustva.Prematome,minemamonačinadaodredimoukojemvremenuiskustvoBoganemavrijednosti.Utomslučajuminemožemojednoiskustvoprocjenjivatikaopouzdano(Rawe,1982).

NekifilozofisuiznosiliargumentdasezaumovanjeotomedajenekaosobadosegnulaBoganikadanemožepronaćidokumentacija(Gale,1994i1995;Bouyer,2001),jerdabisedokumentiraoargumentotomedajeosobaisku-silanekiobjektadatoneznačidajeizgradilapredodžbuvlastitesvijesti,trebadabudemogu-ćedadokumentacijaiznosiargumentdaseradiozajedničkompredmeturazličitihosjetilnihpercepcija(pričemunijenužnodasupercepci-jeistovremene).Iobrnuto,takvoštajemogućekadabudemogućerazlučitipercepcijepoveza-nenaposesmogućimosjetilnimpercepcijamaoddrugihpredmetakojisusperceptivnoggledišta

Živ

a B

ašt

ina

, br.

18

, go

d. 6

.

28 Tema broja: FilozoFija irFana

sličninjima.Ovadruganužnostmogućajeondakadaegzistiraiuprostoruiuvremenu.Međusob-naprostorno-vremenskapovezanostomogućavarazlučivanjeodobjekatasasličnimpojavljivanjemkojiegzistirajuudrugimprostorno-vremenskimmeđusobnimpovezanostima,alistimdaBogneegzistira,neuprostoruineuvremenu.Prematome,nikadasenećemoćinaćidokumentacijakojauka-zujenatodajeosobaiskusilaBoga.

5.4. Procjena neanalognih dokazaPremdaAlstonstajeuodbranuperceptivno-osje-

tilneodlikegnostičkogaiskustvaBogaargumenti-rajućitosvojimpristupomdualističkogponašanja,nepostojeograničenjaupogledupercepcijekojaseodnosinasadržajdualističkogponašanja.Svakioblikspoznajnogsadržajamožeimatibitak.Prematome,odsustvoanalogijeizmeđuiskustavaBogaiosjetilnepercepcije,premdajeveomauočljivo,nemožeizravnonaštetitiovomepristupu.

Upogledutolerancijeneanalognostikojesubilepredmetomtvrdnjeodokazuosjetilnepercepci-je,neanalognostiimajuargumentiraneakreditivezaepistemologijuoosjetilnojpercepcijiuformiparadigmi.Onesačvrstoanalognomdokumen-tacijomisanekimvidomdosezanjaosjetilneper-cepcijeizjednačujupotvrdivuinepotvrdivudoku-mentaciju.Uprkostome,argumentirananužnosttrebadabudesamodokumentacija iskustva koja je i potvrdiva,maštatobilo.AkoviđenjeBogaimapotvrdivudokumentacijučakiakojetadokumen-tacijarazličitaoddosezljivogvidaosjetilnepercep-cije,viđenjeBogasaspektadokumentacijesepo-jačava.Ali,ukolikoviđenjeBoganemapotvrdivudokumentacijuiskustvamaštatobilo,utolikoćeviđenjeBogaiztogarazlogabitineobrazloživo,aneizrazlogaštojelišenouzajamneodgovarajućeprocjenjivostisosjetilnompercepcijom.

Mogućejedaonikojisusaglasniupogleduod-sustvaanalogijevjerujudaobrazloženjeobjektivnihfizičkihtvrdnjibivajunašiargumentiranistandar-distogaštomisamotamogdjesunamdostupneuzajamneprocjenjivostiobjektivnogfizičkogvidaimamonaraspolaganjudostatnaobrazloženja.Upr-kostome,spomenutouvjerenjenijeobavezujuće.Našaobjektivnafizičkaobičnavjerovanjaprekomjeresebranepotvrdivomdokumentacijom.Mismotusuočenispotvrdivimveomaprenapučenim

mrežama.Alitoneznačidasugnostičketvrdnjeobjašnjiveposredstvomanalognihmetoda.

Problemskojimsmosuočeniudokazuone-aspektualnostiBogajestetajdasedoutvrđivanjaidentitetafizičkogaobjektivitetadolaziposredo-vanjemizmeđukvantitativnihodlikaiirelativnihstajalištasciljempotvrđivanjamjestaiidentiteta.Prosudbekojedajemoreflektirajucjelovitopona-šanjeizjednačavanjamjestaiidentitetajednogsdrugim.NaraspolaganjunemamojasanargumentotomezaštoseodređivanjeidentitetaBoganeodvijakrozcjelovitoponašanjepovezanosNjimiskriterijimakojiodređujuNjegovidentitetibeztogadaovobudezalogcjelovitogponašanjakojeseodnosinaodređivanjeidentitetafizičkogobjektiviteta(Gellman,2001:/3).Trebadabu-demorezervisanipremaponašanjuodređivanjaidentitetafizičkogobjektivitetauformiparadi-gmezaepistemologijuucjelini.

5.5. Dokaz osjetilne percepcije u formi kategorije povezane s pristupom dualističkog ponašanjaNakoncu,dokazosjetilnepercepcijetrebada

budeokončanpristupomdualističkogponašanja.JedanrazlogjetajdaukolikomnogaiskustvaBogaograničenanatemeljgnostičkihiskustavaposegnuzakonceptomvaljanihtvrdnji,utolikonećebitimjestasumnjiudualističkoponašanje.Kaoprimjer,upravoonakokakojeRowanWi-lliamsupozorioosvetojTereziAvilskoj;onani-kadanijeimalatakvupretpostavkudasunjezinaiskustva,samazasebe,dovoljnadokumentaci-jazabilokojioblikzbilje.Kriterijpouzdanostinjezinihiskustavajetajdaovaiskustvaostvarujuvezusnjenimobjektivnimkrajnjimponašanjemnanačindasuonapotvrđenasreligijskimpona-šanjemiunutarnjezinogreligijskogponašanja.Gnostičkoiskustvodoistanemaposebnumoć.

Drugirazlogzaštodokazosjetilnepercepcijeokončavaudualističkomponašanjujestetajšto–kakojeobjašnjenoupoglavlju5.4rada‒potvrđi-vanjeidentitetaBogasedešavaucjelovitompo-našanjuitojeupotpunostiprihvatljivo;društvenoponašanjejetoukojemnekopotvrđujegnostičkaiskustvanekogadrugoguformiiskustvapoveza-nogsBogom.UpravonaprimjeruTereze,njezinaiskustvasamaposebinepružajujojuvijektopo-uzdanjedaonaumjestoiskustvaBoganijeimala

Živ

a B

ašt

ina

, br.

18

., g

od

. 6.

Tema broja: FilozoFija irFana 29stanjeiskustvađavola.Onajeotomeprosuđivalanaosnovucrkvenihnaučavanja.Inakoncu,uvijeksemožepostavitipitanjedokojemjereiskustvapove-zanasBogomposjedujudostatnenužnepojedino-stisciljemosiguranjapodlogezapotvrđivanjeovečinjenicedasuonabilapovezanasBogom.Dakle,potvrđivanjedasusedogodilaposebnasuočavanjasBogommožebitirezultatkomparacijeianalizetrenutnogstanjasaširimdruštvenimponašanjem.

6. Gnoza, religijsko iskustvo i spolnostFeminističkifilozofisukritiziralimuškocentri­

čnu tendencijuugnoziinjezinofilozofskorazu-mijevanje.Postojetriglavneraspraveokoovoga.

1. Savremenimuškifilozofirazumijevajugno-zukaosredišnjutemuposebnihpsihičkihsadržajaizoliraneosobe.Ovifilozofivjerujudajeovavrstaposebnihiskustavapokazateljznačenjaivrijednostignoze( Jantzen,1994,1995).Umjestotoga,spomenutifilozofitrebajuseposvetitiproučavanjudruštveno- -političkihposljedicagnozekaonjezinimpatrijarhatskimneuspjesima.

2. Istraživačignozesusistematičnoignoriraliglavninuženske gnoze,ilisujepotisnulinamarginu.Manjapažnjapremaženamamožeseobjasnititendencijommuškocentričnoga muškarcaumuškojgnozi( Jantzen,1995).

3. TradicionalnamuškastrukturaBogaodre-đujemetodunaosnovukojesefilozofimu-škarciposvećujurazmišljanjuovjerujućemiskustvu.Prematome,vjerujućeiskustvoodpočetkajeuvjetovanomuškimkonceptual-nostimaivrijednostimaispolnimrazlikamauponašanjuvezanomzareligiju(Raphael,1994).Ovostajališteunekomsmislupo-kazujedamuškarcivjerujućeiskustvoper-cipirajuuformisuočavanjačovjekasegzi-stentompotpunoodijeljenim,nedokučivimipremoćnim.Paradigmaovogapristupaje,naprimjer,svetoiskustvoRudolfaOttoaozbiljipotpuno različitoj,nepojmljivojipre-moćnojkojabudizastrašujućiosjećajpri-vlačnosti.Gnostikusvojojpraznostibivauronjen(Otto,1975).Ottotvrdidajeovakategorijatemeljnoiskustvoreligije.Ovajpristuppotvrđujedasenalazipodutjecajem

Ottovamuškocentričnogsvjetopogledačijisuzalogzapovijedajućiipokoravajućisa-držaji.Pritomnositeljifeminističkemislipokazujunastojanjezanegiranjemrazdje-ljivanjanadvaogranka,nasvetukatego-rijuikategorijukojasaspektastvaranjačinimogućimOttovoraščlanjivanje(Dali,1973;Goldenberg,1979).Feminističkiteo-lozisuinsistiralinaanalognojsuštinikojasevezujesvjerujućimiskustvom,očemugovoreiskustvaznamenitihženaosvetojkategoriji,akojasusmatranabezvrijednimumučkocentričnimstajalištimamuškaraca.

Feminističkakritikajeprednaspostavilapri-jemčivereformespramnesumnjivomuškocen-tričnihtendencijaugnoziignostičkimstudijama.Kadseradioraspravamanaprvutemu,akojeproučavanjedruštveno-političkihposljedicagno-ze,određujućeneizbježnanužnostitrebadaimaudjelaubudućimdruštvenimprosudbama,tonijenužnodužnostfilozofā,inijeodređujućeobavezasvihfilozofa.Podjelaposlatrebafilozofeučinitislobodnimurazmatranjuvažnihfenomenološkihiepistemološkihaspekatagnoze(bezobziranajasnasaznanjaomogućemmuškocentričnomfa-natizmu).Stogasemožekazatidafeminističkakritikaimazadaćudadoprinesenormaliziranjupojmaspecifičneprirodegnozeireligijskogaisku-stvakojeje,uglavnom,posredstvomWilliamaJa-mesausmjerenonaravanfilozofije.

Drugaraspravajedoveladoprijemčivepro-mjeneuistraživanjimakojaseodnosenagnozuženainjezinuvažnostismisao.Kadaseradiotrećojraspravi,moramorazlučitiizmeđumuško-centričnihtvrdnjiOttoautemeljenihnatomedatipnjegovogasvetogaiskustvasadržireligijskoiskustvounjegovomnajdubljemviduiuočljiveraznolikostireligijskogaignostičkogaiskustvamuškaracatokompovijesti.ToobuhvatamuškaiskustvaantropomorfističkebliskostiBoga,aliignostičkojedinstvosBogomkojesepotpunora-zlikujeodfeminističkogprosvjetljenja,atakođerobuhvataisvetoiskustvookojemgovoriOtto.

Kakogod,trebaimatiuvidudajeproučavanjeospolnostiutjelesnimignostičkimiskustvimapočeloodnedavnoiuzteškoćetedajeponudilonovaredizajniranastajalištakadaseradionašempoimanjuovihljudsko-božanskihfenomena.

Živ

a B

ašt

ina

, br.

18

, go

d. 6

.

30 Tema broja: FilozoFija irFana

Alston,Wiliam,Perceiving God, The Epistemology of Religious Experience,IthacaandLondon:CornellUniversityPress,1991;

Austin,JamesH,ZenandtheBrain:Toward and Un-derstanding of Meditation and Consciousness,Cam-bridge,Ma.:MITPress,1998;

Beer,Frances,Women and Mystical Experience in the Middle Ages,Woodbridge:BoydellPress,1993;

BergsonHenri,The Two Sources of Morality and Reli-gion,R.A.AudraandC.Berenton,(trans.),Lon-don,1935;

Borchert,Bruno,Mysticism,ItsHistoryandChallenge,YorkBeach,Maine:SamuelWeiser,1994;

Bouyer,Louis,“Mysticism,AnEssayontheHistoryoftheWord”inUnderstanding Mysticism,RichardWoods(ed.),O.P.GardenCity:Doubleday,1981;

----------,“Introduction”,In the problem of Pure Con-sciousness, Mysticism and Philosophy,RobertForman(ed.),3-49,NewYorkandLondon:OxfordUni-versityPress,1933;

----------,Mysticism,Mind,Consciousness,Albany,NY:SUNYPress,1999;

----------,“ParamaarthaandModernConstructi-vists”onMysticism: Epistemological Monomorphism versus Duomorphism,PhilosophyEastandWest,39:393-418,1989;

Gale,RichardM.,“MysticismandPhilosophy”,Jour-nal of Philosophy57:471/481,1960;

----------,On the Nature and Exsistence of God,Cam-bridge:CambridgePress,1995;

----------,“WhyAlston’sMysticalDoxasticPracticeisSubjective”,Philosophy and Phenomenological Re-search,54:869-875,1994;

Gellman,Jerome,Experience of God and the Rationality of Theistic Belief,Ithaca:CornellUniversityPress,1997;

----------,Mystical Experience of God, a Philosophical Enquiry,London:AshgatePublishers,2001a;

----------,ReviewofMathewBagger,“ReligiousEx-perience,Justification,andHistory”,inFaith and Philosophy,18:345-364,2001b;

Goldenberg,Naomi,The Changing of the Gods,Boston:BeaconPress,1979;

Griffiths,PaulJ,“PureConsciousnessandIndianBuddhism”,IntheProblemofPureConscious-ness,Mysticism and Philosophy,RobertForman(ed.),121-159,NewYorkandLondon:OxfordUnuver-sityPress,1993;

Gutting,Gary,Religious Belief and Religious Skepticism,NotreDame,Ind.:UniversityofNotreDame,1982;

Hick,John,An Interpretation of Religion: Human Re-sponses to the Transcendent,London:Macmillian,1989;

Idel,Moshe,Kabbalah: New Perspectives,NewHaven:YaleUniversityPress,1988;

James,William,The Varieties of Religious Experience (NewYork:MentorBooks)1958;

Jantzen,GraceM,Feminists, Philosophers, and Mystics,Hypatia9:186-206,1994;

----------,Power, Gender, and Christian Mysticism,Cambridge:CambridgeUniversityPress,1995;

Jones,RufusM.,Studies in Mysticial Religion,London:Macmillian,1990;

Katz,StevenT.,“Language,Epistemology,andMys-ticism”,InMysticism and Philosophical Analysis,Ste-venT.Katz(ed.),22-74,NewYork:OxfordUni-versityPress,1978;

----------,(ed.),MysticismandReligiousTraditions,Oxford:OxfordUniversityPress;

----------,“ResponsesandRejoinders”,Journal of the American Academy of Religion,56:751-757,1988;

McGinn,Bernard,The Mystical Thought of Meister Eck-hart: The Man from Whom God Hid Nothing,NewYork:CrossroadPublishing,2001;

Moor,Peter,“RecentStudiesofMyisticism:ACriti-calSurvey”,Religion,3146-15,1973;

Otto,Rudolf,The Idea of the Holy,SecondEdition,Oxford:OxfordUniversityPress,1957;

Pike,Nelson,Mystic Union: An Essay in the Pheno­menology of Mysticism,Ithaca:CornellUniversityPress,1992;

Plantinga,Alvin,Does God have a Nature?,Milwaukee:MarquetteUniversityPress,1980;

Proudfoot,Wayne,Religious Experience,Berkeley,LosAngeles,andLondon:UniversityofCalifor-niaPress,1985;

Radhakrishnan,S,Trans.withintroductionandnotes,TheBrahmaSutra,The Philosophy of Spiritual Life,NewYork:GreenwoodPress,1968;

Raphael,Melissa,“Feminism,ConstructivismandNuminousExperience”,Religious Studies,30:511- -526,1994;

Sells,MichaelA,Mystical Languages of Unsaying,Chi-cago:ChicagoUniversityPress,1994;

Schimmel,Annemarie,Mystical Dimensions of Islam,ChapelHill:UniversityofNorthCarolinaPress,1975;

Smart,Ninian,“InterpretationandMysticalExperi-ence”,Religious Studies,1:75-87,1965;

----------,Resons and Faiths,London:RoutledgeandKeganPaul,1958;

----------,“UnderstandingReligiousExperience”,In Mysticism and Philosophical Analysis,1978;

Smith,Huston,“‘ComeHighermyFriend’:TheIntel-lectiveMysticismofMeisterEckhart”,In Doors of

Izvori i literatura

Živ

a B

ašt

ina

, br.

18

., g

od

. 6.

Tema broja: FilozoFija irFana 31Understanding, Conversations in Global Spirituality in honor of Ewert Cousins, Steven Chase (ed.),201-217,Quincy,Ill.:FranciscanPress,1997;

Schleiermacher,Friedrich,The Christian Faith,Eng-lishtranslationofthesecondGermanedition,H.R.MackintoshandJ.S.Stewart(eds.),NewYork:Harper&Row,1963;

Staal,Frits,Exploring Mysticism,London:Penguin,1975;Stace,WalterT.,Mysticism and Philosophy,London:

Macmillan,1961;---------,The Teachings of the Mystics,NewYork,and

Scarborough:NewAmericanLibrary,1960;Stoeber,Michael,“ConstructivistEpistemologiesof

Mysticism:ACritiqueandaRevision”,Religious Studies,28:107-116,1992;

Suzuki,Shunryu,Zen Mind, Beginner’s Mind,TrudyDixon(ed.),NewYork:Weatherhill,1970;

Swinburne,Richard,The Exsistence of God,RevisedEdition,Oxford:ClarendonPress,1991;

----------,Is There a God?,Oxford:OxfordUniversi-tyPress,1996;

----------,(ed.),Miracles,NewYork:Macmillan,1986;Suso,Henry,Little Book of Eternal Wisdom and Little

Book of Truth,J.M.Clark(trans),London:FaberandFaber,1953;

Takeuchi,Yoshinori,The Heart of Buddhism,JamesW.Heisig(trans.),NewYork:Crossroad,1983;

TeresaofAvila,The life of Saint Teresa of Avila,transla-tedwithanintroductionbyJ.M.Cohen,NewYork:PenguinBooks,1957;

Underhill,Evelyn,Mysticism, A study in the Nature and Development of Man’s Spiritual Consciousness,Lon-don:Methuen,1945;

Wainwright,WilliamJ,Mysticism, A Study of its Na-ture, Cognitive Value and Moral Implications,Madi-son:UniversityofWisconsinPress,1981;

Yandell,Keith,“SomeVarietiesofIneffability”,Interna-tional Journal for Philosophy of Religion,6:167-179,1975;

----------,The Epistemology of Religious Experience,NewYork:CambridgeUniversityPress,1993;

Zaehner,R.C.,Mysticism, Sacred and Profane,NewYork:OxfordUniversityPress,1961.

AbstractThe Philosophy of Gnostic Experience

Hādī Wakīlī

All the spiritual traditions around the world advance in the paths that lead to salvation of humanity and have their specific teachings by which they defend their beliefs and con­victions. Gnosis, as well, as one of the world’s oldest traditions, has been constantly focus­ing its attention towards human’s salvation, deliverance and serenity, and has been passing its specific teachings, letter by letter, from one generation to another to human posterities. In addition, every religious tradition presents authentic individual gnostic experiences in the form of literature and terminology that is characteristic of its own cultural tradition. Al­though the philosophy of religion strives to understand nature and Divine essence, it ignores these cultural differences. The philosophy of gnosis, on the other hand, goes one step fur­ther and strives to reach and understand the nature of human experiences of the Divine by understanding the mutual central relation that exists between cultural traditions.

Gnosis has always been an attractive topic for philosophers and fertile ground for philosophi­cal research. In the wake of that, philosophy of gnosis/Irfan was based on the fact that immediate experiential philosophical studies of the Divine are possible and attainable for every individual.

Philosophy of gnosis settles within itself questions such as the essence of gnosis and gnostic experiences, aspects and degrees of gnostic experiences, the relation of gnostic ex­perience to religious experience, gnostic epistemology, the language of gnosis and a vast number of other philosophical research studies which are based on gnostic experiences.

This paper attempts to briefly yet comprehensively address the aforementioned issues by using relevant philosophical­gnostic sources so that researchers who are interested in philosophy, gnosis and the philosophy of gnosis could use this paper as a basis for further creative and innovative research in this field. Keywords: gnosis, the philosophy of gnosis, gnostic experiences, religious experiences.