hektorovic kuca hvar

7/25/2019 hektorovic kuca hvar

1/30

IVO TAMBUK

21450 Hvar

UDK: 728.3.033.5

(497.5

Hvar)

K U

M RIN

H E K T O R O V I

POK REKTOR I NJEGOVOG

SIN

PJESNIK PETR

U

l a n k u iznosim kako je izgledala prvotna

ra.no-

g o t i k a

ku6a,

koja

je zauzimala prostor

na dananjim

e s t i c a m a zgrade

broj 11111 11112 i

111/3

k.

o.

Hvar

u predjelu Grada u Hvaru prislonjena

uz

gradski zid

u trenutku gradnje Novoga grada od 1278. god, te na

temelju

iznijetih

elemenata spora iz 1524.g. i z m e u

pjesnika

Petra Hektorovi6a

1487-1572.) i Fra.nje

Paladini6a, koje je objavio Joko B e l a m a r i u svom

predavanju

na Danima

Cvita F i s k o v i a

u Splitu te u

l a n k u

u

a s o p i s u

Vijenac, glasilu

Matice hrvatske,

Zagreb, od 27.

prosinca

2001., donosim

svoja

stajali

ta veza.na

uz

predmetnu

ku6u

i

ku6u pjesnika

Petra

Hektorovi6a podignutu na gradskom zidu

i z m e u

p a l a e Paladini6 na

zapadu

i p a l a e

Jaka

na

istoku.

U vrijeme

romanike

i rane

gotike

(od 1278.

god.) Novi

je grad

Hvaru

zidinama g r a e n planski ).

K u a

koja

se

tada

izgradila

i

nalazila

na

prostoru

koji

danas i n e e s t i c e zgrade: 111/1,

111/2

i

111/3 bila

je

katni-

ca

i nije prelazila

visinu

gradskog zida kao

sve

u e koje su

se oslanjale uz gradski zid u

t vrijeme.

K u a je imala

jo

i

i s t o n u i zapadnu

fasadu.

Dakle, bila je slobodna s tri

strane, u d u i da u gradskom

zidu

nije

smjela

imati otvore.

Glavna njena fasada, sjeverna, r a e n a je, kao i sve

r o m a n i k e

i g o t i k e k u e u modularnom

rasteru.

Tako se

radilo

u

ono

vrijeme.

111


2/30

OL\c./r

j ~ I { (

Z I

Skic

presjeka

prvotne k u e

uz

juni

gradski

zid

unutar

ovoga

grada

Majstori

graditelji projektirali

su

g r a e v i n e

prema

strogim

pravilima d r e e n i h proporcija. To

im je

bila

svet

inja i

nisu od toga

odstupali. Zgrada se morala izgraditi

t o n o prema

njihovim

planovima u svim

svojim detaljima.

Investitor je to

cijenio i bio je

vrlo

ponosan na svoj

i z g r a e n i dom.

Ovdje raster

ne

i n e kvadrati, kao

na

mnogobrojnim

r o m a n i k i m r a n o g o t i k i m

i

g o t i k i m k u a m a

crkvama i

p a l a a m a

koje

sam

detaljno obradio

u

svojim

jo

neob

javljenim

radovima,

v e

pravokutnici

v e l i i n e stranica

1:

1

3 to

z n a i daje

r o e l j e

r a e n a

u sistemu trijangula

ture ne bilo

kojeg

trokuta, v e

i s t o s t r a n i n o g

trokuta,

svetog trokuta . Monofore

su

proporcionirane na isti

n a i n .

U

njih

se upisuju tri

i s t o s t r a n i n a

trokuta . Ako je

irina otvora monofore

jedinica,

tada je visina otvora

do

leita luka

jednaka

3

U sam

luk

monofore

se

upisuje

i s t o s t r a n i a n

trokut. Kada utvrdimo

modularni

sistem po

kojemu je g r a e v i n a r a e n a ,

moemo utvrditi

kako je

ona

izvorno izgledala uz p o m o skrivenih, ali

ipak

upornom

s t r u n o m

oku

vidljivih elemenata na

samoj g r a e v i n i .

Dvojno stubite i sulari u ulici

r a e n i su

kasnije

kada

je

u a v e bila l a s n i k i podijeljena na dva ili na tri

dijela. Da

li

je

to nastupilo

kada

je Petar

H e k t o r o v i

ostavio

k u u siromanim

u d a v a a m a

ili mnogo

kasnije?

Dioba

se

dogodila prije

.

Kada

je Petar

imao

7

godina

nje

gov otac

Marin H e k t o r o v i p. Rektora kupio

je k u u

u

Hvaru,

i

to

9. travnja 1494 . ugovorom sklopljenim u

Veneciji, od Petra B a r t u e v i a , a koji je istu k u u

kupio

od

p l e m i a

Ivana

M i e t i a .

Iz

isprave

od 28. 12. 1536. vidi

se da hvarski knez Kornelije

Barbara dozvoljava

Petru

H e k t o r o v i u (tada

je

Petru 49 g.) da

izgradi stubite

sa

sularom u ulici

za

pristup prvom

katu k u e

i

to

u

irini

od jednog

lakta.

Ovdje je

z g r a e n o

dvojno stubite s dvo-

112


3/30

Jmm

sularom,

s

dva

ulaza

za svaki

dio

k u e posebno.

Dakle, k u a

je e

bila podijeljena

1536. god. Tada se

u a

vjerojatno

o d o g r a i v a l a

i

n a d o g r a i v a l a

Kada Marin

H e k t o r o v i

p. Rektora kupuje k u u od

Petra B a r t u e v i a , k u a

bijae

slobodna

sa

svih njezinih

strana (istoka, zapada, sjevera i juga), kako navodi Petar

H e k t o r o v i u svojoj

tubi, koju

je podnio

14.

kolovoza

1524.

4

To

bi z n a i l o da je kupljena k u a

v e bila nado-

g r a e n a

te

da nije prislonjena uz zapadnu

p a l a u

P a l a d i n i

niti

bilo

koju

k u u s i s t o n e strane. Z n a i l to

da

s

i s t o n e

strane

nije

bilo

k u e ?

Je

li

k u a

s

istoka

bila

sruena? Mislim na

dio prvotne

k u e

koja danas

nosi

broj

e s t i c e

zgrade 111/3 k o. Hvar .

Tu katnicu

Marin

moda

nije kupio Navodno, kako pie

Cvito F i s k o v i , na tom

mjestu 1444.god. Nigo G a z a r o v i dobiva dozvolu od

O p i n e za gradnju svoje k u e .

Na

junoj

strani ta k u a

(danas vlasnitvo D e k o v i ima triforu i nad

njom

grb

p l e m i k e

obitelji

G a z a r o v i , pa odatle

C. F i s k o v i u

veza

s

tom

gracijom.

P a l a a G a z a r o v i

nalazi

se

u

Grodi

sjever-

no od k u e

H e k t o r o v i

pa je

p l e m i G a z a r o v i

1444.g .

gracijom

zacijelo

dobio taj dio zemljita za

gradnju

svoje

p a l a e . Ova k u a na

gradskom

zidu mogla

je

biti

cijela

H e k t o r o v i e v a ,

koji je

taj i s t o n i

dio

k u e

kasnije

prodao

G a z a r o v i u ,

kao

dobrom

susjedu sa sjeverne strane svoje

731.5

j

\ ~ - 1

i\

D j e l o m i n a rekonstrukcija sjevernog r o e

koje

je a e n a u rasteru

tr i jangulature

nedostaju

ostali

otvori

u

prizemlju

i

i s t o n o

kr lo

zgrade)

113


4/30

k u e .

Grb je

mogao biti

postavljen i kod

rekonstrukcije

k u e iza

1579 . god,

kada je

moda

bila

znatno

o t e e n a .

No vratimo se na prvotnu

r a n o g o t i k u k u u

A u t e n t i n a

r o m a n i k a

ili r a n o g o t i k a

vrata

u

prizemlju

su

ona krajnje desna, ispod

sulara,

koja

su

zazidana. Ta

su

vrata niska, jer

im je

prag ispod nivoa

sadanje

ulice

za oko 50, 60

cm .

7

Ulica

se

nasipala i

tako su prijanji

otvori,

kojih

ima i na drugim zidovima

k u a

u ovoj ulici,

ostali

ukopani.

Prema

rasteru trijangulature

na fasadi

t a k o e r

se moe z a k l j u i t i da je

ulica

nasipana.

U

k u u je

morala

ulaziti voda iz ulice, jer je pod

konobe

bio nii,

kada

se ulica podigla

.

Morao

je

postojati

neki kanal

za

otjecanje

vode. H e k t o r o v i govori

u

svojoj

tubi

da

je

kanal

bio

i z m e u

njegove

k u e

i

p a l a e

Paladini

i

to

ispod nekog

stubita. To z n a i da

je

i z m e u

njihovih

u a bio prolaz kaniela sa

stubitem,

a

pod

tim

stubitem na

obje k u e

bili

su

otvori za prolijevanje i ist

jecanje

otpadnih

v o d a - n e i s t i na to

je

H e k t o r o v i imao

pravo prema povlastici od

8 .

v e l j a e 1443

.

to

lijepo

opisu

je Petar

u svojoj

tubi

na

deset

stranica

od

28.

listopada

1524.).

8

Stubite

je vadilo dakle

na hodnicu gradskog zida i

ono

je

javni i

z a j e d n i k i

prolaz. Zaista na sjevernom

p r o e l j u

p a l a e Paladini

o i t u j e

se vertikalna sljubnica

zapadno od k u e H e k t o r o v i

na

udaljenosti od 120 cm. Tu

je bila ta kaniela

sa

stubitem, polujavni prolaz, koju

je

Franjo

P a l a d i n i zazidao, prema ispravi na koju se Petar

v e

ranije

alio

u tubi od

28.

listopada

1524.).

Hekto

r o v i i P a l a d i n i su

tim

stubitem

ulazili

svaki u

svoju

k u u . Dana 14. studenog

1524.

god. Petar

H e k t o r o v i

pie, u istoj

tubi,

da Franjo podie

toretu uz

k u u nekad

G a z a r o v i

ili

P i r e t i koja je nedavno pripala gosp. Franji

prema

nekoj ispravi

na koju je na

vrijeme

upozorio i alio

se, iz

e g a proizlazi,

da

se Franjo d l u i o rekonstruirati tu

k u u

koja mu

je nedavno pripala,

i

prema

toj ispravi

njemu

je

bilo

o m o g u e n o

d o g r a i v a n j e do k u e Hekto

r o v i to o i t o

nije

bilo

po

volji

H e k t o r o v i u .

Franjo

P a l a d i n i odgovara na tubu t v r d e i da

je

1458

.

god

.

pok.

o n Pavao

P a l a d i n i

a r h i a k o n sastavio ugovor

s

pok.

Ivanom M i e t i e m glavnim tvorcem

i

vlasnikom k u e

i s t o n o sada

vlasnitvo e k t o r o v i da

moe p o d i i

taj zid

i vezati se za zid sada u e H e k t o r o v i . Franjo je o i g l e d

no

prevario Petra, b u d u i

da se ugovor

nije

.mogao odnosi

ti

na nove

vlasnike

k u a . B u d u i da je Franjo rekon-

114


5/30

strukcijom

gradio

drugi glavni ulaz

u

k u u mogao

je

ovaj

u

kanieli eliminirati. Taj mu

je

remetio

mir

i

sigurnost

doma jer

je

svatko mogao

o i

na

etnicu

gradskog zida

tj u

njegov

stan.

Taj

ulaz nije

bio

reprezentativan za

jednu a l a u . Franjo

a l a d i n i

zatvorio je prolaz radi sig-

urnosti da se

na njegovu

terasu na drugom

katu a l a e

s

june strane

ne

moe p r i i i radi

samog

komoditeta i

funkcionalnosti p a l a e . Na zazidanom dijelu o i t u j u se:

novi

elementi friza

u II i III

katu

i

novi

lijeb s konzola-

ma

za

kinicu

ispod vijenca

krova

isto tako

i novi otvori.

Arheolokim

ispitivanjem nala bi se

rupa

u gradskom

zidu

kroz

koju

je

otjecala

silna

voda

iz

grada.

Sredinja

vrata ispod e k t o r o v i e v o g

sulara

su

nova.

Napravljena

su

nakon gradnje sulara. Kameni okvir vrata

uklesan

je

tako da se povee

s

kamenjem

sloga

na

p r o e l j u kako se

ne

bi

ruio zid i oslabila konstruk-

tivnost

objekta. Krajnja lijeva

vrata pod

sularom imaju

kamene

elemente

r o m a n i k i h odnosno

r a n o g o t i k i h

vrata koji

su

umetnuti u otvor kada se

podigao

i

rekon-

struirao

u

vrijeme povienja nivoa

ulice

vjerojatno

i

prije

gradnje sulara sa stubitima

Vijenac u I

katu koji ide

po

cijeloj

duini p r o e l j a

prekinut

je

na mjestima

gdje

su izvedena

oboja

vrata za

ulaz

u I

kat.

Vidi se

da su

kameni

vijenca o t u e n i .

Ski

ca

mjerenja

ulaznog

stubita

i

sulara

s

vratima ispod

njega

Hvar

10

. svibnja

2001 god

115


6/30

Na katu

i

to

30

cm lijevo od ulaznih vrata, onih

i s t o n i h ,

vidi

se vertikalna sljubnica

u

visini od 100 cm od

vijenca prema

gore

i dio

kamenog okvira

monofore,

onog

lijevog

na

kojem

je

leao

njezin

luk

.

Kod

gradnje

vrata

taj

komad okvira

prozora je pukao i njegov dio

u duini od

12 cm, koji je bio dui

i

ulazio dublje

u zid)

ostao je

u

zidu

kao

dokaz postojanja monofore na tom mjestu.

Rekon-

strukcija

r o e l j a

i

modularni

raster

dokazuju t k o e r da

je

na

tom mjestu nesumnjivo bio otvor.

Vijenac na

i s t o n o m

kraju

p r o e l j a dulji je

za

15 cm

od

ugla

zgrade e s t i c e zgrade

broj 11112),

koji

se vidi u II.

i III.

katu

nadogradnje.

I s t o n i

kraj

vijenca

je

puknut,

to

govori da je

vijenac iao

jo dalje prema istoku. Isto tako

i

kamenje fasade, pogotovo

u

prizemnom dijelu objekta

ispod

vijenca, produuje

se

prema istoku mnogo dulje od

samog

vijenca,

to dokazuje da je prvotna r n o g o t i k

k u bila

dua nego danas

.

~ ~

H lh

rz

~ ; ' '

I 1

)

l

i

, , ( ~ ~

. ; l : : . ~

f- S t

Skica mjerenja

l i jevog

i

desnog

a n o g o t i

k o g

otvora

u

katu kude Hektorovid zajedno s

drugim

detaljima koji

karakteriziraju njen prvobitni izgled

Na krajnjem i s t o n o m dijelu p r o e l j a u

prizemlju

o i t u j e se prema slogu kamene fasade

da

su tu

bila vrata.

Kamenih okvira

nema, osim

jednog

fragmenta koji

bi

mogao

biti

dio

vrata. Prvotna

r n o g o t i k

k u bila je

dakle

sruena

na

i s t o n o m dijelu

. I s t o n i j e

od

opisanog

mjesta

i

to iznad prozora

u

prizemlju

k u e D e k o v i ,

e s t i c e

zgrade

broj

:

111/3, u g r e n i su,

kao

segment

luka , kameni elementi luka a n o g o t i k e monofore,

koja

je

l.J 46

L (

\.

116

Dijelovi

luka

r n o g o t i k e monofore

koj i

su

u g r a e n i nad sjevernim 9zorom u

prizemlju

kude Dekovid

e s t i c a

zgrade

broj

111

13 k .

o.

Hvar


7/30

najvjerojatnije bila na prvotnoj r a n o g o t i k o j

k u i

i njeni

su dijelovi

upotrijebljeni

u

vrijeme

njene rekonstrukcije.

I s t o n i

ugao k u e D e k o v i udaljen je 558 cm od

zapadnog

ugla

II

i III

kata

nadogradnje

u e

H e k t o r o v i .

Ako

produimo modularni

raster

na sjevernom p r o e l j u

8

I

s

.

~

I

I

;

~ 2 J t ~

'5,5'

+

) q

I

2/tlr

I

ekonstrukcija

sjevernog r o e l j a

prvotne n o g o t i k e k u e

prema istoku i

na

udaljenosti od 395,5 cm od

osi

lijeve

monofore, na istoku postavimo

jo jednu

monoforu, od

njezine osi

do s t o n o g ugla iste u e D e k o v i , ostaje

244

cm, isto toliko koliko i od

krajnje desne

monofore

do

zapadnog ugla

k u e

H e k t o r o v i , odnosno i s t o n o g

ugla

p a l a e

Paladini.

S ovim rasporedom otvora u I katu dobili

smo

potpuno s i m e t r i n o p r o e l j e .

Zar

nam i

ovo ne kazu

je

da

je

prvotna r a n o g o t i k a k u bila

sve

do

i s t o n o g

ugla

k u e

D e k o v i , e s t

zgrade broj:

111/3? Obrada

kamenih

uglovnica

na

i s t o n o m uglu

k u e

D e k o v i , i

to

onih

prizemnih

te onih

djelomice

na

katu

ista je

kao i

onih

na

zapadnom

uglu

k u e

H e k t o r o v i .

Kako

se moglo dogoditi

da

se dio

k u e

sruio?

Najvjerojatnije

su u prizemlju bili veliki

otvori (radionice

i trgovine

su

zbog funkcionalnosti bile na

i s t o n o j

strani

k u e , jer je

na

toj

strani prema

istoku bilo proirenje

ulice,

prije dvorite k u e , a u

tom i s t o n o m

dijelu bilo

ih

je

vie i ispod njih neto

slabije

tlo,

u katovima masivni

teki zidovi

koji

su stajali

na

staklenim nogama i krov

od kamenih p l o a p r o u z r o i l i

su

ruenje tog

dijela

objek-

117


8/30

ta.

Ruenje

objekta uslijedilo je 1571., a k

prije

1.

listopa-

da 1579 .god, kada je grad Hvar najvie

nastradao

od

eksplozije baruta u hvarskoj t v r a v i ,

uslijed

e g a je

porueno

pola

u a

u

gradu,

a

sve

druge

ostale

bez krovo-

va

i

zadobile

v e a

o t e e n j a .

10

Znamo

da

su

1571. i pogotovo 1579. g . bila velika

stradanja

koja se znatno

o i t u j u na

objektima. Upravo je

i s t o n i dio sklopa s cijelim s t o n i m , sjevernim i djelomice

junim

zidom g r a e n i m iznad gradskog

zida bio

sruen

i s t o n o od trifore nad

kojom

je

grb

porodice G a z a r o v i ,

dananja u a D e k o v i e s t zgr

.

br.

111/3 . Zato

na

sjev-

ernom

p r o e l j u

tog

dijela

objekta

nema

zidova

ranogo-

t i k e

g r a e v i n e , v e

je novi

zid

iz kasnijeg razdoblja, bez

posebne

stilske

vrijednosti

zajedno s otvorima. Prema

stanju kamena

na p o s t o j e i m otvorima na p r o e l j u

ne

bi

se

reklo da je k u a

gorjela, ali

ti su r a n o g o t i k i prozori

v e

bili

zazidani

i

k u a

n a d o g r a e n a pa okviri

ranogo-

t i k i h otvora

nisu

mogli biti

ticani ognjem.

e s t i c e zgrade

broj 111/1, 11112 i

111/3 predstavljaju

u

tlocrtu

prvotnu

k u u

prema planu

Venecije

za

Novi

grad

.

Marin, otac Petra e k t o r o v i a kupuje cijelu prvotnu k u u

od Petra B a r t u e v i a

koji

je nju kupio

od

Ivana M i e t i a .

Da

l je I

van

i e t i imao u

vlasnitvu

cijelu prvotnu

rano-

g o t i k u k u u ?

Da,

to je rekao

Franjo, to sam ranije napi-

sao. Kasnije,

1509. g.,

H e k t o r o v i kupuje i vrt

pred

u o m

odnosno

pred

gradskim zidom, od Ivana i e t i a samo u

irini dva

dijela k u e , pred

e s t zgr. broj 11111 i 11112.

To

bi

z n a i l o

da

Ivan

M i e t i

nije sve

bio

prodao

Petru

B a r t u e v i u . Petru a r t u e v i u vrt

nije

bio potreban, pa ga

nije niti

kupio.

Dakle,

k u i

na gradskom zidu pripada i vrt

juno od gradskog zida e s t i c a

zemlje broj 242/2, kojoj

se

pristupa

direktno

iz

k u e ,

kroz

kasnije

otvorena vrata

u

gradskom

zidu.

U

taj

vrt

se pristupalo

s

Pjace, dok vrata

jo

nisu bila otvorena u konobi u prizemlju u gradskom zidu

debljine 1,5m. Gradski zid je posebna parcela i to je javni-

gradski prostor

i

objekt,

koji se

teoretski

nije

smio

uzurpi-

rati niti remetiti

njegovu funkciju. Probijanje vrata

i

pro-

zora

u gradskom

zidu

;

kao

i

sjedanje zgradom

na cijelu

irinu gradskog zida,

smatralo

se protuzakonitim

i n o m .

Vidimo

iz dokumenata spora kako se branio Franjo

P a l a d i n i ;

pie

da su sve zgrade v e sjele na

gradski

zid i

nadogradile se, kao i sama

kneeva

a l a a . Ovdje na

katas-

tarskoj karti

gradski zid t e e neprekidno, a u naravi

on

je

uzurpiran

e s t i c o m zgrade broj: 11111 111/2 i 111/3.

118


9/30

Zgrada

na

e s t i c i

zemlje

broj: 240/2 ima etnicu

na

grad-

skom zidu, kao p a l a a

P a l a d i n i

i

k u a

Jaka

12

na istoku,

zapadno

od

ulaza u grad kroz vrata Sv.

Marije

blizu Kate-

drale,

to z n a i da

se zidom pred

tim

zgradama moe

p r o i

bez

smetanja.

To nije dugo trajalo,

pa su

neki, kao Hekto-

r o v i Nikolini

13

,

U i i i

sam

Knez,

sa svojim

p a l a a m a

sjeli

na cijelu

irinu

gradskog zida,

a

drugi, kao

P a l a d i n i

i Jaka,

ostavili

terasu,

na

koju se teko prilazilo izvana. Te

g r a e v i n e

na

gradskom

zidu

smjenjivale su

se

po

sistemu

a,b,a,b . I z m e u

objekta

koji je imao

terasu

bila su dva koja

su

sjedala

na

cijelu irinu zida

. K u a

D e k o v i

e s t .

zem.

broj

240/2),

koja se nalazi

i s t o n o

od

H e k t o r o v i e v e

ima

terasu

;

tako

je i

k u a prije rekonstrukcije 1976.) i s t o n o

od

ove

k u e D e k o v i

a

zapadno od a l a e Jaka sjedala

na

cijelu irinu

zida

vidi se

na

fotografiji

snimljenoj

sa

zvoni-

ka

katedrale).

To je bilo neko pravilo koje

su

poremetili kod

rekonstrukcije

te

k u e i

to

tako da

su pred

zgradom, koju

su

brutalno naslonili

na p a l a u

Jaka, ostavili

terasu

nad

gradskim zidom.

e s t i c a

zemlje 242/1

nalazi se juno od

e s t i c e

zemlje

242/2, to nam kazuje da

je

to prije bila jedna parcela. Da

li su obje parcele bile e k t o r o v i e v e ? P a l a d i n i ima kupio

je)

sve zemljite

i

objekte

do

Pjace

koji

su

se nalazili pred

njegovom p a l a o m

na gradskom zidu,

pa

zato

to

ne

bi

uradio

i H e k t o r o v i ?

To su

prije

bili vrtovi. No na parceli

broj: 242/1,

odnosno na

mjestu gdje se danas

nalazi k u a

e s t i c a

zgrade

broj

11 7, bila

je crkvica

Svih

Svetih.

15

I z m e u P a l a d i n i e v o g

vrta

i

H e k t o r o v i e v o g

pred

gradskim

zidom nalazi se

javni

i njihov z a j e d n i k i kanal

Kopija

slubenog

katastarskog plana

broj

12. k.o.

Hvar, predio Grada lije-

vo)

i austri jska karta grada

Hvara

iz godine 1841. u Muzeju hvarske

batine . Na obje karte

vidi

se

sporna

gradnja Franje Paladini6a,

koja

nosi

oznaku

e s t i c a

z

grade broj 112

.

119


10/30

za

otjecanje n e i s t e

vode koju

oni

prolijevaju iz svojih

k u a

i

ujedno

za

vodu kinicu

koja

se bujicom slijeva kroz

ulice grada

i

ulazi pod

stubite,

odnosno

kanielu

i z m e u

njihovih

k u a ,

te prolazi

kroz

rupu

u

gradskom

zidu,

da

bi dola u spomenuti kanal, koji dolazi do t rga i da, prije

nego to

d o e

na trg,

p r o e i z m e u P a l a d i n i e v e

ljetne

k u e na t rgu sa zapada

i

zemljita

bolnice

na istoku

(vidi

u

Dodatku). Tu se

ne

spominje crkvica Svih

Svetih ,

v e

samo

zemljite

bolnice.

Zato?

Bolnica bi mogla

biti

dana

nja

upska k u a ,

a

ta

je

crkvica vjerojatno bila o l n i k a ,

jer se nalazila

na

zemljitu koje

je

pripadalo

bolnici.

To bi

z n a i l o

da

H e k t o r o v i

nije

imao

vrt

sve do

Pjace. Uz taj

javni kanal

bio

je puteljak s

kojim

je mogao H e k t o r o v i ,

prije

otvaranja vrata u gradskom zidu, d o i u svoj vrt.

Na

karti iz 1886.

i

prethodnoj iz 1841.

g.

ucrtana

je

crkvica Svih Svetih

na

slobodnom zemljitu

ispred grad

skog

zida

.

No

ni na

prvoj

ni na drugoj

karti nije

na

crkvi-

Austrijska

karta

grada Hvara

iz 88

god

ci z n a e n kri,

niti

arko

crvena

boja, kao to

je

z n a e n o

na drugim crkvama

u

gradu. arko crveno o z n a a v a

i

javnu g r a e v i n u . To bi moda z n a i l o da crkvica

1841.

god. vie nije imala svoju funkciju.

Zato

je i sruena.

Bolnica je premjetena izvan grada

i s t o n o

od katedrale

1608.god.

16

Iz

u e

H e k t o r o v i

pruao

se

nesmetan

pogled

na Pjacu

i

Katedralu preko crkvice Svih

Svetih

i

bolnice

na istoku. Zapadno od crkvice Svih

Svetih

je ljetna

k u a

Franje P a l a d i n i a . Do nedavno, prije

gradnje

robne k u e

Razvitak ,

pruao se e l i n s t v e n pogled

s Pjace

na sklop

zgrada

na

gradskom

zidu.

Prema katastarskoj

mapi vrt

koji pripada

P a l a d i n i u

protee se

duboko do pred

u u Petra

e k t o r o v i a i ba tu

pred

k u o m

H e k t o r o v i a neka je g r a e v i n a

s

oznakom

120


11/30

e s t i c e

zgrade

broj

112. Upravo zbog

te

zgrade, koju je

gradio P a l a d i n i bez dozvole sporio se H e k t o r o v i dugo

godina . Zaista, H e k t o r o v i nije dobio spor,

kada se

ta

zgrada nalazi

na mapi i u stvarnosti. No u

stvarnosti

ta

zgrada pod brojem: 112 k.

o. Hvar

ne nalazi se ba toliko

daleko

na

istoku

ispred k u e H e k t o r o v i a kao

da je

po

sredini

p r o e l j a

k u e v e se ona u naravi nalazi na

samom i s t o n o m uglu

p a l a e P a l a d i n i

odnosno

zapad-

nom uglu k u e H e k t o r o v i i t o n o

na

mjestu gdje

se

nalazio prolaz sa stubitem za prilaz hodnici na

gradskom

zidu. Zato

je

pogreno

ucrtana? Austijske karte

o i t o

nisu

precizne i

mogu izazvati spor.

To se

o g a a Ta

zgra-

da je zaista kao toreta

kulica),

jer je u tlocrtu malih

dimenzija oko 2x2,5m), a protee se

po

visini sve

do

III.

kata. Tu je P a l a d i n i imao zahode u svim etaama. S

obzirom na to da je ta

g r a e v i n a

i z g r a e n a izvan grad-

skog zida i na

gradski zid,

a uz

sam

zid k u e H e k t o r o v i

Petar e k t o r o v i

je

morao

tuiti a l a d i n i a

zbog

smetanja

posjeda. Izgleda da je

na

zapadnom uglu

k u e

H e k t o r o v i

bila

mala terasa

na

gradskom

zidu,

dakle ostavljena

m o g u n o s t da

se

na gradski zid

moe pristupiti

i tako

p r o i

zidom

prema zapadu

sve do

glavnih gradskih vrata

Porta Maestra.

Prema istoku

to nije bilo vie m o g u e ,

jer

je

v e tada

dio k u e H e k t o r o v i

zauzimao cijelu irinu

gradskog zida navodi Franjo P a l a d i n i

u

odgovoru

na

Petrovu tubu 14. studenoga 1524.)

11

Ovom gradnjom

P a l a d i n i je

zatvorio

taj prolaz

ne

samo na tom

dijelu

gradskog

zida,

v e

je

dogradnjom

cijele

svoje

p a l a e

pre-

ma istoku do

k u e H e k t o r o v i sruivi pri tom stubite

koje

je

vadilo do

na

gradski

zid i

zatvorivi otvore

na zidu

k u e

H e k t o r o v i

kroz

koje se prolijevala e i s t uzurpirao

javni i

z a j e d n i k i

prolaz. S ovim potezom P a l a d i n i je

prisvojio prostor gradskog zida, isto to je v e

prije

ura-

dio

Marin H e k t o r o v i sa

svojom

k u o m .

Petar

H e k t o r o v i

odgovorio je P a l a d i n i u koji je u svoju

obranu

optuio

Petra

da

se

i

njegova

u a

nalazi

na

gradskom

zidu)

da

je

njegovu k u u

na

gradski

zid nadogradio

njegov otac

Marin, kojemu je to dozvoljeno,

a

to moe

p o s v j e d o i t i

dokumentacijom koju posjeduje.

18

Ako je Petrov otac

Marin izgradio nadogradnju prvotne

r a n o g o t i k e

k u e i

naslonio se na cijelu irinu zida, tada se u ugovoru o kup-

nji iz

1494.

god. govori o

cijeloj

r a n o g o t i k o j k u i koja je

slobodna

navodno

sa

svih

strana.

Kada je Marin

nadogra-

dio

k u u ,

tek tada je k u a

bila

slobodna

sa

svih

strana.

121


12/30

Pred i s t o n o m k u o m

e s t .

zgr.

broj

111/3), na kojoj

se nalazi trifora s grbom p l e m i k e obitelji

G a z a r o v i ,

nema dvorita, v e

je

vrt

-

druga e s t i c a zemlje

broj

243 k.

o.

Hvar.

Na

tu

parcelu

nije

bilo

pristupa

iz

e k t o r o v i e v o g

dvorita, a niti

iz

dananje k u e D e k o v i

e s t .

zgrade

broj

111/3 i

zgrade

g r a e n e na

e s t i c i

zemlje broj 240/2,

isto vlasnitvo

D e k o v i

Nivo zemljita

e s t i c e

zemlje

broj 243 je u

denivelaciji

u odnosu na dvorite

pred

k u o m H e k t o r o v i za oko

1,5m

ono

je

nasuto, kao i sama

konoba, a kako

bi

bilo u

nivou

nasute ulice

sjeverno od

k u e ,

na

kojoj su vrata konoba). Ta

je

parcela

pripadala

bolnici.

Na katastarskoj

karti

i z m e u

e s t i c e

zemlje

broj

242/2 i

e s t zemlje

broj

243

ucrtane su

dvije crte

jedna

do

druge, kao da se radi o nekom potoku l puteljku,

ali

nema

posebne oznake

- broja. u d u i je

e s t i c a

zemlje

broj 242/2

nia

od nivoa vrta, danas dvorita pred k u o m

H e k t o r o v i ,

pretpostaviti

je

da se radi

o

kanalu za

odvo

e n j e voda koje su se slijevale ulicama grada sve do Pjace.

Sjeverno od

prvotne

r a n o g o t i k e

k u e

je

ulica,

zapadno

je

ona

danas

prislonjena

na

p a l a u

P a l a d i n i ,

a

i s t o n o

je

prislonjena na k u u

D e k o v i koja

jo

uvijek

nosi broj

e s t i c e

zemlje

240/2 k. o. Hvar, a to

kazuje

da je do neda

vno tu bio vrt l

dvorite,

a

ne

u a . T a k o e r nam to govori

da

je

s t o n o

od prvotne a n o g o t i k e k u e bilo dvorite i vrt

ili proirenje

ulice

- pjaceta. Na austrijskoj karti iz

1841.g.

nema na

tome

mjestu u e , v e izgleda, kako je nacrtano, da

se

radi

o

dvoritu

i

vrtu,

a

na

karti

iz

1886.g. koja je

jed

nostavnije

crtana)

prikazano

je

kao

da

se

radi

o

javnom

prostoru

- pjaceti. Mislim da je vjerodostojna starija

karta

i

da

tu bijae dvorite,

ali to

ne

z n a i da je

bilo

i u vrijeme

gradnje r a n o g o t i k e k u e . Kroz to se dvorite ulazilo prvot

rio u

stambene

prostorije k u e , a

ne direktno

iz sjeverne

ulice. U

dvoritu su

bile

stube

za

pristup katu

i

preko bal

kona-sulara se

ulazilo na kat. prizemlju su bile

konobe i

radionice. Takva je koncepcija gradnje u a , uglavnom, bila

za

cijeli

grad. Danas

vlasnitvo

D e k o v i

.zauzima

i

e s t i c u

zgrade broj 111/3 to nam

p o t v r u j e

da je

e s t i c a zemlje

broj 242/2 zaista bila dvorite

prvotne r a n o g o t i k e

k u e .

Pogled na

juni

gradski

zid

Strelica

pokazuje k u u

Petra

H e k t o r o v i a

I.

tambuk:

Razvoj

hvarske

Pjace)

122


13/30

Prizemlje je bilo poslovno za konobu

radionicu

i

skladite. Ako je

u

prizemlju

bila

samo konoba tada ono

nije imalo mnogo

otvora a

ako je bila radionica

i pro-

davaonica

tada je

na

p r o e l j u bilo

vie

otvora bilo je

otvorenije

s

velikim

raskonim

otvorima

kako

to

gotika

umije izvesti.

U

dvoritu se radilo

i bilo je vezano s pos-

lovnom

prostorijom

u prizemlju.

Kako se dolazilo na

hodnicu

junog gradskog

zida

ovdje gdje su uz zid i z g r a e n e

k u e

Morala se

ostaviti

negdje mjesto

za

stubite

kojim se dolazilo

na zid.

Ako

nekog

posebnog stubita nije

bilo

tada se

prolazilo

kroz

k u e koje su

bile

g r a e n e uz

njega.

Danas se prolazi kroz

k u e za

prilaz hodnici na gradskom zidu.

Tako u e m o u

p a l a u

a l a d i n i i

glavnim stubitem

d o e m o na balkon

odnosno

hodnicu

gradskog

zida.

Tamo

gdje

objekti

nisu

g r a e n i uz gradski

zid

na gradski

zid

se pristupa kroz

privatna dvorita

i

vrtove. Kako se dolazilo

na

hodnicu

gradskog

zida kada je H e k t o r o v i e v a k u a i z g r a e n a

na

cijelu irinu gradskog

zida? S

i s t o n e strane

su na

k u i

Na

ovom crteu l i jevo prikazan

je

zazidani pro-

laz kaniela

sa

stubitem za pri laz hodnici

gradskog zida. Prikaz

je

sjevernog dijela

p r o e l j a

i to

krajnjeg

i s t o n o g

dijela

p a l a e

Paladini6.

Lijevo

od

nje

na istoku je

ku6a

Hektorovi6 dolje su p o e t n e stube

sulara

za

ulaz u

njegovu

ku6u) .

Pregradnjom

polujavnog

prolaza, Paladini6

je

morao

dodati

novi

dio

vijenca na II.

i

III.

katu i

produit i kameni

lijeb

za

vodu kinicu sa

dva zuba

da

ga nose.

Lijepo

se

vidi

da su ti elementi novi. a k nisu

isklesani

t o n o

prema

postoje6ima .

Vrata za ulaz

u

taj

prolaz, koja su vjerojatno postojala

jer su stari-

jeg datuma,

Paladini6

t a k o e r zatvara.

Lijevo je detalj

vijenca u . katu a

desno

detalj vijenca u II. katu. koj i se

nalazi

na

sjevernom

r o e l j u p a l a e

Paladini6

123


14/30

vrata iz kojih se izlazi

na

gradski

zid,

odnosno dananju

terasu ispred k u e na e s t i c i zemlje broj 111/3. Iz svih

k u a

koje se nalaze na gradskom

zidu i

zauzimaju cijelu

irinu gradskog

zida

moe

se

i z a i

na

hodnicu

gradskog

zida sa

strane.

e s t i c zemlje

broj

240/1 bila je dvorite do nedavno.

Na

austrijskoj karti iz 1841. god.

tu

je jo vrt.

Zato

je pros-

tor o z n a e n kao e s t i c a zemlje

. Za

g r a e v n i m prostorom

unutar zidina grada

se

vapilo,

a

taj je prostor ostao neiz-

g r a e n ? Zato

H e k t o r o v i ne spominje to

svoje

dvorite?

V e

sam

spomenuo ranije

da je na

junoj

fasadi

bila

ostavljena

pri

nadogradnji

k u e

na

gradske

zidine

jedna

mala terasa, odnosno

nezauzeti

dio gradskog zida, da

bi se

moglo

nesmetana d o i na hodnicu

toga

zida.

Dakle, stubi-

tem kroz

kanielu,

koju

uzurpira Franjo

P a l a d i n i , pris-

tupao je e k t o r o v i

toj

maloj

terasi. Nalazi

se

tu

negdje

na

1/3

udaljenosti i z m e u

gradskih vrata Porta

Maestra,

na

zapadu, i vrata Sv. Marije na istoku. Pristup na hodnicu

gradskog zida bio je, vjerojatno, i s i s t o n e strane k u e

H e k t o r o v i ,

na

2/3

udaljenosti

od

vrata

Porta

Maestra,

odnosno

1/3

udaljenosti

od

gradskih vrata

Sv. Marije na

istoku. Mala

terasa

vie

nije

bila

tako

ugodna

za

boravl-

jenje

kada je

P a l a d i n i izgradio zahod

H e k t o r o v i u pred

nosom, pa je H e k t o r o v i , l

oni kojima

je ostavio taj dio

k u e ,

anuliraju .

Nakon darovanja objekta siromanim

u d a v a a m a

izvrena je podjela k u e

i

novi vlasnici je n a d o g r a u j u

daleko

iznad

visine

gradskog

zida,

tako

da

svaki

dio

dobi-

va svoj

izgled

. I s t o n a

dananja

k u a D e k o v i )

ima

veliku

triforu s grbom p l e m i k e

obitelji

a z a r o v i i veli-

ki luminar u

potkrovlju, gdje se nalazi veliki

komin.

Sredinja ima lijepu l o u u

potkrovlju

s june i sjeverne

strane)

.

Lijeva k u a uz p a l a u P a l a d i n i je najvia,

s

malim krovnim luminarom, koji

ima krov na

jednu vodu,

s

june

i sjeverne strane krova.

Na tom se dijelu

na

junoj

fasadi

vidi

od

razine

gradskog

zida do

vijenca

krova

ver-

tikalna sljubnica,

koja kazuje

da na

tom

dijelu objekt

nije

bio do ruba gradskog

zida, v e

da je tu bila manja

terasa.

Dio objekta gdje

se

nalazi trifora i nad njom grb

p l e m i k e

obitelji

G a z a r o v i zbunjuje mnogo. Ako je k u a

sa

svih

strana bila slobodna, kada je

kupuje

Petrov otac

Marin H e k t o r o v i p. Rektora

1494. g

tada je on

kupio i

i s t o n i

dio

k u e

s

triforom ako

je

taj

bio

i z g r a e n ,

a ako

nije

bio i z g r a e n tada

ga

je on izgradio.

124


15/30

t- SPORNA GRADNJA

rte june

strane

k u e

H e k t o r o v i podignute nad

gradskim

zidom

Zid na

mjestu

gdje

je

trifora

i fina

g o t i k a

gradnja,

na i s t o n o m

je

uglu krpan

i

n a d o g r a i v a n te d o g r a i v a n

u kasnijem razdoblju (najvjerojatnije iza 1579.), to

z n a i

da

je k u a

zaista bila

sruena u dijelu

svog postojanja.

Na istoj junoj fasadi krajnje zapadne k u e vidi se i

ostatak

jednog

prsobrana gradskog zida s konzolom na

koju

se

vjeao

drveni

tit pred

strijelnicom.

Vide

se

i

manji

sazidani prozori dolje lijevo od

prsobrana i rupe

za

otjecanje

kinice

dole desno

od

prsobrana,

to

je sluilo

dok je hodnica

bila

u svojoj

funkciji

kao terasa .

Na fotografiji koja

je

snimljena sa zvonika hvarske kat-

edrale vidimo da

je

sporna

gradnja

d j e l o m i n o

sruena.

Sadanji

vlasnik l njegov

prednik

sruio

je

dio objekta koji

je prijetio padom

. Ostaci

gradnje jo se vide

u vioj etai.

Nesumnjivo

je da je

e k t o r o v i u

ta

gradnja

mnogo

smetala,

pogotovo to

mu

se

nalazila

upravo pred

malom

terasom

na

gradskom zidu, do koje

je mogao p r i i javnim

prolazom i

tako

svoje goste

dovesti

u svoju

u u

ne r o l a z e i kroz svoje

stambene prostorije, a s koje

se terase pruao

lijep

pogled

na

gradsku luku, Pjacu

,

katedralu

,

crkvu

sv. Marka i Kneevu

p a l a u . Pruao

se

pogled

i

na p a l a u P a l a d i n i ( zimsku

k u u )

i

ljetnu

u u P a l a d i n i e v i h

na

Pjaci,

koja

je e

bila

i z g r a e n a

(u

drugoj

polovici XV. st.).

Zahodi u toreti (maloj kuli), kao i zahodi u toreti

na

ljetnoj

k u i

koje

je P a l a d i n i izgradio najvjerojatnije

u

isto vrijeme

19

, nesumnjivo

je,

mnogo

su

smetali

integritetu

stanovanja

u k u i

H e k t o r o v i . No

Petar se nije sporio

zbog

gradnje

zahoda na

ljetnoj

k u i ,

a niti zbog gradnje ljetne

k u e ,

kako to misli

Joko

B e l a m a r i

v e

ljetnu k u u

(koja

je

s a g r a e n a prije r o e n j a

Petra

H e k t o r o v i a )

Petar

spominje

usputno

u svojoj

tubi

kao

b a s t i o n - p a l a u

koja

125


16/30


17/30

g r a e koja

nam

-

na

desetinama

stranica

-

ocrtava gruntovni

spor

oko

jedne od vanih o a k a

na

e renesanse, nego

osobito zbog

o

g u

n o s t i

da

iz njega mnogo bolje upozn

a

mo psihogram pjesnika

-

graditelja

. - Ov

dj

e

mu

zahvaljujem na

poslanom pismu

i ukazanom povjerenju.

' J . B E L M R I (2).

J .

B E L M R I

(2).

' G .

NOVAK

:

Hvar, Beograd 1924,

str .

119.

C. F I S K O V I

Graditeljstvo

grada Hvara u XVI. s t o l j e u str. 459. ,

Radovi

10,

Matij I v a n i i njegovo doba, S v e u i l i t e u Zagrebu-Institut za

Hrvatsku povijest,

1977.

7

J K O V A I

Iz hvarske kulturne

batine , Hvar

1987,

str .

27

.

J . B E L M R I ( 2).

J .

B E L M R I (2).

M.

P E T R I Izvjetaj

o

arheoloko-konzervatorskim

radovima

na

ruevini G a z a r o v i u Hvaru , P e r i o d i n i

izvjetaj

Centra za zatitu kul

turne

batine

Komune

Hvarsk

e,

broj 156

,

Hvar 1986

,

str

. 7-17.

J . B E L M R I (2).

' J . K O V I (7), str.

31.

13

J .

B E L M R I (2).

14

J . K O V A I O k u i

tzv

. H e k t o r o v i

na gradskom

zidu u

Hvaru

;

Prilozi

povijesti

otoka Hvara X.,

Hvar

1997 , str.

75-100.

J. K O V I (7), str. 271.

1

G. NOVAK (5), str. 152 .

17

J.

B E L M R I

(2).

J . B E L M R I (2).

1

I. TAMBUK:

P a l a a

P a l a d i n i

na

Pjaci

,

neob

j

avljeni

rad

tu izn

osim

da

se

kod

u r e e n j a

prostora

u

tor

eti s j e v e r o i s t o n i

ugao

zgrade) u II.

katu,

sada vlasnitvo

Marijana B a e iz Splita ivi i

radi

u Americi), nakon

ruenja

stropa

pred

ljeto 2001 .god. otkrio gornji dio prozora-monofore

iznad

vrata kojima

se

ulazi

u

toretu

.

Vrata

su otvorena na

mjestu pro

zora kada

se

izgradila

toreta

za

zahode

i praonicu.

To

dokazuje

da

je

toreta d o g r a e n a kasnije .

DODATAK:

Pismo

koje

mi je uputio E-mail-om Joko B e l a m a r i

12. 10. 2001.

a

koje predstavlja njegovo

predavanje na

Danima

Cvita

F i s k o v i a u Splitu .

Ovom

prilikom

se jo jednom

zahvaljujem Joku

B e l a m a r i u na

poslanom pismu i ukazanom povjerenju .

Isto

je

objavljena

i u Vijencu

god

.

IX

br.

204-205,

27.

XII

.

2001 str.

20

i

29 .

Petar Hektorovi6 -

Spor

protiv

Franje

PaJ.adinija.

zbog

gra.dllje toret.e

uz

njegovu ljetnu a . I . a . u na hvarskoj

Pja.ci 1524

Isus Mari ja

Napisao

dana 4 kolovoza 524 gospodin Petar Hek-

torovi6 prejasnom

pr toru

prot v gospodina

Franje

Paladinija:

127


18/30

Prejasni Gospodine

knee

i

providure,

gospodin

Franjo

Paladini,

vidjevi

da

kroz

ova dva

dana kanim

o t

na jematvu,

te

da

ne

mogu

e k a t i

kraj

spora,

kako

ne

bih

izgubio

ono

malo

skromnih

prihoda

od

koj ih

ivim,

ba

p r e k j u e r

je

z a p o e o

gradnju pred gradskim

zidinama

prislonu na

njih,

de

absoluta

potentia sine

ulla

conces-

sione, gratia vel l icentia

magnif ici

regiminis, suprotno

naim zakonima i

privi legi j ima

Presvijetle

Signorije,

z a u z i m a j u i uistinu

non solum

javni odnosno sporedni

prolaz el

gatulo

comun over

vicinal)

nego i

moje navlasti-

to

mjesto i zid moje

k u e

sa

zapadne

strane z a k l a n j a j u i

m i

pogled

na luku

i

druge

ugodnosti,

p o d i u i

tu

gradnju

s

lukovima

i otvorima con volti

et

cave)

a s l a n j a j u i

se

na

gradske zidine, s v o d e i

ih na

svoje

potrebe

za

komoditet

vlastite

k u e bez obziranja na povredu prava prvog sus-

jeda,

to m i zaista

teti

k u i hamorbarmi),

s ciljem da

je

napustim,

quum fetor et

dolar

inter imat

homines

et sunt

de maximis

prosternentibus virtutem,

stvar

nequaquam

da bude podnoena

spra

vdom, to

je

sve u r a e n o s tekim

tetama

i

povredom

mog

interesa

i

sa

o i t i m

tetama

i

opasnostima

za i t a v

grad

u s l u a j u bilo kakve opasnosti,

zbog

toga to ja, Petar e k t o r o v i pok. gospodina

Marina,

n e m a j u i

sada vremena da se

sporim iz

navedenih

razlo-

ga, p r e t e n d i r a j u i samo uacta pr ima oportunitate

tempo-

r is da se

retracta r

pravda, traim da r e e n i gospodin

Franjo bez daljnj ih trokova i str pitu e s v a a ukloni

navedenu gradnju, iznova z a p o e t u i da

je

b u d u n o s t i

vie

ne

gradi,

aliter

se

prosvjeduje

zbog

svih

trokova,

teta

i

ugroenih interesa

koji

e

se

zbog

ovog

s l u a j a

pojaviti, ovdje kao i na

bilo

kojem drugom mjestu, stoga

obavjetavam Vae

gospodstvo, m o l e i

Prejasnog kneza i

providura

koji

bi

trebao brinut i

o

dobru i zlu ovog grada,

i paziti na neposredne tete i o p e opasnosti, da izvoli z

na

spomenuto

mjesto

pri je nego

to stvar uznapreduje

i

zastari,

et

vedendo fide

oculata

ut supra naloi da

je

vrati

prvobitno stanje

.)

i

s p r i j e i svaku m o g u u

opasnost,

za to je

potrebno

djelovati to je hitni je o g u e

Tako

u

dahu,

u

jednoj jedinoj r e e n i c i krajnje

uzru-

janoj opet skrojenoj

po

dobrim p r a v n i k i m uzancama,

iznosi

svoju

albu

gradskom

knezu i

providuru

pjesnik

Petar

H e k t o r o v i . Snop dokumenata o

sporu

koji

se

i z m e u Petra

i Paladinija vodio

kroz jesen

i zimu

1524.

razrijeio u

korist potonjega

u p r o l j e e s l j e d e e

godine

(makar

je

spor ostao otvoren jo i t a v o s t o l j e e

iza

Petrove

128


19/30

smrti), ba u

danima

kada Vinko P r i b o j e v i hvarskim

p l e m i i m a i t a

hvalospjev

o Hvaru,

jedinstven je ne

samo

po

k o l i i n i g r a e koja

nam

-

na

desetine

stranica

-

ocrta

va

gruntovni spor

oko jedne od

vanijih

t o a k a

nae rene

sanse,

nego osobito zbog m o g u n o s t i da iz njega mnogo

bolje upoznamo psiho-graf pjesnika-graditelja.

Situacija

na

samom terenu p r i l i n o

je dobro

poznata.

H e k t o r o v i u se dugo pripisivala

poznata

p a l a a nad zidi

nama

uz gradska

vrata,

dok je

J . K o v a i nije

analizom

arhivskih

isprava objasnio kao nikad dovrenu gradnju

p l e m i a , ser Nikole

U i i a

sina pok. ser Petra Zaninova,

koji

ju

je

p o e o

graditi

1463.

dozvolom

o p i n s k o m

da

na

gradske zidine nasloni

kameni

rimski

luk,

odnosno

svod, ali

uz

i e n j e

javnog

prolaza pod njim (kojega

je

U i i

kanio uzurpirati,

pa ga u

molbi

naziva svojim

dvoritem ), radi javne

slunosti. U i i i su,

o i t o je po

grbu, odvjetak

P i r e t i a ,

kao

i

obitelji

B a r b i ,

G o l u b i n i ,

G r i v i i ,

Jaka,

H e k t o r o v i

-

otud

i zbrka.

Paljivijim

i t a n j e m

H e k t o r o v i e v e

oporuke

Dubo

k o v i

je

pokazao

da

je Petrova

u a

ona

neto

i s t o n i j e

na

gradskim zidinama - kojoj se

dolazi dvostrukim

starim

stubitem na

sular: ...

la mia casa

existente sopra le mura

de la citta di Liesena,

tra

la

casa

di

quelli

de Paladini

e

quelli de

Gazzari. Et similmente

il

mio horto,

qual

e sotto

le

mura

della terra

ed

in parte

sotto

la casa p reditta

..

Petrova bi se k u a nalazila, dakle, i z m e u

tzv.

ljetne

Paladinijeve

k u e (prva p l e m i k a k u a v e e g stila na

otoku)

i

ruevina

k u e

Gazzari,

sjeverno

u

Grodi.

Imamo

u oporuci i indikacije

dimenzija

(

tutte

le

quatro stantie

. )

iz kojih se vidi da je bila skromna v e l i i n o m , D u b o k o v i

veli zacijelo

g r a e n a od

predaka (s

obzirom

na

o m a n i k i

u g o a j ,

jer se

Petar koncentrirao

na

gradnju

u

Starom

Gradu. Nalazim, m e u t i m , da je k u u kod zidina i

vrt

ispod

njih

zapravo

kupio

Petrov otac

Marin

pok.

Rektora

za

86

dukata ugovorom od 9.

4. 1494.

od

Petra

B e r t u e -

v i a ,

a

taj

opet od

Ivana

M i e t i a ;

vrtu

je dakle

dodao

1509. M i e t i e v

dio.

Spor

o

kojemu govorimo

ticao

se dakle prostora pred

gradskim

zidinama '

gdje su

stajali

vrtovi odijeljeni

zidovi

ma i niz provizornih gradnji,

uz neke

v r e - i s t o n i j e

(poput ospedala i crkve Svih Svetih koja je od ljetne a l a e

Paladinijevih

bila

odvojena

u l i i c o m , s u d e i

po opisu

iz

1652.). K u p u j u i

neku

k u i c u

koja je

bila

prislonjena uz

njegovu

e

podignutu

a l a u

na

Pjaci,

Paladini je

d l u i o

129


20/30

na njenom mjestu

o d i i novu

gradnju, o i t o

u z u r p i r a j u i

javni prolaz uz zidine.

Paladinijeva gradnja

-

H e k t o r o v i je zove bastionom

s

toretom

-

do

nas

je

dola

bitno

izmijenjena.

Na

temelju

arhitektonskih snimki

iz arhiva B o g l i - B o i (danas u

Mostaru???) rrioe

se z a k l j u i t i daje rekonstrukcija

a l a e

izvedena 1870. (po tadanjem vlasniku

dr.

Dominiku

Gaz

zariju koji bijae v o a

lokalnih

autonomaa; neoenjen -

k u u

ostavlja prijatelju dr. med. Antunu

B o g l i u , a

taj

1908.

n e a k u

dr.

Boidaru

B o i u

bila

temeljita

i

da

je

provela dosljednu simetrizaciju kompozicije p r o e l j a . Pro

jekt

rekonstrukcije radio

je

neki

V i n e n c o

Covacich

?).

M e u t i m , valja

kazati

da

je

V

Kovacich

zatekao

v e

alterirano

stanje. Jedan

opis

p a l a e iz

1652.

(pisan rukom

trogirskog o v j e s n i a r a Pavla Andreisa koji je bio

u

srod

stvu

s

Paladinijevima) veli da je

u

prizemlju

postojala veli

ka

sredinja prostorija

s dvije boteghe ( d u a n a )

sa

strana

con doppia

balconata;

na prvom katu 3 balkona (to

je,

nar

avno, termin

koji

podrazumijeva-

prozore) ,

na

drugom

po

sredini

un

doppio

balcone piccolo

a

sa

strane

po

jedan

mali balkon.

U usporedbi s opisima iz

1524.

i

1525

.

koji

g r a e v i n u viekratno spominju kao bastion

,

iz

e g a

je

o i t o

da

je

posjedovala

zatvoreniju

masu, sigurno posebno

u prizemlju, bit e da

je

u

barokna

doba bila vie puta pre

oblikovana po ukusu svog

vremena

: Andreisov opis se

ne

podudara

s nacrtom

prije restauracije

u 19. st.

Iz nacrta tlocrta

iz

19.

st.

vidi se pozicija "torette"

g r a e n e uz stranji, s j e v e r o i s t o n i ugao

p a l a e ,

o i t o na

poloaju kojim se

branio

prilaz svojevrsnom vrtu-propu

gnaculumu Ta a l a a

na

t rgu u

ispravama

se e s t o

nazi

va "ljetna k u a

Paladini",

r a z l i k u j u i se od "zimske",

i s t o n o

od gradskih vrata. "Zimska"

Paladinijeva

p a l a a

podignuta je vjerojatno

temeljem dozvole da obitelj

restau

rira

trakt

o t e e n i h

zidina. Uskoro

e m o

m e u t i m n a i

da

ih

Giustiniano (1553.) opisuje kao stare

i vrlo

trone

(mura vecchie

e

tristissime); nije ih se dalje ni popravljalo

(zato ni katedrala njima nije opasana) u vjeri da je za

obranu grada

dovoljna

t v r a v a .

N. D u b o k o v i

Nadahni

upozorava da su

na

drugom

katu tri

sobe bile orijentirane radi ljetnih sparina prema

sjeveru,

odnosno prema

vrtu

pod

gradskim zidinama nad

kojima se protee

monumentalni

balkon Paladinijeve

"zimske

p a l a e .

Tu

ljetnu

p a l a u

uistinu-

je mogao gra

diti Marko

P vitez

sv .

Marka

u

drugoj

pol. 15.

st

.

130


21/30

No,

vratimo

se

dokumentima.

Frane

P. v e nakon tri

dana,

17.

VIII. 1524 .

odgovara pred knezom

i

providu-

rom koji

m u

je na Petrovu albu,

i

nakon vlastitog o e -

vida, privremeno obustavio radove:

Od drugih sam u o

za

njegovo neslaganje, a vae

m i

je

Gospodstvo

zabranila da gradim

do

kraja berbe a

kao

to sam v e rekao,

pripremio

sam

se

za

nastavak

radova,

a e l e i

kao to m i je uvijek

o b i a j sluati

moje

gospodare,

ponovno

pitam gore

r e e n o g

gospodina

Petra,

koji

je bacio stvari i materi jal pripremljen

za

tu gradnju,

da m i vrati

moje

novce, u suprotnom u nastaviti radove

sa

sadanjim

oblacion ?),

a

u

s l u a j u

presude

da

sam

ja

bespravno

gradio

plat i t u kaznu i na

moj r a u n

u

uklonit i

gradnju.

Petar

a

vidimo daje na gradilitu bio krajnje ustar,

da a k

baca

Paladinijeve stvari

nije

otputovao

u

Stari

Grad kako

je

namjeravao, nego

je

istog dana ponovno

potvrdio svoje posvemanje neslaganje s gradnjom, da bi

28 . listopada opirno, t o k u po t o k u u

pravom

elabo-

ratu

od

punih

10

stranica,

koje

imaju kvalitetu prave

lit-

erature izloio povijest

i

stanje

spora, jer

je

Paladini u

m e u v r e m e n u

dok je on bio zauzet

svojim

vinogradima

u

Staro gradskom polju, nastavio radom:

Magnifice

et clarissime damine

comes

et provisor ..

Gospodin Franjo, i m a j u i stojnu k u u u gradu Hvaru

iznad

gradskih

zidina, ispred koje

je izvan

grada druga

njegova

u a l bastion, velika i

prostrana

da moe pr im-

t

dvije

t i s u e

l judi,

sa

o g r a e n i m

dvoritem

koje

se

nalazi

z m e u spomenute u e izvana i one

nad

gradskim

zidinama unutar grada; i probivi v e

ranije

vrata iz svoje

k u e kroz gradski

zid

da bi po

svojoj

volj i mogao izlaziti

iz grada, gospoda suci i l i magnifici

s ignori

rectori) su

mu

naloil i da zazida vrata u zidinama,

kao to

moe M.

V.

vidjeti, jer

nijedna

privatna osoba nema

prava slo-

bodnog ulaza i izlaza iz

grada .

Izgleda da se v e u vri-

jeme

vaeg

prethodnika

gospodina

Francesca

Nanija,

kneza i providura, r e e n i gospodin Paladini pripremao da

z a p o n e

neku

gradnju na

tom

mjestu, ali ga

je

magnif ico

providur s p r i j e i o Prolog kolovoza, bez obziranja

prema V. M. i

bez

razmiljanja

o teti

i

inkomodiranju

susjeda, gospodin Franjo je na tom mjestu z a p o e o

grad-

nju jednog jadnog zida

koji

neki zovu toreta kulica), neki

potreba, netko ovako netko

onako,

na

gradskim

zidinama

pod

u o m

nekad

a z z a r o v i a

l

i r e t i a

koja

je

nedavno

131


22/30

pripala gosp . Franj i po ispravi

na

koju

sam na

vrijeme

upozorio

i alio se, i to pred mojom k u o m s velikim

tetama i beskrajnim dekomodiranjem, te sramotom za

moju

k u u

.

gosp

.

Franjo vidjevi

da n e a s n i

p o e t a k gradnje

ne moe d o s e i

cilja kojemu

je

teio, oholo

je

a k

pred

V.M.

zaprijetio

mom ivotu uvjeren u svoju veliku

m o

i

dugi

red

sljedbenika . ali j se nisam obazirao

na

razne

pri jetnje v e

sam vjerovao

u pravednost Vaeg gospodst-

va .

I

sad,

u deset t o a k a od kojih nam danas neke

imaju

r i e v s k u

duhovitost), iznosi zato

se

ali

1.: Et

pr imum ,

stoga to se dio

te njegove

gradnje

die pred mojom k u o m come ad oculum se

vidi.

...

3 .: Jer m i je zazidao i

z a e p i o

u l i n i sburador otvor

za

ventil iranje) odnosno oblinji z a j e d n i k i gatuelo uzak

prolaz,

kaniela) unutar grada i z m e u k u e moje i

one

r e e n o g Franje,

prisvojivi ga

usprkos

mom protivl je-

nju ..

nad

ovom

ulicom

ispod

jednog

stepenita, obje u e

ab

urbe

condita imaju

prozore za izlijevanje

vode i

drugih

komoditeta n e i s t i ? ) prema povlastici

za

r e e n e

skale

od

B. v e l j a e 1443 ..

4 .: Zbog

toga jer

m i

je

zazidao i z a e p i o sborador

naravski,

ulazi m i

voda

u

konobu koja je

pod zidinama

unutar

grada te se u

njoj ne moe

boraviti

od

vode

koja se

u doba kia

slijeva kao bujica

sa katela u l a z e i ispod

r e e n i h stepenica

i z m e u

naih dviju

k u a

u duini izvan

grada

kroz

oblinju u l i i c u odnosno z a j e d n i k u , i z m e u

vrta r e e n o g gosp.

Franje

,

na

zapadu, i moga posjeda, te

onog gosp. Franje uz bolnicu sa istoka prema t rgu ....

5 .: Jer

je

svojom

gradnjom zauzeo

oblinji odnosno

javni

prolaz izvan

gradskih

zidina

tako da sam potpuno

izgubio povlasticu da

bacam

vodu s

prozora

l bilo to

drugo to m i treba .

6 . :

Jer

m i

je

zaklonio pogled

na

luku

i

grad

koji

je

oko te

luke

perche m i

priva

dela prospetiva del porto et

dela piaza

ch

' e atorno el

dit to porto ch

' e 1a migl ior parte

de c s mia

a noi

venduta

..)

to je najljepi dio moje

u e

koja

nam

je

prodana

ugovorom u Veneciji po kojem je slo-

bodna sa svih

strana

i s svim svojim komoditetom

pri je

vie

od

30

godina

... te stoga

elim

uivati u pogledu

na

ist i

a i n kao to to

on

eli, pa

vas

da to

potvrdite

poalj ite

dvije

osobe

koje

bi

provjeri le

l ini ju

zapadnog

ugla

njegove

gradnje

usporedivi je

s pogledom s

mog

prozora ..

132


23/30

B.: Zbog toga

to postoji zakon u naem

statutu

p o t v r e n o m od presvijetle

Signorije po kojem

ni tko ne

moe gradit i

uz

gradske

zidine na 20

lakata

udaljenosti

uz

kaznu ...

9 : Ako se ta gradnja nastavi, to je po sudu r o a k a

i

metara

gosp. Franje neophodno, morat e napustit i

svoju k u u i ostaviti

je

nenastanjenom jer

kao

to kau

l i j e n i i

fetor

et dolar inter imunt homines et

sunt

de sume

prosternentibus

virtutem, to to

nije

stvar koju se

moe

trpjeti..

10.:

od zla i t e k o a n e e stradati samo moja

k u a v e i t a v

grad,

jer

on

messer

Frane)

moe

u

doba

mira

i rata po danu i

n o i

pr m t izvana tolike hil jade

l judi u

svoju

vanjsku k u u zbog e g a

kaem o n a v l j a j u i

kao

gore da on ne moe zauzeti

moju

k u u

na

mom pos-

jedu...

uz beskrajno moje dekomodiranje s

tako ogrom-

nom zgradom

... . a n o s e i privatnu tetu i diskomod mojoj k u i i

o p u opasnost za i t a v

grad, o

e m u se nijedna

privatna

osoba

ne

usudi

n

promisl i t i

a

kamoli

se

upusti t i

u

radove

.

Paladini

na

sve

to o d l u u j e

povisiti ton i udariti nisko

s

aluzijama

na

neke, za

Petra i

njegoya

oca Marina

poli-

t i k i k o m p r o m i t i r a j u e

situacije zbog -kojih da

su

bili ispi-

tivani i

zadravani

od magistrata i Savjeta desetorice

s t i e

nasuprot,

u ne k r a e m odgovoru,

dva

tjedna posli-

je, 14. XI. 1524.,

vojne zasluge svoje familije za

Prejasnu

republiku, za to

su

zasluili

niz

privilegija. O b r a a se

Petru i izravno:)'

ja Franjo

Paladini s

gosp.

Tomom Griphico

odgo-

varam i velim da imam

k u u

nad gradskim zidinama i

drugu ispred

nje zvanu

na svoj a i n bastion sa dvoritem

i z m e u

njih,

koje je

zatvoreno sa

svih strana, to

je vrlo

vana

stvar za

cijeli

grad,

i da nije m o g u e da

privatna

osoba

ulazi i izlazi.

Kad netko

ne

govori ist inu

treba mu

odgovori

i.

z a h v a l j u j u i

Bogu n

j

n t moj

otac n i tko od

mojih nije

bio

ispitivan

n

zadran

zatvoren?)

od

V i j e a

desetorice l nekog drugog magistrata kao

gosp.

Petar i

njegov otac zbog njihovog

pretjeranog

apetita, ali

o

tome

ne elim

vie

govoriti. Ja uistinu nisam nita napravio

n t elim

. . i sve te

gradnje

su napravljene

pred

stotinjak

godina .) i

ukras

su i

l jepota vaeg

grada

to

V. M .

dobro vidi,

a

Vaim

prethodnicima

je

kao

i

Presvijetloj

133


24/30

Signori j i dobro

znana

vjera

i

iskrenost

kude Paladini

posebno, ponajve6ma zasluge

viteza

dr.

Nikole Pala-

dinija kojima je dobio

povlastice,

sa

vise6im

zlatnicima

(kolajna?)

koje

sam zbog

pr i l ika

u

ovom

vremenu

i

mjes-

tu

morao prikazati

i

upotrijebiti..

...

Kad

moj

prot ivnik

kae

da elim

sagradit i

kule,

kulice, bastion

i

ostalo,

ne preostaje

m i

d r u g a i j i odgovor

jer Vae

gospodstvo dobro

vidi da su

naokolo

i t a v a

grada

na

gradske

zidine

prislonjene k u e i gradnje,

pa k na

p a l a i

V

M

Sed, amice, zato

utjet i

o

vaoj stojnoj

k u i

s g r e n o j i

naslonjenoj na gradske zidine na

koji-

ma

ste

prolog srpnja

napravil i

dva

otvora

visine

oko

3

lakta

od

zemlje

za

va

komoditet , kao to o b i n o

kaete?

..

Pokaite m i

malo

obrambeni prolaz

i

krunite

zidina

pred

vaom

k u o m na

zidinama

grada

..

uvijek sam bio posluan

i

spreman

prihvati t i

sve

naloge

i

znakove

Vaeg gospodstva

i

nikad se nisam

s v a a o n cs.pitul i

sa

gospodom sucima

i

drugima

kao

spomenuti

i

njegov otac

A

na

njegove r i e

i

lai za sve

se

moe redi

da

su

extra

causam

Na prvo to kae da Vae gospodstvo poalje dva

o v j e k a da pregledaju kol iko sam oduzeo od

njegova

zida

odgovaram da je

1458.

g. pok.

don

Pavao

Paladini

r h i k o n sastavio ugovor sa pok. Ivanom Mieti6em

glavnim

tvorcem

i

vlasnikom k u e

koja

je sada

vlasnitvo

gosp. Petra

Hektorovi6a,

da moe podignuti taj zid, na

kojem sada zidam,

kol iko

god o e

vezuju6i se

za zid kude

gosp.

Petra

za

jednu

i

pol

veliku

stopu,

dokument

ovdje

prilaem

..

ad. 5) gdje

kae da

sam

zauzeo

prostor

izvan grada

tako da ne moe bacati vodu

i

druge stvari, treba mu

odgovoriti da

se

svatko

mora

zadovoljiti

sa

svojim, ne

trait i

t u e kao

to

bi ht io

gosp

. Petar koj i

na

moj

vrt eli

bacati vodu i

s m e e

(sopra

l 'orto

mio

butar aqua

et scov-

ace), quod neganti part i

me

offero

probaturum,

i

da

je

zid

na

kojem

gradim moj

i

zapadno od

njega

da je

sve

moje do

Nikolinija,

te i s t o n o

od zida do vrta gosp. Petra

gradim

i

podizat u stari zid koji po dozvoli

i priv-

oli njegovih

prethodnika

mogu dizati kol iko elim

prema

dokumentu koji prilaem .

Amice

habbi

pacient ia nam

quod

semel

placui t

amplius displicere non

potest pacto

convenerunt,

d o i m

su vai prethodnici superius allegati 1458

quod i terum

reducitur.

134


25/30

Valja kazati da

je

Paladini mogao imati gotovo imu

nitet

u i t a v o m

sporu

s obzirom na

ugled

u o i m a

m l e t a k i h upravitelja gradom.

2

e

1394. spominje se

Nikola pok.

Dujma Paladini;

jedan isti?) Nikola P.

advokat je komune

1459 . a

1463. je poslanik na

bosan

skom dvoru; suprakomit

je

hvarske

galije

1471.-74.

De

bello Asiatico) na Levantu, pa

u

Napuljskom kraljevstvu:

Gaeta,

Taranto, Napali... Stekao

je

u

tim bojevima

naslov

viteza

miles) i

zlatnu

togu, doivotno o s l o b o e n j e od

poreza i da

moe kad h o e

biti

suprakomit.

Paolo

Paladini

f di Nicolb equite ad

4

di april 1501

odlazi

u

Trogir da

dri

frontu protiv S kender

pae; zajed

no

s

ocem slui pod vojnim

providurom

Bartolomeo Zorzi

i

Girolamo Contarini

na

Krfu

i

Kalabriji Taranto, Gaeta);

zatim

na zapadu pod vojnim

providurom

Domenico

Malipiero;

odbio napad

triju francuskih brodova

i

pomo

gao

u razbijanju

opsade Pise

i Livorna) .. 10.

VIII 1497.

Na takav protunapad Petar odgovara tek 10. oujka

1525., ali

jo opirnije p r i l a u i

niz dokumenata, upozo

r a v a j u i

na

p o e t k u

da

je

izloen

stalnim prijetnjama

zbog

l jubomore otrova

i zlonamjernosti

koj i sadri

taj tekst ne zasluuje da

bude

priloen

civilnoj parnici.

Moji

protivnici

se pred

Vaim

gospodstvom ne u s u u j u

mene

v r i j e a t i i prijet it i ali u svojim

pismima

punim

uvreda pokazuju

svoje

pravo lice. Da su i t l i Euripida

znali bi da nita nije gore

u

o v j e k a od

kuna

i pogana

jezika

i

ako

ih

priroda nije obdarila nikakvom

drugom

vrl inom

obilato

im je

dala zao

jezik.

Posebno se o s v r e

na

spomenute p o l i t i k e aluzije

o d b a c u j u i

ih

potpuno i s t i u i d a p a e da

je dobro poz-

nato

da

su upravo njegovi

u

doba m l e t a k o g

preuziman-

ja

grada,

bil i prvi koji su postavili nepobjedivi barjak

Svetoga Marka na gradske zidine

te

da je njegov a a

u

doba Anzela Tarvisana koj i je bio

capitanio

general da

mar opremio jedan brigantin o

svom

troku p r a t e i

nje-

govu

visost

u

svim

ekspedicijama

i z d v a j a j u i

stotine

i

t i s u e

dukata

z n o j e i se i

r a d e i za ovaj otok. da je

nje-

gov barba

cavalijer Jakov

e k t o r o v i

stekao zlatni pojas

i

plat

te

l i jepu

godinju rentu

i

dukate za

junatvo

koje je

na svojoj

malenoj gali j i

pokazao

u

opsadi

Modona.

Naalost,

ne

znamo

na to je Paladini mogao ciljati,

ali

vjerojatno

ne

grijeimo

ako

u

Petrovoj

svojevoljnoj izo-

laciji

u Tvrdalju

vidimo

refleks na

ove

diskorde.

Mislim

se, tovie,

nije

li

poznata

epizoda iz

Ribanja,

kada

pjesni-

135


26/30

ka pozivaju na palubu m l e t k e galije da hvale njegovu

gradnju

i vrtove

Petrova

autoapokrifna invencija .

u d n o

je naime su u

njegovom spjevu

svi

imenovani

osim tako

z n j n e

l i n o s t i

koja

ga

je

navodno

ugostila

na

dravnom brodu koji je t u plovio ba u

s u

Petrovih

trodnevnih skitnji.

Veli dakle

pjesnik:

A

ono to zbog

zluradosti kae

o meni

i mom

pok.

ocu

da

smo zbog nekih

naih

apetita zadrani

od Vije6a dese-

torice

, odgovaram da ne

govori ist inu

kao

to

i

sam zna,

jer

u doba

prol ih buna moj pak. otac

i

j sa

1O

i l i 15

plemi6a

koji

su

imali

ugled

dobrih

i

mirol jubivih

l judi

i

bi l i naj istaknut i j i

u

narodu, bijasmo poslanici kod

Presvijetle

Signorije da bismo smiri l i prole

razlike

koje

su sada u dravi

smanjene

.. To je napravljena bez

posre-

dovanja

mog

protivnika,

koji je u tom

s l u j u

bio

zane-

maren

kao i

svi z njegove obitelji poznate po oholosti

.. )

.

. .) kae da

su za povlastice

vezani

vise6i zlatnici

te

da

je

njegova vjernost

kao i

njegovih poznata Signorij i ,

kao

da

moja vjernost

i

mojih

nije

bila

poznata

u

stjecanju

ovog grada j r smo bil i prv i koj i su

nepobjediv

barjak

sv

.

Marka

postavil i na zidine,

a

moj

je pok. otac

u doba

gosp

.

Angela Trevisana, generalnog

kapetana mora, naoruao o

svom troku brigan tin,

i

sli jedio

njegovo

Gospodstvo na

sve

ekspedicije

i

gdje je

god

bilo potrebno, a

i

ovoj komu-

n i je za potrebe

u

svoje vrijeme dao stotine

i

tisu6e duka-

ta znoje6i

se

i

rade6i za dobrobit ovog otoka da bi namir io

hranu

potopljenu

u

hvarskoj luci,

bez

ikakve

naknade

. A

to se

t i pok.

viteza

Jakova,

moga barbe,

koj i se nije

sakrio od

straha u

svojoj maloj

gali j i ve6

se hrabro

borio

u

tekoj

opsadi

Modona

te

je od Signorije dobio

togu i

zlat-

n i

pojas

s rentom

od

stotinu

dukata na

godinu,

to 6u sve

s

dudevskim

pismima

i

drugim u t e n t i n i m dokumenti-

ma

poslati na mjesto

i u

vrijeme kada

to

bude potrebno.

Petar

tu

u m e e

latinsku r e e n i c u

o p t e r e e n u grekama

ali vjerojatno citat odnekuda:

Sed

quid

hec et

nam

(?)

genus et proavos et que

non

fecissent faciant?) ipsi

vix

ea

nostra puta son certo che la iust i t ia mantien cadaun nel

suo

sem;a guardar l i benemerit i

d. alcuno

l i

qual

se

venessino a jostrar et contender tra

la

copia et qualita di

mei l i soi

non serian

cognoscu

ti.

. ..)

Nevezano

za s l u j je

njegova

primjedba

da sam

otvorio dva otvora

romba) na mojoj

ku6i

koja

je

na grad-

skim zidinama;

uti,

velim, pri jazni pri jatel ju

, j r me

136


27/30

ugriz tvoj ih zubi ne moe uvri jedit i ;

otvor sam

napravio

da osvijetl im konobu i veliku

eljeznu

reetku nisam

stavio

na

tetu i uvredu drugima, kao to to vi radite

messer Francesco Palladini, v e m i l o u i dozvolom

suca

(rettor),

.

.

. ) , jer

o

svemu

obavjetavam

n a d r e e n e .

Lijepo

krunite

sa

etnicom pred k u o m

su

napravi l i njegovi

stari za ugodu

i da

bi

pokazali

svoju

posebnost

jer

nitko

osim nj ih

to

nema u

gradu;

uivaj je,

velim,

i

nastavi

sa

e s t i t i m radovima

na

svome a

ne

sa tetom i uvredom sus-

jeda.

Osobito

ga je iritiralo to se prijetio i v r i j e a o on i

uspomena

njegova oca

pred

o i m a

kneza

uzdie: O fumi,

o

venti,

o

vani

tate,

o

leve

parolle

..

Lasci

dunque

cotal

instantie da

canto, le qual certo

l

haria

lassato

a

letto

havesse la

opera

del diva Hieronimo nel

tractato di

trojani

paladini

et

romani capitulo

de

paladinis

).

O njemu sam

pisao

kao o

oholom

i neposlunom

o v j e k u

ne

s p o m i n j u i to kad

ni je

ht io

otvorit i

vrata

dvorita Vaem

gospodstvu,

pa

ste

moral i

krui t i

okolo

da

biste vidjeli

gradnju zbog koje

sam

ga

tuio,

ni t i

lai i pri -

jetnje

koje m i je izrekao u

Vaoj

prisutnosti. ..

a k o e r

kae

da se s v a a m s n j im da steknem

ugled.

O dimovi, o vjetrovi, o

oholosti, lakih l i r i j i ... da

osobe

koje

se s nj im s v a a j u mogu dobiti

na

ugledu

Kol ik i

kipovi svijetle zlatom

i srebrom a kad ih

se ukloni

ostaje samo jadno

drvo. D r u g a i j e je govorio f i lozof:

omnia mea

mecum porto. Ostavi dakle

to

pitanje po

strani,

to bi

i u i n i o

da

je

i t a o

djelo boanskog

Jeronima

u

t raktatu

o Trojancima

paladinima

et romani capitulo de

paladinis

Jo kae

daja

to

radim zbog

nadmetanja i da nisam

prosvjedovao nizato

drugo.

to se

t i

nadmetanja,

amice, dii i

rui to si gradio, uivaju svom miru,

i

ostavi

moje, amice,

kao

to je bilo pri je

I jo se ubogo i s p r i a v a da gradi samo zaklon kako

m u

izvana ne bi

gledali

u

k u u

a

mogao

je

zazidati

pro-

zore da ga sunce ne v r i j e a i da ga

drugi

ne vide

i da

bi napravi l i pokus

te

ispital i moj

s l u a j i

pokazali

njegovu

logiku poaljite

ga ponovno na iovo

ako

jo

vjeruje da taj njegov

dokument

ima kakvo

z n a e n j e

...

Petra je osobito boljela

i n j e n i c a

da je izgubio pogled

na

luku. Iz svoje je k u e kroz procje

hektorovic kuca hvar

Documents