1HIDRAULIHIDRAULIKE KOMPONENTE I KE KOMPONENTE I SUSTAVISUSTAVI

Fundamentalna znanost koja prouava zakonitosti kod tekuina je hidromehanika, a dijeli se na:

g Hidrostatiku zakonitosti tekuina u ravnoteig Hidrodinamiku zakonitosti tekuina u gibanju

Hidraulika je znanost koja se bavi tehnikom primjenom hidromehanike

Uljna hidraulika dobila je naziv zbog primjene ulja kao medija za prijenos snage i informacija

Ureaji, pomou kojih se prenosi snaga i informacije od pogonskog do radnog stroja, a rade na principima hidrostatike,nazivaju se hidrostatskim prijenosnicima.

2HidrostatskiHidrostatski prijenosnici prijenosnici Proces pretvorbe energije

Pogonski motor

EM ili motor s unutarnjim izgaranjem

Pumpa Hidromotor Radni stroj

Mehanika energijaPretvorba mehanike energije u energiju

tlaka radne tekuine

Pretvorba energije tlaka radne tekuine u mehaniku energiju

Mehanika energija

POGONSKI STROJ

PUMPA AKTUATOR

HIDROMOTOR

RADNI STROJ

Glavni elementi hidrostatskogsustava prijenosa snage

3MEHANIKA VEZA S POGONSKIM MOTOROM

CJEVOVOD ZA SPAJANJE PUMPE I HIDROMOTORA

MEHANIKA VEZA S RADNIM STROJEM

Simbolini prikaz hidrostatskogsustava

POGONSKI MOTOR PUMPA

AKTUATOR -

HIDROMOTOR RADNI STROJ

MEHANIKA VEZA

HIDRAULIKA VEZA

MEHANIKA VEZA

4Poklopci na grotlima Rampa na trajektu

Servisna dizalica

Vitla

Primjeri primjene hidrostatskih sustava za prijenos snage kod mobilnih sustava

Primjeri primjene hidrostatskih sustava za prijenos snage u stacionarnim sustavima

Stroj za brizganje plastike

Hidraulika prea

Obradni centar

5Prednosti hidrostatskih sustava1. Prijenos velikih sila s ureajima malih dimenzija

2. Bezstupanjska promjena brzine, brzine vrtnje, sila i momenata

3. Jednostavna kontrola svih parametara uz pomo mjernih ureaja (manometara, termometara, mjeraa protoka)

4. Jednostavna promjena smjera gibanja zbog malih zamanih masa

5. Jednostavna pretvorba rotacijskog u pravocrtno gibanje i obrnuto

6. Podmazivanje elemenata uz pomo radne tekuine

7. Mogunost automatizacije pogona

8. Mogunost ugradnje standardiziranih elemenata ili cijelih grupa

9. Konstruktivna sloboda kod slaganja elemenata i ureaja u prostoru

Nedostaci hidrostatskih sustava1. Stupanj iskoristivosti relativno mali u odnosu na mehanike

prijenosnike snage; gubici zbog strujanja i curenja tekuine

2. Kompresibilnost radne tekuine; kanjenje signala

3. Promjena viskoznosti radne tekuine s promjenom temperature i tlaka

4. Visoki zahtjevi za tonou izrade elemenata (via cijena)

5. Visoki zahtjevi za istoom radne tekuine; stroge mjere za filtriranje i openito odravanje sustava

6Osnovni zakoni hidrostatike Osnovni zakoni hidrostatike i hidrodinamikei hidrodinamike

F

A

s 1 s2

1

1 F2

A2

2121 :: AAFF =

1

212 A

AFF =Koliko je puta povrina manjeg klipa vea od povrine veeg klipa , toliko e puta biti poveanje sile F2 u odnosu na silu F1.

Pascalov zakon

Blaise Pascal (1623 1662)

7Princip rada hidraulike pree je i osnovni princip rada hidrostatskog prijenosnika snage.

JednadJednadba kontinuitetaba kontinuiteta--zakon o odrzakon o odranju maseanju mase

vAm =&

222111 vAvA = vAm =&

Maseni protoci kroz presjeke A1 i A2:

Uz nepromijenjenu gustou: 2211 vAvA =

Tekuina se ubrzava u smjeru suenja cijevi odnosno smanjuje joj se brzina u smjeru proirenja cijevi.

8consthgvp =++ 2

2

Bernoullijeva jednadba zakon o odranju energije

consthgvp =++ 2

2

constvp =+2

2

Openiti oblik jednadbe

ENERGIJA HIDROSTATIKOG TLAKA

KINETIKA ENERGIJA

ENERGIJA POLOAJA

Energija poloaja se moe u hidrostatskim sustavima zanemariti, pa zakon o odranju energije za takve sustave glasi:

Daniel Bernoulli (1700 -1782)

Gubici strujanja u cijevima i prolazima

2

221

vdlppp R

== Koeficijent gubitaka

Za laminarno strujanjeRe64=

Za turbulentno strujanje 25,0Re3164,0 =

Lokalni gubici tlaka 2

2vp = faktor lokalnih otpora

9Gubici curenja u rasporimaGubici curenja u rasporima

Raspora ima u svim hidrostatskim ureajima i od velikog su znaaja za funkcioniranje ureaja. Duina i irina raspora obino su preko 5 mm, dok je njihova visina izmeu 5 i 20 m. Zbog takvih dimenzija, strujanje je u rasporima laminarno, tj. Reynoldsovaznaajka ima malu vrijednost.

Radna tekuinaRadna tekuRadna tekuina u hidrauliina u hidraulikom sustavu obavlja kom sustavu obavlja slijedeslijedee osnovne funkcije:e osnovne funkcije:

prenosi energijuprenosi energijuprenosi signal (tlaprenosi signal (tlani impuls)ni impuls)podmazuje pokretne dijelove strojeva i ureajapodmazuje pokretne dijelove strojeva i ureajaodvodi toplinu nastalu uslijed gubitaka u sustavuodvodi toplinu nastalu uslijed gubitaka u sustavuprigupriguuje, zbog tlauje, zbog tlanih udara, nastalu buku i nih udara, nastalu buku i vibracije.vibracije.

10

HidrostatskiHidrostatski strojevistrojevi

Princip rada pumpi i hidromotora

I kod pumpe i kod hidromotora pretvorba se energije postie pokretanjem radnog elementa.

Osnovni je princip rada hidrostatskih strojeva neprestana promjena volumena radnih komora (volumetriki strojevi).

11

Kod pumpi se u fazi poveanja volumena radne komore stvara podtlak u odnosu na spremnik radne tekuine, zbog ega se komora puni faza usisavanja. Kada se pod utjecajem djelovanja radnog elementa volumen komore smjanjujenastaje faza tlaenja. Pri tome se radnoj tekuini predaje energija, koju ona predaje hidromotoru.

U komore hidromotora radna tekuina dolazi pod tlakom, pri emu potiskuje radne elemente, a volumen se radne komore poveava. Hidraulika energija radne tekuine predaje se preko radnih elemenata, izlaznom vratilu u vidu mehanike energije. Izlaz radne tekuine iz hidromotora je pod nekim malim tlakom.

Promjena volumena radnih komora postie se razliitim gibanjemradnih elemenata:

translacijskim, rotacijskim ili rotacijsko-translacijskim gibanjem

Zapamtite: Veliina tlaka posljedica je optereenja vratila hidromotora.

12

Podjela Podjela hidrostatskihhidrostatskih strojevastrojeva

Prema obliku radnih elemenata dijele se na:

1. Zupaste strojeve radni elementi zupanici

2. Vijane strojeve radni elementi vijanici

3. Krilne strojeve radni elementi krilca

4. Klipne strojeve radni elementi klipovi.

ZupZupasti strojeviasti strojevi

U osnovi mogu raditi i kao pumpe i kao hidromotori.

Radni elementi su im zupanici.

Promjena volumena postie se rotacijskim gibanjem radnih elemenata.

Spadaju u grupu hidrostatskih strojeva kojima se specifini protok ne moe regulirati.

13

Prednosti:

vrlo jednostavne konstrukcije i sigurni u pogonu, osobito kod niskih tlakova

cijena im je nia u odnosu na druge strojeve

Nedostaci:

mali stupanj iskoristivosti ( u najboljem sluaju 90 %) velike pulzacije i umovi mala trajnost veliki pritisci u leajima

Prema maksimalnom tlaku dijele se u tri grupe: 0,6 MPa jednostavna konstrukcija 6 MPa potrebna vea preciznost kod izrade20 MPa vrlo sloene konstrukcije

Primjena: iroka primjena na mobilnoj hidraulici Na stacionarnim strojevima uglavnom alatnim strojevima Kod servoupravljanja na vozilima

14

Konstrukcijske karakteristike i naKonstrukcijske karakteristike i nain in rada zuprada zupastih strojevaastih strojeva

Izrauju se najee s dva evolventna zupanika s ravnim zubima. Postoje i izvedbe s srednjim pogonskim i dva pogonjenazupanika. Zbog visokog nivoa buke koji stvaraju u radu (68-88 dB), izrauju se i s kosim evolventnimozubljenjem s nagibom zuba 5-80.

Zupaste pumpe s vanjskim ozubljenjem

15

Zupaste pumpe s unutarnjim ozubljenjemPumpa sa sastoji od kuita, zupanika s unutarnjim ozubljenjem i zupanika s vanjskim ozubljenjem. Zupanik s vanjskim ozubljenjem je pogonski, s unutarnjim pogonjeni. Zupanik s unutarnjim ozubljenjem je smjeten u kuitu s izvjesnom zranou. Kretanje zupanika s vanjskim ozubljenjem izaziva rotaciju zupanika s unutarnjim ozubljenjem, te oni zajedno rotiraju. Pri tome na mjestu gdje zupanici izlaze iz zahvata nastaje potlak, radna tekuina ulazi u radnu komoru, ispunjava meuzublja i transportira u tlanu komoru. Srp je nepokretan i slui za razdvajanje usisne od tlane komore.

Zupasti strojevi s cikloidnim ozubljenjemIz osnovne konstrukcije zupaste pumpe s unutarnjim ozubljenjem razvila se zupasta pumpa s cikloidnim ozubljenjem. Kinematika je identina, ali je zupanik s vanjskim ozubljenjem napravljen s jednim zubom manje nego li zupanik s unutarnjim ozubljenjem. Takva geometrija osigurava potpuno odvajanje usisne od tlane zone, te nije potreban dodatni element (srp) koji e ih odvajati.

16

Konstrukcijske karakteristike i naKonstrukcijske karakteristike i nain in rada vijrada vijanih strojevaanih strojeva

Radni elementi vijanih pumpi su vijanici. Obavljaju rotacijsko gibanje. Nemaju mogunost regulacije protoka.

Prednosti: protok bez pulzacija, miran rad pouzdane u radu i velik vijek trajanja

Nedostaci: nii radni tlakovi mala specifina snaga relativno visoka cijena

Primjena: dobavne pumpe za loita u sustavima za podmazivanje u procesnoj industriji

17

Rotacijom pogonskog vretena u jednom i pogonjenog vretena u suprotnom smjeru, zahvaa se radna tekuina na usisnoj strani u prostor izmeu dva zavoja i translacijski se potiskuje prema tlanoj strani. Brtvljenje izmeu niskotlane i visokotlane zone ostvaruje se po crti dodira vretena i kuita.

Konstrukcijske karakteristike i naKonstrukcijske karakteristike i nain in rada krilnih strojevarada krilnih strojeva

18

Prednosti: male dimenzije i kompaktna konstrukcija neznatna pulzacija protoka, mala buka povoljan volumetriki stupanj iskoristivosti mogunost regulacije protoka (jednoradni - povoljno u

primjeni kod upravljanja i regulacije)

Nedostaci: osjetljivi na vrne tlakove (lom krilaca) nepovoljan mehaniki i ukupan stupanj iskoristivosti jednostrano optereenje rotora i vratila (jednoradni) nemogunost regulacije protoka (vieradni i izvedba s

lopaticama u statoru).

Primjena: glavna primjena kod alatnih strojeva dozirne pumpe u procesnoj industriji

Radni elementi krilnih strojeva su krilca.

Radni elementi obavljaju rotacijsko-translacijsko gibanje.

Pojedinim vrstama strojeva moe se regulirati protok.

19

USIS TLAK

KRILCA

ROTOR VRATILO

Pumpa je sastavljena od statora, rotora i krilaca, koja su umetnuta u ljebove usjeene u rotoru. Centar rotora je pomaknut u odnosu na os statora za veliinu ekscentrinosti (e). O veliini ekscentrinosti ovisi protok pumpe. Stoga su este izvedbe pumpi s promjenljivom veliinom ekscentrinosti, odnosno protoka.

STATOR

Uslijed djelovanja centrifugalne sile i sile opruga, koje su smjetene s donje strane krilaca, u podruju poveanja zazora, krilca se izvlae iz ljebova rotora. Radne komore, ograniene povrinama dvaju susjednih krilaca, bonim stranama, te povrinama rotora i statora, poveavaju se, pa se uslijed stvorenog podtlaka, komore pune radnom tekuinom. U podruju smanjenja zazora, krilca se zbog djelovanja sile pritiska na mjestu kontakta povrine statora i krilca, uvlae u rotor, pa se volumen komora smanjuje. U tom podruju se radni medij pod tlakom potiskuje iz pumpe.

20

Vieradni (balansirani) krilni strojevi

Da bi se poveao protok pumpi, odnosno moment torzije hidromotora, rade se posebne izvedbe kuita s vie komora. Kod takvih konstrukcija, u svakoj je komori po jedan proces usisavanja i tlaenja radne tekuine. Kod takvih izvedbi nije mogue regulirati protok.

Konstrukcijske karakteristike i naKonstrukcijske karakteristike i nain in rada klipnih strojevarada klipnih strojeva

21

Klipni se strojevi dijele prema poloaju radnih elemenata u odnosu na pogonsko vratilo na:

Aksijalno klipni strojevi

Radijalno klipni strojevi

Redni klipni strojevi

Aksijalno klipni strojeviAksijalno klipni strojeviTeorijski svaki stroj moe raditi i kao pumpa i kao hidromotor.

Radni elementi su im klipovi.

Imaju mogunost regulacije protoka.

Maksimalni radni tlakovi su im preko 40 MPa.

Kada rade kao hidromotori mogu razvijati moment do 3000 Nm.

22

Nain rada pumpePokretanjem pogonskog vratila pokree se cilindarski blok budui su mehaniki vezani. Klipovi koji su preko kliznih papuica naslonjeni na kosu plou poinju se izvlaiti odnosno uvlaiti u cilindrima. U fazi izvlaenja poveava se radni prostor te se uslijed stvorenog potlaka tekuina usisava, a kada se cilindar uvlai, smanjuje se volumen radne komore te se tekuina potiskuje pod tlakom.

Nain rada hidromotora

Iz pumpe dolazi radni medij pod tlakom. Pri tome potiskuje sve cilindre koji su vezani dovodni kanal razvodnog zrclala. Tangencijalna komponenta sile tlaka stvara moment kojim se poinje rotirati cilindarski blok, a isto tako i pogonsko vratilo s njim mehaniki vezano. Izlaz radne tekuine iz radne komore cilindara preko zajednikog izlaznog kanala na razvodnom zrcalu je pod nekim malim tlakom.

Aksijalno klipni strojevi s kosom ploom

Aksijalno klipna pumpa s kosom ploom

KOSA PLOA PAPUICACILINDARSKI BLOK

POGONSKO VRATILO

0- POLOAL KLIP

RAZVODNO ZRCALO

23

Nain rada pumpeZakretanjem pogonskog vratila poinju se zakretati i klipovi koji su preko kuglastih leajeva vezani na prirubnicu vratila. Zajedno sa klipovima poinje rotirati i cilindarski blok. Zbog izvedenog nagiba bloka, klipovi se takoer pomiu aksijalno u cilindrima. Svi cilindri u kojima se poveava radna komora spojeni su na usisni kanal razvodnog zrcala i u toj fazi oni usisavaju radnu tekuinu. U podruju u kojem se klipovi pribliavaju razvodnom zrcalu smanjuje se volumen radnih komora te klipovi potiskuju radnu tekuinu u tlani kanal razvodnog zrcala.

Nain rada hidromotoraUlje pod tlakom dolazi u cilindre koji su u tom momentu spojeni sa dovodnim kanalom razvodnog zrcala. Cilindri bivaju potiskivani, a tangencijalna komponenta sila tlaka koja se pojavljuje zbog nagiba bubnja izaziva rotaciju cilindarskog bloka i pogonskog vratila. U fazi kada se klip pribliava razvodnom zrcalu ulje s minimalnim tlakom odlazi iz hidromotora.

Aksijalno klipni stroj s nagnutim bubnjem

POGONSKO VRATILO

0- POLOAJ

KLIP

CILINDARSKI BLOK

RAZVODNO ZRCALO

Aksijalno klipna pumpa s nagnutim bubnjem

24

Radijalno klipni strojeviRadijalno klipni strojeviRadijalnoRadijalno--klipniklipni strojevi mogu raditi i kao pumpe i kao strojevi mogu raditi i kao pumpe i kao hidromotorihidromotori. Klipovi su im smje. Klipovi su im smjeteni radijalno u odnosu na teni radijalno u odnosu na pogonsko vratilo. Postoji mogupogonsko vratilo. Postoji mogunost da se aksijalno u smjeru nost da se aksijalno u smjeru pogonske osi smjesti vipogonske osi smjesti vie redova radijalno smjee redova radijalno smjetenih tenih cilindara. Mogucilindara. Mogu razvijati tlakove do 35 razvijati tlakove do 35 MPa. MoguMPa. Mogu razvijati razvijati momente do 170 000 momente do 170 000 Nm.Nm.

Radijalno klipni strojevi dijele se u dvije grupe:Radijalno klipni strojevi dijele se u dvije grupe:

SS klipovima u klipovima u rotoru Srotoru S klipovima u statoruklipovima u statoru

HidromotoriHidromotori s ogranis ogranienim enim gibanjemgibanjem

Grupa hidrostatskih strojeva koja se koristi iskljuivo kao hidromotori, tj. pretvarai hidraulike u mehaniku energiju.

Dijele se u dvije grupe:

g Hidromotore s pravocrtnim gibanjem cilindrig Hidromotore s ogranienim rotacijskim

gibanjem moment cilindri

25

CilindriCilindri

Cilindri na grabilici bagera

Dijele se u dvije grupe:

1. Jednoradni

2. Dvoradni

Jednoradni cilindri

Samo se sa strane klipa moe dovesti ulje pod tlakom. Rad se obavlja samo u jednom smjeru. Radna tekuina struji u prostor klipa na kojem se zbog djelovanja protusile (optereenje teretom) stvara tlak. Nakon savladavanja protusile klip se poinje pomicati.

U povratnom hodu, klipni je prostor povezan cjevovodima sa spremnikom. Povratni hod se odvija ili djelovanjem vlastite teine, opruge ili tereta.

26

Jednoradni teleskopski cilindri

A 1A 2A 3 A

Uvijek kada su potrebni veliki hodovi cilindara, a ugradni je prostor mali, koriste se teleskopski cilindri. Duina hoda im moe biti i 8 puta vea od iste dimenzije standardnog cilindra. Najveu primjenu imaju u mobilnoj hidraulici.

Dvoradni cilindri - diferencijalni

Pomicanje klipa cilindra obavlja se djelovanjem tlaka radne tekuine s obje strane klipa. Pod uvjetom istog tlaka i protoka to ga daje pumpa:

U radnom hodu je: 11 ApF =

11 A

Qv =

U povratnom hodu: 22 ApF =2

2 AQv =

Kako je: 21 AA f 21 FF f 21 vv p

27

Dvoradni cilindar s prolaznom klipnjaom

B A

Ukoliko je potrebno ostvariti iste sile i brzine gibanja klipa u oba smjera gibanja klipa, tada se koriste cilindri s prolaznom klipnjaom. Skuplji su od diferencijalnih cilindara, a zbog tri izvedena brtvenamjesta imaju velike gubitke trenja.

Moment cilindriMoment cilindri

28

Moment cilindar s nazubljenim klipom

Ukoliko je potrebno ostvariti ogranieno rotacijsko gibanje (< 3600), tada se koriste moment cilindri. Ovaj je sastavljen od klipa s nazubljenim letvom, koji je u zahvatu s jednim zupanikom montiranim na pogonskom vratilu. Smjer rotacije ovisi s koje se strane cilindra dovodi ulje pod tlakom.

Moment na pogonskom vratilu je:

2dApT =

A povrina klipad diobeni promjer zupanika

Zbog kompliciranog izvoenja brtvljenja na pravokutnim povrinama, koriste se za tlakove do 120 bar.

Moment na vratilu moment cilindra je:

zrApT m = A povrina krilcarm - srednji polumjer krilcaz broj krilaca

Moment cilindri s krilcima

29

Na pogonskom vratilu smjeteno je krilce (mogu biti 2 i 3). Smjeteni su u kuitu, s montiranim segmentom, i sa svake strane segmenta po jedan prikljuak za dovod radne tekuine. Ovisno na koji se prikljuak dovodi radna tekuina pod tlakom, ovisi smjer rotacije vratila. Zbog konane dimenzije krilca i segmenta, kut zakretanja kod moment cilindra

S jednim krilcem je

30

U regulacijske ureaje spadaju sve vrste ventila.

Njihova je funkcija:

regulacija smjera protoka radne tekuine regulacija tlaka radne tekuine regulacija protoka radne tekuine

Stoga se prema svojoj funkciji dijele na:

razvodne ventile (razvodnike) tlane ventile protone ventile

Razvodni ventili

31

Razvodnim se ventilima regulira smjer protoka radne tekuine.

Razvodnik s aksijalno pominim klipom

Direktno aktivirani razvodnici

Runo upravljanje razvodnikom

Hidrauliko ili pneumatsko upravljanje razvodnikom

32

Indirektno upravljani razvodnici

Elektro-hidrauliki aktiviran razvodnik s oprunim centriranjem

Proporcionalni razvodnici

Izlazna veliina (protok) proporcionalna je jakosti struje ulaznog signala. Upravljaki tlak pomie klip glavnog razvodnika sve do one vrijednosti kada se sila tlaka izjednai sa silom u opruzi.

33

Izbor razvodnika prema funkciji

Upravljanje jednoradnim cilindrom

Upravljanje dvoradnimcilindrom

Upravljanje dvoradnim cilindrom

(s neutralnim poloajem)

12

Tlani ventili

34

Zaporni ventili

Osnovna je uloga zapornih ventila zatvaranje protoka u jednom smjeru, a dozvoljavaju ga u drugom smjeru. Izvode kao ventili sa sjeditem: s kuglicom ili stocem kao zapornim elementom. Postoje dvije osnovne izvedbe zapornih ventila:

- nepovratni ventil

- deblokirajui nepovratni ventil

Nepovratni ventil

Uloga je nepovratnog ventila da propusti struju radne tekuine kada ona dostigne tlak kojim se moe savladati sila opruge (ili masa kuglice ili konusa), koja dri kuglicu ili konus naslonjene na sjedite ventila. U suprotnom smjeru strujanje nije mogue.

a) Nepovratni ventil s kuglicom

b) Nepovratni ventil s konusom

c) Simbol nepovratnog ventila optereenog oprugom

d) Simbol nepovratnog ventila bez opruge

35

Deblokirajui nepovratni ventil

Deblokirajui nepovratni ventil ima funkciju nepovratnog ventila u jednom smjeru strujanja radne tekuine, a u drugom smjeru postaje protoni ventil.

Ventil za ogranienje tlakaUloga je ventila za ogranienje tlaka zatita sustava od preoptereenja. Ako se zbog prevelikog optereenja na hidromotoru, zahtijeva od pumpe tlak vei od onog na kojeg je podeen ventil za ogranienje tlaka, on se otvora i proputa izvjesnu koliinu radne tekuine iz tlanog voda pumpe u spremnik. Zatvara se u momentu kada tlak u tlanom vodu pumpe padne na podeenu vrijednost.

36

Regulator tlaka

Ukoliko je u nekom dijelu hidraulikog kruga potrebno odravati konstantan tlak, ugrauje se regulator tlaka.

U sluaju poveanja tlaka pN-K klip (2) pomaknut e se suprotno djelovanju opruge (3) te priguiti otvor (1). Zbog poveanja pada tlaka u ventilu tlak pN-K e pasti na reguliranu vrijednost.

Ventili za regulaciju protoka

37

Priguni ventiliPriguni ventili izvode se s konstantnim priguenjem ili se priguenjemoe mijenjati.

a) Prigunica

b) Blenda

Konstantno priguenje

Regulirano priguenje

Razdjelnik protoka

Ukoliko jedna pumpa mora snabdijevati dva potroaa, tada se ugrauje razdjelnik protoka.

Quk

QL QD

38

HIDRAULIKI AKUMULATORIHidrauliki akumulatori su spremnici hidraulike tekuine pod tlakom.

INERTNI PLIN (DUIK)

RADNA TEKUINA

RAZDJELNI LAN

POVEZIVANJE ELEMENATA HIDRAULIKOG SUSTAVA

321 pppp ++=

321 QQQQ ===321 pppp ===

321 QQQQ ++=