KARNAK Zagreb Biblioteka MIRAKUL Knjiga 003 Za nakladnika Goran Toli Design & Lay out Kazimir Me trovi Fotografija na naslovnici Stipe Bo i Fotografije u knjizi Robert Pauleti, Stipe Bo i, arhiv Stipe Bo ia i posredstvom agencijskih usluga Tisak Tiskara Grafoplast, Zagreb Godina prvog izdanja: 2009. CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuili ne knji nice u Zagrebu po d brojem 717864 ISBN 978-953-99412-2-0 8 kalibra i dugopoljskon zviri ta hoda pedeset kilometri dnevno! 9 himalaja u 77 pria Poelo je tako ta mi je Stipe bezono laga. Nazva me i pita: Slu aj, bi li i a s menon d Baznog logora Mount Everesta? Opepoznato je da mrzin snig i ladnou, jo od doba JNA 83, Titovoga Uzica i smrzavanj a na minus 25 na planini ljivovici. Ne volin ni skijanje, ni visine, a ni an niti l jubitelj poveanih fizikih napora ako se ba ne mora. S druge strane, Stipe mi je idol. Na a san se u munoj dilemi, ak san strignija u ima k a Buridanov tovar. Rado bi i a, ali ocu li ja to mo? Himalaja je sigurno naporna boja ljivo san ga pita. Tu je ispalija himalajsku la : Ma oe , kako nee ! Triba do od Lukle do Baznog logora, ti je malo jaa etnja, nee imat nikakvih problema. Znai, doen tamo na Himalaju, i samo moran hodat? Nema nikakvih cepina, dereza i sl inih penjakih ema? Ima li mogunosti da me pokosi lavina? Hahaha, ma kakvi! Jedino te mo e zasmetat ako bude osjetljiv na visinu, a tu nema n ikakvih pravila. Mo e se ovik ne znan kako pripremit, ako ne mo e izdr at visinu, adio. A onde je visina priko pet iljada metri i tu nema ale. Satare te glava, riganje. .. i mora se odma spustit barenko petsto metri. Inae ti mogu ote mozak i plua. Edemi . Ako se ne spusti , umre zaas. Da riskiran ili ne? U ivotu se jedanput ili nijedanput pru i prilika da sa svojin i dolon posjeti misto njegove najvee slave. Uz to, razmi lja san, ako uspijen, lipo e i zgledat u ivotopisu. Bazni logor Mount Everesta. Baja s Himalaja. Ali ta ako mi ot ee mozak? S nama ide Viki Gro elj, moj stari prijatelj iz Slovenije obrazlaga je Stipe: On t i je osvojija deset od ukupno etrnaest vrhova osamtisu-njaka. Vi e od mene. Znai, ima mo iskustvo, znamo sve o visinskoj bolesti, mo emo u milimetar izraunat koliko mo ho dat koji dan, sve. etvrti lan ekspedicije je Mlado iz Dugopolja, odlian momak, plan inar. Mo e hodat pedeset kilometri dnevno, ali ne zna jezike. Tu e mu ti malo pomo. K ad doemo do Baznog logora vas dva ete se skupa vratit u Katmandu, a Viki i ja osta jemo. Pokazat e Mlai ovi dil Nepala oko Katmandua i pobrinit se oko aviona. Lipo, bogami. Ni an nikad prije bija ni na Mosoru, a sad kreen na Himalaju, do pet i po iljada metri visine, i to sa dvi penjake legende svjetskoga kalibra i dugopo ljskon zviri ta hoda pedeset kilometri dnevno! Mislija san se jo dvi sekunde, a on da reka: Iden! 10 umre zaas! I 01 U prvu iduu nedilju krenija san na vrh Mosora, na trening. Nagovorija san i Stjep ka Ro ina i Matasa, koji je poveja pasa. Polazak je bija iz rnov-nice. Uspili smo s ti samo do planinarskog doma, a usput smo se dva puta izgubili. Zaradija san opas ne uljeve i posli dva dana le a doma mrtav umoran. Drugu nedilju smo se bolje pripremili i krenili ranije. Uzeli smo u ekspediciju iskusnog "mosora a" Jo ka Dvornika koji je zna put, pa smo nakon vi esatnog tabananja uz nadljudske napore osvojili Vickov stup. Znate puva je Dvornik Vickov stup nije pravi vrh. Oni tamo na-prid, Veliki Kabal , to je pravi vrh Mosora. Ako oete, mo ete oti i do njega. Imate jo jedno 45 minuti h odanja do tamo. Jedva san uspija podi glavu. Mantalo mi se i rigalo, bija san blid ka vampir. Pog leda san ga u nevjerici. Jo 45 minuti hodat? Radije smrt. Krepani Matas diga je g lavu s kamena na koji se naslonija. Kraj njega je, naizgled mrtav, le a pas Kan ko

ji je ispru ija vanka jeziinu. Matas je nakon nekoliko sekundi rubon usana procidij a Dvorniku: Koji vrh? Onaj? Neka njega tamo. I to je bilo to ta se Mosora tie. Dva miseca prije polaska tra san po Marjanu, skor o svaki dan. Neko mi je reka da je dobro trat pod optere-enjen, pa san zadnje dvi e timane vodija sa sobon 8-godi nju er i piija uzbrdo s njon na ramenima. ta je najgore , mala me jo odozgo i zajebavala: Ajmo, tata, sporo je to, sporo! Prolija san litre i litre znoja, i muka je poela davat rezultate. Outija san mo. Je danput san se ak odva ija i na krke stavija Papuicu, pa tra uzbrdo od Prve vidilice, k a Bao. Prolaznici i etai koji su nas vidili umirali su od smija, a ja se uspuva, za crvenija i skoro crka od napora. Nije lako nosit na kostima enu od 68 kili ni po ravnome, a kamoli uzbrdo. Ali bija san uporan i istra san s Papuicon na leima sve d o crkve Nikole Putnika. Zadivljeno me gledala, nije virovala da u je uspit iznit cilu uzbrdicu. Zakleja san se da e isto bit i s Baznin logoron, da u printat do gori i ostavit Sti pu Bo ia iza sebe, uz zadivljene poglede na ih mladih himalajki. Evereste, dolazin! SVeta plOa Stipe je sitno na kraba svoje ime i prezime u donjemu desnon kantunu, skroman i samozatajan ka i uvik. Da san ja osvojija Mount Everest, montira bi ov de na plou neonsku reklamu ROBERT PAULETI BOG PLANINE! Nepale, evo me opet! Odsili smo u nekom hotelu bo e me sauvaj, ak i za mjerila Katma ndua, ali shvatija san da tako mora bit, da Spartanci s Himalaje najvi e od svega preziru luksuz i gradske pikice koje se ale ako nema tople vode za tu iranje. Voda, pranje, ka da je to meni problem? Neu se tu- irat i gotovo. istoa je pola zdravlja, a porkica druga polovica. Za cimera san dobija Mlau, simpatinoga 43-godi njeg Dugopoljca koji je cilin puten s a sobon nosija dva termometra, jedan za izmirit unutra nju temperaturu u sobi, a d rugoga bi svaku veer obavezno stavlja vanka, da od-ma ujutro imamo fri ke podatke u celzijevcima. Prvu veer u sobi Mlado je zaljubljeno gleda u peat nepalske granine policije u paso u. Iz moga sela niko dalje Mosora ne ie reka je: Sad e svi morat virovat da san bija na Himalaji, evo, iman peat! Mladin brat je inae sveenik, ujedno i planinar, koji dr i mise kad su oni sveci ta im aju crkve na vrhovima brda. Stoposto san ovika i vidija, jer me Papuica jedanput v odila na Stomoricu iznad Omi a na Gospin blagdan. E, bravo, to san zaboravija ista knit ka planinarsko iskustvo. Naravno da san ispinija dok san se ka divokoza pen ja gori do crkve, a jo ni an smija ni be- timat od pustih pobo nih penjaa okolo. Prvu veer u Katmanduu, dva dana prid polazak na avion za Himalaju, tija san astit veeron Stipu, Slovenca i Mlau, ali ni an uspija, i to iz zbilja 13 himalaja u 77 pria Slovenac & Stipe: Nepalci su nas doekali stransparenton 14 zanimljivog razloga. Iza li smo u restoran imenon "Rum Doodle". Stipe mi je, dok s mo jili biftek, skrenija pa nju na neuglednu drvenu plou pod kojon smo sidili, na k ojoj su bili na arani brojni potpisi. Zna li ko se smi ovde potpisat? otpija je gutljaj pive. Prouava san plou di su bila pusta imena i datumi, pa slegnija ramenima: Neman pojma. Slovenac se smijucka, a Stipe je pri a bli e ploi. Jel mo proitat ta ovde pi e? upra je prston. Ed Hil... Hillarv? zapeja mi je zalogaj u grlu: Jel ovo mo e bit potpis od Edmunda Hillarvja? zurija san u plou sa strahopo tovanjen. To je ba to kimnija je Stipe: Na ovu plou potpisuju se osvajai Mount Everesta. Onda si i ti tu? Jesan, evo me ovde pokaza je Stipe svoj potpis. Za razliku od Hillarvja koji se bahato potpisa priko iloga sredi njeg dila ploe, on je sitno na kraba svoje ime i prez ime u donjemu desnon kantunu, skroman i samozatajan ka i uvik. Da san ja osvojij a Mount Everest, montira bi ovde na plou neonsku reklamu ROBERT PAULETI, BOG PLANI NE.

Kultna ploa, dozna san, nije uvik bila na ovome mistu. Restoran je bija u susidno me dvori tu, jedanput je i izgorija, plou su udon spasili. Najbolj o stvar e ne ve reka mi je Slovenac: Nam, ki smo osvojili Mount Everest, v ej restavraciji do konca ivljenja ni treba plaevati hrane! Eto, zato ni an uspija astit, odnosno moga san poastit samo Mlau. Slovenac je na kraj u veere pokaza konobaru svoju iskaznicu osvajaa Mount Everesta, i to je bilo dovol jno. Stipu konobar nije ni ta ni pita, nego ga je pripozna i odu evljeno pozdravija, ba ka i gazda koji se zateka u prolazu. Ko zna koliko mu je Stipe ovde besplatne spize izija? Outija san ponos. Sidin ovde za istin stolon sa dva potpisnika na svetoj ploi, od kojih je jedan iznad, a drugi ispod Edmunda Hillarvja. Na kraju san platija bifteke samo za Mlau i sebe, i mogu re da nije bilo jeftino. Odrali su nas, brate. Priko tri iljade rupija, odnosno 250 kuna. Za te pare drug di u Nepalu mo restoran kupit. Bie gazda refaje na nama amaterima za ovo ta "everes tovcima" daje mukte? ta u, mua san i calta. Druga mogunost mi je da se upi en u penjae i osvojin Everest. O da bi i ja moga jist, a ne platit! 15 granica Slovenije zadnji put kad san bija u Nepalu svuda san tra ija maku, ali ni an vidija ni jednu jedinu. I evo je sad, do la maca na vratanca! Ali nekako je bidna puno gruba, izgleda zloesto, nije slatka ka recimo maka Lili iz Dugog Rata. Prikrala se, pogledala me, zamijaukala. Odma mi je ne to bilo udno. Onda me Mlado, inae moj vjerni itatelj, sitija o emu je ri. Vidili smo maku! Biralo, kako ka u Nepalc . Evo ti make! smija se Mlado: U knjizi o Nepalu napisa si kako nigdi i nikako nisi vidija maku. Istina, onda ni an nigdi na a biralo, a tra ija san je svugdi. Khukura, odnosno pasa, bilo je koliko oe , ali make nijedne. I evo je sad, u ovome idi-linon dvoru u Katmand uu. Do la maca na vratanca. Ali nekako je bidna puno gruba, izgleda maliciozno, zl oesto. Nije ni pinku umiljata, ka recimo maka Lili iz Dugog Rata, miljenica moje er e. Bili smo na ruku, kompletna fantastina etvorka. Sili smo vanka, u dvor, izmeu rascvi talih stabala, pijuckali pive i ekali konobara da donese spizu. Sad je va no dobro se najist! reka je Stipe: Tribae vam snage za hodanje. Slovenac je razveza o tome kako vi e ne ide na Triglav. Skinili su, koliko san ga razumija, neki greben s Triglava, i sad je uspon totalno lagan. U 19. stoljeu nij e bilo tako, onda je svaki osvaja Triglava bija faca. Meni je, iskreno, bilo svej edno, ne pada mi na pamet verat se na Triglav. Zanimljivo, Slovenac je djelimino pria na hrvatskome, odnosno na dalmatinskome, ta ko je nauija kroz polustoljetno dru enje sa Stipon. Odlino 17 himalaja u 77 pria je skinija naglasak, da ne znan odakle je, reka bi da je iz Bibinja ili Primo te-n a. "Bija san, vidija san...", bilo je udno ut iz slovenskih usta. S^tipe bi zauzvr at samo koji put ne to reka na slovenskome, naje e be timje. "Pizda, kdaj bomo li naprej ", ili ne to slino, za umrit od smija. Na Mont Blanc ne grem ve, tam je gu va proglasija je Slovenac i nastavija: Ni Evere st vi e nije ono pravo, seveda! U ad su ti ve pripeta skroz do vrha, erpe vse nosijo i n delajo, e manjka samo to da ti na vrhu slu e sveani ruak... Penjanje gore je postal o industrija, pizda! e malo pa se bodo z avtom peljali do Logora 2. Kad su Slovenac i Stipe s ostalon ekipon 1979. i li u pohod na Everest, usput nije bilo niega, a sad su cilon stazon, sve do samog Baznog logora, rasporeena svrati ta s jelon i pien. Ima za kupit ak i bombona za grlo. Prije trideset godina oni su s ve nosili sa sobon, vodili kuvara, a na povratku vi e nisu imali spize, pa su upad ali erpama u kue i pitali imaju li ta za jist i pit, da e dobro platit. erpe su imali samo kumpira i rakije. Ubijali smo se od kumpira! smija se Stipe: Ali, opet, ne mo stalno jist kumpire. Tako da smo neprekidno bili gladni. I pijani, od rakije. Taj uspon 1979. po te ini se uope ne mo e usporedit s ovin dana njima. Nije onda bilo k

onopa prikaenih skroz do vrha. Kroili su prostorima di nikad prije nije ugazila lj udska noga. I li su najte in smjeron di do danas vi e niko nije prosa. Stipe je tri desetljea osta jedini Hrvat koji se uspija popet na Mount Everest (i to dva puta!) i tek su se, evo, u svibnju 2009. uspile popet etri na e cure. A Slo venaca osvajaa ima ak petnaest. U meuvrimenu ih je pet po-ginilo, ostalo ih je dese t ivih, meu njima i ovi na , takoer iva legenda, s najvein brojen osvojenih osamtisun a. Pita san ga ko je trenutano najbolji slovenski himalajac, smatra li se jo da je to Toma Humar. Za Humara se, naime, dugo tvrdilo da je najbolji penja na svitu. A, ne bi reka razvuka je Slovenac na dalmatinskome: Zdaj je najbolj cenjen Preze lj. On ima dva Zlata cepina, to je za nas himalajce, kot za filma e Oskar! Onda je pala lagana meusobna zajebancija na temu politike i granice s Hrvatskon. Slovenac je na kraju ozbiljno reka kako ima odlian filmski projekt, ali za budunos t, kad se tenzije malo smire. Slovenska granica. I pje ke po "meji", snimat lipote Slovenije i prijateljski popria t sa susidima. Uz granicu s Austrijon, recimo, ve je sve dogovo18 granica Slovenije 03 rija s jednin prikon Austrijancen, a uz hrvatsku meju razgovara bi, naravno, sa Stipon. Na to je Stipe odlo ija pirun i, vaui biftek, podboja Slovenca sve ka da nee: Odlina eja. Uz to, ne bi bija ni neki veliki posal obi slovensku granicu! Na veeri u Katmanduu: slovenska himalajka Simona Poga, biv a manekenka, s obo avanjen gleda na ega Slovenca 19 jogi-zican Kad san ita jednu od starih Stipinih knjiga, na a san istoga jogija s kojin san se i ja slika! Tu fotografiju objavija san u svome libru o Nepalu, samo staje kod S tipe, naravno, isti jogi bija dvadesetak godina mlai. 21 himalaja u 77 pria U Katmanduu je sve kre ilo otkad me nije bilo. Ne puno, alijpak. Taksi je prije ko t a sto rupija, 8 kuna, naravno posli cjenkanja. Danas je cijena oti la duplo. Ulaz na glavni trg, Durbar Square, naplauje se 300 rupija, oko 25 kuna, i tu nema cjenkanja. Prije je bilo dvista, ako se dobro sian. Uredno plati i dobije ulaznicu . Baza je u tome ta ulaz naplauju i domaima, dodu e samo 50 rupija. Ali to je za Nepa lce ozbiljna para, pa lokalaca na trgu ba i nema previ e, osim trgovaca suvenirima, wannabe vodia i profesionalnih prosjaka maskiranih u jogije (ili sadhue), svete ljude u pandelama. Ima jo nekoliko mista u Nepalu di deru turiste jelene. Glavni trg u Pata-nu, prim jerice. A za ulaz u lipi gradi Bhaktapur naplauje se ak 10 dolari. Osobno san oduvik odu evljen tom idejon naplaivanja ulaska na trgove i u gradove. D a san gradonaelnik Splita, udrija bi fure tima isti namet za ulaz na Peristil. Plat i, roo, pet dolari, pa gledaj Sfingu i Podrume! Od tih para Split bi procva. Isto vridi i za Zadar, ibenik... za to bi stranci gledali na e lipote besplatno? Za Dubro vnik bi naplaiva ulaz u cili Grod, ka u Bhaktapuru. Isti momenat kad sie s cruisera , odma plati deset dolari. S kopna bi jednu biljeternicu postavija uz Vrata od P ila, a drugu uz Vrata od Ploa. Kad san iznija ideju Stipi, sablaznija se i reka: To je nedopustivo! To bi nam t otalno uni tilo ugled zemlje! Sramota, katastrofa! Pobunija san se: ekaj, je li ugled Nepala u tvojin oima okrnjen jer su ti sad napl atili 300 rupija za ulaz na trg? Po mome mi ljenju, stranci bi jo vi e cijenili Hrvat sku i njene lipote kad bi morali platit da ih vide! Nagrnilo bi jo vi e turista i s livala bi se nemila lova! Nikako ga ni an uspija uvjerit, samo je mava glavon i tvrdija kako bi to bilo jako

, jako lo e, ma u asno. etali smo trgon, gledali, snimali. Onda su do la dva sadhua u pandelama i nagovaral i nas da se slikamo s njima, za sto rupija, naravno. Ajmo jednu sliku reka san Stipi. Idealno bi bilo da smo mogli napravit fotografiju s na in zajednikin jo-gijen. Kad san, naime, ita jednu od starih Stipinih knjiga, na a san istoga jogija s kojin san se i ja slika! Tu fotografiju objavija san u svome libru o Nepalu, samo ta je ko d Stipe, naravno, isti jogi bija dvadesetak godina mlai, a kod mene je propa, pos idija i sav se nagri pa. Posal je nastavija njegov sin, koji slii na au. I sa sinon san se slika, i posli ga na a i na internetu, na turistikin stranicama Nepala. Dinastija jogi 22 jogi- icari 04 icara vlada glavnin trgon! Sad san, jasno, gleda okupljene sadhue u pande-lama ne bi li na a na ega zajednikog starog jogija. Nigdi ga nije bilo. Da nije umra od alko hola? Zadnji put su mu ilice na nosu bile opasno crvene i plave. U ponestatku jogi-ae, za povijesnu sliku sa Stipanon prista bi i na jogi--sina ali avaj, nije ni njega bilo. Virovali ili ne, vidija san sina kasnije, na glavnome trgu u Patanu, neposredno prije odlaska iz Nepala. Primistija se pinku ju nije, na novo radno misto. Na nesr iu, Stipe onda nije bija s menon, jer je osta na Himalaji jo nekoliko dana. Vodija san Mlau kojemu san pokaziva Patan. Jogi me zva na slikanjac, ali me Mlado ne to z apria, pa san ignorira pozive i produ ija. Ustvari san ga nepromi ljeno odjeba. Posli pet minuti mi je bilo aj i vratija san se, ali jogi vi e nije bija tu, ka da je u zemlju propa. Bie i a pit sa aon. Ubilo me to, pa me Mlado tje ija, ali bija san i dalj e alostan ta mi je jogi-sin izmaka. Triba san se opet slikat s njin, ako ni ta drugo , radi kontinuiteta... Puno se jogija, na alost, pretvorilo u obine prosjake 23 lukla I Aerociromska pista bila je zbilja senzacionalan prizor. Crta od asfalta usie-na u planini, a ispod nepregledna provalija. Pista me momentalno asocirala n a crtu od pizde. Divovska himalajska vagina. Ja san Lukla, rado bi se pukla. Prvo san mislija da je neka Luakinja, a onda san shvatija da nije, nego da je slu b enica na odr avanju istoe aerodroma. unila je, naime, metar od mene, pa grebala po vak koja se ulipila na podu. Uinilo mi se da stru e direktno nokton po tleju, pa su me uvatile gricule. Najgore su mi sljedee dvi vrste gricula: kad neko grebe nokton po kolskoj ploi, te kad se prstima prilazi priko jednoga materijala od kojega se rade kaputi, mislin da se zove filc. Kad vidin da neko ide prstima po filcano-me kaputu, ili ujen zv uk grebanja noktima, pa ak i krede, po kolskoj tabli ili zidu, uvati me muka, sav se stresen od druna, i moran odma odvratit pogled ili zaepit u i. Cura, meutim, nije grebala direktno noktima. Malo bolje san pogleda. Na noktu ka ip rsta imala je nasaen udni produ etak, ka neki hrapavi naprstak. Dosta kvalitetno je razmuljala onu vaku. Naposljetku ju je, posli desetak minuti posla, skroz sastrug ala, pa se digla i unila pet metri dalje, kod nove vake. Bidna mala. Jeben ti Katmandu i direktora aerodroma, da joj ne mo e kupit neki str oj za i enje vaka s tleja, nego da mora ovde uat i strugat. Zrana luka nepalske metropole slika je nevienog kaosa, na prvi pogled ne zna se ko tu pije, a ko plaa. Svi urlaju, putne bor e se kotrljaju priko karakteristinih bavi s penjakon opremon, slu benici ucjenjuju s te inon Lukla: vrata iza kojih poinje dugaak, dugaak put do Everesta 25 himalaja u 77 pria Aerodrom Katmandu: metode i enja su, greb-greb, nadasve sofisticirane Aerodrom u Lukli: izlaz s piste bagaji poku avajui iznudit koji dolar, i svaki normalni putnik mora se pri-stra it za sudbinu svojih kufera. Ali naposljetku Nepalci nikad ni ta ne izgube, u ilome kaos u ipak postoji neki sistem. Sidili smo i ekali oe li na zvuniku javit kad kree avioni za Luklu. Piskutavi enski s dera je po ivcima i ne to pizdija na navodnome engleskome, ali ni ta se nije razumi

lo, osim rii "kanselej n", otkazivanje. Skoili smo u panici, ali uskoro je stiglo ob ja njenje. Zbog magle su bili otkazani samo "mountain flights" do Everesta. U Lukl u e se danas ipak letit. Jo malo smo ekali, pa je prozvalo. Pro li smo kroz zadnju ko ntrolu i na li se na pisti, prid avionien. Ovo je kljuni moment za svaku himalajsku ekspediciju. Kad doleti iz Katmandua u Lu klu, ve si napola uspija. Nakon toga triba samo hodat i penjat se po ledenin klis urama, ali tu veinon ovisi sam o sebi, a na avion za Luklu ne mo e uticat ni svemoni Siva. Svaki pravi himalajac se u ivotu barenko dva-tri puta nasmrt iznervira zbog otkazivanja leta, bilo za Luklu, bilo iz Lukle. Magla, vitar, sni ina... ima milj un razloga da se zaviju u crno oni ta ekaju na aerodromu grevito ste ui karte u rukama . Sija san na livu stranu aviona, kako me pouija iskusni Slovenac: Ko leti proti Luk li, sedi levo, ko pa leti iz Lukle, sedi desno. Bolj i je razgled. 26 Na alost, slabo san ta vidija, jer me se uvatila pilat neka nevieno ru na trekerska pa nkerica iz Singapura, s buljavin oima i onon frizuron di je crvena kresta posrid glave. Izgledala je, bidna, ka ampjer s upalon lene peraje. Na moju nesriu, ula je z a Hrvatsku, ak je bila na "Havarr" pro lo lito, veri bjutiful ajlend, jo se sia da se ree "hvala" i "dobar dan", lipo more... Split? Kako ne, pro la je kroz Split, spek takjuler siti, ful of histori. Pizdila je bez pauze najmanje deset minuti, a ja san kima glavon, ni an uspija ni ta vidit od panorame. Kad je na momenat zastala da uvati arje, brzo san reka: Vidi ovog gospodina iza mene? S njin putujen, to je olsou Kroat, himalajska legenda, bija je dvaput na vrhu Mount Everesta, for or je posjetija i Singapur! Pankerska ampjerica je kurjo asto pogledala Stipu, a ja san istoga asa okrenija glav u kroz prozor i pravija se da san naglo posta autistian. Upravo tad se doli pojavila Lukla. Aerodromska pista bila je zbilja senzacionala n prizor. Crta od asfalta usiena u planini, a ispod nepregledna provalija. Pista me momentalno asocirala na crtu od pizde. Divovska himalajska vagina. Ja san Luk la, rado bi se pukla. Nikad dosad ni an slea na takav aerodrom. Kad se ovde uzlee, p ilot ne triba potezat ruicu. Samo zarula i onoga momenta kad proe rub piste ve je k ilometar visoko u arji. Jo sekund-dva i na avioni sletija je, vruuuum, nasrid crte od piz... piste. Penetrac ija je uspila. U a san u Himalaju. Rumzala, postaja na letu Lukla-Katmandu: avion doslovce sleti na ledinu Pogled na aerodrom iz arje. Sve je tu: trokuti, "irokezica".. 27 gumng Ugumng Bakica je probila rednu po sredini nosa, izmeu nosnica. Jebate, ko ji modni detalj! Pari oni ludi bik, maskota "Chicago Bullsa"1 Kako bi meni staja la ovakva redna u nosu7 Bi li me bolilo to probu it? Nee da se slikaju. Boje se da e in fotoaparat uzet komad du e. Ko zna, mo da su u prav u? Zato se na Himalaji ne isplati pitat: "Mogu li vas slikat?". Sigurno e te odbi t. Odluija san bit bezobrazan i fotografirat bez pitanja. Da bi u tome kvalitetno uspija, koristija san taktiku koju san ve davno raz-radija. Uvik bi ka fol krenija slikat ne to na skroz drugoj strani od eljene mete. Zatim bi naglo okrenija fotoaparat, brzo okinija sliju, pa se onda opet vratija prvotnom e "motivu" i tobo e ne to prouava, a da u meuvrimenu uope ne pogledan u displej. Tako p rava meta nikad nije bila sigurna jesan li ja to nju na brzinu snimija, ili ipak ni an. U najgoren sluaju dogodilo mi se blago negodovanje. Baba u Lukli bila je, meutim, neobino lukava. im san diga fotoaparat, a gleda san u pravcu dvi koze uz put, odma je pokrila facu rukama. Outila je da me zanima. ta t i je enski instinkt! Zbilja, svidila mi se reina u nosu, izgledala mi je skroz mod erno. Uz to, babin pogled zraija je dubokon mudro u. inilo mi se ka da o tajnama ivota puno vi e zna od mene. Sad je furbasto gledala kroz prste jesan li maka aparat. Napravija san mot ka da ga spreman u bor icu, i ona je spustila ruke. Istoga asa okinija san sliju onako u letu. Vidila je ta radin, pa je opet i la dignit ruku, ali nije se stigla do kraja pokrit. Zajeba san je na blef. Ne to je brzo rekla, vjerojatno zabe timala. 29 himalaja u 77 pria

Na Himalaji je popravljanje patika ne to jeftinije nego u nas - osandeset lipa za jedan par 30 gurung ugurung 05a Raj? pita san je za narodnost, pokazav i prston u nju. Reina u nosu znaila je, naime , da baba nije erpani. ene erpa ne nose reine u nosu. To ta je okitila nosi znailo j a je vjerojatno iz naroda Raj. Ni an mislija da e mi uope odgovorit nakon ta san je s ilova za foto-se n, ali me iznenadila. Spokojno me pogledala oima mudrog gu tera i re kla: Nou Raj. Gurung. Vidi ti babe, rastura u engleskome! Uspostavija san komunikaciju. Evo, dozna san da je iz plemena Gurung, di ene takoer vole reinama prkat po nosu umisto po u ima. Is tina, veina njih odlui se na "ugurung" reine onako sa strane nosnice, ta je realno p uno lip e, ali ova Gurung-bakica probila je stariju i primitivniju varijantu po sr edini izmeu nosnica. Jebate, koji modni detalj! Pari oni bik, maskota "Chicago Bu llsa"! Kako bi meni stajala ovakva reina u nosu? Bi li me bolilo to probu it? Ozbil jno u razmislit o tome. S reinon u nosu sigurno bi odu evija svoju erkicu Rivu P. koj a je nedavno na Ba ar iji hrabro probila uvo. Mahnija san babi u znak pozdrava i krenija naprid. Nasmija me pogled na dvi koko se nasrid puta koje su bezglavo trkarale vamo-tamo, ali su zapi-njale i padale, j er su in nogice bile meusobno vezane. Livi batak jedne kokose bija je pagon od met ar, najvi e metar i po, vezan za desni batak druge. Ljubav nas ve e i spaja. Poala d obrog izuma da ti ne mogu ute kokose! Ma ko da je smislija tos sa pagon, zaslu ija je Oskara. Oskara Kokoschku. Samo pedesetak metri dalje sa susidne strane puta bija je razapet atori, a unutra su sidile dvi postolarice. Popravljale su obuu od nosaa. Jel ovo one popravljaju postole od erpa? pita san Stipu, koji je za-vrtija glavon : U ovin krajevima nosai nisu erpe. Recimo, ovi na i ta su nan uzeli bor e su iz narod Raj. erpe su visinski nosai, njima je tri iljade metri prenisko. Jedna od dvi ene ispod atora upravo je krpala sandale. Imala je reinu u obliku cvit ia, ali sa strane nosa. Kad se ena ve odlui za nosnu reinu, ovako lateralno to izgled a zbilja masu atraktivnije. Pita san je: Kati ho? i pokaza na svoje patike. Ka, koliko bi do a popravak ako in se odlipi potplat. Pogledon je prouila patike i rekla: Das rupi. Deset rupija. Osandeset lipa. Cijene su u Lukli, triba re, puno povoljnije nego u Splitu u Ledenka ili Karle. 31 llimbrela Oe me nagovorit da kupin lumbrelu, i kad doen s lumbrelon ka pizda, oni e me fotografirat i to posii pokazivat ljudima. "Pogledaj Pauletia, i a je na Himala ju s lumbrelon, ka Braanin, stvarno je redikul, hahaha!". Mene Ste mislili zajebat? Lumbrela? Ajte, molin vas... Jo u Katmanduu zamolija san Stipu da mi pomogne odluit ta u nosit u visine, a ta bi o stavija u hotelu "Thorong Peak", da ne muin ni sebe ni himalajske erpe vi kon nepotr ebnih stvari. Naime, ima san bor u te ku priko dvadeset kili, i jo skoro deset kili u ruksaku. Praktini Mlado, iskusni planinar, nabija mi je komplekse, jer je donija dva ruksa ka sveukupno te ka 14 kili, ukljuujui tu i dvi boce rakije koju je ponija za "meat u a j". Jebate, ponija si vi e stvari nego Mick Jagger i Jerry Hali zajedno! Kolika ti je ovo baterija? smija mi se Stipe kad je vidija golemu lampadinu ta san je uzeja sa sobon. Objasnija mi je: Triba ti sasvim mala lampica, s onon trakon ta se stavi oko ela, da su ti ruke slobodne u mraku. Bez rii san izvadija lampadinu iz bor e. Nastavija je: Onda, koliko pobogu ima ugomani? Dosta ti je jedan, najvi e dva. Izbacija san ugomane . A ta je ovo? Turistiki vodi? Misli da e ti to tribat na pet i po iljada metri visine Zamava je prijekorno glavon, u stilu "ajme, majko, koga ja ovo voin". Postieno san izvadija libar iz bor e. Stvarno, ta e mi libar kraj ivoga

33 himalaja u 77 pria Stipe? Da na Himalaju doe ovi lola ta je napisa turistiki vodi, Stipe bi ga moga jo d eset puti vi e nauit. * Kad je sve vizita, i izbacija tri kvarta mojih stvari, Stipe me pita: A di ti je lumbrela? Zatrepa san i glupo pita: Kakva lumbrela? Odsika je: A kakva bi bila? Lumbrela ka lumbrela! Pribra san se i reka: Ajde, Stipe, ne zajebaji! Pa neu valjda lumbrelu nosit sa s obon na Himalaju? Iman dvi nepromoive jakete, obe s kapuljaama! Pusti jakete. Samo ti nabavi lumbrelu! Gleda san ga ka tele, a onda shvatija o emu se radi. Oe me zajebat. Uva-tija me u i r. Jer, ko je ikad vidija himalajca s lumbrelon? Zapravo, to je sve u dogovoru s a Slovencen, i on mi je juer spominja neku lumbrelu. Oe me nagovorit da kupin lumb relu, i kad doen s lumbrelon ka pizda, oni e me fotografirat i to posli pokazivat ljudima. "Pogledaj Pauletia, i a je na Himalaju s lumbrelon, ka Braanin, stvarno izg leda ka redikul, hahaha!". Malo san se razoara u Slovenca i Stipu. ta in sad jo triba da prave od mene imju s l umbrelon? Svi znaju da san te ki cukun za penjanje i planine, da ne mogu podnit sn ig i ladnou. Ni an u ivotu bija u planini, osim ovo malo na Mosoru, nikad ni an u a u vr iu za spavanje, jasno je da san totalni autsajder. Sve to skupa tragikomino je samo po sebi, osobito kad se uzme u obzir koliina patn je kroz koju u ovih dana garant pro. I ta sad oe s jebenon lumbrelon? Pakiranje u Splitu bila je nona mora. Uspija san nekako smanjit te inu u bor i na 21 kil, ali ispod toga nije i lo. A Stipe je specifino reka: Nikako priko dvadeset kila! Skupa s Papuicon razbija san glavu oko toga ta jo izbacit iz bor e, da se tamo ne sra motin s nekin nepotrebnin luksuzon. Mudanata triba masu, tu nema dileme zakljuija san: Neu valjda na Himalaji snigon p rat mudante? Isto vridi i za bive. ta se gaa tie, uzeja san samo dva para. Jedne planinarske za Himalaju, jedne vojnike s puno d epova za Katmandu. Dvi nepromoive jakete, potom najdeblja d emperina koju sa n na a, te par planinarskih majica, onih ta se brzo su e i ne smrde po znoju. Moran nosit lijekove, jebate. ta u ako me u snje noj divljini napadne koja bole tina? bespomono san reka Papuici, gledajui u veliki te ki ne34 lumbrela 07 seser u kojem je bilo medikamenata za izliit cilu ekspediciju bolesnih. Je slo ila se: To da e se gori razbolit, po meni je sigurno. Tu je bija i drugi neseser, za osobnu higijenu. Mislija san se da li uzet apa-ra ti za i at dlake iz nosa, a onda san se sitija da idemo do Baznog logora Everesta di je jedanaest mladih hrvatskih penjaica, pa san bez rii u nija aparati unutra. Neu val da prid na e mace do ka jeti, s upinon dlaka iz nosa? Ubacija san i aftershave i sti ck s puderon, ako mi se pojavi koji pri- ti. Onda san jo jedanput pogleda u stick za irie, pa ga ipak izbacija iz nesesera. Ne smin riskirat da me himalajske legende zbog pudera proglase pederon. Dva para visokih patika zauzela su za popizdit puno mista. Mo da bi bilo bolje da uzme samo jedne patike? predlo ila je Papuica. Je li, bogati? A ako upadnen u ledeno jezero ili ugazin u govno od jaka? ta u onda stavit na noge? U bor u san jedva natrpa jo nove, nikad no ene gojzerice, nedajbo e velike sni ine, zatim vriu za spavanje, nesritni turistiki vodi i - gama e. Iste one zbog kojih me u brazi lskoj d ungli zajebava vabo Roth. Sad u Katmanduu bija san uvjeren da e me i Stipe uvatit u ir zbog ga-ma a, ali nije. Dapae, preporuija mi je da ba njih uzmen u bor u koju e nosit erpe. Ako upadnemo u du oki snig, reka je, gama e e bit korisne. Sve je bilo spremno. Sad san bor u zatvorija s lakoon, a ni ruksak nije bija prete ak . Kupija san tapove za hodanje, koje san pa ljivo zataka sa strane ruksaka. Bija sa n ready & cool. U foajeu hotela, na zbornome mistu prije polaska na Himalaju, doeka me ok. Stipe i

Slovenac nosili su velike - lumbrele! Ajme promuca san pa vi ste stvarno mislili... ovaj, za te lumbrele? Suutno su se zgledali, pa mi je Stipe strpljivo objasnija: Lumbrele su zakon za Himalaju. Ako pada ki a, a na manjin visinama zna ba plju tat, n e poma e ti nepromoiva jaketa. Viruj mi da e jak pijummmmmmmmmmmm Dragu lumbrelu koja me pratila kroz cilu Himalaju kupija san u Luklt, a ostavija u Namche Bazaaru, na povratku. Bilo mi je aj, ali san shvatija da je nepraktino n osit je nazad u avion. m 35 himalaja u 77 pria sak promoit svaku jaketu. Lumbrela te u tom sluaju spasi. Drugo, korisna je za jak o sunce, jer slu i umisto suncobrana. Sad u etvrti mise*na Himalaji mora stalno mazat lice i ruke kremon za sunanje, jer e inae nemilice izgorit. Jesi uzeja bar kremu za sunanje kako san ti reka? Jesan kimnija san glavon. E, onda dobro. Ne brini oko lumbrele, u Lukli ima irok izbor odlinih lumbrela za k upit. Dobro, nabavit u lumbrelu, ali objasni mi kako to da nikad ni u jednome libru s H imalaje ni an vidija penjae s lumbrelama? To ti je zato ta na velikin visinama vi e ne pada ki a, pa se lumbrela ostavi u atoru, za povratak. A devedeset i vi e posto fotografija u librima je s velikih visina. Otkrija san veliku tajnu Himalaje. etvrti penjaki rekvizit uz cepine, tapove i gojz erice je - lumbrela. U Lukli san zaista kupija veliku, kvalitetnu lumbrelu i zat aka je sa strane ruksaka. tapove san ve bija izvadija i uija hodat pomou njih. Kad s u me vidili kako se kreen sa tapovima, ka Pajo Patak, Stipe i Slovenac su pukli od smija. I za ne virovat: cili prvi dan hodanja od Lukle do Monjoa pratila nas je nemila ki etina! Lipo san otvorija lumbrelu, i i a po Himalaji ka gospodin ovik. Isprid mene su, sa dvi otvorene lumbrele, hodali moji po tovani vodii, a na zaelju je, po vlast itoj elji, kaska Mlado, s malon lumbrelicon koju je kupija u iste babe u Lukli ka i ja. Izgledali smo, za pravo re, malo blesasto, ka etri izletnika Braana na Vidovoj Gori , nikako ka ozbiljni himalajci. 36 lumbrela 07 avlije skakalo Mlado se sanjarski zagleda vanka, u himalajski krajolik: 'A ta su ukusni kozlii, ta to govorit... Kozli od tri miseca, kad zalipi prste, znai daje najbolji. kozli i janjac ukusniji su kad pasu u pranioku: himalaja u 77 pria Ne to smo priali oko recesije pa san povjerija suputnicima da^namjeravan nabavit kozu. To je ve praktiki gotova stvar. Iman i ime: ura. Dolaze te ka vrimen a, ako bude glad i nesta ica, ta ti vi e triba od mesa, sira i mlika? A koza je tu id ealna, najzdravija. Od domaih ivotinja jedino koza ne krepa kad je ugrize poskok. Stipe i Mlado su me ozbiljno slu ali. Slovenac je i a negdi na planinu, nije mu vrag da mira. Nije mu bilo dosta to ta je hoda i penja se cili dan, ka i svi mi, nego je popodne opet tribalo malo zadimit uzbrdo. Koza? Hm, ne znan ba reka je Stipe: S kozon ima dosta zajeban-cije. Triba svaki d an oko nje brinit. Mladen se slo ija: U nas kozu zovu avlije skakalo. Zna se dogodit da je, reemo, ve e k nopon, i vrati se popodne, a ona le i mrtva. Samu sebe ugu i koliko skae. Objasnija san in da za to nema problema, jer san ja ve na a ko e mi uvat kozu: ura u avoglavama, kod brata od Ante Matica. On inae ima nekoliko koza, pa mu jo jedna

nee bit problem. Ja je kupin, on je uva. Popola dilimo mliko, sir i kozlie. Mlado se sanjarski zagleda vanka, u himalajski krajolik: A ta su ukusni kozlii, to ta govorit... Kozli od tri miseca, kad zalipi prste, znai da je najukusniji. I kozl i i janjac ukusniji su kad pasu u pranioku. U emu? zaudija san se. U pranioku, pri suncu objasnija je Mlado: Ree se jo i u prisoju. Ako pasu travu u ranioku ili prisoju, puno su bolji nego ako pasu u osinu. To misli u osoju? E, to potvrdija je, pa se opet zamislija. Bie sigurno ma ta o kozliima, jer je poeja nesvjesno mljackat. Stipe se pobunija: Nemojmo vi e priat o spizi, evo kruli mi drob. Viki upravlja fin ancijama i planira jelovnik, a kad je tako, niko se ne mo e najist. Ujutro po dva jaja, za ruak juva, naveer ri a, vidili ste i sami. Sigurno ste gladni, ka ta mije i samome. Sta ete, krti Slovenac, haha! Ja san izgubija bar tri kila, vidin po kai u. Misli li da je istina ono ta je Viki p ria za onu dvojicu? Ono kako su rigali? pita san Stipu, a on se samo nasmija. Slovenac nan je, naime, odma prvi dan ispria kako su dvojica momaka s kojima je p ro li put i a na Himalaju bili jako pro drljivi. Navodno in se u Namche Bazaaru svidij a biftek od jaka, famozni yak-steak, pa su obojica izili 40 avlije skakalo 08 po dvi porcije, i onda su bidni rigali cilin puten, jer se ne srni puno jist kad su u pitanju veliki fiziki napori. Isto tako, pria nan je Slovenac, nije dobro pit alkohol, prvo zbog visine, a drug o ta je ovde u Himalaji alkohol vrlo skup. Na vein visinama piva doe 300 rupija, od nosno 25 kuna, staje isto ka da u nas ko ta iljadu kuna. Pojavljuju se apsurdne si tuacije da kantica piva ko ta tri puta vi e nego spavanje u istome svrati tu. Stvar je u tome da triba platit dostavu. erpe na leima kilometrima uzbrdo nose gajbe piva, pa se to reflektira na cijenu. Stipe je u svrati tu esto naruiva pivu, a Slovenac bi ga svaki put pogleda priko oka i redovito dobacija neku mudrost o tetnosti alkohola ili o rastro nosti. Kad bismo jili, Stipe bi za sekund atra sve s pijata. Ni an nikad u ivotu vidija da neko tako brzo poisti pijat. im bi zavr ija s ri on ili jajima, poe-ja bi kukat da je o sta gladan. Manjak spize nadoknaiva je pivon. Svaki dan popija bi barenko po dvitri pive, nekad i etri, bez obzira na nadmorsku visinu. Ekipa po svrati tima, smrtn ici trekeri kojima su vodii strogo zabranili alkohol, gledali su ga sa strahopo tov anjen. Moja koza ura e bit u avoglavama, kod brata od Ante Matica 41 himalaja u 77 pria Dok san ja razbija glavu oko ideje da li da pokrenen pobunu gladnih Hrvata ili n e, tipan je iskapija jo jednu pivu, i to onu maksizidarsku, od est i po deci, kakve mo na samo u Nepalu. Iskoristija je to ta mu nema slovenskog veta nad glavon. I kokose. Kokose obavezno reka san iznenada. Stipe se prenija: Kakve kokose? Kupit u i kokose, najmanje desetak, to san zaboravija re na poetku objasnija san mu : Ni ta bez kokosa. Piletina, jaja, to mi je ludilo. Doma svako jutro sataren dva ili tri jaja na oko s panceton. Ova jaja ovde u Himalaji nisu lo a, ali panceta je katastrofa. Kad doma u nas bude nesta ica i glad, sa svojin jajima mogu se minjat za pancetu i tako san rije ija kompletnu ishranu. Nekad se moglo dr at kokose doma i u Splitu sjetno je reka Stipe: Onda su to zabra nili, bile su velike kazne ako bi koga uvatili s koko ama. Znan kimnija san priala mi je mater kako je none, odnosno njena mater, dr ala kokos e na balkonu dok ih nije zabranilo. Stan je bija na bedemu iznad "Semafora", tam o na ulazu u Get. Ja san do drugog razreda osnovne ivija u Getu. Zbilja? zaudija se Stipe: A ja san mislija da si ti neki gradski minkeri. Uglavnon smatran da je bezveze to ta se zabranjuje dr anje kokosa. ta bi kokose smetale u gr adu, ajde reci? Evo, sad e Mladino Dugopo-lje postat grad, pa e i tamo zabranit ko kose. A, Mlado? Mlado je cilo to vrime samo mua i slu a, a onda odjedanput duboko uz-dahnija: Ajme,

da mi se doepat jata kokosa! Ogloa bi odma dvadeset bataka zaredon! 42 avlije skakalo 08 Prekrasni vrh Ama Dablam, slikano iz Pangbochea 44 seks na vrhuncu I Stipe se zamislija: "Hm, seks na Everestu... to bi bilo te ko, ali ne nemogue. Tribalo bi imat one gae s rupon, da ne mora sve skidat." Slovenac je doda: "Zares bi partnerji te ko dih ali, tu bi pomagala maska za kisik." Ki a je padala i padala, nikako stat. Hodali smo satima, poele su me bolit noge. Ni je mi palo napamet da spomenen eventualnu pauzu, a jo manje da se po alin na bol u n jutima. Zna san da bi me opet uvatili u ir. Dosaiva san Stipi i Slovencu s miljun himalajskih pitanja i tema. Sitija san se kako u vas zvat ovde u planinama: generali! proglasija san u jednom e momentu. To s generalima in se svidilo. Vi ste generali Himalaje, a Mlado i ja smo redovna vojska. Ako u ovoj kampanji p ostignemo kakvi uspjeh, mo ete nas i unapredit. Smijali su se. U jednome momentu Stipe me upozorija: Sad smo krenili na dalek put, na ozbiljan uspon. Ovo je va no re: ni ta ta jedan lan tima izgovori drugome na visini od tri i vi e iljade metri ne smi se uzet zaozbiljno, niti smi ikome i ta zamirit. Ljudi na velik oj visini, pogotovo posli napora, znaju bit svadljivi i tu se sva ta ree ta se zapra vo ne misli. Je li jasno? Kimnija san glavon. Potom san naeja temu koja ih je zainteresirala: Na Everest su se ve popeli slipac, ovik bez nogu, a Davo Karniar je skija skroz s vrha... sve je ve napravljeno. Jedi no se jo niko nije seksa na vrhu Everesta. Znan da se slovenski brani par prvi pop eja gori zajedno... Ja, tremfelji ubacija se Slovenac. himalaja u 77 pria Robertidara, zagrebaki student i treker od formata, proita "Nepal", zavr ija u "Himal aji" ... ali niko jo nije, koliko je poznato, obavija seksualni in na vrhu, na 8850 met ri! To bi bilo vrhunsko dostignue ovjeanstva, seks na^iajvi en nivou. Ako bi se jo usp ila napravit beba, moglo bi joj se dat ime Edmund. Ili Tenzing. Dite bi se rodil o s pet miljardi crvenih krvnih zrnaca vi ka. Stipe se zamislija: Hm, seks na vrhu Everesta... to bi bilo te ko, ali ne nemogue. Tribalo bi imat one gae s rupon, da ne mora sve skidat. Slovenac je doda: Zares bi partnerji te ko dihali, tu bi pomagala maska za kisik! Jo smo neko vrime priali 0 osobitostima seksa na Mount Everestu, a onda je konverz acija zamrla i oni su odmakli petnaestak metri, pa smo samo hodali. Okolo uz put bile su kamene kuice, naizgled dosta sirotinjske. Ali uz kue je bilo dosta stoke, prete no koza. Tu i tamo pojavili bi se i ljudi, veinon dica. Jedan simpatini musav i Nepalac sta je uz put i bistrin nas oima motrija kako prolazimo. Mahnija san mu a on nije uzvratija, samo je trepnija. Ko zna kako u njih triba zamavat prolazn iku? Na putu govana na svakom koraku, doslovce na svakome metru po jedno. Od ki e su bi la razmoena, pa je tribalo dobro pazit da se ne usere obua. Ki a je, srion, skoro sta la. Negdi isprid Phakdinga s druge strane dolazija je mladi plavokosi momak s oalama, treker. Pri a mi je sasvim blizu, a onda me pogleda i mrtav-ladan upitno reka: Ro bert Pauleti? okira san se, skoro su mi ispali tapovi. Ja san! reka san: a koji si ti? Zovem se Robert idara, student iz Zagreba predstavija se: Bio sam na trekingu do Baznog logora. Ja sad iden tamo reka san veselo: A kako si me pripozna, po emu? Pa itao sam "Nepal u 77 pria"! objasnija je. Jebate, na a san itatelja na Himalaji. Internacionalno san popularan autor! Zna li ko je oni ovik gori, oni desno? pita san idaru.

Onaj crnokosi gospodin s ki obranon? Ne, ne mogu rei da znam odgovorija je. To ti je, idara moj, Stipe Bo i! Ajoj, Stipe Bo i! Mo e jedna fotografija, svi zajedno? viknija je Stipi. Mo e, doite vamo! dobacija je Stipe. 46 seks na vrhuncu 09 Moj itatelj idara bija je na trekingu s grupon Engleza, jer u Hrvatskoj, za razlik u od recimo Slovenije, nema organiziranih ekipa koje idu do Baznog logora Everes ta. In oma, odmaka je Englezima, zaostali su nekoliko kilometri za njin. Momak mi je u lip a dan, prvo zato ta se Hrvat na Himalaji ne susree esto, drugo zbog toga ta smo pu ten neprekidno sretali masu Slovenaca, pa je radi nacionalnog ponosa ba dobro isp alo da smo sreli i jednoga Hrvata, i to baju ta je ostavija englesku ekipu hodaa d aleko za sobon. Bravo, idara, hrvatska uzdanice, svaka ti ast! a je pusta Londra ko ntra na ega idare! Svaki prijelaz preko mosta ima seksualne konotacije, jer se esto dogodi da padne most pa se sjebe doli potezanje vode Brzo san zaspa, ali me probudija zvuk koraka u sobi. To se Mlado diga pisat. uja san zvuk potezanja r uice za vodu. Sneni Mlado je upira, ali vode nije bilo. iv san se smrza. Bija san e dan. Jezik mi se osu ija. Pi alo mi se. Prvu veer na Himalaji obilje ili su mi kumpiri & feferon. Prije hrane, meutim, triba lo je odradit aklimatizaciju, odnosno popet se na vrh obli njeg brda i nazad. Uzbr do su generali malo ogovarali svoje ene. Slovenac je pria kako je njegova Cveta uvik u pravu. Jedanput je tako kupila sebi nove gojzerice, koje su joj na prvi pogled bile malo tisne, ali su joj super st ajale. On joj je savjetova da je gojzerice bolje uzet broj vee, na ta ga je ona na pala i rekla mu da se ne mi a. Zaele so jo uliti e na poti proti letali u. Seveda si jih je morala se-zuti', ampak, e no, spet sam jaz bil krivec. Ja san isto uvik kriv kod svoje Vere. Zato san uveja pravilo da priznan kako san kriv za sve im krenemo, i tako nema svae! reka je Stipe. Za Stipinu Veru znan da je lipa ena, a upozna san in i jednu od dvi eri, koja je p rava lipotica, prodorne plave oi na mater. Tako zami ljan Odinove Valkire. Interesa ntno, steka san dojam da se obojica legendarnih himalaja-ca malo pribojavaju svo jih supruga. Nije in problem penjat se po paklenin liticama na minus etrdeset, al i o enama govore s nagla enin respekton. Mlado nije ni ta ispria, iz dva razloga. Prvo , jer ne voli govorit uzbrdo u planini, a drugo zato jer nije o enjen. Dobro san ogladnija nakon dvadeset kilometri hodanja uz planinu toga dana, pa sa n zahvalno doeka porciju kuvanih kumpira u svrati tu "Sumhimalaja u 77 pria mit Lodge" u mistu Monjo. Kumpiri su bili u kori, odsie komad i malo posoli . * atra san svojih pet kumpira ne di ui pogled. Malo su tvri od na ih, ali ne mogu re da n su bili ukusni. Mo da i zato ta san bija gladan ka opor vukova. Kad san zaustija ne to pitat Slovenca, pogled mi je skrenija do hrpice kore od kum pira isprid njega i Stipe. Oli ste vi gulili svoje kumpire? zaueno san pita. Pukli su od smija. Bili smo u ve likoj zajednikoj prostoriji svrati ta. Na sredini se dimila pe. Kasnije san vidija d a je isti princip u svim svrati tima na Himalaji. Direktno se ulazi u tu veliku pr ostoriju, dnevni boravak, di se po danu grije, ali ne i po noi. U sobama uope nema grijanja. Slovenac se presvuka odma nakon ta smo u li, i stavija znojnu majicu priko katrige kraj pei, da se su i. Opona a san ga, pri emu ni an dobro zakaija majicu, pa je pala na latni pod. Stipe je strignija u ima od muke. w potezanje vode 110 Pojavila su se dva Austrijanca, trekera. Zanimalo ih je di mi idemo. Od-govorija san in kako je Mladenu i meni cilj Bazni logor Everesta, a da su Stipe i Sloven ac ve prije osvojili Mount Everest, Stipe ak dva puta, pa ih to ovon prilikon ne z anima.

Austrijanci su se kesili, mislili su da ih zajebajen. Triba san ih dosta uvje-ra vat dok na kraju nisu shvatili da side s vukovima Himalaje. udilo ih je kako to d a se Stipe i Viki tako dobro sla u i idu na putovanja zajedno, s ob-ziron na to da je jedan Slovenac a drugi Hrvat. Kako se njima u Austriji ini, rekli su, Sloveni ja i Hrvatska su gotovo u ratu oko granica. Pita san ih znaju li koja je dr ava vea, Hrvatska ili Austrija. Jedan je Austrijana c bubnija da je vea Hrvatska, drugi je tono reka da je vea Austrija. Ali niko nije povirova, ni Austrijanci ni moji suputnici, u toan podatak da je Au strija zapravo vea od Slovenije i Hrvatske zajedno. Posli kumpirskog predjela, dobili smo i glavno jelo, ri u. Vidija san da Stipe uz ri u gricka ne to ta mi je sliilo na ljutiku. ta je to? pita san ga, na ta mi je on dobacija drugi komad: Evo, probaj, odlino je! Lakomisleno san zagriza i poeja vakat. Odjedanput mi je cilu usnu upljinu pro ela nev jerojatna ljutina. Skoro su mi izgorili jezik i nepce. Feferon. I to neki ekstra ljuti. Odgurnija san katrigu, diga se od stola i poeja skakutat po prostoriji, proizvodei grlene zvukove: Haa! Haa! Izlija san litru vode u grlo, ali nije pomoglo, dapae posli san dozna da voda sam o pogor a situaciju, da triba popit malo ulja. Nepalski feferon me po teno spr ija, do kraja veere ni an vi e nijedan okus osjetija. Svi su mi se zlobno smijali, ak i Austr ijanci, jedino me dobroudni Mlado suutno tje ija. Kad smo cimer Mlado i ja posli do li u ladnu sobu, odu evili smo se da imamo tu i WC k oljku. Na alost, odma smo otkrili da su to vlasnici tek izgradili. Jo nisu bile spo jene instalacije i uope nije bilo vode. Potemkinov kondut. Odluija san da u preskoit malu i veliku nu du. Nespretno san se za-vuka u vriu za spav anje, prvi put u ivotu. Kad san te veeri prizna Stipi da jo nikad u ivotu ni an spava u vrii, opet je zavrtija glavon u nevjerici. Vridnome Mlai nije bija problem iza vanka na minus tri i montirat jedan od svoja d va termometra na izvanjski dio ponistre. Ma kako mu se da? Sutra emo odma vidit kolika je temperatura! objasnija je poletno. 51 potezanje vode 110 U sobi je bilo tri stupnja. Jebenti, zaboravija san natoit aja u termosicu! Ako noa s jo padne temperatura, a oe, ova moja botilja vode na ponistri mogla bi se i zale dit. Da sad natoin vodu u termosicu? Nema smisla, ve je ladna. A ja openito ne podn osin ladno pie, odma mi se upali grlo. S druge strane, moran puno pit, to svi gov ore. Arja na Himalaji je suva, i ovik brzo dehidrira. Malo san razbija glavu ta tu napravit, pa san nado a na odlinu ideju. Stavit u bocu v ode sa sobon u vriu i bit e sasvim ugodna za pie! S mukon san se izvuka iz vrie, otapka do ponistre, uzeja botilju i opet se u u ka naz ad. Brzo san zaspa, ali me probudija zvuk koraka u sobi. To se Mlado diga pisat. uja san zvuk potezanja one ruice za vodu. Sneni Mlado je upi-ra, ali voda naravno nije potekla, jer je nije ni bilo. iv san se smrza. Bija san edan. Jezik mi je bi ja skroz suv. Jo me peklo nepce od feferona. Pi alo mi se. Potom je Mlado dokaska nazad u sobu. Svitlo iz baterije koju je trakicon priveza oko glave plesalo je po prostoriji. Uzeja je svoju bocu vode, i vratija se u WC . uja san zvuk izlivanja. Ja san potra ija svoju botilju u vrii. Ni an je odma na a. Isp ipa san cilu vriu, nigdi vode. Pomislija san da sve ovo mo da sanjan. Onda san ipak napipa vodu. Bila se zavukla skroz doli do dna vrie. Kako san je uspija odgurat do tamo? Izvadija san bocu i upalija svoju bateriju. Diga san vodu do pruge svitla. Bilo je unutra malo vi e od po' litre. Da popijen vodu ili da je uvan za izli-vanje u za hod? Odluija san se i popija otprilike dva deca, pohlepnin, krat-kin gutljajima. Koliko san bija edan, moga san popit sve, ali odluija san da neu, jer bi mi se posl i sigurno jo vi e pi alo. Ponovo san zaspa, s pritiskon u mijuru, i u neko doba opet me probudilo Mladino pi anje. Ovi put nije ni ta posli izlija u koljku. Bie mu nestalo vode, bidnome. baba elebija "Ne to mi je udno radila, stiskala me, tipala. Sna no me zabo-lilo, ali ni an ni ta govorija. Kad smo i li a od nje, bol se jo pojaala. Ukratko, posli tretmana

babe elebije, est miseci se ni an moga pomaknit! Satrala me!" Ukoila su mi se lea i za dorukon san se potu ija kako san lo e spava. Ni hrvatskog ni s lovenskog generala nije se to posebno dojmilo. Jedino se dobri Mlado nepotrebno ispriava zbog svoga estog dizanja po noi. Nadan se da te ni an previ e ometa. Otkad san bija u ratu opravdava se malo lo ije sp van. Na boji nici san bija budan po dvi-tri noi zaredon. Stipe nan je ulip a jutro s totalno ispaljenon anegdoton. Valjda su ga na to asoci rala moja ukoena lea, uglavnon povjerija nan je kako ga je ruvina-la baba elebija. Stipina gospoa Vera i nevista Mandica (to je ena od Veri-nog brata) patile su od i i jasa. I jedna i druga i le su u Bugojno na tretman u babe elebije. Vera je bila odu evljena babon elebijon i krenila me nagovarat da iden i ja u nje. Pobunija san se: ' eno bo ja, ta u i u te babe? Ne boli me ni ta, zdrav san ka dren!' Ve a je na to potegla argument da je i Mandica su-perzadovoljna babon elebijon, i da u se sigurno jo bolje osjeat ako oden. Toliko me upilala da san na kraju prista. I staje onda bilo? zainteresira san se. Slu aj, pa e ut. Do a san u te babe, ona me polegla na le aj i uvatila me misit rukama e to mi je udno radila, stiskala me, tipala. Sna no me zabolilo, ali ni an ni ta govorija Kad smo i li a od nje, bol se jo pojaala. himalaja u 77 pria Ukratko, posli tretmana u babe elebije, est miseci se ni an moga ni po-maknit! Satra la me! Unato naporima i umoru, toga san se dana cilin puten sam sa sobon smija kad god b i zamislija bidnoga Stipu u bolovima na le aju babe elebije. Za marendu smo stali u Namche Bazaaru, najveemu mistu na ilome putovanju, i u skro z pristojnon restoraniu pojili po dva jaja na oko. Stipe je po obiaju atra sve sa pijata u petnaest sekundi, pa se diga i e-tucka, jer ne mo e dugo sidit. Dok san ja kusa zadnje zalogaje bjelanca, po-zva me prston iz kantuna restorana. Ne to je uoija na zidu. Pri a san i pogleda u ostakljeni plakat sa slikama Everesta. Pisalo je ne to na fran cuskome. Ne znan francuski, ali sve se moglo shvatit. U petnaestak toaka bili su navedeni prvi penjai u svim moguin smjerovima osvajanja Everesta. Jugoistoni greben, klasini smjer s Ju nog sedla, Hillarv i Tenzing. Ju ni stup, 1980. godine, Poljaci Jerzy Kukuczka i Andrzej Czok. Pa onda jugozapadna strana, Boningtonov smjer, koti i Englezi, kamer-man Burke ne sta pri spu tanju. Jugozapadni stup, "ruski smjer": Baliberdin, Mislovski, Ber ov, Turkevi. Zapadni greben, 22. svibnja 1963. godine, Amerikanci Tom Hornbein i Willi Unsoel d, sa sjeverne strane, spustili se priko Ju noga sedla, prvi popri-jeili. I onda...! Zapadni greben, integralni smjer, spu tanje po Hornbeinu, Slovenci Andr ej tremfelj i Nejc Zaplotnik, a nakon dva dana Stane Belak, STIP BOZIC i Ang Phu, poginija pri spu tanju. Bilo je jo nekoliko smjerova na popisu. Sjeveroistoni greben, Japanci; sjeverna st rana, opet Japanci; kuloar Norton, Australci. Pa Messner, po Messnerovu smjeru. Hillarv, Bonington, Kukuczka, Hornbein, Messner... Sve najvee legende Everesta. I meu njima jedan "Stip". Posli njega, niko se vi e nikad nije po-peja po integralno me smjeru stravinog Zapadnog grebena. Okrenija san se i pogleda ga. Evo, stoji kr aj mene. ovik koji je Hrvatsku jo 1979. upisa u vjenu tablicu nacija s osvajaima Eve resta, i to ka esnaestu po redu. Na u malu Hrvatsku koja ima minijaturne planinice. Ali i velikoga Stipu. Dan posli marende u Namche Bazaaru zatekli smo se na jednome proplanku. Velikodu n i slovenski general odobrija nan je pet minuti pauze. Odnekud se pojavija mladi lokalac koji je malo govorija engleski. Uvatija se ba Stipe i ljubazno ga zapita: Jeste li prvi put u Nepalu? 56 baba elebija 111 Stipe ga je sa smije kon pogleda, pa ga uzeja za ruku i pokaza mu tapon Ama Dablam: Vidi oni vrh tamo? Zbunjeni momak je odgovorija: Vidin. Zna li koji je ono vrh onde? Jes, Everest!

A vrh tu isprid? Vidi li ga? Jes. Dobro. A oni onamo skroz livo? Jes, ser. Sad mi reci, koje si ti godi te? lipo ga je pita Stipe. Momak je odgovorija: 1986. godi te, gospodine. E, vidi poentira je Stipe: Ja san se popeja na sve te vrhove, a puno njih osvojij a san dok se ti jo nisi ni rodija... Fascinirani domorodac gleda ga je pun strahopo tovanja, pa se okrenija meni: A vi, gospodine? Jeste li se i vi popeli na sve ove planine? Ja san se popeja na smrtonosnu planinu Mosor odgovorija san ka iz topa. Koja je to? gleda me ra irenih oiju. Ne vidi se odavde. Tamo je, s druge strane od Everesta. Pusti, ne elin -vidi li one tamo priat o tome, nakon ta san pro ivija u ase paklenoga mista zvanog Vickov planine>sin ko? E, na sve njih san se Stup... popeja dok se ti Kimnija je s razumijevanjen i udaljija se u rikverc, sve se klanjajui. jo n isi ni radija! 57 miss himalaje Zanimalo me koliko ima godina, a ovako na prvu bi procijenija, iskreno, dvanaest ili trinaest. okira la me kad je odgovorila: "Osamnaest!" Ni an virova. Ova malena da ima 18 godina7 P a to je ve legalno za seks! Kaska san za generalima i strilja pogledon oko sebe, upija sve izvanjske senzaci je iz okoline. Ni an uope ima vrimena za zaustavljanje i fotografiranje, jer je Slo venac na elu piija uzbrdo bez zastajanja. Ova je staza njemu isto ka da eta po Trom ostovju, bija je ovde vi e puti nego ja u Sloveniji. U prolazu san bezobrazno virija ljudima u kue i slikava klik-klik-klik, sve bez n ami tanja, pa ta ispadne. Prilina sirotinja, sinja san to odma. Ipak su uvik dobre v olje, nasmijani i veseli. Najlip u curu cile Himalaje sreja san na vratima duana u Namche Baza-aru di radi ka prodavaica. Nije bilo navale mu terija, pa je iza la i stala uz ulazna vrata, ka ta o biavaju i na e mace ta rade u buticima. Ova nije nudila skupe bor ine i postole, nego bra no, sapun, kekse i nes-kafe. Odma san ubra nevinu lipotu koja je zraila iz nje. Bacija san brz pogled prema naprid. ta bi Slovencu falilo da stane dva minuta, da na miru poslikan malu Miss Himalaj e? Da ga pitan oe li malo usporit? Ma neu, opet e brontulavat. Te ko san uzdahnija, i psihiki se pripremija na to da u posli morat tra-njen platit o vo zaustavljanje. Mala me upitno gledala dok san vadija fotoaparat, ali nije ustukla, niti pobigla . Dapae, kad san okrenija objektiv prema njoj, ponosno je napuila usnice i poziral a. 59 himalaja u 77 pria Upada san ljudima u kue i bezobrazno slikava bez pitanja Roena je za bit fotomodel ili manekenka! Ne triba joj niti skinit ovu de-modiranu "Puma" tutu, ak i u njoj bi bila kraljica "maje piste". Eto, teta ta nismo na Evere st vodili Hameda, mogli smo mu odma na himalajsku akviziciju za onu diju modnu age nciju. Da smo na Zapadu, ve bi curici uzeja broj mobitela da je spojin s kojon modnon kuo n. E, kad bi ovde na Himalaji uope postoja "roaming"! Kako se zove ? pita san je na engleskon. Rekla mi je neko domae ime na S, od sedan slova, ali ni an ga odma zapisa i posli san ga zaboravija. Zanimalo me i koliko im a godina, a ovako na prvu bi procijenija, iskreno, dvanaest ili trinaest. okirala me kad je odgovorila: Osamnaest. Eighteen? zapanjeno san ponovija i tra ija da mi to poka e prstima. Ni an virova. Ova malena da ima 18 godina? Pa to je ve legalno za seks! Nemogue! Kombinacija baby-facea i karakteristine nepalske me kinjaste grae u ovon sluaju priva

rila me iz osnova. Obratija san se curi direktno, jer san 60 miss himalaje 112 mislija da je dite, a zapravo je ri o udavai koja mo da u udnom bijelcu s hillarvjevs kon kapon i divovskon lumbrelon vidi enidbenu priliku! Zato i pozira ovako bez st raja. Male na slatkica je na glavi imala modni detalj koji bi sad, u okolnostima njene p unoljetnosti, moga slobodno nazvat seksepilnin. To je bija rajf, odnosno obru za kosu. Ne znan dalmatinsku ri za rajf, a i ne triba mi je tra it, to se ba mora zvat rajf i nikako drukije. Nose ga sestre Olsen, nosi ga Ja-nuary Jones. Jesan li ono vidija i Jelenu Rozgu s rajfon? Rajf je rajska stvar, za popizdit seksi. Batina je iz rajfa iza la. Bolje trei rajf nego Trei rajh. Kondut u Namcheu: nije bilo vode pa san ruke opra snigon 61 himalaja u 77 pria Kad vidi zobkije da.sti UjJaiM stranu, ;.. daljgocf provalije 62 missing Naroito je zajebano kad se na uskome putiu sastanu dva stada goveda iz razliitih smjerova, a hoda se nae u sredini izmeu njih. Onda se triba uvat rogova i bi at u stranu, uvik dalje od ponora. 63 imalaja u 77 pria Na plakatu pi e veliko MISSING a ispod toga slika nekog jadnika i njegove generali je. Nestala osoba. Takvih plakata via san uz cili put. Tra i se Englez, pa Amerikan ac, Kinez, Francuz... Ne ginu samo penjai. Svake godine umire masu trekera, neki od visinske bolesti, a neki padnu u provaliju. Dosta stradalnika nau, a dosta ih zauvik ostane iza kojega himalajskog grma. Prah si bija i u prah e se pritvorit. Nesritna rodbina sastavlja oglase, koji su zapravo osmrtnice. "Netragon nesta u blizini prijevoja Cho La prije etri miseca. Ako ga je neko vidija, neka javi na b roj...". Di bi ga vidija i kako? Na vrhu brda, kako ple e tango? Kod nestalih osob a nema iznimke, sve je uvik isto. Cobanica e erat jakove po obronku, na mrtvaca iza stine, javit e panduriji, oni pripadajuoj ambasadi, i jednoga jutra e u Birmingham u ili angaju zazvonit telefon: "Gospoo, imam tu an zadatak javiti vam..." Gleda san plakat. Nesta je Englez Julian Wynne. Prezime me vuklo na ne to. Pinku s an razmi lja i sitija se. ovik koji je izmislija kri aljke zva se Arthur Wynne. Engle z iz Liverpoola. Nisu samo Beatlesi i Steven Gerrard iz Liverpoola, nego i otac kri aljki. Dodu e, Arthur Wynne prvu kri aljku nije smislija i objavija u Engleskoj, nego u Ame rici, tonije u New Yorku, 21. prosinca 1913. godine. U Engleskoj je bija novinski izdava i enigmat, ba ka i ja. Kolega nije ba pliva u parama, ali onda je oti a u Ame riku, di su oito vapili za vrsnin enigmatima. Kad je smislija kri aljku, upa je u kesu. Mo da mu je ovi Wynne prapra-unuk, ko zna? Sa zanimanjen san pogleda oglas. ovik je nesta 22. prosinca. Za jedan dan je pro ma ija 95. godi njicu datuma kad mu je "ukundida" objavija prvu kri aljku u povijesti. Negdi iza Namche Bazaara nehajno san eta po rubu uske staze, ne to san se bija zami slija. Sluajno san pogleda doli i protrnija od straja. Ispod mojih nogu bila je p rovalija od priko kilometar dubine! Ko zna koliko trekera le i tamo doli? Momental no su mi noge poele drat, kolina klecat. S druge strane ulo se cin-cin, i lo je stado zobkija. Svi znaju kako izgleda jak, n iko ne zna kakvi je zobki ili dzo, kako ga drukije zovu. Ri je o mje ancu izmeu jaka i obine krave. Nema one dlakave rese sa strane, glava mu je picastija, rogovi manj i. Sve u svemu, kad se usporedi s jakon, zobki je kurac od goveda.

Ako bi ve mora birat vrstu stoke da me gurne u provaliju, uvik bi rae izabra pogin it od jaka, nego od ovoga zobkija, isto ka ta bi preferira da me nasmrt prigazi l amborghini, radije nego wartburg. missing 113 U planini zobki nije ni ta manje opasan od jaka, dapae. Kad popizdi i krene u trk, triba bi at. Stipe mi je pria kako je vi e puti skokovima spa ava ivu glavu od goveda u trku. Naroito je zajebano kad se na uskome putiu sastanu dva stada iz razliitih smjerova, a hoda se nade u sredini izmeu njih. Onda triba bi at u stranu, uvik dalje od ponor a. Ako ima koja stina, popet se na nju, ili jednostavno dignit planinarski tap is prid sebe, i tako odbit govedo od ideje da te po kaklje rogon. Ako ocjenjujemo te inu himalajskih problema od 1 do 10, mogunost da se izgubi je, re cimo, ocjena 4, potencijalni pad u provaliju je mo da negdi 5, a postoji problem k oji je ranga te ine 10. To je visina. Bic Visinska bolest napada podmuklo i brzo. Prvi simptomi su glavobolja, na d drht avica, munina. Nakon toga dolazi te ka glavobolja i riganje, a posli ri-ganja mo e us lijedit naglo oticanje mozga ili plua (takozvani mo dani ili pluni edem). Od te faze smrt nije daleko. Protiv visinske bolesti najhitnije je ne to ta se zove aklimatizacija. Nakon svakod nevnog hodanja od est ujutro do tri popodne triba pojist juvu (nikako komad mesin e, da ga ne bi izriga, jer ima jo nekoliko uri taba-nanja), a onda na aklimatizaci ju. Po eljno je dobit 500 metri visine, pa se vratit nazad doli di si i bija. Znai, ako spava na 3900 metri visine, tijekon aklimatizacije valja do do 4400 metri. Po anta je u tome da ne smi spavat na najvi emu mistu do kojega si do a toga dana. To je jo pet- est kilometri dodatnog popodnevnog hodanja, ta ti se onako krepanome ini pri lino odvratno i nepotrebno, ali bez toga visina te satare. Ne mora ti i na aklimatizaciju ako nee govorija mi je slovenski general, ali cilo v ime mi je prid oima lebdila slika vlastitoga nateenog mozga. esto vodim grupe trekera reka je Slovenac i jedanput mi se dogodila pobuna. Rekli su da vi e ne ele hodat. Odbili su popodnevne aklimatizacije, svi iz grupe. On je na to slegnija ramenima i pustija ih da se odmaraju. Onda su sutradan usput sluajno vi-dili ovika u vrii. u dna vria zove se "gamow bag", to je zapravo specijalna komora u kojoj se umjetno izazivaju tlak i ostali uvjeti ka na ni oj nadmorskoj visini. Nesritni treker bija je u njoj, ni iv ni mrtav. Nosili su ga nizbrdo na jaku. Kad zapriti smrt od visinske bolesti, rtvu se stavi u tu vriu i tako mu se normalizir a dovod kisika i ivotne funkcije. Vi e 0 gamow vrii i njezinome izumitelju ispriat u m alo kasnije. 65 himalaja u 77 pria Posli toga prizora vi e se niko iz grupe nije bunija na aklimatizaciju. Dapae, tra il i su du e distance. * I ja san vidija ne to slino, ali bez vrie. Hodali smo, zadubljeni u svoje misli, kad ... u jednome momentu svi smo protrljali oi. Prema nama je i a erpa koji je na leima u ko ari nosija - ovika. Nadrealistiki prizor usrid planine. ovik je ima otvorene oi, ali bija je blid i izgleda je jako bolesno. missing 113 Kad te napadne visinska objasnija je Stipe triba se ta prije spustit nizbrdo. Ako ne mo hodat, zovi helikopter. Ako nema para za helikopter, iznajmi jaka. Dogodi s e i to da nema jaka u blizini, ili bolesnik ne mo e podnit truckanje, i onda je je dini spas tvoj nosa. Zato nije dobro i u Himalaju ako ima priko sto kila. Stokila e n e vole ni jakovi ni erpe. ang phu i Mladi i atraktivni osvaja Everesta siovija je ka najsposobniji penja meu e rpama, i moga je bit s curon s kojon je tija, ali on je volija samo svoju Ang Ch u-ten. Posli sinia napravija joj je i erkicu, ali nju nije nikad vidija... Na istome kultnome popisu di Stipe Bo i ima broj 87, Ang Phu je broj 63. A znate li ko je iza Ang Phua, ko je broj 64? Himalajski "Kralj" glavon i bradon, znamenit i Reinhold Messner. Ri je, naravno, o legendama meu prvih 100 osvajaa Everesta. Poznato je da se erpa An g Phu popeja na vrh isti dan kad i Stipe, 15. svibnja 1979, ali injenicu da je na

listi 24 mista isprid njega obja njava to ta je on u tome tada uspija - drugi put. Everest je Everest, ali dvaput je dvaput. Ang Phu je tek drugi ovik kojemu je uspilo Everest osvojit dva puta. Zanimljivo j e spomenit ko je bija prvi dvostruki osvaja. Prvi "double Chomolungma" ostvarija je, dakle, takoer erpa, Nawang Gombu, koji je slavija s prvin Amerikancen Whittakeron 1963. i prvon in-dijskon ekspedicijon 19 65. (bija je 11. i 17. ovik na Everestu, u jednoj osobi!). Iskopa san podatak da je Nawang Gombu sin erpani Lhamu Kipa, starije sestre Tenzinga Norgava! Tenzing j e, dakle, zapravo Nawangu bija - ujak. Aristokratska familja Nawangova oca nije odobravala vezu s Tenzingovon sestron, koja je bila iz familje radnika na njihov u imanju. Slavni "doublemaker" Nawang Gombu je, u doba dok ovo pi en, jo iv. Bija je bliski su radnik pokojnoga ujaka Tenzinga, tavi e naslidija ga je na mistu direktora kultnoga Himalajskog planinarskog instituta u Darjeelingu u Indiji. I a je u penziju 1999. godine, ali je zadr a misto savjetnika. himalaja u 77 pria Stane Belak- rauf, te ak ovik, ali vrhunski penja. U zimu 1995. poginija je u lavini u Julijskin Alpama. Ang Phu nije ima ujaka koji bi ga gura, ali postoji puno drugih slinosti. Recimo, u obitelji mu je takoer izbila afera oko zabrane braka. Roditelji su bili protiv njegove najdra e, zato ta je bila siroma na i nedovoljno ugledna za njega. Ljubav njegova ivota zvala se Ang Chuten, i plod njihove veze, zbog koje su mu ro ditelji urlali i tili ga se odre, bija je mali Mingma Norbu, njihov voljeni sini. Svaka mogunost da ljubav erpe Romea i erpani Julije ipak bude okrunjena brakon izja lovila se kad je Ang Chuten obolila od postporoajne depresije i namrtvo se posvaal a s njegovima. Ang Phuovi roditelji zabranili su ikakav daljnji razgovor o moguen vjenanju. Prvi put se Ang Phu domoga vrha u austrijskoj ekspediciji koja je vladala Everes tom toga svibnja 1978. godine, i to ka jedini erpa. On se s trojicon Austrijanaca uspija popet 3. svibnja, a prvi nakon njega na vrh je do a Re-inhold Messner (prae n Peteron Habeleron) pet dana posli, bez maske. To je bija slavni prvi uspon bez kisika, udo koje je odjeknilo planeton. Messner je posta neviena faca u ilome svitu, a Ang Phu u svome rod-non kraju. Mlad i i atraktivni osvaja Everesta slovija je ka najsposobniji penja meu erpama, i moga je bit s curon s kojon je tija, ali on je volija samo svoju Ang Chuten. Dva mise ca nakon svibanjskog trijumfa napravija joj je drugo dite. U o ujku sljedee godine, kad je Ang Chuten bila s trbujon do zuba, u osmon misecu t rudnoe, Ang Phu je krenija u novu avanturu s jugoslaven-skon ekspedicijon. Ri je z apravo bila o Slovencima, koji su uzeli na ega Stipu Bo ia zato jer je ve tada bija sj ajan penja s vrhunskin rezultatima. Ang Phu je izljubija osmogodi njeg sinia Mingmu, trudnu Ang Chuten, te joj pogladija trbuj u kojem je bila mala neroena erkica. Krenija je u svoj drugi uspon na Evere st. Zanimljivo, ispoetka nije bilo predvieno da bi on uope upa u navezu za vrh, ali je molija Slovence da ga ubace, pa su mu se smilovali i uvrstili ga u drugu nav ezu, u kojoj su bili Stane Belak- rauf i Stipe Bo i. Trinaestog svibnja na vrh su do la dvojica iz prve naveze, Andrej trem-felj i Nejc Zaplotnik. rauf, Stipe i Ang Phu uspili su do do Logora 5, ali in je voda ekspedic ije karja priko radija 14. svibnja savitova da se vrate, jer je vrime bilo lo e, a nisu niti imali dosta kisika. Popodne se vrime, meutim, popravilo i Ang Phu je nagovorija svoje erpe da iz Logor a 4 donesu jo kisika. 70 ang phu 114 U zoru 15. svibnja Stipe je veza dereze (naprave od elinih iljaka koje se ve u na cip ele, a slu e za penjanje po ledenim strminama) i uzeja ruksak sa dvi boce s kisiko n, svaka po est kili. Stavija je jo masku za disanje i krenija. Pro li su kroz Crnu stinu do utog pojasa. Belak je odjedanput poeja stra no be ti-mat, pokvarila mu se boc a s kisikon. Snala ljivi Stipe je pljuvakon, koja se odma smrzla, zatvorija rupicu na ventilu raufove boce i tako mu popravija kvar. Nastavili su uspon kroz uti pojas i iza li na greben. Nadesno se, strmo pod njima,

ru ila Ju na stina. Stipe je posli grebena krenija malo lak in puten, kroz kuloar Hornbein, a Belak je bisnija, jer je isplanira do do vrha na drugi nain, odnosno do kraja slidit grebe n, ba ka ta su to uradili tremfelj i Zaplotnik dva dana prije. Stipe mi je posli pr ia o tim momentima: Vidija san da Ang Phu sporo napreduje po grebenu i pripa san se da ovako neemo uspit sti do vrha. I ne bismo stigli, sto posto, da ni an krenija prema Hornbeinu. To je bila odluka koja mi je spasila ivot. rauf je za njin vika i be tima, ali Ang Phu ga je slidija, pa slovenski pe-nja nije ima drugog izbora nego krenit za njima. Slavlje na vrhu Everesta: Ang Phu i Stane Belak- rauf. Samo dan kasnije do lo je do tragedije 7*1 himalaja Nawang Gombu, legenda. Neak Tenzinga Norgava, prvi ovik koji se dvaput popeja na E verest 72 ang phu 114 U li su u kuloar i penjali se njime prema Amerikon skoku. Bili su ve na 8600 metri. Polako su napredovali, i dr ali se zaleenih pukotina za koje bi se vatali ili u koj e su, ako je led bija deblji, zabijali o trice cepina. Ang Phu je puva, stenja i tija odustat, ali ga je Stipe nekako ohrabrija. Konano su se na li na blagon, idilinon grebenu pod vrhon. Stipe je skinija masku za kisik, koja se zaledila. Prije je vodija malu trolanu skupinu, a sad je radi toga zaost a. U jednome trenutku diga je glavu i vidija raufa i Ang Phua kako stoje na vrhu. Us pili su! Skroz je zaboravija na oprez i zadnje korake napravija uspravljen, ka d a se penje na Marjan. Plaka je od veselja. Ostvarija mu se san... Koraknija je i to je bilo to: posljednji korak do najvi e punte Zemlje! Zagrlija je prijatelje. Belak je ne to petlja oko zastavica, a Ang Phu se veselija ka malo dite. Jedna od ritkih Ang Phuovih slika pokazuje ga nasmijanog na vrhu Everesta, s dignutin cepinon u ruci, dok Stipe sti e zastavicu planinarskog dru tva " Mosor", prikaenu na cepin. Javili su radijon u bazu: Na vrhu smo! karja in je estita i odma posli toga napomenija da ta prije krenu natrag. Jer, opet je poelo nevrime. Kad su krenili u silaz, oale su in se punile snigon pa su ih morali skidat. Vitar ih je iba i punija in oi ledenin krista-liima. Stipe je u jednome momentu shvatija da su mu se trepavice sledile i zalipile jedna za dr ugu. Ni ta nije vidija. Dr a se jednon rukon za stinu, a drugon poku ava odlipit trepa vice. Ang Phu se nije zna dobro penjat u stinama, a kamoli spu tat. Bili su oajni, ali mo rali su bit strpljivi da bi pre ivili. Tribalo in je vi e od po ure da bi svladali s amo pet metri visine. Ispod tek napadalog sniga u koji su propadali bile su strm e kamene ploe, skliske i opasne. Pogre an korak znaija bi pad u provaliju. No ih je zatekla na visini od priko 8300 metri. Iskopali su platformu u jednome u dubljenju na stini, lako, jer je snig bija prhak. Lampadina privr ena za Sraufovo elo svitlila je desetak minuti, a onda otkazala. Bili su u potpunoj tami, na stra noj ladnoi. Samo petstotinjak metri ispod najvi e toke svita. Radio je crka, baterije s u otkazale. Sami u paklu. erpa je procidija: We will ali die! i onda poeja ponavljat budistike mantre. rauf j malo be tima, pa presta. Sva trojica su drali u himalajskoj noi, dok ih je u asna stu den grizla. Beskrajno dugo su ekali spasonosnu zoru. Minuti su prolazili ka dani, sati ka godine. 73 himalaja u 77 pria rauf i Ang Phu: od velike trojke na vrhu ostaje samo na Stipe Konano se, posli miljun godina, do uljala zora. Pre ivili su stravinu himalajsku no. Uk oeni od ladnoe, krenuli su stinon, i muno se smrznutin udovima pridr avali da ne padn u. Strmina je pritila, a ispod nje dozivala je golema praznina. Dvi iljade metri ni e

vreba je ledenjak Rongbuk, koji ka da je eka rtvu. Dr ei se kuloara, sritno su si li n a lak i teren. Odjedanput je Stipe cili protrnija: s noge mu je otpala dereza! Ond a su dereze bile lo ije kvalitete nego danas, i puno e e se dogaalo da otpadnu. Ali di ba sad kad se bori za ivot? Jer, bez jedne dereze nije ima anse. Srion, u trenutku kad mu je ispala, rog cepin a bija mu je zabiven u led. Doviknija je raufu, koji je upravo s Ang Phuon zamica iza jedne stine, da mu nekako donese derezu. Slovenac je mahnija i ne to viknija. Malo posli Stipe je vidija jednoga pe-njaa kak o napreduje prema njemu. Prvo je mislija da je to rauf, ali onda 1 74 ang phu 114 je vidija da je ri o drugome lanu ekspedicije, koji je s jo dvojicon stiga u pomo iz Logora 5. Pomoga je Stipi vezat derezu i dava mu je kisik. Do li su do druge dvojice iz spasilake ekipe. Stipe ih je veselo pozdravlja, ali je dan je od njih umisto pozdrava zagrobnin glason reka: Ang Phua vi e nema! Oti ao dole, okliznuo se! Stipe je do ivija ok. Kasnije mu je Slovenac ispria kako se to dogodilo: raufu smo dali aj i rukovali se. Malo iznad njega bio je Ang Phu kojemu smo takoer ponudili aj. Napravio je korak da bi si ao bli e nama, ali onda je za ne to zapeo i kli znuo po strmoj, zaleenoj padini... Slovenci su mislili da e se erpa uspit zaustavit, ak je izgledalo kako je uvatija c epin da ga zabode u led i tako zakoi, ali mu je cepin na alost ispa. Luakon brzinon k lizija je niz kuloar i odletija gotovo dva kilometra ni e, na ledenjak Rongbuk. Ni je ima nikakve anse. Si li su u bazu di su svi poku avali utje it oajnog Stipu. Tuga za Ang Phuon misala se s veseljen zbog uspjeha. Sutradan je u bazu stigla ogorena rodbina pokojnog Ang Phua. Bilo je te kih rasprav a, a naroito je bisna bila Ang Phuova sestra, kojoj su svi uzalud poku avali objasn it da niko nije kriv za tragediju, nego da se on sam nesritno okliznija kad se v raa s vrha. Sestra se smirila tek kad su joj obeali od tetu. Idueg je jutra gotovo veselo prikupljala opremu koju su joj poklonili. Brzo je pr e alila bidnoga brata. Stvar se sti avala, i mogli su krenit nazad. Svi su se skupili oko malog ortena (ne ka vrsta budistike kapelice) od naslaganih stina, i popili po jednu rakiju za Ang Phuovu du u, po erpaskon obiaju. Gleda san svojedobno slike Ang Phuova ortena i mladoga Stipu kako stoji uz potres ni kameni spomenik. Zami lja san himalajsku pusto oko ortena, tu an krajolik ka mizans cenu tragine prie o poginulome erpi... Kameni orten sad san i ja obi a i dotaka, na trnovitome putu od Gorak Shepa do Bazn og logora Everesta. Prije toga vidija san i upozna tri ene razliitih generacija ko je su ostale iza Ang Phua. Njegovu nevinanu enu i najveu ljubav Ang Chuten. Njegovu er koja nikad nije vidila oca, Yang-chen. I njegovu slatku unuicu Ang Phuti, koja se zove ba po didi i koja bi, da je Ang Phu iv, sigurno bila njegova mala miljeni ca. Da je barenko mo e vidit, kako je slatka, pametna i mila! Sigurno bi se sritno nasmija s neba iznad Himalaje. 75 er palog erpe Gleda san stipu glupo, otvorenih usta. Kako mi to nije odma reka7 Skoro smo oti li, a da ni sliku ni an okinija! Pa ovo je krv Ang Phua! er koja nije vidila au, Stipinoga "kompadrea" iz mitskog uspona... Yangchen ima trideset godina, i prodaje suvenire. Ima tandove na vi e mista. Prvo j e nabavljala suvenire od Tibetanki, pa ih prodavala u Kyan-gjumi, uz stazu kojon prolaze trekeri i penjai. S vrimenon je shvatila da je maloprodajna mar a premala, pa se i sama dala u proizvodnju. Zna malo engleskog, dovoljno za sporazumit se. Simpatina ena pametnih oiju, ali s o biljen bora od briga. Previ e za 30-godi njakinju. Oca nije nikad vidila. Odrasla je u te kin uvjetima, i nauila se na trud i rad. Ni an odma shvatija ko je zapravo ona, jer mi generali nisu ni ta unaprid rekli. "Po snimit emo tu neke na e prijatelje za film, pa emo uzest u Kyan-gjumi dan odmora".

Nije mi bilo neobino ta se Slovenac i Stipe srdano javljaju eni s dite-ton, jer na H imalaji imaju bezbroj prijatelja. Osobito Slovenac, koji prijateljice ima u svak ome selu. Sve su to simpatine ene koje su veinon istodobno vlasnice svrati ta ili res torana di Slovenac dovodi grupe trekera. Ko zna odakle ovu znaju? Raznje ija san se kad je Slovenac izvadija vriu igraaka za malu erkicu prodavaice suvenira. Gospoa Cveta je u Sloveniji spakirala udovite sliko vnice, lutkice i posebno lipu svirajuu igraku koja je proizvodila prekrasnu, zvonk u melodiju. Malena je hipnotizirano gledala u igraku, a onda se iroko nasmije ila i grleno izraz ila zadovoljstvo. himalaja u 77 pria Koliko godina ima va a erkica? pita san enu, a ona mi je pokazala prstima: Pet. Zap avo, pet i po. * Slovenac je pria s njima, Stipe ih snima, pa san pinku prieka da ne ometan. Kad su zavr ili, pita san Stipu zna li mi re kako se zove malena. To ti je Ang Phuti reka mi je on: Unuka od pokojnog Ang Phua. Zove se po didi. A ova ena joj je mater, Ang Phuova er. Gleda san ga glupo, otvorenih usta. Kako mi to nije odma reka? Skoro smo oti li, a da ni sliku ni an okinija! Pa ovo je krv Ang Phua! er koja nije vidila au, Stipinoga kompadrea iz mitskog uspona. Odma san poeja kljocat, a kako ih je slikava i Slove nac, te Stipe istodobno snima kameron, maloj i materi bilo je ka da su Angelina i Shiloh Nouvel usrid napada papa-razza. Stiga san se sprijateljit s Ang Phuovon eri, a jo vi e s unukon. Yangchen me pozvala u kuu, di me uvela s toplon dobrodo licon. Radoznalo san gleda ta ima unutra, i ni an pazija. Odma na vratima silno san bubnija glavon u preniski tok. Sageja se jesan , ali ne dovoljno. Zveknija san templima, to jest gornjin dilon glave, BONG! Nog e su mi nastavile hodat, a glava se zali-pila za drvenu gredu. Prisiklo me, zama ntalo, skoro san se opru ija po tleju. Yangchen se pripala i uvatila me za nadlakt icu. Ni an se bija moga suspre-gnit i, kad san puka glavon u gredu, glasno san zas tenja od bola. Ala srama. U gostima mi se i ranije znalo dogaat slinih stvari, ali jo puno gorih. Jedinstveni primjer za to je Dan velike dvostruke sramote, kad san bija na veeri kod danas p okojnog Branka Lipanovia, uvenog enigmata. Do a san, dakle, prvi put u goste kod svoga tada njeg glavnog urednika, u njegov zag rebaki stan. Bija san mlada enigmatska zvijezda, Dalmatinac ka i on, pa je valjda tija da se zbli imo. Mo e bit da je bila negdi 1984. ili 1985. Nekoliko miseci prij e toga bidnoga ga je kolpalo i u tinelu je ima tra-mac sa dva utega, s kojima je vje ba da mu ne bi skroz uvenili mi ii. Sian se kako mi je pria da je mo dani udar doga o kojemu bi se tribala napisat knjiga, da je sve bilo u bojama, i da ga nije ni ta bolilo. Tada nja ena Dina, koja ga je posli ostavila, spremila je super veeru, a na kraju je poslu ila i a u viskija. Ja nikad prije ni an vidija surogat za led, odnosno one plast ine kuglice u kojima je ledena voda. Zna san da postoji ne to takvo, ali ni an nikad prije naletija na to. Kad san bija mlai, volija san progucat led iz pia, pa san tako proguca i kuglicu l eda iz a e s viskijen. Mo ete zamislit koliko san se okira kad san zagriza i shvatija da to nije led, nego plastika s ledenon vodon. Ali sad san 78 er palog erpe 115 bija u problemu. ta s kuglicon u ustima? Prebaciva san je s jedne strane usta u d rugu, da jor Branko i teta Dina ne bi vidili ta san uinija. Oni su, meutim, ubrzo sh vatili da kuglice vi e nema u a i. jor Branko me gleda kroz svoje debele oale i poku ava dokuit jesan li toliki debil da san mu izi-ja plastinu ledenu kuglicu ili je ona i pak jo u ustima. Na kraju su oboje uviavno okrenili glave, ka fol prema televizoru, ne bi li ja ne kako rije ija problem. Br e-bolje san, ta san neujnije moga, ispljuni-ja kuglicu nazad u a u, ali ona je svejedno pri padu natrag u viski proizvela glasno i sramotno - b u! Ubrzo nakon toga opra ta san se od domaina, jo crven od srama, i za-hvaljiva na divn oj veeri. I a san unazad i rukova se s njima. U jednome momentu, ajme, sta san nogo

n ravno na jedan od ona dva utega, koji se naglo zakotrlja. Izgubija san ravnote u , te na utegu ka cirkuski akrobat zanera prema straga. 79 ena od Slovenca spakirala je za malu erpani cilu vriu poklona. Ang Phuti je gu tala himalaja u 77 pria er palog erpe 115 Na vlastiti u as zapeja san nogon priko noge, skliznija s kotrljajueg utega i like a rolling stone tresnija svon snagon leima ravno u komodu iza sebe. Razbija san s taklena vrata komode i nekoliko primjeraka finoga kristala u iljadu komadia! Interesantno, ni an se ni ta isika vazama i a ama, jedino san dobro nabija lea. Posli sa n dugo ima veliku lila modricu. U trenutku pada uvatija san raskolaene oi gospoe Dine pune nevjeri-ce i u asa. Sad je gotovo identino oi raskolaila i Yangchen. Sva sria, Stipe i Slovenac nisu ni ta vidili, sidili su vanka za stolon i pili aj od limuna. Opalija san se u dil glav e prekriven koson, pa mi je povelika voka bila odlino maskirana. Za ovu ozljedu glave u kui Ang Phuove eri krivo je njezino plemensko praznovjerje. erpe, naime, viruju da se mrtvaci povremeno znaju vratit u stvarni svit, i da on da lutaju ka zombiji po selima. Svoje zombije zovu "ro-lang". Oni mogu u u kuu i m uit ive ljude, u elji da od njih takoer stvore zombije. Bilo kako bilo, jedna od slabosti "rolanga" je ta ta se, prema narodnoj predaji, ne mogu saginjat. Zato se ponistre erpaskih kua tradicionalno ne rade velike, ka n i vrata, koja moraju bit niskog ulaza. Zombi ne mo e u u stan i ivi ljudi su neko vr ime sigurni, bar dok ne izau iz kue. Vidija san Yangchen jo jedanput, kad smo se vraali nazad, prema Lu-kli. Mlado i ja sluajno smo naletili na nju puten. Veselo je kliknila i uvatila me za ruku. Nije nan dala i naprid dok nismo ne to pojili i popili. Pogostila me bolje nego svojedo bno Lipanovii. Na kraju mi je poklonila masu svojih lipih malih suveniria. Pitala m e koliko iman die. Kad je ula da iman tri sina i malu er koja je samo dvi godine st arija od njene Ang Phuti, nadarila me pustin ogrlicama. Mlado je tu lo ije prosa, jer nema dicu. On je dobija samo jednu ogrlicu za sebe a vi e e, rekla je, dobit ka d dovede enu. To je onda objasnila i okupljenin kurjo astin babama susidama, na nji hovu jeziku. Na to su sve babe, skupa s Yangchen, pukle u smij. Uvatile su Mlau u ir. On je to vite ki podnija, nasmija se i on. Predlo ija san da mu one nau kakvu lip u erpani, na ta je nastalo ope odu evljenje. Obeale su da e mu za idui put spremit ne tu, lipu i dobru erpasku curu, koja jo za untu mo e nosit na leima osandeset kili. 81 himalaja u 77 pria krava perava Mlado je zgrabija fotoaparat i proglasija: "Ovi jak je ista moja biv a krava Perav a. Ien ga slikat, da mi mater vidi kakve su krave ovde u Nepalu!" Dogodija se mirakul i "Perava" se zaljubila u Mlau. Pratila gaje posvuda po Kvang jumi i gledala ga telein pogledom himalaja u 77 pria Gnjavija san legendarnog himalajca: Stipe, di su vi e ti jakovi? Oe li brzo? * Sa suprotne strane staze, naime, dolazija nan je samo poneki zobki. Mlado nikako nije moga zapamtit ime toga goveda, zva ga je "zombi". ekaj, budi strpljiv, tek smo na 3200 metri. Jakovi bi se mogli pojavit negdi kod Kvangjume. I pazi na rogove zobkija. Kad prolazi kraj njih, a ne mo se odmaknit, u vik ih malo pridr i za rogove, da te ne odbace doli u ponor uija me Stipe. Veliki momenat dogodija se neposredno prije ulaza u Kvangjumu, na visini od 3530 metri, kako je Stipe i proreka. Evo ti jak! mirno mi je priopija. Pogleda san i - jes! Dlakav i rogat, prema meni je i a moj prvi jak u ivotu. Bija je kafen i ponosit, pravi pravca-ti jak prvak. U Kvangjumi je bilo jo Jakova, a posebno mi se svidija jedan veliki, ta se mota ok o ulaza u na e svratiste. Posli san dozna da je to osobni jak vlasnice svrati ta. Mlado je zgrabija fotoaparat i proglasija: Ovi jak je ista moja biv a krava Perava . Ien ga slikat, da mi mater vidi kakve su krave ovde u Nepalu! Dogodija se mirakul i "Perava" se zaljubila u Mlau. Pratila ga je posvuda po Kvan gjumi i gledala ga telein pogledon. Kad san vidija kako mu je privr ena, pita san n a ega sirdara ( efa nosaa), mo e li sredit da nakratko zaja en nekog jaka, na ta me ovi z

panjeno pogleda i reka: Nouuu! Veri, veri dend erous! I Stipe me udno gleda kad san mu reka to za jaka. Oni ti imaju opasne rogove, zna ? upozorija me: Osim toga, jahanje jaka uope nije p otrebno. I nije pametno. Pobunija san se: E, na a se pravi ko e govorit ta je pametno, a ta nije. Ni manje ni vi e nego Stipe Bo i! Slovenac se na to nasmija: Prav si povedal! Stipu je, posli san shvatija, nerviralo to ta san ja proglasija kako elin bit prvi Hrvat koji je jaha na jaku. Naposljetku je reka: Inae, ja san ve jaha na jaku. I to ne ovako za zezanje, za slikanje, nego zbilja, kroz cilu jednu himalajsku planinu! Stvarno? razoarano san reka: A ni ta, na u nekog bilog jaka, pa u barenko bit prv at koji je jaha na bilon jaku! Stipe je slega ramenima: I moj jak je bija bili. Ima slika u novinama kako ga ja sen. 84 krava perava 116 Ala ovoga Stipe Bo ia! Od njega ni u emu ne mo bit prvi. Uz to je jo iz Splita, pa ne mogu bit ak ni prvi Splianin koji je jaha jaka. Bit u, dodu e, prvi s Meja, ali to mi je slaba utjeha. Nije va no! izjavija san odluno: Bit u drugi Hrvat na jaku, ili peti, esnaesti, uo e nije briga, ou samo zajahat jaka i gotovo! Ni ta me ne mo e zaustavit u tome, makar izdahnija na rogovima! Moj jak sudenik u tome je momentu bija danima i desecima kilometri daleko od men e, na iljadu i po metri veoj nadmorskoj visini. Nije ni slutija da sti e neustra ivi Kroej n rajder. Zanimalo me bi li moga zajahat jaka, na ta je sirdarreka: Nooou! Veri dend erous! 85 f, a ne p! Dozna san kako je aa od Ang Phuti neki nosa kojega ni Slovenac ni Stip e nisu nikad vidili. Zakljuili smo da je bidna Yangchen prvo ostala bez oca a da, eto, nije uspila na ni mu a, pa tako ni Ang Phuti nee imat tatu uza se... Pokojni dida ivi kroz nju. ak je i njihovo ime isto. On se zva Ang Phu, ona Ang Ph uti, po njemu. Ima mamu Yangchen i baku Ang Chuten. I barba Stipu iz Hrvatske ko ji dolazi i donosi joj darove. Ona je zasad jedini nastavak loze Ang Phua. Sin Mingmu Norba, brat od Yangchen, posta je lama i, nakon kratkog boravka u uven ome samostanu u Tengbocheu, ve se gotovo 20 godina koluje u zahtjevnome budistikon uili tu u Indiji. Prominija je ime u Gvurmed Lo-den Sherpa i ivot je posvetija Budi. Sad mu je 38, do a je prid kraj kolovanja (jo samo godinu-dvi), i gotovo su nikakve anse da ikad zasnuje familju, jer bi prije triba odustat od poziva lame. A njego va jedina sestra Yangchen zasad ima samo Ang Phuti. Mama i baka priali su petogodi njoj lipotici o didi, velikome junaku koji se davno popeja na vrh svita, pa ga je Bo ica planina uzela sebi. erpaska princezica ponosna je na svoga didu. U Nepalu dica kreu u kolu sa pet godina, pa tako i male na Ang Phuti ve nosi bor u na s kini i pje aci uzbrdo do poznate Hillarvjeve kole u obli- njen Khumjungu. Zna slova i krasno crta. Ponosna Yangchen onila mi je pokazat erin crte . Nacrtala j e plavoga jaka i mamu koja stoji kraj njega i u ruci dr i neki nakit, sad je li og rlica ili braolet, to ni an moga razaznat. Naranaston himalaja u 77 pria bojem bilo je naslikano sunce u kantunu papira, isto onakvo sunce kakvo nacrta i moja erkica. Ang Phuti se malo zasramila od mene, pa je utekla iza matere i povremeno proviri la. Pogledala bi me onako iskosa, na brzinu, ka ta gledaju sve slatke male curice na svitu. Kad san je prvi put vidija, ono kad joj je Slovenac dava poklone, odma me osvoji la. Bila se posli ne to rasplakala, ali i dok je jecala imala je nekog stila, nije zvuala razma eno i iritantno ka neke curice njene dobi kad plau. Pita san tada generale di joj je otac, je li joj se mater udala, a oni su slegli ramenima. Dozna san kako je aa od Ang Phuti neki nosa kojega ni Slovenac ni Stipe

nisu nikad vidili. Zakljuili smo da je bidna Yangchen prvo ostala bez oca a da, e to, nije uspila na ni mu a, pa tako ni Ang Phuti nee imat tatu uza se. Stipe & Slovenac su u Khumjungu, u novoj kui babe Ang Chuten (kuu su joj oni dilon i financirali) skupa s Yangchen priali o svemu, pa su usput pitali za oca od mal e. One su br e-bolje odgovorile da "mu od Yangchen" dolazi i brine o Ang Phuti. Znai , valjda se ipak udala? Ali injenica je da Slovenac svako malo prolazi kroz Kvang jumu, jer je nonstop na Himalaji, i da uvik doe kod Yangchen. Mu a joj, meutim, jo ni kad nije vidija. Sedmicu dana kasnije, kad smo Mlado i ja na povratku u Luklu sili u njih u Kvang jumi popit aj, Ang Phuti se manje sramila. Namamija san je foto-aparaton, i to ta ko da san joj na displeju pokaziva njene slike od pro li put. Sila je do mene i gledala se s tipinon enskon znati eljon, a najvi e se odu evila fotogr afijama babe Ang Chuten kako guli kumpire. Pokazivala je prstien babu na ekranu a parata i ne to govorila materi, koja je priko nje virila u slike i smijala se. Malena je zvala i babu, koja se takoer zatekla u Kvangjumi, pa su sve tri generac ije gledale u displej moga fotoaparata i veselo se cerekale. Morat u poslat ovi l ibar po Slovencu u Kvangjumu, da mi se prijateljice vide na fotografijama, ka gl avne junakinje "Himalaje". Cilo vrime gleda san malu Ang Phuti, pravi himalajski bomboncin. Onda bi je zva: Ang Puti! Ang Puti! Najmanje desetak puti san je tako zazva. Tako me Stipe nauija, reka mi je da se m ala zove Ang Puti. Ili san ga ja krivo razumija, ta je lako mogue. Primijetija san da se mater i baba svaki put ka malo trgnu i udno pogledaju kad j e zovnen. Ni an, meutim, obraa pa nju. Tek posli san shvatija koliku san gre ku napravij a. 88 f, a ne p! 117 Na drugi sirdar Dipendra, koji se s Mlaon i menon vraa cilin puten nizbrdo, prieka j e da se maknemo iz Kvangjume pa mi je onda, pet minuti nakon ta smo oti li od Yangc hen i njene matere i ere, obzirno reka: "Ju nou, d nejm of d liti gerl is not Ang Puti. i iz Ang Futi, P-H-U-T-I!". Aha, ita se sa F, znai reka san: dobro, aj mi je ta san je krivo zva, ali nema ve samo je jedno slovo u pitanju. Dipendra je zasta na stazici, pogreba se po glavi i objasnija: Stvar je u tome ta znai ri 'puti'. To vam je, hm... i ond