romkinje – priČa viŠestruke diskriminacije
DESCRIPTION
ROMKINJE – PRIČA VIŠESTRUKE DISKRIMINACIJE. Prof. Dr Zorica Mršević Zamenica Zaštitnika građana. DISKRIMINACIJA. Tipi čna za romski narod Seksizam mizoginija tipična za žene. U životu Romkinja. Rasna i polna diskriminacija idu zajedno. Kao žene: Od većinske populacije - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
ROMKINJE – PRIČA VIŠESTRUKE
DISKRIMINACIJE
Prof. Dr Zorica MrševićZamenica Zaštitnika građana
DISKRIMINACIJA
• Tipična za romski narod
• Seksizam mizoginija tipična za žene
U životu Romkinja
Rasna i polna diskriminacija idu zajedno
Diskriminacija
• Kao žene:• Od većinske
populacije • Ali i od
sopstvene zajednice
• Kao pripadnice dugotrajno ugnjetene i diskriminisane etničke manjine
NEDOSTATAK JEDNAKOG PRISTUPA
• Obrazovanju
• Zdravstvenim službama
• Nasilje prema ženama
• Rani ugovoreni brakovi
• Seksualni tabui
• Nepostojanje Romkinja u političkom životu
• Retko učešće u romskoj političkoj mobilizaciji
Rasizam
• Etnička netolerancija
• Nasilni napadi na Rome i njihovu imovinu
• Napuštanje svojih boravišta pred etničkim sukobima tokom devedesetih
• Retki programi omogućavanja jednakih mogućnosti
OBRAZOVANJE
• Romske devojčice pod pritiskom obaveze da se rano udaju
• Kada imaju prilike da pohađaju školu imaju bolji uspeh od svojih vršnjaka
• Obrazovanje zahteva značajna sredstva i ako se pravi selekcija kome će se u porodici omogućiti školovanje to obično nije devojčica
Problemi u obrazovanju
• Škole nevoljne da upisuju romske učenike• Ne-romski roditelji nevoljni da im deca
pohađaju školu sa romskom decom• Školske vlasti u romskoj deci vide obrazovni i
disciplinski problem remećenja redovne nastave i preduzimaju mere da imaju što manje takve dece
• Nekada su socijalni radnici nastojali da romska deca pohađaju školu, sada toga nema
NEMAŠTINA
• Život u nehigijenskim naseljima bez struje, tekuće vode i grejanja
• U pretrpanim kolibama
• Nedostatak sredstava za odeću i ostalo što treba za školu
• Tradicionalno očekivanje da deca od malena doprinose porodičnom preživljavanju
Obrazovanje zahteva
• Velike investicije u
• Vremenu
• Energiji i
• Sredstvima
• To je luksuz koji mnoge romske porodice ne mogu da priušte
Školsko maltretiranje
• Romske devojčice više od romskih dečaka izložene
• ismejavanju i
• fizičkom maltretiranju
• od strane svojih vršnjaka i nastavnika u školama
Školska getoizacija
• Odvojeno školovanje
• Odvojeni razredi
• Škole locirane kod romskih naselja su lošije finansirane i opremljene i napuštaju ih neromska deca
• Školovanje u školama za mentalno zaostalu decu
JEZIK
• Romske devojčice odrasle u romskim naseljima još manje od svojih muških vršnjaka znaju jezik većinskog naroda
• Niko ih i ne ohrabruje da ga nauče jer se od njih i ne očekuje da komuniciraju izvan “svojih”
• Izolacija u romskom naselju
ZDRAVLJE
• ZAPREPAŠĆUJUĆE LOŠI NEHIGIJENSKI ŽIVOTNI USLOVI
• NEDOSTATAK KVALITETNE ISHRANE
• ZAGAĐENOST FEKALIJAMA, GLODARIMA, NASTAMBE UKOPANE U ZEMLJU BEZ KOMUNALIJA OD NEADEKVATNOG MATERIJALA
NEDOSTACI
• SANITARIJA
• IDENTIFIKACIONIH DOKUMENATA
• PRISTUP ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI
VISOKA REPRODUKTIVNA STOPA
• DECA MALOLETNIH MAJKI• NIZAK ZDRAVSTVENI NIVO RODITELJA• VISOKA SMRTNOST DECE – DVOSTRUKO
VEĆA NO KOD OSTALOG STANOVNIŠTVA
• MINIMALNA PRENATALNA ZAŠTITA MAJKI
• VEĆA STOPA TRAJNIH FIZIČKIH I PSIHIČKIH NEDOSTATAKA
• kojima se označava razlika između
• Pripadnika ranjivih društvenih grupa
• i
• Pripadnika dominantne populacije
Specifičnosti
NISU uvek fizičke, odnosno objektivne prirode
• Već često imaju
• Mentalnu ili socijalnu osnovu
• a često i neku kombinaciju
• Fizičkog, mentalnog i socijalnog
U dominantnoj populaciji tendencija
• da se fizičke, mentalne i socijalne specifičnosti
• ne poimaju kao specifičnosti
• nego kao manjkavosti
Kao rezultat interpretacije od strane lokalnog konteksta
MANJKAVOSTI se onda racionalizuju kao nepremostive
smetnje
Teža dostupnost ključnih uslova samoostvarivanja
Obrazovanje, posao, zdravstveni i kulturni resursi
Razni vidovi podrške socijalne sredine
Pet vidova osujećenosti
• Monetarna – siromaštvo (ispod granice)• Statusna – nemaju minimalni standard
šire zajednice• Socijalna – isključenost iz životnih tokova
zajednice• Razvojna – skučene mogućnosti za
ispoljavanje i razvijanje sopstvenih mogućnosti
• Ekspresivna – smanjena mogućnost plasiranja sopstvenih stavova
1 Iz tih osujećenosti proizilaze tipične posledice
Ambijentalna neuređenost/ruiniranost
Teške i tragične sudbine bližnjih
Osećaj bezizlaza ili sudbinske predodređenosti
Nizak intenzitet socijalnih štitova:
znanje, novac, moć, prestiž, socijalne veze
2 Posledice
Osećaj gubitka kontrole nad sopstvenih životom
Opterećujuća emotivna stanjaosećaj zabrinutosti, ranjivosti, nesigurnosti
Depresija, nisko samopoštovanje, rezignacija, opšta izgubljenost
Hvala na pažnji !