historija- plan, program mostar

MODEL KVALIFIKACIJE

(Knjižica koja daje osnovne informacije studentima, osoblju i u svrhe osiguranja kvaliteta)

1. Uvod u disciplinu i kvalifikaciju

Naziv studijskog programa: Odsjek za historiju.

Tip studijskog programa: univerzitetski.

Nivo studijskog programa: dodiplomski studij.

Akademski naziv koji se stiče završetkom studija: Profesor historije.

Nositelj studijskog programa: Fakultet humanističkih nauka Univerziteta „Dţemal

Bijedić“ u Mostaru. Trajanje studija: studij traje četiri godine – osam semestara i izvodi se kao

dodiplomski četverogodišnji studij historije, nakon kojeg studenti pišu i brane

diplomski rad iz oblasti historija.

Minimalan broj bodova neophodan da bi student završio studijski program: 240 ECTS

Studij je A nivoa što podrazumijeva isključivo zastupljenost modula iz oblasti

historije.

2. Izjava o razlozima

Historija je jedna od temeljnih humanističkih nauka. Fakultet humanističkih nauka je

svoje djelovanje usmjerio na razvitak nacionalnih disciplina, pri čemu je uloga

Odsjeka za historiju neizostavna. Kod formiranja Odsjeka vodilo se računa o

nedostatku kvalifikovanog kadra u osnovnim i srednjim školama Hercegovačko-

neretvanskog kantona, te potrebi školovanja profesora i doškolovavanja nastavnika

koji su ranije, na Pedagoškoj akademiji, završili završili dvogodišnji dvopredmetni

studij Historija-Geografija.

Program Odsjeka za historiju svojom je koncepcijom izašao u susret potrebama

aktuelnog trenutka u širem društvenom kontekstu, te je prateći društvene procese od

samoga početka konstituiran kao četverogodišnji studij. Odsjek za historiju apsorbirao

je pozitivne tekovine studija historije sa područja BiH i nadogradio programe

savremenim historijskim dostignućima.

S obzirom na potrebe za profesorima historije u osnovnim i srednjim školama, osjeća

se potreba za nastavkom školovanja pomenutog profila, a studentima sa diplomom

mogućnost zapošljavanja. TakoĎer, studentima je ponuĎen i nastavak školovanja na

Fakultetu koroz master studij na petoj godini.

3. Ishodi učenja ukupne kvalifikacije

Nakon završenog četverogodišnjeg studija, odslušanih predmeta i izvršenih obaveza

studenti će :

Steći znanja iz opće historije starog, srednjeg, i novog vijeka; raspolagati

znanjem iz oblasti nacionalne historije od prahistorije do savremenog doba;

spoznati najznačajnije metode historijske metodike, te uočiti značaj i upoznati

se sa karakteristikama pomoćnih historijskih nauka.

Moći na osnovu stečenih znanja iz historije relevantno tumačiti prošle

dogaĎaje i vitalne historijske procese koji su se posredno ili neposredno

odražavali na današnju situaciju u BiH i svijetu.

Steći sposobnost pisanja različitih vrsta stručnih radova i razviti retoričke

kompetencije.

Steći sposobnosti mentorstva na maturskim radovima u srednjim školama.

Imati temeljna znanja o kulturološkim, političkim, privrednim i

općedruštvenim procesima u BiH i svijetu.

Znati temeljne stručno-teorijske postavke neophodne za pravilnu interpretaciju

historijskih dešavanja u radu sa učenicima.

Biti u mogućnosti povezivati znanja iz oblasti jezika i književnosti u nastavi;

moći tumačiti odreĎene književne tekstove kroz historijsku retrospektivu.

2

Razviti komunikacijske vještine, usvojiti stručnu terminologiju neophodnu u

samostalnom radu u nastavi, moći osmisliti i samostalno izvesti nastavni sat,

znati upotrijebiti stečena pedagoško-psihološka znanja u radu sa učenicima.

4. Struktura kvalifikacije

4.1. Lista obaveznih i opcionalnih modula specifičnih za predmet

I godina:

Uvod u historijsku nauku

Opća historija starog vijeka I

Arheologija I

Pedagogija

Bosanski, Hrvatski, Srpski jezik I

Opća historija starog vijeka II

Arheologija II

Latinski jezik

Psihologija

Bosanski, Hrvatski, Srpski jezik II

II godina:

Opća historija srednjeg vijeka od V do XI st.

Historija jugoistočne Evrope u srednjem vijeku do XI st.

Historija Bosne u srednjem vijeku do XI st.

Pomoćne historijske nauke I

Opća historija srednjeg vijeka od XII do XV st.

Historija jugoistočne Evrope u srednjem vijeku od XII do XV st.

Historija Bosne u srednjem vijeku od XII do XV st.

Pomoćne historijske nauke II

III godina:

Opća historija novog vijeka (do 1648.)

Jugoistočna Evropa pod mletačkom i habsburškom vlašću do 1918. godine

Jugoistočna Evropa u osmanskom periodu (do 1606.)

Historija Bosne i Hercegovine u osmanskom periodu (do 1580.)

Opća historija novog vijeka od 1648. do 1789. godine

Bosanski ejalet od 1580. do 1791. godine

Historija Bosne i Hercegovine u XIX st. (do 1878.)

IV godina:

Opća historija novog vijeka od 1789. do 1918. godine

Historija monarhističke Jugoslavije (1918-1941)

Historija Bosne i Hercegovine u sastavu Austro-Ugarske monarhije (1878-1918)

Metodika nastave historije I

Opća historija savremenog doba od 1918. godine

Historija socijalističke Jugoslavije (do 1992.)

Historija Bosne i Hercegovine u jugoslavenskim državnim okvirima

Metodika nastave historije II

4.2. Objašnjenje odnosa među modulima

Unutar studija historije moduli su rasporeĎeni prema hronološkom principu i

podijeljeni na opće i nacionalne historijske predmete.

3

Tako Arheologija I (4 ECTS), Opća historija I i II (8+8 ECTS), Opća historija

srednjeg vijeka (6+6 ECTS), Opća historija novog vijeka (5+5+5 ECTS) i Opća

historija savremenog doba (5 ECTS), predstavljaju module koji čine osnovu za

proučavanje opće historije svijeta. Ukupan broj bodova na liniji općih predmeta

iznosi 52 ECTS.

Arheologija II (4 ECTS), Historija Bosne u srednjem vijeku (7+7 ECTS), Historija

Bosne i Hercegovine u osmanskom periodu (do 1580.) (6 ECTS), Bosanski ejalet

(1580-1791) (6 ECTS), Historija BiH u XIX stoljeću (do 1878.) (5 ECTS),

Historija BiH u sastavu Austro-Ugarske monarhije (1878-1918) (7 ECTS),

Historija BiH u jugoslavenskim državnim okvirima (7 ECTS). Ukupan broj

bodova na liniji nacionalnih predmeta iznosi 49 ECTS.

Pored ovih predmeta postoje predmeti koji upotpunjavaju proučavanje opće i

nacionalne historije i obraĎuju uglavnom problematiku općih historijskih procesa,

a posebno onih na području Jugoistočne Evrope koji su se posredno ili neposredno

odražavali na Bosnu i Hercegovinu. Ti moduli su: Uvod u historijsku nauku (6

ECTS), Latinski jezik (6 ECTS), Historija jugoistočne Evrope (5+5 ECTS),

Pomoćne historijske nauke (4+4 ECTS), Jugoistočna Evropa pod mletačkom i

habsburškom vlašću (do 1918.) (5 ECTS), Jugoistočna Evropa u osmanskom

periodu (1606-1791) (6+6 ECTS), Historija monarhističke Jugoslavije (6 ECTS) i

Historija socijalističke Jugoslavije (6 ETS). Ukupan broj bodova na ovoj

modulskoj liniji iznosi 59 ECTS.

IzmeĎu ovih modula nalaze se moduli pedagoško-psihološko-metodičke prirode

koji čine neophodnu sponu unutar cjelokupnog nastavnog plana i programa, a to

su: Pedagogija (4 ECTS), Psihologija (4 ECTS), Metodika nastave historije (4+4

ECTS). Ukupan broj bodova na ovoj modulskoj liniji iznosi 16 ECTS.

Predmet Bosanski, Hrvatski, Srpski jezik jeste opći obavezni predmet koji

upotpunjava sveukupnu naobrazbu studenata i ovaj modul iznosi 8 ECTS (4+4).

Izborni moduli u toku 4 godine iznose ukupno 56 ECTS.

Iznos ECTS bodova nakon završene četiri godine studija iznosi 240 sa

sljedećim udjelom: opći moduli 52, nacionalni moduli 49, komplementarni

moduli 59, pedagoško-psihološko-metodička grupa 16, opći obavezni 8 i

izborni predmeti 56.

U toku osmog semestra student bira temu diplomskog rada iz historije, a prema

vlastitom interesu i u dogovoru sa mentorom. Odabranu temu odobrava Nastavno-

naučno vijeće Fakulteta humanističkih nauka. Odbrana diplomskog rada je javna.

4.3.Informacije o modulu slobodnog izbora

Da bi stekli broj ECTS kredita neophodnih za završetak studija studenti imaju

obavezu da u svakom semestru počevši od drugog odaberu po dva ponuĎena

izborna predmeta (svaki nosi 4 ECTS). Uz unutarodsječnu grupu izbornih

predmeta studentima se nudi i mogućnost izbora s meĎuodsječne liste čime se

mogućnost izbora dodatno diferencira unutar humanističkih disciplina.

Birajući odreĎene module studenti mogu proširiti znanja iz oblasti historija:

Bosna i Hercegovina na historijskim i geografskim kartama, Historija

religija, Arhivistika, Arhivska praksa, Historija umjetnosti, Civilizacija

Velike Britanija, Civilizacija SAD-a, Historija srednjovjekovnih

civilizacija, Historija osmanske civilizacije i Historija evropskih

4

integracija.

Drugi niz modula omogućava dopunjavanje spoznaje o maternjem jeziku i

književnosti: Norma i kultura, te Bosanskohercegovačka književnost 20 st.

Izborni predmeti daju mogućnost dvosemestralnog izučavanja engleskog i

njemačkog jezika kao jezika koje su studenti učili na nižim nivoima

obrazovanja, te trosemestralnih početnih kurseva španskog i arapskog

jezika.

Znanja iz različitih humanističkih disciplina studenti stiču izborom modula:

Savremena reklama, Sociologija, Informatika, Interkulturalno

razumijevanje i ljudska prava, Frazeologija i Retorika,.

4.4.Put napredovanja unutar kvalifikacije

Napredovanje unutar kvalifikacije je utvrĎeno specifičnim modulima i njihovim

brojem unutar semestra i godine bez mogućnosti individualnog izbora puta kroz

kvalifikaciju. Svi predmeti su koncipirani kao jednosemestralni i mogu se polagati čim

se ispune predviĎeni uslovi za pristupanje završnom ispitu.

4.5.Informacije o rasporedu modula

Svi obavezni i izborni moduli se ponavljaju svake godine po rasporedu utvrĎenom

planom i programom studija. Tabela br.1.

5. Propisi univerziteta

6. Specifični propisi za kvalifikaciju

7. Kriteriji i put(evi) pristupa

Uvjet za upis studija na Odsjeku historiju na Fakultetu humanističkih nauka jeste

završena četverogodišnja srednja škola.

8. Izjava o metodama podučavanja i učenja

Metode podučavanja i učenja su osmišljene unutar procesa rada sa studentima u

skladu sa općim i pojedinačnim kompetencijama, znanjima i vještinama koje studenti

trebaju steći. Procentualni odnosi meĎu metodama variraju u skladu sa programima i

ciljevima modula.

Svaki od modula podrazumijeva predavanja kao jednu od osnovnih metoda u procesu

prenošenja znanja. Tamo gdje je izvodivo predviĎena su gostovanja stručnjaka za

specifične oblasti odreĎenog predmeta.

Podsticanje na samostalan rad i istraživanje realizira se putem prezentacija,

seminarskih radova, te različitim interaktivnim metodama i kolaborativnim

strategijama.

Svi obavezni predmeti imaju odreĎen broj sati za vježbe na kojima se rade jezičke ili

književnoteorijske analize programom predviĎenih tekstova. Vježbe se rade nakon što

su studenti pročitali predviĎene tekstove i čuli predavanja nastavnika.

Specifične metodičke kompetencije se, uz predavanja i vježbe, stiču i učešćem

5

studenata u metodskoj praksi koja se vrši u toku osmog semestra u nekoj od srednjih

škola.

9. Objašnjenje o provjeri znanja

Metode provjere znanja su osmišljene tako da odgovaraju očekivanim ishodima učenja

unutar svakog modula zasebno. Konačnu ocjenu čini zbir ocjena koje su studenti

dobili u toku semestra.

Ocjenjuje se redovan dolazak na nastavu i aktivno učešće u radu na času, izvršavanje

obaveza koje podrazumijevaju samostalan rad: zadaća i seminarski rad (tamo gdje je

predviĎen.

Najveći broj modula predviĎa jedan do dva testa u toku semestra, pisanje završnog

eseja i finalni ispit. Zbog specifičnosti materije moduli književnosti zahtijevaju usmeni

finalni ispit.

Znanje studenata će se provjeravati u skladu sa zahtjevima modula – provjera

pročitanih tekstova i njihovo razumijevanje i interpretacija, sposobnost jezičke analize

tekstova na odreĎenom nivou, mogućnost samostalnog pisanja različitih oblika pisanih

sastava, sposobnost da istraže informacije i prezentiraju argumente.

10. Generički kriteriji provjere znanja

Generički kriteriji provjere znanja se odnose na sve predmete unutar studija.

Na testu će se bodovati tačni odgovori, a konačan zbir bodova će biti ocijenjen

brojčanom ocjenom.

Ocjena pismenog rada će se bazirati na strukturi i organizaciji rada, te relevantnosti i

količini iznesenih historijskih činjenica neophodnih za odgovor na odreĎenu temu.

Ocjenjivanje uključuje i sposobnost korištenja literaturom.

Na usmenom ispitu će se ocjenjivati znanje i razumijevanje sadržaja pokazano u

odgovoru na postavljeno pitanje, sposobnost samostalnog promišljanja i donošenja

zaključaka, te mogućnost identifikacije osnovnih ideja i koncepata.

11. Resursi učenja

Za potrebe studija kvalifikacije studentima će biti na raspolaganju Univerzitetska

biblioteka i biblioteka Odsjeka, te pristup relevantnim bazama podataka.

12. Zapošljivost i prenosive vještine

Nakon završetka studija studenti stječu zvanje profesor historije i mogu se zaposliti u

svim osnovnim i srednjim školama na prostoru Bosne i Hercegovine, te muzejskim i

arhivskim institucijama.

Program studija osmišljen je tako da studentima, uz stručna znanja i kompetencije,

pruži niz prenosivih vještina, kao što su:

-vještina komunikacije

-raspolaganje potrebnim kvalitativnim i kvantitativnim znanjem iz historijske nauke

-vještinu prenošenja znanja

-mogućnost da se koriste najmanje jednim (engleski ili njemački) do četiri (engleski,

njemački, arapski, španki) jezikom

-informatička pismenost

- interkulturalne sposobnosti i shvatanje funkcioniranja otvorenog i multikulturalnog

društva te djelovanje u duhu poštivanja ljudskih prava i sloboda

-upućenost u aktuelna dešavanja na domaćoj i meĎunarodnoj historijskoj sceni (naučni

6

skupovi, seminari, simpoziji i sl.).

U tom smislu, studentima se pruža mogućnost zapošljavanja u izdavačkim kućama,

svim vrstama printanih i elektronskih medija, bibliotekama, pedagoškim zavodima,

ustanovama kulture i na svim drugim poslovima koji pretpostavljaju posjedovanje

odgovarajućih znanja iz šireg kruga humanističkih i društvenih disciplina.

13. Podrška studentima

Institucionalna podrška studentima će se ogledati u zakonitosti rada Fakulteta i

Univerziteta, te poštivanju svih internih pravnih akata akademskih institucija.

Studente u radu Nastavno-naučnog vijeća Fakulteta zastupaju dva izabrana

predstavnika koji mogu utjecati na donošenje odluka vezanih za studentska pitanja, a

unutar Univerziteta studente zastupa Unija studenata čiji predstavnici učestvuju u radu

Savjeta Univerziteta.

Kroz studij kvalifikacije studenti će imati mentorsku podršu nastavnika u izradi svojih

samostalnih radova kao što su seminarski i diplomski radovi.

14. Veze sa eksternim referentnim tačkama

Matrica koja povezuje prvi ciklus studija historije sa deskriptorima BiH OVŠK.

Tabela br. 2

7

JU Univerzitet «Džemal Bijedić» u Mostaru

Fakultet humanističkih nauka

NASTAVNI PLAN DODIPLOMSKOG STUDIJA

NA ODSJEKU ZA HISTORIJU

Izborni predmeti: Na jednom semestru student bira dva izborna predmeta

PRVI SEMESTAR

RED. BR. PREDMETI N A S T A V A

P S V ECTS

1. Uvod u historijsku nauku 2 0 2 6

2. Opća historija starog vijeka I 3 1 2 8

3. Arheologija I 2 0 0 4

4. Pedagogija 2 0 0 4

5. Bosanski, Hrvatski, Srpski jezik I 2 0 0 4

UKUPNO 11 1 4 26

8

DRUGI SEMESTAR


P S V ECTS

1. Opća historija starog vijeka II 3 1 2 8

2. Latinski jezik 2 0 2 6

3. Arheologija II 2 0 0 4

4. Psihologija 2 0 0 4

5. Bosanski, Hrvatski, Srpski jezik II 2 0 0 4

UKUPNO 11 1 4 26

RED. BR. IZBORNI PREDMETI N A S T A V A

P S V ECTS

1. Norma i kultura 2 0 1 4

2. Španski jezik I 0 0 4 4

3. Arapski jezik I 0 0 4 4

4. Sociologija 2 0 0 4

5. BiH na historijskim i geografskim

kartama

1 1 1 4

TREĆI SEMESTAR

RED. BR. P R E D M E T I N A S T A V A

P S V ECTS

1. Opća historija srednjeg vijeka od V do

XI st.

3 0 2 6

2. Historija jugoistočne Evrope u

srednjem vijeku do XI st.

2 0 2 5

3. Historija Bosne u srednjem vijeku do

XI st.

3 1 2 7

4. Pomoćne historijske nauke I 2 0 2 4

UKUPNO 10 1 8 22

9


P S V ECTS

1. Informatika 1 0 2 4

2. Historija religija I 1 1 1 4

3. Španski jezik II 0 0 4 4

4. Arapski jezik II 0 0 4 4


ČETVRTI SEMESTAR


P S V ECTS

1. Opća historija srednjeg vijeka od XII

do XV st.

3 0 2 6

2. Historija jugoistočne Evrope

srednjeg vijeka od XII do XV st.

2 0 2 5

3. Historija Bosne u srednjem vijeku od

XII do XV st.

3 1 2 7

4. Pomoćne historijske nauke II 2 0 2 4

UKUPNO 10 1 8 22

10

P S V ECTS

1. Španski jezik III 0 0 4 4

2. Arapski jezik III 0 0 4 4

3. Interkulturalno razumjevanje i

ljudska prava

2 0 2 4

4. Historija religija II 1 1 1 4

PETI SEMESTAR


P S V ECTS

1. Opća historija novog vijeka (do 1648.) 3 0 2 5

2. Jugoistočna Evropa pod mletačkom i

habsburškom vlašću (do 1918.)

3 0

2

5

3. Jugoistočna Evropa u osmanskom

periodu (do 1606.)

3 0 2 6

4. Historija Bosne i Hercegovine u

osmanskom periodu (do 1580.)

3 1 2 6

UKUPNO 12 1 8 22

IZBORNI PREDMETI


P S V ECTS

1. Njemački jezik I 0 0 4 4

2. Engleski jezik I 0 0 4 4

3. Arhivistika 1 1 1 4

11

UKUPNO 0 0 8 8

ŠESTI SEMESTAR


P S V ECTS

1. Opća historija novog vijeka (1648 – 1789) 3 0 2 5

2. Jugoistočna Evropa u osmanskom

periodu (1606-1791)

3 0 2 6

3. Bosanski ejalet (1580-1791) 2 0 2 6

4. Historija BiH u XIX stoljeću (do 1878.) 2 1 2 5

UKUPNO 12 1 8 22

IZBORNI PREDMETI


P S V ECTS

1. Njemački jezik II 0 0 4 4

2. Engleski jezik II 0 0 4 4

3. Arhivska praksa 1 1 1 4

UKUPNO 0 0 8 8

12

SEDMI SEMESTAR


P S V ECTS

1. Opća historija novog vijeka (1789-1918) 3 0 2 5

2. Historija monarhističke Jugoslavije

(1918-1941)

3 0 2 6

3. Historija BiH u sastavu

Austro-Ugarske monarhije (1878-1918)

3 1 3 7

4. Metodika nastave historije I 2 0 2 4

UKUPNO 11 1 9 22


P S V ECTS

1. Savremena reklama 2 0 1 4

2. Bosanskohercegovačka književnost

20 st.

2 0 1 4

3. Historija umjetnosti 1 1 1 4

4. Frazeologija

5. Civilizacija Velike Britanije 2 0 2 4

OSMI SEMESTAR


P S V ECTS

1. Opća historija savremenog doba 3 0 2 5

13

2. Historija socijalističke Jugoslavije (do

1992.)

3 0 2 6

3. Historija BiH u jugoslavenskim

državnim okvirima

3 1 3 7

4. Metodika nastave historije II 2 0 2 4

UKUPNO 11 1 9 22


P S V ECTS

1. Retorika 2 0 1 4

2. Civilizacija SAD-a 2 0 2 4

5. Historija evropskih integracija 2 1 1 4

14

UNIVERZITET „DŽEMAL BIJEDID“ U MOSTARU FAKULTET HUMANISTIČKIH NAUKA

HISTORIJA

Naziv predmeta: Uvod u historijsku nauku Šifra predmeta: 0000

Nivo ciklusa, godina studija,

semestar Prvi ciklus Prva godina / I semestar

Voditelj predmeta: Doc. dr. Andrej Rodinis

Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta) E-mail:

Tel.: 061 528 163

Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmično:

2 Sati vježbi sedmično:2

Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 4

Bodovna vrijednost ECTS-a: 6 ECTS

Matična kvalifikacija: Predmet je primarno izaĎen za Nastavni plan i program na Odsjeku za

historiju

Status predmeta: Obavezan

Peduslovi za polaganje

predmeta: Nema

Ograničenja pristupa predmetu: Samo studenti historije

Obrazloţenje bodovne

vrijednosti:

Dovoljan broj sati predavanja i vježbi omogućava ovakvu bodovnu

vrijednost

Cilj predmeta: Studenti će se upoznati sa razvojem historijske nauke kroz različite historijske

epohe.

Opis općih i specifičnih

kompetencija (znanja i vještina)

/ishod učenja:

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će biti sposobni da sagledaju

procese koji su se dešavali u historijskim epohama, pravcima u razvoju

historijske nauke i njihovim glavnim predstavnicima.

Okvirni sadrţaj predmeta:

1. Historiografija antike.

2. Historiografija srednjeg vijeka.

3. Humanistička historiografija.

4. Reformacija i protivreformacija.

5. Historijska erudicija.

6. Prosvjetiteljska historiografija.

7. Evropska i američka historiografija u 19. st.

8. Historiografija izmeĎu dva svjetska rata.

9. Savremena evropska historiografija.

10. Socijalna i intelektualna historiografija

11. Historiografija izmeĎu dva svjetska rata.

12. Savremena evropska historiografija.

13. Socijalna i intelektualna historiografija

14. Rusko-sovjetska historiografija.

Oblici provođenja

nastave/metode učenja: Predavanja, vježbe, demonstracija itd.

15

Ostale obaveze studenta (ako se

predviđaju): -

Način provjere znanja/ način

polaganja ispita i % teţinskog

faktora provjere znanja:

Predavanja – 25%, seminarski rad – 25%, ispit - 50% . Ispit je u pismenoj

formi.

Popis osnovne literature i

Internet web referenci:

1. Gross Mirjana, Suvremena historiografija, Zagreb, 2002.

2. Kožar Azem, Uvod u historiju, Tuzla 1998.

3. ĐurĎev Branislav, Stupnjevi u razvitku istoriografije, Godišnjak Društva

istoričara BiH, godina X, Sarajevo 1959

4. Isti, Ponovo o stupnjevima u razvitku istoriografije, Godišnjak Društva

istoričara BiH, godina XI, Sarajevo 1960

6. Isti, Esej o istorijskim izvorima, Godišnjak Društva istoričara BiH, godina

XII, Sarajevo 1961

Način praćenja kvalitete i

uspješnosti izvedbe predmeta: Anonimna anketa meĎu studentima o uspješnosti nastave.

16


HISTORIJA

Naziv predmeta: Opća historija starog vijeka I Šifra predmeta: 0000



Voditelj predmeta: Doc. dr. Adnan Busuladžid

Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta) E-mail: [email protected]

Tel.:

Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmično: 3

Seminari: 1 Sati vježbi sedmično:2

Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 6


Matična kvalifikacija: Predmet je primarno izađen za Nastavni plan i program na Odsjeku za historiju


Peduslovi za polaganje predmeta: Nema


Obrazloženje bodovne vrijednosti: Dovoljan broj sati predavanja i vježbi omogudava ovakvu bodovnu vrijednost

Cilj predmeta:

Upoznati osnove iz historije, arheologije i umjetnosti drevnih civilizacija

Istoka, od pojave pisma do njihovog gašenja. Isti cilj odnosi se i na staru

Grčku od početka II milenijuma p.n.e. do uspostave rimske vlasti na

prostoru helenskog svijeta.

Opis opdih i specifičnih kompetencija

(znanja i vještina) /ishod učenja:

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti de spoznati osnovna znanja o

civilazacijama starog istoka, zatim o značaju i ulozi grčkih mitova, te sagledaju kulturno

historijski značaj stare Grčke i helenističke kulture.

Okvirni sadržaj predmeta:

Mezopotamija-Sumer, Akad, Babilon, Asirija

Egipat-Stara, Srednja i Nova država, Saisko doba

Hetiti, Fenikija-kultura, doprinos čovječanstvu

Perzijsko carstvo

Stara Grčka-minojska civilizacija,Troja i Mikena, Arhajsko doba, Atena i

Sparta, Grčko-perzijski ratovi, Peloponeski rat, Aleksandar Makedonski i

stvaranje helenističkih država

17

Oblici provođenja nastave/metode

učenja: Predavanja, vježbe, demonstracija itd.


predviđaju): -


polaganja ispita i % težinskog faktora

provjere znanja:

Predavanja – 20%, seminarski rad – 20%, ispit - 60% . Ispit je u pismenoj formi.



V.I. Avdijev, Istorija Starog Istoka, Beograd 1952; G.Novak, Egipat, Zagreb

1967.; V.V. Struve-D.P. Kalistov, Stara Grčka Sarajevo, 1959; Oksfordska

istorija Grčke i helenističkog sveta, Beograd 1999; R. Grevs, Grčki mitovi,

Beograd 1969.

Način pradenja kvalitete i uspješnosti

izvedbe predmeta: Anonimna anketa među studentima o uspješnosti nastave.

18

UNIVERZITET „DŽEMAL BIJEDID“ U MOSTARU

FAKULTET HUMANISTIČKIH NAUKA

HISTORIJA

Naziv predmeta: Arheologija I Šifra predmeta: 0000





Tel.:

Ukupan broj sati predmeta:

Sati predavanja sedmično:

2

Sati vježbi sedmično: Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 2


Matična kvalifikacija: Predmet je primarno izađen za Nastavni plan i program na Odsjeku za

historiju




Obrazloženje bodovne

vrijednosti:

Dovoljan broj sati predavanja i vježbi omogudava ovakvu bodovnu

vrijednost

Cilj predmeta:

Studenti stiču temeljna znanja iz opde arheologije od najranijih postojanja

ljudske vrste.

Opis opdih i specifičnih


/ishod učenja:

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti de stedi osnovna znanja o

arheološkim metodama i najsavremenijim tehnikama koje se primjenjuju u

ovoj naučnoj disciplini.


Pojam arheologije

Metode arheoloških istraživanja

Podjela kvartnog doba u Europi

Paleolit, Mezolit, Neolit

19

Pojava metala

Bronzano doba

Megalitski spomenici bronzanog doba u Europi

Željezno doba ( Halštat, Laten )

Antropološka istraživanja

Oblici provođenja



predviđaju): -


polaganja ispita i % težinskog





B. Gavela, Praistorijska arheologija, Sarajevo 1979; Kevin Green, Uvod u

arheologiju, 2003.

Način pradenja kvalitete i

uspješnosti izvedbe predmeta: Anonimna anketa među studentima o uspješnosti nastave.

20


HISTORIJA

Naziv predmeta: NAZIV PREDMETA

Pedagogija Šifra predmeta: 0000


semestar Ciklus studija I Prva godina/ I Semestar

Voditelj predmeta: Zvanje, ime i prezime voditelja predmeta


Tel.:

Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmično: Sati vježbi sedmično: Ukupan broj sati: 150


Matična kvalifikacija: Kvalifikacija za koju je predmet primarno izađen

Status predmeta: Obavezni

Preduslovi za polaganje predmeta: Psihologija

Ograničenja pristupa predmetu: Nema ih.

Obrazloženje bodovne vrijednosti:

Cilj predmeta: Osposobiti studente za razumijevanje praktične obrazovnog i odgojnog aspekta

njihove budude profesije u savremenom kontekstu bh. obrazovanja



Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti de modi:

- Razumjeti cjelovit i sistematiziran uvid u pedagogijsku znanost, njezino utemeljenje i terminologiju

- kritički promišljati i propitivati probleme suvremene pedagoške teorije i prakse

- razumjeti smisao i sadržaj empirijskih i drugih istraživanja, na temu učinkovitosti prakticiranih oblika odgajanja


1. Pedagogija kao znanost 2. Predmet pedagogije 3. Interdisciplinarnost u pedagogiji 4. Socijalizacija, akulturacija, edukacija, odgoj i obrazovanje 5. Odgojno obrazovni sustav 6. Opde i stručno obrazovanje 7. Cjeloživotno obrazovanje 8. Proces, subjekti i čimbenici odgoja 9. Odgojni ciljevi 10. Kulturno-povjesna uvjetovanost odgoja 11. Odgoj kao manipulacija 12. Humanistički pristup odgoju 13. Subjekti odgojnog procesa 14. Učenik kao subjekt odgoja 15. Nastavnik

Oblici provođenja nastave/metode predavanja, auditorne vježbe, eksperimentalne vježbe, demonstracija itd.

21

učenja:


predviđaju):



provjere znanja:

Polaganje integralnog ispita; u usmenoj formi, a može biti organiziran i u pismenoj formi. Ako je organiziran u pismenoj obliku, pismeni ispit je eliminatoran.



1. A. Vukasovid: Pedagogija, VII izdanje, Zagreb, 2001.

2. N. Giesecke: Uvod u pedagogiju, 1993. 3. Grupa autora: Pedagogija (Temeljnja znanja iz opde pedagogije, didaktike, školske pedagogije i andragogije), Dom štampe, Zenica, 2002.



22

Šifra predmeta: Naziv predmeta: Bosanski, Hrvatski, Srpski jezik I

Nivo: dodiplomski studij Godina: I Semestar: I Broj ECTS kredita: 4

Status:

Obavezni opdi predmet

Broj sati sedmično:

P = 2; V = 2

Ukupan broj sati:

4

Nastavnik: Prof. dr. Mirjana POPOVID Jezik: Bosanski

1. CILJ PREDMETA

Cilj predmeta jeste da studente upozna sa principima fonetsko-

fonološkog sistema i prozodijskim osobinama bosanskog jezika.

1a. Predmeti koji su preduvjet za

polaganje

Nema

2. Osnovne tematske jedinice koje

se obrađuju

1. Pojam i predmet fonetike i fonologije; terminološko određenje

osnovnih jedinica

2. Podjela glasova po mjestu i načinu tvorbe

3. Artikulacijska i akustička obilježja fonema

4. Pojam alternacije i glasovne promjene

5. Fonološki uvjetovane alternacije fonema

6. Morfološki uvjetovane alternacije fonema

7. Prozodijski sistem; akcenti, postakcenatska dužina, akcenatska

cjelina, naglašene i nenaglašene riječi

8. Raspodjela akcenata i prenošenje na proklitike

9. Ortografska pravila

3. NASTAVA/OCJENJIVANJE

Opis aktivnosti Učešće u nastavi (%)

3.1. Način izvođenja nastave 1. ex katedra

2. diskusije

3. prezentacije

4. gosti predavači

5. vježbe

1. 40%

2. 10%

3. 10%

4.

5. 40%

23

Opis aktivnosti Učešće u ocjeni (%)

3.2. Način ocjenjivanja -uključivanja

studenata

1. obavezni dolazak

2. grupni rad

3. domada zadada

4. seminarski rad

5. kviz

6. prezentacija

7. test (parcijalni)


9. test (finalni)

1. 5%

2. 5%

3. 10%

4.

5.

6.

7. 20%

8. 20%

9. 40%.

4. LITERATURA 1. Dževad Jahid, Senahid Halilovid, Ismail Palid: Gramatika bosanskoga jezika, Dom štampe, Zenica, 2000.

2. Ibrahim Čedid: Osnovi gramatike bosanskog jezika, Institut za jezik, Sarajevo, 2001.

3. Senahid Halilovid: Pravopis bosanskoga jezika, Preporod, Sarajevo, 1995.

24


HISTORIJA

Naziv predmeta: Opća historija starog vijeka II Šifra predmeta: 0000


semestar Prvi ciklus Prva godina / II semestar


Kontakt detalji:

Konsultacije: Adresa (broj kabineta) E-mail:

[email protected]

Tel.:



3

Seminari: 1

Sati vježbi sedmično:2 Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 6



historiju





vrijednosti:


vrijednost

Cilj predmeta: Upoznavanje sa historijom, arheologijom i umjetnošću Starog Rima od

osnivanja grada Rima do propasti carstva. Isti cilj odnosi se na Ilirsku

etničku zajednicu, s akcentom na prostor BiH u antičko doba.



/ishod učenja:

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti de spoznati osnovna znanja

o civilazaciji antičkog Rima, te o prostoru Bosne i Hercegovine u antičkom

periodu.


Predrimska Italija

Rim u doba kraljeva

Doba Republike

Rimska osvajanja i uspostava Carstva

25

Rimska ekonomija, kultura, religija i umjetnost

Porijeklo Ilira, ilirska plemena na tlu BiH

Rimsko prisustvo na tlu BiH

Materijalna kultura i duhovni život Ilira

Oblici provođenja



predviđaju): -







N.A. Maškin, Istorija Starog Rima, Beograd 1951.; Oksfordska istorija

Rimskog sveta, Beograd, 1999; A. Stipičevid, Iliri, Zagreb; Kulturna istorija

BiH, Sarajevo,1966 ( doba prahistorije i antike) ; Ivo Bojanovski, BiH u

antičko doba 1988.



26


HISTORIJA

Naziv predmeta: Latinski jezik Šifra predmeta: 0000



Voditelj predmeta: Prof. Zehra Ferušid


Tel.: 061 910 867



2

Sati vježbi sedmično: 2 Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 4



historiju





vrijednosti:


vrijednost

Cilj predmeta: Upoznavanje antičke kulture i historije, kroz latinski jezik.



/ishod učenja:

Studenti de kroz učenje ovog predmeta upoznati osnove latinskog jezika koji

de im poslužiti za rad sa historijskim izvorima na latinskim jeziku.


Oblici provođenja


27


predviđaju): -







1. Šonje Šimun, Puratid Željko, Osnovi latinskog jezika

2. Smičiklas-Hum, Chresthomathia Latine

3. Gorten-Gorski-Pauš, Latinska gramatika

4. Onesar J.G., De bello Gallico, prigodni tekstovi



28


HISTORIJA

Naziv predmeta: Arheologija II Šifra predmeta: 0000





Tel.:



2

Sati vježbi sedmično: Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 2



historiju





vrijednosti:


vrijednost

Cilj predmeta: Studenti stiču temeljna znanja o razvoju arheologije u BiH, najznačajnijim

arheolozima i nalazištima.



/ishod učenja:

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti de stedi osnovna znanja

prahistorijskim kulturama na području BiH.


Arheologija Bosne i Hercegovine

Paleolitska nalazišta u Bosni i Hercegovini

Neolitska nalazišta u Bosni i Hercegovini

Bronzanodopska nalazišta u Bosni i Hercegovini

Željeznodopska nalazišta u Bosni i Hercegovini

29

Oblici provođenja



predviđaju): -




Predavanja – 25%, seminarski rad – 25%, ispit - 50% . Ispit je u usmenoj formi.



ARHEOLOŠKI LEKSIKON BIH, Sarajevo 1988.; Gavela, Praistorijska

arheologija, Sarajevo 1979; Grupa autora ( A. Benac; Đ. Basler; B. Čovid ),

Kulturna istorija BiH, Sarajevo 1984; B. Čovid, Od Butmora do ilira, Sarajevo

1976; grupa autora ( E. Imamovid ), Bosna i Hercegovina od najstarijih

vremena do kraja II svjetskog rata, Sarajevo 1994; Grupa autora,

Arheologija, Beograd 1995



30


HISTORIJA


Psihologija Šifra predmeta: 0000


semestar Ciklus studija I Godina studija I / Semestar II

Voditelj predmeta: Prof. dr. Ismet Dizdarevic


Tel.:

Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmično: 2 Sati vježbi sedmično: 0 Ukupan broj sati: 60


Matična kvalifikacija: Prvi ciklus studija na svim odsjecima Fakulteta humanističkih nauka – opdi predmet


Preduslovi za polaganje predmeta: Nema ih.


Obrazloženje bodovne vrijednosti: Predmet podrazumijeva oko 60 sati rada. Studenti su obavezni da pohađaju

nastavu koja de im omoguditi sticanje planiranih kompetencija.

Cilj predmeta:

Cilj predloženog kolegija je upoznavanje studenata s teorijskim i aplikativnim

spoznajama iz značajnih područja psihologije. U toku izučavanja student tiče

sposobnost razumijevanja i ispravnog korištenja značajnih pojmova kojima se

mogu pravilno obrazložiti kognitivni, emocionalni i konativni procesi. Studenti de

se upoznati i sa savremenim spoznajama iz psihologije ličnosti i posebno o

agensima razvoja i socijalizacije ličnosti.




- Razumjeti i prepoznati osnovne probleme opće psihologije

- Identificirati probleme u nastavnoj praksi i pravilno reagovati na njih

- Shvatiti psihološke procese na nosnovu savremenih shvatanja te dalje

proučavati probleme tipične za školu i nastavu iz oblasti psihologije


1.Predmet i razvoj psihologije.

2. Psihološke metode istraživanja . Psihološki testovi : vrste i psihometrijske

karakterstike

3. Osjeti i percepcije

4. Uticaj fizičkih, fizioloških , psiholoških i socijalnih faktora na percepciju.

Iluzije, paslike i predstave

5. Učenje i pamćenje. Transfer učenja. Teorije zaboravljanja

6. Racionalizacija procesa učenja.

7. Mišljenje. Inteligencija : tumačenja, faktorske teorije sposobnosti.

8. Emocije.

9. Motivi.

10. Frustracija i reagiranje na frustraciju.

11. Struktura, dinamika i razvoj ličnosti.

12. Temperament.

13. Karakter.

31

14. Agensi socijalizacije ličnosti.

15. Mentalno zdravlje


učenja: predavanja, auditorne vježbe, eksperimentalne vježbe, demonstracija itd.


predviđaju): ///



provjere znanja:

Kolokviji, seminarski rad, praktično, pismeno itd. Izdati precizne kriterije za provjeru

znanja



1. Rathus, S.A. (2000). Temelji psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap. 2. Kretch, D., Crutchfield, R.S. (1978). Elementi psihologije. Beograd:

Naučna knjiga. 3. Pečjak, V. (1981). Psihologija saznavanja. Sarajevo: Svjetlost

Dodatna i preporučena literatura

1. Lawrence, A., Pervin, A.L., John, P.O. ( 2008). Psihologija ličnosti: teorije i istraživanja. Zagreb: Školska knjiga

2. Dizdarevid, I. ( 2002). Agensi socijalizacije ličnosti. Sarajevo: Prosvjetni list 3. Petz, B. ( 2003). Uvod u psihologiju. Jastrebarsko: Naklada Slap 4. Bootzin,R.R., Bower, H.G., Crocker. J., Hall, E. ( 1991). Psychology Today.

New York: McGraw-Hill, Inc. 5. Hartley, J., Branthwaite. A. ( 2002). Psiholog u praksi. Jastrebarsko :

Naklada Slap



32

Šifra predmeta: Naziv predmeta: Bosanski, Hrvatski, Srpski jezik II

Nivo: dodiplomski studij Godina: I Semestar: II Broj ECTS kredita: 4

Status:

Obavezni opdi predmet

Broj sati sedmično:

P = 2; V = 2

Ukupan broj sati:

4

Nastavnik: Prof. dr. Mirjana POPOVID Jezik: Bosanski

1. CILJ PREDMETA

Cilj predmeta jeste da studente upozna sa morfo-sintaksičkim

sistemom bosanskog jezika. Poseban naglasak stavit će se na

izučavanje flektivne morfologije, odnosno morfoloških i

semantičkih kategorija promjenjivih i nepromjenjivih riječi, dok će

se u sklopu sintakse studenti upoznati sa osnovnim načelima

povezivanja sintaksema u više sintaksičke jedinice, pitanjem

funkcije rečeničnih članova i strukturom proste i složene rečenice.

1a. Predmeti koji su preduvjet za

polaganje

Bosanski jezik I


se obrađuju

1. Pojam i predmet morfologije i terminološko određenje

osnovnih jedinica morfološke strukture jezika

2. Kriteriji podjele vrsta riječi

3. Morfološke i semantičke kategorije promjenjivih riječi

4. Morfološke osobine nepromjenjivih riječi

5. Pojam i predmet sintakse i terminološko određenje osnovnih

jedinica sintaksičke strukture jezika

6. Kriteriji podjele sintaksički punoznačnih i nepunoznačnih riječi i

dalja potpodjela

7. Sitaksema – definiranje, tipovi, vrste

8. Sintagma – definiranje, tipovi, vrste, tip veze

9. Rečenica – prosta i složena; tipovi, vrste, odnosi



3.1. Način izvođenja nastave 1. ex katedra

2. diskusije

1. 40%

2. 10%

33

3. prezentacije

4. gosti predavači

5. vježbe

3. 10%

4.

5. 40%


3.2. Način ocjenjivanja -uključivanja

studenata

1. obavezni dolazak

2. grupni rad

3. domada zadada

4. seminarski rad

5. kviz

6. prezentacija



9. test (finalni)

1. 5%

2. 5%

3. 10%

4.

5.

6.

7. 20%

8. 20%

9. 40%.

4. LITERATURA 1. Dževad Jahid, Senahid Halilovid, Ismail Palid: Gramatika bosanskoga jezika, Dom štampe, Zenica, 2000.

2. Ibrahim Čedid: Osnovi gramatike bosanskog jezika, Institut za jezik, Sarajevo, 2001.

3. Stjepan Babid i dr.: Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika, Nacrt za gramatiku, HAZU, Zagerb, 1991.

4. Mihajlo Stevanovid: Savremeni srpskohrvatski jezik I, Naučna knjiga, Beograd, 1986.

34


HISTORIJA

Naziv predmeta: NORMA I KULTURA B/H/S JEZIKA Šifra predmeta: NJI6


semestar Prvi ciklus studija Prva godina/II semestar

Voditelj predmeta: Doc.dr. Elvira Dilberovid

Kontakt detalji: kabinet: u prostorijama Arapskog studija E-mail: [email protected]

Tel.: 036 571 559

Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmično: 2 Sati vježbi sedmično: 1 Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 45


Matična kvalifikacija: Odsjek za bosanski/hrvatski/srpski jezik i književnost

Status predmeta: Izborni predmet

Peduslovi za polaganje predmeta: Nema ih

Ograničenja pristupa predmetu: Svi studenti FHN-a

Obrazloženje bodovne vrijednosti: 10% učešde (0, 5 ECTS); 40% kolokviji/testovi (1, 5 ECTS); 50% završni ispit

(2 ECTS)

Cilj predmeta:

Studenti se upoznaju sa procesom normiranja standardnog jezika, ortografskom i

ortoepskom normom b/h/s jezika; UvoĎenje u strukturu i tipove govornih situacija:

upoznavanje studenata sa metodologijom i tehnikom pismenih sastava.



Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti de stedi znanja o procesu normiranja

standardnog jezika, o ortografskoj i ortoepskoj normi b/h/s jezika, te o strukturi i

tipovima govornih situacija.


-norma bosanskoga jezika

-poreĎenje norme b, h, s standarda

-ortografska i ortoepska norma bos. Jezika

-leksičko-semantička norma bos. Jezika

-riječi stranog porijekla

-jezički purizam

-sintaksička norma bos. Jezika

-jezičko normiranje i jezičko planiranje

-standardni jezik

35

-raslojavanje jezika

-bilingvizam i diglosija

-jezici u kontaktu

-govorni dogaĎaj, govorni čin i komunikacija

-struktura i tipovi govornih situacija

-struktura teksta

-služenje bibliotekom (UDK sistem)

-tehnika pisanja naučnog rada

-kompozicija pismenih sastava

-karakteristike dobrog stila

-govornički stilovi

-poslovno dopisivanje

-sociolingvistički aspekti komuniciranja

-norma i kultura bos. jezika u budućim istraživanjima


učenja: Predavanja, vježbe, samostalni zadaci, konsultacije.


predviđaju):

Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi (dozvoljeno je 30% izostanaka), kolokvij,

završni pismeni ispit (primjena stečenih kompetencija, u svrhu potvrđivanja

ostvarenih ishoda ).



provjere znanja:

-obavezni dolasci i aktivnost u nastavi (10%)

-kolokviji (40%)

-završni pismeni ispit (50%)

Konačna se ocjena dobiva na sljededi način:

A = 90 100% 10 = 90 100% ocjene

B = 80 89,9% 9 = 80 89,9% ocjene

C = 70 79,9% 8= 70 79,9% ocjene

D = 60 69,9% 7= 60 69,9% ocjene

E = 50 59,9% 6=50 – 59,9% ocjene



Radovanovid, M., Sociolingvistika, Novi Sad, 1986.

Brozovid, D., Standardni jezik, Zagreb, 1970.

Halilovid, S., Pravopis bos.jezika, Sarajevo, 1996.

36

Jahid, Dž., Trilogija o bosanskom jeziku, Sarajevo-Zenica, 1999



37


HISTORIJA

Naziv predmeta: ŠPANSKI JEZIK I Šifra predmeta: 0000


semestar Ciklus studija: I Godina studija: I / Semestar: II

Voditelj predmeta: Lektor, Juan Cristóbal Díaz Beltrán

Kontakt detalji: Konsultacije: sredom, 14:00-15:00 sati. Adresa (Zgrada biblioteke FHN)

E-mail: [email protected] Tel.:


polaganje ispita: 60?


Matična kvalifikacija:

Status predmeta: Izborni

Preduslovi za polaganje predmeta:

Ograničenja pristupa predmetu:


Cilj predmeta:

Desarrollar las cuatro destrezas lingüísticas de manera que se avance en la

consecución del nivel A1 del Marco común europeo de referencia para las lenguas.

Al final del semestre, el alumno habrá aprendido a:

- Interactuar de forma sencilla. - Plantear y contestar preguntas sobre sí mismo, sobre las personas que

conoce y sobre las cosas que tiene o necesita y le rodean. - Realizar afirmaciones simples en áreas de necesidad o relativas a temas muy

corrientes y responder a cuestiones de ese tipo cuando se las formulan a él. - Expresarse a través de la comunicación no verbal.



El alumno adquirirá una competencia comunicativa en los diferentes ámbitos

(personal, público, profesional y educativo) propia de su nivel tanto en lengua oral

como en lengua escrita para:

- Expresarse con frases sencillas y aisladas relativas a personas y lugares. - Describir personas y objetos, actividades diarias, etc. - Expresar gustos y preferencias. - Hablar de uno mismo y de su entorno. - Responder y reaccionar a preguntas y situaciones cotidianas. - Escribir frases y oraciones sencillas enlazadas con conectores sencillos. - Comprender, interpretar y extraer información de discursos, frases y

expresiones en áreas de prioridad inmediata (información, compras, instrucciones, etc.).

- Reconocer la escritura.

38


1. Extensión, importancia y el origen de la lengua española.

2. Fonética: vocales, consonantes, diptongos, triptongos, acentuación, peculiaridades de

la pronunciación, ortografía, signos ortográficos.

3. Sustantivos: género, número.

4. Adjetivos: género, número, posición, apócopes.

5. Artículos: determinados e indeterminados, uso de los artículos.

6. Verbos: forma y uso de las tres conjugaciones regulares y de los verbos

pronominales en presente. Irregularidades básicas de esas formas verbales. Formas no

personales: infinitivo y participio.

7. Números: cardinales y ordinales; la hora y la fecha.

8. Pronombres: personales, posesivos, demostrativos.


učenja: predavanja, auditorne vježbe


predviđaju):



provjere znanja:

La evaluación será continua. La división de porcentajes es la siguiente:

- Un test en el mes de diciembre y un examen final: 20% + 50% (70%)

- Deberes y presentación de actividades: 20%

- Asistencia a clase y participación: 10%

Todas las actividades deberán ser entregadas en las fechas acordadas.

Todas las partes de la evaluación deberán ser aprobadas para obtener la nota final.

En junio habrá un examen oral para aquellos que no hayan demostrado su nivel

durante el curso.



Casado, M.Á., A. Martínez y A.M. Romero, Prisma. Comienza, prisma de ejercicios, Editorial Edinumen, Madrid, 2006.

Equipo Prisma, Prisma. Comienza, prisma del alumno, Editorial Edinumen, Madrid, 2006.

Equipo Prisma, Prisma. Continúa, prisma de ejercicios, Editorial Edinumen, Madrid, 2004.

Equipo Prisma, Prisma. Continúa, prisma del alumno, Editorial Edinumen, Madrid, 2004.

Martín Peris, E. y N. Sans Baulenas, Gente 1, libro del alumno, Difusión S.L., Barcelona, 2005.

Martín Peris, E., P. Martínez Gila y N. Sans Baulenas, Gente 1, libro de trabajo, Difusión S.L., Barcelona, 2005.

VV.AA., Sueňa 1. Nivel inicial, cuaderno de ejercicios, Grupo Anaya S.A., Madrid, 2005.

VV.AA., Sueňa 1. Nivel inicial, libro del alumno, Grupo Anaya S.A., Madrid,

39

2005.



40


HISTORIJA

Naziv predmeta: ARAPSKI JEZIK I Šifra predmeta: NJI5

Nivo ciklusa, godina studija, semestar Prvi ciklus studija Prva godina studija / II semestar

Voditelj predmeta: Strani lektor

Kontakt detalji: Kabinet: u zgradi Arapskih studija Tel.: 036 571 559




Matična kvalifikacija: Arapski studij


Preduslovi za polaganje predmeta: Nema ih

Ograničenja pristupa predmetu: Studenti svih Odsjeka FHN-a


(2 ECTS)

Cilj predmeta: Upoznavanje studenata sa poznatim i svakodnevnim izrazima i jednostavnim

rečenicama arapskog jezika.



Student razumije i koristi poznate, svakodnevne izraze i posve jednostavne rečenice.

Zna predstaviti sebe i druge, i drugim ljudima postavljati pitanja o njihovoj osobi te

odgovarati na pitanja takve vrste. Može se sporazumjeti na jednostavan način, ako

poslovni partneri/ce govore polagano i razgovjetno i ako su spremni pomoći.


Historijski razvoj arapskog jezika. Mjesto i razvoj arapskog jezika u grupi

semitskih jezika. Klasični i savremeni arapski jezik. Društvene uslovljenosti

jezičke podvojenosti kod Arapa. Diglosija – fenomen arapskog jezika. Uzroci i

posljedice. Arapska fonetika. Artikulaciono-akustičke osobine arapskog

konsonantskog sistema; arapski vokalski sistem - kratki i dugi vokali; poluvokali.

Pravopis. Pravopisni znaci – tašdid, sukun, madda, wasla, tanwin.. Znakovi

interpunkcije. Vrste arapskog pisma. Kufsko, sulus, nashi, rik‘a, ta‘lik. Osnove

morfologije. Kategorizacija riječi: ime, glagol, partikula. Ime. Imenice, zamjenice,

pridjevi. Morfološke kategorije. Rod, broj (jednina, dvojiona, pravilna i nepravilna

množina), padež (nominativ, genitiv, akuzativ, vokativ). Potpuna i nepotpuna

deklinacija. Nepromjenljiva imena. Atributivna sintagma. Poredak riječi.

Kongruiranje imenice i pridjeva. NeodreĎeni pridjevski vid. OdreĎeni član. OdreĎeni

pridjevski vid. Zamjenice. Lične, pokazne, odnosne. Genitivna veza. Semantička

genitivna veza. Glagol imati. Prosta imenska rečenica. Čestica inna i njoj slične

čestice.Glagol. Konjugacija glagola u perfektu. Prosta glagolska rečenica. Prosta

glagolska vremena (prezent, futur). Participi.

U programu predavanja učešće imaju i studenti sa referatima i projektima vezamim

za predviĎeno gradivo.

41


učenja: Predavanja, auditorne vježbe, dijalog, diskusija, samostalni zadaci.


predviđaju):

Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi (dozvoljeno je 30% izostanaka), test, završni

pismeni ispit (primjena stečenih kompetencija, u svrhu potvrđivanja ostvarenih

ishoda ).



provjere znanja:


-kolokviji (40%)


Konačna ocjena se utvrđuje na osnovu ukupno osvojenih bodova na slijededi način:

Bodovi Ocjena

60 – 64 6

65 – 74 7

75 – 84 8

85 – 94 9

95 – 100 10



-Hafizović, Mesud: Arapski jezik, Sarajevo, 1999.

- Muftić, Teufik: Arapsko pismo, Sarajevo, 1982.

- Hasanović, B., Softić, M.: Tekstovi arapskog jezika za bosanske škole, Zenica,

1998.

- Božović, R.: Udžbenik arapskog jezika sa vježbankom i rječnikom, Sarajevo, 1984.

- Sikirić, Š., Pašić, M., Handžić, M.: Gramatika arapskog jezika I, 1934.

- Ramić, J.: Arapski u četrdeset osam lekcija, Sarajevo, 1989. Način pradenja kvalitete i uspješnosti


42


HISTORIJA

Naziv predmeta: Sociologija Šifra predmeta: 0000


semestar Prvi ciklus Prva godina/ II Semestar

Voditelj predmeta: Dr.sci.Asim Peco, vanredni profesor


Tel.:061175333 Nastavnički fakultet-310 [email protected]

Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmično: Sati vježbi sedmično: Ukupan broj sati:

Bodovna vrijednost ECTS-a: ECTS

Matična kvalifikacija: Sticanje novih znanja i formiranje kritičkog odnosa


Peduslovi za polaganje predmeta: Navesti predmete koji se moraju položiti prije ovog predmeta

Ograničenja pristupa predmetu: Nema ih


Cilj predmeta: Usvajanje novih znanja, kritički pristup literaturi, formiranje ispravnih stavova



Studenti de modi kompetentno diskutirati društvenu stvarnost, povezivati teoriju i

praksu, samostalno istraživati i pisati, graditi kritički pristup spram društvene

stvarnosti


1.Pojam i predmet sociologije

2.Razvoj socijalne i političke misli kroz historiju

3.Metode i tehnike istraživanja u sociologiji

4.Moć i vlast u društvu

5.Država

6.Političke stranke i udruženja

7.Društvena stratifikacija

8.Porodica

9.Kaste i staleži

10.Društveni pokreti i društvani sukobi

11.Problem rada, zaposlenost i siromaštvo

12.Problem prostora selo-grad

13.Društvo i religija

14.Teritorijalna i funkcionalna organizacija društva

15.Obrazovanje, status i zanimanje


učenja: predavanja, seminarska i referatska nastava, demonstracija itd.

43


predviđaju): Seminarski rad



provjere znanja:

Testiranja(dva),završni i popravni ispit,prezentacija samostqalnog ili grupnog

istraživanja



1.M.Haralambos,M.Held, Sociologija, Educa Zagreb 2002.

2.S.Fočo, Sociologija, Zavod za udžbenike Sarajevo 1999.

3.E.Gidens, Sociologija, Fond Otvoreno društvo, 1998.



44


HISTORIJA

Naziv predmeta: BiH na historijskim i geografskim

kartama Šifra predmeta: 0000





Tel.: 061 528 163



1

Seminari: 1


polaganje ispita: 3



historiju





vrijednosti:


vrijednost

Cilj predmeta:

Upoznavanje s historijskom kartografijom, vrstama karata, elementima

karte i njenim čitanjem. Upoznavanje sa kartografskim predstavljanjem

područja BiH od antičkog do savremenog doba.



/ishod učenja:


prikazivanju prostora BiH na historijskim kartama, teritorijalnim razvojem BiH

kroz historiju.


45

1. Historijski razvoj kartografije

2. Predstavljanje područja BiH u doba antike

3. Predstavljanje područja BiH u srednjem vijeku

4. Predstavljanje područja BiH u osmanskom periodu

5. Predstavljanje područja BiH u austro-ugarskom periodu

6. Predstavljanje područja BiH u jugoslavenskom okviru

7. Predstavljanje područja BiH u osmanskom periodu

8. Predstavljanje područja BiH u austro-ugarskom periodu

9. Predstavljanje područja BiH u jugoslavenskom okviru

Oblici provođenja



predviđaju): -







1. Zijad Šehid-Ibrahim Tepid, Povijesni atlas Bosne i Hecegovine, Sarajevo,

2002.

2. Ratimir Gašparevid, Bosna i Hercegovina na geografskim kartama od

prvih početaka do kraja XIX vijeka, ANUBIH, knj.37.,Odjeljenje društvenih

nauka, knj.22., Sarajevo 1970

3. The Times, Atlas svjetske povjesti, Zagreb 2004.



46


HISTORIJA

Naziv predmeta: Opća historija srednjeg vijeka od V

do XI stoljeća Šifra predmeta: 0000


semestar Prvi ciklus Prva godina /III semestar

Voditelj predmeta: Prof. dr. Salih Jalimam

Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta) E-mail: Tel.:



Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 5



Status predmeta: obavezan

Peduslovi za polaganje predmeta: nema

Ograničenja pristupa predmetu: Samo studenti historija


vrijednosti:


vrijednost

Cilj predmeta:

Studenti stječu osnovna znanja iz povijesti ranog srednjeg vijeka Zapadne

Europe, od kraja Zapadnog Rimskog Carstva 476. do sredine XI st., u

vremenu transformacije antičkih u srednjovjekovne društvene strukture.



/ishod učenja:

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti de stedi spoznaje o ratarskoj

evropskoj srednjovjekovnoj civilizaciji, tj društvenom i privrednom

nazadovanju Evrope nakon propasti antičke civilizacije.


- Seobe naroda i propast rimskog svijeta na Zapadu - Uspon Bizanta - Nove srednjovjekovne kraljevine na Zapadu u ranom srednjem vijeku i

doba Merovinga i Karolinga - Širenje islama, Emevijski i Abasijski hilafet - Mađari, Bugari i Vikinzi i njihova pojava u Europi - Feudalna Europa - Rat za investituru i križarski ratovi

Oblici provođenja


47


predviđaju):




Predavanja – 20%, seminarski rad – 20%, ispit - 60% .



M. Brandt, Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka, Zagreb 1980; M.

Šunjid, Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, Sarajevo 1980;

M. Šunjid, Narodi i države u ranom srednjem vijeku, Sarajevo 2003; H.

Pirenne, Povijest Evrope od seobe naroda do XVI stoljeda, Zagreb 1956; R.

Lopez, Rođenje Evrope, Zagreb 1978; J. Le Goff, Srednjovjekovna civilizacija

zapadne Evrope, Beograd 1974; G. Ostrogorski, Istorija Vizantije, Beograd

1959; M. Bloch, Feudalno društvo, Zagreb 1958; J. Kalmet, Feudalno

društvo, Sarajevo 1957; F. Hiti, Istorija Arapa, Sarajevo 1967;; Prokopije,

Tajna istorija, Beograd 1988.



48

UNIVERZITET „DŽEMAL BIJEDID“ U MOSTARU FAKULTET HUMANISITČKIH NAUKA

HISTORIJA

Naziv predmeta: Historija jugoistočne Evrope u

srednjem vijeku do XI stoljeća Šifra predmeta: 0000


semestar Prvi ciklus Prva godina /III semestar


Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta)

E-mail: salihjalimam@ yahoo.com



Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 4





Ograničenja pristupa predmetu: Samo studenti historija


vrijednosti:


vrijednost

Cilj predmeta:

Studenti de stedi osnovna znanja i osnovnu terminologiju vezanu uz

historiju jugoistočne Evrope u ranom srednjem vijeku, te znanja o

problemskim istraživanjima i načinima na koje historičari koriste izvore i

kako ih tumače.



/ishod učenja:

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti de stedi spoznaje o procesu

prrastanja plemenskih zajednica u narode i formiranje prvih slavenskih država

na Balkanu.


- Seobe naroda

- Narodi sa prostora jugoistočne Europe u ranom srednjem vijeku - Uticaj Franaka na prostorima jugoistočne Europe - Uticaj Bizanta na prostore jugoistočne Europe

Oblici provođenja


49


predviđaju): -







K. Frensis, Sloveni I-II, Beograd 1989; T. Živkovid, Južni Sloveni pod

vizantijskom vlašdu (600-1025), Beograd 2002; Historija (Istorija) naroda

Jugoslavije I, Zagreb (Beograd) 1953; I. Voje, Nemirni Balkan, Ljubljana

1994; M. Kos, Istorija Slovenaca, Beograd 1960; T. Raukar, Hrvatsko

srednjovjekovlje, Zagreb 1997; S. Dirkovid, Srbi u srednjem veku, Beograd

1995; Istorija Crne Gore I, Titograd 1967; Istorija makedonskog naroda I,

Skopje 1970.



50


HISTORIJA

Naziv predmeta: Historija Bosne u srednjem vijeku od V

do XI st. Šifra predmeta: 0000


semestar Prvi ciklus Druga godina / III semestar


Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta) E- mail:[email protected]


Sati predavanja sedmično: 3

Seminari: 1


polaganje ispita: 6



Status predmeta: obavezni




Cilj predmeta:

Studenti bi trebali stedi temeljna znanja i ovladati osnovnim pojmovima iz

bosanske historije ranog srednjeg vijeka kako bi ista mogli primjenjivati u

svom bududem radu te se osposobiti za kritičko vrednovanje

historiografskih rezultata.



Nakon uspješno položenog predmeta studenti de ovladati znanjima iz

političke, privredne, kulturne historije Bosne u ranom Srednjem vijeku.


- Propast antičke civilizacije i seoba naroda na prostoru na kojem kasnije nastaje srednjovjekovna Bosna

- Doseljavanje Slavena - Prvo pominjanje Bosne u izvorima - Bosna u okvirima vizantijskog commonvelta




predviđaju): -

51



provjere znanja:

Predavanja – 20%, seminarski rad – 20%, ispit - 60%. Ispit se polaže u pismenoj i

usmenoj formi.



S. Dirkovid, Istorija srednjovekovne bosanske države, Beograd 1964; N.

Klaid, Srednjovjekovna Bosna; D. Kovačevid-Kojid, Gradska naselja

srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo 1978; Povijest Bosne i

Hercegovine od najstarijih vremena do 1463, Sarajevo 1991; D. Kovačevid,

Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni, Sarajevo 1961



52


HISTORIJA

Naziv predmeta: Pomoćne historijske nauke I Šifra predmeta: 0000




Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta) Tel: 061 528 163


Sati vježbi sedmično: 2

Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 4







Cilj predmeta:

Proučavanje pomoćnih historijskih nauka, njihov značaj i kompariranje sa

naučnom metodologijom.



Nakon uspješno položenog ispita studenti de ovladati vještinama čitanja različitih vrsta

pisama na dokumentima, poznavade strukturu historijskih dokumenata, potom de

znati različite vrste datacija i upoznade se sa različitim vrstama i načinima pečadenja

dokumenata.


1. Paleografija (razvoj, grčka, latinska)

2. Diplomatika 3. Hronologija 4. Sfragistika




predviđaju): -



provjere znanja:

Predavanja – 25%, seminarski rad – 25%, ispit - 50%. Ispit se polaže u pismenoj formi.

Popis osnovne literature i 1. Stjepan Antoljak, Pomodne istorijske nauke, Kraljevo, 1971.

53

Internet web referenci: 2. Jakov Stipišid, Pomodne povijesne znanosti u teoriji i praksi, Zagreb 1985

3. Ljiljana Čolid, Osmanska diplomatika sa paleografijom, Beograd 2005.

4. Gregor Čremošnik, Studije za srednjovjekovnu diplomatiku i sigilografiju

južnih Slavena, Sarajevo 1976.

5. Bartol Zmajid, Heraldika, sfragistika, genealogija, Zagreb 1971.

6. Pavao Anđelid, Srednjovjekovni pečati iz Bosne i Hercegovine, Sarajevo

1970.

7. Gregor Čremošnik, Bosanske i humske povelje srednjeg vijeka, GZM,

Sarajevo 1948-1952



54


HISTORIJA

Naziv predmeta: Informatika Šifra predmeta: NJI12


semestar Ciklus studija Godina studija I / Semestar III



Tel.:

Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmično: 1 Sati vježbi sedmično:2 Ukupan broj sati za



Matična kvalifikacija: Njemački jezik i književnost

Status predmeta: Obavezni predmet




(2 ECTS)

Cilj predmeta:

Osnovni cilj je da se studenti upoznaju sa osnovnim pojmovima, značajem, razvojem i

primjenom informacijskih tehnologija i informatike. Očekuje se da studenti nakon

odslušanog i položenog predmeta mogu:

1.Pravilno tumačiti važnost i ulogu informatike

2.Naučiti princip rada na računaru

3.Samostalno koristiti personalni računar za različite poslove podešavanja rada samog

računara



Nakon odslušanog i položenog ispita studenti de posjedovati znanje: obrade podataka,

crtanja grafikona, dijagrama, obrade teksta, korištenja interneta-Network, MS Word-

a, MS Excell-a.Savladat de operativni sistem Windows-osnovna podešavanja, miš,

tastatura, datum, vrijeme, aplikativni programi, Windows Explorer, My Computer


1.Historijski pregled razvoja računara

2.Pojam informatika i primjena, Brojni sistemi i kodovi

3.Hardware:ulazne jedinice,CPU, izlazne jedinice

4.Softrware:Operativni:Windows, Linux. Aplikativni: MS Word, MS Excel, MS

Power Point.

5.Network:(rad u mreži): Osnovne karakteristike, komponente mreže, administriranje

mreže.

55

6.Internet: Osnovne karakteristike, konekcija, pretraživanje,, Web site, E-mail

Vjeţbe:

Tokom vježbi studenti trebaju ovladati osnovama informatičke pismenosti kao

temeljem za dalji studij I rad. Vježbe se izvode na IBM PC kompatibilnim računarima,

sa operativnim sistemom Windows, Microsoft Office alatima, te korištenjem internet

servisa I sadržaja

1.Operativni system Windows-osnovna podešavanja

2.MS Word

3.MS Excell


učenja:

Predavanja, vježbe sa neposrednim radom svakog studenta na računaru, samostalno

rješavanje zadataka , korištenje multimedije i interneta.


predviđaju):

Studenti su obavezni učestvovati u svim nastavnim oblicima. Na vježbama studenti

trebaju dokazati osposobljenost u samostalnom korištenju računarskog sistema pri

rješavanju problema iz sadržaja predmeta. Kolokviranjem sadržaja vježbi stiču uslove

za završni ispit.



provjere znanja:

Neprekidnom saradnjom sa studentima i kontinuiranim pradenjem njihovog prisustva

i rada ostvaruje se uvid u njihovo napredovanje u ovladavanju potrebnim znanjima.

Tokom vježbi organizuju se periodičke provjere znanja. Prvi kolokvij nakon cjeline

„Operativni sistem Windows“, drugi nakon cjeline „MS Word“, a tredi nakon „MS

Excell“. Studenti koji uspješno polože sva tri kolokvija na završnom ispitu polažu

teoretski dio ispita u pismenoj formi i praktički dio ispita na računaru.



Obavezna literatura:

1.Računala sasvim jednostavno (Ruth Maran)

2.Word for Windows ( I. Prevarek)

3.Kako koristiti MS Excel (Mark Dodge, Chris Kintan)

Dodatna literatura:

1.Latifagid, M, Osmanbegovid, E, Poslovno praktična informatika, ISBN 978-9958-658-

35-8, Tuzla, 2007.

2.A. Tenid, Poslovna informatika, Univerzitet „Džemal Bijedid“, Mostar, 2006.



56


HISTORIJA

Naziv predmeta: Historija religija I Šifra predmeta: 0000



Voditelj predmeta: Doc. dr. Fikret Bedirovid




Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 3



Status predmeta: izborni




Cilj predmeta:

Proširivanje znanja o nastanku i razvoju politeističkih i monoteističkih

religija, koje su imale značajan uticaj u razvoju i oblikovanju velikih

svjetskih civilizacija.




1. Hinduizam

2. Budizam

3. Konfucionizam

4. Taoizam

5. Judaizam




predviđaju): -



provjere znanja:


57



1. Povijest svijeta, Novo izdanje, 2002.

2. Allchin, B& R, The Birth of Indian Civilization, London, 1968.

3. Bakewel, John, History of Latin America: Empires and Seqels 145 – 1930, Malden Mass, 1997.



58


HISTORIJA

Naziv predmeta: ŠPANSKI JEZIK II Šifra predmeta: 0000


semestar Ciklus studija: I Godina studija: II / Semestar: III

Voditelj predmeta: Lektor, Juan Cristóbal Díaz Beltrán

Kontakt detalji: Konsultacije: sredom, 14:00-15:00 sati. Adresa E-mail: [email protected]

Tel.:




Matična kvalifikacija:


Peduslovi za polaganje predmeta: Predmet koji se mora položiti prije ovog predmeta: Španski jezik I

Ograničenja pristupa predmetu:


Cilj predmeta: Desarrollar las cuatro destrezas lingüísticas de manera que se alcance el nivel A2 del

Marco común europeo de referencia para las lenguas



El estudiante debe ser al final del curso capaz de:

Comprensión auditiva: comprender frases y el vocabulario más habitual sobre temas de interés personal (información personal y familiar muy básica, compras, lugar de residencia, empleo). Ser capaz de captar la idea principal de avisos y mensajes breves, claros y sencillos.

Comprensión de lectura: ser capaz de leer textos muy breves y sencillos. Saber encontrar información específica y predecible en escritos sencillos y cotidianos como anuncios publicitarios, prospectos, menús y horarios y comprender cartas personales breves y sencillas.

Interacción oral: poder comunicarme en tareas sencillas y habituales que requieren un intercambio simple y directo de información sobre actividades y asuntos cotidianos. Ser capaz de realizar intercambios sociales muy breves, aunque, por lo general, no puede comprender lo suficiente como para mantener la conversación por sí mismo.

Expresión oral: utilizar una serie de expresiones y frases para describir con términos sencillos a su familia y otras personas, sus condiciones de vida, su origen educativo y su trabajo actual o el último que tuvo.

59

Expresión escrita: ser capaz de escribir notas y mensajes breves y sencillos relativos a sus necesidades inmediatas. Poder escribir cartas personales muy sencillas, por ejemplo agradeciendo algo a alguien.


1.- Extensión, importancia y el origen de la lengua española.

2.- Fonética: vocales, consonantes, diptongos, triptongos, acentuación, peculiaridades

de la pronunciación, ortografía, signos ortográficos.

3.- Sustantivo: género, número, sustantivos cuyos cambios de género o de número

provocan diferentes significados, sustantivos de conceptos geográficos, diminutivos y

aumentativos.

4.- Adjetivos: género, número, lugar de los adjetivos, apócopes, comparación,

demostrativos, posesivos e indeterminados.

5.- Artículos: determinados e indeterminados, uso de los artículos.

6.- Pronombres: división, personales, posesivos, demostrativos, relativos,

interrogativos, indeterminados, formas enclíticas.

7.- Números: cardinales y ordinales, la hora y la fecha.

8.- Verbos: formas y tiempos, verbos auxiliares, uso de los verbos ser y estar; tres

conjugaciones regulares (tiempos simples y compuestos); formas interrogativas y

negativas, voz pasiva, verbos reflexivos; formas impersonales, verbos irregulares,

verbos defectivos, gerundio, participios (de presente y de pasado)

9.- Adverbios: de lugar, tiempo, modo, cantidad, afirmación, negación.

10.- Preposiciones: simples y compuestas

11.- Conjunciones: simples y compuestas.

12.- Signos de admiración.




predviđaju):



provjere znanja:

La evaluación será continua. La división de porcentajes es la siguiente:

-Un test en el mes de abril y un examen final: 20% + 50% (70%)

- Deberes y presentación de actividades: 20%

- Asistencia a clase y participación: 10%

Todas las actividades deberán ser entregadas en las fechas acordadas.

Todas las partes de la evaluación deberán ser aprobadas para obtener la nota final. En

junio habrá un examen oral para aquellos que no hayan demostrado su nivel durante

el curso.



Casado, M.Á., A. Martínez y A.M. Romero, Prisma. Comienza, prisma de ejercicios, Editorial Edinumen, Madrid, 2006.

Equipo Prisma, Prisma. Comienza, prisma del alumno, Editorial Edinumen, Madrid, 2006.

Equipo Prisma, Prisma. Continúa, prisma de ejercicios, Editorial Edinumen, Madrid, 2004.

Equipo Prisma, Prisma. Continúa, prisma del alumno, Editorial Edinumen, Madrid, 2004.

Martín Peris, E. y N. Sans Baulenas, Gente 1, libro del alumno, Difusión S.L., Barcelona, 2005.

60

Martín Peris, E., P. Martínez Gila y N. Sans Baulenas, Gente 1, libro de trabajo, Difusión S.L., Barcelona, 2005.

VV.AA., Sueňa 1. Nivel inicial, cuaderno de ejercicios, Grupo Anaya S.A., Madrid, 2005.

VV.AA., Sueňa 1. Nivel inicial, libro del alumno, Grupo Anaya S.A., Madrid, 2005.



61


ODSJEK ZA HISTORIJU

Naziv predmeta: ARAPSKI JEZIK II Šifra predmeta: NJI11

Nivo ciklusa, godina studija, semestar Prvi ciklus studija Druga godina studija / Tredi

semestar






Matična kvalifikacija: Studij arapskog jezika


Preduslovi za polaganje predmeta: Arapski jezik I



(2 ECTS)

Cilj predmeta: Upoznavanje studenata sa poznatim i svakodnevnim izrazima i jednostavnim

rečenicama španskog jezika.



Student razumije česte izraze koji su u svezi s područjima od posve neposredna

značenja (npr. informacije o osobi, o radu). U jednostavnim, rutinskim situacijama

može se sporazumijevati kada su posrijedi poznate stvari. Jednostavnim riječima

može opisati svoje podrijetlo i naobrazbu, direktnu okolinu i stvari u svezi s

nesposrednim potrebama.


Složena genitivna veza. Višečlana semantička i formalna genitivna veza. Neki

pomodni glagoli (kana, sara, lejse, asbaha). Glagolski načini. Indikativ, konjuktiv,

jusiv, imperativ, prohibitiv. Prijelazni i neprijelazni glagoli. Složena glagolska

vremena. Imperfekt, pluskvamperfekt, futur II. Glagolsko stanje. Aktiv. Pasiv.

Proširene vrste glagola. II –X glagolska vrsta. Konjugacija, glagolsaka vremena,

načini i stanja. Brojevi. Osnovni brojevi. Brojanje imena. Redni brojevi. Računanje

vremena. Nazivi dana i mjeseci. Računanje sati. Izražavanje datuma. Komparacija

pridjeva. Pozitiv, komparativ, superlativ. Boje. Složena rečenica. Nezavisne

rečenice.Sastavne, rastavne, zaključne, isključne, suprotne. Zavisne rečenice.

Uslovna rečenica: realna, irealna, potencijalna; Odnosna rečenica (sifa, sila);

Načinska rečenica (halija); Poredbene i rečenice izuzimanja. Objekatske rečenice.



62


predviđaju):



ishoda ).



provjere znanja:

- obavezni dolasci i aktivnost u nastavi (10%)

- kolokviji (40%)

- završni pismeni ispit (50%)


Bodovi Ocjena

60 – 64 6

65 – 74 7

75 – 84 8

85 – 94 9

95 – 100 10



Arapski časopisi, odabrani tekstovi iz udžbenika za učenje arapskog jezika kao

stranog jezika.

Hasanović, B., Softić, M.: Tekstovi arapskog jezika za bosanske škole, Zenica, 1998.

Begović, A.: Arapski jezik za srednje škole, Sarajevo, 1997.

Božović, R.: Udžbenik arapskog jezika sa vježbankom i rječnikom, Sarajevo, 1984.

Sikirić, Š., Pašić, M., Handžić, M.: Gramatika arapskog jezika I, II. 1984.

Ramić, J.: Arapski u četrdeset osam lekcija, Sarajevo, 1989.



63


HISTORIJA

Naziv predmeta: Opća historija srednjeg vijeka od XII do

XV stoljeća Šifra predmeta: 0000


semestar Prvi ciklus Druga godina / IV





Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 5







Cilj predmeta:

Studenti stječu osnovna znanja o historiji Europe i mediteranskog svijeta u

navedenom razdoblju, obilježenom procesom modernizacije društvenih

struktura koje de u tom obliku dočekati sljededi period modernizacije

koncem XVIII stoljeda.



Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti de stedi znanje vezano za

razvoj Evrope na Zapadu, prelazak iste iz ratarske u gradsku civilizaciju. Na

Istoku je značajna smjena Vizantije novom osmanskom civilizacijom.


- Formiranje građanstava - Počeci zapadno-europskih država - Prevlast papinstva i francuske u XIII vijeku - Europska kriza ( 1300-1450 ) - Osmanska država - Humanizam i renesansa



Ostale obaveze studenta (ako se -

64

predviđaju):



provjere znanja:


usmenoj formi.



M. Šunjid, Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, Sarajevo

1980; H. Pirenne, Povijest Evrope od seobe naroda do XVI stoljeda, Zagreb

1956; R. Lopez, Rođenje Evrope, Zagreb 1978; g. Ostrogorski, Istorija

Vizantije, Beograd 1972; J. Le Goff, Za jedan drugi srednji vek, Novi Sad

1997; J. Le Goff, Civilizacija srednjovjekovnog Zapada, Zagreb 1998; M.

Bloch, Feudalno društvo, Zagreb 1958; J. Kulischer, Opda ekonomska

povijest, Zagreb 1957; N. Morton, Istorija Engleske, Sarajevo 1955; Peroa-

Duse-Latrej, Istorija Francuske I, Beograd 1961; Povijest Mađarske, (ur. P.

Hanak), Zagreb 1995; B. Tuchman, Daleko zrcalo (Zlosretno XIV stoljede), I-

II, Zagreb 1984.



65


HISTORIJA

Naziv predmeta: Historija jugoistočne Evrope u

srednjem vijeku od XII do XV st. Šifra predmeta: 0000


semestar Prvi ciklus Druga godina / četvrti





Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 4







Cilj predmeta:

Studenti de stedi osnovna znanja i osnovnu terminologiju vezanu za

historiju jugoistočne Evrope u razvijenom srednjem vijeku, te znanja o

problemskim istraživanjima i načinima na koje historičari koriste izvore i

kako ih tumače.



Nakon uspješno položenog ispita studenti de raspolagati znanjem koje im je

neophodno u procesu sagledavanja društveno-političke i ekonomske situacije na

području jugoistoka evrope.


- Narodi jugoistočne Europe u vrijeme razvijenog feudalizma

- Srednjovjekovne države u jugoistočnoj Europi - Prilike za vrijeme prodora Osmanlija na jugoistok Europe




predviđaju): -

66



provjere znanja:


usmenoj formi.



I. Voje, Nemirni Balkan, Ljubljana 1994; M. Kos, Istorija Slovenaca, Beograd

1960; T. Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb 1997; S. Dirkovid, Srbi u

srednjem veku, Beograd 1995; Istorija Crne Gore, II/1-2, Titograd 1967; M.

Šunjid, Dalmacija u XV stoljedu, Sarajevo 1967; V. Foretid, Povijest

Dubrovnika do 1808., I, Dubrovnik 1980.



67


HISTORIJA

Naziv predmeta: Historija Bosne u srednjem vijeku od XII

do XV st. Šifra predmeta: 0000







Seminari: 1


polaganje ispita: 6







Cilj predmeta:

Studenti bi trebali stedi temeljna znanja i ovladati osnovnim pojmovima iz

bosanske historije razvijenog srednjeg vijeka kako bi ista mogli primjenjivati

u svom bududem radu te se osposobiti za kritičko vrednovanje

historiografskih rezultata.



Nakon uspješno položenog predmeta studenti de ovladati znanjima iz političke,

privredne, kulturne historije Bosne u razvijenom i kasnom Srednjem vijeku, sve do

propasti državne samostalnosti.


- Bosna za vrijeme bana Borića i historijski izvori koji govore o tom

periodu

- Bosna za vrijeme bana Kulina i historijski izvori koji govore o tom

periodu

- Bosna za vrijme bana Mateja Ninoslava i historijski izvori koji govore

o tom periodu

68

- Period sabljenja bosanske banovine, prevlast Šubića i historijski izvori

koji govore o tom periodu

- Uspon Bosne za vrijeme bana Stjepana II i historijski izvori koji

govore o tom periodu

- Ban i kralj Tvrtko I i prilike u državi za vrijeme njegove vladavine

- Prevlast vlastele i posljedice njihove dominacije

- Propast bosanskog kraljevstva u XV vijeku




predviđaju): -



provjere znanja:


usmenoj formi.



S. Dirkovid, Istorija srednjovekovne bosanske države, Beograd 1964; J. Šidak,

Studije o »Crkvi bosanskoj« i bogumilstvu, Zagreb 1975; D. Kovačevid-Kojid,

Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo 1978; Povijest

Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do 1463, Sarajevo 1991; P.

Anđelid, Bobovac i Kraljeva Sutjeska, Sarajevo 1973; P. Živkovid, Tvrtko II

Tvrtkovid, Sarajevo 1981; S. Dirkovid, Rusaška gospoda, Istorijski časopis 21,

Beograd 1974, 5-17; M. J. Dinid, Državni sabor srednjevekovne Bosne,

Beograd 1955; D. Kovačevid, Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni, Sarajevo

1961



69


HISTORIJA

Naziv predmeta: Pomoćne historijske nauke II Šifra predmeta: 0000







Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 4







Cilj predmeta:

Proučavanje pomoćnih historijskih nauka, njihov značaj i kompariranje sa

naučnom metodologijom.



Polaganjem ispita studenti de ovladati osnovnim vještinama nužnim za prepoznavanje

grbova, izradu porodičnih stabala, te rada sa arhivskom građom.


1. Heraldika 2. Arhivistika 3. Genealogija




predviđaju): -


polaganja ispita i % težinskog faktora Predavanja – 25%, seminarski rad – 25%, ispit - 50%. Ispit se polaže u pismenoj formi.

70

provjere znanja:



1. Stjepan Antoljak, Pomodne istorijske nauke, Kraljevo, 1971.

2. Bartol Zmajid, Heraldika, sfragistika, genealogija, Zagreb 1971.

3. Bernard Stulli, Priručnik iz arhivistike, Zagreb 1977.

4. Priručnik za polaganje stručnog arhivističkog ispita, Sarajevo 2007.



71


ODSJEK ZA HISTORIJU

Naziv predmeta: ARAPSKI JEZIK III Šifra predmeta: NJI16


semestar Prvi ciklus studija Druga godina studija / IV semestar






Matična kvalifikacija: Arapski studij


Peduslovi za polaganje predmeta: Arapski jezik II



(2 ECTS)

Cilj predmeta:

Cilj je da se student snalazi u većini svakodnevnih situacija, da može razumjeti

glavne poruke mnogih radijskih i televizijskih programa o tekućim dogaĎajima ili

temama od osobnog i profesionalnog interesa, da razumije tekstove koji su

uglavnom pisani običnim jezikom ili jezikom struke, da može napisati jednostavan

vezani tekst o poznatoj temi ili temi od osobnog interesa.



Kandidat razumije glavne tačke, ako se upotrebljava jasan standardni jezik i ako se

radi o poznatim stvarima s posla, iz škole, slobodnog vremena itd. Može se snaći u

većini situacija u kojima se u području jezika naĎe prilikom putovanja. Može se

jednostavno i suvislo izražavati o poznatim temama i područjima za koja je

zainteresiran.


1. sedmica Osvrt na arapski jezik sa stanovišta opde lingvistike i njegov

položaj u sklopu raznih tipologizacija. Arapsko pismo i

grafičko predstavljanje (latinična transkripcija i transliteracija).

Slogovi. Naglasak. Sažetak o pravilima pisanja hemze.

2. sedmica Riječi i podjela po vrstama. Određeni i neodređeni vid imena.

Pisanje određenog člana uz sunčeva i mjesečeva slova. Rod

imena. Imenice ženskog roda. Prosta imenska rečenica.

72

3. sedmica Nepostojana hemza. Deklinacija (uopde o padežima i njihovim

funkcijama). Dvojina u arapskom jeziku.

4. sedmica Glagoli (samostalni i pomodni). Glagolski perfekat.

5. sedmica Pravilna množina muškog roda. Pravilna množina ženskog

roda. Neodređena imenica kao subjekat u rečenici.

6. sedmica Pridjevi (vrste i funkcije). Podjela pridjeva prema tipovim

komparacije. Pridjevi za boje i kvalifikacije organizma.

7. sedmica Zamjenice (podjela prema vrstama). Lične zamjenice. Pokazne

zamjenice.

8. sedmica Rekapitulacija/Test

Genitiv i njegove funkcije. Genitivna veza. Dijelovi genitivne

veze i njihovi dodaci.

9. sedmica Spojene lične zamjenice (uz imenicu kao ekvivalent prisvojno

zamjenici, u akuzativu kao objekat glagolske radnje).

10. sedmica Brojevi (podjela po vrstama). Glavni brojevi 1-10.

Kvazigenitivna veza.

11. sedmica Prezent glagola. Glagolska rečenica i slaganje glagola s

subjektom. Glagolsko-imenska rečenica.

12. sedmica Komparacija pridjeva. Odnosni pridjevi. Deminutiv.

13. sedmica Odnosne zamjenice. Odnosna rečenica. Lične zamjenice spojen

s prijedlozima. Zamjenice svi, svaki i slične.

14. sedmica Redni brojevi. Upitne zamjenice. Računanje vremena i starosti.

Pridjevi isti, isto i slični.

15. sedmica Rekapitulacija svih oblasti




predviđaju):



ishoda ).

73



provjere znanja:


-kolokviji (40%)



Bodovi Ocjena

60 – 64 6

65 – 74 7

75 – 84 8

85 – 94 9

95 – 100 10





74


HISTORIJA

Naziv predmeta: Interkulturalno razumijevanje i ljudska

prava Šifra predmeta: 0000


semestar Dodiplomski studij Godina studija II / IV

Voditelj predmeta: Doc.dr. Asim Peco

Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta) E-mail:elvira.cemalovic

Tel.:061 485350 Tantawi centar @unmo.ba







Ograničenja pristupa predmetu: Samo studenti II godine studija svih odsjeka

Obrazloženje bodovne vrijednosti: -

Cilj predmeta: Upoznati studente sa osnovnim ljudskim pravima i interkulturalnim razumijevanjem,

te razviti svijest o primjeni ljudskih prava u svakodnevnom životu.



1. steći razumijevanje za mirno rješenje konflikta i interkulturno

razumijevanje i uvid u ljudska prava;

2. biti osposobljeni da djeluju na unapreĎenju poštivanja ljudskih prava u

Bosni i Hercegovini, meĎunarodnoj zajednici i u vlastitom životu;

3. steći znanja i vještine koje će im pomoći da aktivno i na pozitivan način

učestvuju u životu jedne multikulturne zajednice;

4. steći teorijska znanja o empirijskoj i normativnoj naravi pojedinaca u

multikulturalnoj zajednici i situacijama, te suživotu s ljudima koji imaju

drugačije vrijednosti, običaje i tradiciju;

5. steći razumijevanje o konfliktima i rješavanju konflikta na globalnom,

državnom, lokalnom i individualnom planu;

.


1. 1. Ljudska prava

1.1 Pojam, definicija i historijski okvir

1.2 Metodologija proučavanja i konceptualna analiza

1.3 Ljudska prava u filozofskoj i ustavnoj perspektivi

75

1.4 Primjeri (pojave) narušavanja ljudskih prava

1.5 Nacionalna, regionalna i globalna zaštita ljudskih prava

1.6 Sadržaj ključnih ljudskih prava

1.7 MeĎunarodni monitoring / mehanizmi i implementacije

1.8 Odnos izmeĎu ljudskih prava i političkog djelovanja

2. Interkulturno razumijevanje

2.1 Koncepti interkulturnog razumijevanja

2.2 Objašnjenje i diskusija o središnjim terminima (kultura, identitet, pojedinac i

grupa, nacija, nacionalnost i nacionalizam, etničke skupine, etničke pripadnosti,

nacionalne većine, segregacija, asimilacija, integracija, pluralizam,

etnocentrizam, predrasude, ksenofobija, kulturni šovinizam, rasizam,

tolerancija i slično)

2.3 Važnost interkulturnog razumijevanja i saradnje

2.4 Tolerancija kao neophodan faktor interkulturnog razumijevanja

3. Mirno rješavanje konflikata

3.1 Teorije sukoba i rješavanje sukoba na različitim razinama

3.2 Odnosi i uvjeti za sukob na globalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini

3.3 Vojni sukob, kako unutar tako i izmeĎu država

3.4 Nestašica resursa, tip režima, multietničnost i ekonomski razvoj

3.5 Religija i sukob

3.6 Sukobi na individualnom nivou

3.7 Mirno rješavanje sukoba

3.8 Praktične vještine u upravljanju i sprečavanju sukoba, vježbanje praktičnih i

pedagoških metoda

3.9 Mehanizmi nacionalne i meĎunarodne vlasti koje moraju obnoviti zajednice

nakon nakon sukoba ili razdoblja u kojim su se kršila ljudska prava

3.10 Ponovna izgradnja povjerenja

3.11 Obnova civilnog društva

3.12 Komisije za istinu, suĎenja i naknade

3.13 MeĎunarodni kazneni sud (ICC)

4. Metode aktivnog učenja

4.1 Humanistička perspektiva

4.2 Uloga nastavnika, proces učenja i sredina u kojoj teče ovaj proces.


učenja: predavanja, praktična nastava, vježbe, eseji, demonstracija itd.


predviđaju): Nema ih



provjere znanja:

Održavanje časa u osnovnoj školi na izabranu temu iz oblasti ljudskih prava i

interkulturalnog razumijevanja, izrađen dnevnik praktične nastave, završni esej



1. Demokratija i ljudska prava (Zbornik radova) 2. Ljudska prava u Bosni i Hercegovini 2008. 3. Vodič za unapređenje interkulturalnog obrazovanja, Fond za otvoreno

društvo, Beograd, 2007. 4. Kultura, etničnost, identitet, Jadranka Čadid-Kumpes, Zagreb, 1999. 5. Sukob civilizacija, Huntington Samuel

6. Sudar kultura, Francis Fukojama Način pradenja kvalitete i uspješnosti


76


HISTORIJA

Naziv predmeta: Historija religija II Šifra predmeta: 0000



Voditelj predmeta: Doc. dr. Fikret Bedirovid




Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 3







Cilj predmeta:

Proširivanje znanja o nastanku i razvoju politeističkih i monoteističkih

religija, koje su imale značajan uticaj u razvoju i oblikovanju velikih

svjetskih civilizacija.




6. Šintoizam

7. Zoroastrizam

8. Mitraizam

9. Kršćanstvo (nastanak, razvoj, učenje, crkveni raskol)

10. Islam (nastanak, razvoj, širenje, pravci)

11. Protestantske religije u Evropi




predviđaju): -


polaganja ispita i % težinskog faktora Predavanja – 25%, seminarski rad – 25%, ispit - 50% .

77

provjere znanja:



4. Povijest svijeta, Novo izdanje, 2002.

5. Allchin, B& R, The Birth of Indian Civilization, London, 1968.

6. Bakewel, John, History of Latin America: Empires and Seqels 145 – 1930, Malden Mass, 1997.

4. Chaudhuri K. N. , Trade and Civilization in the Indian Ocean: An economic

History from the Rise Islam to



78


HISTORIJA

Naziv predmeta: Opća historija novog vijeka (do 1648) Šifra predmeta: 0000


semestar Prvi ciklus Treda godina/ V

Voditelj predmeta: Doc. dr. Senija Milišid


[email protected] Tel.: 061 504 186


3 Sati vježbi sedmično: 2

Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 5







vrijednosti:


vrijednost

Cilj predmeta: Spoznati procese koji su doveli do tranzicije evropskog društva iz

srednjovjekovnog u novo doba.



/ishod učenja:

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti de biti sposobni da sagledaju

historijske procese koji su se dešavali u periodu od geografskih otkrida do

sredine 17 vijeka, odnosno Vestfalskog mirovnog mirovnog ugovora.


1. Velika geografska otkrida 2. Humanizam i renesansa 3. Počeci evreopske kolonizacije 4. Reformacija i katolička reakcija 5. Evropska politička historija XVI vijeka 6. Tridesetogodišnji rat 7. Vestfalski mir

Oblici provođenja Predavanja, vježbe, demonstracija itd.

79

nastave/metode učenja:


predviđaju): -







1. Dragoljub R. Živojinovid, Uspon Evrope 1450. – 1789., Beograd, 1995.

2. Metju S. Anderson, Evropa u XVII vijeku, Beograd, Clio, 2002.

3. Donald H Penington, Evropa u XVII vijeku, Beograd, Clio, 2002.

4. Džon L. Ekspozito, Oksfordska istorija islama, Beograd, Clio, 2002.

5. Povijest svijeta, Novo izdanje, Zagreb, 2002.



80


HISTORIJA

Naziv predmeta: Jugoistočna Evropa pod mletačkom i

mletačkom vlašću do 1918 Šifra predmeta: 0000



Voditelj predmeta: Doc. dr. Husnija Kamberovid

Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta) E-mail: Tel.: 061 482 294



Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 5







vrijednosti:


vrijednost

Cilj predmeta:

Proučavanje historije južnoslovenskih naroda u periodu od XVI st. do kraja

Prvog svjetskog rata. Spoznaja o položaju južnoslavenskih zemalja tokom

perioda predominacije Mletačke R. i Habsburške M. na Balkanu, kao i o

nastanku i razvoju ideje jugoslavenstva.



/ishod učenja:

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti de stedi znanje o

specifičnom društveno – političkom razvoju jugoslavenskih prostora

(Dalmacija, Banska Hrvatska, Slavonija, Istra, Dubrovnik, Vojna Krajina i

Slovenija) pod habsburškom i mletačkom vlašdu.


1. Uspon Dubrovnika meĎunarodni položaj; privreda i društvo.

2. Mletačka republika i Dalmacija u XVI st.

3. Vojna krajina.

4. Dubrovačka republika izmeĎu velikih sila u XVII st.

5. Hrvatske zemlje pod Habsburgovcima u XVII st. – Vlaška prava.

6. Hrvatske i slovenačke zemlje u doba Marije Terezije.

81

7. Ilirski pokret

8. Jugoslovenska ideja

Oblici provođenja



predviđaju): -







1. Fransis Dvornik, Sloveni u evropskoj istoriji i civilizaciji, Beograd, Clio,

2000.

2. Milorad Ekmečid, Stvaranje Jugoslavije 1790-11918, Beograd, knj. I i II,

1989.

3. Božid, Dirkovid, Ekmečid, Dedijer, Istorija Jugolavije, Beograd, 1972.

4. Enciklopedija Larousse, Beograd, 1979.

5. Marija Todorova, Imaginarni Balkan, Beograd, 1999

6. Istorija naroda Jugoslavije, Zagreb, 1959



82


HISTORIJA

Naziv predmeta: Jugoistočna Evropa u osmanskom

periodu (do 1606) Šifra predmeta: 0000



Voditelj predmeta: Prof. dr. Enes Pelidija


Tel.: 061 539 194



Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 5







vrijednosti:


vrijednost

Cilj predmeta:

Cilj predmeta je upoznati studente sa najvažnijim procesima koji su uticali

na nastanak i razvoj osmanske države i društva, te njihov uticaj na

stanovništvo zemalja jugoist. Evrope koje su došle pod sultanovu vlast.



/ishod učenja:

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti de stedi znanje vezano za

širenje osmanske vlasti, kulture i civilizacije na prostoru Balkana.


1. Maloazijski bejluci do vremena nastanka Osmanske države

2. Osmanska država od prvih vladara do kraja Dugog rata (1593-1606)

3. Timarski sistem

4. Administrativno-upravna organizacija osmanske države

83

5. Vojno ureĎenje osmanske države

6. Dometi osmanske kulture i civilacije u klasično doba

Oblici provođenja



predviđaju): -







1.J. Matuz, Osmansko carstvo, Zagreb, 1992.

2.H. Inaldžik, Osmansko carstvo, klasično doba, 1300- 1600, Beograd, 1974.

3.R. Mantran, Istorija Osmanskog carstva, Beograd, 2002.

4. Historija osmanske države i civilizacije, ppr.E.Ihsanoglu, Sarajevo, 2004.



84


HISTORIJA

Naziv predmeta: Historija BiH u osmanskom periodu

do 1580 Šifra predmeta: 0000





Tel.: 061 539 194



3

Seminari: 1


polaganje ispita: 5







vrijednosti:


vrijednost

Cilj predmeta: Upoznavanje sa stanjem i prilikama u Kraljevini Bosni u prvoj polovici XV

vijeka, te uzrocima njene propasti i dolaska pod sultanovu vlast. Nužno je

ukazati na specifičnosti osmanske uprave i institucija u Bosni



/ishod učenja:

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti de stedi znanje o

promjenama koje su na prostorima BiH nastale kao posljedica uspostave

osmanske i učvršdivanja osmanske vlasti.


1. Osmansko-bosanski odnosi do 1463.godine

2. Od sandžaka do ejaleta

3. Osmansko administartivno-upravno i vojno uređenje od 1463. do 1592.

godine

4. Društveni odnosi

5. Gradovi i gradska privreda

85

Oblici provođenja



predviđaju): -







1.H.Šabanovid, Bosanski pašaluk, Sarajevo, 1982.

2. Grupa autora, BiH od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata,

(poglavlja koja se odnose na osmanski period), Sarajevo, 1994.

3. A.Handžid, Studije o Bosni, Istanbul, 1994.

4. H.Kreševljakovid, Izabrana dijela I-IV, Sarajevo, 1991.

5. M.Imamovid, Historija Bošnjaka, Sarajevo, 1997.



86

Šifra predmeta: Naziv predmeta: Njemački jezik I

Nivo: Godina: III Semestar: V Broj ECTS kredita: 4

Status: izborni

Broj sati sedmično: 1P +3V

Ukupan broj sati: 60

Nastavnik: mr. Anisa Trbonja Omanid, v. asst. Jezik: njemački

1. CILJ PREDMETA

Cilj je da kandidat razumije i koristi poznate, svakodnevne izraze i posve jednostavne rečenice, da zna predstaviti sebe i druge, i drugim ljudima postavljati pitanja o njihovoj osobi te odgovarati na pitanja takve vrste, te da se može sporazumjeti na jednostavan način, ako poslovni partneri govore polagano i razgovjetno i ako su spremni pomoći.

1a. Predmeti koji su preduslov za

polaganje (obavezno moraju biti

položeni)

Nema predmeta koji su preduslov.


se obrađuju

Lekcija 1 Hallo! Wie geht's?

Komunikacija Vokabular Gramatika

Sich begrüßen

und vorstellen ◆

per Sie und

per du ◆ das

Herkunftsland

nennen ◆ den

eigenen Beruf

Pozdravne fraze;

Upoznavanje; na

„ti“ ,

na „Vi“; zemlje i

kontinenti;

zanimanje;

brojevi od 1-100;

Position des Verbs:

Aussage, W-Frage und

Ja/Nein-Frage; Artikel

die, der, das

Wortfeld

Länder; Berufe;

87

nennen ◆ Zahlen

von 1–100 ◆

sagen, welche

Sprache man

spricht ◆ Wörter

aus anderen

Sprachen

Der Ton macht

die Musik

Der „Tag, wie

geht’s“-Rap 11

Zwischen den

Zeilen

Familienname

und Vorname 10

jezici;

internacionalizmi

.

Sprachen

Wortbildung

Berufsbezeichnungen

auf -in 7

Lerntechnik

Nomen mit Artikel

lernen 12

Lekcija 2 Begegnungen

Adresse und

Telefonnummer

angeben ◆

Alphabet ◆

Buchstabieren ◆

Bestellen im

Restaurant ◆

Angaben zur

Person machen ◆

Zahlen bis 1 000

◆ Vermutungen

anstellen

Der Ton macht

die Musik

Beamten-ABC 27

Zwischen den

Zeilen

Vermutungen

äußern 24

Adresa i broj

telefona;

Njemačka

abeceda;

spelovanje na

njemačkom

jeziku;

naručivanje u

restoranu; znati

navesti lične

podatke (godište,

bračni status,

državljanstvo,

itd.); brojevi do 1

000; znati

formulacije za

izražavanje

pretpostavki

W-Frage; Konjugation

Präsens;

Nominativ:

bestimmter,

unbestimmter

und negativer Artikel;

Akkusativ:

unbestimmter und

negativer

Artikel

Wortfeld

Kleine Speisen und

Getränke

Lerntechnik

Wortakzent mit

Geste lernen 23

Lekcija 3 Guten Tag, ich suche...

Zahlen über 1

000 ◆ statistische

brojevi od 1 000;

statistički podaci;

znati navesti

Adjektive; Akkusativ-

Ergänzung;

88

Angaben

machen ◆ Preise

angeben ◆ Im

Kaufhaus:

sich orientieren,

sich informieren

Der Ton macht

die Musik

Der

Einkaufsbummel-

Rap 39

Zwischen den

Zeilen

erst, schon, fast,

über, etwa 41

cijnu; snalaženje

u robnoj kudi.

Artikel als Pronomen

Wortfeld

Möbel; Währungen

Wortbildung

Pluralformen

Lerntechnik

Nomen mit Plural

lernen 37

Lekcija 4 Im Supermarkt

Einkaufen im

Supermarkt und

im Feinkostladen

◆ Im Supermarkt:

sich orientieren ◆

Ratschläge und

Bitten

Der Ton macht

die Musik

Bruder Jakob im

Supermarkt 51

Zwischen den

Zeilen

Tut mir Leid –

Entschuldigung

53

Odlazak u

kupovinu;

snalaženje u

kupovini;

formulisanje

savjeta i molbi.

Dativ-Ergänzung:

Personalpronomen

und

Ortsangaben;

Imperativ

Wortfeld

Lebensmittel;

Maßeinheiten und

Verpackungen

Lerntechnik

Nomen mit

Wortakzent lernen 43


89


3.1. način izvođenja nastave 1. ex katedra

2. diskusije

3. prezentacije

4. gosti predavači

5. ......................

1. 70%

2. 10%

3. 10%

4. 10%

.......................


3.2. način ocjenjivanja -uključivanja

studenata

1. obavezni dolazak

2. grupni rad

3. domada zadada

4. seminarski rad

5. kviz

6. prezentacija



9. test (finalni)

........................

1. 5%

2. ____

3. 5%

4. 5%

5. ____

6. 5%

7. 20%

8. 20%

9. 40%.

4. LITERATURA Dallapiazza, Rosa-Maria (2010): Tangram aktuell 1. Kursbuch und Arbeitsbuch, Lektion 1 – 4, Hueber.

90


HISTORIJA


Engleski jezik I Šifra predmeta: 0000


semestar Ciklus studija I Godina studija III / V

Voditelj predmeta: Doc. dr. Edina Špago-Dumurija

Kontakt detalji: Konsultacije: svaki dan, 9:30-10:00 Adresa (broj kabineta): Arapski studiji

E-mail: [email protected] Tel.: 063 345 935



Matična kvalifikacija: Odsjek za njemački jezik i knj., Odsjek za bosanski jezik i knj., Odsjek za historiju


Preduslovi za polaganje predmeta: Nema ih.


Obrazloženje bodovne vrijednosti: Predmet je izborni i nosi dogovoreni opseg od 4 ECTS-a. Student de na nastavi

ostvariti 60 sati a preostalih 20 u samostalnom radu.

Cilj predmeta:

Studenti drugih studija de se upoznati sa osnovama engleske gramatike te usvojiti

jezične vještine na nivou A1+ CEF skale. Fokus de biti na vještini govora, uz

razumijevanje, čitanje i pisanje.




- razumjeti govor na nivou A1+ CEF skale, u uobičajenim svakodnevnim

situacijama, ako govornik relativno sporo i razgovijetno izgovara

- održavati govornu komunikaciju o temama iz svakodnevnog života, ličnog i

iz okruženja

- čitati i pisati o obraĎenim temama

- usvojiti najčešće ustaljene i idiomatske izraze u cilju lakšeg komuniciranja

- upoznati se sa osnovnim elemntima kulture i običaja engleskog govornog

područja


1. Predstavljanje na engleskom

2. Porodica i okruženje - opis

3. Svakodnevne životne aktivnosti

4. Odmor i zabava

5. Putovanje

7. Zdravlje i dobrobit

8. Obrazovanje

9. Kupovina

10. Hrana i piće

11. Javne službe

12. Vrijeme

13. Zabava

14. Dokolica i hobiji

91

15. Radio i televizija


učenja: predavanja, vježbe, dijalozi, filmovi, dramatizacija


predviđaju): Studenti rade dvije zadade u toku semestra.



provjere znanja:

Zadadama studenti mogu ostvariti do 20% bodova, na pismenom ispitu do 40% i na

usmenom do 40% od ukupnog broja bodova.



1. Weekly Guardian - http://www.guardian.co.uk/education/series/classroom-

materials

2. Mustafa Tanovid, Gramatika engleskog jezika, FHN Mostar 2000.

3. materijali sa nastave koje studenti dobiju mailom



92


HISTORIJA

Naziv predmeta: Arhivistika Šifra predmeta: 0000


semestar Prvi ciklus Treda godina /V





Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 4







Cilj predmeta:

Upoznavanje sa propisima i naučnim principima koji se primjenjuju u radu sa

arhivskom graĎom, od njenog nastanka do valorizacije svih oblika njene vrijednosti.



Nakon uspješno položenog ispita studenti de teoretski ovladati vještinama arhivskog

rada, poznavade strukturu historijskih dokumenata.


1. Arhivistika(značaj, funkcioniranje)

2. Arhivska služba

3. Arhivska graĎa

Arhivistička nauka (pojam, predmet, zadaci)

Arhivska djelatnost BiH

Registraturno poslovanje imalaca arhivske graĎe




predviđaju): -


polaganja ispita i % težinskog faktora Predavanja – 25%, seminarski rad – 25%, ispit - 50%. Ispit se polaže u pismenoj formi.

93

provjere znanja:



1. Stjepan Antoljak, Pomodne istorijske nauke, Kraljevo, 1971.

2. Jakov Stipišid, Pomodne povijesne znanosti u teoriji i praksi, Zagreb 1985

3. Jerid V., Standardi i normativi za arhivsku djelatnost BiH, Sarajevo 1991.



94

UNIVERZITET „DŢEMAL BIJEDIĆ“ U MOSTARU

FAKULTET HUMANISTIČKIH NAUKA

HISTORIJA

Naziv predmeta: Opća historija novog vijeka

(1648-1789) Šifra predmeta: 0000


semestar Prvi ciklus Treda godina/ VI

Voditelj predmeta: dr. Senija Milišid


Tel.: 061 539 194



3


polaganje ispita: 5







vrijednosti:


vrijednost

Cilj predmeta: Upoznati student sa osnovnim procesima svjetske historije od Vestfalskog

mira do Francuske buržoaske revolucije.



/ishod učenja:

Uspješnim polaganjem ovog predmeta studenti de spoznati:

karakter apsolutističke vladavine XVII i XVIII stoljeća,

značaj prosvjetiteljstva i njegove glavne predstavnike,

okolnosti pod kojim je šireno evropsko kolonijalno carstvo u XVII i

XVIII stoljeću,

razvoj drušveno- političkih prilika u glavnim evropskim državama


1. Apsolutizam

2. Nova faza evropske kolonizacije

3. Razvoj prosvjetiteljstva

4. Prosvjedeni apsolutizam i njegove tekovine

95

5. Uspon Rusije u XVIII stoljedu

6. Osnove evropske političke historije u XVII i XVIII stoljedu

Oblici provođenja



predviđaju): -







1. Dragoljub R. Živojinovid, Uspon Evrope 1450. – 1789., Beograd, 1995.

2. Metju S. Anderson, Evropa u XVII vijeku, Beograd, Clio, 2002.

3. Džon L. Ekspozito, Oksfordska istorija islama, Beograd, Clio, 2002.

4. Povijest svijeta, grupa autora, Novo izdanje, Zagreb, 2002.



96


HISTORIJA

Naziv predmeta: Jugoistočna Evropa u osmanskom

periodu (1606-1791) Šifra predmeta: 0000


semestar Prvi ciklus Treda godina/VI



Tel.: 061 539 194



3


polaganje ispita: 5







vrijednosti:


vrijednost

Cilj predmeta: Upoznati se svim procesima kroz koje je prolazila osmanska država nakon

okončanja klasičnog perioda, sve do Svištovskog mira 1791. godine.



/ishod učenja:

Uspješnim polaganjem ovog predmeta studenti de spoznati uzroke koji su

doveli do krize i opadanja modi Osmanskog carstva tokom XVII i XVIII vijeka.


1. Osmanski grad na prostorima jugoist.Evrope

2. Opdi pogled na stanje lokalne uprave

3. Opadanje modi i kriza Osmanskog carstva (1606-1791)

4. Osmanske obrazovno-kulturne institucije do kraja XVIII vijeka

Oblici provođenja


97


predviđaju): -







1. J. Matuz, Osmansko carstvo, Zagreb, 1992.

2. R. Mantran, Istorija Osmanskog carstva, Beograd,2002.

3. Historija naroda Jugoslavije II, Zagreb,1959.

4. Historija osmanske države i civilizacije, prr.E.Ihsanoglu, Sarajevo,

2004.



98


HISTORIJA

Naziv predmeta: Bosanski ejalet (1580-1791) Šifra predmeta: 0000


semestar Prvi ciklus Prva godina / VI


Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta) Tel.: 061 539 194


polaganje ispita: 4







Cilj predmeta:

Ukazati na najznačajnije procese koji su uticali na osobenosti osmanske

Bosne. Cilj je sagledati sličnosti i posebnosti Bosanskog ejaleta u odnosu na

druge teritorije pod sultanovim suverenitetom, ali i teritotorije koje su u

isto vrijeme bile po vlašdu austrijskog cara i mletačkog dužda.




Bosnaskom ejaleta u XVII i XVIII vijeku. To se odnosi na sve društveno-političke prilike

koje su se razvijale u okolnostima slabljenja Osmanskog carstva


1. Odžakluk timari

2. Kapetani i kapetanije

3. Specifičnosti bosanskog ajanaluk

4. Ratovi vođeni na prostoru Bosanskog ejaleta u XVII i XVIII vijeku

5. Društveni i privredni odnosi u Bosanskom ejaletu do kraja Dubičkog rata

6. Kulturne prilike u osmanskoj Bosni



99


predviđaju): -



provjere znanja:

Predavanja – 20%, seminarski rad – 20%, ispit - 60% . Ispit se polaže u pismenoj i

usmenoj formi.



1.E. Pelidija, Banjalučki boj 1737.uzroci i posljedice, Sarajevo 2003.

2. isti, Bosanski ejalet od Karlovačkog do Požarevačkog mira, Sarajevo

1989.

3. A. Sudeseka, Ajani, Sarajevo, 1965.

4. N.Filipovid, Odžakluk timari, POF V, 1955.

5. A. Aličid, Pokret za autonomiju Bosne od 1831 do 1832, Sarajevo, 1996.



100


HISTORIJA

Naziv predmeta: Historija BiH u XIX stoljeću (do 1878) Šifra predmeta: 0000


semestar Prvi ciklus Prva godina / VI

Voditelj predmeta: Doc. dr. Senija Milišid

Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta) Tel.: 061 504 186



Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 5







Cilj predmeta:

Upoznavanje sa historijskim razvojem Bosanskog ejaleta (vilajeta) u

periodu od mira u Svištovu (1791) do Berlinskog kongresa (1878).



Po uspješnom polaganju ovog predmeta studenti de imati osnovno znanje o

specifičnom razvoju Bosanskog ejaleta u XIX vijeku. Stedi de znanje o reformskom

periodu kroz koji je tada prolazilo Osmansko carstvo i o posljedicama koje je taj

proces izazvao u Bosni.


Reforme u Osmanskom carstvu i Bosni od 1791. do 1839.

Pokret za autonomiju Bosne 1831/32. godine

Uprava Ali-paša Rizvanbegovida u Hercegovini (1833-1851)

Omer-paša Latas u Bosni

Uređenje Bosanskog Vilajeta od 1865. do 1878.godine

Organizacija vojske u Bosanskom ejaletu(vilajetu)

Tekovine osmanske vladavine u Bosni

101




predviđaju): -



provjere znanja:


usmenoj formi.



A.S.Aličid, Uređenje Bosanskog ejaleta od 1789 do 1878. godine, Sarajevo,

1983.; isti, Pokret za autonomiju Bosne od 1831. do 1832. godine, Sarajevo,

1996; H.Kapidžid, Ali-paša Rizvanbegovid i njegovo doba, Sarajevo, 2001. ,

I. Tepid, BiH u ruskim izvorima (1865-1878), Sarajevo,1988.; G. Šljivo, Omer-

paša Latas u BiH 1850-1852, Sarajevo, 1977.



102

Šifra predmeta: Naziv predmeta: Njemački jezik II

Nivo: Godina: III Semestar: VI Broj ECTS kredita: 4

Status: izborni

Broj sati sedmično: 1P +3V

Ukupan broj sati: 60

Nastavnik: mr. Anisa Trbonja Omanid, v. asst. Jezik: njemački

1. CILJ PREDMETA

Cilj je da kandidat razumije i koristi poznate, svakodnevne izraze i posve jednostavne rečenice, da zna predstaviti sebe i druge, i drugim ljudima postavljati pitanja o njihovoj osobi te odgovarati na pitanja takve vrste, te da se može sporazumjeti na jednostavan način, ako poslovni partneri govore polagano i razgovjetno i ako su spremni pomoći.

1a. Predmeti koji su preduslov za

polaganje (obavezno moraju biti

položeni)

Položen Njemački jezik I.


se obrađuju

Lekcija 5 Arbeit und Freizeit

Komunikacija Vokabular Gramatika

über Vor- und

Nachteile sprechen

◆

Freizeitaktivitäten

◆ Uhrzeit ◆

Termine

vereinbaren ◆ sich

verabreden ◆

Formulisanje

prednosti i

mahana;

aktivnosti u

slobodno

vrijeme;

formulisanje

pitanja:

Koliko je

sati? i

Modalverben;

Ortsangaben;

Richtungsangaben;

Zeitangaben;

Ordinalzahlen

Wortfeld

Berufe;

Freizeitaktivitäten;

103

Datum

Der Ton macht die

Musik

Freizeitstomp 13

Zwischen den Zeilen

Häufigkeitsangaben

9

mogudi

odgovori;

dogovaranje

termina;

dogovaranje

sastanaka;

datum.

Tage, Monate,

Jahreszeiten

Lekcija 6 Familie und Haushalt

Familie und

Verwandtschaft ◆

über die

Haushaltsarbeit

sprechen ◆

Tagesablauf

Der Ton macht die

Musik

Der Haushalts-Blues

24

Zwischen den Zeilen

und, aber, oder 27

Porodica i

rodbina;

razgovor o

domadinstvu;

razgovor o

tome kako

neko provodi

dan.

Possessiv-Artikel;

trennbare und

nichttrennbare

Verben;

Wechselpräpositionen

Wortfeld

Arbeiten im Haushalt

Lerntechnik

Die

„Kopfpräpositionen“

26

Projekt

Kurszeitung 20

Lekcija 7 Berlin! Berlin!

Wegbeschreibungen

◆ über

Vergangenes

sprechen ◆

Lieblingsorte

Der Ton macht die

Musik

Auf der Mauer, auf

der Lauer

(Liedwerkstatt) 38

Zwischen den Zeilen

Mitleid oder Ärger

ausdrücken 39

Opisivanje

smjera, puta;

razgovor o

nekoj prošloj

radnji;

omiljena

mjesta.

Orts- und

Richtungsangaben;

Perfekt (1):

Verbklammer, Partizip

II der

regelmäßigen und

unregelmäßigen

Verben;

Personalpronomen im

Akkusativ

Wortfeld

Lieblings-

Lerntechnik

104

unregelmäßige

Verben mit Partizip

lernen 35

Projekt

Internetrecherche;

Brief an die Touristen-

Information 32

Lekcija 8 Alltagssituationen

Auskunft geben ◆

um

Informationen/Hilfe

bitten ◆ etwas

bestellen, einkaufen

◆

jemandem etwas

wünschen

Tipps zum

Vokabellernen



3.1. način izvođenja nastave 1. ex katedra

2. diskusije

3. prezentacije

4. gosti predavači

5. ......................

1. 70%

2. 10%

3. 10%

4. 10%

.......................


3.2. način ocjenjivanja -uključivanja

studenata

1. obavezni dolazak

2. grupni rad

3. domada zadada

4. seminarski rad

5. kviz

6. prezentacija

1. 5%

2. ____

3. 5%

4. 5%

5. ____

6. 5%

105



9. test (finalni)

........................

7. 20%

8. 20%

9. 40%.

4. LITERATURA Dallapiazza, Rosa-Maria (2010): Tangram aktuell 1. Kursbuch und Arbeitsbuch, Lektion 5– 8, Hueber.

106


HISTORIJA


Engleski jezik II Šifra predmeta: 0000


semestar Ciklus studija I Godina studija III / Semestar VI

Voditelj predmeta: Doc. dr. Edina Špago-Dumurija

Kontakt detalji: Konsultacije: svaki dan, 9:30-10:00 Adresa (broj kabineta): Arapski studiji

E-mail: [email protected] Tel.: 063 345 935



Matična kvalifikacija: Odsjek za njemački jezik i knj., Odsjek za bosanski jezik i knj., Odsjek za historiju


Preduslovi za polaganje predmeta: Položen Engleski jezik I


Obrazloženje bodovne vrijednosti: Predmet je izborni i nosi dogovoreni opseg od 4 ECTS-a. Student de na nastavi

ostvariti 60 sati a preostalih 20 u samostalnom radu.

Cilj predmeta:

Studenti de proširiti znanja o gramatici i nastaviti sa uvježbavanjem jezičnih vještina,

sa ciljem postizanja A2+ nivoa CEF skale. Nakon oralne nastave u prvom semestru,

pažnja de se usmjeriti na pisanje i čitanje, uz dalje uvježbavanje preostalih vještina.




-


1. Pisanje paragrafa

2. Pisanje kraćih formi (razglednica, formulari)

3. Bigrafije poznatih – rad na tekstu

4. Pisanje biografije

5. Oglasi za posao

6. Intervju za posao

7. Dopis

8. Traženje informacija na engleskom jeziku

9. E-mail

10. Transport –čitanje uputa i snalaženje

11. Pismo prijatelju

12. Reklame – rad na tekstu

13. E-vijesti na engleskom

14. Rad na odlomku književnog teksta na A2 nivou

15. Esej - pisanje


učenja: predavanja, usmene i pismene vježbe.

107


predviđaju): Studenti rade dvije zadade u toku semestra.



provjere znanja:

Zadadama studenti mogu ostvariti do 20% bodova, na pismenom ispitu do 40% i na

usmenom do 40% od ukupnog broja bodova.



1. Weekly Guardian - http://www.guardian.co.uk/education/series/classroom-

materials

2. Mustafa Tanovid, Gramatika engleskog jezika, FHN Mostar 2000.

3. Materijali sa nastave koje studenti dobiju mailom



108


HISTORIJA

Naziv predmeta: Arhivska praksa Šifra predmeta: 0000


semestar Prvi ciklus Treda godina /VI





Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 4







Cilj predmeta:

Upoznavanje sa propisima i naučnim principima koji se primjenjuju u radu sa

arhivskom graĎom, od njenog nastanka do valorizacije svih oblika njene vrijednosti.



Nakon uspješno položenog ispita studenti de praktično ovladati vještinama

istraživačkog rada u arhivu.


1. Izdavačka djelatnost arhiva 2. Arhivska biblioteka 3. Praktičan rad u arhivu




predviđaju): -



provjere znanja:

Predavanja – 25%, seminarski rad – 25%, ispit - 50%. Ispit se polaže u pismenoj formi.

Popis osnovne literature i 1. Stjepan Antoljak, Pomodne istorijske nauke, Kraljevo, 1971.

109

Internet web referenci: 2. Jakov Stipišid, Pomodne povijesne znanosti u teoriji i praksi, Zagreb 1985

3. Jerid V., Standardi i normativi za arhivsku djelatnost BiH, Sarajevo 1991.

4. Zbirka propisa iz arhivske djelatnosti, Beograd, 1987.



110


HISTORIJA

Naziv predmeta: Opća historija novog vijeka (1789-1918) Šifra predmeta: 0000


semestar Prvi ciklus Četvrta godina / VII

Voditelj predmeta: Doc. dr. Adnan Velagid


Tel.:


polaganje ispita: 5


Matična kvalifikacija: Predmet je primarno izađen za studente na Odsjeku za historiju





Cilj predmeta:

Proučavanje društveno-političkih, ekonomskih, kulturnih i drugih karakteristika

Evrope i ostalog dijela svjeta u periodu novog vijeka, od Francuske revolucije do

kraja Prvog svjetskog rata.



Nakon uspješno položenog ispita studenti de raspolagati znanjem koje im je

neophodno u procesu sagledavanja ne samo društveno-političke i ekonomske

situacije na području pojedinih zemalja i regija, nego i prilikom komplementacije

sveukupnih previranja i antagonizama koje su bile međusobno povezane na određene

načine tokom razdoblja novog vijeka od 1789. do 1918. godine. Također, studenti de

stedi mogudnosti da sagledaju sve posljedice historijskih događaja na današnje stanje

u Evropi i svijetu.


1. Evropa krajem 18. i početkom 19. stoljeda;

2. Američka revolicija i postanak SAD;

3.Francuska buržoaska revolucija;

4. Evropa u periodu buržoaske revolucije u Francuskoj;

5. Pojava i uspon Napoleona Bonaparte;

6. Bečki kongres i njegove posljedice na stanje u Evropi i svijetu

Evropske zemlje u prvoj polovini 19. stoljeda;

111

7. Revolucija u Evropi 1848/1849. godine i njen značaj; 3. Drugo carstvo u

Francuskoj;

8. Ujedinjenje Italije;

9. Ujedinjenje Njemačke;

10. Engleska 50-ih i 60-ih godina 19. stoljeda;

11. Od Habsburške monarhije do Austro-ugarskog carstva – zavođenje dualizma;

12. Rusija 50-ih i 60-ih godina 19. stoljeda;

13. Evropske zemlje od polovine 19 st. do Prvog svjetskog rata;

14. Prvi svjetski rat




predviđaju): -



provjere znanja:




Čedomir Popov, Građanska Evropa, knj. I, Novi Sad 1989;

Hamer Jozef, Historija Turskog (Osmanskog) carstva, dio tredi, Zagreb 1979;

F. Fire, O francuskoj revoluciji, Sremski Karlovci-Novi Sad 1990; Pol Kenedi, Uspon i pad velikih sila. Ekonomska promjena ratovanja

1500-2000, Podgorica 1999;

Filip Dženkins, Istorija SAD, Filip Višnjić Beograd 2002;

Hari Herder, Evropa u XIX vijeku, Beograd, Clio 2002;

Džon M. Roberts, Evropa 1880-1945, Beograd, Clio 2002;

Šarlota Đuranovid, Opda Povijest od Pariške komune do kraja Prvog svjetskog rata (1870-1918), Zagreb, 1956.



112


HISTORIJA

Naziv predmeta: Historija monarhističke Jugoslavije (1918-

1941) Šifra predmeta: 0000





Tel.:


polaganje ispita: 5







Cilj predmeta:

Upoznavanje sa razvojem nacionalnih, kulturnih, općedruštvenih formi kod

južnoslavenskih naroda. Spoznaja o pojavi i razvoju ideje integralnog

jugoslavenstva, realizaciji te ideje i karakteru društveno-političkih formi prve

zajedničke države južnoslavenskih naroda.



Nakon uspješno položenog ispita studenti de raspolagati znanjem o razvitku

nacionalnih individualiteta kroz nacionalne preporode i afirmaciju nacionalizma, zatim

spoznati ključne segmente državno-pravnog rezultata jugoslavenske ideje s posebnom

pažnjom na stavljanje akcenta na unošenje disoluirajudih elemenata u njen

državotvorni oblik, te posebno implikaciju tih elemenata na političke i ekonomske

odnose.


1. Južnoslavenski narodi krajem XIX i početkom XX st. 2. Balkanski ratovi 3. Južnoslavenski narodi u Prvom svjetskom ratu 4. Nastanak i razvoj južnoslavenske ideje 5. Razdoblje Kraljevine Jugoslavije (Šestojanuarska diktatura, Oktorisani ustav,

Sporazum Cvetkovid – Maček)

6. Kraljevina Jugoslavija pred Drugi svjetski rat

Oblici provođenja nastave/metode Predavanja, vježbe, demonstracija itd.

113

učenja:


predviđaju): -



provjere znanja:




1. Božid, Dirkovid. Ekmečid, Dedijer, Istorija Jugoslavije, Beograd 1972.

2. Banac Ivo, Nacionalno pitanje u Jugoslaviji – Porijeklo, povijest, politika, Zagreb,

1988.

3. Guzina Ružica, Državnopravni razvitak Kraljevine SHS, odnosno Jugoslavije

(1918-1941), Beograd, 1978.

4. Popovid Vasilj, Istočno pitanje, II izdanje, Sarajevo 1965.

5. Todorova Marija, Imaginarni Balkan, Beograd 1999.

6. Hrvoje Matkovid, Povijest Jugoslavije, Zagreb 2002.

7. Petranovid Branko, Istorija Jugoslavije 1918-1978, Beograd, 1980.

8. Krizman Bogdan, Vanjska politika jugoslovenske države 1918-1941, Zagreb,

1975.



114


HISTORIJA

Naziv predmeta: Historija Bosne i Hercegovine u sastavu

Austro-Ugarske monarhije Šifra predmeta: 0000





Tel.:



Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 7







Cilj predmeta:

Proučiti značajna politička, privredna i kulturna kretanja bosanskohercegovačkog

društva u periodu austro-ugarske vladavine.



Nakon što uspješno polože ovaj predmet studenti de stedi potrebno znanje o položaju

naše zemlje unutar dualističkog sklopa Monarhije, spoznati sve pravne, političke i

ekonomske posljedice novonastalog stanja.


1. Osnovne karakteristike bosanskohercegovačkog društva u vrijeme dolaska

Ausro-ugarske monarhije

2. Državnopravni odnosi i administrativna organizacija

3. Vojni zakon i ustanak u Hercegovini

4. Pravni poredak;

5. Austro-ugarska vojska u BiH

6. Demografski razvoj BiH s posebnim osvrtom na Mostarski okrug

7. Skolstvo u a-u periodu

115

8. Ekonomski razvoj BiH u austro-ugarskom periodu

9. Borba za vjersko-prosvjetnu autonomiju

10. Osnivanje političkih stranaka

11. Priprema ustavnog perioda u BiH 1908-1910.;

12. B-h sabor i Ustav

13. Austro-ugarska politika u BiH i jugoslavensko pitanje

14. BiH u periodu Prvog svjetskog rata.




predviđaju): -



provjere znanja:




Božo Madžar, Pokret Srba BiH za vjersko-prosvjetnu autonomiju, Sarajevo 1982.

Branko Pavičevid, Aneksija BiH i Rusija, Titograd 1984.

Dževad Juzbašid, Neke karakteristike privrednog razvitka BiH u periodu od 1878 do 1914, Pregled 74/3, Sarajevo 1984 (str 233-244).

Enciklopedija (Separat za BiH), Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb 1983.

Enver Redžid, Bosanskohercegovačke jedinice austrougarske vojske u Prvom svjetskom ratu, Vojnoistorijski glasnik VII/3, Beograd 1991, 192-206.

Grupa autora, BiH od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata, Sarajevo 1994.

Hajrudin Durid, Muslimansko školstvo u BiH do 1918, Sarajevo 1983.

Hamdija Kapidžid, BiH pod austrougarskom upravom, Sarajevo 1968.

Mitar Papid, Hrvatsko školstvo u BiH do 1918, Sarajevo 1982.

Nusret Šehid, Autonomni pokret Muslaimana za vrijeme austrougarske uprave, Sarajevo 1980.

Risto Besarovid, Iz kulturne istorije BiH, Sarajevo 1987.



116


HISTORIJA

Naziv predmeta: Metodika nastave historije I Šifra predmeta: 0000





Tel.:


Sati vježbi sedmično:2

Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 4


Matična kvalifikacija: Predmet je primarno izađen za studente Odsjeka za historiju


Peduslovi za polaganje predmeta: Najprije se polaže čas, a nakon uspješno položenog časa slijedi usmeni ispit



Cilj predmeta:

Opdeniti pogled na zadatke predmeta, razvoj historije kao nauke, saradnja u školi

sa učenicima, nastavnicima, realizaciji nastavnih sadržaja, planiranju nastave,

vođenje i tok časa, motivaciji u nastavi itd.



Nakon uspješno položenog predmeta studenti historije de biti upudeni u nastavni

proces, od vremena pripreme za samostalno izvođenje školskog časa do njegove

realizacije.


1. Predmet i zadaci metodike nastave historije 2. Nastava historije 3. Vrste savremene nastave 4. Planiranje nastave 5. Didaktički principi i pravila nastave 6. Učenik u nastavnom procesu 7. Nastavnik kao faktor nastave




predviđaju): -



Predavanja – 25%, rad u nastavi – 25%, ispit - 50%. Ispit je praktičan (polaganje časa) i

usmeni.

117

provjere znanja:



1. Hadžid, Kožar, Metodika nastave historije, Tuzla, 2006.

2. Filipovid s., Didaktika, Sarajevo, 1980.

3. Gordon T., Kako biti uspješan nastavnik, Beograd, 1998.

4. Popovid Z., Metodika nastave istorije, Beograd, 1971.

5. Slatina M., Nastavni metod, Sarajevo, 1998.

6. Stevanovid M., Didaktika, Tuzla, 1998.



118


HISTORIJA

Naziv predmeta: Savremena reklama Šifra predmeta: 0000


semestar Ciklus studija Godina studija III / VII



Tel.:




Matična kvalifikacija: Komunikologija





Cilj predmeta: Uloga i značaj savremene reklame u modernom društvu. Kreacija reklame, vrste i

oblici reklamiranja. Savremena reklama i komunikacijski kanali.



Raumjevanje teorijskih principa i metoda rada u savremenoj reklami koji konstituiraju

rješenja primjenjena u praksi.Izrada reklame, dizajn reklame, pisanje reklame, oblici

reklamiranje. Uspješno plasiranje reklame različitim komunikacijskim kanalima,


1.Uvod u savremenu reklamu

2.Značaj i funkcija savremne reklame u modernom društvu

3.Vreste i oblici reklamiranja

4.Reklame i reklamne agencije

5.Komunikacijski kanali(mediji)

6.Pisanje reklame, dizajn izrada reklame

7.Reklamiranje poslovnih subjekata

8.Brend, brendiranje

9.Odnosi sa javnošću i savremena reklama

10.Online reklamiranje

11.Reklamiranje i sponzorstvo

12.Reklamiranje i kompenzacija

13.Etika reklamiranja

14.Praktična izrada reklame

15.Prezentacija reklame



Ostale obaveze studenta (ako se Seminarski rad-napraviti reklamnu kampanju za neki proizvod ili uslugu

119

predviđaju):



provjere znanja:

Kolokvij I na sredini semestra, kolokvij II na kraju semestra + izrada seminarskog rada.

Ukoliko student ne sakupi dovoljan broj bodova kroz semestar izlazi na završni ispit

koji uključuje cjelokupno gradivo iz tog predmeta.



1.Skripta predmetnog profesora

2.Frenk Džefkins, 2003, Oglašavanje, Beograd

3.Nenad Brkid, Upravljanje marketing komuniciranjem, 2003



120

Šifra predmeta: Naziv predmeta: Bosanskohercegovačka knjiž. XX vijeka

Nivo:dodipl.studij Godina: IV Semestar: VIII Broj ECTS kredita: 4

Status:Opdi izborni

predmet

Broj sati sedmično: 2+1+0 Ukupan broj sati:60+30+0

Nastavnik: doc.dr. D.Hadžizukid/Lejla Žujo Jezik: bosanski

1. CILJ PREDMETA: Bosanskohercegovačka knjiž. XX vijeka, kao opdi izborni predmet, ima za

cilj dati studentima pregled najvažnijih tokova u knjiž. BiH u XX vijeku.

1 a. Predmeti koji su

preduslov za polag.:

2. Osnovne tematske

jedinice koje se

obrađuju

1. Poetika ekspresionizma u djelima A.B.Šimida, H.Hume i A.

Muradbegovida

2. Inovativnost pripovijedanja A.Muradbegovida: Autoportret, Mizantrop i

H.Hume: Slučaj raba slikara

3. Grozdanin kikot Hamze Hume

4. Društveno-socijalna angažiranost proze H.Kikida i Z.Dizdarevida

5. Prozni opusi Ive Andrida, A.Nametka i I.Samokovlije

6. Najvažniji tokovi u književnosti nakon NOB-a

7. Period modernizacije knj. izraza (1953-1960) i dominacija poezije

8. Vrijeme romana (1960-1971)- M.Selimovid, S.Kulenovid, N. Ibrišimovid,

D.Sijarid i dr.

9. Dramsko stvaralaštvo u BiH od 1945. do danas

10. Poetski opusi Maka Dizdara, S.Kulenovida. A. Sidrana

11. Romani Dž.Karahasana, I.Horozovida, J.Musabegovid i dr.

12. Najnovije tendencije u bh. književnosti

3. NASTAVA/

OCJENJIVANJE

Opis aktivnosti Učešde u nastavi (%)

3.1. Način izvođenja

nastave

1. ex katedra 2. diskusije 3. prezentacije

1. 60% 2. 20% 3. 20%

121

Opis aktivnosti Učešde u ocjeni (%)

3.2. Način ocjenjivanja –

uključivanja studenata

1. obavezni dolazak 2. grupni rad 3. domada zadada 4. seminarski rad 5. test (parcijalni) 6. test (parcijalni) 7. test (finalni) 8. usmeni ispit (finalni)

1. 5% 2. 5% 3. 5% 4. 10% 5. 15% 6. 15% 7. 20% 8. 25 %

4. LITERATURA

1. Midhat begid, Raskršda IV

2. Muhsin Rizvid, Književni život BiH između dva rata

3. Zdenko Lešid, Pripovjedačaka Bosna

4. Bošnjač. knj. u knj. kritici, Novija knj.-poezija, prir. E. Durakovid

5. Bošnjačka knj. u knj. kritici, Novija knj.-proza, prir. E. Durakovid

6. Hanifa K.Osmanagid, Pjesnici lirske apstrakcije

7. Enver Kazaz, Bošnjački roman XX vijeka

8. Muhsin Rizvid, Panorama bošnjačke književnosti

9. E. Durakovid, Riječ i svijet:studije i eseji o bh. pjesnicima XX vj.

122


HISTORIJA

Naziv predmeta: NAZIV PREDMETA Šifra predmeta: 0000


semestar Ciklus studija: prvi Godina studija IV / VII

Voditelj predmeta:


Tel.:


Seminar: 1 Sati vježbi sedmično: 1

Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 3


Matična kvalifikacija: Predmet je primarno urađen za Odsjek za historiju, ali i za ostale humanističke i

društvene profile



Ograničenja pristupa predmetu: Nema

Obrazloženje bodovne vrijednosti: Bodovni saldo je urađen prema iskazanom sedmičnom fondu sati i potreba

samostalnog rada studenta (1+1+1+1)

Cilj predmeta:

Osnovni ciljevi ovog studijskog predmeta odnose se prije svega na upoznavanje sa

osnovnim umjetničkim pravcima u historiji, njihovim karakteristikama i odrazom na

društveni stil življenja. Također, jedan od ciljeva jeste i proučavanje razvoja

umjetnosti i njene uloge u nastanku i razvoju svjetskih civilizacija.



Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti de imati zaokruženu cjelinu koje de

im pomodi da upotpune svoje znanje iz osnovne humanističke grane.


1.Stari svijet (prahistorija, egipatska umjetnost, stari Bliski istok, grčka umjetnost,

rimska umjetnost)

2. Srednji vijek (islamska umjetnost, ranofeudalna umjetnost, romanička

umjetnost, gotička umj.,

3. Renesansa

4. Barok 5. Neoklasicizam i romantizam 6. Realizam i impresionizam

123

7. Postimpresionizam 8. Slikarstvo i vajarstvo XX st.


učenja: predavanja, vježbe, demonstracija.


predviđaju): -



provjere znanja:

Prisustvo nastavi – 25%, Seminarski rad – 25%, Usmeni ispit – 50%



1. Džonsom, Historija umjetnosti, Zagreb, 1998.

2. Levi Majkl, Istorija slikarstva, Beograd, 1975.



124


HISTORIJA

Naziv predmeta: FRAZEOLOGIJA Šifra predmeta: 0000


semestar Prvi ciklus studija Četvrta godina studija/ VII semestar

Voditelj predmeta: Dr. Belma Šator

Kontakt detalji: Konsultacije: sr. 10-11h br. kabineta 003 E-mail: [email protected];

Tel.: 036 571 559

Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmično: 1 Sati vježbi sedmično: 1+

1S

Ukupan broj sati za



Matična kvalifikacija: Njemački jezik i književnost


Peduslovi za polaganje predmeta: Nema preduslova za polaganje ispita

Ograničenja pristupa predmetu: Svi studenti Fhn-a

Obrazloženje bodovne vrijednosti: 10% učešde (0, 5 ECTS); 40% seminarski rad (1,5 ECTS); 50% završni ispit

(2 ECTS)

Cilj predmeta:

Cilj nastave je:

- teoretsko upoznavanje sa ključnim pojmovima frazeologije,

-praktično vladanje frazemima njemačkog jezika,

-osposobljavanje studenata za komparativna istraživanja,

-upoznavanje studenata s tehnikom rada na tekstu i odreĎivanju/ odabiru, upotrebi i

prevoĎenju frazema uz pomoć frazeoloških rječnika.



Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti de :

-vladati osnovnim pojmovima iz oblasti frazeologije,

-te de u pismenom i usmenom komuniciranju razumjeti i koristiti frazeme njemačkog

jezika,

-studenati su sposobni za komparativno istraživanje,

-prepoznavanje pojmova iz frazeologije, njihovo odreĎivanje u različitim vrstama

tekstova i savladavanje tehnike upotrebe rječnika pri prevoĎenju.

Okvirni sadržaj predmeta: - Uvod

mailto:[email protected]

125

- Definicija frazeologije;

- Historijski razvoj frazeologije;

- Pojam i definicija frazema (upoznavanje sa mnogostrukosti različitih naziva za

označavanje frazološke jedinice);

- Osnovne karakteristike frazema

- (idiomatičnost, polileksičnost, stabilnost i reproduciranje);

- Struktura i klasifikacija frazema i srodnih vrsta;

- Morfosintaktički opis frazema

- (imenički, pridjevski, priloški i glagolski frazemi);

- Semantički opis frazema

- (stepen idiomatičnosti frazema; frazeološka antonimija, sinonimija i polisemija);

- kontrastivna frazeologija (pojam i predmet proučavanja)

- problem ekvivalencije

- (potpuna ekvivalentnost, ekvivalentnost sa razlikama i nulta ekvivalentnost);

- ponavljanje i pripremanje za ispit


učenja: predavanja, vježbe, samostalni rad, demonstracija, diskusija, dijalozi.


predviđaju):

Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi (dozvoljeno je 30% izostanaka), kolokvij,

završni pismeni ispit (primjena stečenih kompetencija, u svrhu potvrđivanja

ostvarenih ishoda ).



provjere znanja:


-seminarski rad (40%)


Konačna se ocjena dobiva na sljededi način:

A = 90 100% 10 = 90 100% ocjene

B = 80 89,9% 9 = 80 89,9% ocjene

C = 70 79,9% 8 = 70 79,9% ocjene

D = 60 69,9% 7 = 60 69,9% ocjene

E = 50 59,9% 6 = 50 – 59,9% ocjene



Burger, Harald (1998): Phraseologismen. Eine Einführung am Beispiel des Deutschen,

Erich Schmidt Verlag, Berlin.

Fleischer, Wolfgang (1997): Phraseologie der deutschen Gegenwartssprache, Max

126

Niemeyer Verlag, Tübingen.

Hrustid, Meliha (2001): Kontrastivna analiza frazeoloških izraza sa komponentom

„Kopf“/“Glava“ u njemačkom i u b/h/s jeziku, Tuzla.

Tanovid, Ilijas (2001): Frazeologija bosanskog jezika, Dom štampe, Zenica.



127


HISTORIJA

Naziv predmeta: Civilizacija Velike Britanije Šifra predmeta: 0000


semestar Dodiplomski studij I godina / I semestar

Voditelj predmeta: Voditelj predmeta: Prof. Dr. Zvonimir Radeljkovid

Viša asistentica: Aida Džiho

Kontakt detalji: Konsultacije: kabinet

E-mail: [email protected]



Ukupan broj sati:

3+1 seminar


Matična kvalifikacija: Odsjek za engleski jezik i književnost


Preduslovi za polaganje

predmeta: Nema ih



vrijednosti: 3 ECTS

Cilj predmeta:

Ciljevi koji se postižu ovim predmetom su sljededi: upoznati studente prve

godine sa osnovnim društveno-historijskim i kulturološkim činjenicama

Velike Britanije; ukazati na najvažnije dogaĎaje od doba prahistorije do 20.

stoljeća.



/ishod učenja:

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti de biti sposobni da:

Identifikuju najvažnije dogaĎaje koji su obilježili i modelirali

britansku historiju

Znanje stečeno pohaĎanjem predmeta koriste u polju

kulturoloških studija i književnosti.

Primjenjuju i prenose stečena kulturološka i društveno-

historijska znanja u daljem nastavku studija.

Koriste stečena znanja u različitim stručnim poljima i

zanimanjima (nastava, prevoĎenje, naučni rad itd.)

Kombinuju stečeno znanje sa ostalim predmetima do zavšetka

128

studija.

Koriste niz tehnika za pisanje eseja ili naučnih radova, stečenih

izradom seminarskog rada, te kroz koncepciju izvoĎenja nastave

i polaganja predmeta.


1. Earliest times; The Foundation Stones, the Saxon Invasion

2. The Celtic Kingdoms

3. The Early Middle Ages; Conquest and the Feudalism, Power of

The Kings

4. Government and Society

5. The Late Middle Ages; Wars, Pagues and Disorder, The Crisis

of Kings and Nobles

6. Government and Society

7. The Tudors

8. England and Her Neighbors

9. Government and Socitey (The Tudor parliament)

10. The Stuarts (Civil War)

11. The Eighteen Century; The Years of Revolution

12. The Nineteen Century

13. The Twentieth Century and the World Wars

14. The Age of Uncertainty

15. Revision

Oblici provođenja


predavanja, auditorne vježbe, demonstracija, grupni rad, individualni rad

studenata, domadi zadaci itd.


predviđaju):




Polusemestralni ispit: 35%

Seminarski rad 15%

Završni ispit (pismeni) 30 %

Završni ispit (usmeni) 20% Napomena: oba dijela završnog ispita moraju imati prolaznu

ocjenu/prolazan broj bodova da bi se formirala konačna ocjena.



- McDowall, David. An Illustrated History of Britain, Pearson Education

Ltd., 2003.

- Morgan, Kenneth. The Oxford Illustrated History of Britain, Oxford

University Press, 2000.



129


HISTORIJA

Naziv predmeta: Opća historija savremenog doba Šifra predmeta: 0000


semestar Prvi ciklus Četvrta godina /VIII



Tel.:



Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 5




Peduslovi za polaganje predmeta: Opda historija novog vijeka (1789-1918)



Cilj predmeta:

1. Evropa u periodu između dva svjetska rata (Versajski sporazum, Rađanje fašizma

– Italija i Njemačka, Rusija – SSSR: od Lenjina do Staljina, SAD – Nju Dil i uspon ka

svjetskoj modi, Čuvari Versaja – Engleska i Francuska, Jačanje militarizma – Daleki

istok, Velika ekonomska kriza, Put prema svjetskom ratu),

2. Drugi svjetski rat (1939-1945);

3. Svijet nakon Drugog svjetskog rata (Suđenje ratnim zločincima, Stvaranje OUN-a,

Hladni rat, Njemačka – disolucija i stvaranje interesnih zona, Palestinsko pitanje,

Komunizam u Evropi i svijetu, Simbol hladnog rata – Berlinski zir i raspad

socijalističkog lagera, SSSR – Gorbačov, Perestrojka i disolucija, SAD najmodnija sila

svijeta, Neokolonijalizam u uvjetima globalizacije.



Proučavanje društveno-političkih, ekonomskih, kulturnih i drugih karakteristika

Evrope i ostalog dijela svjeta u periodu savremenog doba, nakon Prvog svjetskog

rata.


Nakon uspješno položenog ispita studenti će raspolagati znanjem koje im je neophodno

u procesu sagledavanja ne samo društveno-političke i ekonomske situacije na području

pojedinih zemalja i regija, nego i prilikom komplementacije sveukupnih previranja i

antagonizama koje su bile meĎusobno povezane na odreĎene načine, tokom razdoblja

savremenog doba od 1918. godine. TakoĎer, studenti će steći mogućnosti da sagledaju

sve posljedice historijskih dogaĎaja na današnje stanje u Evropi i svijetu.

130




predviđaju): -



provjere znanja:

Predavanja – 20%, rad u nastavi – 20%, ispit - 60%. Ispit je pismeni i usmeni.




Volter Laker, Istorija Evrope 1945-1992, Beograd, Clio 1999

Čedomir Popov, Građanska Evropa, knj. II, Novi Sad 1989; Čedomir Popov, Od Versaja do Dancinga, Beograd 1976;

Jerzy Holzer, Komunizam u Europi, Zagreb 2002;

Jacques Le Rider, Mitteleuropa, Zagreb 1998;

David S. Painter, Hladni rat; Zagreb 2002.



131


HISTORIJA

Naziv predmeta: Historija socijalističke Jugoslavije (do

1992. godine) Šifra predmeta: 0000


semestar Prvi ciklus Četvrta godina / VIII



Tel.:



Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 5




Peduslovi za polaganje predmeta: Historija monarhističke Jugoslavije (1918-1941)



Cilj predmeta:

Upoznavanje sa početkom i tokom II svjetskog rata na području Jugoistočne

Evrope, nastankom socijalističke Jugoslavije, njenim razvojem, slabljenjem i

raspadom.



Nakon uspješno položenog ispita studenti de raspolagati neophodnim znanjem o

okolnostima koje su ponovo afirmirale jugoslavensku ideju, spoznati karakter

nacionalnih i društveno-ekonomskih odnosa, te stedi znanje o političkoj monolitnosti i

njenim posljedicama po ukupne odnose unutar jugoslavenskog državotvornog sklopa.


1. Južnoslavenski narodi u Drugom svjetskom ratu 2. Stvaranje socijalističke Jugoslavije 3. Obnova i privredni razvoj 4. Jugoslavija u pokretu nesvrstanih 5. Titova uloga u opstojnosti zemlje 6. Pitanje položaja Kosova 7. Jačanje nacionalizma 8. Titova smrt i kriza Jugoslavije 9. Parlamentarni izbori 1991. i raspad SFRJ




predviđaju): -

132



provjere znanja:

Predavanja – 20%, seminarski rad– 20%, ispit - 60%. Ispit je pismeni i usmeni.



1.Čulinovid Ferdo, Okupatorska podjela Jugoslavije, Beograd, 1970.

2. Bilandžid Dušan, Historija SFRJ. Glavni procesi, Zagreb, 1985.

3. Dizdarevid Raif, Od smrti Tita do smrti Jugoslavije, Sarajevo, 1999.

4. Hurem Rasim, Kriza NOP-a krajem 1941 i početkom 1942, Sarajevo, 1972.

5. Matkovid Hrvoje, Povijest Jugoslavije (1918-1991), Zagreb, 2003.

6. Petranovid Branko, Istorija Jugoslavije 1918-1978, Beograd, 1980.



133


HISTORIJA

Naziv predmeta: Historija BiH u jugoslavenskim državnim

okvirima. Šifra predmeta: 0000


semestar Prvi ciklus Četvrta godina / VIII

Voditelj predmeta: Doc. dr. Husnija Kamberovid

Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta) E-mail: Tel.: [email protected]



Seminari: 1

Sati vježbi sedmično:3 Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 7




Peduslovi za polaganje predmeta: Historija Bosne i Hercegovine u sastavu Austro-Ugarske monarhije



Cilj predmeta: Proučavanje položaja BiH u sastavu monarhističke Jugoslavije, njenog

geopolitičkog položaja, privrednih karakteristika i kuluturoloških osobina.



Nakon uspješno položenog predmeta studenti de spoznati pravno-političke i

ekonomske promjene, te razvitak nacionalne ideje i nacionalističkih animoziteta

unutar novog državotvornog koncepta.


1. BiH u Prvom svjetskom ratu 2. BiH u sastavu monarhističke Jugoslavije (administrativni okvir, političke prilike,

ekonomsko stanje, kulturni razvoj) 3. BiH u Drugom svjetskom ratu (BiH u sastavu NDH, djelovanje okupatora i

njegovih domadih pomagača, I i II ZAVNOBiH, I i II AVNOJ, BiH na kraju rata) 4. BiH u sastavu socijalističke Jugoslavije (administrativni okvir, političke prilike,

ekonomsko stanje, kulturni razvoj) 5. Parlamentarni izbori u BiH 1991.




predviđaju): -



provjere znanja:

Predavanja – 20%, seminarski rad– 20%, ispit - 60%. Ispit je pismeni i usmeni.

134



1. Antonid Zdravko, Organizatorske djelatnosti KPJ za pripremanje i pokretanje ustanka u BiH 1941., Sarajevo 1973

2. Donia R. – Fine J., Bosna i Hercegovina: Tradicija koju su izdali, Sarajevo 1995

3. Filandra Šadir, Bošnjačka politika u XX stoljedu, Sarajevo 1998; 4. Gakovid Milan, Rješavanje agrarnog pitanja u BiH 1918-1921, Prilozi, 6,

1970; 5. Isti, Savez zemljoradnika u BiH od 1929-1941, Sarajevo 1982; 6. Malcolm Noel, Povijest Bosne – Kratki pregled, Zagreb-Sarajevo 1995;

7. Redžić Enver, BiH u Drugom svjetskom ratu, Sarajevo 1998;



135


HISTORIJA

Naziv predmeta: Metodika nastave historije II Šifra predmeta: 0000





Tel.:



Ukupan broj sati za

polaganje ispita: 4




Peduslovi za polaganje predmeta: Najprije se polaže čas, a nakon uspješno položenog časa slijedi usmeni ispit



Cilj predmeta:

Opdeniti pogled na zadatke predmeta, razvoj historije kao nauke, saradnja u školi

sa učenicima, nastavnicima, realizaciji nastavnih sadržaja, planiranju nastave,

vođenje i tok časa, motivaciji u nastavi itd.



Nakon uspješno položenog predmeta studenti historije de biti upudeni u nastavni

proces, od vremena pripreme za samostalno izvođenje školskog časa do njegove

realizacije.


8. Oblici rada u nastavi 9. Oblici nastavnih sati 10. Nastavne metode 11. Nastavna sredstva i pomagala 12. Ekskurzija u nastavi historije 13. Ljetopis škole 7. Lokalna historija




predviđaju): -



Predavanja – 25%, rad u nastavi – 25%, ispit - 50%. Ispit je praktičan (polaganje časa) i

usmeni.

136

provjere znanja:



1. Hadžid, Kožar, Metodika nastave historije, Tuzla, 2006.

2. Filipovid s., Didaktika, Sarajevo, 1980.

3. Gordon T., Kako biti uspješan nastavnik, Beograd, 1998.

4. Popovid Z., Metodika nastave istorije, Beograd, 1971.

5. Slatina M., Nastavni metod, Sarajevo, 1998.

6. Stevanovid M., Didaktika, Tuzla, 1998.



137


HISTORIJA

Naziv predmeta: Civilizacija SAD Šifra predmeta: 0000


semestar Dodiplomski studij

Godina studija: I / II

Voditelj predmeta: Voditelj predmeta: Prof. dr. Zvonimir Radeljkovid

Viša asistentica: Mr. Selma Raljevid

Kontakt detalji:

Konsultacije: Četvrtak, od 11.30 do 12.30 sati

Adresa (broj kabineta): Arapski centar za jezike

E-mail: [email protected]



Ukupan broj sati:

4+seminari


Matična kvalifikacija: Odsjek za engleski jezik i književnost


Preduslovi za polaganje

predmeta: Civilizacija VB (Velike Britanije)

Ograničenja pristupa predmetu: Studenti Odsjeka za engleski jezik i književnost


vrijednosti:

Bodovna vrijednost je definisana na osnovu broja časova i predviđenog

programa.

Cilj predmeta:

Osnovni cilj predmeta je upoznavanje studenata sa bitnim aspektima koji

su oblikovali američko iskustvo, počevši od kulture i značaja američkih

Indijanaca preko doseljavanja Evropljana, uvođenja ropstva na američko tlo

do izbijanja rata Sjevera i Juga. Osim historijskog pregleda osnovnih

kretanja u društvu preko prelomnih događaja i istaknutih ličnosti, studenti

de udi u analizu i promišljanje o specifičnostima kulture i života

Amerikanaca u historijskoj perspektivi. Tako de se, između ostalog,

razmatrati prostorne specifičnosti sjeveroameričkog kontinenta, puritanski

teološki utjecaj, ideja o «američkom snu», ekspanzionističke tendencije,

odnos prema ženama i drugim manjinskim skupinama, te druge teme.

Predviđeno je da se ciljevi kolegija ostvaruju putem svojevrsnog pregleda

138

najznačajnijih društvenih, političkih, kulturnih i intelektualnih događaja,

ideja i ličnosti američke civilizacije od predkolonijalnog doba do kraja

Građanskog rata. Nadalje, cilj predmeta je i upoznavanje studenata sa

bitnim aspektima koji su utjecali na američko iskustvo počevši od obnove

Juga poslije Građanskog rata 1865. preko imperijalističkih težnji u vanjskoj

politici krajem 19. stoljeda, umjetničkih pokreta sve do savremenih

tendencija u američkom društvu. Posebna pažnja de biti posvedena

razumijevanju prijelomnih povijesnih događanja i utjecajnih ličnosti i

njihove refleksije na živote «običnih» Amerikanaca, ali u širem,

međunarodnom kontekstu. U tematskim razmatranjima studentima de se

pružiti uvid i u ustanovljenje i razvoj nacionalnih institucija, umjetnost i

arhitekturu i druge kulturološke reference koje odražavaju osobitost

američkog društva u historijskom kontekstu.



/ishod učenja:

Nakon završenog ciklusa nastave i uspješnog završetka obaveza i zahtjeva

koje predmet podrazumijeva, studentice i studenti de:

biti upoznati sa bitnim društvenim, političkim, kulturnim i intelektualnim događajima, kretanjima, idejama i ličnostima Sjedinjenih Američkih Država kroz historiju do kraja 20. stoljeda, osobito u kontekstu sve vede uloge na međunarodnom planu;

svoje znanje modi koristiti, odnosno primijeniti stečeno znanje u nastavku studija;

imati znanje obogadeno prikazom industrijskog procvata i ustanovljenja SAD kao svjetske sile;

imati znanje o previranjima na unutarnjem planu u SAD, poput borbe za jednakopravnost američkih Crnaca i žena, kao i ostalih promjena u američkom kulturološkom i društvenom miljeu:

biti sposobni kritički promišljati o temama u vezi sa sadržajem predmeta, te relevantno koristiti i primijeniti svoje znanje u novim situacijama, posebno u daljem izučavanju književnosti;

razviti razumijevanje strane kulture i zemlje, što de potaknuti proširivanje njihovih obzora;

obogatiti saznanja, razviti percepciju i sposobnost korištenja savremene tehnike i tehnologije, što de dodatno pomodi i u obogadivanju i razvoju njihovih vještina učenja u nastavku studija, kao i pri primjeni stečenog znanja iz civilizacije SAD.


1. Early America

2. The Colonial Period

3. The Road to Independence

4. The Formation of a National Government

5. Westward Expansion and Regional Differences

6. Sectional Conflict

7. The Civil War and Reconstruction

8. Growth and Transformation

9. Discontent and Reform

10. War, Prosperity, and Depression

11. The New Deal and World War II

12. Postwar America

13. Decades of Change: 1960-1980

14. The New Conservatism and a New World Order

139

15. Bridge to the 21st Century

Oblici provođenja


Kroz koordiniran rad putem uvodnih predavanja i pratedih sati seminara

osigurat de se informiran i raznovrstan pristup nastavnim cjelinama koje

ilustriraju promjene u američkom kulturološkom i društvenom miljeu.

Predavanja de se izvoditi usmeno uz korištenje multimedijalnih sredstava,

uključujudi PowerPoint prezentacije, dokumentarni audio i video-materijal.

Za ovaj kolegij predviđeni su i sati seminara na kojima de se obraditi

odgovarajudi materijal iz primarnih i/ili sekundarnih izvora što iziskuje

kritičko promišljanje studenata i njihovo angažirano uključivanje u

diskusije.


predviđaju):




Provjera znanja se sastoji iz nekoliko komponenti. Od studenata se očekuje

uredno pohađanje nastave, kao i aktivno relevantno učešde na časovima

seminara i vježbi (30%), krade prezentacije (do dvadeset minuta usmenog

izlaganja) bilo kao individualni ili kao grupni projekt (20%). Sredinom

semestra kolokvij (20%), te krajem semestra završni ispit (30%), ili završni

test (50%). Testovi su pismeni i predstavljaju kombinaciju provjere

poznavanja činjenica i glavnih kritičkih pitanja američke historije, kao i

analizu osnovnih tema kolegija kroz pitanja esejskog tipa.



Osnovna literatura:

Outline of U.S. History, Bureau of International Programs, U.S. Departmen

of State, 2005.

Lista preporučene kritičke literature (izbor):

1. Howard Cincotta (ed.), An Outline of American History, United States

Information Agency, 1994.

2. David Mauk & John Oakland, American Civilization: An Introduction,

Second Edition, Routledge, London & New York, 1997.

3. Ronald Takaki, A Larger Memory: A History of Our Diversity with Voices,

Little, Brown & co., Boston, New York, Toronto & London, 1998.

4. Howard Zinn, A People’s History of the United States: 1492–Present,

Revised and Updated Edition, HarperPerennial, New York, 1995.



140

Naziv predmeta: Historija evropskih integracija Šifra predmeta: 0000





Tel.:


polaganje ispita: 3


Matična kvalifikacija: Predmet je uveden za studente na Odsjeku za historiju




Obrazloženje bodovne vrijednosti: Dovoljan broj sati predavanja i vježbi omogudava iskazanu bodovnu vrijednost

Cilj predmeta: Proučavanje opdecivilizacijskih, a posebno političkih karakteristika Evrope u

periodu pojave i razvoja ideje evropske uzajamnosti.



Nakon uspješno položenog ispita studenti de raspolagati znanjem koje de im biti

neophodno u procesu sagledavanja evrointegracijskih pogleda pojedinih evropskih

zemalja i regija, te stedi saznanja o razlozima koja su utjecala na zauzimanje pozitivnih

odnosno negativnih stavova u pogledu realizacije ideje evropske uzajamnosti.

Također, studenti de stedi mogudnosti da sagledaju sve posljedice nastale nakon

realizacije ove ideje, kako u pojedinim zemljama tako i u pogledu situiranja Evrope u

odnosu na ostale dijelove svijeta.


- Historija evropskog društvenog razvitka - 19.stoljede i konstituisanje nacionalnih država u Evropi - Evropska diplomatija u 19. st. - Evropska ideja u 19. st. - Evropska ideja i Istočno pitanje - Evropska ideja nakon Berlinskog kongresa 1878. - Evropska ideja između dva svjetska rata - Evropska zajednica za ugalj i čelik i Evropska odbrambena zajednica - Od EEZ do Evropske unije - Uloga EU u vremenu globalizacije




predviđaju): -


polaganja ispita i % težinskog faktora Predavanja – 25%, seminarski rad – 25%, pismeni ispit - 50% .

141

provjere znanja:



Hari Herder, Evropa u XIX vijeku, Beograd, Clio 2002;


Volter Laker, Istorija Evrope 1945-1992, Clio 1999;

Volfgang Šmale, Istorija evropske ideje, Clio, 2002;

Jacques Le Rider, Mitteleuropa, Zagreb, 1998;

Horst Haselsteiner, Ogledi o modernizaciji u Srednjoj Evropi, Zagreb, 1997;

Marija Todorova, Imaginarni Balkan, Beograd 1999;

Bibo, Huszar, Szucs, Regije evropske povijesti, Zagreb, 1995;

David Painter, Hladni rat, Zagreb, 2002;

Jerzy Holzer, Komunizam u Evropi, Zagreb, 2002.



historija- plan, program mostar

Documents