historija umjetnosti i-druga skripta

7/22/2019 Historija Umjetnosti I-druga Skripta

1/9

HISTORIJA UMJETNOSTI I-skripta II

RANOKRANSKA UMJETNOST:

Ranokranska umjetnost (takoer kasnoantika ili starokranska umjetnost) je umjetniko razdoblje starorimskeumjetnosti nakon usvajanja kranstva 314. godine do podjele Rimskog Carstva na Zapadno Rimsko Carstvo i IstonoRimsko Carstvo; tj. prijelaz iz antikoga doba u srednji vijek, u vremenu tzv. ranog kranstva.Krizom Rimskog Carstvau 3. st. otpoelo je rastvaranje antikih tekovina i propadanje urbane kulture. To je najoitije u organizaciji (tj. gubitkuorganizacije) samih gradova kojima sve vie dominira pretpovijesna seoska kultura, a sam Rim zbog glomaznosti isloenosti funkcija prestaje funkcionirati kao organizirana gradska cjelina i prerasta samoga sebe. Zato car KonstantinVeliki 323. g. seli prijestolnicu Rimskog Carstva iz Rima u Bizant koji se od tada naziva Carigrad, to e dovesti dokonane podjele na Zapadno i Istono Rimsko Carstvo 395. g. Germanska plemena osvajaju zapadni dio (Odoakar 476.g.), a Bizant se odrao i jaao. Podjela carstva uzrokovala je i podjelu kranstva na katoliku (zapadnu) i pravoslavnu(istonu) crkvu Crkveni raskol 1054. g.; osnovna razlika je u tome to je Rimsko katolianstvo neovisno o svjetovnojvlasti, za razliku od pravoslavlja koje je u slubi dravne politike.

Posljedice politikih i vjerskih podjela u rimskom carstvu osjetit e se i u umjetnosti. Zapadna Europa prihvatila je kaonaslijee umjetnost kasne antike iz ega se razvila romanika umjetnost Europe (predromanika). U Bizantu jeutjecajantike bio pomijean s jakim istonjakim primjesama (bizantska umjetnost).

Bitna je 313.godina kad Konstantin Veliki i njegov suvladar Licinije objavljujuMilanski edikt i kad je proglaenavjerska sloboda u itavom carstvu, tj.dozvoljava se kranima da ispovjedaju svoju vjeru. Jako je bilo vano Sveto pismo.Nain rada tih djela i graevina je bio taj, indirektno ilidirektno, povezivanje sa prethodnim pravcima (npr. antika + novatrematika vezana za kranstvo). Objekti su graeni u skladu sa Svetim pismom, oslikane, taj princip je potpuna promjenau ikonografiji.

Druga bitna godina je 395.kad Car Teodosije Ipotpuno legitimirao kranstvo odnosno proglasio ga dravnom vjerom.Bitna stvar je da je Rim bio prijestolnica, vrlo vaan centar, as druge strane Bizantij (dananji Istambul) kao drugi vaancentar. To je jedno ogromno rimsko carstvo, nije se moglo vladati samo sa jednog mjesta, dolazi do cijepanja i podjele na

Istono i Zapadno rimsko carstvo. 476.godine Zapadno rimsko carstvo (Odoakar) doivljava svoj pad i to je godinapoetka Srednjeg vijeka.

Od 5. do 10. Stoljea je period ranog Srednjeg vijeka. Deava se crkveni raskol 1054.godine i dolazi do podjelekranstva na katoliku i pravoslavnu crkvu. Konstantin je bio prvi imperator, Konstantinopolj prvi grad, a drugi grad jebio Rim. Istono rimsko carstvo traje do 1453.godine (Bizantija) tj.traje due 1000 godina ve Zapadno rimsko carstvo.

Slikarstvo, najstarija svjedoanstva te umjetnosti, i dva su tipa gradnje svetih objekata: crkva (kua u funkciji crkve) i

sinagoga.Slikaju se prizori svetog pisma, figure Mojsija, utjecaji antike umjentosti, ogrtai kako su ogrnuti, prolaz krozCrveno more, sveti tap... tj.jako bitne za ovu umjentost su freske. Bio je prisutan eklektini stil koji je karakteristian zarazliite epohe, tj. uzima se u tom trenutku ono to odgovara onome ko gradi taj objekat od razliitih umjentika i perioda,prevedeno na na: ja uzimam ta ja hou da pravim od ostalih perioda i umjentika.

Za rimsku arhitekturu iz ovog perioda umjentosti je jako bitan Solomonov uveni hram; simbol Menore-simbol jevreja,ploan vjernik, veliki sveci, ideal je kod helena bio kako to vjerodostojnije oslikati u proporciji, a ovdje je cilj netosasvim drugo, tj. da pokae spiritualnost i duhovnost, tj. potpuno se mijenja stil. I to to se slika uopte nije kompaktno.

Abraham-jedan od najstarjih vjerskih predstava i simbola, prva crkva je bila Dura Europosu Siriji 230 godine, tj.

kranska crkva-kua, tad je bilo sve jedna vjera, a danas je podijeljeno.


2/9

Ulazilo se kroz malih hodnik, bilo je malo dvorite (to je karakteristino za Istok), ima baptisterij-krstionicu, morali su sekrstiti kod jedne fontane, gradnja je okruglog ili krstastog tlocrta. Poslije se one vie ne prave, ali tad dok su se gradilemorala je biti ta krstionica, a dole je bio prostor crkve. Nema nikakvih arhitektonski dekorisanih dijelova, vrlo je

jednostavno bilo sve napravljeno. Kranska kapela, svjetovni zid, Krist koji stoji, krstoloka uda, onjegovom(Kristovom) ivotu, ta je sve proao i mogao napraviti, sve je na zemlji bilo, kako ovjeka npr. podie

paraliziranog kojeg stavlja na krevet i on hoda. Bila je vrlo jednostavna kompozicija, ali jako jako vrijeda.

Takoe se gradio niz kotakombi, podzemni gradovi, sauvani na razliitim lokalitetima, a najpoznatiji su kod Rima. Te

katakombe su bile jedno vrijeme zakopane, ima ih i u Jeruzalemu i drugim mjestaima... Prvi hriani su se skupljali ukatakombama, tu su se sahranjivali (grobni gradovi), imaju dugake hodnike s blokovima sa strana. Nisu se mogli unutarzidina sahranjivati ve izvan zidina. U V. stoljeu prestaje taj obiaj sahranjivanja krana, Antonio Bosio je otkrio tekatakombe, a Rossio ih je bolje istraio.Moderno, sistematino istraivanje katakombi izvreno u XIX st. sa G.B. deRossijem.Po rimskome zakonu, koji je branio sahranjivanje pokojnika unutar gradskih zidina, sve su katakombe

smjetene uz glavne ceste koje su dali sagraditi rimski konzuli i, uglavnom, u neposrednoj blizini tadanjega predgraa.Katakombe su ponajprije bile mjesto za obavljanje bogosluja i uvanje relikvija muenika. Ispoetka su katakombe imalei nadzemni dio u vidu dvorita s trijemom, te sobe za zajedniku ishranu, ali s pojaanim progonom kranstva u 3. st.katakombe su ostale bez nadzemnih dijelova. Hodnici su najee dugi tri do etiri kilometra, a iroki tek toliko da se dvapogrebnika, koja nose mrtvaka nosila, mogu mimoii. Stube koje vode u ove hodnike ponekad su i 12 metara ispod

zemlje, a pri njihovom se dnu hodnici ravaju u brojnim pravcima.

S vremenom su se proirile u sustav podzemnih hodnika, izgraenih u nekoliko katova s proirenjima (cubicule, cryptae).One su se sastojale od tijesnih hodnika u ije su se zidove usijecale nie, u koje su se smjetali ostaci tijela, a zatvarale sekamenim ploama. Neke katakombe imaju dvije ili vie razina. Tijela umrlih stavljala su se u upljine u zidovima, koje suprvobitno bile zazidane ciglama ili kamenjem. Kako su mnoge od tih pregrada u meuvremenu popustile i popucale,dananji se posjetitelji esto moraju provlaiti izmeu dugih redova kostura.

Lokuli su bili mjeta u koja su se stavljali pokojnici i imali su na sebi ploe gdje je bilo ugravirano(uklesano) imepokojnika i podaci o njmeu. Kako su se ti lokuli ukravali nastajale su tu te sobe. Vrlo je vano u ta su ti ljudi vjerovali, unovi ivot, u Raj, Isusa... tako je i oslikano sve. Preko Kristovog monograma (slova X i ro, alfa i omega-grki alfabet) suarheolozi vidjeli da se zapravo radi o kranima.

Prisciline katakombesu imale nekoliko stilova kubikula, koje su imale stubove, linearno pomou crvene i zelene linijedijelile su se na arhitektonske plohe, vrlo primitivno su bile uraene, umjetnici su anonimni, u centru je prikaz Krista kaodobrog pastira, to podsjea na antiku. Simbol je jako vaan u kranstvu: riba-Krist, hljeb-vino, ptica-besmrtnostdue...Bogorodica je predstavljena u pozi orans s podignutim rukama kako se klanja Joni i Bogu.

Predstavljanje dobrog pastira-vidi se antiko oblikovanje tijela, ali je kompozicija simbolina, a ne narativna. ProrokJonakojeg bacaju u more , misle da je on taj na kojeg se Bog ljuti pa su ga bacili, a progutao ga je kao kit (3 dana je bio u

utrobi) i izaao nakon to se pokajao. Likovnost je vrlo nevjeto izvedena, ali je djelo vrijedno zbog teme i starosti...

Tri Hebreja u uarenoj pei-kako im se nita nije dogodilo jer ih je aneo sauvao . Prikazi sve trojice su vrlo

ematizirani. Isuskao dobri pastir(Calistove katakombe)-preko antikih djela, vue korjene od tamo, nije tolikouproteno djelo.

Arkosolij u Commodillinim kotakombama-Sv.Petar prvi kupostol, Petar je tamo sradao, prema Novom zavjetu opisuje

se ivot apostola. U Rimu je stradao Sv.Petar i svi ti apostoli, njih 12. (kubikula IV st. Rim).Ukazao mu se Jahve i pitaozato me goni, a nakon toga je prihvatio kranstvo. Kad je doao do pape odrubili su mu glavu.

Crkva Sv.Petra i Sv.Pavla-su jako vane dvije crkve. Prostor kubikula/sobe gdje su se tajno skupljali, molili su se, imajuvrlo vane strukture Krista koji je prikazan. Odnosno, dva su naina prikazivanja Krista:

1.s bradom i brkovima i 2. golobrad (filizof)-od grkih filozofa naslijeen.


3/9

Izgled krista je interpretiran: imao krau kosu, tamnoput je bio, imaoje tamne oi...

Arkosolij-je drugi tip grobnice, zajednika grobnica, ima poklopac koji se otvori i tu se stavljaju pokojnici. Tu se vidi daje vie oslikano, te oslikane plohe, vie je novca utroeno, opet je prisutno odvajanje geometrijskim linijama, figuralni jeprikaz s tim starim likovima, prisutna je hijerarhija opet (Mojsije na vrhu)...

Uskrsnue Lazarevo-legenda kako je Lazar bio mrtav par dana, spominje se u Svetom pismu, kako su se omotavalizavojima, premazivali mirisnim kremama, omotavani u platno, ali Lazar je ve bio umro. Isus je doao, a ostali su mu se

smijali, metuim kako je imao tu osobinu kao Jahve(prenio uda), i bio je prvo duhovno stvorenje po Svetom pismu, onga je dignuo iz mrtvih.

Adam i Eva-prikazan edenski vrt, (sveti Kur'an i Biblija su vrlo bliski i imaju dodirne take). Prikazano je prvopostvaranje ovjeka, Adam i Eva su bili prvi ljudi koji su ivjeli u rajskim uslovima, postojalo je drvo s kojeg su uzimaliplodove i bili vjeno mladi. Doao ej Sotona, aneo koji se pobunioprotiv Boga, pretvarao se u zmiju i nagovarao Adamai Evu da uzmu plodove koj je Jahva zabranio s zabranjenog drveta. Tu se prvi put spominje grijeh, kako su ljudi

pogrijeili, uzeli su plodove s zabranjenog drveta, onda su shvatili da su nagi, nakon togase stide i pokrivaju, uglavnomshvataju ta je dobro, ta loe... Sad je upitno tu pitanje Jahve, da li je on stvorio ovjeka da mu slui i da li ovjek eli damu slui? To pitanje se postavlja kroz cijelu historiju...

Arhitektura-poslije izlaze iz katakombi i rade prve crkve. Konstantin, imperator, njegove najvanije graevine su bile utom periodu raene. On je bio jedan od najveih naruitelja: Stara bazilika Sv.Petra u Rimu, crkva Sv. Groba uJeruzalemu, crkva u Betehemu...

U rimskoj arhitekturi bazilikaje sluila kao sudnica, meutim, u kranstvu ona postaje sakralni tip graevine gdje su seljudi molili. Prve crve su se gradile kroz dva tipa gradnje:

1.bazikalne osnove (longitudinalno)

2.centralne osnove (centralno)

Prvo se ulazi u dvorite s trijemom, pa u baziliku s pet brodova, crkva je okrenuta prema Jeruzalemu, svetom mjestu.

Ulazi se u atrijmu /dvorite, ima narteks/predvorje, imaju ti brodovi s redovima stubova (prostorne jedinice koje surazdvojene stubovima su brodovi). Ima centralni brod i tu je krov najvii, a ostali brodovi su sa strana. Ima 5 brodova,odnosno petobrodska je graevina, to su graevine koje su samo finansirali carevi kao Konstantin, ostale graevine nisusve bile petobordne... Transept (popreni brod), nejga su imalebazilike, postojao je oltar, a iza oltara ispupenje koje sevidi s vanjske strane (apsida), polukruna ili poluizlomljeno... Bile su drvene tavanice, korintski kapiteli, ravne linnije,sistem arkada, apsida, a bile su i podzemne crkve (kripte) gdje su se uvale te svete pripovjedi koje pripadaju svecima...

Sveti Pavle iza zidina-ima popreene brodove, arkadni sistem (kad se lukovi povezuju s jednim stubom u sredini suarkade), ima trijumfalni luk... Ratunda uskrsnua, lauboatorij, jedan prsten po kojem se hoda oko svetog mjesta...

U tim crkvama nije bilo bajkovito osvijetljeno, bila su dva reda prozora, bila je galerija, prostor nije naroito bio

osvijetljen, tavanice su bile drvene... Bila su dva naina na koji se pravilo:

1.krstoobrazna osnova-kad izgleda kao krst

2.upisani krst-kad je kocka, a unutar nje je upisan krst.

Za vrijeme Mehmed el-Fatiha- gradilo se na nain da sejedan objekat pretvara u druginpr. kao Aja Sofija . Ti objektisu najvrijedniji jer uvaju sve te vrijendosti od svih tih vjera, sve te memorije...Narteks-nategnuto u obliku potkovica ituda se ulazi. Krug je definisan kao najvrijedniji simbol, kao savren, najblii Bogu, tu je stajao sarkofag, decembolatorij(u krug se sve ide), to je kao sveta crkva ili se gradilo kao memorija na tog nekog (kao maulozolej), oni su vrijedni i vanizbog mozaika.


4/9

Mozaici su bili ukraeni simbolima voa, rastinja, povezivanja s Bogom, Sveto pismo, grijeh loeg ovjeka povezivanje suzimanjem loih plodova, dobar ovjek s dobrim...

Dekoracije: freske(slikanje na vlanom malteru, vrlo zahtjevna tehnika jer se ne moe popravljati uraeno) i mozaici(oni su daleko skupljijer se pravi polako od kamenih kockica), moe biti i stakleni... Mozaici su se koristili za dekorisanjecijelog prostora unutar crkve, oni su dosta skuplji, freska je jeftinija, i samo su ih mogli bogati praviti. Radilo se uglavnom

u plavoj i zlatnoj boji koje su simolizirale nebeske boje. Mozaik je jako zahtjevna tehnika sama po sebi jer koliko samo

vremena treba da se uradi jedan detalji. Npr. mozaik prikaza nebeskog Jeruzalema, rije o rimskoj arhitekturi koja je

preuzeta, opisuje se zadnji dio Svetog pisma-epokalipsa i prisutna je jaka fantastika tako da se rijetko ko usuivao da toradi, Durer je jedan od njih. Tekst je interpretiran na razliite naine.

Simboli su izraajni: npr. Sv.Luka-krilati bik, Sv.Marko-krilati lav... sve ivotinje sa 6 krila...

Kampanil-zvonik koji se die sa strane crkve. Nije uopte spektakularno, ali je unutra to vrlo vano. Gradovi Betlehem iJeruzalem-dva grada nebeske sfere, vanost boja, centralnog kruga, nebo je posuto zlatnim zvijezdama... (S.Apolinare inClasse).

San Apolinare Nuovo-uenje koje nije bilo u skladu s ranokranskim. Mozaici koji se raeni su obijeni pa se dodavaloposlije. Bitan je mozaik npr. Tri mudraca i simbolika mudraca, apokrifni tekstovi (kraljevi), zlatne legende, Biblija, vani

su tekstovi za ikonografiju, palme naznaavaju da su doli s Istoka, nemadubine prostora...Kod mozaika je jako zahtjevnoto to se stavljaju kockice jedna do druge pa se u daljini boje mijeaju. Najstariji mozaiki ciklus je Santa MariaMaore. Razilazak Lota i Abrahama-scena iz Svetog pisma, kako on odlazi prema dobrom gradu, a Lotprema sodama(?)i gorama svojim kerima...

UMJENTOST BIZANTA

Bizantijska umjetnost predstavlja jednu novu umjentost, novu cilivizaciju s novim vrijendostima i karakteristikama, iako

je nastala na prostorima stare antike rimske cilivizacije. Bizant je zapravo Istono rimsko carstvo. U njemu je dostasadrano iz onog ranijeg perioda Rima. Kae se da je to jedna tvorevina koja je nastala historijskim procesima sa 3 bitne

karakteristike:

1.naslijeeno dravno rimsko pravo (administracije, ureenje drave...)-iz antikog rimskog doba

2.nova vjera-kranstvo

3.veza sa Grkom, helenizmom, kultom...

Konstantin Veliki, osniva 325. godine.n.e. Konstantinoplis (na mjestu stare grke kolonije Bizantion, odatle ime Bizant).Iako je kranstvo bilo jedno bila su druga tumaenja, pisala su se djela koja su na neki nain kanoni zirala/kranstvo injen, tada se ve jvlja arijanizam (arijanstvo) koji oznaava jednu sektu nazvanu po sveeniku Ariju koji u to vrijeme kadse raspravljalo o kranskim pitanjima, on je osporavao jednakost prirode Isusa Krista i Boga jer se trudilo da je Svetotrojstvo jedinstven pojam to on nije prihvatao.Goti i Ostrogoti-otili sruiti Zapad, rimsko Carstvo. Tamo imaju 2 raveseodnosno krstionice iz VI stoljea, (jedna je od Arijevaca).

Ranokranske bazilike-primjeri dvostrukih molitvenih prostora, dvije crkve pod jednim krovom (prihvatanje i jednog idrugog uenja). Rim nastavlja da egzistira kroz cijeli Srednji vijek i rani Srednji vijek nakonpada Zapadnog rimskogcarstva kojeg su sruili vandali, barbari... S Maarima se zavrava velika seoba naroda Srednjeg vijeka...

Sve od osnivanja Konstantinpolisa pa do V-VI stoljea pripadalo je ranom kranstvu. 476.godina pao je Rim je od tihbarbarskih tvorevina su nastale Njemaka, panija, Francuska... Iako je dolo do propasti rimskog Carstva ipak sukulturoloki uticaji postojali...


5/9

Manastir Sv.Katarine, Sinaj, 527.-565., Egipat, Justinijan izgradio manastir, prisutan je monoteizma-vjerovanje u jendog

Boga, slijedovanje knjiga, priao o Musi, kako mu se Bog ukazao...

Kad je kranstvo odobreno tad su mogli i patriciji i krani zvatimajstore da im ureuju enterijer mozaicima. Mozaik sejavlja samo onda kad grade jake sile, dvor, dok su obini smrtnici razvijali fresku, koja je jeftinija i jednostavnija.Zvijezda je bila simbol novoroeneta krista, kako njih troje idu na poklonjenje i darivanje, raskono obueni, podloga jezlatni mozaik... Zlatni mozaikje dvostruki simbol-raskoi i moi onoga koji ga podie, ali i simbol nebeske svjetlosti iRaja. Jako je bio vrijedan jer je u isto vrijeme mogao simbolizirati i duhovnost i bogatstvo... Mozaik je uvijek djelovao

koloristiki, a ne formalno zahvaljujui refleksiji i sjaju kockica. Bizantijski car Justinijan je pokuao da uspostaviponovno Zapadno rimsko Carstvo.

Mauzolej Gale Paidijeje sav bio prekriven zlatnim mozaicima i starija je graevina.Dobri pastir u ranokranskojumjetnosti je Krist koji uva svoje podanike. Jedan od najstarijih primjera apstraktne umjetnosti, trodimenzionalnost,mozaik, mauzolej Gale Paidije-dva goluba koja piju vodu, golub je simbol duha, oni piju vodu koja je sveta-simbol svetevode, proienja...

San Vitale, Ravenna 526.-547. Italija, element rimske cilivizacije, Rimske umjentosti. San Apolinare inplase (u luci) koja

ima neto od elemenata ranokranske i antike rimske umjentosti. Apsida je pretvorena u oltarski prostor, svetite uapsidi je sjajan mozaik iz 6.stoljea i simbolizuje 12 apostola...). Graevina je imala ortogonalnu osnovu.

San Vitale, Justinijan je izgradio nakon obnove Ravenne. On je radio svu bizantijsku umjetnost u Italiji, a pitanje je zatoje nema u Carigradu gdje je Justinijan predsjedavao. Oktogonalna je osnova, vanjski brod, a unutra kruna osnova sapsidama. Sredinji dio s kupolom, asimetrino je postavljen narteks u odnosu na apsidu. Mozaik u apsidi (Isus sa SanApolinarom koji je zatitnik)... Jedna od predstava, veliki mozaik, s Justinijanom i njegovom pratnjom raznih

predstavnika, to je svjetovna predstava koja zamjenjuje sakralnu. Nabori draperije su paralelni da se ne osjeaju volumenitijela, da se gubi ono shvatanje vrijendosti tjelesnosti koje je vano u antiko doba (posebno Grka u IV stoljeu).Pojavom kranstva tjelesno se oznaava kao grijeh i nije vie bilo bitno naspram duevnog ili duhovonog jer je tjelesno

bilo prijetnja, a duhovno pokorenje Bogu. Mozaik:Na suprotnoj strani je njegova enaTeodorasa svojom pratnjom,djevojkama i administratorom koji dri zdjelu sa zlatom kao Justinijan da se pokae da su oni zapravo ti koji su platili, dasu oni mo... 520.godina-pobuna na dvoru, Justinijan je htio da pobjegne, ali ga je ona nagovorila da sazove sve

pobunjenike i on ju je posluao, te je zahvaljujui njoj ostao na prijestolju. Mozaik je ukraen biserima, kockice kamena,prikazuje njen lijep prikaz i njenu ljepotu...

Predstava gostoljublja Abrahamovog-njegova ena i tri anela prosjaka koji su doli kod Abrahama da ga zamole...Prikazano je gostoljublje, odnosno iskuenje onoga koji ima...U San Vitalu mozaik pauna u boji je simbol uskrsnua...

Aja Sofija-najznaajniji objekat VI. Vijeka, u Konstantinopolisu, Justinijan je dao da se izradi 532.-537.-remek djelobizantske kulture. Autori su Antemije iz Trala i Izidor iz Mileta. Mnoge graevine su izgraene pod uticajem Aja Sofije.Kupola je imala prenik 32 m. Stariji je sistem pomou trombi (prebaeni luci) preko kojih je kupola iz praugaonogprelazila u kruni tok. Kod Aja Sofije je kupola s centralnim tlocrtom, graevina sa 4 ogromna stupca na koje se oslanjaju4 luka, a na koje se oslanja kupola koju podravaju dvije polukupole, a ispod su kontrafori (uzupirai). Narteks ili ulaz je s

prednje strane, gornji dio je dvoetaan, a imaju i tribine...

Prije otkria mozaika (Turci nisu unitili samo su to sve prekreili) dogaa se nakon oslikavanja objekta da se predstavljada je bila sva ukraena figurativnim elementima, ali danas toga niega nema, samo par mozaika koji su nastali negdje u X,XII stoljeu, ali ovih iz Justinijanovog vremena nema.Nakon ikonoborstva to je nastalo je sauvano, a sve prije jeuniteno. Bilo je zabranjeno prikazivanje figurativnih predstava u ljudskom obliku (ikonoborstvo/ikonoklazam).

Osmanski arhitekti su zadivljeni ovom graevinom. Kupole u Aja Sofiji imaju tip trombe i tippanrantija(?). Oni su htjelida i vanjtinu uine oblikovanom kao unutranjost preko koje se sputa teina glavne kupole, da ne budu otri bokovi(boni zidovi)...


6/9

Deizis, 13.st. nastalo nakon to su kriari protjerani iz Carigrada (IV kriarski pohod). Meutim iako je dogovreno da sekriari prebace u Konstantinopolis pa odatle u Jeruzalem, oni su kad su 204. Godine doli u Carigrad oduevljeni njimeostali tu i uklonili bizantijskog cara. Nakon to su oni protjerani onda je obnovljeno bizantijsko Carstvo. Taj mozaik jenastao poslije ikonoklazma, a prije Turskog osvajanja.

Jo jedan mozaik koji je sauvan, u narteksu, Madona s djetetom na prijestolju, Konstantin i Justinijan-dva najpoznatijacara, ima dvostruku simboliku, sakralnu i teoloki plus to su uradile svjetovne linosti.

Crkva Sv.Sergija i Bakha (neto manjih dimenzija) je sagradio Justinijan, objekat koji je dosta slian Aja Sofiji.

Iz 9.stoljea, ulaz centralnog dijela Aja Sofije, kad se car klanja Bogu, u narteksu...

Osim arhitekture, slikarstva (freske i mozaici) imaju i ostaci sjajne sitne plastike u Bizantiji. Skulptura monomenalna

nije bila, ali je sitna plastika i sauvana je u relativno velikom broju. Maksimijanovo prijestolje-materijal slonovaa, svese u Justinijanovo vrijeme pravilo od slonovae...

ISLAMSKA UMJETNOST ( do X stoljea)

Islamska umjetnost podrazumijeva umjetnost i arhitekturu koje su snano obiljeene islamom. Sredinje podruje njezinarasprostiranja su oni prostori koji su pali pod vladavinu muslimana na samom poetku 7. stoljea: Bliskog Istoka, sjeverneAfrike, sjeverne Indije i panjolske.

Dvije dominantne znaajke islamske umjetnosti i arhitekture, vanost kaligrafske ornamentalnosti i oblik damije, suprvotno bili povezani uz islamsko vjerovanje, te su se razvili u rano doba religije.

Utemeljitelj islama poslanik Muhamed bio je trgovac iz Meke koji je u etrdesetoj godini ivota iskusio duboki nizobjavljenja te je poeo javno propovijedati novi zakon. Njegova uenja ili objavljenja sadrana su u Kuranu (Qur'anu),jednoj od najveih knjiga religijskog nadahnua. Sredinje mjesto te knjige u islamskoj kulturi, i gracioznost arapskogpisma doveli su do irenja pisane rijei, posebice putem odlomaka Kur'ana, natpisa na damijama i razvoja kaligrafskih

stilova i ornamenata u svim granama islamske umjetnosti.

622. godine od koje poinje islamski kalendar, Muhamed bjei u grad Jatrib (kasnije Medinu). U svojoj sloenoj kuiokuplja skupinu vjernika koji oblikuju damiju, sastavljenu od pravokutnog zatvorenog dvorita s barakama (kuama zaMuhamedove ene), zidom s jedne strane i trijemom za hlad za siromanije sljedbenike. Zato skoro sve damije prate planMuhamedove kue, koja je u sutini sastavljena od zatvorenog dvorita, zgrade za molitvu na jednom kraju, i arkada sastrane.

Prvi sljedbenici Muhameda, koji dolaze s Arapskog poulotoka, nisu imali prirodne umjetnike tradicije kao carstva kojasu kasnije pokorili, i uzeli kao svoja uporita. Kako se islam irio,njegova umjetnost se razvijala, tako da su na njuutjecali razliiti vremenski uvjeti i dostupnost materijala u osvojenim zemljama, te je upijala i prilagoavala uroenikestilove umjetnosti. Motivi iz jednog podruja uskoro postaju univerzalni u cjelokupnom muslimanskom svijetu.

Islamska se umjetnost tako razvila iz nekoliko izvora. U ranu su islamsku arhitekturu prenijeti rimski, ranokranski, ibizantski stilovi; utjecaj sasanske umjetnostiarhitketure i ukrasne umjetnosti predislamske Perzije pod Sasanidima jebila iznimno znaajna; srednjoazijski stilovi su doneeni s turskim i mongolskim prodorima; a kineski je utjecaj imaotvorno djelovanje na islamsko slikarstvo, lonarstvo, i odijevanje.

Po Croswell-u graevine iz ovog perioda su imale aksonometrijski prikaz, ba kao i prvobitna graevina Poslanikovadamija u Medini. Poto je islam monotesitika religija, svi objekti su se gradili kao sakralni objekti koji su imali svrhuobavljanja namaza u njima, koji je propisan svetom knjigom muslimana, Kur'anom. Pored ovih objekata gradili su se i

drugi objekti tipa medresa, bezistana, tekija i sl. Islam je sam po sebi kompleksna vjera i vee se uzobjavu Kur'ana


7/9

(nastanak). Za islamsku umjetnost je bitna arhitektura i obino je vezana sa Osmanskim tipom islamske arhitekture.Poetke ovog pravca nalazimo kod Poslanikove damije koja je bila kvadratnog tlocrta, izgraena od prua, blata i

palminog lia, te je vrlo prosto napravljena. Meutim, munare nije bilo, pa se ezan uio sa uzvienog dijela u damiji.Prvi ezan je prouio Crnac. Voda je vrlo bitan element islamske arhitekture. Za opise damija koji nisu sauvani direktneizvore predstavljaju vrlo bitni Kur'an i Muhammedovi hadisi.

Veliki islamski centri su Mekka, Medina i Jeruzalem. Kada je Muhammed umro, dolo je do svae oko biranja halifenasljednika dinastije, s tim da su postojale razliite grupacije iita i sunnita, hanibalida i dr. Prva ustanovljena dinastija je

bila dinastija Omejada. Kako se islam brzo irio jer je narod osvajao razliite teritorije, tako se razvijala uporedo ispecifina islamska arhitektura.

Dinastija EnevijaUmejada(661-750 god.) je izgradila veliku damiju u Damasku. Damask je glavni grad Umejada tedinastije koja je bila vrlo jaka u izgradnji niza znaajnih objekata, kako umjetnikih tako i kulturolokih. Na tom mjestu senalazio prvo hram, pa bazilika, zatimbazilika Sv. Krstitelja, te je kasnije nadograena damija. Molitveni dio damije iveliko dvorite sa trijemom ini najvei dio damije, koja je sa vanjskih strana zatvorena, odnosno ograena zidovima kojimaju 3 vrata. U sredini se nalazi adrvan, riznica i sat. U toj damiji se prvi put smjer klanjanja odreuje prema Kibli, aprije je taj smjer bio okrenut prema Jeruzalemu. Smjer klanjanja je obiljeen mihrabima-malim niama, tzv. mihrabskimkoljkama. Damija je trobrodna gdje su brodovi paralelni s mihrabskim zidom te posjeduje aksijalni / popreni brod kojidijeli cijeli prostor jednom simetrinom linijom. Kapela se nalazi na 4 stupca, a kupola ima tambure. Zabiljeeno je da je

nekoliko puta poar izbijao unutar ove damije unitavajui sjajnu mozaiku dekoraciju. Uvijek je postojala taprivilegovana klasa koju je inio halifa s pratnjom i koji je morao biti osiguran. Stoga je postojala malesura gdje bi sjediohalifa sa pratnjom kako neko ne bi izvrio atentat na iste. Osim kvadratnih osnova munara s igliastim dodacima, vrloznaajnu stvar predstavljaju i kvadratine munare. Ova damija se smatra rajem na Zemlji, zbog predivnih mozainihdekoracija kojima je bilo ukraeno proelje damije s temama flore i faune. U periodu Umejada je dolo do spajanja i

pozajmljivanja stvari iz antike i bizantske umjetnosti, jer su muslimani tek poeli stvarati i razvijati svoju arhitekturu.Najee bi se mijeala sa helenistikom i bizantskom umjetnou. Hiljade umjetnika je uestvovalo u gradnji ovedamije. U damijama ne postoje likovi ivotinja i ljudi, ve potoje ornamenti i arabeske. Strukturu ine brojevi, gdje jeveoma vana pouka tih brojeva. Arabeske su nastajale ponavljanjem odreenih motiva. Svi motivi i elementi koji senalaze unutar damije imaju svoj smisao. Zidovi su dosta zatvoreni, a prisutni su i lukovi, s tim da nema mnogo prozora,

unutranjost ini drvena konstrukcijai turbe, a unutar damije je upeatljiva glava sv.Ivana Krstitelja koja se uva.Odreeni elementiprilikom osvajanja su se uzimali iz drugih objekata iz osvojenih podruja pa bi nastajale spolije priprenoenju tih elemenata u druge objekte. U damiji su prisutni antiki stubovi s korintskim kapitelima, s lukovima ipaastim drvenim svodom damije. Motivi stabla u sklopu damije simbolizuju Dennet, a raeni su skupom tehnikomkoritenjem zelene boje i zlatnom pozadinom, dok je donji dio damije uraen od mermera.

Al Haram al Sharif, (Stari grad, Jeruzalem) se smatra najsvetijim mjestom na Hramskoj gori u Jeruzalemu zbog

Muhammedovog putovanja u Jeruzalem i njegovog uzdizanja u nebo. Tu se nekada nalazio hram sultana Sulejmana.

Jeruzalem je vaan za sve monoteistike religije. Takoer je veoma vana Kupola na stijeni (689-691 god.) koju jeizgradio Abd al-Malik. Radi se ob vrlo savrenoj grai ija je centralna graa vrlo precizna. Ovaj objekat ima 2 upisanakvadrata koji ine osmougaonu osnovu pa je konstrukcija oktogonalna. Svaka strana je duga 20 metara, stoji na platou sa

zlatnom kupolom koja je veoma upeatljiva. Posjeduje 4ulaza koji simbolizuju 4 strane svijeta. Na junoj strani se nalazimali trijem. U centralnom dijelu objekta se nalazi stijena, odnosno sveti kamen kojeg potuju sve 3 monoteistike religije,jer islam smatra da je s tog mjesta Muhammed uzaao na nebo, dok krani smatraju da je na tom mjestu Abraham htiortvovati svog sina Isaka. Objekat ima minber i mihrab zbog ega moe sluiti kao damija, ali je ustvari sveto mjesto.Oko svetog kamena se nalaze 2 prstenasta broda. Dekoracija je pod uticajem bizantske umjetnosti. Dva kvadrata pod

uglom od 45 formiraju dva prstena, gdje je prvi prsten kruni po kojem se hoda, dok se sa trijema na junoj strani ulazi uobjekat. Oko cijele damije postoji traka skaligrafijom. Vrlo su vane arabeske i arapsko pismo, koje su preko objekatamuslimani i razvili. Donji dio objekta je memerna oplata, dok je gornji dio veoma ukraen.

AlAksa jedamijauJerusalimu.Ona je jedno od najpoznatijih muslimanskih svetilita.
http://sh.wikipedia.org/wiki/D%C5%BEamijahttp://sh.wikipedia.org/wiki/D%C5%BEamijahttp://sh.wikipedia.org/wiki/D%C5%BEamijahttp://sh.wikipedia.org/wiki/Jerusalimhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Jerusalimhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Jerusalimhttp://sh.wikipedia.org/wiki/D%C5%BEamija


8/9

Na mestu gde se danas nalazi Al Aksa, uvenadamijanekada je bioJerusalimski hram.Ovaj hram je do temelja sruenu1. veku,nakon neuspele jevrejske pobune protivRimljana.Nakon razorenja, Jevrejima je bio zabranjen ulazak

uJerusalim.Nakon to su ga preoteli odhrianskeVizantije grad su zauzeliMuslimani,koji su na mestu nekadanjeghrama sazidali damiju. Zapadni zid koji opasuje uzvienje na kome se nalazi Al Aksa, smatra se jedinimostatkomSolomonovog hrama i predstavlja najsvetije mesto zaJevreje koji ga nazivaju izidom plaa.Mnogi smatraju da

je Al Aksa damija plava sa pozlaenim krovom, meutim nije ali se esto prikazuje u medijima kao da je to Al Aksa,meutim ona se nalazi nedaleko od Al Shakrah damije i Al Aksa ima srebrenu kupolu.

Al Aksa se nalazi na mestu nekadanjeg Hrama, koji je opet sazidan na brduMoriji,gde je, premaBibliji,praotacAvram doveoIsaka da ga rtvuje kako bi pokazao svoju vernostBogu.Ta stena se jo uvek nalazi u sredini AlAkse. Treba spomenuti da muslimani negiraju tvrdnju da se Al Aksa nalazi na mestu straozavetnog hrama. Za takvu

tvrdnju, meutim, nema mnogo osnova.

Sa platoa Al Akse jasno se vidiZlatna kapija,koja je nekada zvana i Istona. To je bila glavna kapija za ulazak uJerusalim.

Zid plaauJeruzalemskom starom graduje uobiajeni naziv zaZapadni zidkoji je pripadao potpornjima poploja nakojem se nalazioidovskihram uJeruzalemu.

Hram je prvotno izgradio izraelskikralj Salomon,sin velikogkralja Davida,no dananji Zapadnizid potjee iz dobaobnove toga hrama u dobaHeroda Velikog.Taj je hram sruen70.godine u doba rimskog osvajanja Jeruzalema, a ostaloje samo poploje sa svim potpornim zidovima. Ipak, kroz povijest su se idovi poeli okupljati na molitvu uz ovajZapadni zid.

idovisu barem jednom u ivotu trebaliposjetiti hram, kako im je nalagalanjihova vjera.I danas dolaze moliti naZapadni zid. Pogrenim tumaenjem naina idovske molitve europljani su mislili da idovi dolaze plakati, to je dovelo ido dananjeg uobiajenog naziva za taj zid.

Zid je popularan i meuturistima koji onamo dolaze zbog vjerovanja da e se svaka elja ispuniti ovjeku ukoliko jeispie na papiri i tajpapiri utakne u Zid.

Nakon perioda dinastije Omejada, u period od 750.-1258.godine na elo dolazi nova dinstija Abasida koja je dobila nazivpo Muhammedovom amidi Abasu. Na vlast su doli tako to su sve Omejade pobili u jednoj noi, a bili su naklonjenikontinentu odnosno Istoku za razliku od Omejada koji se vezali za mediteransku umjetnost. Prijestolnica je bila vrlo

dobro smiljen grad Bagdad na Tigrisu koju je utemeljio Al-Mansur 762.godine. U centralnom dijelu grada se nalaziladamija sa zelenom kupolom, a sve okolo su bili stambeni blokovi. Abasidi su posjedovali veliku teritoriju, a svaku odjedinica je uvalo oko 1000 vojnika.

Harun al-Raid bio je peti i jedan od najveih i najpoznatijihabasidskikalifa.Vladao je od 786. do 809., a njegovavladavinu obiljeilo je znanstveni, kulturni i vjerski procvat.

Harun al-Raid roen je u graduRaj uIranu,u bliziniTeherana.Bio je sin treeg kalifeAl-Mahdija,koji je vladao od 775do 785.g. i jemenske robinjeAl-Khayzuran.

Harun el-Raid imao je tijekom svoje vladavine uspostavljene diplomatske odnose sKarlom Velikim,te s kineskimcarem. Njegov raskoni dvor dovodi se u vezu sa poznatim priama izTisuu i jedne noi.

Privremena prijestolnica u 8. st. mu je bilaAr-Raqqa.

Druga prijestolnica dinastije Abasida je bila Samara koju je 836.godine utemeljio halifa Al-Mutasim sa administrativnom

arhitekturom i damijama, a koja je udaljena od oko 135 km sjeverno od Bagdada.

Al-Mutavakilova damija je najvea damija tog vremena sa povrinom 240x 156 m, koju ini 456 nosaa koji dre 25brodova okomitih na zid Kible sa 44 polukrune kule. Graena je u period od 847.-852.godine u Samari, Irak. Njen oblik
http://sh.wikipedia.org/wiki/D%C5%BEamijahttp://sh.wikipedia.org/wiki/D%C5%BEamijahttp://sh.wikipedia.org/wiki/D%C5%BEamijahttp://sh.wikipedia.org/wiki/Jerusalimski_hramhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Jerusalimski_hramhttp://sh.wikipedia.org/wiki/1._vekhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Rimhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Jerusalimhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Jerusalimhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Hri%C5%A1%C4%87anstvohttp://sh.wikipedia.org/wiki/Hri%C5%A1%C4%87anstvohttp://sh.wikipedia.org/wiki/Vizantijahttp://sh.wikipedia.org/wiki/Muslimanihttp://sh.wikipedia.org/wiki/Solomonov_hramhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Jevrejihttp://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Zid_pla%C4%8Da&action=edit&redlink=1http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Zid_pla%C4%8Da&action=edit&redlink=1http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Zid_pla%C4%8Da&action=edit&redlink=1http://sh.wikipedia.org/wiki/Morijahttp://sh.wikipedia.org/wiki/Biblijahttp://sh.wikipedia.org/wiki/Avramhttp://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Isak&action=edit&redlink=1http://sh.wikipedia.org/wiki/Boghttp://sh.wikipedia.org/wiki/Boghttp://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Zlatna_kapija&action=edit&redlink=1http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Zlatna_kapija&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Stari_grad_(Jeruzalem)http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDidovihttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDidovihttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDidovihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Jeruzalemhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kralj_Salomonhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kralj_Davidhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kralj_Davidhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Herod_I._Velikihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Herod_I._Velikihttp://hr.wikipedia.org/wiki/70http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDidovihttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDidovihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Judaizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Turizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Abasidihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kalifhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Raj_(Iran)http://hr.wikipedia.org/wiki/Iranhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Teheranhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Teheranhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Al-Mahdi&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Al-Khayzuran&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Karlo_Velikihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Tisu%C4%87u_i_jedna_no%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Tisu%C4%87u_i_jedna_no%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Tisu%C4%87u_i_jedna_no%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Ar-Raqqahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ar-Raqqahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Tisu%C4%87u_i_jedna_no%C4%87http://hr.wikipedia.org/wiki/Karlo_Velikihttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Al-Khayzuran&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Al-Mahdi&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Teheranhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Iranhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Raj_(Iran)http://hr.wikipedia.org/wiki/Kalifhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Abasidihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Turizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Judaizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDidovihttp://hr.wikipedia.org/wiki/70http://hr.wikipedia.org/wiki/Herod_I._Velikihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kralj_Davidhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kralj_Salomonhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Jeruzalemhttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDidovihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Stari_grad_(Jeruzalem)http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Zlatna_kapija&action=edit&redlink=1http://sh.wikipedia.org/wiki/Boghttp://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Isak&action=edit&redlink=1http://sh.wikipedia.org/wiki/Avramhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Biblijahttp://sh.wikipedia.org/wiki/Morijahttp://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Zid_pla%C4%8Da&action=edit&redlink=1http://sh.wikipedia.org/wiki/Jevrejihttp://sh.wikipedia.org/wiki/Solomonov_hramhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Muslimanihttp://sh.wikipedia.org/wiki/Vizantijahttp://sh.wikipedia.org/wiki/Hri%C5%A1%C4%87anstvohttp://sh.wikipedia.org/wiki/Jerusalimhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Rimhttp://sh.wikipedia.org/wiki/1._vekhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Jerusalimski_hramhttp://sh.wikipedia.org/wiki/D%C5%BEamija


9/9

podsjea na zigurate iz perioda mezopotamske umjetnosti, u obliku spiralne munare. Visoka je 52 metra a iroka 33 metraOva damija je ustvari tip Kufa damije. Njena osnova je pravougaona, a unutranjost ini red stubova. Sa strana jeojaana polukrunim kulama kao u umjetnosti Mezopotamije, dok je tavanica ravna po emu se iprepoznaju sve kufadamije. Unutranjost damije su popunjavale mihrabske koljke, dok je munara izdvojena i ima oblik spiralnog zigurata.Stubovi nisu previe zastupljeni osim osim ve spomenutih koji su krstastog oblika. Pored mihrabskih koljki unutranjostdamije dekoriu i zlatni staklasti mozaici.

Abu Dulaf je gotovo identina damija Al-Mutavakilovoj damiji, pa neki smatraju da je ustvari njena replika.

Palaa halife Al-Mutasima je damija u Samari,Irak ija je gradnja zavrena 836.godine. Ogromnih je dimenzija I jakoskupo ukraena.

Qubbatalsulaybiyya je tip mauzoleja koji predstavlja prvo turbe ( nadgrobni spomenik) izgraeno u islamskomsvijetu. Izgraeno je u ast eni kranki koje je prela na islam.

ANTIKA I STAROKRANSKA UMJETNOST U BiH

Za neolitsku kulturu u BiH, najznaajnije izvorite umjetnina je Butmir. Iz perioda bronzanog doba, odnosno periodametala, najvei broj i znaajan niz metalnih ostataka su ostavili: Vlasinaka kultura, Sokolac i Romanija. Sljedeu etapuna teritoriji BiH koja nije granino postojala kao danas predstavlja period Ilira i Kelta na tlu BiH koji su veoma vani zanae podneblje. Romani su vodili bitke u Dalmaciji, formirali provincije tako da je straosjedilako drutvo bilo poduticajem Rimske civilizacije. Nakon ovog perioda dolazi period kasne antike. Istoni dio obale Jadrana i njena ostrva subila pod uticajem Grka. U Hercegovini je osnovan Dansongrad na slivu rijeke Neretve, koji je raen po tehnici suhozidaodnosno gigantskih zidina / blokova kao to je bilo u Mikeni kojom je vladalo pleme Daosa. Tu se kovao novac, kalupi zaognjenu proizvodnju te nakit.

Rimljani su ulaskom u BiH ostavili veliki broj spomenika kao to su: Terme kod vrela Bosne ( kompleks Aqua 5), zatimfantastine mozaine cjeline (veliki kompleks) koje se uvaju u naem zatvorenom muzeju, te veliki broj vila, velikihgraevina za ivljenjenaroito prisutne na podruju Stoca, kao i bazilike koje su bile izgraene u velikom broju.

Rimski mozaik je ujedno i figuralni i geometrijski mozaik s motivom glave okruene s 4 ribe koji se obino nalazio uobliku freske na zidovima. Ubrzo se javlja i mitraizam, koji je dobio naziv po Mitri- vjeri koja poiva na dualizmu, a koja

je dola skrozsa Istoka. U Jajcu postoji jedna ovakva umjetnina koja prikazuje scenu rtvovanja bika. Struktura BiH jebila veoma specifina jer je dolo do spajanja starosjedilakog naroda sa germanima, gotima i romanima.

U podzemljima se pravio taj prostor za mitre, a u nas su ga samo istrgnuli i stavili u muzej tojejako alosno.Vrlo jesimbolina i vana predstava minotaura,mozaik u Stocu iz rimskog perioda.

Jako bitno je Mogorjelo kod apljine-velika utvrda jer se ne jedan sloj nadograuje drugi. Na teritoriji BiH naeno jepreko 40 tih bazilika. Postavlja se pitanje jesu li antike ili one prve kranske.

Breza I i Breza II-kasnoantika bazilika na Crkvini u Brezi, to su dvije kultne graevine, ima apsidu i brodove, scentralnim dijelom bio je trijem s vrlo neobinim stubovima koji su bili konkavni i vrlo kompleksne su kapitele imali...

Vana je i rekonstrukcija bazilike .Basler, jednobrodna je graevina, sadri motive vinove loze, akantsa, Krista... U

bazilici u Dabravinama kod Breze otkrivene su krstionice, veliki narteks, apsida... Ostaci su samo oltarne pregrade koji senalaze u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, vrlo je interesantna simbolika, posbeno vinove loze koja upuuje na Krista...

Rekonstrukcija djela oltarske pregrade .Basler-prikaz ivotinjskih motiva, figura je asimetrina, neproporcionalna, samosnaglaenim crtama, ali je jako vrijedna. Reljef je s prikazom apostola, ivrijendo je jer je jako staro... Vane su i glavestiliziranih ovnova i likova...Na slikama je prikazan pokuaj rekonstrukcijeXD.

Turbe kod Travnika-tlocrt tipa dvojne crkve. Jakoje vano drvo ivota (prisutno u Srednjovjekovnoj Bosni), drvo kojeraa 12 plodova, kroz jedno 700 godina umjetnosti naeg podnevlja prisutno... Nekropola se vezujeza principsahranjivanja...

historija umjetnosti i-druga skripta

Documents