hr · pe582.714/ 3 hr 15 mjera protiv smanjenja porezne osnovice i preusmjeravanja dobiti, koji su...

PE582.714/ 1

HR

6.6.2016 A8-0189/ 001-091

AMANDMANI 001-091 podnositelj Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku

Izvješće

Hugues Bayet A8-0189/2016

Pravila protiv određenih praksi izbjegavanja poreza

Prijedlog direktive (COM(2016)0026 – C8-0031/2016 – 2016/0011(CNS))

_____________________________________________________________

Amandman 1

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija Izmjena

(1) Među trenutačnim političkim

prioritetima u međunarodnom oporezivanju

ističe se potreba za osiguranjem plaćanja

poreza u slučaju stvaranja dobiti i

vrijednosti. Stoga je vrlo važno obnoviti

povjerenje u poštenje poreznih sustava i

omogućiti vladama da učinkovito ostvaruju

svoj porezni suverenitet. Ti su novi

politički ciljevi preneseni u konkretne

preporuke za djelovanje u kontekstu

inicijative protiv smanjenja porezne

osnovice i preusmjeravanja dobiti (BEPS)

Organizacije za ekonomsku suradnju i

razvoj (OECD). Kao odgovor na potrebu

za poštenijim oporezivanjem Komisija je u

Komunikaciji od 17. lipnja 2015. utvrdila

Akcijski plan za pravednije i učinkovitije

oporezivanje dobiti poduzeća u Europskoj

uniji3 (Akcijski plan).

(1) Među trenutačnim političkim

prioritetima u međunarodnom oporezivanju

ističe se potreba za osiguranjem plaćanja

poreza u slučaju stvaranja dobiti i

vrijednosti. Stoga je vrlo važno obnoviti

povjerenje u poštenje poreznih sustava i

omogućiti vladama da učinkovito ostvaruju

svoj porezni suverenitet. Ti su novi

politički ciljevi preneseni u konkretne

preporuke za djelovanje u kontekstu

inicijative protiv smanjenja porezne

osnovice i preusmjeravanja dobiti (BEPS)

Organizacije za ekonomsku suradnju i

razvoj (OECD). Kao odgovor na potrebu

za poštenijim oporezivanjem Komisija je u

Komunikaciji od 17. lipnja 2015. utvrdila

Akcijski plan za pravednije i učinkovitije

oporezivanje dobiti poduzeća u Europskoj

uniji3 (Akcijski plan) u kojem prepoznaje

da bi istinska zajednička konsolidirana

osnovica poreza na dobit prikladne i

poštene distribucije uistinu promijenila

PE582.714/ 2

HR

paradigmu borbe protiv umjetnih

strategija smanjenja osnovice i prijenosa

dobiti. U tom svjetlu Komisija bi što prije

trebala objaviti ambiciozan prijedlog

zajedničke konsolidirane osnovice poreza

na dobit, a zakonodavna vlast što prije

zaključiti pregovore o ovom ključnom

dosjeu.

Potrebno je voditi računa o

zakonodavnoj rezoluciji Europskog

parlamenta od 19. travnja 2012. o

Prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkoj

konsolidiranoj poreznoj osnovici poreza

na dobit.

__________________ __________________

3 Komunikacija Komisije Europskom

parlamentu i Vijeću o pravednom i

učinkovitom sustavu oporezivanja dobiti

poduzeća u Europskoj uniji: 5 pet ključnih

područja djelovanja, COM(2015) 302

završna verzija od 17. lipnja 2015.

3 Komunikacija Komisije Europskom

parlamentu i Vijeću o pravednom i

učinkovitom sustavu oporezivanja dobiti

poduzeća u Europskoj uniji: 5 pet ključnih

područja djelovanja, COM(2015) 302

završna verzija od 17. lipnja 2015.

Amandman 2

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 1.a (nova)


(1a) S obzirom na to da je praksa

agresivnog poreznog planiranja

neprihvatljiva s gledišta nenarušavanja

unutarnjeg tržišta i socijalne pravde,

Unija smatra da su borba protiv prijevara,

utaje poreza i izbjegavanja poreza najviši

politički prioriteti.

Amandman 3

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 2.


(2) Većina država članica kao članice

OECD-a obvezale su se provoditi rezultate

(2) Većina država članica kao članice

OECD-a obvezale su se provoditi rezultate

PE582.714/ 3

HR

15 mjera protiv smanjenja porezne

osnovice i preusmjeravanja dobiti, koji su

objavljeni 5. listopada 2015. Stoga je za

dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta od

ključne važnosti da države članice provedu

najmanje svoje obveze u skladu s BEPS-

om, da općenito poduzmu mjere za

obeshrabrivanje prakse izbjegavanja poreza

i osiguraju pošteno i učinkovito

oporezivanje u Uniji na dovoljno usklađen

i koordiniran način. Na tržištu vrlo

integriranih gospodarstava javlja se potreba

za zajedničkim strateškim pristupima i

koordiniranim djelovanjem u cilju

poboljšanja funkcioniranja unutarnjeg

tržišta i što boljeg iskorištavanja pozitivnih

učinaka inicijative protiv smanjenja

porezne osnovice i preusmjeravanja dobiti.

Nadalje, fragmentacija tržišta mogla bi se

spriječiti samo zajedničkim okvirom kojim

bi se mogle ukloniti postojeće

neusklađenosti i prekinuti narušavanje

tržišta. Naposljetku, nacionalnim

provedbenim mjerama koje slijede

zajedničko usmjerenje u Uniji osigurala bi

se poreznim obveznicima pravna sigurnost

da će te mjere biti uskladive sa

zakonodavstvom Unije.

15 mjera protiv istinskog smanjenja

porezne osnovice i preusmjeravanja dobiti,

koji su objavljeni 5. listopada 2015. Stoga

je za dobro funkcioniranje unutarnjeg

tržišta od ključne važnosti da države

članice provedu najmanje svoje obveze u

skladu s BEPS-om, da općenito poduzmu

mjere za obeshrabrivanje prakse

izbjegavanja poreza i osiguraju pošteno i

učinkovito oporezivanje u Uniji na

dovoljno usklađen i koordiniran način. Na

tržištu vrlo integriranih gospodarstava

javlja se potreba za zajedničkim strateškim

pristupima i koordiniranim djelovanjem u

cilju poboljšanja funkcioniranja unutarnjeg

tržišta i što boljeg iskorištavanja pozitivnih

učinaka inicijative protiv istinskih

strategija smanjenja porezne osnovice i

preusmjeravanja dobiti te, istodobno,

adekvatne brige o konkurentnosti

poduzeća koje posluju na unutarnjem

tržištu. Nadalje, fragmentacija tržišta

mogla bi se spriječiti samo zajedničkim

okvirom kojim bi se mogle ukloniti

postojeće neusklađenosti i prekinuti

narušavanje tržišta. Naposljetku,

nacionalnim provedbenim mjerama koje

slijede zajedničko usmjerenje u Uniji

osigurala bi se poreznim obveznicima

pravna sigurnost da će te mjere biti

uskladive sa zakonodavstvom Unije. U

Uniji obilježenoj vrlo različitim

nacionalnim tržištima sveobuhvatna

procjena učinka svih očekivanih mjera

ostaje ključni element kojim će se

osigurati da taj pojedinačni posebni

dogovor naiđe na široku podršku među

državama članicama.

Amandman 4

Prijedlog direktive



(3a) S obzirom na činjenicu da OECD

„porezne oaze” može klasificirati i kao

PE582.714/ 4

HR

transparentne, potrebno je iznijeti

prijedloge za povećanje transparentnosti

uzajamnih fondova i zaklada.

Amandman 5

Prijedlog direktive



(4a) Nužno je poreznim tijelima dati

odgovarajuća sredstva za učinkovitu

borbu protiv smanjenja porezne osnovice i

premještanja dobiti te na taj način

poboljšati transparentnost djelatnosti

velikih multinacionalnih poduzeća i to

posebno u pogledu ostvarene dobiti,

poreza plaćenog na dobit, primljenih

subvencija, poreznih olakšica te broja

zaposlenika i količinu imovine.

Amandman 6

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.b (nova)


(4b) Kako bi se osigurala dosljednost u

postupanju prema stalnim poslovnim

jedinicama, ključno je da države članice i

u relevantnom zakonodavstvu i u

bilateralnim poreznim sporazumima

primijene zajedničku definiciju stalne

poslovne jedinice u skladu s člankom 5.

predloška porezne konvencije OECD-a u

pogledu dohotka i kapitala.

Amandman 7

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.c (nova)

PE582.714/ 5

HR


(4c) Kako bi se izbjegla neusklađena

raspodjela dobiti stalnim poslovnim

jedinicama, države članice trebale bi

slijediti pravila za stalne poslovne jedinice

iz članka 7. predloška porezne konvencije

OECD-a u pogledu dohotka i kapitala te

uskladiti primjenjivo zakonodavstvo i

bilateralne sporazume s tim pravilima

kada se ona revidiraju.

Amandman 8

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 5.


(5) Nužno je propisati pravila protiv

umanjivanja porezne osnovice na

unutarnjem tržištu i protiv premještanja

dobiti izvan unutarnjeg tržišta. Za

ostvarenje tog cilja nužno je uspostaviti

pravila u sljedećim područjima:

ograničenja odbitka kamata, izlazno

oporezivanje, odredba o prijelazu, opće

pravilo o suzbijanju zlouporabe, pravila o

kontroliranim stranim društvima i okvir za

suzbijanje hibridnih neusklađenosti. Ako se

primjenom tih pravila uzrokuje dvostruko

oporezivanje, porezni obveznici trebali bi

dobiti olakšice odbitkom poreza plaćenog u

drugoj državi članici ili trećoj zemlji,

ovisno o slučaju. Prema tome, pravila ne bi

trebala biti usmjerena samo na suzbijanje

praksi izbjegavanja poreza, već i na

izbjegavanje stvaranja drugih prepreka na

tržištu, kao što je dvostruko oporezivanje.

(5) Nužno je propisati pravila protiv

umanjivanja porezne osnovice na

unutarnjem tržištu i protiv premještanja

dobiti izvan unutarnjeg tržišta. Za

ostvarenje tog cilja nužno je uspostaviti

pravila u sljedećim područjima:

ograničenja odbitka kamata i tantijema,

osnovne obrambene mjere protiv

korištenja tajnih jurisdikcija ili

jurisdikcija s niskim poreznim

opterećenjem u svrhe BEPS-a, izlazno

oporezivanje, jasno definiranje stalne

poslovne jedinice, točna pravila za

određivanje transferne cijene, okvir za

sustave povlaštenih poreznih režima za

patente, odredba o prijelazu u odsustvu

dobrog poreznog sporazuma s trećom

zemljom sličnog učinka, opće pravilo o

suzbijanju zlouporabe, pravila o

kontroliranim stranim društvima i okvir za

suzbijanje hibridnih neusklađenosti. Ako se

primjenom tih pravila uzrokuje dvostruko

oporezivanje, porezni obveznici trebali bi

dobiti olakšice odbitkom poreza plaćenog u

drugoj državi članici ili trećoj zemlji,

ovisno o slučaju. Prema tome, pravila ne bi

trebala biti usmjerena samo na suzbijanje

praksi izbjegavanja poreza, već i na

izbjegavanje stvaranja drugih prepreka na

PE582.714/ 6

HR

tržištu, kao što je dvostruko oporezivanje.

Kako bi se ta pravila ispravno primijenila,

potrebno je osigurati da porezna tijela u

državama članicama raspolažu dostatnim

resursima. Međutim, također je potrebno

hitno utvrditi jedinstven set pravila za

računanje oporezive dobiti

prekograničnih poduzeća u Uniji tako što

će se skupine trgovačkih društava tretirati

kao jedan subjekt u porezne svrhe, a sve

to kako bi se ojačalo unutarnje tržište i

uklonile mnoge od slabosti u trenutačnom

okviru oporezivanja kojim se otvara

prostor za agresivno porezno planiranje.

Amandman 9

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.


(6) Nastojeći smanjiti svoju globalnu

poreznu obvezu prekogranične skupine

trgovačkih društava sve češće sudjeluju u

premještanju dobiti, često s pomoću

plaćanja preuveličanih kamata, iz poreznih

jurisdikcija s visokim kamatama u države s

nižim kamatnim stopama. Pravilo o

ograničavanju kamata nužno je za

obeshrabrivanje takve prakse

ograničavanjem mogućnosti odbijanja neto

financijskih troškova poreznih obveznika

(tj. iznos za koji financijski troškovi

premašuju financijski prihod). Stoga je

nužno odrediti omjer za mogućnost odbitka

koji se odnosi na zaradu poreznog

obveznika prije kamata, poreza i

amortizacije. Neoporezivi financijski

prihodi ne bi se trebali poravnavati s

financijskim rashodima. To je zato što bi se

za izračun odbitka kamata trebao uzimati u

obzir samo oporezivi prihod. Kako bi se

olakšalo poreznim obveznicima koji su

manje rizični u odnosu na smanjenje

porezne osnovice i preusmjeravanje dobiti,

neto kamate uvijek bi se trebale moći

odbiti do fiksnog najvećeg iznosa koji se

(6) Nastojeći smanjiti svoju globalnu

poreznu obvezu prekogranične skupine

trgovačkih društava sve češće sudjeluju u

premještanju dobiti, često s pomoću

plaćanja preuveličanih kamata ili

tantijema, iz poreznih jurisdikcija s

visokim kamatama u države s nižim

kamatnim stopama. Pravila o

ograničavanju kamata i tantijema nužna su

za obeshrabrivanje takve prakse istinskog

smanjenja porezne osnovice i

preusmjeravanja dobiti ograničavanjem

mogućnosti odbijanja neto financijskih

troškova i tantijema poreznih obveznika

(tj. iznos za koji financijski troškovi

premašuju financijski prihod) i prihoda od

tantijema. Stoga je, kada je riječ o

troškovima naknada, nužno odrediti omjer

za mogućnost odbitka koji se odnosi na

zaradu poreznog obveznika prije kamata,

poreza i amortizacije. Neoporezivi

financijski prihodi ne bi se trebali

poravnavati s financijskim rashodima. To

je zato što bi se za izračun odbitka kamata

trebao uzimati u obzir samo oporezivi

prihod. Kako bi se olakšalo poreznim

PE582.714/ 7

HR

primjenjuje kada dovodi do većeg dobitka

od omjera utemeljenog na zaradi prije

odbitka kamata, poreza i amortizacije. Ako

je porezni obveznik dio skupine koja

podnosi zakonske konsolidirane izvještaje,

kada se odlučuje o pravu poreznih

obveznika na odbitak većih iznosa neto

financijskih troškova, trebala bi se uzimati

u obzir zaduženost cijele skupine. Pravilo o

ograničenju kamata trebalo bi se

primjenjivati u odnosu na neto financijske

troškove poreznog obveznika neovisno o

tome potječu li troškovi iz dugovanja na

nacionalnoj razini, prekograničnoj razini

unutar Unije ili s trećom zemljom. Iako je

općenito prihvaćeno da bi se ograničenja u

vezi s odbitkom kamate trebala

primjenjivati i na financijska poduzeća,

odnosno na financijske institucije i

osiguravajuća društva, jednako se priznaje

da ta dva sektora imaju posebne značajke

koje zahtijevaju prilagođeni pristup.

Budući da raspravama u ovom području

nisu doneseni dovoljno čvrsti zaključci u

međunarodnom kontekstu i kontekstu

Unije, još nije moguće predvidjeti posebna

pravila u financijskom sektoru i sektoru

osiguranja.

obveznicima koji su manje rizični u odnosu

na smanjenje porezne osnovice i

preusmjeravanje dobiti, neto kamate uvijek

bi se trebale moći odbiti do fiksnog

najvećeg iznosa koji se primjenjuje kada

dovodi do većeg dobitka od omjera

utemeljenog na zaradi prije odbitka

kamata, poreza i amortizacije. Ako je

porezni obveznik dio skupine koja podnosi

zakonske konsolidirane izvještaje, kada se

odlučuje o pravu poreznih obveznika na

odbitak većih iznosa neto financijskih

troškova, trebala bi se uzimati u obzir

zaduženost cijele skupine. Pravilo o

ograničenju kamata trebalo bi se

primjenjivati u odnosu na neto financijske

troškove poreznog obveznika neovisno o

tome potječu li troškovi iz dugovanja na

nacionalnoj razini, prekograničnoj razini

unutar Unije ili s trećom zemljom.

Općenito je prihvaćeno da bi se

ograničenja u vezi s odbitkom kamate

trebala primjenjivati i na financijska

poduzeća, odnosno na financijske

institucije i osiguravajuća društva, ali

možda zahtijevaju prilagođeni pristup.

Amandman 10

Prijedlog direktive



(6a) U slučaju financiranja dugoročnih

infrastrukturnih projekata u javnom

interesu stvaranjem duga prema trećoj

strani, ako je dug viši od praga izuzeća

određenog ovom Direktivom, trebala bi

postojati mogućnost da se državama

članicama pod određenim uvjetima odobri

izuzeće za zajmove dobivene od trećih

strana kojima se financiraju javni

infrastrukturni projekti jer bi primjena

predloženih odredbi o ograničavanju

kamata u takvim slučajevima bila

PE582.714/ 8

HR

kontraproduktivna.

Amandman 11

Prijedlog direktive



(6b) Premještanje dobiti u tajne

jurisdikcije ili jurisdikcije s niskim

poreznim opterećenjem predstavlja

posebnu opasnost za ubiranje poreznih

prihoda u državama članicama te za

pošteno i jednako postupanje s

poduzećima koja izbjegavaju plaćanje

poreza i poduzećima koja se pridržavaju

poreznih pravila, bila ona velika ili mala.

Osim mjera općenito primjenjivih na sve

jurisdikcije predloženih u ovoj Direktivi,

od najveće je važnosti obeshrabriti tajne

jurisdikcije te jurisdikcije s niskim

poreznim opterećenjem od toga da svoje

sustave poreza na dobit i pravne sustave

temelje na zaštiti dobiti stvorene

izbjegavanjem plaćanja poreza te

istodobnog neadekvatnog provođenja

globalnih standarda u pogledu dobrog

poreznog upravljanja, kao što je

automatska razmjena poreznih podataka,

ili od toga da provode prešutno

nepoštovanje zakona tako što ispravno ne

provode porezne zakone i međunarodne

sporazume, unatoč činjenici da su se na to

politički obvezali. Iz tog razloga predlažu

se specifične mjere zbog kojih bi ova

Direktivu postala alat kojim bi se

osiguralo da trenutačne tajne jurisdikcije

ili jurisdikcije s niskim poreznim

opterećenjem daju podršku

međunarodnim naporima u stvaranju

porezne transparentnosti i poštenja.

Amandman 12

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.

PE582.714/ 9

HR


(7) Svrha je izlaznog oporezivanja

osigurati da poreznom obvezniku koji

premješta imovinu ili mjesto porezne

rezidentnosti iz porezne jurisdikcije neke

države ta država oporezuje gospodarsku

vrijednost kapitalnog dobitka nastalog na

njezinu državnom području čak i ako taj

dobitak još nije ostvaren u trenutku izlaza.

Stoga je nužno navesti slučajeve u kojima

se na porezne obveznike primjenjuju

pravila o izlaznom oporezivanju i kada se

oporezuje neostvareni kapitalni dobitak

ugrađen u prenesenu imovinu. Za izračun

iznosa od ključne je važnosti utvrditi

tržišnu vrijednost prenesene imovine na

temelju načela transakcije po tržišnim

uvjetima. Unutar Unije od ključne je

važnosti urediti primjenu izlaznog

oporezivanja i navesti uvjete za

usklađenost sa zakonodavstvom Unije. U

tim bi situacijama porezni obveznici trebali

imati pravo odmah platiti iznos

procijenjenog poreza na izlazak ili odgoditi

plaćanje iznosa poreza, po mogućnosti

zajedno s kamatom i jamstvom, na

određeni broj godina i platiti porez u

obrocima. Izlazno oporezivanje ne bi se

trebalo primjenjivati ako se imovina

prenosi privremeno i ako je svrha prava na

oporezivanje imovine vraćanje u državu

članicu prenositelja, ako se prijenos

obavlja u cilju ispunjenja bonitetnih

zahtjeva, u svrhu upravljanja likvidnošću

ili u slučaju transakcija za financiranje

vrijednosnih papira ili imovine koja se daje

kao jamstvo.

(7) Svrha je izlaznog oporezivanja

osigurati da poreznom obvezniku koji

premješta imovinu ili dobit ili mjesto

porezne rezidentnosti iz porezne

jurisdikcije neke države ta država

oporezuje gospodarsku vrijednost

kapitalnog dobitka nastalog na njezinu

državnom području čak i ako taj dobitak

još nije ostvaren u trenutku izlaza. Stoga je

nužno navesti slučajeve u kojima se na

porezne obveznike primjenjuju pravila o

izlaznom oporezivanju i kada se oporezuje

neostvareni kapitalni dobitak ugrađen u

prenesenu imovinu ili dobit. Za izračun

iznosa od ključne je važnosti utvrditi

tržišnu vrijednost prenesene imovine ili

dobiti na temelju načela transakcije po

tržišnim uvjetima. Unutar Unije od ključne

je važnosti urediti primjenu izlaznog

oporezivanja i navesti uvjete za

usklađenost sa zakonodavstvom Unije. U

tim bi situacijama porezni obveznici trebali

imati pravo odmah platiti iznos

procijenjenog poreza na izlazak ili odgoditi

plaćanje iznosa poreza, po mogućnosti

zajedno s kamatom i jamstvom, na

određeni broj godina i platiti porez u

obrocima. Izlazno oporezivanje ne bi se

trebalo primjenjivati ako se imovina ili

dobit prenosi privremeno i ako je svrha

prava na oporezivanje imovine ili dobiti

vraćanje u državu članicu prenositelja, ako

se prijenos obavlja u cilju ispunjenja

bonitetnih zahtjeva, u svrhu upravljanja

likvidnošću ili u slučaju transakcija za

financiranje vrijednosnih papira ili imovine

koja se daje kao jamstvo. Međutim, u tim

slučajevima države članice bi trebale moći

predvidjeti odbitak.

Amandman 13

Prijedlog direktive


PE582.714/ 10

HR


(7a) Multinacionalna poduzeća prečesto

se organiziraju kako bi prenosila svoju

dobit u porezne oaze, a da pritom ne plate

porez ili da ga plate po vrlo niskim

stopama. Postojanje stalne poslovne

jedinice omogućit će precizno i obvezno

definiranje uvjeta kojima se potvrđuje da

multinacionalno poduzeće ima poslovni

nastan u nekoj državi. Time će se

multinacionalna poduzeća prisiliti da

pošteno plate porez.

Amandman 14

Prijedlog direktive



(7b) Izraz „određivanje trasferne cijene”

odnosi se na uvjete i aranžmane koji čine

okolinu u kojoj se provode transakcije

unutar multinacionalnih kompanija, u što

se ubrajaju i podružnice i fiktivna društva

čija se dobit prenosi na matično

multinacionalno poduzeće. Riječ je o

cijenama po kojima povezana poduzeća

osnovana u različitim državama

naplaćuju izvršenje transakcija unutar

skupine trgovačkih društava, kao što su

transferi robe i usluga. S obzirom na to da

cijene određuju nesamostalni pridruženi

članovi unutar multinacionalnog

poduzeća, one možda nisu odraz

objektivne tržišne cijene. Unija se mora

pobrinuti za to da se oporeziva dobit

multinacionalnih poduzeća ne prenosi

izvan nadležnosti države članice te da

porezne osnovice koje multinacionalna

poduzeća prijavljuju u svojim državama

odgovaraju gospodarskoj djelatnosti

poduzetoj u toj državi članici. U interesu

poreznih obveznika iznimno je važno

ograničiti rizik od dvostrukog

neoporezivanja koje može rezultirati

neslaganjem između dviju država u

PE582.714/ 11

HR

pogledu određivanja iznosa poreza po

načelu nepristrane transakcije za

međunarodne transakcije između

povezanih poduzeća. Primjena tog sustava

ne isključuje niz umjetnih manevara,

posebno za proizvode za koje ne postoji

tržišna cijena (primjerice, franšiza ili

usluge koje se pružaju poduzećima).

Amandman 15

Prijedlog direktive



(7c) OECD je izradio „izmijenjeni

pristup neksusa” kako bi se regulirali

sustavi povlaštenih poreznih režima za

patente. Tom se metodom jamči da

povlaštenom oporezivanju u okviru

sustava povlaštenih poreznih režima za

patente podliježu samo prihodi koji se

troše na istraživanje i razvoj. Međutim,

već su vidljive poteškoće koje primjena

koncepta „neksusa” i „ekonomskog

sadržaja” na režim oporezivanja inovacija

stvara državama članicama. Ako do

siječnja 2017. države članice još uvijek ne

budu potpuno i ujednačeno primjenjivale

izmijenjeni pristup neksusa, Komisija bi

zbog suzbijanja štetnih povlaštenih

poreznih režima za patente trebala

podnijeti novi obvezujući zakonodavni

prijedlog u skladu s člankom 116.

Ugovora o funkcioniranju Europske

unije. Zajedničkom konsolidiranom

osnovicom poreza na dobit poduzeća

trebao bi se iskorijeniti problem

preusmjeravanja dobiti poreznim

planiranjem na temelju intelektualnog

vlasništva.

Amandman 16

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.d (nova)

PE582.714/ 12

HR


(7d) Izlazni porez ne bi se trebao

naplaćivati kada su prenesena sredstva

materijalna imovina koja stvara aktivni

prihod. Prenošenje takve imovine

neizbježan je dio učinkovite raspodjele

resursa u poduzećima i glavni razlog za to

nije porezna optimizacija ili izbjegavanje

plaćanja poreza te bi takvo prenošenje

stoga trebalo biti izuzeto iz tih odredbi.

Amandman 17

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 8.


(8) Zbog poteškoća s davanjem poreznih

olakšica za poreze plaćene u inozemstvu

države sve češće oslobađaju obveznike od

poreza na strani prihod u državi

rezidentnosti. Negativni je učinak ovog

pristupa jest nenamjerno poticanje situacija

u kojima prihod na koji porez nije plaćen

ili je plaćena niska stopa poreza ulazi na

unutarnje tržište i potom cirkulira u Uniji,

u mnogim slučajevima bez oporezivanja,

uz iskorištavanje dostupnih instrumenata u

okviru prava Unije. Protiv takve prakse

obično se primjenjuje odredba o prijelazu.

Stoga je nužno predvidjeti odredbu o

prijelazu koja je usmjerena na određene

vrste stranih prihoda, primjerice,

distribuciju dobiti, prihode od raspolaganja

dionicama i dobit stalne poslovne jedinice

koji su u Uniji neoporezivi i potječu iz

trećih zemalja. Ovaj bi prihod trebao biti

oporeziv u Uniji ako je u trećoj zemlji na

njega plaćen porez koji je ispod određene

razine. Budući da za odredbu o prijelazu

nije potrebna kontrola nad subjektom koji

plaća nisku stopu poreza i stoga možda

nije moguće pristupiti zakonskim

izvještajima subjekta, moglo bi biti vrlo

složeno izračunati stvarnu poreznu stopu.

Države članice trebale bi se stoga koristiti

(8) Zbog poteškoća s davanjem poreznih

olakšica za poreze plaćene u inozemstvu

države sve češće oslobađaju obveznike od

poreza na strani prihod u državi

rezidentnosti. Negativni je učinak ovog

pristupa jest nenamjerno poticanje situacija

u kojima prihod na koji porez nije plaćen

ili je plaćena niska stopa poreza ulazi na

unutarnje tržište i potom cirkulira u Uniji,

u mnogim slučajevima bez oporezivanja,

uz iskorištavanje dostupnih instrumenata u

okviru prava Unije. Protiv takve prakse

obično se primjenjuje odredba o prijelazu.

Stoga je nužno predvidjeti odredbu o

prijelazu koja je usmjerena na određene

vrste stranih prihoda, primjerice,

distribuciju dobiti, prihode od raspolaganja

dionicama i dobit stalne poslovne jedinice

koji su u Uniji neoporezivi. Ovaj bi prihod

trebao biti oporeziv u Uniji ako je u zemlji

podrijetla te u odsustvu dobrog poreznog

sporazuma s trećom zemljom sličnog

učinkana njega plaćen porez koji je ispod

određene razine. Države članice koje

primjenjuju odredbu o prijelazu trebale bi

davati olakšice za porez plaćen u

inozemstvu u cilju izbjegavanja dvostrukog

oporezivanja.

PE582.714/ 13

HR

zakonskom poreznom stopom kada

primjenjuju odredbu o prijelazu. Države

članice koje primjenjuju odredbu o

prijelazu trebale bi davati olakšice za porez

plaćen u inozemstvu u cilju izbjegavanja

dvostrukog oporezivanja.

Amandman 18

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 9.


(9) Opća pravila o suzbijanju zlouporabe

(GAAR) u poreznim sustavima postoje u

cilju uklanjanja poreznih praksi zlouporabe

koje još nisu predmetom posebnih ciljanih

odredbi. Stoga je svrha GAAR-ova

popuniti praznine, što ne bi trebalo utjecati

na primjenjivost posebnih pravila o

suzbijanju zlouporabe. Primjena GAAR-

ova u Uniji trebala bi biti ograničena na

aranžmane koji su potpuno „fiktivni” (tj.

na potpune manipulacije); u protivnom bi

porezni obveznik trebao imati pravo za

svoje poslovanje odabrati najučinkovitiju

poreznu strukturu. Dalje je važno

osigurati da se GAAR-ovi na ujednačen

način primjenjuju u situacijama na

nacionalnoj razini, unutar Unije i u odnosu

na treće zemlje kako se njihovo područje

primjene u domaćim i prekograničnim

situacijama ne bi razlikovalo.

(9) Opća pravila o suzbijanju zlouporabe

(GAAR) u poreznim sustavima postoje u

cilju uklanjanja poreznih praksi zlouporabe

koje još nisu predmetom posebnih ciljanih

odredbi. Stoga je svrha GAAR-ova

popuniti praznine, što ne bi trebalo utjecati

na primjenjivost posebnih pravila o

suzbijanju zlouporabe. Primjena GAAR-

ova u Uniji trebala bi se primijeniti na

aranžmane koji se smatraju štetnima.

Dalje je važno osigurati da se GAAR-ovi

na ujednačen način primjenjuju u

situacijama na nacionalnoj razini, unutar

Unije i u odnosu na treće zemlje kako se

njihovo područje primjene u domaćim i

prekograničnim situacijama ne bi

razlikovalo.

Za pravilno hvatanje u koštac s mogućim

sukobima interesa kojima su izložena

revizorska poduzeća pri davanju poreznih

savjeta potrebno je izmijeniti Uredbu (EU)

br. 537/2014 Europskog parlamenta i

Vijeća1a.

__________________

1a Uredba (EU) br. 537/2014 Europskog

parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o

posebnim zahtjevima u vezi zakonske

revizije subjekata od javnog interesa i

stavljanju izvan snage Odluke Komisije

2005/909/EZ (SL L 158, 27.5.2014., str.

PE582.714/ 14

HR

77.).

Amandman 19

Prijedlog direktive



(9a) Za potrebe stavka 1. aranžman ili

niz aranžmana smatraju se

neautentičnima ako se tim aranžmanom

ili nizom aranžmana različito oporezuju

određene vrste prihoda, kao što su prihodi

od patenata.

Amandman 20

Prijedlog direktive



(9b) Države članice trebale bi provoditi

detaljnije mjere kojima se razjašnjava što

se mislilo pod neautentičnim

aranžmanima koji se koriste njihovim

jurisdikcijama. Poduzeća koja potiču

takve neautentične aranžmane trebalo bi

sankcionirati. Države članice bi u cilju

pružanja više razine zaštite od praksi

izbjegavanja plaćanja poreza trebale

ciljano preispitati aranžmane

uspostavljene upravo zbog ili većinom

zbog postizanja nepoštene porezne

prednosti.

Amandman 21

Prijedlog direktive



(9c) Države članice trebale bi imati

uspostavljen sustav sankcija predviđen

PE582.714/ 15

HR

nacionalnim zakonodavstvom i o tome

obavijestiti Komisiju.

Amandman 22

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 9.d (nova)


(9d) Kako bi se izbjeglo ad hoc otvaranje

subjekata poput fiktivnih poduzeća ili

poduzeća sa smanjenim oporezivanjem,

poduzeća moraju odgovarati definicijama

stalne poslovne jedinice i minimalnog

ekonomskog sadržaja iz članka 2.

Amandman 23

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 9.e (nova)


(9e) Korištenje fiktivnih poduzeća

trebalo bi se zabraniti poreznim

obveznicima koji posluju u Europskoj

uniji. Porezni obveznici u sklopu svoje

godišnje obveze izvješćivanja po

pojedinim zemljama dostavljaju poreznim

tijelima dokaze kojima potkrepljuju

postojanje ekonomskog sadržaja u

svakom od subjekata u svojoj skupini

trgovačkih društava.

Amandman 24

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 9.f (nova)


(9f) Kako bi se unaprijedili trenutačni

mehanizmi rješavanja prekograničnih

poreznih sporova u Uniji, i to ne samo

slučajevi dvostrukog oporezivanja nego i

PE582.714/ 16

HR

dvostrukog neoporezivanja, do siječnja

2017. trebalo bi uvesti mehanizam

rješavanja sporova s jasnijim pravilima i

strogim vremenskim rokovima.

Amandman 25

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 9.g (nova)


(9g) Ispravna identifikacija poreznih

obveznika neizostavna za postizanje

učinkovite razmjene informacija između

poreznih uprava. Stvaranje usklađenog

zajedničkog europskog poreznog

identifikacijskog broja (PIB) bio bi

najbolji način te identifikacije. To bi

dozvolilo bilo kojoj trećoj strani da brzo,

lako i ispravno identificira i zabilježi PIB-

ove u prekograničnim odnosima te bi

služilo kao temelj učinkovitoj automatskoj

razmjeni informacija među poreznim

upravama država članica. Komisija bi

također trebala aktivno raditi na stvaranju

sličnog identifikacijskog broja na

globalnoj razini, kao što je globalni

identifikator pravnih osoba (LEI) Odbora

za regulatorni nadzor.

Amandman 26

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.


(10) Pravilima o kontroliranim stranim

društvima (CFC) prihod kontroliranog

stranog društva kćeri koje plaća nisku

stopu poreza ponovno se pripisuje

matičnom društvu. U tom slučaju matično

društvo plaća porez za taj pripisani prihod

u državi u kojoj je rezident u porezne

svrhe. Ovisno o prioritetima politike te

države, pravila o CFC-u mogu biti

(10) Pravilima o kontroliranim stranim

društvima (CFC) prihod kontroliranog

stranog društva kćeri koje plaća nisku

stopu poreza ponovno se pripisuje

matičnom društvu. U tom slučaju matično

društvo plaća porez za taj pripisani prihod

u državi u kojoj je rezident u porezne

svrhe. Ovisno o prioritetima politike te

države, pravila o CFC-u mogu biti

PE582.714/ 17

HR

usmjerena na cijelu podružnicu koja plaća

nisku stopu poreza ili na prihod koji je

umjetno preusmjeren na podružnicu.

Poželjno je obuhvatiti situacije u trećim

zemljama i u Uniji. U cilju usklađivanja s

temeljnim slobodama učinak pravila u

Uniji trebao bi biti ograničen na rješenja

kojima se dobit umjetno premješta iz

države članice matičnog društva prema

CFC-u. U tom slučaju iznosi prihoda

pripisani matičnom društvu trebali bi se

prilagoditi upućivanjem na načelo

transakcije po tržišnim uvjetima kako bi

država matičnog društva oporezivala samo

iznos prihoda CFC-a koji nije u skladu s

tim načelom. Pravila o kontroliranim

stranim društvima ne bi se trebala

primjenjivati na poduzeća koja su porezni

rezidenti u Uniji, što uključuje i stalne

poslovne jedinice tih poduzeća koje se

nalaze u Uniji. Zato bi zakonita primjena

pravila o kontroliranim stranim društvima

unutar Unije trebala biti ograničena na

umjetne situacije bez gospodarske osnove,

što bi značilo da strogo regulirani

financijski sektor i sektor osiguranja

vjerojatno neće biti obuhvaćeni tim

pravilima.

usmjerena na cijelu podružnicu koja plaća

nisku stopu poreza ili na prihod koji je

umjetno preusmjeren na podružnicu.

Poželjno je obuhvatiti situacije u trećim

zemljama i u Uniji. Učinak pravila u Uniji

trebao bi pokrivati sva rješenja kojima je

jedna od glavnih svrha da se dobit

umjetno premješta iz države članice

matičnog društva prema CFC-u. U tom

slučaju iznosi prihoda pripisani matičnom

društvu trebali bi se prilagoditi

upućivanjem na načelo transakcije po

tržišnim uvjetima , kako bi država

matičnog društva oporezivala samo iznos

prihoda CFC-a koji nije u skladu s tim

načelom. Trebalo bi izbjeći preklapanja

pravila o kontroliranim stranim društvima

s pravilima odredbe o prijelazu.

Amandman 27

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 11.


(11) Hibridne neusklađenosti posljedica

su razlika u pravnoj definiciji plaćanja

(financijski instrumenti) ili subjekata i te

razlike nastaju u odnosima između dvaju

poreznih sustava u dvjema jurisdikcijama.

Takve neusklađenosti često uzrokuju

dvostruki odbitak (tj. odbitak u obje

zemlje) ili dobitak prihoda u jednoj državi

koji potom nije uključen u poreznu

osnovicu u drugoj državi. Kako bi se

spriječio takav ishod, nužno je propisati

pravila u skladu s kojima bi jedna od dvije

(11) Hibridne neusklađenosti posljedica

su razlika u pravnoj definiciji plaćanja

(financijski instrumenti) ili subjekata i te

razlike nastaju u odnosima između dvaju

poreznih sustava u dvjema jurisdikcijama.

Takve neusklađenosti često uzrokuju

dvostruki odbitak (tj. odbitak u obje

zemlje) ili dobitak prihoda u jednoj državi

koji potom nije uključen u poreznu

osnovicu u drugoj državi. Kako bi se

spriječio takav ishod, nužno je propisati

pravila u skladu s kojima bi jedna od dvije

PE582.714/ 18

HR

neusklađene jurisdikcije trebala dati pravnu

definiciju hibridnog instrumenta ili

subjekta, a druga jurisdikcija trebala bi

prihvatiti tu definiciju. Iako su države

članice u okviru skupine za Kodeks o

postupanju pri oporezivanju poslovanja

dogovorile smjernice o poreznom tretmanu

hibridnih subjekata4 i hibridnih stalnih

poslovnih jedinica5 unutar Unije te

smjernice o poreznom tretmanu hibridnih

subjekata u odnosima s trećim zemljama,

svejedno je nužno donijeti obvezujuća

pravila. Naposljetku, nužno je ograničiti

područje primjene tih pravila na hibridne

neusklađenosti između država članica.

Potrebno je dodatno razmotriti hibridne

neusklađenosti između država članica i

trećih zemalja.

neusklađene jurisdikcije trebala dati pravnu

definiciju hibridnog instrumenta ili

subjekta, a druga jurisdikcija trebala bi

prihvatiti tu definiciju. U slučaju takvih

neusklađenosti između države članice i

treće zemlje država članica mora zaštititi

pravilno oporezivanje takvog posla. Iako

su države članice u okviru skupine za

Kodeks o postupanju pri oporezivanju

poslovanja dogovorile smjernice o

poreznom tretmanu hibridnih subjekata4 i

hibridnih stalnih poslovnih jedinica5

unutar Unije te smjernice o poreznom

tretmanu hibridnih subjekata u odnosima s

trećim zemljama, svejedno je nužno

donijeti obvezujuća pravila.

__________________ __________________

4 Kodeks o postupanju (oporezivanje

poslovanja) – Izvješće upućeno Vijeću,

16553/14, FISC 225, 11.12.2014.



16553/14, FISC 225, 11.12.2014.



9620/15, FISC 60, 11.6.2015.



9620/15, FISC 60, 11.6.2015.

Amandman 28

Prijedlog direktive



(11a) Potrebno je iznaći definiciju

poreznih oaza i zemalja, pa i onih u Uniji,

koje narušavaju tržišno natjecanje

odobravanjem povoljnih poreznih režima

te sastaviti njihovu iscrpnu „crnu listu”.

Ta crna lista trebala bi se nadopuniti

popisom sankcija za jurisdikcije

nespremne na suradnju te za financijske

institucije koje posluju u poreznim

oazama.

PE582.714/ 19

HR

Amandman 29

Prijedlog direktive



(12a) Jedna od glavnih prepreka s kojima

su suočena porezna tijela nemogućnost je

pravovremenog pristupanja potpunim i

relevantnim informacijama o strategijama

poreznog planiranja multinacionalnih

poduzeća. Te informacije trebale bi biti

dostupne kako bi porezna tijela

provjerama izmjenama zakonodavstva na

snazi mogla brzo reagirati na porezne

rizike zahvaljujući učinkovitijoj procjeni

tih rizika.

Amandman 30

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 14.


(14) Budući da je ključni cilj ove

Direktive povećati otpornost unutarnjeg

tržišta u cjelini na prekograničnu praksu

izbjegavanja poreza, to države članice ne

mogu u dovoljnoj mjeri postići djelujući

samostalno. Nacionalni sustavi

oporezivanja dobiti poduzeća različiti su i

neovisnim djelovanjem država članica

samo bi se ponovila postojeća

fragmentacija unutarnjeg tržišta u području

izravnog oporezivanja. Time bi se stoga

omogućilo daljnje postojanje

neučinkovitosti i narušavanja koji proizlaze

iz odnosa različitih nacionalnih mjera.

Rezultat toga bila bi nedovoljna

koordinacija. Budući da zbog

neučinkovitosti na unutarnjem tržištu

dolazi do problema prekogranične prirode,

potrebno je donijeti korektivne mjere na

razini Unije. Stoga je od ključne važnosti

prihvatiti rješenja koja funkcioniraju na

unutarnjem tržištu u cjelini, a to se može

uspješnije ostvariti na razini Unije. Stoga

(14) Budući da je ključni cilj ove

Direktive povećati otpornost unutarnjeg

tržišta u cjelini na prekograničnu praksu

izbjegavanja poreza, to države članice ne

mogu u dovoljnoj mjeri postići djelujući

samostalno. Nacionalni sustavi

oporezivanja dobiti poduzeća različiti su i

neovisnim djelovanjem država članica

samo bi se ponovila postojeća

fragmentacija unutarnjeg tržišta u području

izravnog oporezivanja. Time bi se stoga

omogućilo daljnje postojanje

neučinkovitosti i narušavanja koji proizlaze

iz odnosa različitih nacionalnih mjera.

Rezultat toga bila bi nedovoljna

koordinacija. Budući da zbog

neučinkovitosti na unutarnjem tržištu

dolazi do problema prekogranične prirode,

potrebno je donijeti korektivne mjere na

razini Unije. Stoga je od ključne važnosti

prihvatiti rješenja koja funkcioniraju na

unutarnjem tržištu u cjelini, a to se može

uspješnije ostvariti na razini Unije. Stoga

PE582.714/ 20

HR

Unija može donositi mjere u skladu s

načelom supsidijarnosti iz članka 5.

Ugovora o Europskoj Uniji. U skladu s

načelom proporcionalnosti utvrđenim u

tom članku ova Direktiva ne prelazi ono

što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

Ovom se Direktivom nastoji utvrđivanjem

minimalne razine zaštite unutarnjeg tržišta

postići osnovni minimalni stupanj

koordinacije unutar Unije radi ostvarenja

njezinih ciljeva.

Unija može donositi mjere u skladu s

načelom supsidijarnosti iz članka 5.

Ugovora o Europskoj Uniji. U skladu s

načelom proporcionalnosti utvrđenim u

tom članku ova Direktiva ne prelazi ono

što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

Ovom se Direktivom nastoji utvrđivanjem

minimalne razine zaštite unutarnjeg tržišta

postići osnovni minimalni stupanj

koordinacije unutar Unije radi ostvarenja

njezinih ciljeva. Međutim, revizijom

pravnog okvira u području oporezivanja u

sklopu koje bi se uredbom mogle

regulirati prakse smanjenja poreznih

osnovica mogao se postići bolji rezultat u

pogledu jamčenja jednakih uvjeta na

unutarnjem tržištu.

Amandman 31

Prijedlog direktive



(14a) Komisija bi trebala provesti analizu

opravdanosti troškova te ocijeniti mogući

utjecaj visoke stope oporezivanja na

repatrijaciju kapitala iz trećih zemalja s

niskim poreznim opterećenjem.

Amandman 32

Prijedlog direktive



(14b) Svi trgovinski sporazumi i

sporazumi o gospodarskom partnerstvu

kojih je Unija potpisnica trebali bi

sadržavati odredbe o promicanju dobrog

upravljanja u poreznim pitanjima u cilju

povećavanja transparentnosti i suzbijanja

štetnih poreznih praksi.

PE582.714/ 21

HR

Amandman 33

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 15.


(15) Komisija bi trebala ocijeniti

provedbu ove Direktive tri godine nakon

njezina stupanja na snagu i o tome

izvijestiti Vijeće. Države članice trebale bi

priopćiti Komisiji sve informacije potrebne

za ovo ocjenjivanje,

(15) Komisija bi trebala uspostaviti

poseban mehanizam praćenja kako bi

osigurala pravilna provedba ove Direktive

i usklađeno tumačenje mjera koje iz nje

proizlaze u državama članicama. Trebala

bi ocijeniti provedbu ove Direktive tri

godine nakon njezina stupanja na snagu i o

tome izvijestiti Europski parlament i

Vijeće. Države članice trebale bi priopćiti

Europskom parlamentu i Komisiji sve

informacije potrebne za ovo ocjenjivanje.

Amandman 34

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 1.a (nova)


(1a) „porezni obveznik” znači

korporativni subjekt obuhvaćen

područjem primjene ove Direktive;

Amandman 35

Prijedlog direktive



(4a) „trošak tantijema” znači troškove

nastale uslijed plaćanja bilo kakve

naknade za korištenje ili pravo na

korištenje svih autorskih prava na

književni, umjetnički ili znanstveni rad,

uključujući kinematografske filmove i

softver, patente, žigove, dizajn ili model,

plan, tajnu formulu ili postupak ili za

informacije koje se odnose na

industrijsko, trgovačko ili znanstveno

iskustvo ili bilo koju drugu nematerijalnu

PE582.714/ 22

HR

imovinu; plaćanja za korištenje ili za

pravo na korištenje industrijske,

trgovačke ili znanstvene opreme ne

smatraju se troškom tantijema;

Amandman 36

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 4.b (nova)


(4b) „tajna jurisdikcija ili jurisdikcija s

niskim poreznim opterećenjem” znači

svaku jurisdikciju koja ispunjava bilo koji

od sljedećih kriterija:

(a) ne održava automatsku razmjenu

informacija sa svim potpisnicama

Multilateralnog sporazuma o suradnji

između nadležnih tijela u skladu sa

zajedničkim standardom koji je izradio

OECD objavljenim 21. srpnja 2014. pod

naslovom „Standard za automatsku

razmjenu informacija o financijskim

računima u poreznim stvarima”;

(b) nema registar krajnjih stvarnih

vlasnika korporacija, uzajamnih fondova i

ekvivalentnih pravnih struktura koje

ispunjavaju barem minimalne standarde

definirane Direktivom (EU) 2015/849

Europskog parlamenta i Vijeća1a;

(c) zakoni ili administrativne odredbe ili

prakse kojima se odobrava povlašteni

porezni tretman poduzeća bez obzira na to

bave li se ona ili ne stvarnom

gospodarskom djelatnošću ili održavaju

značajnu gospodarsku prisutnost u

dotičnoj državi;

(d) ima zakonsku poreznu stopu poreza

na dobit korporacija nižu od 60 %

ponderiranog prosjeka poreza na dobit

korporacija u Uniji.

__________________

1a Direktiva (EU) 2015/849 Europskog

parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o

sprečavanju korištenja financijskog

PE582.714/ 23

HR

sustava u svrhu pranja novca ili

financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe

(EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta

i Vijeća te o stavljanju izvan snage

Direktive 2005/60/EZ Europskog

parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije

2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.)

Amandman 37

Prijedlog direktive



(7a) „stalna poslovna jedinica” znači

stalno mjesto poslovanja smješteno u

državi članici, posredstvom kojega se

djelomično ili u cijelosti odvija poslovanje

trgovačkog društva iz druge države

članice; ovom definicijom obuhvaćene su

i situacije u kojima se za poduzeća koja se

bave potpuno nematerijalnim digitalnim

aktivnostima smatra da imaju stalnu

poslovnu jedinicu u određenoj državi

članici ako održavaju značajnu digitalnu

prisutnost u gospodarstvu te države

članice;

Amandman 38

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 7.b (nova)


(7b) „porezna oaza” znači jurisdikciju s

jednim ili više sljedećih obilježja:

(a) ne oporezuje ili samo nominalno

oporezuje nerezidente;

(b) zakoni ili administrativne prakse

kojima se onemogućuje učinkovita

razmjena poreznih informacija s drugim

jurisdikcijama;

(c) zakoni ili administrativne odredbe

kojima se onemogućuje porezna

PE582.714/ 24

HR

transparentnost ili nepostojanje uvjeta u

kojima nerezident mora obavljati

konkretnu gospodarsku aktivnost.

Amandman 39

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 7.c (nova)


(7c) „minimalan ekonomski sadržaj”

znači činjenične kriterije koji također

obuhvaćaju digitalnu ekonomiju i kojima

se omogućuje definiranje poduzeća na

temelju činjeničnih kriterija kao što su

postojanje ljudskih resursa i fizičkih

objekata specifičnih za subjekt, njegova

autonomija u upravljanju, njegova pravna

stvarnost i, eventualno, priroda njegove

imovine;

Amandman 40

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 7.d (nova)


(7d) „europski porezni identifikacijski

broj” ili „PIB” znači broj onako kako je

definiran u komunikaciji Komisije od 6.

prosinca 2012. koja sadrži akcijski plan

Komisije za jačanje borbe protiv poreznih

prijevara i utaje poreza;

Amandman 41

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 7.e (nova)


(7e) „određivanje transferne cijene”

znači određivanje cijene po kojoj

poduzeće prenosi materijalna dobra ili

PE582.714/ 25

HR

nematerijalnu imovinu ili pruža usluge

povezanim poduzećima;

Amandman 42

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 7.f (nova)


(7f) „povlašteni porezni režim za

patente” znači sustav izračuna dohotka od

intelektualnog vlasništva na koji se mogu

primjenjivati porezne olakšice tako što se

uspostavlja veza između stvarnih

dopuštenih rashoda tijekom stvaranja

imovine intelektualnog vlasništva

(izraženo kao omjer ukupnih rashoda

povezanih sa stvaranjem imovine

intelektualnog vlasništva) i dohotka od te

imovine intelektualnog vlasništva; tim se

sustavom ograničava imovina

intelektualnog vlasništva samo na patente

ili na nematerijalna dobra jednake

funkcije i stvara temelj definicije

„dopuštenih rashoda”, „ukupnih

rashoda” i „dohodaka od imovine

intelektualnog vlasništva”;

Amandman 43

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 7.g (nova)


(7g) „fiktivno poduzeće” zbači svaki

oblik pravnog subjekta koji nema

ekonomski sadržaj i osnovano je

isključivo u porezne svrhe;

Amandman 44

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 7.h (nova)

PE582.714/ 26

HR


(7h) „osoba ili poduzeće povezani s

poreznim obveznikom” znači situaciju u

kojoj prva osoba ima sudjelujući udio od

više od 25 % u drugoj ili postoji treća

osoba koja ima sudjelujući udio od više od

25 % u objema osobama.

Amandman 45

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka 7.i (nova)


(7i) „neusklađenost hibridnih

instrumenata” znači situaciju između

poreznog obveznika u jednoj državi

članici i povezanog poduzeća, onako kako

ga definira primjenjivi sustav

oporezivanja dobiti poduzeća, u drugoj

državi članici ili trećoj zemlji gdje se

sljedeći ishod može pripisati razlikama u

pravnom tumačenju financijskog

instrumenta ili subjekta:

(a) primjena odbitka na isto plaćanje,

rashode ili gubitke i u državi članici iz

koje potječe plaćanje, u kojoj su nastali

rashodi ili u kojoj je pretrpljen gubitak i u

drugoj državi članici ili trećoj zemlji

(„dvostruki odbitak”); ili

(b) primjena odbitka na plaćanje u

državi članici ili trećoj zemlji iz koje

potječe plaćanje, ali isto plaćanje nije

uzeto u obzir u drugoj državi članici ili

trećoj zemlji („odbitak bez uključivanja”).

Amandman 46

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 2.


2. Prekoračeni troškovi zaduživanja 2. Prekoračeni troškovi zaduživanja

PE582.714/ 27

HR

mogu se odbiti u poreznoj godini u kojoj su

nastali samo do 30 posto zarade poreznog


amortizacije (EBITDA) ili do iznosa od 1

000 000 EUR, ovisno što je više. EBITDA

se izračunava tako da se oporezivom

prihodu pridodaju neto iznos kamatnih

rashoda i drugi kamatama ekvivalentni

troškovi te neto iznosi amortizacijskih

troškova.

mogu se odbiti u poreznoj godini u kojoj su

nastali samo do 20 % zarade poreznog


amortizacije (EBITDA) ili do iznosa od 2

000 000 EUR, ovisno što je više. EBITDA

se izračunava tako da se oporezivom

prihodu pridodaju neto iznos kamatnih

rashoda i drugi kamatama ekvivalentni

troškovi te neto iznosi amortizacijskih

troškova.

Amandman 47

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 2.a (novi)


2.a države članice iz područja primjene

stavka 2. mogu isključiti prekomjerne

troškove posuđivanja nastale na temelju

zajmova dobivenih od trećih strana koji se

koriste za javne infrastrukturne projekte,

koji traju barem 10 godina i država

članica za njih smatra da su u općem

javnom interesu.

Amandman 48

Prijedlog direktive



4. EBITDA porezne godine koji nije

potpuno apsorbiran troškovima

zaduživanja koji su nastali poreznom

obvezniku u toj poreznoj godini ili

prethodnim poreznim godinama mogu se

prenijeti u buduće porezne godine.

4. EBITDA porezne godine koji nije

potpuno apsorbiran troškovima

zaduživanja koji su nastali poreznom

obvezniku u toj poreznoj godini ili

prethodnim poreznim godinama mogu se

prenijeti u buduće porezne godine tijekom

dvije godine.

Amandman 49

Prijedlog direktive


PE582.714/ 28

HR


5. Troškovi zaduživanja koji se ne

mogu odbiti u tekućoj poreznoj godini u

skladu sa stavkom 2. mogu se odbiti do 30

posto EBITDA-a tijekom sljedećih

poreznih godina na isti način kao i troškovi

zaduživanja za te godine.

5. Troškovi zaduživanja koji se ne

mogu odbiti u tekućoj poreznoj godini u

skladu sa stavkom 2. mogu se odbiti do 20

% EBITDA-a tijekom pet sljedećih

poreznih godina na isti način kao i troškovi

zaduživanja za te godine.

Amandman 50

Prijedlog direktive



6. Stavci 2. do 5. primjenjuju se na

financijska društva.

6. Stavci 2. do 5. primjenjuju se na

financijska društva. Komisija mora

revidirati područje primjene ovog članka

ako i kada se postigne sporazum na razini

OECD-a i kada Komisija procijeni da je

sporazum OECD-a provediv na razini

Unije.

Amandman 51

Prijedlog direktive

Članak 4.a (novi)


Članak 4.a

Stalna poslovna jedinica

1. Stalno mjesto poslovanja koje koristi

ili održava porezni obveznik smatra se

stalnom poslovnom jedinicom ako isti

porezni obveznik ili njemu bliska osoba

obavljaju poslovne aktivnosti na istom

mjestu ili na nekom drugom mjestu u istoj

državi i ako:

(a) to mjesto ili neko drugo mjesto

predstavljaju stalnu poslovnu jedinicu za

poreznog obveznika ili njemu blisku

osobu u skladu s ovim člankom ili ako

PE582.714/ 29

HR

(b) ukupna aktivnost koja je rezultat

kombinacije aktivnosti koje vrše porezni

obveznik i njemu bliska osoba na istom

mjestu ili koje vrše isti porezni obveznik ili

njemu bliske osobe na oba mjesta nije

pripremna ili pomoćna aktivnosti, pod

uvjetom da poslovne aktivnosti koje vrše

porezni obveznik i njemu bliska osoba na

istom mjestu ili isti porezni obveznik ili

njemu bliske osobe na oba mjesta

predstavljaju dodatne funkcije koje su dio

usklađenog komercijalnog djelovanja.

2. Kada jedna osoba djeluje u državi

članici u ime poreznog obveznika i pritom

obično sklapa ugovore ili ima ključnu

ulogu koja dovodi do sklapanja ugovora

koji se rutinski sklapaju bez suštinske

promjene na strani poreznog obveznika i

ako su ti ugovori:

(a) na ime poreznog obveznika;

(b) namijenjeni prijenosu vlasništva ili

davanju prava na korištenje tog vlasništva

koje pripada poreznom obvezniku ili koje

porezni obveznik ima pravo koristiti; ili

(c) namijenjeni uslugama koje pruža taj

porezni obveznik, smatra se da taj porezni

obveznik ima stalnu poslovnu jedinicu u

toj državi u pogledu svih aktivnosti koje ta

osoba poduzima za poreznog obveznika,

osim ako su aktivnosti te osobe pomoćnog

ili pripremnog karaktera, što onda, ako se

te aktivnosti obavljaju u stalnom mjestu

poslovanja, to stalno mjesto poslovanja ne

čini stalnom poslovnom jedinicom u

skladu s odredbama ovoga stavka.

3. Države članice usklađuju svoje

primjenjivo zakonodavstvo i bilateralne

sporazume o dvostrukom oporezivanju s

ovim člankom.

4. Komisija na temelju delegiranog

akta ima ovlast definiranja pojmova

„pripremni karakter” ili „pomoćni

karakter”.

PE582.714/ 30

HR

Amandman 52

Prijedlog direktive

Članak 4.b (novi)


Članak 4.b

Dobit koja se može pripisati stalnoj

poslovnoj jedinici

1. Dobit koja se u državi članici može

pripisati stalnoj poslovnoj jedinici iz

članka 4.a ujedno je i očekivana dobit,

pogotovo u poslovanju s drugim

dijelovima poduzeća, ako se radi o

odvojenim i neovisnim poduzećima koja

se bave istom djelatnošću pod sličnim

uvjetima, uzimajući u obzir i imovinu i

rizik dotične stalne poslovne jedinice.

2. Ako država članica prilagodi dobit

koja se može pripisati stalnoj poslovnoj

jedinici iz stavka 1. i na temelju toga je

oporezuje, dobit i porez u drugim

državama članicama trebao bi se shodno

tome prilagoditi kako bi se izbjeglo

dvostruko oporezivanje.

3. OECD trenutačno u okviru mjere 7.

Akcijskog plana OECD-a o BEPS-u

provodi reviziju pravila definiranih

člankom 7. predloška porezne konvencije

OECD-a u pogledu dohotka i kapitala

koji se bavi dobiti koja se može pripisati

stalnim poslovnim jedinicama i, kada se ta

pravila ažuriraju, države članice s njima

usklađuju svoje primjenjivo

zakonodavstvo.

Amandman 53

Prijedlog direktive

Članak 4.c (novi)


Članak 4.c

Tajne jurisdikcije ili jurisdikcije s niskim

PE582.714/ 31

HR

poreznim opterećenjem

1. Države članice mogu uvesti porez po

odbitku na plaćanja koja potječu od

subjekta u nekoj državi članici, a upućena

su subjektu u tajnoj jurisdikciji ili

jurisdikciji s niskim poreznim

opterećenjem.

2. Plaćanja koja nisu izravno izvršena

subjektu u tajnoj jurisdikciji ili jurisdikciji

s niskim poreznim opterećenjem, ali za

koja se može razumno pretpostaviti da su

izvršena subjektu u tajnoj jurisdikciji ili

jurisdikciji s niskim poreznim

opterećenjem, npr. zbog postojanja

posrednika u drugim jurisdikcijama,

jednako tako podliježu primjeni stavka 1.

3. Države članice pravodobno u cilju

uklanjanja pravnih prepreka toj

kolektivnoj obrambenoj mjeri ažuriraju

sve ugovore o izbjegavanju dvostrukog

oporezivanja kojima se trenutačno

onemogućuje takva stopa poreza po

odbitku.

Amandman 54

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 1. – uvodni dio


1. Porezni obveznik mora platiti iznos

poreza koji je jednak tržišnoj vrijednosti

prenesene imovine, u trenutku izlaska,

umanjen za njezinu vrijednost u porezne

svrhe u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:

1. Porezni obveznik mora platiti iznos

poreza koji je jednak tržišnoj vrijednosti

prenesene imovine, u trenutku izlaska

imovine, umanjen za njezinu vrijednost u

porezne svrhe u bilo kojoj od sljedećih

okolnosti:

Amandman 55

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 1. – točka a


(a) porezni obveznik prenosi imovinu iz (a) porezni obveznik prenosi imovinu iz

PE582.714/ 32

HR

svojeg sjedišta u svoju stalnu poslovnu

jedinicu u drugoj državi članici ili u trećoj

zemlji;



zemlji u mjeri u kojoj država članica u

kojoj se nalazi sjedište izgubi pravo na

oporezivanje prenesene imovine na

temelju prijenosa;

Amandman 56

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 1. – točka b


(b) porezni obveznik prenosi imovinu iz

stalne poslovne jedinice u državi članici u

svoje sjedište ili drugu stalnu poslovnu

jedinicu u drugoj državi članici ili trećoj

zemlji;





zemlji u mjeri u kojoj država članica u

kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica

izgubi pravo na oporezivanje prenesene

imovine na temelju prijenosa;

Amandman 57

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 1. – točka d


(d) porezni obveznik premješta svoju

stalnu poslovnu jedinicu iz države članice.

(d) porezni obveznik premješta svoju

stalnu poslovnu jedinicu u drugu državu

članicu ili treću zemlju u mjeri u kojoj

država članica u kojoj se nalazi stalna

poslovna jedinica ima pravo oporezivati

prenesena sredstva na temelju prijenosa.

Amandman 58

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 1. – podstavak 2.


Za potrebe prvog podstavka točke (c), za

svaki naknadni prijenos imovine u treću

Za potrebe prvog podstavka točke (c), za

svaki naknadni prijenos imovine,

PE582.714/ 33

HR

zemlju iz stalne poslovne jedinice koja se

nalazi u prvoj državi članici i s kojom je

imovina stvarno povezana smatra se da je

na raspolaganju po tržišnoj vrijednosti.

uključujući i dobit, u treću zemlju iz stalne

poslovne jedinice koja se nalazi u prvoj

državi članici i s kojom je imovina stvarno

povezana smatra se da je na raspolaganju

po tržišnoj vrijednosti.

Amandman 59

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 2. – točka a


(a) porezni obveznik prenosi imovinu iz



zemlji koja je stranka Sporazuma o

europskom gospodarskom prostoru

(Sporazum o EGP-u);

(a) porezni obveznik prenosi imovinu,

uključujući i dobit, iz svojeg sjedišta u

svoju stalnu poslovnu jedinicu u drugoj

državi članici ili u trećoj zemlji koja je

stranka Sporazuma o europskom

gospodarskom prostoru (Sporazum o EGP-

u);

Amandman 60

Prijedlog direktive







zemlji koja je stranka Sporazuma o EGP-u;

(b) porezni obveznik prenosi imovinu,

uključujući i dobit, iz stalne poslovne

jedinice u državi članici u svoje sjedište ili

drugu stalnu poslovnu jedinicu u drugoj

državi članici ili trećoj zemlji koja je

stranka Sporazuma o EGP-u;

Amandman 61

Prijedlog direktive



(b) prenesena imovina naknadno je

prenesena u treću zemlju;

(b) prenesena imovina, uključujući i

dobit, naknadno je prenesena u treću

zemlju;

PE582.714/ 34

HR

Amandman 62

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 4. – točka d


(d) porezni je obveznik bankrotirao ili je

u stečaju.

(d) porezni je obveznik sklopio nagodbu

s vjerovnicima, bankrotirao je ili je u

stečaju.

Amandman 63

Prijedlog direktive



7. Ovaj članak ne primjenjuje se na

privremeni prijenos imovine ako je

predviđeno da će se imovina vratiti u

državu članicu prenositelja.

7. Ovaj članak ne primjenjuje se na

privremeni prijenos imovine ako je

predviđeno da će se imovina vratiti u

državu članicu prenositelja niti na prijenos

materijalne imovine prenesene u svrhu

stvaranja prihoda od aktivnog poslovanja.

Kako bi iskoristio svoje pravo na to

izuzeće, porezni obveznik će morati

dokazati svojim poreznim tijelima da je

strani prihod nastao na temelju aktivnog

poslovanja. ,na primjer, pomoću potvrde

stranih poreznih tijela.

Amandman 64

Prijedlog direktive

Članak 5.a (novi)


Članak 5.a

Određivanje transferne cijene

1. U skladu sa smjernicama OECD-a

objavljenima 18. kolovoza 2010.

naslovljenima „Smjernice o određivanju

transfernih cijena za multinacionalna

poduzeća i porezne uprave”, dobit koju bi

poduzeće ostvarilo, ali je nije ostvarilo

zbog sljedećih uvjeta, može se pribrojiti

PE582.714/ 35

HR

dobiti tog poduzeća i sukladno se tomu

oporezivati:

(a) poduzeće države sudjeluje izravno ili

neizravno u upravljanju, nadzoru ili

kapitalu poduzeća druge države; ili

(b) iste osobe sudjeluju izravno ili

neizravno u upravljanju, nadzoru ili

kapitalu poduzeća jedne države

ugovarateljice i poduzeća druge države

ugovarateljice; i

(c) dva poduzeća, u jednom i drugom

slučaju, u svojim trgovačkim ili

financijskim odnosima povezana su

dogovorenim ili nametnutim uvjetima koji

se razlikuju od uvjeta koji bi bili

dogovoreni između dva neovisna

poduzeća.

2. Kada država u dobit poduzeća te

države uvrsti i oporezuje dobit za koju je

poduzeće druge države oporezovano u toj

drugoj državi te ako tako uključena dobit

predstavlja dobit koju bi poduzeće prve

države ostvarilo da su uvjeti dogovoreni

između dvaju poduzeća bili uvjeti koji bi

bili dogovoreni između neovisnih

poduzeća, druga država vrši adekvatnu

prilagodbu iznosa poreza koji je izračunat

na tu dobit. Kako bi se odredila razina te

prilagodbe, vodi se računa o drugim

odredbama ove Direktive i porezna tijela

država, ako je to potrebno, međusobno se

savjetuju.

Amandman 65

Prijedlog direktive



1. Države članice ne odobravaju

poreznom obvezniku izuzeće od plaćanja

poreza na dohodak u državi rezidentnosti

subjekta ili državi u kojoj se nalazi stalna

poslovna jedinica za dohodak iz

inozemstva koji je porezni obveznik primio

kao raspodjelu dobiti od subjekta u trećoj

1. Države članice ne odobravaju

poreznom obvezniku izuzeće od plaćanja

poreza na dohodak u državi rezidentnosti

subjekta ili državi u kojoj se nalazi stalna

poslovna jedinica za dohodak iz

inozemstva nastao na temelju aktivnog

poslovanja koji nije rezultat aktivnog

PE582.714/ 36

HR

zemlji ili kao prihod od prodaje dionica

subjekta u trećoj zemlji ili kao prihod od

stalne poslovne jedinice u trećoj zemlji u

kojoj subjekt ili stalna poslovna jedinica

plaćaju porez na dobit po zakonskoj stopi

poreza na dobit koja je niža od 40 posto

zakonske porezne stope koja bi bila

naplaćena u skladu s primjenjivim

sustavom oporezivanja dobiti poduzeća u

državi članici poreznog obveznika. U tim

okolnostima porezni obveznik plaća porez

na dohodak iz inozemstva, a od njegove

porezne obveze u njegovoj državi

rezidentnosti u svrhu oporezivanja odbija

se porez plaćen u trećoj zemlji. Odbitak ne

prekoračuje iznos poreza izračunan prije

odbitka, koji se može pripisati oporezivom

dohotku.

poslovanja i koji je porezni obveznik

primio kao raspodjelu dobiti od subjekta u

trećoj zemlji ili kao prihod od prodaje

dionica subjekta u trećoj zemlji ili kao

prihod od stalne poslovne jedinice u trećoj

zemlji u kojoj subjekt ili stalna poslovna

jedinica plaćaju porez na dobit po

zakonskoj stopi poreza na dobit koja je

niža od 15 posto. U tim okolnostima

porezni obveznik plaća porez na dohodak

iz inozemstva, a od njegove porezne

obveze u njegovoj državi rezidentnosti u

svrhu oporezivanja odbija se porez plaćen

u trećoj zemlji. Odbitak ne prekoračuje

iznos poreza izračunan prije odbitka, koji

se može pripisati oporezivom dohotku.

Kako bi iskoristio svoje pravo na to

izuzeće, porezni obveznik morat će

dokazati svojim poreznim tijelima da je

strani prihod nastao na temelju aktivnog

poslovanja, primjerice putem potvrde

stranih poreznih tijela.

Amandman 66

Prijedlog direktive



1.a Stavak 1. također se primjenjuje

unutar Unije.

Amandman 67

Prijedlog direktive



2. Stavak 1. ne primjenjuje se na

sljedeće vrste gubitaka:

(a) gubici koje je ostvarila stalna

poslovna jedinica rezidentnog poreznog

obveznika smještena u trećoj zemlji;

(b) gubici od prodaje dionica subjekta

2. Stavak 1. ne primjenjuje se na

gubitke u inozemstvu.

PE582.714/ 37

HR

koji je porezni rezident u trećoj zemlji.

Amandman 68

Prijedlog direktive



1. Neautentični aranžmani ili serija

aranžmana čija je glavna svrha ostvariti

poreznu prednost kojom se poništava cilj

ili svrha odredbi o oporezivanju koje se

inače primjenjuju zanemaruju se u svrhe

izračunavanja porezne obveze poduzeća.

Aranžman se može sastojati od više koraka

ili dijelova.

1. Neautentični aranžmani ili serija

aranžmana, koji su uspostavljeni i čija je

glavna svrha ili jedna od glavnih svrha

ostvariti poreznu prednost kojom se

poništava cilj ili svrha odredbi o

oporezivanju koje se inače primjenjuju,

koji nisu autentični uzimajući u obzir sve

relevantne činjenice i okolnosti, zanemaruju se u svrhe izračunavanja

porezne obveze poduzeća. Aranžman se

može sastojati od više koraka ili dijelova.

Amandman 69

Prijedlog direktive



3. Ako se aranžman ili niz aranžmana

zanemaruju u skladu sa stavkom 1.,

porezna obveza izračunava se upućivanjem

na gospodarsku bit u skladu s nacionalnim

zakonodavstvom.

3. Ako se aranžman ili niz aranžmana

zanemaruju u skladu sa stavkom 1.,

porezna obveza izračunava se upućivanjem

na gospodarsku bit u skladu s člankom 2.

Amandman 70

Prijedlog direktive



3a. Države članice dodjeljuju dovoljan

broj zaposlenika, količinu stručnih znanja

i proračunskih sredstava svojim

nacionalnim poreznim tijelima i

revizorima te resursa za obuku

PE582.714/ 38

HR

zaposlenika poreznih uprava s naglaskom

na prekograničnu suradnju u području

poreznih prijevara i izbjegavanja plaćanja

poreza te na automatske razmjene

informacija kako bi se osigurala puna

provedba ove Direktive.

Amandman 71

Prijedlog direktive



1. Porezna osnovica poreznog

obveznika uključuje neraspodijeljeni

dohodak subjekta ako su ispunjeni sljedeći

uvjeti:

1. Porezna osnovica poreznog

obveznika uključuje dohodak subjekta ako

su ispunjeni sljedeći uvjeti:

Amandman 72

Prijedlog direktive



(b) u skladu s općim sustavom u zemlji

subjekta na dobit se primjenjuje efektivna

stopa poreza na dobit koja je niža od 40

posto efektivne porezne stope koja bi se

primjenjivala u skladu s primjenjivim

sustavom poreza na dobit u državi članici

poreznog obveznika;

(b) na dobit subjekta primjenjuje se

stopa poreza na dobit koja je niža od 15 %;

ta se stopa procjenjuje na temelju dobiti

prije primjene mjera koje su te države

uvele kako bi se smanjila oporeziva

osnovica; ta se stopa svake godine

revidira s obzirom na gospodarska

kretanja svjetske trgovine;

Amandman 73

Prijedlog direktive

Članak 8. – stavak 1. – točka c – uvodni dio


(c) više od 50 posto prihoda subjekta

pripada u jednu od sljedećih kategorija:

(c) više od 25 posto prihoda subjekta

pripada u jednu od sljedećih kategorija:

PE582.714/ 39

HR

Amandman 74

Prijedlog direktive

Članak 8. – stavak 1. – točka c – podtočka vii.a (nova)


(viia) prihod od dobara prodanih prilikom

trgovanja s poreznim obveznikom ili

njegovim povezanim poduzećima, uz

iznimku standardiziranih dobara kojima

se redovito trguje među neovisnim

stranama i za koja su cijene javno

poznate.

Amandman 75

Prijedlog direktive



Točka (c) prvog podstavka primjenjuje se

na financijska društva samo ako više od 50

posto prihoda subjekta u tim kategorijama

proizlazi iz transakcija s poreznim

obveznikom ili njegovim povezanim

društvima.

Točka (c) prvog podstavka primjenjuje se

na financijska društva samo ako više od 25

posto prihoda subjekta u tim kategorijama

proizlazi iz transakcija s poreznim

obveznikom ili njegovim povezanim

društvima.

Amandman 76

Prijedlog direktive



2. Države članice ne primjenjuju stavak

1. ako je subjekt porezni rezident države

članice ili treće zemlje koja je stranka

Sporazuma o EGP-u ili u pogledu stalne

poslovne jedinice subjekta iz treće zemlje

koja se nalazi u državi članici, osim ako je

poslovni nastan subjekta potpuno fiktivan

ili ako subjekt sklapa, tijekom svoje

djelatnosti, neautentične aranžmane čija je

glavna svrha stjecanje porezne prednosti.

2. Države članice ne primjenjuju stavak

1. ako je subjekt porezni rezident države

članice ili treće zemlje koja je stranka

Sporazuma o EGP-u ili u pogledu stalne

poslovne jedinice subjekta iz treće zemlje

koja se nalazi u državi članici, osim ako

poslovni nastan subjekta ne zadovolji test

na temelju kriterija ekonomskog sadržaja ili ako subjekt sklapa, tijekom svoje

djelatnosti, neautentične aranžmane čija je

glavna svrha stjecanje porezne prednosti. U

specifičnom primjeru osiguravajućih

PE582.714/ 40

HR

poduzeća činjenica da matično poduzeće

reosigurava svoje rizike putem vlastitih

podružnica smatra se neautentičnom.

Amandman 77

Prijedlog direktive

Članak 10. – naslov


Hibridna neusklađenost Hibridna neusklađenost država članica

Amandman 78

Prijedlog direktive



Ako dvije države članice daju različitu

pravnu definiciju istog poreznog obveznika

(hibridni subjekt), uključujući njegovih

stalnih poslovnih jedinica u najmanje

jednoj državi članici, i zbog toga nastane

situacija primjene odbitka na isto plaćanje,

rashode ili gubitke u državi članici iz koje

potječe plaćanje, u kojoj su nastali rashodi

ili u kojoj je pretrpljen gubitak i u drugoj

državi članici ili situacija kad se

primjenjuje odbitak na plaćanje u državi

članici iz koje potječe plaćanje bez

odgovarajućeg uključivanja istog plaćanja

u drugoj državi članici, pravnu definiciju

hibridnog subjekta koju je dala država

članica iz koje potječe plaćanje, u kojoj su

nastali rashodi ili pretrpljeni gubici

primjenjuje i druga država članica.


pravnu definiciju istog poreznog obveznika

(hibridni subjekt), uključujući njegovih

stalnih poslovnih jedinica u jednoj ili više

država članica, i zbog toga nastane

situacija primjene odbitka na isto plaćanje,

rashode ili gubitke u državi iz koje potječe

plaćanje, u kojoj su nastali rashodi ili u

kojoj je pretrpljen gubitak i u drugoj državi

ili situacija kad se primjenjuje odbitak na

plaćanje u državi iz koje potječe plaćanje

bez odgovarajućeg uključivanja istog

plaćanja u drugoj državi, pravnu definiciju

hibridnog subjekta koju je dala država iz

koje potječe plaćanje, u kojoj su nastali

rashodi ili pretrpljeni gubici primjenjuje i

druga država.

Amandman 79

Prijedlog direktive


PE582.714/ 41

HR



pravnu definiciju istog plaćanja (hibridni

instrument) i zbog toga nastane situacija

primjene odbitka u državi članici iz koje

potječe plaćanje, ali isto plaćanje nije uzeto

u obzir u drugoj državi članici, pravnu

definiciju hibridnog instrumenta koju je

dala država članica iz koje potječe

plaćanje primjenjuje i druga država

članica.

Ako dvije države daju različitu pravnu

definiciju istog plaćanja (hibridni

instrument) i zbog toga nastane situacija

primjene odbitka u državi iz koje potječe

plaćanje, ali isto plaćanje nije uzeto u obzir

u drugoj državi, pravnu definiciju

hibridnog instrumenta koju je dala država

iz koje potječe plaćanje primjenjuje i druga

država.

Amandman 80

Prijedlog direktive



Države članice ažuriraju sve ugovore o

izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s

trećim zemljama ili kolektivno

pregovorima postižu ekvivalentne ugovore

kako bi odredbe ovog članka bile

primjenjive u prekograničnim odnosima

država članica s trećim zemljama.

Amandman 81

Prijedlog direktive

Članak 10.a (novi)


Članak 10.a

Hibridne neusklađenosti koje uključuju

treće zemlje

Ako hibridna neusklađenost između

države članice i treće zemlje dovede do

dvostrukog odbitka, država članica ne

prihvaća odbitak takvog plaćanja, osim

ako to već nije učinila treća zemlja.

Ako hibridna neusklađenost između

države članice i treće zemlje dovede do

PE582.714/ 42

HR

odbitka bez uključivanja, država članica

ne prihvaća odbitak ili neuključivanje

takvog plaćanja, ovisno o slučaju, osim

ako treća zemlja nije već poduzeća

odgovarajuće korake.

Amandman 82

Prijedlog direktive

Članak 10.b (novi)


Članak 10.b

Efektivna porezna stopa

Komisija razvija zajedničku metodu

izračuna efektivne porezne stope u svakoj

državni članici kako bi se omogućilo

sastavljanje usporednih tablica efektivnih

poreznih stopa u svim državama

članicama.

Amandman 83

Prijedlog direktive

Članak 10.c (novi)


Članak 10.c

Mjere protiv zlouporabe poreznih ugovora

1. Preporučuje se da države članice

izmijene svoje bilateralne porezne

ugovore kako bi se njima obuhvatile

sljedeće odredbe:

(a) klauzula kojom se obje ugovorne

strane obvezuju na oporezivanje u mjestu

odvijanja gospodarske djelatnosti i

stvaranja vrijednosti;

(b) dopuna kojom bi se objasnilo da je

cilj bilateralnih ugovora, osim

izbjegavanja dvostrukog oporezivanja,

borba protiv utaje i izbjegavanja plaćanja

poreza;

PE582.714/ 43

HR

(c) klauzula koja se odnosi na opće

pravilo o sprečavanju izbjegavanja

plaćanja poreza temeljeno na testu glavne

svrhe kako je definirano u Preporuci

Komisije od 28. siječnja 2016. o provedbi

mjera protiv zlouporabe poreznih ugovora

(C (2016) 271 final);

(d) definicija stalne poslovne jedinice u

skladu s onom iz članka 5. predloška

porezne konvencije OECD-a u pogledu

dohotka i kapitala ;

2. Komisija podnosi prijedlog

„europskog pristupa poreznim

ugovorima” prije 31. prosinca 2017. kako

bi se stvorio europski model poreznog

ugovora koji bi konačno mogao zamijeniti

tisuće bilateralnih ugovora koje je

zaključila svaka od država članica;

3. Države članice osuđuju jurisdikcije

u kojima se ne poštuju minimalni

standardi načela dobrog upravljanja u

poreznim pitanjima dogovoreni u Uniji ili

se suzdržavaju od potpisivanja

bilateralnih ugovora s njima.

Amandman 84

Prijedlog direktive

Članak 10.d (novi)


Članak 10.d

Dobro upravljanje u poreznim pitanjima

Komisija u međunarodne trgovinske

sporazume i sporazume o gospodarskom

partnerstvu kojih je Europska unija

potpisnica uključuje odredbe o

promicanju dobrog upravljanja u

poreznim pitanjima i borbi protiv štetnih

porezni praksi.

Amandman 85

Prijedlog direktive

PE582.714/ 44

HR

Članak 10.e (novi)


Članak 10.e

Sankcije

Države članice utvrđuju pravila o

sankcijama koje se primjenjuju na

kršenja nacionalnih odredaba donesenih

na temelju ove Direktive i poduzimaju sve

potrebne mjere radi osiguranja njihove

provedbe. Predviđene sankcije moraju biti

učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

Države članice bez odgode obavješćuju

Komisiju o tim pravilima i tim mjerama te

je obavješćuju o svim naknadnim

izmjenama koje na njih utječu.

Amandman 86

Prijedlog direktive

Članak 11. – naslov


Preispitivanje Preispitivanje i praćenje

Amandman 87

Prijedlog direktive



1. Komisija ocjenjuje provedbu ove

Direktive tri godine nakon njezina stupanja

na snagu i o tome izvješćuje Vijeće.

1. Komisija ocjenjuje provedbu ove

Direktive tri godine nakon njezina stupanja

na snagu i o tome izvješćuje Europski

parlament i Vijeće.

Amandman 88

Prijedlog direktive


PE582.714/ 45

HR


2. Države članice priopćuju Komisiji

sve informacije potrebne za ocjenjivanje

provedbe ove Direktive.

2. Države članice priopćuju Europskom

parlamentu i Komisiji sve informacije

potrebne za ocjenjivanje provedbe ove

Direktive.

Amandman 89

Prijedlog direktive



2.a Komisija će uspostaviti poseban

mehanizam praćenja kako bi se osiguralo

potpuno i pravilno prenošenje ove

Direktive u nacionalna zakonodavstva te

ispravno tumačenje svih danih definicija i

mjerama koje moraju provesti države

članice kako bi se koordinirao europski

pristup borbi protiv smanjenja porezna

osnovice i preusmjeravanja dobiti.

Amandman 90

Prijedlog direktive

Članak 11.a (novi)


Članak 11.a

Europski porezni identifikacijski broj

Komisija će predstaviti zakonodavni

prijedlog usklađenog i zajedničkog

europskog poreznog identifikacijskog

broja do 31. prosinca 2016. kako bi se

automatsku razmjenu poreznih

informacija unutar Unije učinilo

učinkovitijom i pouzdanijom.

PE582.714/ 46

HR

Amandman 91

Prijedlog direktive

Članak 11.b (novi)


Članak 11.b

Obvezna automatska razmjena

informacija u pogledu oporezivanja

Kako bi se zajamčila potpuna

transparentnost i ispravna primjena

odredbi ove Direktive, obvezna je

automatska razmjena informacija u

pogledu oporezivanja kako je predviđeno

Direktivom 2011/16/EU Vijeća1a.

_______________

1a Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15.

veljače 2011. o administrativnoj suradnji

u području oporezivanja i stavljanju izvan

snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 64,

11.3.2011., str. 1.).

hr · pe582.714/ 3 hr 15 mjera protiv smanjenja porezne osnovice i preusmjeravanja dobiti, koji su...

Documents