hr standardi za engleski i-viii razred

HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD

OD

1. 8. RAZREDA

OSNOVNE KOLE

PREDMET: ENGLESKI JEZIK

20. lipnja 2005.

2

SADRAJ: A. UVOD: 1. Ope napomene

2. Naela izrade HNOS-a

3. Ciljevi suvremene nastave stranih jezika

4. Razine jezine kompetencije

B. STANDARDI POUAVANJA I VREDNOVANJA

1.Standardi pouavanja

1.2 Preduvjeti za ostvarenje ciljeva nastave stranih

jezika i standarda pouavanja

2. Standardi evaluacije

C. POSEBNOSTI U RADU S UENICIMA S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA OPE NAPOMENE

D. STRUKTURA HNOS-a ZA STRANE JEZIKE I HNOS-A

ZA ENGLESKI JEZIK

E. LANOVI POVJERENSTAVA I RADNIH SKUPINA 1. za strane i klasine jezike

2. defektologa/strunjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku potporu

3. za odgojne i socijalizirajue ciljeve i sadraje F. HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD ZA

I. ENGLESKI KAO PRVI STRANI JEZIK (1. 8.

RAZRED

II. ENGLESKI KAO DRUGI STRANI JEZIK (4. 8. RAZRED)

Prijedlog za engleski jezik pripremile: Marija Andraka, prof., vii predava, Uiteljska akademija Sveuilita u Zagrebu

20. lipnja 2005.

3 Milica Bili tefan, prof., uitelj mentor, I. O Dugave, Zagreb Gordana Neuhold, prof., uitelj savjetnik, O Vladimira Nazora, Zagreb mr. sc. Nataa Nikpalj-Jurai, via savjetnica Zavod za kolstvo, Zagreb Alis Perii-Fiala, prof., uitelj mentor, O Stanovi, Zadar (SHU) Ksenija Rumora, prof.,uitelj mentor, O Franje Kreme, Osijek (SHU) Vlasta Zajec, prof., O Marina Dria, Zagreb

20. lipnja 2005.

1A. UVOD 1. Ope napomene

Nacionalni obrazovni standard za strane jezike u osnovnoj koli (u daljnjem tekstu: HNOS)

sadri nastavne teme za engleski, francuski, njemaki i talijanski jezik i to za nastavu navedenih

jezika kao prvoga stranog jezika (od 1. do 8. razreda osnovne kole) i kao drugoga stranog jezika (od

4. do 8. razreda osnovne kole).

2. Naela izrade HNOS-a za strane jezike

Koncepcija HNOS-a polazi s jedne strane od preispitivanja mogunosti rastereenja

postojeih nastavnih programa za strane jezike, a s druge strane od potrebe usklaivanja domaih

nastavnih programa za strane jezike s europskim standardima tj. integriranja europski prihvaenih

razina jezinih kompetencija uenika stranih jezika u promiljanje ciljeva i sadraja nastave stranih

jezika uz potovanje nacionalnih specifinosti glede potreba uenja stranih jezika i okvirnih uvjeta

kolskoga sustava.

U tom se smislu HNOS oslanja na teorijske odrednice i ciljeve suvremene nastave stranih

jezika (vidi pod 3.) i na razine kompetencije komunikacijske uporabe stranoga jezika razraene u

Zajednikom europskom referentnom okviru za jezike: uenje, pouavanje, vrednovanje

(Vijee Europe, Vijee za kulturnu suradnju; vidi pod 4.)1 te ih prilagoava i ugrauje u HNOS na

temelju rezultata dvaju novijih domaih znanstvenih projekata kojima je istraeno pouavanje i

uenje stranih jezika u osnovnoj koli (Istraivanje procesa uenja i usvajanja stranih jezika u ranoj

kolskoj dobi, 1991. 1995. pod vodstvom prof. dr. sc. Mirjane Vilke i Istraivanje procesa uenja i

usvajanja stranih jezika u osnovnoj koli, 1996. 2001. pod vodstvom prof. dr. sc. Yvonne

Vrhovac). Polazei s tih osnova HNOS navodi ona znanja, vjetine i sposobnosti koje bi uenici

trebali stei i postii na kraju svakoga pojedinog razreda. Pritom se imalo na umu afektivne i

kognitivne mogunosti prosjenog uenika. Za darovite uenike i uenike s posebnim potrebama

svaki e uitelj na osnovi HNOS-a oblikovati poseban program ovisno o specifinim potrebama i

mogunostima uenika. HNOS ostavlja prostor i za dodatne sadraje koje uitelji odabiru prema

interesima, potrebama i mogunostima konkretne uenike skupine.

3. Ciljevi suvremene nastave stranih jezika 1 Cadre eurpen commun de rference pour les langues: apprendre, ensegner, valuer. Conseil de lEurope, Paris: Didier, 2001 Common European Framework of Reference for Languages: Learning, Teaching, Assessment. CUP, 2001 Gemeinsamer Europischer Referenzrahmen fr Sprachen: lernen, lehren, beurteilen. Berlin: Langenscheidt, 2001 Quadro comune europeo di riferimento per le lingue: apprendimento, insegnamento, valutazione. Oxford: La Nuova Italia, 2002

20. lipnja 2005.

2

Suvremenu nastavu stranih jezika za uenike od 6 do 15 odreuju iroko shvaeni cilj

usmene i pisane komunikacijske kompetencije na stranom jeziku (1.) proirene elementima

italake/knjievne (2.), sociokulturne (3.) i interkulturalne (4.) kompetencije. Nastava je usmjerena

na uenika kao subjekta nastavnoga procesa (5.), njegov opi kognitivno-afektivno-socijalni razvoj

(6.) te razvoj njegove samostalnosti u uenju i stjecanje uspjenih strategija uenja kao temelj za

cjeloivotno uenje (7.).

Globalni cilj komunikacijske kompetencije (1.) danas s jedne strane ukljuuje

osposobljavanje uenika za adekvatnu komunikaciju u nekim buduim komunikacijskim situacijama.

To podrazumijeva kako sporazumijevanje u stranojezinoj sredini, s izvornim govornicima jezika

cilja u vlastitoj zemlji tako i s drugim strancima sluei se zajednikim stranim jezikom. S druge pak

strane pogodnim trenutkom i mjestom za komunikaciju na stranom jeziku smatraju se i aktualni

trenutak uenja i sama uionica. To znai da je suvremena nastava stranih jezika istodobno

usmjerena na vanjski cilj komunikacijske kompetencije i na samoga uenika i njegov proces uenja

(5.). Uenje vie nije gomilanje injenica ve poticaj na kognitivno organiziranje sadraja, a znanje

predstavlja meusobno povezani sustav sadraja koji potrebuje nove pedagoke metode da bi uenje

bilo uspjeno.

U tom su kontekstu situacije iz svakodnevnoga ivota stranojezine zajednice proete

kulturom, civilizacijom i knjievnou te predstavljaju predmet i povod za komunikaciju izmeu

uitelja i uenika i izmeu samih uenika. Za ove posljednje segmente nastave stranih jezika moe se

rei da se ne ograniavaju na jezinu komponentu i povrinsko znaenje iskaza, ve kod uenika

nastoje pokrenuti i emocionalne i misaone procese doivljaja knjievnoga djela (italaka/knjievna

kompetencija (2.)) te refleksiju okvirnih uvjeta ivota zajednice jezika cilja, odnosa prema stranome i

stranosti, ali i prema vlastitoj kulturi (sociokulturna i interkulturalna kompetencija (3.) i (4.)).

Otvaranjem prozora u neke nove i drugaije kulture, razvijanjem tolerancije, uenja u

suradnji s drugima, potovanja drugoga, osjeaja za lijepo itd. nastava stranih jezika daje bitan

doprinos opem kognitivno-afektivno-socijalnom razvoju uenika (6.).

Suvremena nastava stranoga jezika u svojstvu cilja, sadraja i nastavnoga postupka ukljuuje

i sam proces nastave i uenja stranih jezika. U tom svjetlu valja sagledati ugraivanje opega

odgojno-obrazovnog cilja osposobljavanja uenika za samostalno uenje i za cjeloivotno uenje

(7.). Postizanju toga cilja moe se teiti kroz razne oblike rada na razvoju samostalnoga, suradnikog

i timskog uenja, preko razvoja strategija i tehnika uenja do osposobljavanja za meusobno

promatranje, ocjenjivanje i samoocjenjivanje uenika. U ovom posljednjem podruju posebno valja

izdvojiti Europski jezini portfolio. U funkciji pedagokoga instrumenta on potie uenike na

razmiljanje o vlastitom uenju i napretku te samim time uspostavlja novi odnos izmeu nastavnika i

uenika. Primijeni li se na adekvatan nain ta uenika jezina mapa ima potencijala za iniciranje

20. lipnja 2005.

3promjene tradicionalne paradigme pouavanja neopravdano usredotoene gotovo iskljuivo na

ostvarenje nastavnoga programa.

4. Razine jezine kompetencije

Kao orijentacija glede razina jezine kompetencije koje bi uenici trebali postii na kraju

pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja/odsjeaka osnovnokolskog kolovanja uzete su u obzir

smjernice Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike koji razlikuje sveukupno est razina

komunikacijske uporabe stranog jezika: U podruju elementarne razine to su razine A1 (pripremna

razina/ Breakthrough) i A2 (temeljna razina/Waystage), u podruju samostalne uporabe jezika razine

B1 (prijelazna razina/Threshold) i B2 (samostalna razina/Vantage) te u podruju kompetentne

uporabe jezika razine C1 (napredna razina/Effective Operational Proficiency) i C2 (vrsna

razina/Mastery).

Prvi strani jezik U uvjetima osnovnokolskoga uenja stranih jezika u Hrvatskoj uenici nakon prve etiri godine uenja stranog jezika (1.-4. razred) mogu postii razinu A1 (pripremna razina), a nakon 8. godine uenja (po zavretku 8. razreda) razinu A2 (temeljna razina).

To znai da uenici nakon 4. godine uenja stranoga jezika, po zavretku 4. razreda u osnovnim podrujima jezine djelatnosti mogu ostvariti sljedee:

Razina A1 (pripremna razina) Razumijevanje Sluanje razumjeti poznate rijei i osnovne fraze koje se tiu

njih samih, njihove obitelji i neposredne, konkretne okoline, kada sugovornici govore sporo i razgovijetno

itanje prepoznati poznata imena, te razumjeti rijei i vrlo jednostavne reenice, primjerice na natpisima, plakatima, prospektima ili u katalozima

Govor Govorna interakcija

komunicirati na jednostavan nain, ako je sugovornik spreman ponoviti ili usporeno parafrazirati te pomoi pri preformuliranju onoga to uenik pokuava rei

postavljati i odgovarati na jednostavna pitanja koja se tiu neposrednih potreba ili vrlo poznatih tema kao npr. obitelj, kola, prijatelji, hobiji i sl.

Govorna produkcija

koristiti jednostavne fraze i reenice u svrhu opisivanja mjesta gdje uenik ivi i ljudi koje poznaje

Pisanje Pisanje napisati kratku jednostavnu razglednicu, npr. pozdrav s praznika

ispuniti obrasce s osobnim podacima Postizanje ovih kompetencija pretpostavlja aktivnu uporabu otprilike 400 leksikih jedinica te globalnu i neosvijetenu uporabu najosnovnijih gramatikih struktura.

20. lipnja 2005.

4Nakon 8. godina uenja stranoga jezika u osnovnoj koli uenici u osnovnim podrujima jezine djelatnosti mogu ostvariti sljedee: Razina A2 (temeljna razina) Razumijevanje Sluanje razumjeti fraze i najuestalije rijei iz podruja

neposredne osobne relevantnosti (npr. osobni podaci, podaci o obitelji i prijateljima, zdravlje, prehrana, putovanja, zabava, kupovina, zatita okolia i dr.)

razumjeti glavni smisao kratkih, jasnih i jednostavnih poruka, obavijesti i uputa

itanje itati vrlo kratke, jednostavne tekstove pronai odreene, predvidljive informacije u

jednostavnim, svakodnevnim materijalima poput reklama, prospekata, jelovnika i voznog reda

razumjeti kratka i jednostavna osobna pisma Govor Govorna

interakcija komunicirati u jednostavnim i rutinskim zadaama koje

zahtijevaju jednostavnu i neposrednu razmjenu informacija o poznatim temama i aktivnostima

sudjelovati u vrlo kratkim dijalozima u drutvu, premda obino nee razumjeti dovoljno da bi sami mogli odravati razgovor

Govorna produkcija

koristiti nizove fraza i reenica kako bi jednostavnim jezikom opisali svoju obitelj i druge ljude, te mjesto gdje ive

Pisanje Pisanje napisati kratke, jednostavne biljeke i poruke napisati vrlo jednostavno osobno pismo, npr. zahvaliti

nekomu na neemu Postizanje ovih kompetencija pretpostavlja aktivnu uporabu otprilike 1000 - 1100 leksikih jedinica te osvijetenu uporabu osnovnih gramatikih struktura. Drugi strani jezik Uenici koji uenje stranoga jezika zapoinju u 4. razredu (drugi strani jezik) u naelu mogu postii tzv. razinu A1+ to znai da u prethodno navedenim podrujima jezine djelatnosti stjeu razinu viu od razine A1, ali zbog ogranienog broja sati, osim u iznimnim sluajevima, ne uspijevaju u svim vjetinama dosei razinu A2. Glede jezinih sredstava to znai da uenici aktivno upotrebljavaju otprilike 700 800 leksikih jedinica i osnovne jezine strukture.

B. STANDARDI POUAVANJA I VREDNOVANJA 1. Standardi pouavanja

Realizacija prethodno navedenih ciljeva i postizanje odgovarajuih razina

komunikativne kompetencije zahtijeva pridravanje odreenih metodikih naela/standarda

pouavanja. Pritom se ni u kom trenutku ne smije izgubiti iz vida osnovna posebnost nastave

stranih jezika u odnosu na druge nastavne predmete. Jedino nastavu stranih jezika odlikuje

identinost cilja i sredstva/medija nastave: Stranim se jezikom pouava strani jezik.

Standardi pouavanja razraeni su u HNOS-u za strane jezike u kategoriji Metodike

upute za uitelje za svaki pojedini razred. Ovdje emo upozoriti na standarde koje bi

suvremena nastava trebala zadovoljavati na opoj razini:

1. Razvoj i odravanje motivacije za uenje stranoga jezika jedan je od kljunih preduvjeta za uspjeno pouavanje i uenje stranih jezika. To

ujedno znai razvoj pozitivnoga stava prema stranom jeziku i kulturi u kojoj

se on govori.

2. Potrebno je stvoriti ugodno razredno ozraje u kojem e uenici bez osjeaja stresa i straha u aktivnoj radnoj atmosferi rado sudjelovati u

nastavi. Ovdje uitelji i uiteljice vie nemaju sredinju ulogu ve funkciju

voditelja, savjetnika, pomagaa, poticatelja na zajedniki rad te preuzimaju

odgovornost za stvaranje ugodnoga razrednog ozraja. Jedan od preduvjeta

za postizanje takvoga razrednog ozraja je i odnos prema pogrekama.

Jezine pogreke su sastavni dio uenja stranoga jezika. Njegujui takav

stav razvijat e se uenikovo samopouzdanje i odvanost u sluenju

jezikom.

3. Raznolikost nastavnih sadraja, aktivnosti, oblika rada i medija doprinijet e kako motivaciji uenika tako i ugodi pri uenju.

3.1 Neobino je vano da se sadraji nastave posreduju, uvjebavaju i utvruju kroz raznolike nastavne aktivnosti pri emu je vrlo bitan i

element igre.

3.2 Ovisno o vrsti sadraja i cilju sata treba uspostaviti odgovarajuu ravnoteu izmeu udjela frontalnoga rada i postupnog poveanja

udjela individualnog rada, rada u skupinama i u paru. Tim se

oblicima rada potie samostalnost uenika i suradniko uenje te se

poveava udio vremena u kojem uenik ima prilike govoriti i pisati,

po mogunosti, na stranom jeziku.

20. lipnja 2005.

6

3.3 Preporuljivo je povremeno oprobati i alternativne oblike rada kao npr. slobodni rad na postajama (Freiarbeit an Stationen/learning

stations) ili tjedni plan (Wochenplan). Kod rada na stanicama

uenici se u skladu sa svojim individualnim sposobnostima i

tempom uenja kreu od jedne do druge stanice u uionici i

rjeavaju zadatke koji se razlikuju od stanice do stanice kako po

sadraju i teini tako i po strategijama iju uporabu zahtijevaju pri

rjeavanju. Tjedni plan predstavlja oblik suodluivanja

uitelja/uiteljica i uenika/uenica o sadrajima i nainu njihove

obrade (mediji, nastavni postupci i dr.) koji e se obraivati u

predstojeem kratkoronom razdoblju.

3.4 Raznolikost medija pored tradicionalnih medija (kasetofon, grafoskop, TV, video i dr.) ukljuuje i koritenje novih medija (CD-

romova i interneta).

4. Ukljuenje interesa uenika iznimno je bitno naelo elimo li da se uenik osjeti subjektom nastavnoga procesa. To se moe odnositi npr. na

zajedniko odluivanje uitelja i uenika o izboru sadraja i njihovom

redoslijedu, izboru medija, nastavnih postupaka i dr. Uenici mogu npr.

dobiti i individualne zadatke ije obavljanje predstavlja preduvjet za uspjeh

rada u skupini na zajednikom projektu i dr. Pogodni tipovi nastave ili

oblici rada u tom su smislu istraivaka i projektna nastava, tjedni plan i dr.

Postupno valja stavljati sve vei naglasak na samostalnost uenika bilo u

izboru sadraja rada bilo u izboru strategija/tehnika rada, pa ak i partnera

za rad.

5. Ukljuenje iskustva uenika takoer je vana komponenta nastave usmjerene na uenika. To se naelo odnosi ne samo na ueniko iskustvo

njegova okruenja i svijeta uope ve i na iskustvo uenja i to posebice

prethodnih iskustava u susretima sa stranim jezicima i uenju jezika. To se

iskustvo treba koristiti na nain da se izbjegne nepotrebno ponavljanje

obraenoga gradiva, a da se istodobno usvojeni sadraji iskoristi za bre

shvaanje i usvajanje novog gradiva. Pored toga valja naglasiti da strani

jezik moe posluiti kao sredstvo posredovanja informacija iz drugih

kolskih predmeta ili izvankolskoga okruenja pa time uenje stranoga

jezika iz perspektive uenika zadobiva vie smisla.

20. lipnja 2005.

7

6. Povezivanje uionikoga mikrokozmosa sa svijetom izvan njega. Na ukljuenje iskustava uenika u nastavu stranih jezika poeljno je

nadograditi i planirano povezivanje nastave s vanjskim svijetom kao npr.

posjeti stranim kulturnim centrima, izlobama, filmskim projekcijama,

posjeti kazalinim predstavama stranih autora i sl., posjeti predstavnicima

tvrtki i drugim izvornim govornicima stranoga jezika. Isto se tako osobe s

iskustvom uenja i koritenja stranih jezika te izvorni govornici mogu

pozvati na nastavu. Dodatno se u nastavu mogu planski ukljuiti internetsko

pretraivanje i korespondencije tradicionalnom i elektronikom potom i dr.

Posebno koristan oblik iskustvenoga uenja je i meunarodna razmjena

uenika.

7. Nikako se ne smije izgubiti iz vida krajnju svrhu nastave stranih jezika - posredovanje sredstva komunikacije. To znai da treba nai pravilnu

ravnoteu izmeu posredovanja pojedinih podruja jezika (leksik,

gramatika, izgovor i dr.) i razvoja jezinih vjetina. Nastava stranih jezika

nikako ne bi trebala biti nastava gramatike i leksika.

8. Organizacija uionice svakako treba odgovarati osnovnom cilju nastave stranih jezika komunikaciji, to znai da se uenicima mora omoguiti

meusobni izravni vizualni kontakt i dobre akustike uvjete. Uionice bi

trebale vizualno odraavati sadraje rada koje je nastavnik obradio s

uenicima: razliiti panoi, plakati s jezinim segmentima o kojima je bilo

rijei, izlobe uenikih radova (poezije, sastavaka, pria, ilustracija, itd.)

9. Nastava se u naelu odvija na stranom jeziku. Glede omjera materinskoga jezika treba nastojati provoditi naelo: Koristiti strani jezik

kolikogod je to mogue, a materinski jezik onoliko koliko je to

potrebno. Materinski jezik u tim sluajevima uglavnom ima dvojaku ulogu

ulogu metajezika kojim eventualno objanjavamo jezine strukture onda

kada ih uenici/uenice na stranom jeziku ne razumiju te ulogu sustava

jezika na kojem gradimo daljnja objanjenja i upuujemo na slinosti i

razlike pojedinih struktura u stranom i materinskom jeziku. Materinskim se

jezikom na poetnoj razini uenja po potrebi mogu pojasniti kulturno

civilizacijski sadraji.

10. Uenje stranoga jezika u koli posredno ukljuuje i roditelje. Motivacija roditelja i njihov interes za napredak djece u uenju stranih jezika znaajno

20. lipnja 2005.

8

moe utjecati na motivaciju uenika. Stoga valja ostvariti dobar kontakt s

roditeljima i dati im mogunost da doive napredak svoga djeteta.

Uvoenjem prvoga stranog jezika od prvoga razreda osnovne kole nastava stranoga

jezika mora se prilagoditi svim dobnim skupinama zastupljenima u osnovnoj koli.

Osmogodinja osnovna kola s obzirom na dob djeteta zahvaa dob ranoga i srednjeg

djetinjstva, te pubertet. U tom smislu u nastavi stranih jezika moemo razlikovati pripremno

razdoblje (1. - 3. r.), srednje razdoblje (4. - 6.) i zavrno razdoblje (7. - 8.r.). S obzirom na

kognitivne sposobnosti djece mogue je i razlikovanje ranoga uenja stranih jezika u prva

etiri razreda osnovne kole od uenja stranih jezika u viim razredima osnovne kole. HNOS

za stane jezike uzima u obzir ovu drugu podjelu na dva razdoblja uenja stranih jezika u

osnovnoj koli.

Ovisno o razdoblju razlikovat e se kako naini realizacije uvodno navedenih ciljeva

nastave stranih jezika tako i primjena gore izdvojenih naela nastave tj. ostvarenje standarda

pouavanja. Budui da je obvezno uenje stranoga jezika od 1. razreda osnovne kole

uvedeno relativno nedavno (k. god. 2003./04.), ovdje emo neto vie prostora posvetiti

ranom uenju jer to jo uvijek predstavlja nedovoljno poznato podruje.

Uenje i pouavanje stranih jezika u niim razredima osnovne kole bazira se na

multisenzornom (vizualnom, auditivnom, taktilnom i dr.) i cjelovitom uenju koje se obraa

kognitivnim, afektivnim i motorikim aspektima uenika. Rano uenje stranih jezika svoje

teite ima u govornoj komunikaciji, uenju iz situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta,

likovnog izraza, igre i pjesme. Ta obiljeja nastave s uenicima mlae kolske dobi proizlaze

iz stupnja njihova kognitivno-afektivnog razvoja. Tako moramo naglasiti da oni ue i usvajaju

strani jezika na holistiki nain tj. cijelim biem i svim osjetilima. Brzo ga ue no i brzo

zaboravljaju. To je razlogom da neprestano valja ponavljati ono to je naueno i da imamo

osjeaj da se nastava polagano odvija. Uenici se vrlo lako zamaraju pa im primijetimo da

im je dosadno ili da su umorni valja promijeniti aktivnost. Kreativne sposobnosti i sposobnost

matanja, izmiljanja i stvaranja neobinoga, katkad i apsurdnoga, u djece mlae kolske dobi

valja iskoristiti u nastavi, pogotovo pri obradi pria ili pjesmica, pri izmiljanju radnji i osoba

koje obavljaju te radnje. Djeca neobino vole pjesmice za recitiranje i one za pjevanje te

brojalice. One mogu posluiti nastavniku ne samo kao rekreativne aktivnosti ve i za

uvjebavanje izgovora te specifinog ritma. Ovisno o motivaciji uenika i njihovoj jezinoj

razini u nastavne sadraje treba ukljuiti rad na tradicionalnim bajkama i priama (Grimma,

Perraulta i sl.) - sadraje koje uenici uglavnom ve poznaju iz materinskoga jezika. Uz te

20. lipnja 2005.

9

zabavne i zanimljive sadraje uenici usvajaju nove leksike i sintaktike strukture te

istodobno uranjaju u svijet mate i u kulturnu tradiciju naroda jezik kojega ue.

Djeca u dobi od 6 do 8 godina poinju logino razmiljati te se postupno razvijaju

osnove analitikih sposobnost. Uenici razvijaju svijest o jeziku i prepoznaju neke jezine

ablone pa e razumjeti i prihvatiti osnovne odnose u stranom jeziku bez dodatnih

gramatikih objanjenja. Djeca te dobi okrenuta su prema sebi te ih treba postupno

navikavati na rad u skupinama i razvijati njihove socijalne kompetencije. Kako bi razvili

samopouzdanje, potrebno ih je esto poticati i hvaliti, dati im priliku da kau to vole i da

pokau to znaju. Pri odabiru igara valja obratiti pozor da ne sadre previe natjecateljskoga

duha jer to moe biti kontraproduktivno.

Neto stariji uenici (od 9 do 11 godina) razumiju razliku izmeu stvarnosti i mate te

mogu i znaju planirati kako izvesti odreenu aktivnost. Uenici e rado raditi s drugima (u

paru ili skupini) ako ih tome uimo i na to potiemo i tako uiti jedni od drugih. Osim toga,

pouzdani su i u stanju preuzeti odgovornost za rad i organizaciju rada u razredom odjelu.

Nasuprot obiljejima ranoga uenja stranoga jezika, nastava se u viim razredima

osnovne kole postupno orijentira na kognitivno uenje i rastuu eksplikaciju jezinih

struktura uz osvjetavanje uporabe jezinih struktura u kontekstu i postupno uvoenje

gramatikoga metajezika. U ovom se razdoblju nastoji ujednaeno razvijati govornu i pisanu

komunikaciju. To znai da se podjednako obraa pozor razvoju svih jezinih vjetina:

sluanju i itanju u okviru djelatnosti razumijevanja, govoru kako glede govorne interakcije

tako i glede govorne produkcije te pisanju.

1.2 Preduvjeti za realizaciju ciljeva nastave stranih jezika i ostvarenje standarda

pouavanja

Osnovni preduvjet za realizaciju ciljeva suvremene nastave stranih jezika i ostvarenje

standarda pouavanja su adekvatno obrazovanje i kontinuirano, usustavljeno struno

usavravanje uitelja. Glede obrazovanja uitelja valja razvijati studijske programe specifino

usmjerene na pojedine dobne skupine uenika: uenike niih i viih razreda osnovne kole tj.

uenike mlae i srednje ake dobi te djece u pubertetu. Struno usavravanje uitelja treba se

odvijati kontinuirano u tijeku cijeloga radnog vijeka u nastavi, i to na razini kole, u strunim

aktivima, na upanijskoj i na dravnoj razini putem seminara za ciljano usavravanje uitelja

stranih jezika. Ti seminari moraju obuhvaati kako usavravanje glede samoga stranog jezika

i pripadne kulture tako i metodike nastave stranoga jezika. U struno usavravanje valja

20. lipnja 2005.

10

ubrojiti i boravke uitelja u zemlji izvornih govornika danoga stranog jezika na seminarima i

na individualnim usavravanjima. U kontekstu cjeloivotnoga uenja struno usavravanje dio

je vlastite odgovornosti i uiteljske etike svakoga pojedinog uitelja i uiteljice, pogotovo u

dananje doba sveprisutnosti informacija prije svega putem interneta.

No u samim kolama takoer je potrebno osigurati odreene standarde opreme i ureenja

uionica te druge objektivne uvjete rada kako bi se postavljeni ciljevi i standardi mogli

ostvariti. Ovdje navodimo neke osnovne objektivne imbenike koji omoguuju pospjeivanje

kvalitete nastave stranih jezika

1. dijeljenje razrednih odjela u dvije skupine osobito u ranom uenju (ne vie od 15 uenika po skupini),

2. specijalizirana uionica za nastavu stranih jezika, 3. osiguranje adekvatnoga ureenja uionice: za rano uenje poeljan je u jednom kutu

uionice sag s jastucima za sjedenje; panoi na kojima se mogu izloiti radovi uenika i

dr.

4. tehnika i informatika oprema (magnetizirana bijela ploa, a po mogunosti i bijela interaktivna ploa, grafoskop, kazetofon i CD-player, televizor, video ureaj,

raunalo/a s pristupom na internet i dr.),

5. materijalna podrka kole za kupnju pisaega pribora i kopiranje, 6. medijateka u kojoj uenici mogu sluati kazete, CD i dr. pristupiti internetu i sl., 7. opremanje kolske biblioteke asopisima i knjigama za djecu na stranom jeziku te

strunim asopisima i knjigama za uitelje,

8. razumijevanje kolega i ravnatelja za mogua opravdana odstupanja od nastavnoga programa i izostanka s nastave zbog strunoga usavravanja.

2. Standardi za vrednovanje

Znamo da svaki pojedinac ui na svoj nain pa moramo svakome dati priliku da

pokae to zna i moe na razliite naine. Uenike moramo poticati da pokau to mogu a

ne to ne mogu. Pri ocjenjivanju stranog jezika osnovni kriterij morao bi biti stupanj

komunikacijske uspjenosti odnosno razumljivost. To ne znai da treba zanemariti pogreke

uenika, ali su svakako vee i znaajnije pogreke koje predstavljaju prepreku u komunikaciji

(kao na primjer kada uenici rabe neprimjerene izraze ili je njihov izgovor do te mjere

iskrivljen da se poruka ne moe razumjeti). Vaniji je kriterij jesu li uenici uspjeli prenijeti

poruku nego koliko su je tono prenijeli.

20. lipnja 2005.

11

HNOS za strane jezike daje detaljne naputke za vrednovanje u svakom pojedinom razredu

u kategoriji Upute za vrednovanje. Stoga emo se ovdje ograniiti na opa naela i osnovne

razlike u evaluaciji uenika u okviru ranog uenja stranih jezika te uenika u viim razredima

osnovne kole:

1. Osobito je vano da se izbjegne stvaranje stresne situacije ispitivanja i ocjenjivanja. 1.1 Aktivnosti provjere ne bi se smjele razlikovati od uobiajenih aktivnosti na

satu.

1.2 Uenike se pri individualnom ispitivanju ne bi trebalo izdvajati iz uenike skupine.

2. Naglasak treba biti na pozitivnim postignuima, a ne na pogrekama. Svako pozitivno postignue valja primjereno pohvaliti i nagraditi.

3. Ovisno o dobi uenika: 3.1 provjeravaju se i ocjenjuju razliiti elementi, 3.2 primjenjuju se razliiti oblici praenja i provjeravanja napretka, 3.3 primjenjuju se razliiti kriteriji pri ocjenjivanju. Ocjenjivanje poetnika i

uenika u niim razredima osnovne kole svakako treba biti blae uz

izbjegavanje negativnih ocjena.

4. U skladu s dobi uenika valja postupno uvoditi oblike samoprocjene, samoocjenjivanja i meusobnoga ocjenjivanja uenika. To pretpostavlja

ukljuivanje uenika u donoenje odluka i preuzimanju odgovornosti za svoje uenje,

svoj napredak kao i svoje znanje. Ti oblici samovrednovanja pomau uenicima da

bolje razumiju proces uenja, poveava njihovu samostalnost u uenju i odluivanju i

pomae im da ue i primjenjuju znanja u svakodnevnom ivotu. U mlaoj kolskoj

dobi bit e im u tome svakako potrebna pomo uitelja koji e svojim ocjenjivanjem i

poticanjem uenika da ocjenjuju sebe ili jedni druge razvijati njihovu samostalnost i

sposobnost kritikoga razmiljanja.

5. U cjelokupnom procesu vrednovanja svakako valja uzimati u obzir i roditelje kao interesne partnere u odgojno-obrazovnom procesu:

5.1 U tom su smislu u niim razredima u okviru ranog uenja iznimno vane tzv. priredbe za roditelje.

5.2 Uvid u napredak djece i njihov proces uenja od drugoga razreda nadalje roditelji mogu stei i posredstvom Europskog jezinog portfolia koji je za

osnovnu kolu izraen na dvjema razinama: za uenike od 8 do 10 i za one od

11 15 godina. Portfolio doprinosi osvjetavanju uenika i uenica kao

sudionika nastavnoga procesa. Vodi ih prema shvaanju uenja kao procesa

20. lipnja 2005.

12

stjecanja znanja i vjetina u kojemu aktivno sudjeluju. Pritom ih potie na

razmiljanje o uspjenim strategijama uenja, o procjeni postignutoga znanja i

vjetina kao i o osobnim eljama i planovima za napredak u uenju stranih

jezika. Portfolio ujedno uzima u obzir viejezinost uenika i/ili ih vodi prema

uvianju vanosti postizanja viejezinosti pri emu vanu ulogu imaju kako

formalno tako i neformalno uenje. Portfolio pospjeuje osvjetavanje

viejezinost i multikulturalnosti u uenika i uenica kao osnovna obiljeja i

vrednote europskoga prostora iji razvoj i ouvanje predstavljaju bitan

preduvjet za europsko jedinstvo.

6. Proces vrednovanja postignua uenika prethodno navedenim oblicima unutarnjega vrednovanja valjalo bi nadopuniti i oblicima vanjskoga vrednovanja kao to su

nacionalni ispiti nakon pojedinoga razreda ili odsjeka kolovanja. S obzirom na

utvrene razine jezine kompetencije koje se oekuju na kraju 4. razreda kod prvoga

stranog jezika te na kraju 8. razreda kod prvoga i kod drugog stranog jezika bilo bi

poeljno vanjsko vrednovanje tih postignua na kraju spomenutih odgojno-obrazovnih

razdoblja.

7. Razraenim sustavom vrednovanja rada uitelja valja obuhvatiti njihova postignua u nastavnom radu.

POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S POSEBNIM ODGOJNO-

OBRAZOVNIM POTREBAMA U HNOS-U IZ ENGLESKOG JEZIKA

Ope posebnosti uenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama te metodiki naputci za rad s uenicima navedeni su u Uvodu HNOS-a te je uz sadrajne naputke u pojedinoj temi svakoga nastavnog predmeta obvezno koritenje i naputaka iz Uvoda. Brojke od 1. do 9. u rubrici Posebnosti za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama oznaavaju na koju se populaciju naputak odnosi:

1. s oteenjem vida 2. s oteenjem sluha 3. s poremeajima glasovno-jezino-govorne komunikacije 4. s motorikim poremeajima i kroninim bolestima 5. sa snienim intelektualnim sposobnostima 6. s poremeajima panje/hiperaktivnosti 7. sa specifinim tekoama u uenju 8. s poremeajem u ponaanju i emocionalnim poremeajima 9. s autizmom.

1. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S OTEENJEM VIDA uglavnom se odnose na prostor i primjerenu opremu, nastavna sredstva i pomagala te povremenu pomo strunjaka za edukacijsko- rehabilitacijsku podrku.

- osigurati vie vremena za pojedine aktivnosti na satu i uputiti ih da zadatke dovre kod kue

- udbenici i pisani didaktiki materijal na brajici ili crnom tisku primjerene veliine slova.

- brajev pisai stroj i papir ili prilagoeno raunalo - folija za pozitivno crtanje - brajeve mape - obine ili specifine biljenice s jae otisnutim crtama i s veim proredom na bijeloj ili utoj podlozi koja ne blijeti - meke olovke koje ostavljaju deblji trag i/ili flomastere odgovarajue debljine i kvalitete da se ne ocrtavaju na poleini - poveala (lupe) - odgovarajue osvjetljenje - klupu s nagibom

20. lipnja 2005.

14

2. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S OTEENJEM SLUHA uglavnom se odnose na ostvarivanje komunikacije te povremenu pomo strunjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podrku. NAPOMENA: Programski sadraji koji su navedeni uz pojedine teme predstavljaju minimum koji uenik mora usvojiti, i ne ograniava proirenje sadrajne ponude. Preporuke za komunikaciju: - jasno i razumljivo govorenje ili pojaan glas, pa tek onda poseemo za

pisanjem, osobito ako je poruka znaajna i ne trpi dvosmislenost ili djelominost; pokazivanje, runa abeceda ili znakovna komunikacija,

- ee provjeravanje razumijevanja, - paziti na osvjetljenje lica, pozadinsko svjetlo i na udaljenost, - uenik treba sjediti u prvoj ili drugoj klupi srednjeg reda kako bi mogao lake

ostvarivati vizualni kontakt s uiteljem, - uitelj bi trebao usvojiti naviku da je uvijek okrenut licem prema uenicima

kada im se obraa govorom. Didaktiko-metodiki postupci: - motivaciju temeljiti na iskustvu uenika, ako iskustvo o nekoj temi ne postoji

potrebno ga je stvoriti na temelju slika, filma, posjete odreenoj lokaciji, po mogunosti u stvarnoj situaciji, neposrednim prirodnim kontaktom,

- provjeravati razumijevanje novih, nepoznatih rijei ili reenica i objasniti ih te ih pojasniti i crteom i praktinim primjerom

- postavljati kratka, jednostavna pitanja, sastavljena od poznatih rijei, - pitanje zabiljeiti na ploi; izbjegavati diktiranje, - sluiti se individualiziranim nastavnim listiima, - nastavna sredstva koristiti na svakom satu, u svakoj fazi, - koristiti raunalne edukacijske programe, - provjeravanje znanja i ocjenjivanje prilagoditi individualnim sposobnostima

uenika kako bismo ga doveli u situaciju da svoje znanje to bolje izrazi; samo pisano provjeravanje znanja ne bi trebalo biti pravilo,

- pozitivno potkrepljivati uspjeh. 3. i 7. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S GLASOVNO-JEZINO-GOVORNIM POTEKOAMA I SPECIFINIM TEKOAMA U UENJU uglavnom se odnose na primjerene postupke u radu s uenikom uz povremenu pomo strunjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podrku (logopeda)

20. lipnja 2005.

15

NAPOMENA: Programski sadraji koji su navedeni uz pojedine teme predstavljaju minimum koji uenik mora usvojiti, i ne ograniava proirenje sadrajne ponude. Prilagodbe u radu za uenike s poremeajima govora: mucanje nikada ne ispravljati i osvjetavati, rugati se ueniku, oponaati ga ili dozvoliti drugima da to ine - obraati se ueniku pravilnim govornim modelom, smirenim, tiim i sporijim (laganijim) tempom - ne ustrajati u zahtjevu da uenik govori ukoliko on to ne eli u nekoj situaciji - ee primjenjivati pismene ispite znanja - brzopletom ueniku dati strukturu i odreeni redoslijed obavljanja zadatka Prilagodbe u radu za uenike s jezinim i specifinim tekoama u uenju: - predvidjeti due vremensko razdoblje za usvajanje leksikih i gramatikih

pojmova - koristiti razliite vrste podraaja vidne, slune, dodirne kod obrade novih

sadraja, - dati prednost eim usmenim oblicima u pouavanju i provjeravanju znanja, - sistematski provjeravati je li uenik razumio sadraj, pojmove i definicije te dati dodatna objanjenja, - izbjegavati uenikovo itanje na glas ili pisanje na ploi pred razredom (osim ako uenik ne izrazi elju), - koristiti preraene, saete, jednostavnije tekstove te reducirati broj pojmova koje uenik mora nauiti - u udbeniku jasno oznaiti mjesta koja su bitna reenica, pravilo, primjer,

slika, postupak, - koristiti mnogo konkretnih primjera, slika, pokusa, povezanih s poznatim

sadrajima, - zadavati manji broj zadataka, a zadatke po teini rasporediti tako da je prvo laki zadatak, pa tei, a na kraju opet laki, - rjeavanje pisanih zadataka ne ograniiti vremenski, a greke tipa disleksije ne

ocjenjivati, - greke u pisanju ne ispravljati nego ih samo naznaiti (podvui rije u kojoj je greka) kako bi uenik sam uoio i ispravio greke uz pomo udbenika ili rjenika. - uputiti uenika da koristi slikovne podsjetnike pri uenju odnosno pomoi mu da naui tehniku vizualizacije i brega zapamivanja te da ui uz pomo kognitivnih mapa (koje samostalno izrauje po podrujima koje ui).

20. lipnja 2005.

16

4. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S MOTORIKIM POREMEAJIMA I KRONINIM BOLESTIMA uglavnom se odnose na prilagoavanje prostora i opreme, po potrebi osiguravanje osobnoga asistenta i pomo u prijevozu i kretanju Posebnosti pisanja:

- osigurati primjereno radno mjesto, radni stol i stolac prilagoen individualnim potrebama uenika,

- primjereni pribor i pomagala za pisanje, - fiksiranje papira za pisanje ili biljenice za radnu podlogu, - kada drugaije nije mogue piu samo velikim tiskanim slovima, - kada uenik ne moe samostalno pisati koriste se drugi oblici rada i

pomagala (diktiranje drugoj osobi, snimanje pismene obveze na kasetu, - uenicima treba osigurati vie vremena za izvoenje grafikih aktivnosti, - tekst predvien za plan ploe najee treba biti kopiran i nalijepljen u

uenikovu biljenicu, - pismeni ispiti znanja moraju se prilagoditi manualnoj sposobnosti uenika

(iri prostori za pisanje, zaokruivanje ponuenih odgovora, pomo druge osobe u pisanju, koritenje raunala za pisanje, samo usmeno odgovaranje),

- uenicima koji imaju dodatne tekoe osigurati uvjete predviene u napucima za rad s navedenim kategorijama.

Posebnosti itanja - pomagalo za dranje knjige u optimalnom poloaju, - pomagalo za okretanje stranica, - za uenike s oteenjem vida i tekoama itanja koristiti naputke za rad s

navedenim kategorijama. Posebnosti u izvan-uionikom radu - osigurati prijevoz i pratnju druge osobe za uenike koji se ne mogu samostalno kretati ili se brzo zamaraju. Uenicima s kroninim bolestima ponekad e biti potrebno prilagoavati tempo rada, a ostale posebnosti u odnosu na zdravstvene potrebe uenika treba dogovarati s lijenikom specijalistom kolske medicine, strunom slubom kole, roditeljima i uenikovim lijenikom.

20. lipnja 2005.

17

5. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA SA SNIENIM INTELEKTUALNIM SPOSOBNOSTIMA uglavnom se odnose na programske sadraje koji su navedeni uz pojedine teme. NAPOMENA: Programski sadraji koji su navedeni uz pojedine teme predstavljaju minimum koji uenik mora usvojiti, i ne ograniava proirenje sadrajne ponude. - poticati uenika i vrnjake na pozitivnu interakciju provoenjem zajednikih aktivnosti - omoguiti mu dulje vrijeme za rad, vjebanje i ponavljanje bitnih dijelova sadraja uz eu provjeru njihovog razumijevanja, - pojednostavljenje sadraja uz povezivanje s potrebama svakodnevnoga ivota uenika i mogunostima njihove primjene, - sadraje teorijskog tipa saeti isticanjem bitnoga, - uenika uvoditi u praktine zadatke postupno uz jasna obrazlaganja, - zahtjeve za uenikim biljeenjem tijekom predavanja ili itanja potrebno je izbjegavati, a ueniku prirediti posebne nastavne listie, - dozirati vrijeme ispitivanja (ee, krae provjere manjih cjelina) te omoguiti ueniku onaj nain provjere znanja koji mu je laki (usmeno, pismeno), - nastavna sredstva (vizualna, auditivna, tekstualna) koristiti na nain da se uenikova panja rukovoenim promatranjem uvijek usmjerava na ono to je u promatranju bitno, po potrebi i prekrivati nepotrebne pojedinosti - izrada individualiziranih vizualnih sredstava proienih od detalja koji uenika ometaju u promatranju i oteavaju mu predoavanje i razumijevanje - izrada sredstva koja ueniku omoguuju stupnjevito perceptivno spoznavanje apstraktnih sadraja (npr. aplikacijsko sredstvo-slika s istaknutim obiljejima, originalno sredstvo; didaktiki materijal, slikovni prikaz, grafiki prikaz, simboliki prikaz) - vjebanje i ponavljanje na individualiziranim nastavnim listiima (npr. razne vrste lota, didaktikih igara) - koristiti raunalo u cilju interesantnoga uenja ili vjebanja i ponavljanja sadraja, a posebno u sluajevima kad su prisutne perceptivno-motorike smetnje koje oteavaju pisanje.

20. lipnja 2005.

18

6. i 8. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S POREMEAJEM POZORA/HIPERAKTIVNOSTI I S POREMEAJEM U PONAANJU I EMOCIONALNIM POREMEAJIMA uglavnom se odnosi na individualizaciju pristupa u prezentaciji nastavnih sadraja i naina provjere znanja. - omoguiti alternativne naine provjere znanja (usmeno, audio i video prezentacije i sl.); - omoguiti alternativne naine rjeavanja zadataka (usmeno i pisano rjeavanje zadataka, izrada slikovnoga rjenika i podsjetnika; koritenje slikovnoga materijala; - privui i zadravati panju koristei upozoravajue geste, npr. lagano tapanje po ramenu; davati upute jednu po jednu, pohvale - primjenjivanje memorijskih tehnika (npr. mnemotehnika, vizualizacija, verbalno ponavljanje vienoga ili proitanoga,...); - reducirati zadatak u nekoliko izvedivih dijelova, u oekivanim vremenskim okvirima - esto provjeravati i poticati napredak - dogovorno odrediti uenika kojemu se moe obratiti za pomo - pripremiti pisani materijal s podcrtanim bitnim dijelovima i idejama vodiljama - nagraditi poeljno ponaanje - omoguiti ee prilike za ustajanje i kretanje, - smanjiti mogunost izvora odvlaenja pozora - davati pravodobne obavijesti o promjeni aktivnosti (npr. imate pet minuta do zavretka toga zadatka i prelaska na drugi).

D. STRUKTURA HNOS-A ZA STRANE JEZIKE I HNOS-A ZA

ENGLESKI JEZIK HNOS za svaki pojedini jezik sadri sljedee osnovne kategorije:

1. Znanja

2. Vjetine i sposobnosti

3. Metodike upute za uitelje

4. Upute za vrednovanje

5. Prijedlog nastavnih cjelina

6. Odgojni ciljevi

Navedena struktura HNOS-a proizlazi iz specifinosti stranoga jezika i nastave stranih jezika

gdje su pojedina podruja jezika (leksik, gramatike strukture i dr.) i jezine vjetine

(sluanje, govor, itanje i pisanje) nerazdvojno povezane. U tom smislu nastava stranih jezika

ne posreduje izolirana znanja ve primjenu znanja tj. osposobljava uenike za direktnu i

indirektnu komunikaciju primjenjujui novi sustav izraavanja svijeta i meusobnoga

sporazumijevanja. Dodatna specifinost nastave stranoga jezika u usporedbi sa svim ostalim

nastavnim predmetima jest da je strani jezik istovremeno cilj nastave i medij u kojem se ona

odvija.

Kategorije 1. i 2.:

Zbog preglednosti HNOS-a jezina su znanja, vjetine i sposobnosti razdvojeni u dvije

zasebne kategorije od kojih svaka sadri vei broj podkategorija. Pritom je vano dodatno

naglasiti da znanja (kategorija 1) i vjetine i sposobnosti (kategorija 2) te pojedine njihove

sastavnice ne tvore izolirana podruja nastave stranih jezika ve da u nastavnom procesu u

meusobnoj isprepletenosti tvore cjelinu.

HNOS ne uzima u obzir samo jezina znanja, vjetine i sposobnosti ve obraa pozor i na

naine njihova stjecanja i razvoja tj. na strategije uenja i sluenja znanjem. U tu je svrhu

uvedena rubrika Ovladavanje strategijama uenja i sluenja znanjem.

Kategorije 3. i 4.:

Metodike upute za uitelje (kategorija 3) i Upute za vrednovanje (kategorija 4) namijenjene

su prvenstveno uiteljima kao pomo u strukturiranju nastave i praenju i vrednovanju znanja.

HNOS-O-ENGLESKI JEZIK-PRVI STRANI JEZIK

20. lipnja 2005.

Kategorija 5:

Prijedlozi nastavnih cjelina (kategorija 5) slue kao mogui primjer organizacije

obveznih sadraja prethodno navedenih u HNOS-u (1). Stoga ti prijedlozi

nemaju obvezujui karakter ni glede broja i redoslijeda nastavnih cjelina, niti

glede povezivanja pojedine tematike s predloenim jezinim strukturama. To

ujedno znai da ih ne treba shvatiti kao gradivo predvieno za jednu lekciju u

udbeniku. No ti prijedlozi predstavljaju obrazac koji pokazuje kako se

obvezni sadraji mogu kombinirati u nastavnim cjelinama. Te se kombinacije u

programima, udbenicima i u nastavi mogu koncipirati i na drugaiji nain, ali

moraju na metodiki i pedagoki primjeren nain ukljuiti obvezne sadraje

HNOS-a.

NAPOMENE:

1. S obzirom na specifinosti svakoga pojedinog stranog jezika i nastave danoga jezika pojedinani katalozi u okviru te ope strukture sadre neke posebnosti.

2. Kategorije (1. 5.) razradila su Predmetna povjerenstva za svaki pojedini jezik, dok je za odgojne ciljeve (kategorija 6) bila zaduena Radna skupina za odgojne i

socijalizirajue ciljeve i sadraje.

3. Upute za rad s djecom s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama izradilo je Radna skupina defektologa/ strunjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku potporu.

Pojedinane su upute ukljuene u kategorije od 1. do 4.

Struktura HNOS-a za engleski jezik

HNOS ZA ENGLESKI JEZIK u okviru prethodno prikazane ope strukture sadri sljedee kategorije:

1. Znanja 1. 1 Leksika znanja 1. 2 Gramatika znanja 1. 3 Jezine funkcije u okviru obraenih tema i jezinih struktura


20. lipnja 2005.

1. 4 Kultura i civilizacija

2. Vjetine i sposobnosti

2. 1 Funkcionalne kompetencije uenika

2.1.1 Receptivne vjetine i sposobnosti 2.1.2 Reproduktivne vjetine i sposobnosti 2.1.3 Produktivne vjetine i sposobnosti

2. 2 Interkulturalne kompetencije 2. 3 Ovladavanje strategijama uenja i sluenja znanjem

3. Metodike upute za uitelje

4. Upute za vrednovanje

5. Prijedlog nastavnih cjelina


20. lipnja 2005.

E. LANOVI POVJERENSTAVA I RADNIH SKUPINA 1.Povjerenstvo za strane i klasine jezike: 1. Akademik MISLAV JEI, HAZU (voditelj) 1. Prof. dr. sc. MILENA IC FUCHS, Filozofski fakultet, Zagreb (zamjenica voditelja) 2. ALICE STEPINAC, prof., profesor savjetnik, voditelj Strunog vijea za Grad Zagreb i za

Zagrebaku upaniju, O Mladost, Zagreb (zamjenica voditelja) 3. ANELKA DUKAT, profesor savjetnik, Klasina gimnazija, Zagreb (tajnica)

4. MARIJA ANDRAKA, prof., vii predava, Uiteljska akademija, Zagreb 5. TANJA BAKRAN LESAR, prof., uitelj mentor, O Tina Ujevia, Zagreb 6. MILICA BILI TEFAN, prof., uitelj mentor, voditelj Strunog vijea za Grad Zagreb, I. O Dugave,

Zagreb 7. VESNA BLAZNIK, prof., uitelj mentor, O J. J. Strossmayer, Zagreb 8. ELJKA BUTORAC, prof. defektologije, O M. Dria, Zagreb 9. ANKICA CRKVENI, prof., profesor savjetnik, IV. Gimnazija, Zagreb 10. DAVORKA FRANI, prof., profesor mentor, XVI. Gimnazija, Zagreb 11. NELA JURKO, znanstvena novakinja, Filozofski fakultet, Zagreb 12. MARGITA MADUNI, prof., O itnjak, Zagreb 13. Prof. dr. sc. DUBRAVKA MALE, Filozofski fakultet, Zagreb 14. MIRJANA MARKOVI MARINKOVI, prof., uitelj savjetnik, O Vladimir Nazor, Zagreb 15. ZDRAVKA MARTINI-JERI, prof., Nadbiskupska klasina gimnazija u Zagrebu 16. DUBRAVKA MATKOVI, prof., O S. S. Kranjevi, Zagreb 17. GORDANA MATOLEK VESELI, prof., I. O Luka, Sesvete 18. Dr. sc. DUBRAVKA MILJKOVI, Hrvatski studiji, Zagreb 19. GORDANA NEUHOLD, prof., uitelj savjetnik, voditelj strunog vijea za Grad Zagreb, O Vladimira

Nazora, Zagreb 20. mr. sc. NATAA NIKPALJ JURAI, prof., profesor savjetnik, Zavod za kolstvo, Zagreb 21. DUBRAVKA NOVAK, prof., uitelj mentor, O Antun Gustav Mato, Zagreb 22. Dr. sc. ANA PETRAVI, vii predava, Uiteljska akademija Zagreb 23. ALIS PERII-FIALLA, prof., uitelj mentor, O Stanovi, Zadar (SHU) 24. NADA PETROVI, prof., profesor savjetnik, IV. gimnazija, Zagreb 25. MELITA RANI-KUFRIN, prof., O Isidor Krnjavi, Zagreb 26. KSENIJA RUMORA, prof., uitelj mentor, voditelj Strunog vijea za Osjeko-baranjsku upaniju, O

Franje Kreme, Osijek (SHU) 27. JADRANKA SALOPEK, uitelj savjetnik, voditelj strunog vijea za Grad Zagreb, O J. J.

Strossmayera, Zagreb 28. DUBRAVKA SKENDEROVI-KELE, prof., uitelj mentor, O Bukovac, Zagreb 29. JADRANKA STRABI, prof., profesor mentor, O Rude i XVIII. gimnazija, Zagreb 30. BLAENKA STRELEC-JUGEC, prof., uitelj savjetnik, O A. enoe, Zagreb 31. Prof. dr. sc. NIVES SIRONI BONEFAI, Filozofski fakultet, Zagreb 32. BOENA VORKAPI, prof., profesor savjetnik, XVI. gimnazija, Zagreb 33. Prof. dr. sc. YVONNE VRHOVAC, Filozofski fakultet, Zagreb 34. VLASTA ZAJEC, prof., O Marina Dria, Zagreb


20. lipnja 2005.

Povjerenstvo za strane i klasine jezike posebno zahvaljuje dr. sc. ANI PETRAVI za izradu uvodnih dijelova HNOS-a (Uvod, Standardi za pouavanje i vrednovanje, Struktura HNOS-a, lanovi povjerenstava i radnih skupina) te za razvoj ope koncepcije HNOS-a.

2. Radna skupina defektologa:

1. Prof. dr. sc. JASMINA FREY KRINJAR, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb (voditeljica)

2. Mr. sc. MARA KOVAI, Centar za odgoj i obrazovanje Goljak, Zagreb (voditeljica) 3. Mr. sc. VINI RAKI, Centar "Juraj Bonai" Split, (zamjenica voditelja) 4. DUBRAVKA UBI, prof., Zavod za kolstvo, Zagreb (tajnica)

5. ELJKA BUTORAC, prof., O M. Dria, Zagreb 6. mr. sc. URICA IVANI, prof., struni suradnik mentor, CZOO Gornje Prekrije, Zagreb 7. SLAVICA JELI, prof., CZOO Slava Rakaj, Zagreb 8. LJILJANA KLJAI, prof., O Grigora Viteza, Zagreb 9. SLAANA LOVRI, prof., O F. K. Frankopana, Zagreb 10. DRAGICA MATOK, prof., CZOO Vinko Bek, Zagreb 11. Mr. sc. EDITA RUI, vii savjetnik u MZO, Uprava za predkolski odgoj i O 12. ZDENKICA STANEC, prof., Centar za odgoj i obrazovanje Goljak, Zagreb 13. ANTON TEMBERGER, prof., Centar za socijalni rad, Rijeka 14. DUBRAVKA VAJDI, prof., O Nad lipom, Zagreb 15. MARIJA VALJAK, prof., Poliklinika za rehabilitaciju sluha i govora, Zagreb 16. RENATA ULJ, prof., O J. J. Strossmayera, Zagreb

Povjerenstvo za strane i klasine jezike posebno zahvaljuje kolegici ELJKI BUTORAC, prof. za aktivnom sudjelovanju u radu Povjerenstva za strane i klasine jezike i na uloenom trudu i vremenu za koordiniranje uputa raznih defektolokih specijalizacija.

3. Radna skupina za odgojne i socijalizirajue ciljeve i sadraje: 1. Prof. dr. sc. MARIJA ROSANDI PILA, Medicinski fakultet, KBC Rebro, Zagreb (voditeljica) 2. Mr. sc. VINI RAKI, prof. defektolog, Centar "Juraj Bonai", Split (zamjenica voditeljice) 3. DANICA SINOI, prof., O F. Frankovi, Rijeka (tajnica) 4. JADRANKA BARTIEVI, prof. defektolog, Centar "Juraj Bonai", Split RUA BULE, uitelj mentor,

O Malenica, Zagreb 5. Prof. dr. sc. MIRA UDINA OBRADOVI, Uiteljska akademija, Zagreb 6. Mr. sc. GORDAN RPI, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK, Zagreb 7. SUZANA FABIJANI, dr. med., Zavod za javno zdravstvo Sisako-moslavake upanije, Sisak 8. Prof. dr. sc. VLADIMIR GRUDEN, Medicinski fakultet, Zagreb 9. Mr. sc. DRAGICA HUSANOVI-PEJNOVI, Visoka uiteljska kola, Gospi (metodiar geog.) 10. PERO PAIN, prof., Centar za odgoj i obrazovanje "Vinko Bek", Zagreb 11. Prof. dr. sc. VLATKO PREVII, Filozofski fakultet, Zagreb 12. Doc. dr. sc. RUICA RAZUM, Katoliki bogoslovni fakultet, Zagreb


20. lipnja 2005.

13. KARMEN UKANEC, nastavnica likovne kul., O dr. Vinka ganca, Zagreb 14. Doc. dr. sc. DIJANA VICAN, Sveuilite u Zadru, Odjel za pedagogiju, Zadar

Povjerenstvo za strane i klasine jezike zahvaljuje prof. dr. sc. MARIJI ROSANDI na trudu uloenom u uvrtenje odgojnih ciljeva u HNOS za strane i klasine jezike.


20. lipnja 2005.

F. HNOS ZA ENGLESKI JEZIK I. Engleski kao prvi strani jezik: 1. 8. razred PRVI RAZRED (70 sati godinje) 1. ZNANJA 1.1 LEKSIKA ZNANJA Do kraja 1. godine uenja u 1. razredu osnovne kole uenici bi trebali aktivno upotrebljavati oko 80 leksikih jedinica a razumjeti oko 130 leksikih jedinica. Pri obradi novoga leksikog gradiva ne bi trebalo uvoditi vie od 4 do 5 novih leksikih jedinica po nastavnom satu. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja. Semantika podruja: pozdravi, predstavljanje, komunikacijski obrasci pri susretu, uljudno ophoenje, oslovljavanje, imenovanje i predstavljanje prijatelja i lanova ue obitelji, imenovanje predmeta (igrake i kolski pribor, predmeti u uionici), pojam broja od 1 do 10, imenovanje osnovnih boja, aktivnosti u razredu (razumijevanje najeih uputa i naredbi, izricanje radnji na nastavnom satu), imenovanje nekih osnovnih jela i pia (doruak), roendani, blagdani (Boi, Uskrs, Nova godina). Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama: 2. Rad treba poeti rijeima ija se grafija i izgovor bitno razlikuje od adekvatnih rijei hrvatskoga jezika. 3. i 7. Uporaba najmanje 50 rijei, a razumijevanje najmanje 100 rijei 5. Nauiti i upotrebljavati (aktivno i/ili pasivno) nekoliko rijei (pozdravi, predstavljanje, imenovanje lanova obitelji, predmeta, jela/pia).

1.2 GRAMATIKA ZNANJA Gramatike se strukture nikada ne tumae eksplicitno ve ih uenici usvajaju globalno u predloenim jezinim strukturama. Na kraju 1. razreda uenici bi trebali raspolagati sljedeim jezinim strukturama: - na razini globalne uporabe

- prezent glagola to be i to have/have got i nekih uestalih glagola vezanih uz tematska podruja u jednini - jednina imenica (a boy, a girl...) - mnoina imenica (boys, girls...) - osobne zamjenice: I, you, he, she, it - posvojni pridjevi: my, your - pokazna zamjenica: this


20. lipnja 2005.

- upitne rijei: what, how, where - opisni pridjevi kao dio predikata: This is a big ball. - glavni brojevi 1 - 10 - jednostavne izjavne reenice

- na razini prepoznavanja - prezent glagola to be i to have i nekih uestalih glagola vezanih uz tematska podruja u mnoini - zapovijedi u okviru tematskih podruja - osobne zamjenice: we, they - neki prijedlozi (in, on, under, up, down...) - upitne reenice s upitnom rijeju how many

- inverzne upitne reenice - neki prilozi vremena (today...)

Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama: 5. Usvajanje sadraja mogue je jedino kroz sadraje svakodnevnog komuniciranja (npr. pozdravljanje, predstavljanje, imenovanje likova, predmeta iz okoline i sl.). 1.3. JEZINE FUNKCIJE U OKVIRU OBRAENIH TEMA I JEZINIH STRUKTURA - pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj razini - predstavljanje sebe i drugih - izraavanje dobi - izraavanje svojine - izraavanje koliine - imenovanje predmeta i osoba - opis predmeta i osoba - potvrivanje i nijekanje - osnovni obrasci uljudnog ophoenja: molbe i zahvale - estitanje blagdana i roendana 1. 4. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki sadraji integrirani su u predviena tematska podruja vezana i za odgojne i socijalizirajue aktivnosti kao npr. pozdravljanje, uljudno ophoenje, oslovljavanje, estitanje blagdana i roendana, brojalice, djeje pjesmice za govorenje i pjevanje u okviru tematskih sadraja, imena vrnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, neka tipina prezimena. U pristupu kulturolokim sadrajima vodi se rauna o kontrastivnom pristupu i usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi, kulturi zemalja engleskoga govornog podruja te drugih kultura uope.

2. VJETINE I SPOSOBNOSTI 2.1 FUNKCIONALNE KOMPETENCIJE UENIKA 2.1.1 RECEPTIVNE VJETINE I SPOSOBNOSTI (sluanje s razumijevanjem)

- neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku - povezivanje vizualnoga (slikovnog) i zvunog jezinog sadraja - razumijevanje kraih jednostavnih izjavnih reenica i pitanja


20. lipnja 2005.

- navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvuni zapisi)

2.1.2 REPRODUKTIVNE VJETINE I SPOSOBNOSTI Govorenje

- sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika prema zvunom uzorku

- sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih akustinih uzoraka izoliranih rijei i kraih reenica

- reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za govorenje i pjevanje uz pokret, ukljuujui i jazz chants i rap.

- reproduciranje vrlo kratkih dijaloga

Posebnosti za uenike s posebnim odgojno- obrazovnim potrebama 2.i 3. Usvajati sadraje povezivanjem vizualnoga i zvunog jezinog sadraja i tolerirati tekoe u reproduciranju zvunih modela.

itanje

- pamenje grafijske slike rijei i izoliranih reenica na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka, glasno itanje u skupini ili individualno Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

2.i 3. Usvajati sadraje povezivanjem vizualnoga i zvunog jezinog sadraja i tolerirati tekoe u reproduciranju zvunih modela

Pisanje

- preslikavanje izoliranih rijei i kraih reenica prema grafijskom i likovnom predloku (u 2. polugoditu)

- preslikavanje estitke prema pisanom predloku Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 5. Preslikavanje rijei i crtanje pojmova

2.1.3 PRODUKTIVNE VJETINE I SPOSOBNOSTI Govorenje

Govorna produkcija/ izraavanje u kontinuitetu - elementarno opisivanje slikovnoga predloka - sudjelovanje u vrlo kratkim dramatizacijama (2 - 3 kratke reenice)

Govorna interakcija/sudjelovanje u razgovoru - verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru elementarnih jezinih funkcija

- odgovaranje na jednostavna pitanja u okviru poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja

- sudjelovanje u kraim dramatizacijama

Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 5. Nauiti i upotrebljavati (aktivno i/ili pasivno) niz novih rijei (pozdravi, predstavljanje, imenovanje lanova obitelji, predmeta, jela/pia).

2.2 INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE


20. lipnja 2005.

Ophoenje s kulturalnim razlikama: - senzibilizacija za uoavanje kulturolokih razliitosti kroz odgojne i socijalizirajue sadraje kao osnova za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drugaijem (npr. imena, prezimena, blagdanski obiaji i sl.).

2. 3 OVLADAVANJE STRATEGIJAMA UENJA I SLUENJA ZNANJEM

- postupno ovladavanje jednostavnim strategijama uenja i sluenja znanjem - koritenje vizualnih elemenata u svrhu memoriranja jezinih sadraja - uoavanje uloge ilustracija kao pomonoga sredstva za razumijevanje sadraja teksta - postupni razvoj samostalnoga i suradnikog uenja - postupni razvoj svijesti o vlastitom napretku

3. METODIKE UPUTE ZA UITELJE Teite rada je na usmenom iskazu koji se povezuje sa situacijom u razredu, igrom, dramatizacijom, pjesmom i pokretom uz poticanje matovitosti i kreativnosti uenika. Uenici sadraje usvajaju mehaniki (reprodukcijom), no nuno je osigurati i provjeriti pravilno razumijevanje znaenja poruke ukljuujui i kulturoloke elemente. Za prezentaciju rjenika i situacija koriste se zorna sredstva (predmeti, slikovne kartice, posteri, fotografije, pantomima, mimika, geste, lutke i dr.). Novi leksiki materijal uvodi se na osnovi poznatih jezinih struktura. Jezine se strukture posreduju globalno bez osvjetavanja i upotrebe metajezika. Nove se jezine strukture uvode na osnovi ve obraenoga leksikog materijala. Jezini se sadraji neprestano moraju ponavljati u svrhu osiguranja zapamivanja i to po mogunosti na to je mogue vie naina (apelirajui na razliite kanale percepcije). To ujedno znai da se prethodno obraeni sadraji neprestano povezuju s novim sadrajima. Jezini se sadraji prema potrebi mogu pojasniti na materinskom jeziku. Artikulacija sata: to raznolikije aktivnosti koje u naelu ne bi trebale trajati due od 5 do 6 minuta. Oblici rada: rad s itavom skupinom uenika, rad u paru, vie manjih skupina, individualni rad. Organizacija prostora: klupe treba postaviti tako kako bi se omoguio uenicima meusobni vizualni kontakt, kako bi dobro uli to se govori i kako bi prostorno najudaljeniji uenik imao pregled (npr. vie skupina po dvije ili tri klupe zajedno; razne varijacije U-oblika i sl.) Didaktike aktivnosti svakako trebaju ukljuivati elemente igre. Mogue didaktike aktivnosti:

- pokazivanje predmeta ili slikovnoga prikaza predmeta, osoba i ambijenata uz govornu aktivnost - neverbalne reakcije na govorni poticaj (npr. pokretom ili crteom/bojanjem)

- odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja - recitiranje i pjevanje po mogunosti popraeno pokretima, TPR (metoda odgovora pokretima cijeloga tijela) - izrada tematskih panoa, postera, slikovnih kartica, i figurica i dr.

- sudjelovanje u kraim dijalokim situacijama i dramskim prikazima situacija kao potvrda usvojenosti rjenika i struktura - didaktike igre: bingo, memory, pogaanje, sakrivanje i traenje, pokvareni telefon, igre kockom, igre slikovnim karticama i sl.

VANA NAPOMENA:


20. lipnja 2005.

itanje u 1. razredu valja shvatiti kao globalno itanje. To znai da se itanju ne pristupa analitiko-sintetiki, ve da djeca pamte sliku odreene rijei. Pritom je vano krenuti od rijei koje se svojom grafijom i izgovorom ne razlikuju ili minimalno razlikuju od grafijskih i fonetskih obiljeja materinskoga jezika. Osnovna je aktivnost glasno itanje pojedinih rijei i kratkih reenica i to u zboru i individualno. Pisanje u 1. razredu podrazumijeva preslikavanje slova, izoliranih rijei i vrlo kratkih reenica, to znai da se pisanju ne pristupa sustavno ve da se samo povremeno ukljuuje u nastavu. Preporua se uvoenje pisanja u 2. polugoditu nakon to su djeca osnove pisanja svladala u nastavi materinskoga jezika. I ovdje je poeljno krenuti od rijei koje se grafijom i izgovorom nimalo ili minimalno razlikuju od materinskog jezika. Osobiti pozor valja obratiti na koordinaciju s nastavom materinskoga jezika u smislu koritenja istog naina pisanja slova.

4. UPUTE ZA VREDNOVANJE

Elementi provjere i vrednovanja: - provjera slunoga razumijevanja izoliranih rijei i kraih iskaza i razumijevanja pisanih rijei na osnovi povezivanja jezinoga izraza s likovnim (slikovnim) izrazom, glazbenim izrazom i pokretom - govorna aktivnost na planu reprodukcije - govorna aktivnost na planu produkcije - aktivnost na nastavi - itanje i pisanje se NE ocjenjuje Naela praenja i vrednovanja uspjeha:

Svaka aktivnost na satu u kojoj uenici iskazuju jezinu aktivnost bilo na receptivnoj, reproduktivnoj ili produktivnoj razini prua mogunost ustanovljavanja napretka i vrednovanja. To znai da se evaluacija provodi kao integralni dio samoga nastavnog sata kao praenje postignua uenika, a ne kao izolirani in. Iznimno je vano da se postupci kojima se provjerava znanje ne razlikuju od uobiajenih aktivnosti na satu; uenike ne treba izdvojiti iz skupine prilikom provjere usmenoga jezinog reagiranja. Nuno je vei naglasak staviti na pozitivne aspekte napretka uenika i svaki napredak nagraditi na primjeren nain. Uenicima mlae kolske dobi potrebna je neposredna povratna informacija o ostvarenom uspjehu, to moe biti usmena pohvala ili pozitivna reakcija izraena gestom ili mimikom ili pak uporaba simbola poput nasmijeenog lica, cvjetia i sl. Pri evaluaciji uenika s posebnim potrebama (disleksija, disgrafija, slabovidnost i dr.) nuno je primijeniti individualni pristup.

Domae zadae: Vana je njihova naelna redovitost kako bi se razvijale radne navike uenika. Veoma je vano da je zadaa zadana tako da je dijete moe svladati samo, bez pomoi roditelja i drugih. Zadae moraju biti jednostavne i vrlo kratke npr. nacrtati, obojiti, precrtati, povezati crte i rije, izraditi slikovne kartice, preslikati nekoliko rijei, rijeiti zadatak u radnoj biljenici ili udbeniku i sl. Redovitim pregledavanjem domaih zadaa (npr. dok djeca rade na nekom drugom zadatku na nastavi) stie se uvid u napredak uenika, ali i u pogreke i potekoe u uenju koje valja uzeti u obzir pri daljnjem planiranju nastave.


20. lipnja 2005.

5. PRIJEDLOG NASTAVNIH CJELINA

Ovi prijedlozi nastavnih cjelina nemaju obvezujui karakter ni glede redoslijeda i broja nastavnih cjelina, niti glede povezivanja pojedine tematike s predloenim jezinim strukturama, to znai da ih ne treba shvatiti kao gradivo predvieno za jednu lekciju u udbeniku. Te se kombinacije u programima, udbenicima i u nastavi mogu koncipirati i na drugaiji nain, ali moraju na metodiki i pedagoki primjeren nain ukljuiti obvezne sadraje HNOS-a.


20. lipnja 2005.

TEMATSKE CJELINE JEZINE STRUKTURE KORELACIJE 1. Susreti i pozdravi (pozdravljanje i komunikacijski obrasci, uljudno ophoenje, oslovljavanje)

Hello! Hi! Good morning/afternoon! Bye! Miss/Mr/Mrs White What's your name? I'm... How are you today? Fine, thanks. Not well. Please....Sorry....Thank you....

priroda i drutvo: kultura ivota hrvatski jezik: osnovna pravila pristojnosti

2. Ja (predstavljanje sebe i prijatelja, izricanje dobi, estitanje roendana, pjevanje prigodne pjesmice)

Whats you name? Im... Who is this? This is my friend. How old are you? Im 6/7. Happy birthday to you!

matematika: brojevi 1-10 glazbena kultura likovna kultura

3. Obitelj (predstavljanje ue obitelji)

This is my family. Who is this? This is my mum/dad/sister/brother.

priroda i drutvo: dom i obitelj

4. Razredni jezik (razumijevanje uputa i postupanje prema njima, traenje doputenje)

Sit down! Stand up! Go...! Come here! Draw! Colour! Listen! Repeat! Open! Close!

priroda i drutvo: ivot i rad u koli

5. Brojevi (odreivanje broja predmeta od 1 do 10)

-razlikovati (sluno) jedninu i mnoinu imenica: one boy / two boys -nauiti brojiti od 1 do 10 -nauiti pjevati/recitirati brojalicu

matematika: brojevi do 10

6. Boje (imenovanje osnovnih boja, opisivanje predmeta)

What colour is it? It's white/black/red/yellow/blue/green. -bojiti po diktatu: Colour the ball blue!

likovna kultura: osnovne boje

7. kolski pribor (imenovanje osnovnoga kolskog pribora)

This is my pencil/book/pen/desk...


8. Moja uionica (imenovanje nekih predmeta i dijelova uionica, pozivanje na aktivnost)

Open/Close the door. This is a chair/a desk... Let's draw! Let's go out! Let's sing!


9. Hrana

Whats for breakfast?

priroda i drutvo: nae zdravlje/kultura


20. lipnja 2005.

(imenovanje jela i pia za doruak)

I like/dont like milk/bread and butter. ivota

10. Blagdani Boi, Uskrs (estitanje i pjevanje i/ili recitiranje prigodne pjesmice)

Merry Christmas; Santa Claus... Happy New Year Happy Easter; Easter eggs...

glazbena kultura, likovna kultura, priroda i drutvo: prigodne teme

U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se po izboru nastavnika i prema interesima uenika prigodne recitacije i pjesmice, izrauju se tematski panoi, posteri. Sadraji se proiruju dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadraja.


20. lipnja 2005.

6. ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI CILJEVI I SADRAJI

- promicanje opih vrijednosti, kao npr. pristojnosti i obazrivosti, istoe i urednosti uz tematske cjeline: Ja, Obitelj, Razredni jezik, kolski pribor, Moja uionica - promicanje humanistikih vrijednosti, kao npr. prijateljstva, suradnje, altruizma, tolerancije, ljubavi i ponosa na obitelj uz tematsku cjelinu: Obitelj - promicanje osjeaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja uz tematsku cjelinu: Blagdani

- razvijanje ekoloke svijesti uz tematsku cjelinu: Hrana


20. lipnja 2005.

DRUGI RAZRED (70 sati godinje) 1. ZNANJA 1.1 LEKSIKA ZNANJA Do kraja 2. godine uenja u 2. razredu osnovne kole uenici bi trebali aktivno koristiti oko 180 leksikih jedinica, a na razini razumijevanja i mehanikoga usvajanja do 250 (pjesmice, recitacije i brojalice). Planira se aktivno usvajanje i koritenje 5-6 novih leksikih jedinica po nastavnom satu uzimanja novoga gradiva. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja. Semantika podruja: susreti (pozdravljanje pri susretu i opratanju, predstavljanje i komunikacijski obrasci pri susretu), moja obitelj i ja (imenovanje i predstavljanje ue i ire obitelji), brojevi (od 1 do 20), boje, kola (kolski pribor i aktivnosti u koli), kuni ljubimci, hrana (imenovanje glavnih dnevnih obroka i osnovnih vrsta jela i pia), moje tijelo (imenovanje i opis osnovnih dijelova tijela), odjea (nazivi za najee odjevne predmete koje djeca nose), blagdani i obiaji (Halloween, Boi, Nova godina, Uskrs). Gotovo svaka cjelina trebala bi sadravati brojalicu ili kratku pjesmicu (nursery rhyme, action rhyme/song, jazz chant itd.) vezanu uz tematske sadraje. Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3. i 7. Prepoznati najmanje 70% rijei odnosno 180-200 rijei, a aktivno koriste najmanje 60% leksikih jedinica. Uenici tee pamte serije (dane u tjednu, godinja doba, brojanje), tee se snalaze u prostoru (ispred iza), u vremenu (prije- poslije). Ova podruja treba due uvjebavati i koristiti slikovne podsjetnike koje uenici izrauju sami. 5. Nauiti i upotrebljavati (aktivno i/ili pasivno) niz novih rijei (pozdravi, predstavljanje, imenovanje lanova obitelji, predmeta, jela/pia) 1.2 GRAMATIKA ZNANJA Gramatike strukture se ne tumae eksplicitno, ve ih uenici pamte, usvajaju i koriste globalno u predloenim jezinim strukturama. Na kraju 2. razreda uenici bi trebali raspolagati sljedeim jezinim strukturama:

na razini uporabe - prezent glagola to be i to have/have got i nekih uestalih glagola vezanih uz

tematska - podruja u jednini i 3. lice mnoine - izraavanje svianja/nesvianja: I like/don't like - traenje dozvole pomou glagola can - jednina/mnoina imenica (prema tematskim podrujima) - osobne zamjenice: I, you, he, she, it, they - posvojni pridjevi: my, your, his, her, their - pokazna zamjenica: this - upitne rijei: who, what, how, where - opisni pridjevi kao dio predikata - glavni brojevi od 1 do 20; pitati za broj s How many... - prijedlozi: in, on, under, behind, in front of - jednostavne izjavne reenice


20. lipnja 2005.

- neodreeni lan a/an i odreeni lan the (globalna uporaba) na razini prepoznavanja

- prezent glagola to be i to have/have got i nekih uestalih glagola vezanih uz tematska podruja u mnoini - imperativ 2. lice jednine i mnoine izraavanje zapovijedi i molbe u okviru tematskih podruja (razredni govor) - osobne zamjenice: we, you

- inverzne upitne reenice - izraavanje radnje koja se upravo dogaa (present continuous uestalih glagola vezanih uz tematska podruja, jednina i 3.lice mnoine)

Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2., 3. i 7. Due uvjebavati lanove, oblike za mnoinu, prijedloge 5. Usvajanje sadraja mogue je jedino kroz sadraje svakodnevnoga komuniciranja (npr. pozdravljanje, predstavljanje, imenovanje likova, predmeta iz okoline i sl.). 1.3. JEZINE FUNKCIJE U OKVIRU OBRAENIH TEMA I JEZINIH STRUKTURA - pozdravljanje i oslovljavanje na neformalnoj i formalnoj razini - osnovni obrasci uljudnog ophoenja - predstavljanje sebe i drugih

- imenovanje predmeta, osoba, pojava - opisivanje predmeta i osoba - imenovanje i opisivanje kunih ljubimaca - izraavanje koliine/broja - izraavanje svojine - imenovanje glavnih dnevnih obroka, jela i pia - izraavanje osobnog stava i osjeaja - estitanje blagdana i roendana - izraavanje odnosa u prostoru - opisivanje radnje koju trenutno inimo - izraavanje molbe i naredbe - pozivanje na igru

1. 4. KULTURA I CIVILIZACIJA Kulturoloki kao i odgojni i socijalizirajui sadraji integrirani su u predviena tematska podruja kao npr. predstavljanje, tipina imena i prezimena, pozdravljanje, uljudno ophoenje, oslovljavanje, estitanje blagdana i obiaji vezani uz blagdane, brojalice, tradicionalne djeje pjesmice za govorenje i pjevanje u okviru tematskih sadraja, hrana, obrada jedne prie. U pristupu kulturolokim i odgojnim sadrajima vodi se rauna o kontrastivnom pristupu i usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi, kulturi zemalja engleskoga govornog podruja te drugih kultura uope. Postupno se uoavaju slinosti i kulturoloke razlike uz razvijanje razumijevanja i tolerancije


20. lipnja 2005.

2. VJETINE I SPOSOBNOSTI 2.1 FUNKCIONALNE KOMPETENCIJE UENIKA 2.1.1 RECEPTIVNE VJETINE I SPOSOBNOSTI

- razumijevanje i izvravanje uputa i kratkih jednostavnih naredbi (razredni govor i sl.) - povezivanje vizualnog i zvunog jezinog sadraja - razumijevanje kraih jednostavnih izjavnih reenica i pitanja - uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina engleskog jezika u odnosu na

hrvatski - navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvuni zapisi) - postupno privikavanje uenika na globalno razumijevanje jednostavnog dijaloga/teksta

2.1.2 REPRODUKTIVNE VJETINE I SPOSOBNOSTI Govorenje

- sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika prema zvunom uzorku

- sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka izoliranih rijei i kraih reenica

- reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za govorenje i pjevanje, ukljuujui i rap

Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2.i 3. Usvajati sadraje povezivanjem vizualnoga i zvunog jezinog sadraja i tolerirati tekoe u reproduciranju zvunih modela. 5. Usvajanje sadraja mogue je jedino kroz sadraje svakodnevnoga komuniciranja (npr. pozdravljanje, predstavljanje, imenovanje likova, predmeta iz okoline i sl.).

itanje

- sposobnost povezivanja zvuka s napisanim tekstom - sposobnost prepoznavanja i razumijevanja rijei i osnovnih reenica u kratkim pisanim

uputama - glasno itanje rijei i jednostavnih reenica koje su prethodno usmeno uvjebane, u

skupini ili individualno Posebnosti za uenike s posebnim odgojno- obrazovnim potrebama

2.,i 3. i 7 Due uvjebavati itanja rijei i kratkih reenica te reenine intonacije. 5. itanje slike rijei i kraih slikovnih reenica uz mogunost ponavljanja ili imitiranja uitelja.

Pisanje - sposobnost prepisivanja jednostavnih, poznatih rijei ili kraih reenica prema uzorku - prepoznavanje i koritenje slova koja ne postoje u hrvatskom jeziku (x, y, w, q)

Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

3. i 7. Mogue pogreke kod pisanja (u svim oblicima pisanja) ne ispravljati, nego naznait tako da ih uenik sam otkrije i ispravi. Tolerirati greke kao izostavljanje, zamjene ili umetanje slova, slogova ili rijei. 5. Prepisivanje/preslikavanje rijei, krae reenice s 2-3 rijei.

2.1.3 PRODUKTIVNE VJETINE I SPOSOBNOSTI


20. lipnja 2005.

Govorenje Govorna produkcija/ izraavanje u kontinuitetu - imenovanje i jednostavno opisivanje osoba, predmeta i radnji - sudjelovanje u kraim dramatizacijama Govorna interakcija/sudjelovanje u razgovoru - verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru elementarnih jezinih funkcija - postavljanje i jednostavnih pitanja i odgovaranje na njih u okviru poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja - sudjelovanje u mini-dijalozima uz izmjenu nekih elemenata - sudjelovanje u kraim dramatizacijama prema zadanom predloku Pisanje - dopunjavanje u govoru usvojenih rijei slovima koja nedostaju - dopunjavanje reenica rijeima koje nedostaju prema uzorku

- pisanje estitki za blagdane prema uzorku - pismeno odgovaranje na pitanja jednom rijeju, prema uzorku

Posebnosti za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 3.i 7. Pisati kratke tekstova, popunjavanje teksta rijeima, kao i povezivanje pomijeanih dijelova teksta, samo s jednostavnim primjerima ili uz pomo predloka sa shemom kako rjeavati takav tip zadatka.

2.2 INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE

Ophoenje s kulturalnim razlikama unutar civilizacijskih dosega: - senzibilizacija za uoavanje kulturolokih razliitosti kroz odgojne i socijalizirajue

sadraje kao osnova za razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i drugaijem (npr. imena, prezimena, blagdanski obiaji i sl.)

2. 3 OVLADAVANJE STRATEGIJAMA UENJA I SLUENJA ZNANJEM

- postupno ovladavanje tehnikama preglednoga biljeenja - koritenje vizualnih elemenata u svrhu memoriranja jezinih sadraja (npr. vlastiti

slikovni rjenik) - postupno ovladavanje tehnikama projektnoga rada uvoenjem kratkih, jednostavnih

projekata - uoavanje uloge ilustracija kao pomonoga sredstva za razumijevanje sadraja teksta - postupni razvoj samostalnoga i suradnikog uenja - postupni razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samoprocjene (portfolio, Europski jezini portfolio)

3. METODIKE UPUTE ZA UITELJE Teite rada je na usmenom iskazu koji se povezuje sa situacijom u razredu, igrom, dramatizacijom, pjesmom i pokretom uz poticanje matovitosti i kreativnosti uenika. Uenici sadraje usvajaju mehaniki (reprodukcijom), no nuno je osigurati i provjeriti pravilno, razumijevanje znaenja poruke ukljuujui i kulturoloke, odgojne i socijalizirajue elemente.


20. lipnja 2005.

Za prezentaciju rjenika i situacija koriste se zorna sredstva (predmeti, slikovne kartice, posteri, fotografije, pantomima, mimika, geste, lutke i dr.). Novi leksiki materijal uvodi se na osnovi poznatih jezinih struktura. Jezine se strukture posreduju globalno bez osvjetavanja i upotrebe metajezika. Nove se jezine strukture uvode na osnovi ve obraenoga leksikog materijala. Jezini se sadraji neprestano moraju ponavljati u svrhu osiguranja zapamivanja i to po mogunosti na to je mogue vie naina (apelirajui na razliite kanale percepcije). To ujedno znai da se prethodno obraeni sadraji neprestano povezuju s novim sadrajima. Jezini se sadraji prema potrebi mogu pojasniti na materinskom jeziku. Artikulacija sata: to raznolikije aktivnosti koje u naelu ne bi trebale trajati due od 5 do 6 minuta. Oblici rada: rad s cijelom skupinom uenika, rad u paru, vie manjih skupina, individualni rad. Organizacija prostora: klupe treba postaviti tako kako bi se omoguio uenicima meusobni vizualni kontakt, kako bi dobro uli to se govori i kako bi prostorno najudaljeniji uenik imao pregled (npr. vie skupina po dvije ili tri klupe zajedno; razne varijacije U-oblika i sl.) Didaktike aktivnosti svakako trebaju ukljuivati elemente igre. Mogue didaktike aktivnosti:

- pokazivanje predmeta ili slikovnoga prikaza predmeta, osoba i ambijenata uz govornu aktivnost - neverbalne reakcije na govorni poticaj (npr. pokretom ili crteom/bojanjem)

- odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja - recitiranje i pjevanje po mogunosti popraeno pokretima, TPR (metoda odgovora pokretima cijeloga tijela) - izrada tematskih panoa, postera, slikovnih kartica, i figurica i dr.

- sudjelovanje u kraim dijalokim situacijama i dramskim prikazima situacija kao potvrda usvojenosti rjenika i struktura, sudjelovanje u igrama - didaktike igre: bingo, memory, pogaanje, sakrivanje i traenje, pokvareni telefon, igre kockom, igre slikovnim karticama i sl.

4. UPUTE ZA VREDNOVANJE Elementi provjere i vrednovanja: - provjera slunoga razumijevanja izoliranih rijei i kraih iskaza i razumijevanja pisanih rijei i kraih reenica na osnovi povezivanja jezinoga izraza s likovnim (slikovnim) izrazom, glazbenim izrazom i pokretom - govorna aktivnost na planu reprodukcije - govorna aktivnost na planu produkcije

- motiviranost za rad i aktivnost na nastavi Naini praenja i vrednovanja:

Pisanje i itanje provjerava se kao sposobnost pisanja, prepisivanja i itanja grafijski jednostavnih rijei i kraih reenica. Svaka aktivnost na satu u kojoj uenici iskazuju jezinu aktivnost bilo na receptivnoj, reproduktivnoj ili produktivnoj razini prua mogunost ustanovljavanja napretka i vrednovanja. To znai da se evaluacija provodi kao integralni dio samoga nastavnog sata kao praenje postignua uenika, a ne kao izolirani in. Iznimno je vano da se postupci kojima se provjerava znanje ne razlikuju od uobiajenih aktivnosti na satu te da se uenici ne izdvajaju iz skupine. Nuno je vei naglasak staviti na pozitivne aspekte napretka uenika i svaki napredak nagraditi na primjeren nain. Uenicima u ranoj kolskoj dobi potrebna je neposredna povratna informacija o ostvarenom uspjehu, to moe biti usmena pohvala ili pozitivna


20. lipnja 2005.

reakcija izraena gestom ili mimikom ili pak uporaba simbola poput nasmijeenog lica, cvjetia i sl. Pri evaluaciji uenika s posebnim potrebama (disleksija, disgrafija, slabovidnost i dr.) nuno je primijeniti individualni pristup.

Domae zadae: Vana je njihova naelna redovitost kako bi se razvijale radne navike uenika. Veoma je vano da je zadaa zadana tako da je dijete moe svladati samo, bez pomoi roditelja i drugih. Zadae moraju biti jednostavne i vrlo kratke npr. nacrtati, obojiti, precrtati, povezati crte i rije, izraditi slikovne kartice, preslikati nekoliko rijei, prepisati najdrau rije ili reenicu, odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja, rijeiti zadatak u radnoj biljenici ili udbeniku i sl. Redovitim pregledavanjem domaih zadaa (npr. dok djeca rade na nekom drugom zadatku na nastavi) stie se uvid u napredak uenika, ali i u pogreke i potekoe u uenju koje valja uzeti u obzir pri daljnjem planiranju nastave.

5. PRIJEDLOG NASTAVNIH CJELINA Ovi prijedlozi nastavnih cjelina nemaju obvezujui karakter ni glede redoslijeda i broja nastavnih cjelina, niti glede povezivanja pojedine tematike s predloenim jezinim strukturama, to znai da ih ne treba shvatiti kao gradivo predvieno za jednu lekciju u udbeniku. Te se kombinacije u programima, udbenicima i u nastavi mogu koncipirati i na drugaiji nain, ali moraju na metodiki i pedagoki primjeren nain ukljuiti obvezne sadraje HNOS-a.


20. lipnja 2005.

Nastavne cjeline Jezine strukture Korelacija s drugim

predmetima 1. Susreti -pozdravljanje pri susretu i opratanju na neformalnoj i formalnoj razini -oslovljavanje odraslih -predstavljanje i komunikacijski obrasci pri susretu

Hello! Hi! Good morning! Good bye! Etc. Mr/Mrs/Miss White What's your name? I'm... How are you today? I'm fine, thank you./OK. And you?

hrvatski jezik 1.r.: Govorenje-usvajanje osnovnih pravila uljudnoga ponaanja tijekom razgovora

2. Moja obitelj i ja - predstavljanje lanova svoje ue i ire obitelji

my, your, his, her This is my mum/dad/brother /uncle/aunt. -izraavanje svojine: I've got/I have...You've got/You have...S/he's got/S/he has...

priroda i drutvo, 1.r.: Dom i obitelj-lanovi obitelji; 2.r.: Rodbina i svojta

3. Brojevi -odreivanje broja od 1 do 20 -izricanje mnoine

I have/have got three pencils in my pencil-box. -globalno razumijevanje pojma jedan i vie: a ball/two balls How many...? One book/a book The teddy is in the box.

matematika 1.r.: Brojevi do 20

4. Boje -opisivanje predmeta (boja)

-It's red/white/black/brown. -What colour is your/her/his...?

likovna kultura 1.r.: Osnovne boje

5. kolski pribor -prepoznavanje i imenovanje predmeta -odnos predmeta u prostoru

- in, on, under, behind, in front of: Your pencil is on the desk.

priroda i drutvo 1.r.: kola-ivot i rad u koli; Prostor

6. Kuni ljubimci -postavljanje pitanja i odgovaranje na njih (osobne informacije)

Have you got a pet? Yes./No. What is it? It's a dog. My dog is small/big/black/ brown.

priroda i drutvo 1.r.: Kultura ivota-kuni ljubimci

7. Hrana -usvajanje naziva za glavne dnevne obroke i najea jela/pia -izraavanje osobnih stavova prema jelu i piu

I have...for breakfast/lunch/ dinner/supper. I like sandwiches. I don't like coffee.

priroda i drutvo 2.r.: Nae tijelo i zdravlje

8. Moje tijelo - opisivanje osoba -opisivanje radnje koju trenutno inimo

-He's got brown hair/big hands/ a small nose/ blue eyes... -He's

priroda i drutvo, 2.r.: Nae tijelo i zdravlje hrvatski jezik 2.r.: Govorenje-opis lik prema


20. lipnja 2005.

drawing/jumping/eating... planu tjelesna kultura

9. Odjea - imenovanje odjee

What are you wearing? Ann is wearing jeans, a shirt...

hrvatski jezik 1.r.: Govorenje-opisivanje

10. Blagdani -usvajanje novih pojmova vezanih uz blagdane -estitanje i pjevanje prigodnih pjesama -izricanje nekih tipinih radnji vezanih uz blagdane -razumijevanje krae prie po slikama

-Christmas tree/presents/ cards/ carols, Father Christmas; Easter bunny/ eggs - Merry Christmas! Happy New Year! Happy Easter! - We Wish You a Merry Christmas, Hot Cross Buns... Happy Halloween!

vjeronauk 1.i 2.r. priroda i drutvo: Prigodne teme-objanjenje znaaja blagdana Boia i Uskrsa glazbena kultura likovna kultura

U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se po izboru nastavnika recitacije, pjesmice i brojalice te se sadraji obogauju novim audio i vizualnim materijalima.


20. lipnja 2005.

6. ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI CILJEVI I SADRAJI

- promicanje opih vrijednosti, kao npr. pristojnosti i obazrivosti, istoe i urednosti uz tematske cjeline: Susreti, Moja obitelj i ja, kolski pribor, Moje tijelo, Odjea - razvijanje odgovornosti za zdravlje uz tematsku cjelinu: Moje tijelo - promicanje humanistikih vrijednosti, kao npr. prijateljstva, suradnje, altruizma, tolerancije, ljubavi i ponosa na obitelj uz tematsku cjelinu: Moja obitelj i ja - promicanje osjeaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja uz tematsku cjelinu: Blagdani

- razvijanje ekoloke svijesti uz tematsku cjelinu: Kuni ljubimci, Hrana


20. lipnja 2005.

TREI RAZRED (70 sat

hr standardi za engleski i-viii razred

Documents