hrs broj 3 2006 web

ASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG SAVEZA

ISSN 1330-0407

godite 15. Broj 3 (116) svibanj 2006. cijena 15 kuna

TEME BROJA:6 Radiokomunikacije na poetku 20. stoljea (I.)6 ARG odailja KMT-806 Pravila KV natjecanja TESLA 150 KUP6 U susret WRTC-u 2006.6 Rezultati UKV natjecanja

IC-718IC-718IC-PW-1IC-PW-1euroeuro

IC-706MKIIGIC-706MKIIG

IC-E7IC-E7Dual band VHF/UHF

IC-7400IC-7400

IC-756PRO3IC-756PRO3

IC-7800IC-7800

IC-7000IC-7000HF/144/430 MHz

LINE UP

Almar d.o.o. Kamenarija 12 52452 Funtana Hrvatska

Tel 00385 52 445 005 Fax 00385 52 445 267

E-mail: [email protected] Web: www.almar.hr

TRANSCEIVERSICOMO

www.hamradio.hr 3Radio HRS 3/2006

UvodnikDragi itatelji!

Nakon nekoliko godina ponovno vam se obraa stari novi glavni urednik. Pridru-ujem se urednikom kolegiju koji je s puno truda vodio Radio HRS posljednjih godina.Svi u urednitvu Radio HRS-a nastojimo nainiti to boljim na zajedniki asopis.

to bolji to znai Radio HRS zanimljiv irokom krugu radioamatera i drugih tehni-ara, znai da u njemu ima za svakoga poneto, da svatko nae lanak ili vijest kojaga zanima. Nadalje, to znai Radio HRS sukladan vremenu, sadrajem, grafikimizgledom, nainom donoenja starih i novih vijesti o radiokomunikacijama, radiotehnici,ponajprije onih to zanimaju radioamatere.

Na zajedniki to znai da je Radio HRS rezultat rada sviju nas, ne samo uredni-tva i onih redovitih pisaca priloga, nego to tjenje suradnje s itateljima. Suradnja, toznai koliko prilozi u obliku lanaka, vijesti, slikovnoga materija, toliko i primjedbe,preporuke, savjeti.

Zato vas sve itatelje, niti prvi niti posljednji puta, pozivamo na suradnju. Urednikikolegij i stalni suradnici ne mogu biti na svakom mjestu i pri svakom dogaaju u naemradioamaterizmu. Ako vi ne napiete neto zanimljivo to ste nainili, vidjeli, proitali,saznali, ostat e zatvoreno samo u vaem uskom krugu, ostat e zaboravljeno. Zatosvaku vau suradnju shvatite kao sked, ne na bandu, nego na trajnom sredstvu.

Posebna tema ovoga broja je 80 godina Hrvatskoga radija. Mi, hrvatski radioamateri,ponosni smo na tu godinjicu, ona je dijelom i naa. Nai su prethodnici, ve davne 1924.godine osnovali Radioklub Zagreb, s glavnim zadaama: promicanje radio-porta, kakosu tada nazivali radioamaterizam, te podizanje u radiostanice Zagrebu. Nakon svihpotekoa, Radio-Zagreb je krenuo u eter 15. svibnja 1926., te je time ostvarena eljahrvatskih radioamatera da imaju vlastitu postaju za radiofoniju kako su tada nazivaliradiodifuziju. Prvi tehniari Radio-Zagreba bili su nai radioamateri, prvi sluatelji bili sutadanji ljubitelji radio-porta. Oni su bili graditelji i serviseri tadanjih radioprijamnika,oni su razapinjali prve antene diljem Lijepe nae. Zato mi, ponosni na doprinos radioa-matera pokretanju Radio-Zagreba kojim je zapoeo dananji Hrvatski radio, ponosni nadoprinos razvoju radiodifuzije u Hrvatskoj, elimo SRETAN OSAMDESETI ROENDANHRVATSKOME RADIJU I PEDESETI ROENDAN HRVATSKOJ TELEVIZIJI!

Zato ete na stranicama ovoga broja Radio HRS-a nai opis rada prvoga odailjaaRadio-Zagreba iz 1926. godine, a kao protuteu vijest o ponovno neem prvom naovim prostorima, o digitalnom odailjanju radijskoga programa Hrvatskoga radija nasrednjem i kratkom valu.

U elji da u ovom broju Radio HRS-a naete i druge zanimljive priloge, pozdravljavas va

glavni urednik

nakladnik

HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZDalmatinska 12, p.p. 149

HR - 10002 ZAGREBHrvatska / Croatia

E-mail: [email protected]: www.hamradio.hr

Urednitvo i administracija:HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZ

Dalmatinska 12p.p. 149

HR - 10002 ZAGREBHrvatska / Croatia

Telefon: + 385 (0)1 48 48 759Telefaks: + 385 (0)1 48 48 763

E-mail: [email protected]

Glavni urednikdr.sc. Zvonimir Jakobovi, 9A2RQ

[email protected] glavnog urednika

Zlatko Matii, 9A2EU,[email protected]

Uredniki kolegijVijesti iz HRS-a

mr.sc. Petar Milii, dipl.ing., [email protected]

Mate Botica, dip.ing., [email protected]

Elektronika za mlademr.sc. Boidar Pasari, 9A2HL

[email protected]

mr.sc. eljko Ulip, dipl.ing., [email protected]

ElektronikaAntun Dretvi, 9A3PX

[email protected] aktivnosti

Zlatko Matii, [email protected]

DiplomeVladimir Pavlica, ing., 9A9R

[email protected] program

Emir Mahmutovi, prof., [email protected]

UKV aktivnosteljko Drai-Karali, 9A4FW

[email protected] komunikacije

Branko Plazani, dipl.ing., [email protected]

ARGOto Predani, 9A4OP

[email protected] aktivnost

Milan Drli, [email protected]

DX i QSL infoKreimir Kovarik, 9A5K

[email protected] i mali oglasi

Ljiljana Boak, [email protected]

LektoricaTihana Nakomi, 9A6PBT

[email protected] urednik

Romildo Vueti, [email protected]

asopis izlazi svaka dva mjeseca 6 brojeva u godini.Rukopisi i ilustracije se ne vraaju.asopis je ubiljeen u Ministarstvu kulture RepublikeHrvatske 19. oujka 2004. god., pod brojem532-03-3/04-02.Priprema za tisak: Romildo Vueti, 9A4RVTisak: PRIUS, Medarska 69, ZagrebNaklada: 1 200 primjerakaPotarina plaena u Poti 10000 Zagreb.Godinja pretplata sa lanarinom HRS-a: .......... 150 knCijena pojedinog primjerka: .................................. 15 knGodinja pretplata: ............................................ 100 knCijena pojedinog primjerka za inozemstvo: ........ 3,5 euraGodinja pretplata za inozemstvo: ...................... 20 euraProsjena naklada 1 216 brojevaPrihod ostvaren prodajom u 2005. godini 250 kunaPrihod ostvaren na tritu oglaavanja u 2005. godini 12 831,21 kuna

Pretplata u kunama uplauje se u korist iro-rauna:Hrvatski Radioamaterski Savez, Zagreb2360000-1101561569poziv na broj 12 + JMBG uplatitelja.Devizna pretplata uplauje se u korist rauna HRS-a kodZagrebake banke: 30101-601-16-2500-3222756(svrha doznake: Pretplata na Radio-HRS)

Tijela upravljanja HRS-a (mandat: 2003 2007.)Predsjednik HRS-a:mr.sc. Petar Milii, dipl.ing., 9A6A, [email protected] HRS-a:Mate Botica, dipl.ing., 9A4M, [email protected] HRS-a:Vladimir Severinac, 9A6ISVAdministrativni tajnik:Ljiljana Boak, 9A5BL, [email protected]

lanovi Izvrnog odbora HRS-a:eljko Drai-Karali, 9A4FW, [email protected] Karnik, 9A3LG, [email protected] Matii, 9A2EU, [email protected] Morovi, ing., 9A4ML, [email protected] Pavlakovi, 9A3LD, [email protected] Pavlica, ing., 9A9R, [email protected] pani, 9A4SS, [email protected] odbor HRS-a:Zdenko Blaievi, ing.el. 9A2HI, [email protected] Diankov, 9A2CD, [email protected] Spudi, dipl.ing., 9A3FR, [email protected] asti HRS-a:Stojan Cerovac, ing.el., 9A3OL, [email protected] Jeli, 9A5JA, [email protected] Jugovi, ing. 9A2EI, [email protected]

IC-718IC-718IC-PW-1IC-PW-1euroeuro

IC-706MKIIGIC-706MKIIG

IC-E7IC-E7

IC-7400IC-7400

IC-756PRO3IC-756PRO3

IC-7800IC-7800

IC-7000IC-7000

www.hamradio.hr4 Radio HRS 3/2006

SADRAJPrvi odailja Radio-Zagreba iz postave

u Tehnikom muzeju u Zagrebu(foto Zvonimir Ambru)

str. 5

str. 7

str. 13

str. 26

str. 44

Uvodnik ...................................................................................................................... 3Redovita Skuptina HRS-a.......................................................................................... 5"Faust Vrani" dodijeljen Radioklubu "Jan Hus"...................................................... 7Prestine nagrade i radioamaterima ............................................................................ 8Radioamaterizam povijest ili budunost... ............................................................ 10U Radioklubu "Hanibal Luci" jo 22 radioamatera ................................................ 11U Kraljevici odrana podjela nagrada za KV i UKV natjecanjau organizaciji HRS-a ................................................................................................ 12Radiokomunikacije na poetku 20. stoljea (I.)........................................................ 13

Radio-communications at the Beginning of 20th Century (I)Digitalno odailjanje radijskih programa Hrvatskoga radija na srednjem ikratkom valu.............................................................................................................. 17

Digital Broadcasting of the Croatian Radio on the Middle and Short WavesElektronika za mlade 14. nastavak ........................................................................ 18

Electronics for the Young Ones Part 14Stabilizirani ispravlja za 24 V ................................................................................ 20

Stabilized Power Source 24 VARG odailja KMT-80 ............................................................................................ 23

Amateur Radio Direction Finding Transmitter KMT-80Bargraf SWR metar ................................................................................................ 26

Bargraf SWR meterJednostavan instrument za mjerenje impedancije antene ........................................ 28

Simple Instrument for Antenna Impedance MeasuringJednostavan PIC programator RCD programator .................................................. 30

Simple PIC Programmer RCD ProgrammerPravila KV natjecanja................................................................................................ 32Rezultati KV natjecanja ............................................................................................ 33Sortiranje QSL karata ................................................................................................ 33Baleari 2006 low cost DX ekspedicija .................................................................. 35U susret WRTC-u 2006. ............................................................................................ 36Rezultati UKV natjecanja.......................................................................................... 39Kako do EDI formata? .............................................................................................. 43Otvoreno prvenstvo Bjelovarsko-bilogorske upanije u amaterskojradiogoniometriji na 144 MHz i 3,5 MHz ................................................................ 44Struno osposobljavanje pedagoga tehnike kulture ................................................ 48DX i QSL info .......................................................................................................... 50


vijesti iz HRS-a

Pie: Emir Mahmutovi, 9A6AA

U Zagrebu je odrana jo jedna Skuptina Hrvatskoga radioamaterskog saveza. Iako je najavljeni datum(1. travnja) na poetku izazivao nedoumice, dostatan brojpristiglih delegata ukazivao je da su svi svoju ulogu shvatiliozbiljno. Predloeno je Radno predsjednitvo (Morovi, Boticai Milii) i moglo se poeti s radom.

Iako su ovoj Skuptini prethodile dvije burne sjedniceIzvrnog odbora HRS-a, ipak sve se (za sada) zavrilo mirno.

Delegati su obavijeteni da su temeljem Statuta HRS-aiz udruge brisani sljedei radioklubovi: "Zelingrad" (9A1CTB),iz Sv. Ivana Zeline, "Orahovica" (9A1COH), iz Orahovice,"Caprontza" (9A1CXX), iz Koprivnice, "Petrinja" (9A1CJK), izPetrinje i "Novigrad" (9A1CEJ), iz Novigrada. U krovnu radio-amatersku organizaciju primljeni su sljedei radioklubovi:"Milna" (9A1CDO), iz Milne, "Sokol" (9A1CMC), iz Tra,"Rovinj" (9A1AAM), iz Rovinja te "kolski radioklub upanja(9A1COL), iz upanje.

Izvjee o ostvarenju programskoga rada Hrvatskogaradioamaterskog saveza za razdoblje sijeanj-prosinac 2005.,podnio je predsjednik HRS-a, mr. sc. Petar Milii, 9A6A.Tajnik, gosp. Vladimir Severinac, 9A6ISV, dopunio je fina-ncijsko izvjee s potankostima koje se odnose na navedenorazdoblje.

Predsjednik Nadzornog odbora, Zdenko Blaievi, 9A2HI,rekao je da je Odbor uvidom u godinje statistiko izvjeete pregledom svih relevantnih dokumenata zakljuio da jeudruga poslovala po zakonu.

U ime Suda asti, njen predsjednik, Boris Jugovi, 9A2EI,obavijestio je nazone da, na sreu, Sud nije zaprimio nitijedan zahtjev i da se nije sastajao s ostalim lanovima.

Prema Programu rada za proteklu godinu, glavne i nezao-bilazne aktivnosti bile su brzo i kvalitetno informiranjelanstva putem asopisa Radio HRS i web stranice, teizuzetno bogata meunarodna aktivnost i promocija HRS-a iHrvatske u svijetu.

Jedan od pokazatelja uspjenog rada sadanjih elnihljudi Hrvatskoga radioamaterskog saveza i njegove struneslube, podatak je o znatnom, svakodnevnom poveanju brojalanova HRS-a. Sve je vie novih lanova, ali i onih koji seulanjenjem u radioamaterske klubove nakon dugogodinjegizbivanja vraaju u matinu organizaciju. To posebno veselikada se zna da lanstvo u HRS-u nije vie uvjet za dobivanjeoperatorske licence. Oigledno je da je sve vie onih kojisadanju organizaciju prepoznaju kao onu u kojoj mogu ostva-riti svoje interese.

Ostvarenje Programa rada HRS-a za 2005. godinuObnovom i razvojem repetitorske mree, kvalitetnim

povezivanjem svih dijelova Hrvatske brzim digitalnim radioa-materskim sustavom te gradnjom magistralnih radiofarova,ukljuili smo Hrvatsku i HRS u nezaobilazni dio razvijeneEurope, to je bitno pridonijelo ugledu nae zemlje u svijetu,ali i poveanju lanstva HRS-a. Kvalitetnim radom vodstvaHRS-a i strune slube u 2005. godini poveali smo brojregistriranih radioamatera s plaenom lanarinom HRS-uza 10% u odnosu na prethodnu godinu, pa je konano, nakon8 godina zaustavljen viegodinji veliki pad lanstva, rekaoje Milii.

Navedimo jo neke od naglasaka iz osvrta na ostvarenjePrograma rada:

- U sklopu osposobljavanja mladih radioamatera, zavre-tkom velikog projekta u izdavatvu i izlaskom knjigeRadiokomunikacije, omogueno je mladima da svojespoznaje obogate informacijama o elektronici i fizikalnimsvojstvima radiovalova, te da lake naue potrebno gradi-vo za polaganje ispita za radioamatere. Kao rezultat trina-est teajeva provedenih u isto toliko radioklubova, ispit zaradioamatere A razreda poloilo je 16, a za P razred 271polaznik.

- Govorei o asopisu Radio HRS, Milii je rekao da aso-pis izlazi u A4 formatu u boji, i to svaka dva mjeseca(6 brojeva godinje). Prosjena naklada mu je 1 300 koma-da, na najee 48 stranica.

- Predstavnici Hrvatskoga radioamaterskog saveza bili suprole godine nazoni i na dva vana meunarodna oku-pljanja: u Friedrischafenu i Pordenoneu. Na HAM Radiosajam u Friedrischafen HRS je organizirao zajednikiodlazak 48 radioamatera autobusom. I za nastup HRS-a utalijanskome Pordenoneu iskazano je veliko zanimanjeposjetitelja, poglavito za novootvorene mogunosti zainozemne operatore glede dobivanja hrvatske pozivneoznake. Ostvarena je odlina suradnja s novim vodstvomtalijanskog saveza ARI.

- O izuzetno uspjenoj travanjskoj Pripremnoj konferencijiIARU R1 srednjoeuropskih drava, koja je u suradnji saustrijskom radioamaterskom udrugom, a pod pokrovite-ljstvom naega Ministarstva mora, turizma, prometa irazvitka odrana prole godine u Jezerima na Murteru, veje dosta pisano. Samo napomena da su uz sudjelovanje26 predstavnika iz 14 drava svijeta, glavni zakljuci biliusvajanje prijedloga HRS-a da zajedniki regionalni kandi-dat za lana Izvrnog odbora IARU regije 1. bude NikolaPerin, 9A5W, te da se Generalna skuptina IARU R1odri u Hrvatskoj, u hotelu Croatia u Cavtatu 2008. godine.

- HRS je zapoeo izradu projekta sustava veza koji bi sepokrenuo u sluaju elementarnih nepogoda, kao i pri ra-znim kriznim situacijama.

- Hrvatska trinaestolana ekipa sudjelovala je na 15. euro-pskom prvenstvu u ARG-u na Tari (Srbija i Crna Gora).Osvojeno je izvrsno 3. mjesto i bronana medalja na3,5 MHz u kategoriji ekipno (M50).

- elei zaokruiti radioamatersku aktivnost HRS je pokre-nuo i ostvario zapaene rezultate na zanimljivoj radioa-materskoj djelatnosti: osvajanju diploma. Pokrenute suzanimljive diplome, a neke stare doivjele su znaajnepromjene. Pravila za njihovo osvajanje prevedene su nanekoliko jezika, a uskoro e biti tiskana i knjiica kako bipromidba bila to uspjenija. Ne treba zaboraviti da su

Redovita Skuptina HRS-a


vijesti iz HRS-a

dva lana HRS-a izravno ukljuena u rad jedne od najpo-znatijih svjetskih diploma, IOTA. IOTA checkpointom zaHrvatsku i okolne drave imenovan je Zlatko, 9A2EU,dok je IOTA country assistantom odreen Emir, 9A6AA.To je svakako podiglo ugled nae udruge u svijetu.

Za drugu godinu svoga mandata predsjednik HRS-a, PetarMilii, odredio je i glavne smjernice svoga rada, koje bi bila iokosnica aktivnosti u krovnoj hrvatskoj radioamaterskoj orga-nizaciji.

Glavne smjernice i program rada HRS u 2006. godiniMeu prioritetne zadae za sljedeu godinu, g. Milii je

istakao: nastavljanje osposobljavanja mladih radioamatera, poboljavanje informiranja lanstva o radu HRS-a, unapreenje glasila Radio HRS i web stranica HRS-a, raditi na meunarodnoj aktivnost i promociji Hrvatske u

svijetu, i dalje graditi dobre odnose s dravnim institucijama, podrati sudjelovanje naih natjecatelja u dravnim i

meunarodnim natjecanjima (KV, UKV, ARG), podrati program diploma HRS-a, sudjelovati u obiljeavanju 150. obljetnice roenja Nikole

Tesle, raditi na razvoju magistralne repetitorske, digitalne mree

i radio-farova, usavriti rad strune slube HRS-a.

Kada je rije o meunarodnoj aktivnosti HRS-a, Petar, 9A6A,planirao je posjet sajmovima u Pordenoneu (travanj) iFriedrichshafenu (lipanj), te unaprijed dogovorio neke susrete.Na alost, zbog nepoznavanja stanja stvari i neprepoznavanjaaktualnog trenutka u kojem se naa organizacija nalazi, diolanova Izvrnog odbora nije podrao prvu od tih aktivnosti,to je nanijelo golemu tetu naoj udruzi.

Slijedi sajam u Friedrichshavenu. Planira se organizacijatandova s prikazom aktivnosti HRS-a, hrvatskih diploma,proslave 150 godina roenja Nikole Tesle, povijesti i sada-njost radioamaterskog pokreta, kao i ljepotama Hrvatske.Takoer, na tandu IARU istovremeno e biti predstavljenasuradnja HRS-a s tom krovnom svjetskom radioamaterskomudrugom.

U sklopu Zagreb Radio Festa HRS e organizirati sastanakpredsjednika nacionalnih saveza drava srednje Europe, gdjee Nikola Perin, 9A5W, biti promoviran kao predstavnik cijeleregije. Na sastanku e se dogovoriti suradnja u organizacijiGeneralne skuptine IARU u Cavtatu 2008. Bit e razraena izajednika platforma za sastanak EC IARU Regije 1. koji e seodrati u travnju 2007. god. u Cavtatu.

Dosadanja nemila dogaanja u svijetu ukazuju da jeizgradnja sustava radioamaterskih veza u kriznim situacijama(SRVKS) jedan od imperativa u buduem razdoblju. Zapoeti

projekt koji bi se pokrenuo u sluaju raznih elementarnihnepogoda, kao i pri raznim kriznim situacijama, treba doraditi.On mora biti spreman za rad u humanitarnim, ekolokim idrugim akcijama i pruanju pomoi u prirodnim, tehnolokim iostalim nesreama. Organizirat e se vjeba koja e se odratiu listopadu na kojoj e se pokazati sposobnost lanovaHRS-a u povezivanju svih dijelova Hrvatske pomou radio-postaja napajanih alternativnim izvorima napajanja.

lanovi Hrvatskoga radioamaterskog saveza aktivno esudjelovati u brojnim aktivnostima na polju amaterske gonio-metrije (ARG-a). Od prioritetnih aktivnosti je organizacijadravnog ARG prvenstva i dravnog ARG prvenstva za slijeperadioamatere u Bjelovaru, te organizacija i pronalaenje spo-nzora za sudjelovanje dravne ARG reprezentacije na IARUsvjetskom prvenstvu u Bugarskoj za seniore i IARU prvenstvaza mlade u Poljskoj.

Predsjednik je izvijestio da je nainjen projekt pokrivanjacijele Hrvatske dvometarskim i sedamdeset centimetarskimrepetitorima. Mreom repetitora bit e obuhvaeni svi veigradovi i glavne prometnice u Hrvatskoj, autocesta A1, tecijela obala. Tijekom ove godine postavit e se magistralnidvometarski repetitor na Liku Pljeivicu, a u skladu s prepo-rukama IARU pojedini repetitori e biti povezani echolinkom.

HRS se ve ukljuio u proslavu obiljeavanja 150 godinjiceroenja Nikole Tesle. Iz svih hrvatskih upanija bit e aktivneradiopostaje sa specijalnom pozivnom oznakom, 9A150NT.Kao dodatna aktivnost planirano je KV natjecanje "NikolaTesla" oko 10. srpnja 2006. (Teslin roendan), a tiskat e se iprigodna diploma i QSL kartica.

U izvijeu je najavljeno unapreenje suradnje s Hrvatskomzajednicom tehnike kulture i drugim nacionalnim savezima uzajednikim poslovima od interesa za HZTK-u i tehnike kultu-re uope. Struna sluba HRS-a treba efikasno sluiti i bitistruna pomo svim lanovima HRS-a prema zakonu, StatutuHRS-a i odlukama Izvrnog odbora. Potrebno je organizirati iproduiti sve dozvole za magistralne repetitore i digitalnevorove.

Ovo je dio planiranih aktivnosti i zacrtanih smjernica koje jeu svome izlaganju iznio predsjednik HRS-a, Petar Milii,9A6A, a koje su usvojili delegati na Skuptini. Naravno, zauspjeno ostvarenje zahtjevnog programa nuna su i fina-ncijska sredstva, kojih je iz prorauna sve manje. Poveanjerazumijevanja Hrvatske zajednice tehnike kulture jedan jeod preduvjeta za uspjean rad jedne od njenih najuspjenijihlanica.

I na kraju, ne treba zaboraviti da se cijeli rad Hrvatskogaradioamaterskog saveza temelji na radu dviju osoba koji taj radobavljaju profesionalno te na brojnim volonterima (ukljuujuii predsjednika) bez kojih ova organizacije ne bi opstala.

www.hamradio.hr

Dana 28. oujka 2006. godine u Muzeju Mimara dodijeljenaje Dravna nagrada tehnike kulture "Faust Vrani" za2005. godinu. Meu dobitnicima iz raznih podruja tehnikekulture, Godinju nagradu dobio je i jedan na radioklub: "JanHus" iz Daruvara, 9A1CCY.

Ovo znaajno priznanje, koje nosi ime po Faustu Vraniu,najvanijem konstruktoru i tehnikom piscu u Hrvata na prije-lazu iz 16. u 17. stoljee, dodjeljuje Ministarstvo znanosti,obrazovanja i porta, izmeu ostaloga, i "za izniman doprinosrazvoju i unapreivanju tehnikog odgoja i obrazovanjagraana Republike Hrvatske, posebice mladei, u izvanko-lskim i izvannastavnim aktivnostima u tehnikim, prirodoslo-vnim i drugim znanstvenim podrujima kojima se razvijajusposobnosti, znanja i vjetine za znanstveno-tehniko i radnostvaralatvo te ostvaruje znanstveno i tehniko opismenji-vanje, osposobljavanje i usmjeravanje za izbor znanstvenih itehnikih zanimanja..."

Nagradu je uruio dravni tajnik Ministarstava znanosti,obrazovanja i porta, prof. dr. sc. Draen Viki-Topi, a u imeRadiokluba "Jan Hus" primio ju je njegov predsjednik ZvonimirKarnik, 9A3LG. Uz Zvonka, sveanosti su bili nazoni gosp.Zvonko Cegledi, gradonaelnik Daruvara i Ante Zadro, 9A5AZ,tajnik Radiokluba.

U obrazloenju, koje je proitao lan povjerenstva za dodje-lu ove nagrade, na Zvonimir Jakobovi, 9A2RQ, reeno jesljedee:

"Radioklub 'Jan Hus' iz Daruvara, kao klub eke manjine uHrvatskoj djeluje punih 35 godina i za to vrijeme teajeve zaoperatore i konstruktore, koji se odravaju svake godine uKlubu, je pohaalo 350 lanova, preteno uenika, ali igraana Daruvara i njegove ire okolice. lanovi Kluba bili sunekoliko puta prvaci Hrvatske u radioamaterskoj goniometriji,u UKV natjecanjima Klub je ve desetak godina najbolji ivodei klub u Hrvatskoj, poznat u cijeloj Europi. Poznati su ipo odravanju veza odrazom od mjeseeve povrine (EME)i meteorskih tragova (MS). Na KV podrujima su odravaliveze s gotovo svim dravama svijeta. Svake godine sudjelujuna dvadesetak natjecanja nacionalnog i svjetskog karakterai redovito osvajaju vodea mjesta. Klub i njegovi lanovi bilisu organizatori mnogih ekspedicija koje su aktivirale rijetka

QTH polja i otoke na Jadranu. Klub je organizator svih dosada odranih dravnih natjecanja u odailjanju i prijamuMorzeovih znakova, te imao svoje predstavnike u Dravnojreprezentaciji na svjetskim natjecanjima. Osim primopredajnihi informatikih aktivnosti u Klubu, odlino radi konstruktorskasekcija. U tu svrhu lanovi Kluba vlastitim su sredstvimaklupsku radionicu opremili antenama i pojaalima. Klub seredovito svake godine na svoj specifian nain ukljuuje uorganizaciju kulturno-umjetnikih i portskih priredbi na razinigrada, upanije i Saveza eha u Republici Hrvatskoj.

Dravnom nagradom tehnike kulture Faust Vrani za2005. godinu Radioklub 'Jan Hus' u Daruvaru nagrauje se zaiznimne doprinose razvoju i unapreenju radioamaterizma uHrvatskoj, ugledu Hrvatske u svijetu te razvijanju prijateljstva isuradnje s drugim dravama u podruju tehnike kulture..."

Napomenimo i to da je ovom prigodom nagradu FaustVrani za ivotno djelo dobio Dubravko Malvi, dugogodinjitehniki urednik naeg asopisa, koji ve 48 godina aktivnodjeluje u podruju tehnike kulture i publicistike.

Na kraju ove sveanosti gosp. Draen Viki-Topi je ista-knuo vanost pribliavanja i ukljuivanja mladih u sve tehnikesadraje koje prate njihov ivot i rad. Sada, 400 godina nakonVrania, razvijanje tehnikih sposobnosti, znanja i vjetina umladei, potrebno je kao nikad prije.

Ova nagrada je i povod da kaemo jo nekoliko rijei oRadioklubu "Jan Hus".

Klub je osnovan je u Daruvaru 1971. godine, prvotno kaojedna od sekcija Radiokluba Daruvar pri ekoj osnovnoj koli.Glavni inicijatori i nositelji tadanje aktivnosti bili su VladimirVarat, 9A2LP, nastavnik matematike u toj koli, te VladimirKoudela, 9A2YF, tada student ETF-a u Zagrebu. Na orga-niziranim teajevima u koli Vladimir, 9A2LP, uspijeva mladimnaratajima uliti istinsku ljubav prema radioamaterizmu, pa suoni danas glavni oslonac Kluba. Radioklub staje na svojenoge godine 1978. odvajajui se od matinog kluba, te nasta-vlja rad kao Radioklub "eka osnovna kola". Godine 1981.mijenja ime u Radioklub "Jan Hus", po velikom prosvjetiteljui reformatoru iz eke povijesti (vei dio od 13 tisua stano-vnika u Daruvaru ine esi, koji su se naselili u te krajevekoncem 19. stoljea).

7Radio HRS 3/2006

vijesti iz HRS-a

"Faust Vrani" dodijeljenRadioklubu "Jan Hus"


www.hamradio.hr

Iako je Klub poeo svojim radom u skuenom prostoruispod stepenita, dananji rad je obiljeen brojnim plaketama,peharima, diplomama i priznanjima sa svjetskih i domaihnatjecanja na svim podrujima i vrstama rada. Klub je biodomain i organizator svih hrvatskih QRQ natjecanja. KrozRadioklub "Jan Hus" prolo je vie od 300 lanova, a danasih broji 90, od koji su mnogi vrsni poznavatelji elektronike imehanike. To je bio solidan temelj za razvitak aktivne konstru-ktorske grupe.

Kao pravi domoljubi dali su svoj obol i u Domovinskom ratu,pa su njihova oprema i operatori uvijek bili na raspolaganjuhrvatskim obrambenim snagama.

Za potrebe paketnog radija klub posjeduje lokalni vor9A0XDA i BBS 9A0YDA koji je smjeten na Petrovom vrhu.Suvlasnici su lokalnog repetitora na 2 m smjetenog u prostoruTehnike kole u Daruvaru.

Nakon skromnih tehnikih poetaka koje su obiljeili homemade postaja snage 30 W te antologijski Trio TS-510 i jednos-tavna iana antena, Klub danas raspolae kvalitetnim urea-jima i antenskim sustavima.

Kao jedan od pokazatelja aktivnosti, kako Kluba tako ipojedinca, nerijetko se iznose podaci o broju odranih veza ilipotvrenih entiteta. Za ovaj Radioklub ti podaci izgledajuovako:

Band 1,8 3,5 7 10 14 18 21 24 28Entities 151 204 281 205 284 255 294 226 241

Mode CW SSB RTTYEntities 320 311 167

Recimo na kraju da Radioklub "Jan Hus" vrlo dobro surau-je s istovrsnim udrugama u Daruvaru, Sisku, Beliu iGarenici. Pored Hrvatskoga radioamaterskog saveza, Klub jelan Zajednice tehnike kulture Grada i upanije, ekebesede Daruvar i Saveza eha u Republici Hrvatskoj.Slubene kontakte uspostavio je i s Radioklubom "Holice",OK1KHL, iz eke Republike.

8 Radio HRS 3/2006

Prestine nagrade i radioamaterimaNa tradicionalnu dodjelu nagrada, priznanja i poasnihzvanja koje na prijedlog Odbora za dodjelu javnih prizna-nja Hrvatske zajednice tehnike kulture (HZTK) dodjeljuje njenIzvrni odbor, pozvani su i nai radioamateri. I to s razlogom.

Svi zaljubljenici u na hobi koji su se toga dana okupiliu dvorani HZTK-e, bili su ponosni kada je prof. dr. sc. AnteMarkoti, predsjednik Hrvatske zajednice tehnike kulture,estitao Zvonimiru, 9A2RQ (Nagrada za ivotno djelo), i Vladi-miru, 9A2B (Godinja nagrada), te predstavnicima radioklu-bova iz Pule, Pazina i Siska (Povelje HZTK-e).

Evo i potankosti o laureatima s izvadcima iz obrazloenjakoja, iako skraena, ipak vjerodostojno predstavljaju njihovadosadanja djelovanja na podruju tehnike kulture, naposeradioamaterizma:

I. Nagrada za ivotno djelo Hrvatske zajednice tehnikekulture 2005. godine

"Dr. sc. ZVONIMIRU JAKOBOVIU iz Samobora, NagradaHrvatske zajednice tehnike kulture za ivotno djelo dodije-ljena je za izniman i trajan doprinos razvitku i promicanjutehnike kulture tijekom polustoljetnog profesionalnog i dra-govoljnog, amaterskog bavljenja tehnikom kulturom, apoglavito za iznimna postignua u pedagokom, strunom,znanstvenom i publicistikom radu i organizacijskom dopri-nosu razvitku tehnike kulture, navlastito u podruju radioa-materizma i njegovanja radioamaterskog duha u RepubliciHrvatskoj.

Jakobovi je radioamater od svoje jedanaeste godine, lanradioklubova (slijedom) u Brkom, Zagrebu i Samoboru, teradioamaterski operator od 1955., s osobnim pozivnom ozna-kom od 1956.

Autor je pet samostalnih knjiga, a zajedno s BoomMetzgerom i R. Sabol-Videc suautor je knjige Radioprirunikza amatere i tehniare objavljene u etiri preraena i dopu-njena izdanja.

Pokrenuo je asopis Radio HRS i bio mu 11 godina glavnimurednikom. Bio je i predsjednik Hrvatskoga radioamaterskogsaveza od 9. svibnja 1992. do 10. lipnja 1995. godine, u dobaprijama Saveza u meunarodnu radioamatersku udrugu idodjeljivanja vlastite dravne pozivne oznake 9A.

Za svoj rad dr. sc. Zvonimir Jakobovi je primio mnogapriznanja. Najvrjednije je Dravna nagrada tehnike kulture"Faust Vrani" 1999. godine..."


vijesti iz HRS-a


2. Godinja nagrade Hrvatske zajednice tehnike kultureza 2005. godinu

"VLADIMIR BOAK iz Jastrebarskog, dobitnik je Godinjenagrade Hrvatske zajednice tehnike kulture za izuzetan dopri-nos razvitku i unapreivanju tehnike kulture i osobite uspjeheu radioamaterizmu, poglavito konstruktorstvu na podrujuprofesionalne i amaterske primopredajne radiotehnike. Radio-amaterizmom se poeo baviti 1964. godine u Radioklubu"Nikola Tesla" u Bjelovaru. Prvu radioamatersku klasu poloioje 1968., a od 1986. operator je A razreda.

Cijeli njegov radni vijek povezan je s elektronikom i teleko-munikacijama. Desetak godina bio je instruktor tehnikihaktivnosti i voditelj Centra za tehniki odgoj mladih naseljapansko u Zagrebu i polaznici tog Centra, zahvaljujui njegovuafinitetu i sposobnosti za rad s mladima u izvannastavnim iizvankolskim tehnikim aktivnostima, redovito su postizaliponajbolje uspjehe na smotrama tehnikog stvaralatva.Posljednjih desetak godina zaposlen je u tvrtki Odailjai iveze.

U 2005. godini zavrio je viegodinji projekt konstrukcije iispitivanja dodatne radioamaterske opreme koja pridonosikvalitetnijem radu profesionalne i amaterske primopredajnetehnike te omoguuje znatno bolje rezultate u natjecanjima ipredstavljanju Hrvatske u radioamaterskom svijetu..."

3. Dobitnici Povelje Hrvatske zajednice tehnike kulture2005.

"Radioklub 'Arena Pula' iz Pule osnovan je 6. prosinca1949. godine i u svom gotovo ezdesetogodinjem djelovanjujedan je od najaktivnijih radioklubova, lanova Hrvatskogaradioamaterskog saveza u amaterskoj radiogoniometriji i orije-ntaciji.

Iako se u Klubu njeguju sve radioamaterske discipline i Klubdobro radi njegovi uspjesi ne bi bili tako vrijedni bez stalneskrbi o mladima odnosno radioamaterskom podmlatku. A kadje rije o tome onda je briga o mladima stalno na prvomemjestu: izvannastavne i izvankolske radioamaterske akti-vnosti djece i mladei, posebice u amaterskoj radiogoniome-triji i orijentaciji, samogradnji, te irenje tehnikih postignua usvrhu popularizacije i promidbe tehnike kulture, predmetomsu stalne skrbi Radiokluba 'Arena Pula'..."

"Radioklub Pazin iz Pazina utemeljen je 1973. godine itrideset godina njegova djelovanja teko je saeti u nekolikoreenica. On ulazi u red najaktivnijih radioklubova u Hrvatskoji to posebice u doba novih tehnika i tehnologija koje je prihva-tio i uspio zadrati razinu aktivnosti i lanstvo.

U 2004. godini Klub je pokrenuo i meunarodni susretmladih radioamatera WWYC Meeting u namjeri da se svakegodine odrava u drugoj zemlji, pa je drugi 2005. i odran uDarlowu u Poljskoj. Iste godine postavljene su i nove dina-

mike internetske stranice Kluba, a nakon deset godina orga-niziran je i prvi ispit za radioamaterske operatore za taj dioIstre..."

"Radioklub Sisak iz Siska nagraen je za viegodinji iizniman doprinos razvitku i promicanju tehnike kulture i posti-gnute rezultate u radu s mladima u podruju radioamaterizmai uvoenju novih tehnikih programa u rad Kluba.

Sisak ima dugu tradiciju radioamaterizma. Pouzdano se znada se iz Siska jedan radioamater javljao na kratkom valu jo1930. godine. Neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, oko1950., u Sisku je osnovan Radioklub Sisak, koji je kao svedruge udruge imao uspona i padova.

Nemjerljiv je doprinos sisakih radioamatera i njihoveopreme u prvim danima Domovinskog rata, i to od motritasustava veza za potrebe ratnih operacija, preko komunika-cijskih kanala gospodarskog i drutvenog ivota do motritahumanitarnog djelovanja..."

Na alost organizatora, predstavnici istarskih radioklubovanisu nazoili ovom dogaanju, iako su oekivani do zadnjegtrenutka. Stvar je donekle spasio tajnik gradske i upanijskezajednice tehnike kulture Istarske upanije, gosp. eljkoKoara, koji je preuzeo njihova priznanja, dok je u imeRadiokluba Sisak povelju primila Tihana Nakomi, 9A6PBT.

U ime svih nagraenih dirljivim rijeima zahvalio se dr. sc.Zvonimir Jakobovi, 9A2RQ, koji je posebno napomenuo dadosadanje uspjehe ne bi postigao bez podrke i razumije-vanja svoje obitelji, kojoj se ovom prigodom posebno zahvalio.

Mnogima nazonima, koji veinu slobodnoga vremenaposveuju svome hobiju, te Zvonkove rijei zvuale su blisko kao njihove, te su ga iskreno nagradili burnim pljeskom.

I na kraju, parafrazirajmo rijei predsjednika HZTK-e:Bavljenje radioamaterizmom zalog je dugog ivljenja...

vijesti iz HRS-a


Radioamaterizam povijest ilibudunost...Tema pod nazivom Radioamaterizam povijest ili budunost... pokazalase dovoljno izazovnom da okupi stude-nte Prirodoslovno-matematikog fakulte-ta Sveuilita u Zagrebu koji su poeljelisaznati neto vie o naem hobiju. Kakoi ne bi kada je kao predava najavljenpredsjednik Hrvatskoga radioamaters-kog saveza, mr. sc. Petar Milii, 9A6A.Inae, etvrtak je dan kada se na ovomeFakultetu, u Bijenikoj 30, odravajupredavanja slobodnih tema iz svihpodruja ivota, a njihov izbor ovisiiskljuivo o zainteresiranosti sluatelja.

Na predsjednik pokazao se zanimlji-vim sugovornikom. U pounom predsta-vljanju radioamaterizma obuhvatio jesljedee podteme: povijest, sadanjost ibudunost radioamaterizma, ime sesve radioamateri bave, koje sve tehno-logije koriste, emu sve to slui, kakopostati radioamater te radioamaterizamu Hrvatskoj. Ni nazoni studenti nisuostali ravnoduni: "to je to YAGI?","Da li se moraju znati Morseovi znaci?","Ima li mladih meu radioamaterima?","Kada je radioamaterizam kod nas prviputa pravno reguliran?", "to sve ama-terski operatori smiju sluati radioposta-jom?", "Kakva je budunost radioama-terizma?", bila su to samo neka od njiho-vih pitanja postavljena tijekom preda-vanja.

U kratkoj etnji kroz povijest, od1840. godine kada je Samuel Morsepatentirao telegrafiju, preko 1924. kadaje osnovan prvi radioklub u Zagrebu, i1978. godine u kojoj je predstavljenpaketni radio, pa do dananjih danakoje obiljeavaju jo suvremeniji digitalnioblici komuniciranja, sluatelji su moglistei predodbu o brzini razvoja radioa-materizma koji je, pratei napredaksuvremene tehnike, nerijetko bio i isprednje, njenom vodiljom.

Nije mogue ukratko odgovoriti imese sve radioamateri bave. Potankosti jeteko iznijeti pred auditorijem poglavitoonome s manjkavim temeljnim predzna-njem o tome. Ipak, Petar, 9A6A, nauaktivnost saeo je u nekoliko djelatnosti:radioamateri komuniciraju na KV podru-jima s radioamaterima cijelog svijeta, ana UKV-u s radioamaterima iz svojeokolice ili odbijanjem od Mjeseca ili ioni-zirane atmosfere; odravaju radiovezeureajima male i velike snage u svrhueksperimentiranja; ostvaruju radiovezeamaterskom i slow scan televizijom, dig-

italnim vrstama emisija, preko aktivnih ipasivnih repetitora; konstruiraju i sklapa-ju elektronike ureaje i antene; sudje-luju u natjecanjima i osvajaju diplome;natjeu se u traenju skrivenih odai-ljaa; odravaju veze u kriznim situaci-jama... Radioamaterizam se temelji naelektrotehnici, elektronici i radiotehnici,koje su jedna od vodeih znanstvenihdisciplina u suvremenome svijetu. Nesu-mnjivo je da su vodei pojmovi radioa-materizma beina komunikacija ieksperimentiranje...

Na pitanje da li se radioamateri zado-voljavaju samo odravanjem uobiajenihradioveza, gosp. Milii je rekao: "Povi-jesno gledajui, radioamateri su oddravnih institucija na poetku dobivalidozvole za rad prvenstveno kao ekspe-rimentatori. To ograniavanje njihovihaktivnosti nije ih sputavalo u znatielji ikreativnosti. Pae, nerijetko je urodiloplodom vrijednim divljenja. Radioamaterisu otkrili: ionosferske slojeve i mogu-nosti kratkog vala, nove vrste modu-lacije (PSK, PACTOR, AMTOR), novetipove antena (Yagi i Quad), uspostavilisu prve veze odbijanjem od Mjeseca imeteoritskih tragova...".

"to danas s telegrafijom?" bilo jepitanje koje se vie puta ulo na ovompredavanju. Reeno im je da radioama-terizam u cijelom svijetu zadnjih mjeseciprolazi kroz novu prekretnicu. Sve jemanje zemalja u kojima je poznavanjetelegrafije temeljni preduvjet kao neka-da, za stjecanje zvanja amaterskogoperatora koji time dobiva mogunostodravanja radioveza na svim radioa-materskim frekvencijama, te posebne

pogodnosti gledesnaga odailjaa.."Telegrafija vie nijeobvezna na ispitimani u Hrvatskoj, ali tone znai da je njenaupotreba prestala.Telegrafska amate-rska podruja danassu punija negoikada, a i tipkanjeje bre i kvalitetnije zahvaljujui ele-ktronikim tipkalimai raunalnim progra-mima. Onaj tko eliraditi i na tim podru-jima, potrudit e senauiti telegrafiju,

ali sada po vlastitom izboru. Iako jeneobvezna, ipak ima znatieljnika kojije ele nauiti, jer je uvrijeeno praviloda pravi radioamater mora poznavatitelegrafiju. injenica je da ona i nadaljeostaje vaan oblik modulacije za odra-vanje amaterskih veza. Natjecanja ukojima se rabi iskljuivo telegrafija nisuizgubila na svojoj popularnosti. lanoviekspedicija na daleke otoke i rijetkeentitete i danas naprave zadivljujuibroj radioveza upravo telegrafijom. Netreba zaboraviti da se telegrafija uje triputa dalje od SSB modulacije, a ova triputa dalje od amplitudne modulacije",ponovio je Petar rijei iskusnih radioa-matera.

Znatieljni studenti saznali su daHrvatski radioamaterski savez danasbroji zavidnih 2 500 lanova koji imajusvoje glasilo i web stranicu. Strunasluba HRS-a je servis koji vodi admi-nistrativne poslove te je na usluzi svimlanovima. Nazonima je objanjen putkojim se treba proi od teaja pa dodobivanja dozvole za rad, osobne pozi-vne oznake i radiopostaje. Zakonskomregulativom ureeno je na kojim sefrekvencijama smije raditi, a to ureuje iodreuje Pravilnik o radioamaterskimradijskim komunikacijama. Iako lanstvou nekome od radioklubova nije obvezno,svakodnevno se susreemo s injeni-com da se sve vie operatora udruujukako bi kao lanovi udruge jednosta-vnije i uspjenije zadovoljili zajednikeinterese.

Petar je nazonima pojasnio i uloguradioamatera kao nezaobilaznog imbe-nika u sustavu veza u kriznim situacijama


vijesti iz HRS-a

www.hamradio.hr

i elementarnim nepogodama. Nedavni nemili dogaaji s kata-strofalnim posljedicama tijekom i nakon tsunamija koji su imaliglobalne razmjere, te katastrofa nakon prolaska tajfunaKatrina, opet su iznjedrili radioamatere kao jedinu relevantnusnagu u svako doba spremnu da prva organizira fleksibilansustav radioveza. Hrvatski radioamaterski savez e koncemove godine organizirati pokaznu vjebu kojom e prigodombiti aktiviran i dio njegovog Sustava radioamaterskih veza ukriznim situacijama (SRVKS).

Upit gdje je budunost radioamaterizma se namee sam odsebe. Iako suoen s ubrzanim razvojem mobilne tehnologije,smatra se da radioamaterizam nije zapao u krizu. Napredniradioamateri stavili su Internet i raunala u svoju slubu. Oni

su usvojili najmodernije naine digitalnog komuniciranja, a tajnain radioveza bio je i pretea Interneta. Sadanje wirelessmree koje koriste radioamaterske dijelove opsega (2,3 GHz)mogue je legalizirati kao radioamaterske vorove, tako da ewireless komunikaciju moi (mogu) koristiti samo radioamaterisa svojim pozivnim oznakama.

"Radioamaterizam moe (i treba) mijenjati svoj pojavni obliku skladu s razvojnim stupnjem znanosti i tehnologije, moe sepromijeniti ak i profil ljudi koji se njime bave, ali nema opas-nosti da bi se kao amaterska djelatnost mogao ugasiti",zakljuio je na kraju predsjednik Hrvatskoga radioamaterskogsaveza.

11Radio HRS 3/2006

Pie: Mirko Crnevi

U Radioklubu "Hanibal Luci"jo 22 radioamateraRadioklub "Hanibal Luci" (9A1CHL) iz Hvara, u Jelsi je, dakle, nasredinjem dijelu otoka, organizirao ispitza radioamatere operatore P-razreda.Time je hvarski Klub, koji je do sadabrojio tek 15-ak zaljubljenika u radio-frekvencije, svoje lanstvo poveao zaak 22 radioamatera, uglavnom mlaeivotne dobi. Ispit su u rodnom mjestuvelikoga hrvatskog glazbenika AntunaDobronia, poloila i trojica Makarana,to ih je s doveo Ozren Pivac, tajnik iv. d. predsjednika Radiokluba "Biokovo".

Mladi radioamateri ispit su pripremalikoristei se vaeim prirunikom i pola-gali ga pred komisijom u sastavu ZoranMikulka (predsjednik), Tomislav Stani iZvonko Papp. Pokazali su sasvim soli-dno znanje iz tehnikog dijela, hrvatskihi meunarodnih pravila i postupaka,odnosno propisa. Obraajui se svojimkolegama, Mikulka je istaknuo zadovo-ljstvo zbog zaustavljanja trenda opada-nja lanova HRS-a, posebno obnavlja-njem radioamaterizma u Splitsko-dalma-tinskoj upaniji. Svima je poelio usp-

jean rad, planiranje i provoenje koris-nih akcija.

U ime Kluba domaina, Papp jenaglasio da raduje injenica to napodruju upanije, unato ekspanziji

suvremenih komuni-kacijskih sredstava,poput mobitela iInterneta, djeluje vieod 80 radioklubova.Istaknuo je i daHvarani iskazuju svevie i vie zanimanjaza druenje na radio-valovima. Velikezasluge za to imaaktualni predsjednikHRS-a, mr. sc. PetarMilii. Poznati entu-zijast, Marinko Juri,jedan od najvrjednijihlanova Radiokluba

"Hanibal Luci", rekao je da treba nasta-viti s edukacijom i podizanjem tehnikekulture, kako bismo uvijek bili spremnipriskoiti u pomo kada je u pitanjuspaavanje ljudi, protupoarna zatita isline okolnosti.

Radioamaterizam nije samo druenjei razonoda, njime se moe itekakopomoi ovjeanstvu. Nazoni su toponajbolje ilustrirali aktivnou njihovihkolega tijekom razornog tsunamija uzemljama uz Indijski ocean. Zahvaljujuinjima spaeni su mnogi ivoti i pruenapomo nastradalom stanovnitvu. Prvihsedam dana katastrofe kompletan sus-tav veza, koje ovise o javnoj energeticije jednostavno "pao", ali zato su tu biliradioamateri. Informacije o razmjerimanesree vrlo vjeto su prenosili ak i navrlo velike udaljenosti, naravno, slueise kratkovalnim vezama.

vijesti iz HRS-a


U Kraljevici odrana podjela nagrada zaKV i UKV natjecanja u organizaciji HRS-aU Nacionalnom centru tehnike kulture u Kraljevici, 8. 4. 2006., odrana je podjela nagrada za KV natjecanjeKup Jadrana 2005. i UKV natjecanja iz proteklog razdoblja uorganizaciji HRS-a (IARU R1 VHF 2004., 9A activity 2004.,Proljetni HRS-ov kup 2005., 9A VHF/UHF/SHF contest 2005.,Alpe Adria VHF i UHF 2005., Hrvatski ljetni kup 2005., IARUR1 VHF i UHF/SHF 2005., 9A CW VHF CONTEST 2005.).

Sama ideja oko organizacije ovakve vrste okupljanja proi-zala je iz potrebe da se organizira podjela nagrada za novoKV natjecanje HRS-a Kup Jadrana. elja organizatora bila jeizvriti obavezu podjele nagrada negdje na obali. I tako, malopo malo, redale su se ideje, da bismo se na kraju odluili zanovootvoreni Nacionalni centar tehnike kulture u Kraljevici ito na nain da se uprilii i podjela nagrada za UKV natjecanjate cijeli niz foruma vezanih za KV i UKV natjecanja.

Od strane Izvrnog odbora HRS-a odreeni neposredniorganizatori okupljanja, Zlatko Matii, 9A2EU, eljko DraiKarali, 9A4FW, tajnik HRS-a Vladimir Severinac, 9A6ISV, iautor ovih redaka, poeli su s pripremama oko dva mjesecaprije samog skupa. Nekoliko pripremnih sastanaka, nebrojenotelefonskih poziva. Svatko je na sebe preuzeo dio obaveza.Od nabavke plaketa i pehara, tiskanja diploma, tehnike orga-nizacije (dvorana, pomagala projektor, razglas, domjenak),pripreme "kompozicije" cijeloga dogaaja

S organizacijom novog KV natjecanja Kup Jadrana moe-mo biti zadovoljni. Od broja sudionika u samom natjecanju,do same obrade rezultate i podjele nagrada. Sve je izvrenou prihvatljivom roku od est mjeseci (natjecanje je odrano8. 10. 2006.).

U sklopu predvienih foruma voeno je niz vie ili manjezanimljivih rasprava koje su na kraju dovele i do zakljuakai to:Sudjelovanje 9A0HQ u IARU HF World championship-u

Zakljueno je da e HRS uputiti pozive svim radioklubovimakako bi ustanovili da li ima dovoljno interesa za organizacijurada kao 9A0HQ u IARU KV natjecanju u srpnju. Za koordi-natora ove akcije odreen je KV menader HRS-a za KVnatjecanja, Zlatko Matii, 9A2EU, koji e iz prispjelih ponudaodrediti lokacije za pojedine opsege, a na kraju skupitisve dnevnike na jedno mjesto i poslati organizatoru ovognatjecanja.

KV natjecanje Nikola TeslaNakon konstruktivne i opsene rasprave prihvaena su

pravila ovog natjecanja koje e se odrati 15. srpnja od 1200do 2359 UTC. Pravila ovog natjecanja usklaena su tijekomrasprave, a bit e objavljena u asopisu Radio HRS i na webstranicama Saveza.Pravila 9A CW natjecanja

Sudionici su pohvalili organizaciju ovog natjecanja i svevei broj primljenih natjecateljskih dnevnika, kao i naporeorganizatora kako bi se rezultati obradili posve elektroniki iizvrila provjera svih natjecateljskih dnevnika. Zakljueno jeda u naredne dvije godine ne treba mijenjati pravila.Croatian Contest Club

Sudionici rasprava sloili su se oko potrebe formaliziranjastatusa Croatian Contest Cluba (CRO CC) koji bi bio formirankao interesna skupina radioamatera, a djelovao bi u skladu saStatutom HRS-a.

Odlueno je da dopredsjednik HRS-a Mate Botica, 9A4M,izradi prijedlog pravila i ciljeva formiranja CRO CC, da se toobjavi na Internetu te da se na tim temeljima otvori javnarasprava na web forumu HRS-a, nakon ega e se uputitikonani prijedlog Izvrnom odboru HRS-a.

U bloku foruma na temu UKV natjecanja takoer je bilo nizzanimljivih rasprava. UKV menader HRS-a tako je demonstri-rao novi nain obrade natjecateljskih dnevnika u UKV natje-canjima, kao i naine pripravljanja dnevnika za odailjanje naobradu (edi format). Takoer, pripremljeno je tridesetak kopijaCD-a s najpopularnijim UKV softverom.

Na skupu u Kraljevici bilo je pedesetak radioamatera izgotovo svih krajeva Hrvatske (otoka Braa, Splita, Zadra,Rijeke, Pazina, Porea, Karlovca, Samobora, Zagreba,Zapreia, Varadina, akovca, Siska, Ivani Grada,Bjelovara, Daruvara, Vinkovaca, Belia,). Moglo se vidjetii nekoliko naih kolega iz susjedne Slovenije. Kraljevica je,ini se, svima "podjednako blizu i podjednako daleko".

Ocjena veine nazonih je da je dobro da se na ovaj nainpokree komunikacija na relaciji HRS klubovi lanovi.Ideja organizatora je da u budunosti ovo okupljanje postanetradicionalno. Nadamo se da e ve idue godine susret uKraljevici biti jo sadrajniji. Vremena za analizu ovogodinjegi pripremu novog ima dovoljno.

Pie: Mate Botica, 9A4M

vijesti iz HRS-a


povijest suvremenost

Pie: prof. dr. sc. Ivan Jeleni

Slika 3. Motor - alternator sa sinkronim diskom zapranjenje

Radiokomunikacije na poetku20. stoljea (I.)Radio-communications at the Beginning of 20th Century (I)

Razvoj telekomunikacija trajao jekroz nekoliko stoljea otkria, spo-znaje i eksperimentiranja veeg brojaznanstvenika i istraivaa, najvie uEuropi i Americi. Tek su se u drugojpolovici 19. i poetkom 20. st. svaznanja skupila i dovela do ostvarenjapraktikih primjena.

Telekomunikacije ianim vezamapoele su kada je 1844. god. poslanaprva telegrafska poruka linijom izmeuWashingtona i Baltimorea u SAD(Morseovim kodom iz 1837.). Ve1850. god. elektriki telegraf stie doZagreba, kada je banu Jelaiu poslanprvi brzojav u Be. Meunarodni savezza telekomunikacije (ITU, prema engl.International Telecommunication Union)osnovan je 1865. god. iana telefonijapoinje 1876. god., kada je G. Bellostvario ianom vezom prijenos govo-ra, pa komunikacije preko ica od tadapovezuju svijet.

Radiokomunikacije ili beine komu-nikacije, kako su u poetku nazivane,poele su 1868. god., kada je O. Lodgeostvario prijenos iskrica izmeu indu-ktivno vezanih zavojnica. H. Hertzdokazuje 1887. god. postojanje elektro-magnetskih valova a N. Tesla 1890-ihobavlja pokuse beinoga prijenosa.E. Branly 1890. god. i G. Marconi 1897.god. potvruju prijenos iskrica i telegraf-skih znakova s pomou koherera kaodetektora elektromagnetskih valova.Marconi 1901. god. prenosi telegrafskeznakove preko Atlantika, W. D. B.Duddell 1899. god. proizvodi nisko-frekvencijski "pjevajui elektrini luk".V. Poulsen pomou luka takvoga pro-izvodi 1903. god. nepriguene elektrineoscilacije do frekvencije 1,5 MHz.

Prva meunarodna konferencija zabeinu telegrafiju odrana je u Berlinu1906. god. Od oko 1890. do 1920. god.doba je telegrafskih radijskih odailjaas elektrinim iskritem ili lukom.

Radijski odailjai s iskritemRadiokomunikacije se ostvaruju

radiovalovima, koji prenose informacijeod odailjanja do prijamnika. Za to supotrebna odreena znanja, sredstva itehnika pomagala, a poetkom 20.stoljea su ona bila primjerena toj dobi.

Prvi odailjai su bili s iskritem(sl. 1.), a proizvodili su samo priguene

elektrine titraje, a po njima i takve valo-ve, u irokom frekvencijskom pojasu,popraeni mnogim elektrikim umovi-ma. Bili su prikladni samo za beinutelegrafiju.

Titrajni LC-krug pobuuje se na titra-nje jednokratnim nabijanjem kondenza-tora C. Pri postignutom naponu napo-nom U na iskritu preskoi iskra, kojakratko spoji titrajni krug, pa se kondenza-tor C pone prazniti preko zavojnice L.Tako poinje titranje elektrine i magne-tske energije, frekvencijom koja jeodreena vrijednostima L i C, dok zboggubitaka titraji ne prestanu. Za stalnotitranje treba kondenzator stalno nabijati.To se moe postii izmjeninim signa-lom, koji na svakom svojem vrhu paliiskru (sl. 2.). Kao izvor izmjeninih signa-la je najprikladniji generator izmjeninestruje, tzv. alternator.

Slika 1. Osnovna shema odailjaa s iskritem

Slika 2. Grafiki prikaz izmjeninoga napona kojitek pri vrnoj vrijednosti pali iskru

Izmjenini napon iz generatora sedie na vrijednost potrebnu za paljenjeiskre preko visokonaponskog transfo-rmatora velikoga omjera transformacije.Iz sl. 2. je vidljivo da dvostruka frekve-ncija napona generatora odreuje

Nazubljeno "palilo iskre" je sinkro-noga tipa, ima istu kutnu brzinu kaoalternator, a pali iskru na svakom zubu.Brzina je bila 1 900 okr./min, a alternatorje proizvodio izmjeninu struju frekve-ncije 190 Hz, to ini 380 paljenja u se-kundi. To je u prijamniku proizvodilo ton,pa su ga nazivali glazbenim iskritem.

Gotovo sve zahtjeve u vezi iskritazadovoljavala su posebna serijskaiskrita, sastavljena od vie ploa, tzv.gaena iskrita (engl. quenched sparkgap) (sl. 4.).

Pri radu su iskre bile vrlo male i puto-vale po povrini ploa, bez zagrijavanjai bez veeg optereenja iskrita.

frekvenciju ponavljanja iskri.Titraji LC-kruga su znatno prigueni

jer se zbog iskre vei dio raspoloiveenergije pretvara u toplinu. Iskoristivostje vea to se vie iskri dogodi u seku-ndi, no ne smije ih biti previe, jer seponu preklapati i nastaje elektrini luk.Za takav rad odailjaa luk mora imatisasvim druge elemente i izvedbu. Brojiskri se ipak moe znatno poveati (i do2 000 Hz), ako se iskrite razdijeli u vienjih, koji se spajaju u seriju, s posebnimrotirajuim "palilom iskri".

Rad iskrita je bilo u ono vrijeme"mala nauka", jer se moralo postii: tovie iskri, brzo gaenje iskri, dovoljnohlaenje, spreavanje ioniziranog obla-ka oko iskrita, toplinski otporne materi-jale za iskrite, motorni pogon "palilaiskri", i dr.

Motor - alternator odailjaa s iskrom,s paljenjem iskre u vrlo pravilnim razma-cima vremena, tzv. sinkroni disk zapranjenje (engl. synchronous disk dis-charger) prikazan je na sl. 3.



a njihovi elementi samo dijelovi valnihduljina, antene su bile vrlo loe i zrailesu.

Radijski odailjai s elektrinimlukom i visokofrekvencijskimalternatorima

Radijski odailjai s elektrinimlukom

S do sada opisanim alternatorima(generatorima izmjenine struje) moglose proizvoditi samo priguene titraje. Zaproizvoenje nepriguenih titraja upotre-bljavali su se generatori s elektrinimlukom i visokofrekvencijski alternatori.

Slika 5. Osnovna shema odailjaa selektrinim lukom

Slika 7. Presjek Alexandersonova stroja;A zavojnica magneta, B armaturna zavojnica,

C nemagnetski materijal u utorimana periferiji diska

Slika 6. Presjek konstrukcije elektrinoga luka uzatvorenoj atmosferi i magnetskome polju

Slika 4. Serijsko iskrite s vie ploa, A izolatoriod tinjca, B uvrsni vijak, C ploe za hlaenje

Ostali dijelovi odailjaa bili su tipka-lo, zavojnica za vezu s LC-krugom iantena. Tipkalo se stavlja u krug gene-ratora izmjenine struje, odnosno uprimarni krug transformatora, pa sekondenzator nabijao samo dok je tipkalobilo pritisnuto.

Odailjai s iskritem odailjali suseriju priguenih titraja, odijeljenih ra-zmjerno dugim stankama uz slabuuinkovitost, pa su ih nazivali odailja-ima s jednakomjernom iskrom (engl.timed spark transmitter). Vea seuinkovitost postie ako antena odailjeneprestano, signale to stalnije ampli-tude, i za cijelo vrijeme dok je tipkalopritisnuto. Tako je nastala telegrafija sastalnim valom (CW, prema engl. continu-ous wave). To se konstrukcijom odai-ljaa moe postii na vie naina (prijeelektronskih cijevi navie se radilo svisokofrekvencijskim alternatorima), pasu s CW telegrafijom radili svi boljiodailjai s iskrom. CW telegrafija serabila desetljeima, a radioamateri jurabe jo i danas.

Kada se odailjala CW telegrafija (toje znailo poboljanje u prijamnikomselektiranju) u slualicama prijamnikase nije ulo tipkanje, ve samo lagani"klik" na poetku i kraju titranja. To seispravlja na dva naina. Prvi je, da seuz telegrafske znakove odailje i nekiizmjenini napon sline frekvencije, pase tada uje ton. To je telegrafija sisprekidanim stalnim valovima (ICW,prema engl. interrupted continuouswave). Drugi je nain da se u ulaznekrugove prijamnika induktivno doda si-gnal sline frekvencije prijamnoj, pa seuje ton razlike frekvencija primljenogai lokalnoga signala. Zato je potrebandodatni oscilator za izbijanje frekvencije(BFO, prema engl. beat-frequency osci-llator), a cijeli sklop tada ini heterodi-nski sustav prijamnika.

Da bi se koristilo "valovodom" tlo -ionosfera, posebno za vrlo daleke veze,odailjai s priguenim titrajima ugla-vnom su radili na frekvencijama niim od50 kHz (na primjer na 21,5 kHz, tj. navalnoj duljini 14 km). Najnia frekvencijana kojoj se, zbog dimenzija antenskekonstrukcije moglo raditi, bila je 20 kHz.Budui da su ti antenski sustavi bilizapravo veliki neugoeni LC-krugovi(sastavljeni od dugih ica iznad zemlje),

Elektrini luk u krugu takva odailjaaprespaja serijski LC-krug i pobuuje gana titranje. Luk ine dvije ugljene elek-trode, prikljuene na generator istosmje-rne struje. Ako se elektrode dodirnu,nastaje luk koji stvara veliku toplinu, toionizira zrak, i on postaje vodljiv. Vodljivizrak omoguuje protok struje, pa lukostaje, i ako se elektrode malo razma-knu (do granice kada se struja smanji,a napon vie nije dovoljan da odri luk,koji se tada ugasi).

Karakteristina je tzv. krivulja luka,koja pokazuje odnos struje koju uzimaluk, i napona potrebnog da se luk odri.Iz te krivulje slijedi, da se potrebni na-pon smanjuje kada se struja poveava.U praksi se upotrebljava izvor stalnoganapona, pa se u seriju s lukom ukljuujeotpornik, koji ga stabilizira.

Elektrini luk ima negativni otpor, paje s njime mogue podravati titranje.Ako se spoji s titrajnim krugom, negativniotpor luka kompenzira sve gubitke zbogtopline i zraenja kruga, pa krug moestalno titrati frekvencijom koja je odre-ena vrijednostima L i C). Mogue jepostii frekvencije i do nekoliko stotinakiloherca.

U praksi se luk za odailjae izvodiotako, da luk gori u jakom magnetskompolju, zatvoren u prostoru ispunjenomugljikovodikom (koji bolje odvodi toplinuod zraka). Izgled takvoga luka je na sl. 6.

Na tome presjeku A je ulaz, B izlazvode za hlaenje, C bakrena anoda(prva elektroda), D magnetski polovi,E zavojnica magneta, F ugljena katoda(druga elektroda), koju neprestanookree motor G.

Prekidanje samog luka je nemogue,pa se tipkalo stavlja u krug dodanogprekidaa. Prvo se ugodi rad s lukomna odabranoj frekvenciji, s nepritisnutimtipkalom. Kada se tipkalo pritisne, pro-radi magnetski prekida ili relej, kojikratko spoji dio antenske induktancije,pa se tada promijeni frekvencija. Takose odailju dva signala razliitih frekve-ncija, obzirom na rad tipkalom.

Radijski odailjai s visokofrekven-cijskim alternatorima

Da bi se moglo odailjati na viimfrekvencijama upotrebljavali su se strojnigeneratori, tj. visokofrekvencijski alter-natori, koji su izravno djelovali na titrajnekrugove odailjaa. To su bili generatoriizmjenine struje posebnog naina gra-dnje, koji su uz odreenu prilagodbu(umnaanje frekvencije) mogli proizvo-diti struje frekvencija i do 1 MHz.

Jedan od najuspjenijih visokofrekve-ncijskih alternatora bio je Alexanders-onov stroj (sl. 7.). Alternator ini pose-bno izvedena armatura, gdje magnetski



tok ide preko zranog raspora. Ako se uraspor stavi eljezni lim, jakost e sepolja poveati. To je uinjeno s tankimeljeznim diskom, koji rotira u rasporu.Kako disk, koji na obodu ima viezranih utora, rotira, u rasporu seizmjenjuje eljezo i zrak. To mijenjamagnetsko polje, a te promjene indu-ciraju izmjeninu struju u armaturnojzavojnici. Zbog velike brzine okretanjadiska nastaje otpor zraka zbog utorana periferiji, pa se oni ispunjavaju nema-gnetskim materijalom.

Tipkalo se prekidanjem struje krozzavojnice magneta ili kratkim spajanjemalternatora. Konstrukcija i izvedba nave-denih alternatora, koji su mogli davatistruje frekvencija i vie od 200 kHz, bilaje relativno skupa. Stoga su se gradiliureaji za udvostruenje ili utrostruenjefrekvencije. Vrlo uspjean je bio udvos-truiva frekvencija tzv. Joly, koji jedjelovao s vie zavojnica na zatvorenojtransformatorskoj jezgri, a udvostrua-vao je frekvenciju primjenjujui zasie-nje jezgre.

Ipak, najbolji frekvencijski umnoivaibili su s elektronskim cijevima, koje suse poslije pronalaska triode pojavile iza1906. god. Uvoenjem elektronskihcijevi mnogi problemi radiokomunikacijasu se poeli rjeavati, kako odailjaa(oscilatori i pojaala svih frekvencija isnaga), tako i prijamnika (osjetljivost,selektivnost, pojaanje). Bili su praktini-ji u svakom pogledu, pa je radiodifuzijamogla poeti.

Radiodifuzijske komunikacijena poetku 20. stoljeaPoetak radiodifuzije obiljeila su dva

zasluna znanstvenika, koji imaju viestotina pronalazaka i patenta iz podrujatelekomunikacija. To su bili prof. R. A.Fessenden u Kanadi i Lee De Forest uSjedinjenim dravama. Oni su1906/1907. god. poeli odailjati radio-fonijski program za javnost. U to vrijemeje ve bila pronaena elektronska cijevs pojaanjem (trioda, L. D. Forest1906. god.), to je bio poticaj naglomrazvoju radiokomunikacija.

U godinama koje su slijedile poinjusvugdje u Europi i SAD radiodifuzijskeemisije. Tako je 1910. god. prenoenaglazba s Eiffelova tornja u Parizu. Istegodine L. D. Forest prenosi koncerttada poznatoga tenora E. Carusa izMetropolitan Opere u New Yorku, R.Braillard emitira 1914. god. dnevnoglazbu iz Royal Castla u Laekenu(Belgija), itd.

U vrijeme Prvoga svjetskog ratadolazi do zastoja u razvoju radiodifuzije,no poslije se opet ubrzano razvija,osobito u SAD-u.

U Europi Nizozemac H. Idzerda1918/1919 god. razvija proizvodnjuodailjaa za radiodifuzijske programe,

koji rade s tada patentiranom ampli-tudnom modulacijom. Nizozemskaobiteljska tvrtka Philips (prvotnopoduzee za duhan i kavu), 1891. god.prelazi na proizvodnju elektrineopreme. Prve odailjake triode proizvo-di 1919. god., zajedno s H. Idzerdom,pod nazivom Philips-Ideezet soft triodes(s oko 5 do 10 W visokofrekvencijskogaizlaza). Za kratko vrijeme se razvijaproizvodnja odailjakih cijevi. Tako naprimjer 1921. god. britanska tvrtkaMullard proizvodi cijevi za 250 W, a ve1922. god. za 1,5 kW.

Nemogue je kronoloki i opisnonavesti sve dogaaje i ljude koji su djelo-vali u dvadesetak godina naglog razvojaradiodifuzije (od 1906. do 1926. god.),jer u literaturi ima vrlo mnogo podatakakoji se esto preklapaju, a esto su iproturjeni.

Prva radiodifuzijska stanica, po dana-njem znaenju radiodifuzije (odailjanjeu javnost na trinom naelu) posta-vljena je u Pittsburgu u SAD-u u kolovo-zu 1920. god., a u Europi na Eiffelovutornju u Parizu u veljai 1921. god.Radio-Zagreb, prva radiodifuzijska sta-nica u Hrvatskoj i prva u ovom dijeluEurope poela je s radom 15. svibnja1926.

Odailja Radio-Zagreba iz1926. godRadiodifuzijski odailja Radio-Zagre-

ba iz 1926. god. proizvod je njemaketvrtke Telefunken (1924. god.). Prvo jepostavljen za Radio-Salzburg, koji jeubrzo dobio snaniji odailja, pa je ovaj

1926. god. prenesen u Zagreb (sl. 8.). Shema izvornoga odailjaa je na sl.

9. (odailja je u prvim godinama radaRadio-Zagreba nekoliko puta pregrai-van i dograivan). Odailjaka cijev E1je snana trioda RS 15g, u spojusamouzbudnoga oscilatora s ampli-tudnom modulacijom. Druga cijev E2je modulacijska, takoer trioda RS 55g,sasvim uklopljena u radni sastav odai-ljaa. Radna frekvencija odailjaa jebila 1 086 kHz, tj. valna duljina 276,2 m(srednji val), a snaga 0,35 kW.

Slika 8. Prvi odailja Radio-Zagreba(snimka iz 1924. god.)

Slika 9. Shema prvoga odailjaa Radio-Zagreba iz 1926. god.



Modulirani samouzbudni sklop odai-ljaa izveden je prema jednoj podvrstireetkine modulacije, tzv. strujnoj modu-laciji na reetki (po Schfferu). To je spoju kojemu je anoda modulacijske cijevi E2spojena na katodu odailjake cijevi E1,a njezina katoda je spojena na reetkusamooscilatora.

U tom spoju, kroz cijev E2 tee strujareetke cijevi E1, pa modulacijska cijev,zajedno sa signalnom aruljom i pre-mosnim ianim otpornikom, slui kaoreetkin odvodni otpornik. VF prigunicaPR2 spreava prolaz VF struji iz cijevi E1(preko E2) na minus pol anodnoga izvo-ra (nulti potencijal).

Modulacijski signali idu prekoniskofrekvencijskoga transformatora ureetkin krug cijevi E2 mijenjajui njezinunutarnji otpor, to u taktu modulacijemijenja struju reetke cijevi E1. Tako sena isti nain mijenja i vrijednost VFanodne, odnosno antenske struje, pa toznai da je odailjaka cijev amplitudnomodulirana.

Radna toka odailjake cijevi morabiti na sredini ravnog dijela krivulje mod-ulacije (koja pokazuje ovisnost VFnapona na cijevi E1, o prednaponureetke cijevi E2). Vrijednost (dinamika)modulacijskog signala morala je bitidobro regulirana, jer se moe dogoditida kod prevelikog signala doe do zna-tnih izoblienja. Zato je u odailjaubio izabran "sigurni" niskofrekvencijskisignal, za samo 60% modulacije.

Kontrola modulacije i cijelog odai-ljaa provedena je s instrumentima naprednjoj ploi, i to: s dvama amperme-

trima (kontrola anodne struje cijevi E1 iVF izlazne antenske struje) i dvama volt-metrima (kontrola visokog anodnognapona i reetkinog prednapona cijeviE1). Prednapon reetke cijevi E2 moe seregulirati potenciometrom P, a strujareetke cijevi E1 se kontrolira aruljicom.

Niskofrekvencijski modulacijski dioodailjaa je inilo cijevno pretpojaalo(baterijsko, tzv. studijsko pojaalo) sizlazom prikljuenim na modulacijskitransformator, dok su na ulazu bileutinice za mikrofon i telefon. Mikrofonje bio ugljeni s istosmjernim napajanjem,u mramornoj kocki, tzv. Reissov mikro-fon (dimenzije stranice 10 cm, masa2,1 kg), ovjeen o elastine opruge naprikladnom stalku.

Generator visokoga istosmjernognapona (4 000 V) bio je ispravljaprikljuen na mreu, dok je prednapon igrijanje cijevi bilo iz akumulatora.

Antenski sustav odailjaa sastojaose od LC-elemenata za prilagoavanje,kabela za VF napajanje i antene.Prilagodna zavojnica bila je zakretna,pa se (s obzirom na izlaznu zavojnicu)mogla mijenjati induktivna veza, a neko-liko serijskih kondenzatora se moglospajati po potrebi. Kabel za napajanjeiao je zrano iz odailjaa (koji je biona tavanu zgrade) preko dvorita, doantenskog stupa visine oko 50 m (to jeoko 1/6 valne duljine).

Opisani elementi antenskoga sustavaimali su odreenu impedanciju (tj. otpo-rno, induktivno-kapacitivnu reaktanciju),dok je antena imala radni otpor i kapaci-tivnu reaktanciju.

Na tim je radnim frekvencijama oda-iljaa osobito vano dobro uzemljenje.Pretpostavlja se da je zemlja (kao protu-uteg) bila u obliku poloenih ili ukopanihvodia (ianih radijatora) u dvorituzgrade radiostanice, oko stupa antene.

Samouzbudni oscilatori, kao to jeovaj, skloni su titranju na neeljenimfrekvencijama, to je uvjetovano neko-ntroliranim parazitnim kapacitetima iinduktivitetima odailjaa i antenskogasustava.

Doseg odaslanoga signala na sre-dnjim valovima ovisi o dobu danu i noite o godinjem dobu. Po danu, zbogD sloja ionosfere, bile su slabe refle-ksije, pa se uglavnom irio povrinskival, ogranien na nekoliko stotina kilo-metara. Po noi D sloj nestaje, i ionosfe-rski (reflektirani) valovi omoguuju daljidoseg.

Pri postavljanju odailjaa Radio-Zagreba 1926. god. pomagao je zagre-baki radioamater Gustav Patai, lanRadiokluba Zagreb od poetka 1924.god. do svoje smrti 1982. god. S tehni-arom Metroviem, izveo preko tele-fona jedan od prvih prijenosa moto-trka.Prema njegovim rijeima: "Jedan telefonje bio na trkalitu, a drugi u radiostanicina Gornjem Gradu. Sve je ispalo jakodobro, iako je bilo mnogo improvizacije."

Radio-Zagreb se po danu pouzdanoprimao, s tadanjim jednostavnim pri-jamnicima, na udaljenostima 100 do200 km, a po noi i dalje. A opisi takvihprijamnika su zanimljiva pria za drugiputa.

Upute suradnicimaMolimo suradnike da radi lakeg ureivanja, obrade i pripreme asopisa Radio HRS priloge pripremaju i dostavljaju prema slijedeimuputama.

1. Priloge slati u elektronikom obliku. Iznimno crtei i fotografije mogu biti na papiru.2. Tekst treba biti u pisan u programu Microsoft Word. Tekst oblikovati opim naredbama Oblikovanje Odlomak, a izbjegavati

oblikovanje nepotrebnim pojedinanim naredbama (tabulatorima, uvlakama, razmacima, prijelomima redova i stranica te dr.).Tekst slati u formatima *.doc, *.rtf, ili *.txt.

3. Formule pisati u programima za pisanje formula (Microsoft Equation ili MathType Equation), te navesti znaenje upotrijebljenihznakova.

4. U tekst ne unositi ilustrativne priloge, nego oznaiti mjesta na koje dolaze prilozi i napisati popratne tekstove (tzv. legende) spridijeljenim brojevima.

5. Ilustrativne priloge (tablice, crtee i fotografije) dati odvojeno u posebnim dokumentima, s prepoznatljivim nazivima dokumen-ta (skraeni naziv lanka) i pridijeljenim brojevima (Sl.1., Sl., 2., Foto. 1., Tabl. 1., itd.).

6. Tablice pisati u programu Microsoft Word Tablica.7. Crtee crtati u programu CorelDRAW, ili skenirati iz predloka.8. Fotografije slati sa to vie boje, to manje komprimirane. Fotografije i skenirane priloge slati u formatima *.jpg ili *.tif. Za slike

preuzete s Interneta navesti link web-stranice s koje je preuzeta. 9. Priloge koji moraju biti u mjerilu 1:1 (tiskane ploice) slati kvalitetno kopirane i bez presavijanja.

10. Pri pisanju i crtanju potivati pravila hrvatskoga pravopisa, a za strane nazive navesti podrijetlo. Slovne i crtene znakoveprimjenjivati prema meunarodnim i hrvatskim normama (ISO, HRN) i preporukama IEC-a. Izbjegavati zastarjele znakoveelektronikih elemenata i komponenata, te pisanje nenormiranih znakova fizikalnih veliina i nezakonitih znakova mjernihjedinica, pisanje indeksa i eksponenata u osnovnom retku i sl. Uzorak obrade teksta i ilustrativnih priloga su lanci objavljeni uRadio HRS-u.

11. Ako prilog sadri vie od tri dokumenta, slati ih u zajednikoj mapi.12. U prilozima jasno navesti: ime i prezime, pozivnu oznaku, klasinu ili e-adresu.13. Priloge dostavljati na elektronikom mediju (disketa, CD) ili elektronikom potom. Navesti tonu adresu i broj iro-rauna

autora. Priloge slati iskljuivo: a) na adresu: Hrvatski radioamaterski savez, Dalmatinska 12, 10 000 Zagreb (s naznakom:Za Radio HRS), ili b) na e-adresu: [email protected] (s naznakom: Za Radio HRS).

14. Propagandne oglase i Male HAM oglase slati na iste adrese.



U godini koja je 80-a obljetnica po-jave prvoga radijskog signala nasrednjem valu u jugoistonoj Europi imeu prvima u srednjoj Europi, naslje-dnici tehnike slube prvoga RadioZagreba, dananji Odailjai i vezed.o.o., nastavljaju tradiciju odailjakihinovacija iz nae domovine. Oni su prvipoeli odailjati radijski program 1926.godine, televizijski program 1956.godine, te televizijske programe u digi-talnoj tehnologiji preko satelita 1997.godine. Jednako tako, poetkom 2006.godine pustili su u pogon mreu digita-lnih zemaljskih televizijskih odailjaa,koja u eksperimentalnoj fazi ve pokrivapodruje na kojem je oko 70% stano-vnika Republike Hrvatske.

Poetkom veljae ove godine Odai-ljai i veze su omoguili prvo odailjanjeradijskoga programa u digitalnoj tehnicina srednjem valu (tzv. DRM, premaDigital Radio Mondiale, Svjetski digitalniradio) na podruju srednje i jugoistoneEurope.

DRM je digitalna tehnologija najnovijegeneracije, kojom se postie vea kvali-teta prijamnog signala na kratkom i sre-

dnjem valu. UpotrebomDRM-a nestaju umovi,smetnje, te mijenjajejakosti signala, to jesve karakteristino priprijenosu radijskim valo-vima na tim frekvencija-ma.

Temeljne odlike DRM-signala su to irinaradijskog kanala odgo-vara irini dosadanjeganalognog, to kvalitetaprijamnog signala odgo-vara prijamu na UKVpodruju, te to je zakvalitetan prijam dovo-ljna etiri do pet putamanja snaga odailjaanego za jednak prijenosu analognoj tehnici.

U Europi, pa i u cije-lom svijetu, trenutanose eksperimentira sodailjanjem radijskihprograma u DRM-tehno-logiji radi ispitivanja pri-jenosa signala i kvalitete

njegova prijama.Takvi odailjai

u Europi rade uVatikanu, Njema-koj, Luksembu-rgu, Francuskoj i Velikoj Britanijiza potrebe nacionalnih radija, kaoto su Deutche Welle, RadioFrance International, BBC, RadioLuxembourg i Radio Vatikan.

Odailjai i veze su se ueksperimentalnom odailjanjupridruili najveim europskim isvjetskim tvrtkama, jer su proci-jenili da e DRM u skoroj budu-nosti premostiti kvalitetu prijamaradijskih programa. Krajem ovegodine oekuje se pojava prijam-nika po obliku i cijeni prihvatljivojza prosjenoga sluatelja.

Pri uvoenju DRM-a u potpu-nosti je iskoriteno znanjehrvatskih strunjaka. Projekteinstalacije opreme izradili su iopremu postavili inenjeri itehniari Odailjaa i veza.Oprema je nabavljena od tvorniceRIZ - Odailjai d.d. iz Zagreba.Vrijednost investicije je oko 1,8

milijuna kuna i financirana je iz vlastitihprihoda Odailjaa i veza.

Prvi DRM odailja je 8. veljae ovegodine sveano pustio u pogon predsje-dnik Vlade Republike Hrvatske dr. sc.Ivo Sanader, uz nazonost lanovaVlade Republike Hrvatske i drugihvisokih gostiju. Putanjem u pogonDRM srednjevalnog odailjaa uDeanovcu, pokraj Ivani Grada, nafrekvenciji 594 kHz, omoguen jekvalitetan prijam programa GlasaHrvatske u cijeloj srednjoj i jugoistonojEuropi.

Prvi rezultati mjerenja pokazuju daje podruje kvalitetnog prijama znatnovee nego to se predvialo prorau-nima, posebno u prostiranju prostornogavala.

Tako je o svojoj 80-godinjici Hrvatskiradio dobio suvremene tehnike mogu-nosti za svoje emitiranje, ponovno prviu ovom dijelu Europe.

Pie: Nikola Perin, 9A5W

Digitalno odailjanje radijskih programaHrvatskoga radija na srednjem i kratkom valu

Predsjednik Vlade RH dr. sc. Ivo Sanader puta u pogonsrednjovalni DRM-odailja u Deanovcu

Antena odailjaa u Deanovcu

Digital Broadcasting of the Croatian Radio on the Middle and Short Waves


elektronika za mlade

Elektronika za mlade 14. nastavakElectronics for the Young Ones Part 14

Pie: Boidar Pasari, 9A2HL

4. PrijamniciRadioamaterima-operatorima glavni

je cilj odravanje beinih veza s dru-gim radioamaterima. Stoga ih najviezanimaju prijamnici i odailjai, koje sunekada sami izraivali, dok se danasu pravilu kupuju tvorniki proizvodi.Osnovne funkcije prijamnika upoznalismo uglavnom u prolom nastavku, adanas emo ukratko opisati naelnustrukturu nekoliko vrsta prijamnika.

4.1. Osnovno poznavanje funkcijaprijamnika

Prvu elektronsku cijev koja je moglapojaavati, njen izumitelj Lee de Forestnazvao je audionom (lat. audire, uti).Meutim, uskoro je nazvana triodom,dok je audion poslije toga ostao nazivomvrste radioprijamnika. Audion, kao spoj,obiljeio je prvih dvadesetak godinarazvoja radiotehnike, kako u radiodifuzi-jskim (tada se to nazivalo radifonijom),tako i u komunikacijskim profesionalnimi radioamaterskim prijamnicima. Odlikujega jednostavnost, velika osjetljivost, zaono vrijeme dobra selektivnost, stabi-lnost frekvencije, kao i mogunost pri-manja amplitudne modulacije (AM) inemodulirane telegrafije (CW). Zato jedo 1930-ih godina bio "srce" radiodifu-zijskih prijamnika na srednjem i dugomvalu, kada ga je poeo zamjenjivatisuperheterodinski prijamnik.

Shemu klasinoga audiona vidimo nasl. 1. Trioda pojaava VF signal koji stieiz antene na njenu prvu reetku prekotitrajnoga kruga L1C1 i kondenzatoraod 500 pF. Izabrani pojaani VF signalna anodi ne moe poi desno, jer ga utome sprjeava VF prigunica, ve kreelijevo preko zavojnice za povratnuspregu Lr, koja je induktivno spregnutas titrajnim krugom na ulazu. Tako seVF signal viekratno pojaava "u krug",a ujedno se poveava i selektivnost togprijamnika. Jakost povratne spregenamjeta se promjenljivim kondenzato-rom Cr od 250 pF. Ako njegovu osovinuokrenemo previe udesno i tako pove-amo kapacitet, cijeli spoj poinje titrati.Pretvorit e se u oscilator, dakle, malenodailja na frekvenciji titrajnoga krugaL1C1. Za prijam radiodifuzijskih postaja(AM) kondenzator Cr treba postaviti tikpred osciliranje, a za prijam nemoduli-rane telegrafije (CW) ga treba namjestitina sam poetak osciliranja. Kombinacijareetka-katoda u triodi ponaa se kaodioda, pa na tome mjestu dolazi i do

demodulacije VF signala. Pojaananiska frekvencija javlja se zatim na anoditriode, ali ne moe poi lijevo jer Cr imaza nju prevelik otpor, ve preko VFprigunice ide desno, na visokoomskeslualice (1 do 4 k). Postoje ozbiljnistrunjaci koji tvrde da tko u ivotu nijespojio i iskuao audion ne moe steipravi osjeaj za radiotehniku.Danas se audion moe nainitii pomou tranzistora, osobitoFET-a, koji je vrlo slian triodi.O tome emo govoriti nekomdrugom prilikom.

4.2. Blok-shema jednostavnihprijamnika

Prijamnici s audionom ili dru-gom vrstom demodulatora nazi-vaju se direktnim prijamnicima jersu svi titrajni krugovi u njemunamjeteni neposredno nafrekvenciju koju primamo. Nasl. 2. vidimo blok-shemu takvogprijamnika s etiri stupnja, kojegaine: VF pretpojaalo, audion,NF pretpojaalo i NF izlazno

pojaalo. Nekada se takav prijamnikoznaavao kao 1-V-2 (prema njem.Vergleicher, detektor, demodulator), tj.jedan stupanj VF pretpojaanja, audioni dva stupnja NF pojaanja.

Kratkovalni prijamnik 0-V-1 s dvijecijevi iz tridesetih godina prologa stolje-a prikazan je na sl. 3.

Slika 1. Povijesni audionski prijamnik s diodom, kakav su radioamaterigradili sve do 1960-ih godina, do pojave tranzistora na tritu

Slika 2. Blok-shema direktnog prijamnika, tipa 1-V-2

Slika 3. Izgled prijamnika s dvjema cijevima, tipa 0-V-1,kakav se rabio 1920-ih i 1930-ih godina,

dakle u poetcima radiodifuzije u nas


elektronika za mlade

Takvim prijamnikom radioamateri suodravali veze s cijelim svijetom. U toje vrijeme direktne prijamnike poeozamjenjivati superheterodinski prija-mnik, zbog svoje vee selektivnosti iosjetljivosti na slabe signale. Blok-shemu takvog jednostavnog super-heterodinskoga prijamnika vidimo nasl. 4. Na ulazu ima stupanj za mijeanje,u koji ulaze dva signali, ona iz antene(frekvencije fu), i onaj iz pomonog,tzv. lokalnog oscilatora (fosc). Mijeanjemtih dvaju signala nastaje signal meu-frekvencije (frekvencije jednake razlicitih dviju frekvencija), koji se dalje poja-ava i demodulira. Superheterodinskiprijamnik rijeio je problem selekti-vnosti. Naime, vea selektivnostpostie se veim brojem titrajnihkrugova. Kako u direktnih prijamnikaovi moraju biti promjenljivi, javila sepotreba za sve veim brojem promje-nljivih kondenzatora na istoj osovini,ije je titrajne krugove bilo sve teeugaati. (Praktinu granicu predstavljaoje trostruki promjenljivi kondenzator,to jo nije bilo dovoljno.) Kako jemeufrekvencija kao rezultat mijeenjau superheterodinskom prijamniku uvijekista, broj nepromjenljivih titrajnih kru-gova u sljedeim stupnjevima mogaoje biti mnogo vei. Normirana meu-frekvencija radiodifuzijskih prijamnika upravilu je oko 460 kHz, pa se tako izra-uju i tzv. meufrekvencijski transforma-tori. Nedostatak superheterodinskogaprijamnika su tzv. zrcalne ili simetrinefrekvencije. Naime, kako je rezultatmijeanja i razlika i zbroj dviju frekve-ncija, uvijek postoje dvije frekvencije naulazu koje e takav prijamnik primiti.Jednu od njih, onu simetrinu, trebaukloniti, to se postie kvalitetnim titra-jnim krugovima na ulazu u prijamnik, ai odabranom viom meufrekvencijom.

Krajem tridesetih godina dvadeseto-ga stoljea poeli su se javljati tvornikiprijamnici namijenjeni radioamaterima,osobito u Americi, dok se poslije Drugogsvjetskog rata njihov broj naglo poveao.Komunikacijski superheterodinski prija-mnik SX-100, nekada uvene tvrtkeHallicrafters, tada san mnogih radioa-matera, prikazan je na sl. 5.

Postoji i trea vrsta prijamnika, aizmislili su je radioamateri prije tridese-tak godina. To su tzv. DCR-prijamnici(prema engl. Direct Conversion Rece-ivers, prijamnici s neposrednim mijea-njem). Kod njih kao rezultat mijeanjaodmah nastaje niskofrekvencijski signalu podruju ujnih frekvencija. Pogodnisu za prijam nemodulirane telegrafije(CW), te SSB i DSB signala (sl. 6.).Kod takvog prijamnika lokalni oscilatorradi vrlo blizu ulazne frekvencije. Npr.,ako je ulazna frekvencija 7 000 kHz,lokalni oscilator radi na 6 999 kHz,tako da je rezultat mijeanja signalfrekvencije 1 kHz. To je niska frekve-

ncija, koja se dalje pojaava i vodi uslualice. Najpoznatiji spoj takvog pri-jamnika je onaj s dvjema antiparalelnospojenim diodama ruskoga amateraVladimira Polyakova. Takav je prijamnikvrlo otporan na prejake signale, a ilokalni oscilator mu radi na dvostrukonioj frekvenciji, to daje veu stabilnostfrekvencije. Moe ga lako nainiti ipoetnik.

Danas smo upoznali sljedee pojmove:- audion s pozitivnom povratnom

spregom,- blok-shemu direktnog prijamnika,- blok-shemu superheterodinskog

prijamnika,- meufrekvenciju,- simetrine ili zrcalne frekvencije,- blok-shemu prijamnika s neposrednim

mijeanjem (DCR).

U sljedeem nastavku govorit emoo osnovnim funkcijama iblok-shemama odailjaa.

Slika 6. Blok-shema prijamnika s neposrednim mijeanjem

Slika 4. Blok-shema superheterodinskoga prijamnika za srednji val

Slika 5. Telekomunikacijski prijamnik SX-100 ameriketvrtke Hallicrafters iz 1960-ih godina


praktina elektronika

Pie: Zvonko Bocak, 9A6KGG

Prole godine su se u radioamate-rskoj "ponudi" iznenada nali profe-sionalni FM radioureaji koji rade nafrekvencijama vrlo bliskim opsegu od430 do 440 MHz. Za napajanje trebajustabilan napon 24 V i struju oko 6 A, pase ukazala potreba za izradom stabili-ziranog ispravljaa navedenih karakteri-stika, kako bi se moglo obaviti mjerenja ieventualno pristupiti preradi ureaja zaradioamatersku upotrebu. Kupovinagotovog ispravljaa nije dolazila u obzirzbog malog izbora i dosta visokih cijena.U "skladitu" svakog radioamatera kons-truktora nalazi se veina dijelova potre-bnih za izradu takvog sklopa. Nakonprovedene "inventure" ustanovio sam dami za realizaciju kvalitetnog ispravljaanedostaje samo mreni transformator.Zapravo, bilo ih je nekoliko koji bi odgo-varali po snazi, ali im napon sekundaranije odgovarao namjeni. Jedino rjeenjebilo je da se sekundar premota ili naruiizrada novog transformatora. Odluiosam se ipak na prematanje transforma-tora snage 250 VA, koji nije bio impre-gniran, pa se lako moglo rastaviti jezgrui odmotati neodgovarajui sekundarninamotaj.

Osnovu ispravljaa (sl. 1.) ini integri-rani sklop LM723CN. To je kompletnistabilizator napona koji izvana zahtijevasamo jo nekoliko elemenata, ovisno onaponu i izlaznoj struji sklopa. U kuitu

s 14 izvoda nalazi se izvor stabilnogareferentnog napona, pojaalo greke,sklop ogranienja izlazne struje i serijskitranzistor. Na tritu je ve vrlo dugo ijo se esto koristi, osobito kod radioa-matera konstruktora. Popularan je zbogniske cijene i dobrih karakteristika, akupiti se moe gotovo u svakoj trgovinielektronikim dijelovima.

Mreni transformator TS1 transformiranapon elektrine energetske mree s230 V na 25 V (efektivno) i osiguravagalvansko odvajanje izlaza ispravljaaod elektrine mree.

Transformirani napon ispravlja sediodnim mostom (Graetzov sklop) kojegine etiri diode MR 754. Nakon ispra-vljanja slijedi filtracija kondenzato-rom C1. Bez optereenja nestabiliziraninapon na C1 je vrijednosti neto vee od35 V. Na izvodu 6 sklopa IC1 nalazi sestabilni referenti napon vrijednosti oko7,1 V, koji je spojen neposredno na nein-vertirajui ulaz pojaala greke. Prekodjelitelja napona, kojeg ine otpornik R4 itrimerski potenciometar P1, napon sedovodi s izlaza ispravljaa na invertira-jui ulaz pojaala greke (izvod 4).Omjer otpora tih dvaju otpornika odre-uje izlazni napon. Ako bi se napon naizlazu zbog promjene optereenjasnizio, snizio bi se i napon na invertira-juem ulazu pojaala greke. Zbog togabi dolo do porasta napona na izlazu

pojaala. Kako je baza serijskog tranzis-tora spojena na izlaz pojaala greke,porastao bi i izlazni napon i nadomjestiopad zbog promjene optereenja. Tranzi-stori T1, T2 i T3 imaju naponsko pojaa-nje manje od jedan, ali im je zato strujnopojaanje vrlo veliko. U krugovima emi-tera izlaznih tranzistora T2 i T3 nalaze seotpornici vrijednosti 0,15 . Oni osigu-ravaju podjednaku raspodjelu izlaznestruje na oba tranzistora. Paralelnojednom otporniku spojen je ampermetarkojim kontroliramo izlaznu struju ispra-vljaa. Kondenzatori C2 i C5 dodatno filtri-raju izlazni napon, a kod naglih promje-na optereenja, smanjuju vrne vrije-dnosti struja tranzistora T2 i T3. U prvojinaici ispravljaa nije bilo zatitnihotpornika R6 i R7. Sluajni kratki spoj naizlazu pokazao je da ogranienje strujene moe zatititi izlazne tranzistore niintegrirani sklop. "Zakon inata" se jojednom nepogreivo potvrdio i dokazaoda ni najbri osigura nije ni priblinobrz kao najsporiji tranzistor. Osim toga,otpornost komponenti na unitenje jeobrnuto proporcionalna njihovoj cijeni!U seriju s bazom tranzistora za ograni-enje struje ve je interno spojen otpo-rnik vrijednosti oko 400 , ali to nijedovoljno. Stavljanje otpornika R7 u serijus kolektorom T1 i otpornika R6 u seriju sbazom tranzistora za ogranienje strujeje rijeilo problem. Nekoliko namjernih

Stabilizirani ispravlja za 24 VStabilized Power Source 24 V

Slika 1. Shema stabiliziranoga ispravljaa


kratkih spojeva na izlazu ispravljaarezultiralo je samo neispravnou osigu-raa OS2. Taj osigura je srednje brzi(razreda M) za struju od 10 A. OtpornikR8 trajno optereuje ispravlja strujomoko 70 mA i sprjeava sklonost malihpromjena izlaznog napona, kadapotroa odspojimo i optereenje naglopadne na nulu.

Sklop stabiliziranog ispravljaa jenapravljen na dvije tiskane jednostraneploice od vitroplasta, debljine 1,5 mm(sl. 2a., 2b., 3a. i 3b.). Dimenzije ploiceispravljaa su 122 mm 52 mm, a sta-bilizatora 85 mm 51 mm. Svi vodovikroz koje teku velike struje su poko-sitreni. Osobito treba obilno pokositritivodove na koje su zalemljene diode D1do D4. Problem nisu velike struje, kolikoje zagrijavanje dioda. Velike povrinekositra dobro "upijaju" toplinu, pa tempe-ratura dioda kod najveeg optereenjane prelazi 100 C, to je daleko odtemperature koja bi ih unitila.Tranzistori T2 i T3 su privreni narebrasti aluminijski hladnjak dimenzija125 mm 80 mm 70 mm. Toplinskiotpor hladnjaka je neto manji od1 K/W, uz uvjet da je privren sokomito postavljenim rebrima i u slobo-dnom prostoru. Najbolje ga je privrstitina zadnju stranu kutije, podignutog oddna kutije za barem 20 mm. Vodovi koji-ma su spojeni emiteri i kolektori T2 i T3 supresjeka 1 mm2, a vodovi baza mogu bitiupola manjeg presjeka. Vodovi doizlaznih utinica su presjeka 2 mm2.Otpornike R2, R3 i R8 zalemite odmaknuteod tiskane ploice za oko 15 mm, a R7zalemite sa strane vodova. Hladnjak zatranzistor T1 izradite od aluminijskoglima debljine 1,5 mm, prema nacrtu nasl. 4. Tranzistor i hladnjak stegnite naploicu prema sl. 5.


Slika 3a. Tiskana ploica stabilizatora

Slika 4. Nacrt hladnjaka tranzistoraSlika 3b. Montana shema stabilizatora

Slika 2b. Montana shema ispravljaa

Slika 2a. Tiskana ploica ispravljaa

Rezultati mjerenja na gotovom sklopu: izlazni napon bez optereenja:

........................................ 24,1 V, izlazni napon uz struju od 6 A:

...................................... 24,05 V, najvea izlazna struja:

............................................ 8 A, prag djelovanja strujne zatite:

........................................oko 9 A(ovisi o vrijednosti R2),

um i brum uz struju od 6 A:................................ oko 40 mV.


Kliza P1 kojim se namjeta izlazninapon, obavezno spojite na pozitivnuizlaznu utinicu, kako bi se otklonio utje-caj padova napona na spojnim vodovi-ma. Za ugradnju ne preporuujem plas-tine kutije, zbog velike teine gotovogureaja i zbog elemenata koji se zagri-javaju. Najbolje je kutiju izraditi od alu-minijskog lima debljine 2 mm, kako bi seosigurala dobra mehanika vrstoa idobro hlaenje. Mreni transformatormoe biti i s toroidnom jezgrom. U odno-su na klasine transformatore s "EI"jezgrom, manjih su dimenzija, imajumanje rasipno magnetsko polje i osjetnomanju struju magnetiziranja. Kratkotra-jno podnose vee struje optereenja odnazivne, a jedino treba obratiti panju naodabir mrenog osiguraa. Zbog velikihstruja kod ukljuenja transformatora,

osigura mora biti spori (razreda T), vri-jednosti 2 A.

Kada je sve spojeno, jo jednompaljivo provjerite sve spojeve. Ako jesve u redu, zakrenite oba klizaa trimer-skih potenciometara P1 i P2 u srednjipoloaj. Namjestite digitalni voltmetar napodruje 200 V i prikljuite na izlazneutinice. Ukljuite ispravlja i provjeritenapon na voltmetru. Izlazni napon bi tre-bao biti oko 20 V. Namjetanjem klizaaP1 namjestite izlazni napon na 24 V. Naizlaz prikljuite otpornik otpora 4 ,snage barem 100 W, i namjestite kliza-em P2 pokazivanje struje na amperme-tru na 6 A. Otpornik drite kratko vrijemeprikljuenim na izlaz ispravljaa, jer sejako grije. Temperaturu nemojte nikakoprovjeravati prstima! Za provjeru djelo-vanja ogranienja struje, na izlazprikljuite jo jedan otpornik jednakogaotpora i jednake snage. Napon bi naizlazu trebao pasti ispod 20 V.

Izgled stabiliziranoga ispravljaaprikazan je na sl. 6. i sl. 7.

Ovaj spoj stabiliziranog ispravljaa jevrlo lako prilagoditi i za druge napone istruje. Za nie napone treba smanjivatinapon primara mrenog transformatora ivrijednost otpora RP1 potenciometra P1.Izlazni napon je lako izraunati iz for-mule


P1 4

iz ref

4

R RU U

R

,

Slika 5. Montaa

hrs broj 3 2006 web

Documents