hrs broj 6/2007 - hrvatski radioamaterski savez · elektronika za mlade • Širokopojasna...

CIJENA 15 KN

godište 16. broj 6 (125) studeni/prosinac 2007.

•IzbornaskupštinaHRS-a

•Šestdesetljećatranzistora

TEMEBROJA:

•RezultatiUKVnatjecanja

•RezultatiKupaJadrana•Digitalna

elektronikazamlade

•Širokopojasnamultiband antena9A4ZZ

uvodnik

Poštovani prijatelji, cijenjeni kolege radioamateri!

Iznimna mi je čast što Vam se u ovo blagdansko doba mogu obratiti putem časopisa Radio HRS po prvi puta kao predsjednik Hrvatskoga radioamaterskog saveza.

Još jednom, želim zahvaliti svima Vama na povjerenju i časti koju ste nam pokazali tijekom proteklih izbora. Hvala svima na porukama, čestitkama, dobrim željama i ponudama za suradnju. Hvala i onima koji su svoj glas dali protukandidatu i tako učinili da ovi izbori prođu u uistinu demokratskom duhu. Najiskrenije, trudit ćemo se pokazano povjerenje apsolutno opravdamo kako bismo Hrvatski radioamaterski savez uredili onako kako svi zajedno želimo, na čast i ponos svakog našeg člana.

Posebno hvala timu ljudi koji su prihvatili određene dužnosti, u prvom redu članovima Izvršnog odbora Hrvatskoga radioamaterskog saveza, koji su spremni uložiti svoje znanje, vrijeme, entuzijazam i iskustvo na dobrobit hrvatskih radioamatera, iako smo svi svjesni da neće biti lako. No, timskim radom, zajedničkim angažmanom, iskrenošću i poštenjem iskreno vjerujem da ćemo uspjeti u ostvarenju zacrtanih ciljeva iz našeg prijedloga programa rada.

Kao što znate, naglasak rada u vremenu koje je pred nama je na oživljavanju i pokretanju radioamaterskih aktivnosti u svim krajevima naše zemlje. Hrvatski radioamaterski savez se okreće prije svega svojim članovima, pojedincima i klubovima u svim regijama Republike Hrvatske. Od iznimne važnosti je pokrenuti edukacijske programe, izraditi edukacijske materijale u cilju obnove članstva, ali i podrške u boljem funkcioniranju klubova.

Nažalost, svjedocima smo dubokih podjela i goleme polarizacije članstva stvorene u posljednje vrijeme. Krajnje je vrijeme da svi zajedno krenemo u izgradnju i osiguranje svijetle budućnosti radioamaterizma u Hrvatskoj. Pred nama su veliki izazovi, jedan od najvećih je svakako ulazak Republike Hrvatske u članstvo Europske Unije. Svjedoci smo problema koji su nastali u susjednim zemljama pri ulasku u Europsku uniju. Razjedinjeni, teško se možemo uspješno pripremiti i prilagoditi za nadolazeće promjene, a posljedice bi mogle biti dalekosežne.

Stoga, još jednom ponavljam, svatko tko želi pomoći, svatko tko se želi uključiti, svatko tko na bilo koji način može pomoći radu Hrvatskoga radioamaterskog saveza na dobrobit svih radioamatera, apsolutno je dobrodošao.

Inasamomkraju,dopustitedaVamaiVašimobiteljimazaželimsvenajboljepovodompredstojećihblagdana.

S poštovanjem, Krešimir Kovarik, 9A5K predsjednik HRS-a

Časopis izlazi svaka dva mjeseca – 6 brojeva u godini.Rukopisi i ilustracije se ne vraćaju.Časopis je ubilježen u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske 19. ožujka 2004. god., pod brojem 532-03-3/04-02.Priprema za tisak: Romildo Vučetić, 9A4RVTisak: PRIUS, Medarska 69, ZagrebNaklada: 1 200 primjerakaPoštarina plaćena u Pošti 10000 Zagreb.Godišnja pretplata sa članarinom HRS-a: 150 knCijena pojedinog primjerka: 15 knGodišnja pretplata: 100 knCijena pojedinog primjerka za inozemstvo: 3,5 euraGodišnja pretplata za inozemstvo: 20 euraProsječna naklada – 1 216 brojevaPrihod ostvaren prodajom u 2006 godini – 400,00 kunaPrihod ostvaren na tržištu oglašavanja u 2005. godini – 17 114,09 kunaPretplata u kunama uplaćuje se u korist žiro-računa:Hrvatski radioamaterski savez, Zagreb2360000-1101561569;poziv na broj 12+JMBG uplatitelja.Devizna pretplata uplaćuje se u korist računa HRS-a kodZAGREBACKA BANKA d.d., Paromlinska 2, 10 000 Zagrebdevizni racun broj: 70300-978-2100057879IBAN: HR4323600001101561569 (2100057879)SWIFT: ZABAHR2X (svrha doznake: Pretplata na Radio-HRS)

TijelaupravljanjaHRS-a (mandat: 2007 – 2011.)PredsjednikHRS-a:Krešimir Kovarik, 9A5KDopredsjednikHRS-a:Mate Botica, dipl.ing., 9A4M, [email protected]:Marina Sirovica, dipl. politolog, 9A3AYM, [email protected]:Ljiljana Božak, 9A5BL, [email protected]ČlanoviIzvršnogodboraHRS-a:Zdenko Blažičević, 9A2HIŽeljko Dražić-Karalić, dipl.oec., 9A4FW, [email protected] Đurin, 9A8AZvonko Horvat, 9A3TRMarijan Kucelin, 9A2RDRolando Milin, 9A3MRMarijan Rečić, 9A2CNadzorniodborHRS-a:Davor Antolić, 9A6NDAZdenko Kokanović, 9A3SOŽeljko Vida, 9A3ZVSudčastiHRS-a:Mladen Katić, 9A5TDubravko Rogale, 9A6NNSMirko Vurušić, 9A2F

Nakladnik:HRVATSKIRADIOAMATERSKISAVEZ

Dalmatinska 12, p.p. 149HR - 10002 ZAGREBHrvatska / Croatiae-mail [email protected] www.hamradio.hr

Uredništvo i administracija:HRVATSKIRADIOAMATERSKISAVEZ

Dalmatinska 12, p.p. 149 HR - 10002 ZAGREBHrvatska / CroatiaTelefon + 385 (0)1 48 48 759 Telefax + 385 (0)1 48 48 763e-mail [email protected]

Glavniurednikdr.sc.ZvonimirJakobović, [email protected]

ZamjenikglavnogurednikaZlatkoMatičić, 9A2EU,[email protected]

Uredničkikolegij

Vijesti iz HRS-amr.sc.PetarMiličić,dipl.ing., [email protected],dipl.ing., [email protected]

Elektronika za mlademr.sc.BožidarPasarić, [email protected]

IARUmr.sc.ŽeljkoUlip,dipl.ing., [email protected]

ElektronikaAntunDretvić, [email protected]

KV aktivnostiZlatkoMatičić, [email protected]

DiplomeVladimirPavlica,ing., [email protected]

IOCA programEmirMahmutović,prof., [email protected]

UKV aktivnostŽeljkoDražić-Karalić,dipl.oec., [email protected]

Digitalne komunikacijeBrankoPlazanić,dipl.ing., [email protected]

ARGOtoPredanić, [email protected]

CW aktivnostMilanDrlić, [email protected]

Informiranje i mali oglasiLjiljanaBožak, [email protected]

DX vijestiDeanMilde, [email protected]

LektoricaTihanaNakomčić, [email protected]

Tehnički urednikRomildoVučetić, [email protected]

Svim čitateljima, prijateljima i svim radioamaterima

ČESTITBOŽIĆISVAKODOBROUNOVOJ2008.GODINI

želi Hrvatski radioamaterski savez

www.hamradio.hrRADIOHRS-6|2007 STUDENI/PROSINAc20073

vijesti iz hrs-a

Izborna Skupština HRS-a održana 17. studenog 2007. u Zagrebu pokazala

je drugačije pristupe u poimanju radioamaterizma, pokazala je razlike u radu i ponašanju, ali je na kraju pokazala i da sami radioamateri znaju i mogu riješiti probleme pred kojima se nađu. Izborna Skupština započela je još na zasjedanju redovite Skupštine u travnju, pa čak i nešto ranije. Već tada su se definirala dva pravca u daljnjem razvitku radioamaterizma u Hrvatskoj. I upravo ta travanjska Skupština je bila točka na kojoj se odredio novi pravac predvođen gospodom Kovarik, Botica i drugima. Nažalost, ta je Skupština imala i manje lijepu sliku o dijelu radioamatera koji su stvorili mučnu, lošu atmosferu, prepunu nerazumijevanja i osobnih uvreda. Sve do izborne skupštine pozicije i aktivnosti pojedinaca nisu se promijenile. A s tih pozicija su došli i na ovo zasjedanje.

17. studenog dvorana HZTK-e nikada nije bila punija. Pristigli su svi predstavnici članica HRS-a, gosti i zamjenici predstavnika, također kao gosti. Zasjedanje Skupštine otvorio je dotadašnji predsjednik HRS-a, Petar Miličić. Zdenko Blažičević, predsjednik ZARS-a, prekinuo je rad Skupštine i predložio da se minutom šutnje oda počast poginulim i nestalim braniteljima Vukovara jer je to bio i dan sjećanja na stradanje toga grada.

Zatim je tada aktualni predsjednik nastavio voditi zasjedanje Skupštine na neuobičajen način, protivan Poslovniku o radu Skupštine. Nakon upozorenja i rasprave, zasjedanje je krenulo u skladu s Poslovnikom. Ipak, atmosfera je odmah na početku bila poremećena, bilo je povišenih tonova, krivog brojanja glasova. Sve je pokazivalo da bi zasjedanje moglo krenuti u krivom smjeru. Bilo je i intervencija pravnika kojeg plaća HRS, koje su bile nepotrebne i podizale su tenzije. Izbor Radnog predsjedništva zorno je dokazao trenutačnu podijeljenost u dvorani. Već ovdje su se odmjeravale početne pozicije kandidata za novog predsjednika. Kandidati za Radno predsjedništvo koje je predložio Petar Miličić nisu prošli, a u Radno su predsjedništvo izabrani Franjo Kokorić (9A2TN), Josip Levatić (9A3AS) i Zvonko Grediček (9A3XM). Zasjedanje je nastavio voditi Franjo Kokorić. Prvo se obratio svim zastupnicima s molbom da vode računa o redu, dignitetu, da se izbjegavaju osobni obračuni i da se svi drže Dnevnog reda. Svoja nezadovoljstva zastupnici će imati prigodu iskazati glasanjem i zasjedanje

Izborna SkupštIna HrS-aTEKST: Franjo Kokorić, 9A2TN

nema potrebe dovoditi u neugodne vode. Radno predsjedništvo je upozorilo da će se držati Poslovnika i posebno će voditi računa o redu na zasjedanju. Ovo je atmosferu malo stišalo i zasjedanje je krenulo s boljom tolerancijom.

Usvojen je Dnevni red, a izbrisana točka Dnevnog reda o promjenama Statuta. Izabrana su sva tijela Skupštine, a njihov je izbor pokazao da su uz tijesnu većinu prolazili zastupnici kandidata Krešimira Kovarika. Verifikacijska je komisija utvrdila da postoji kvorum i da će donesene odluke biti legalne jer je nazočno 78 predstavnika članica. Bilo je i primjedbi na zapisnik o zasjedanju travanjske Skupštine i nekim odlukama. Rasprava o tom zapisniku za ovu, izbornu Skupštinu, nije bila toliko važna pa je i zapisnik usvojen onako kako je predložen.

Relativno brzo su razriješeni predsjednik HRS-a Petar Miličić, dopredsjednik, Mate Botica (koji je već ranije podnio ostavku), članovi Izvršnog odbora, Nadzornog odbora i Suda časti. I samo Izvješće o ostvarenju Programa rada za razdoblje 2003 – 2007. je brzo apsolvirano jer je Radno predsjedništvo zauzelo stav kako se Izvješće ne treba čitati i posebno objašnjavati jer su ga svi predstavnici dobili u pismenoj formi.

Utvrđivanje lista i predstavljanje kandidata za predsjednika također nije dugo trajalo jer su njihovi pisani programi podijeljeni predstavnicima članica. Osobno predstavljanje kandidata i obraćanje predstavnicima također nije dugo trajalo i korektno je provedeno.

Sam izbor predsjednika nije prošao bez problema. Prvo je glasanje pokazalo da je pobijedio Krešimir Kovarik, ali uz nedovoljan broj glasova kako stoji u Poslovniku. Tek sada se utvrdilo da su neki predstavnici nelegalno nazočni zasjedanju. Verifikacijska komisija se povukla i u prostorijama HRS-a utvrdila točan broj predstavnika članica.

Slika1. Radno predsjedništvo

Slika2. Neobavezni razgovori

www.hamradio.hr4STUDENI/PROSINAc2007 RADIOHRS-6|2007

PAS 1BSB 1Intelsat VA-F11Intelsat VA-F10TDF 1TV-SAT 2OlympusIntelsat V-F6

Gorizont

Telecom1 A

Telecom1C

IntelsatV-F12

Intelsat VA-F12

Intelsat V-F7

Tele-X

EutelsatI-F2

EutelsatI-F5

EutelsatI-F4

EutelsatI-F1

Astra1A

Kopernikus DSF1

Kopernikus DSF2

45°31°27,5°24,5°18,5°

19°14°

8°5°1° 5° 7° 10° 13° 16°19,2° 23,5°28,5° 62° 66°

Zapad

IstokS

N

04

08

10

18

25

36

37

52

sadržaj


4 IZBORNASKUPŠTINAHRS-A

6 ZAPISNIKORADUIZBORNOGPOVJERENSTVAIZBORNESKUPŠTINEHRVATSKOGARADIOAMATERSKOGSAVEZA

7 RADIOAMATERSKIISPITUZARS-UIOSVRTNABUDUĆNOST9A

8 PODIJELJENAPRIZNANJAZA“RUKUPRIJATELJSTVA”

9 STRUČNAPREDAVANJAURADIOKLUBUZAGREB

10PUČIŠĆANIUETERU…

11 POSJETILISMOJESENSKISAJAMPORDENONe

12SEDMOSVJETSKOPRVENSTVOUBRZOJTELEGRAfIJI

14HRVATSKITELEGRAfSKIKLUB

17 DIGITALNAELEKTRONIKAZAMLADE–3.1.DIO

18ŠESTDESETLJEĆATRANZISTORA

21DIGITALNEVEZESRAČUNALOMpocKet pc

23ŠIROKOPOJASNAmultibAndANTENA9A4ZZ

25SUSTAVIZADIGITALNIRADIODIfUZIJSKIAUDIOPRIJENOS–1.DIO

29PRAVILAKVNATJEcANJA

33REZULTATIKVNATJEcANJA

36ODRAđENITREĆIKUPJADRANA2007.

37RADIOAMATERSKEAKTIVNOSTINAHRVATSKIMOTOcIMA

39iocA touR 2007 by 9A5cy

42REZULTATIUKVNATJEcANJA

52UKVNATJEcANJE“RUKAPRIJATELJSTVA”2007.

53KOMENTARNAIZVJEŠĆEOOSTVARENJURADAHRS-AURAZDOBLJU2003–2007.

54DXccOSVRTNA2007.GODINu

54MALIHAMOGLAS

konstatiralo da je u njima nađeno sljedeći broj glasačkih listića:1. za izbor predsjednika Hrvatskoga

radioamaterskog saveza 78 listića,2. za izbor dopredsjednika Hrvatskoga

radioamaterskog saveza 78 listića,3. za izbor članova Izvršnog odbora

Hrvatskoga radioamaterskog saveza 62 listića,

4. za izbor članova Nadzornog odbora Hrvatskoga radioamaterskog saveza 62 listića,

5. za izbor članova Suda časti Hrvatskoga radioamaterskog saveza 62 listića.

III.Rezultati glasovanja su sljedeći:za predsjednika je predloženi kandidat, Krešimir Kovarik, 9A5K, dobio 39 glasova,za predsjednika je predloženi kandidat Petar Miličić, 9A6A, dobio 36 glasova,3 listića je bilo nevažećih.

Kako niti jedan od kandidata nije dobio

vijesti iz hrs-a

Pored toga, Statut i Poslovnik HRS-a se u potpunosti ne slažu u člancima o izboru. Određena je pauza da se utvrdi činjenično stanje. Primjenom Statuta kao “jačeg” akta, prešlo se na drugi krug glasanja. I ovaj puta je pobijedio Krešimir Kovarik, ali sada uvjerljivije, s 41 prema 33 glasa. Time je postao novim predsjednikom HRS-a.

Za dopredsjednika HRS-a predložena su tri kandidata: Mate Botica, Željko Dražić-Karalić i Zdenko Blažičević. Najveći broj glasova u prvom krugu dobio je Mate Botica, novi dopredsjednika HRS-a. I izbor Izvršnog odbora (9A2C, Marijan Rečić, 9A2HI ZdenkoBlažičević, 9A2RD Marijan Kucelin, 9A3MR Rolando Milin, 9A3TR Zvonko Horvat, 9A4FW, Željko Dražić-Karalić, i 9A8A, Stjepan Đurin), Nadzornog odbora (9A6NDA, Davor Antolić, 9A3SO, Zdenko Kokanović, 9A3ZV, Željko Vida) i Suda časti (9A6NNS, Dubravko Rogale, 9A5T, Mladen Katić, i 9A2F, Mirko Vurušić) protekao je dosta brzo jer su izabrani kandidati koje je predložio novi predsjednik HRS-a, a Petar Miličić je čak i odustao od nekih svojih prijedloga.

Nakon izbora, novi predsjednik se obratio predstavnicima članica i gostima. Nakon zahvale, za dobrobit svih u HRS-u pozvao je sve članove na suradnju pa tako i članove starog rukovodstva. Zamolio ih je da pomognu u provedbi zacrtanih programa i preuzetih obveza iz njihovog mandata, posebice kod međunarodnih obveza.

Od gostiju pozdravni govor je održao i predsjednik HZTK-e, prof. dr. sc. Ante Markotić. Uvidio je prilike koje su vladale na

zasjedanju Skupštine pa je između ostalog pozvao na jedinstvo u realizaciji programa jer HZTK-a ulaže značajna sredstva u razvoj HRS-a.

Uz domjenak i ugodne razgovore puno zastupnika članica brzo je zaboravilo razmirice. Opet smo svi bili samo radioamateri. A da će i dalje razlika biti, to smo svjesni svi. Pokazao je to i bivši predsjednik HRS-a koji je pred kraj napustio zasjedanje Skupštine tako da i nije imao mogućnost čestitati novoizabranima.

I.Izborno povjerenstvo je tijekom Skupštine podijelilo 78 kompleta od šest glasačkih listića (uzorci u privitku), tj. svim verificiranim predstavnicima (66) odnosno zamjenicima predstavnika (12), od 68 članica Hrvatskoga radioamaterskog saveza, prema izvješću Verifikacijskog povjerenstva Skupštine.

II.Nakon tajnog glasovanja Izborno povjerenstvo je otvorilo glasačke kutije i

zapISnIk o raDu IzbornoG poVJErEnStVa IzbornE SkupštInE HrVatSkoGaraDIoaMatErSkoG SaVEza

Slika4. Govor novog predsjednika

održane17.studenoga2007.uZagrebu

Slika3. Skupštinari u pauzi između izbora


vijesti iz hrs-a

natpolovičnu većinu glasova verificiranog broja članova Skupštine (78), tj. 40 glasova prema odredbama Poslovnika o radu Skupštine, pristupilo se drugom krugu glasovanja.

Rezultati drugog kruga glasovanja su sljedeći:- za predsjednika je predloženi kandidat

Krešimir Kovarik, 9A5K, dobio u drugom krugu 41 glas.

- za predsjednika je predloženi kandidat Petar Miličić, 9A6A, dobio u drugom krugu 33 glasa

- 4 listića je bilo nevažećih.

Prema tome za predsjednika Hrvatskoga radioamaterskog saveza izabran je Krešimir KOVARIK, 9A5K, jer je za njega glasovalo više od polovice ukupnog broja verificiranih članova Skupštine Hrvatskoga radioamaterskog saveza.

2.ZadopredsjednikaHrvatskogaradioamaterskogsaveza predloženi kandidati su:1. Zdenko Blažičević, 9A2HI

dobio je 17 glasova,2. Mate Botica, 9A4M

dobio je 40 glasova,3. Željko Dražić-Karalić, 9A4FW

dobio je 18 glasova,4. 3 listića je bilo nevažećih.

Prema tome za dopredsjednika Hrvatskoga radioamaterskog saveza izabran je Mate Botica, 9A4M, jer je za njega glasovalo više od polovice ukupnog broja verificiranih članova Skupštine Hrvatskoga radioamaterskog saveza.

3.ZačlanoveIzvršnogodboraHrvatskogaradioamaterskogsaveza kandidati su dobili sljedeći broj glasova:Iz redova predstavnika Skupštine Hrvatskoga radioamaterskog saveza (bira se 7 članova):

1. Zdenko BLAŽIČEVIĆ, 9A2HI 58 glasova,2. Željko DRAŽIĆ-KARALIĆ, 9A4FW

59 glasova,3. Stjepan ĐURIN, 9A8A 58 glasova,4. Zvonko HORVAT, 9A3TR 57 glasova,5. Marijan KUCELIN, 9A2RD 57 glasova,6. Rolando MILIN,9A3MR 57 glasova,7. Marijan REČIĆ, 9A2C 58 glasova.

Prema tome, za članove Izvršnog odbora Hrvatskoga radioamaterskog saveza izabrani su:1. Zdenko BLAŽIČEVIĆ, 9A2HI,2. Željko DRAŽIĆ KARALIĆ, 9A4FW,3. Stjepan ĐURIN, 9A8A,4. Zvonko HORVAT, 9A3TR,5. Marijan KUCELIN, 9A2RD,6. Rolando MILIN, 9A3MR, 7. Marijan REČIĆ, 9A2C.

4.ZačlanoveNadzornogodboraHrvatskogaradioamaterskogsavezakandidati su dobili sljedeći broj glasova:1. Davor ANTOLIĆ, 9A6NDA 58 glasova,2. Zdenko KOKANOVIĆ, 9A3SO 57 glasova,3. Željko VIDA, 9A3ZV 56 glasova,4. 4 listića je bilo nevažećih.

Prema tome za članove Nadzornog odbora Hrvatskoga radioamaterskog saveza izabrani su:1. Davor ANTOLIĆ, 9A6NDA,2. Zdenko KOKANOVIĆ, 9A3SO,3. Željko VIDA, 9A3ZV.

5.ZaSudčastiHrvatskogaradioamaterskogsaveza kandidati su dobili sljedeći broj glasova:1. Mladen KATIĆ, 9A5T 58 glasova,2. Dubravko ROGALE, 9A6NNS 59 glasova,3. Mirko VURUŠIĆ, 9A2F 58 glasova,4. 3 listića je bilo nevažećih.

Prema tome za članove Suda časti Hrvatskoga radioamaterskog saveza izabrani su:1. Mladen KATIĆ, 9A5T,2. Dubravko ROGALE, 9A6NNS,3. Mirko VURUŠIĆ, 9A2F.

Članovi Izbornog povjerenstva:Ivica NOVAK, 9A1AAVladimir ŽIVKOVIĆ, 9A2DTihana NAKOMČIĆ, 9A6PBT

Zagrebački radioamaterski savez je 24. studenoga 2007. godine u svojim

prostorijama u Bulićevoj 14 održao ispit početničkoga, “P” razreda. Odaziv je bio velik. Od 22 najavljena kandidata, ispitu je pristupilo 15 kandidata. Testiranje je u ime Hrvatskoga radioamaterskog saveza provela ispitna komisija na čelu s predsjednikom komisije, Vladom (9A2V), te članovima Zdenkom (9A2HI) i Ivanom (9A2YC). Kandidati, od kojih je polovina doputovala iz raznih dijelova Hrvatske, su pokazali spremnost i prilično visoku razinu znanja. Ispitna su pitanja dostavljena iz Hrvatskoga radioamaterskog saveza, te se ispit odvijao na materijalima podijeljenim u dvije ispitne grupe. Kako bilo, pitanja i nisu bila lagana, a pronašla su se i neka kojima nije mjesto među pitanjima za početnički razred. Uoči ovog ispita, Zagrebački radioamaterski

raDIoaMatErSkI ISpIt u zarS-u I oSVrt na buDućnoSt 9a

TEKST: Krunoslav Horvatić, 9A4KH

savez je provodio tromjesečni tečaj koji je pohađalo šest mladih polaznika. Tečaj se provodio uglavnom po uzoru na gradivo iz radioamaterskoga priručnika Radiokomunikacije. Tijekom tih priprema korištena je i druga dopunska literatura, uglavnom nastala u drugim radioklubovima širom Hrvatske (skripta, razna kondicijska pitanja i slično). Uspoređujući materijale zamijetili smo da na razini Hrvatske od strane Hrvatskoga radioamaterskog saveza nije definiran jedinstveni kriterij po kojem bi početnici polagali svoj prvi radioamaterski ispit. To svakako dovodi u pitanje izjednačenosti početničkog znanja po regijama.

U Zagrebačkom radioamaterskom savezu na edukaciji najmlađih radi tim iskusnih radioamatera, prvenstveno sa željom

da u radioamaterski pokret privuče što veći broj novih mladih snaga. Koristim priliku i ovim putem čelništvu Hrvatskoga radioamaterskog saveza, šaljem poruku kako je prijeko potrebno izgraditi temelj za jednaku edukaciju mladih u Hrvatskoj. Svi zajedno smo svjedoci izuzetno brzoga tehnološkog napretka, a osobito u domeni digitalnih telekomunikacija. Mišljenja sam da se materijali, koji bi se jednoobrazno pripremali za početničke edukacije, moraju češće nadopunjavati “novitetima” koje donosi tehnološki napredak. Primjerice, zadnje iskustvo (ovaj ispit) nam govori kako su (ispitno) ispuštene važne stvari bazirane na digitalnim komunikacijama, a za koje se sve više zalaže veliki broj ljudi iz radioamaterske obitelji. Radioamaterske domene su kompleksne te ih kao takve moramo predočiti i početnicima.


vijesti iz hrs-a

Organizatori tradicionalnoga UKV natjecanja “Ruka prijateljstva”, članovi

Radiokluba slijepih “Louis Braille”, 9A1CBT, i ove godine su zadovoljni postignutim. Uspješno natjecanje, dnevnici pregledani na vrijeme, rezultati objavljeni bez prigovara i kašnjenja, i na kraju – zanimljivo i veselo druženje na zajedničkome hamfestu. Podjela nagrada za natjecanje koje je bilo 21. listopada 2007. godine, odvijalo se u znaku obilježavanja šezdeset godina uspješnog djelovanja, za njih vrlo važne, Udruge slijepih Zagreb.

Nema sumnje da je i ovo natjecanje doprinos afirmaciji i integraciji slijepih i slabovidnih radioamatera, koji održavanjem veza s ostalim radioamaterima žele pokazati svoje sposobnosti, znanja, vještine i mogućnost rukovanja opremom i radiouređajima.

poDIJElJEna prIznanJa za “ruku prIJatElJStVa”

Slika1. Duško Šimić, 9A2KK, prvo mjesto u kategoriji Jedan operator – sve vrsta rada.

TEKST I SLIKE: Emir Mahmutović, 9A6AA

Ako nećemo usvajati nove tehnologije i educirati mlade na svim ograncima, ne možemo ići naprijed. Primjerice, usporedba i zapažanje koje je kao informacija svim radioklubovima u Hrvatskoj dobro došla, je trenutačna situacija u ZARS-u, a odnosi se na radiokonstruktorsku sekciju mladih. Unazad dvije godine, u radionici ZARS-a se konstrukcije i tehnika gradnje baziraju na novim tehnologijama. Mišljenja smo kako je upravo takav pristup pun pogodak, a koji je postupno rezultirao sve većim interesom mladih za našu djelatnost. Sve više je slučajeva da istu aktivnost moramo provoditi u više grupa jer je odaziv mladih iznad naših kapaciteta. Najvažnije je napomenuti da nismo učinili ništa posebno. Odustali smo od klasičnih (starih) načina gradnji i gradimo isključivo SMD tehnologijom i pratimo trendove računalnih, mikrokontrolerskih i drugih, radioamaterima sličnih mogućnosti. Dakle, iz ZARS-a predlažemo Hrvatskom radioamaterskom savezu da ozbiljnije razmotri mogućnost pomlađivanja radioklubova, a posebno s naglaskomna definiranje početničkih kriterija. Potrebne su organizirane edukacije mladih, kako nam se u budućnosti ne bi dogodili

prazni bandovi. Više sam puta pokušao skrenuti pozornost na činjenicu da u našem hobiju ima priličan broj ljudi koji nisu u struci, te kako na primjer, razina znanja operatora “A” razreda nije izjednačena

(gledajući stvari s osnova struke), te da će tako najvjerojatnije ostati i u budućnosti. To je jedna od važnih pretpostavki prilikom kreiranja prihvatljivog praga znanja i kriterija obrazovanja mladih radioamatera.

Slika1. Ispitna groznica u prostorijama ZARsa


Natjecateljska komisija Radiokluba slijepih “Louis Braille”, u sastavu: Savo Golić, 9A2GS, Novica Dražetić, 9A6NDN, i Mihael Đurašin, 9A6JWM, pregledala je sve pristigle dnevnike kako bi se 25. studenoga 2007. godine, u prostorijama Udruge slijepih Zagreb najuspješnijim natjecateljima podijelili pehari i diplome.

Iako vidljivo slabog zdravlja, ali s neiscrpnom energijom i ljubavlju za ovaj hobi, nazočne je pozdravio predsjednik Radiokluba slijepih “Louis Braille”, Savo Golić, 9A2GS, posebno se zahvaljujući članovima Radiokluba slijepih “Galeb” iz Rijeke, i sekciji slijepih radioamatera iz Osijeka na njihovom dolasku na ovaj hamfest.U ime Udruge slijepih Zagreb, nazočne je pozdravio i prof. Vinko Zrinšćak, ukratko ih upoznavši s djelovanjem udruge, naglašavajući da postoje razni tečajevi i aktivnosti koje podržavaju, a među njima su i radioamaterske koje pomažu da se njihovi članovi snađu, da prihvate sljepoću i da se nauče živjeti s njom. “Na ovoj radioamaterskoj fešti mogu reći da imamo dovoljno razloga da budemo ponosni na Radioklub slijepih ‘Louis Braille’, čestitati im na svim postignutim rezultatima, a posebno na uvođenju amaterske radiogoniometrije među slijepe svijeta, a ne samo Hrvatske”, rekao je prof. Zrinšćak.Predsjednik Radiokluba slijepih, Savo Golić, 9A2GS, pojasnio je da su se kao organizatori natjecanja, članovi Kluba potrudili da se što više njihovih radioamaterskih pozivnih oznaka taj dan čuje u eteru. Zbog toga su, iako po jako lošem vremenu i nemogućim uvjetima,

vijesti iz hrs-a

otišli na Sljeme kako bi što uspješnije sudjelovali u natjecanju. Ekipa, sastavljena od 8 članova, rabila je 5 osobnih i četiri klupska znaka i pri tome odradila 430 radioveza, FM vrstom rada. “Zahvaljujući našim prijateljima, Željku Ulipu, 9A2EY, koji nam je došao postaviti antenu i Zdenku Blažićeviću, 9A2HI, koji nam ju je opet posudio, jer je naša bila tehnički neispravna i Borisu, 9A3TN, koji nam je pomogao računalnom obradom dnevnika, omogućeno nam je samo natjecanje”, rekao je Golić. Uvidom u pristigle dnevnike, u natjecanju je sudjelovalo dvadesetak slijepih radioamatera iz nekoliko klubova i preko 300 ostalih sudionika, ili, kako u Radioklubu slijepih znaju reći, videćih operatora.

Savo, 9A2GS, zahvalio se nazočnima na iskazanoj podršci, pružajući im simbolično svojim dolaskom ruku prijateljstva, pokazujući time da vjeruju u sposobnosti i mogućnosti slijepih radioamatera.

Najuspješnijim radioamaterima potom su uručena priznanja. Kao što je i uobičajeno u radioamaterskim natjecanjima, i kod ovoga nadmetanja postoje razne kategorije natjecatelja, ali i jedna posebna kategorija u koju su se plasirale postaje slijepih radioamatera.

Najbolji (prva tri mjesta), po pojedinim kategorijama, su:- jedan operator, sve vrsta rada:

prvo mjesto osvojio je Duško Šimić, 9A2KK, iz Bjelovara, drugi je Slobodan Krnjeta, 9A2LX, iz Osijeka, a treći Vlado Markuš, 9A4VM, iz Kloštar Ivanića;

- više operatora, sve vrste rada:

najbolji Radioklub je Radioklub “Jan Hus”, 9A5Y, iz Daruvara, drugi je Radioklub Novska, 9A1CCU, iz Novske, a treći Radioklub Belišće, 9A3B, iz Belišća;

- samo FM vrsta rada: Branko Kosar, 9A4TT, iz Bjelovara, drugi je Ivica Šašek, 9A2UI, iz Belišća, a treći Zdenko Bogadi, 9A3UJ, iz Kutine;

- žene: Ivanka Dobrijević, 9A4DI, iz Zagreba, druga je Vesna Ugarković, T9/9A6IBU, iz Sesvetskog Kraljevca, te Gabrijela Fila, 9A3BGN, iz Kutine;

- postaje izvan Hrvatske, sve vrste rada: Zoran Nenadović, YT1DW, Ivan Mastilović, YU1LA, Novak Felbab, YU1EM, svi iz Srbije;

- postaje izvan Hrvatske, samo FM vrsta rada: Nijaz Veladžić, T95NNV, drugi je Nedžad Malkoč, T92NMO, a treći je Asim Hairlaković, T92RHX, svi iz BiH;

- postaje organizatora: Savo Golić, 9A2GS, iz Zagreba, drugi je Novica Dražetić, 9A6NDN, iz Križa i treći Igor Stojčić, 9A3BWI, iz Lipovljana.

U ime natjecatelja nazočne je pozdravio i domaćinima se zahvalio Duško Šimić, 9A2KK, iz Bjelovara koji je istakao da je očito da je organizator uložio velike napore, kako bi natjecanje prošlo bez prigovora, tj. izuzetno dobro. On se nada da će se iduće godine nakon natjecanja opet svi ovdje sresti i još većem broju.

Druženje je nastavljeno kratkim dramskim prikazom članova Dramskog studija slijepih, koji govori o svakodnevnici iz života slijepih, te višesatnim neformalnim razgovorima natjecatelja i gostiju.

Baš je bilo zanimljivo!

Tijekom tri utorka (13, 20. i 27. studenoga) zainteresirani za bežične

veze su se u Radioklubu Zagreb mogli upoznati s problematikom bežičnih mreža, te s njihovim temeljnim odrednicama, sigurnosti, i što je najvažnije – s primjenama bežičnih veza u radioamaterizmu.

Predavači ove zanimljive teme bili su znalci iz te problematike: Tomislav Jagušt, 9A3BCT, i Ivica Palčić, 9A5BDD.

Stručna prEDaVanJa u raDIoklubu zaGrEb

TEKST I FOTO: Emir Mahmutović, 9A6AA

Najava predavanja izazvala je golemo zanimanje brojnih radioamatera. Tijekom tri dana predavanja prostorija u kojoj su se ona odvijala je bila premala da primi sve zainteresirane. Kako i ne bi kada su računala postala naša svakodnevnica i kada danas nije nebitno kako povezati neke dvije konfiguracije (ili kada pristupanje Internetu nije samo sebi svrha). Znatiželjnici su mogli saznati prednosti i

nedostatke bežičnih veza (WLAN) te njihovu usporedbu sa žičnim povezivanjem računala (LAN). Za nas je nadogradnja gore navedenoga ono za čime radioamateri zadnjih godina pokazuju posebno zanimanje, a tu spadaju: nekomercijalno spajanje na Internet, uporaba bežičnih veza za računalno spajanje na radioamaterske servise, sve popularniji Echolink, upravljanje radiopostajama na daljinu, …


vijesti iz hrs-a

Posebne minute posvećene su zaštiti spajanja i prijenosa podataka. Nazočni su se upoznali s pojmovima kao što su MAC, WEP, WPA, TKIP, a svako tko se kani upustiti u bežične veze neka se što prije upozna sa značenjem riječi wardiving, piggybacking, poisoned hotspot, …

Bilo je riječi i o mogućoj štetnosti po ljudski organizam od zračenja bežičnih mreža. Na skupu je rečeno da prema dostupnim pokazateljima za sada nema opasnosti od njihove uporabe ako se koriste tehničke preporuke i poštuje zakonska regulativa. Ipak, dodano je, da se sistematska istraživanja tek počinju provoditi.

Zanimljivost je i to da su oni koji imaju brzi pristup Internetu, spomenuto predavanje mogli istovremeno pratiti od kuće (ili gdje su već u to vrijeme), spajajući se na web stranicu: http://9a5bdd.com.

Zagrebački radioamateri sa znatiželjom očekuju najavu slijedećeg predavanja. Ne sumnjamo da će odziv biti zadovoljavajući. Slika1. Trodnevnom predavanju u Radioklubu Zagreb nazočili su brojni članovi i prijatelji kluba.

Jučer je, nakon višegodišnje stanke, zahvaljujući prvenstveno razumijevanju

općine Pučišća i njezinog načelnika, gospodina Alena Parunova, te potpori matičnoga Radiokluba Vidova Gora iz Supetra, ponovno proradila radioamaterska sekcija 9A1CPB.

U novim, svježe obojenim prostorijama bivše mjesne zajednice, koju su radioamateri sami uredili, montirana je sva potrebna oprema, postavljene specijalne antene te je, uz prisutnost članova sekcije i matičnog Radiokluba, održana i prva veza. Na “meti” se slučajno našao radioamater iz Makedonije koji je pozdravio sve prisutne, a mladim operatorima zaželio mnogo dobrih veza. Čujnost i razumljivost je bila odlična s obzirom na veoma nepovoljan smještaj Pučišća.

Svečanosti se, usprkos poodmakloj trudnoći priključila i operatorica Marija koja je radioamaterski ispit položila prije nekoliko godina.

Nakon što je utvrđeno da sve ispravno funkcionira, starija ekipa je ustupila mjesto mladim operatorima koji se jedva dočekali da dođu do mikrofona.

PUČIŠĆANIUETERU…TEKST I FOTO: Ivica Pavišić, 9A2BW

Slika1. Zajednička slika mladih i starih amatera

Pučišćki radioamateri imaju pred sobom još nekoliko ozbiljnih zadataka. Na prvom mjestu je uređenje učionice, koja se nalazi neposredno uz primopredajnu sekciju. Potrebno je sanirati i obojiti zidove te

obnoviti električnu instalaciju. Klesarska je škola iz Pučišća obećala opremiti učionicu školskim namještajem, a onda će krenuti obuka, tečajevi, radionice i sve ono što ovaj hobi čini ugodnim i zanimljivim.


Ove godine, sajam Radio amatore 2 (Pordenone, Italija), kako mu

glasi službeni naziv, održan je 24. i 25. studenog (subota i nedjelja) i po kišnom je vremenu okupio veliki broj zaljubljenika u radioamaterizam, elektroniku i računala. Premda bi taj raspored trebao biti upravo obratan, što je vidljivo i po promotivnim materijalima na kojima je naglasak dan na “low cost” elektroniku, informatiku i kućna računala. Ponuda je bila upravo takva – kroz pet paviljona sajma i 146 izlagača moglo se pronaći za svakoga po nešto, a najmanje za radioamatere.

Krenimo redom. Pojačani promet na ulasku u mjesto dao je naslutiti povećano zanimanje za jesenski sajam koji svakom godinom otvara sve veći broj paviljona. Parkirališna mjesta su osigurana za veliki broj posjetitelja s besplatnim autobusnim prijevozom do ulaza. Cijena ulaznice je 8 eura, s popustima za grupe, a školska djeca imaju besplatan ulaz (što je bilo vidljivo i po nesnosnoj gužvi koja je vladala svim paviljonima). Najviše zanimanja pobudili su štandovi polovnom računalnom opremom, zamjenskom tintom, prenosivim CD i DVD medijima, te jeftinom robom kineske proizvodnje. Helikopteri su letjeli na sve strane. Uz svu tu gužvu, bilo je pravo umijeće pronaći štandove koji će zadovoljiti radioamaterske ukuse, a takvih je bilo malo, ne više od desetak. Pohvalno je i to da su bili prisutni i oni izlagači koji su se već tradicionalno pojavljivali samo

poSJEtIlI SMo JESEnSkI SaJaM porDEnonE TEKST: Adam Aličajić, 9A4QV

na većem proljetnom izlaganju. Polovni radiouređaji bili su zastupljeni samo na 2 štanda, s neistaknutim cijenama, tako da je mjesta cjenkanju bilo (ali ne previše). Na jednom mjestu, moglo se naći i kineskih kopija Kenwood uređaja tipa Puxang koji su se prodavali za više od duple tržišne cijene. Cijene računalne opreme i DVD medija su bile više nego u Hrvatskoj, tako da se zbog takve ponude nije isplatilo ići na izlet. S druge strane, elektronička oprema, dijelovi, kako novi tako i polovni, bili su puno pristupačniji nego kod nas. Iz ponude je bilo vidljivo kako prodavači prate trendove, nudili su se mikroprocesori, LCD displeji raznih veličina i što je potrebno za razvoj i izvedbu mikrokontrolerskih gradnji. Tu je prednjačio Parsic – Italija čiji je štand bio doslovce preplavljen kupcima. Već tradicionalno, štand na kojem se moglo susresti najviše radioamatera konstruktora bio je In orbita-Marostica s ponudom svih vrsta konektora za UHF/WiFi, polovne opreme za GHz opsege, kritičnih poluvodiča i dijelova koji se teže nalaze, jednom riječi, svega što je potrebno GHz konstruktoru. Svojom ponudom, ali ne i cijenom ugodno su iznenadili po prvi put i Englezi. Na velikom i preglednom štandu nudilo se svih vrsta Rosenberg koaksijalnih konektora, od WiFi do 7/8“, mjerene opreme za GHz područja, poluvodiča, mikrokontrolera te razgrabljenih LCD displeja po 2,5 eura po komadu. Konstruktori su cijenom trebali biti zadovoljni, a pogotovo oni više kupovne moći. Na sajmu se našla i grupa Engleza

čiji je komentar na cijene polovne furde bio s podsmjehom. Stvari koje su u Engleskoj teško dostupne i skupe, ovdje su za njih bile pravi mamac. Marcuci su uz LEMM. bili jedini koji su prodavali antene, a veliki broj amatera je kupovao i vertikalne antene za 2-metarsko područje po veoma povoljnim cijenama. Ono što zasigurno nećete naći na sajmu su koaksijalni kabeli, uz pokoju mršavu ponudu RG-58 sumnjive kvalitete.

Centralni paviljon broj 5, koji inače ugošćuje predstavnike radioamaterskih saveza, uzvanika, demonstracije nove opreme, nije bio u tom tonu. Jedini se predstavio ARI Friuli Venezia Giulia, s par QSL kartica i jednim stolom s ponudom ručno izrađenih ručica za elektronska tipkala. Već tradicionalan je bio posjet hrvatskih radioamatera područja Rijeke i okolice te Istre, te je to postalo mjesto gdje se obično i susretnemo i razmijenimo pozdrave i kratka iskustva. Naravno, nije izostao ni veliki broj amatera iz susjedne Slovenije. Poslije 14.00 sati gužva jenjava i kretanje sajmom je olakšano. Tada se mogla lakše pogledati i roba na štandu, popričati s prodavačem i kupiti na miru ono što ti zaista treba. No, samim time, moglo se primijetiti da je većina zanimljive robe već rasprodana i da će sretnici biti oni koji nešto nađu i sutra.

Tradicionalno malen broj mjesta za odmor i osvježenje, velika gužva i kineske igračke i računala bio bi obris ovog jesenskoga sajma. Naravno, vidimo se u proljeće 2008. godine.

vijesti iz hrs-a


Sedmi WHST je održan u hotelu Slavija u Beogradu od 19. do 22. rujna 2007.

godine i na njemu je sudjelovalo 81 natjecatelja u 9 kategorija iz 13 DXCC entiteta. Ukupno je sudjelovalo 9 kategorija: A-7, B-8, C-9, D-8, E-8, F-16, G-7, H-7, I-11. Našu su ekipu činila dva natjecatelja u kategoriji F.

Natjecanje se, kao i do sada, održavalo u prijamu i odašiljanju Morzeovih znakova (otvoreni, mješoviti i brojčani tekst), RUFZ-u (program koji odašilje razne pozivne oznake) i Morze Runneru (program koji simulira natjecanje). Kod natjecatelja se ocjenjuje tko će brže (više) odaslati/primiti Morzeovih znakova, pozivnih oznaka u RUFZ programu ili tko će napraviti bolji rezultat kada je u pitanju Morze Runner.

Naš se tim, u sastavu Vedran Čarapović, 9A7DX, i Tomislav Sanić, 9A5TO, plasirao na 14. mjesto 9A7DX i 15. mjesto 9A5TO od ukupno 16 natjecatelja u F kategoriji.

SEDMOSVJETSKOPRVENSTVOUBRZOJTELEGRAfIJI TEKST: Milan Drlić- Daki, 9A2WJ

U sveukupnom plasmanu (od 81 natjeca-telja) su se plasirali na 32. mjesto 9A7DX i 39. mjesto 9A5TO.

Moram napomenuti da naš tim, a niti ja kao sudac, nismo znali da tim ide na 7. WHSTC do tjedan dana prije početka prvenstva. Hoću reći da naš tim nije imao nikakve pripreme za WHST, pa niti nije za osuđivanje takav plasman. Da smo mogli postići daleko bolji plasman to je sigurno, jer su i do sada pravili daleko bolje rezultate na HSTC i WHSTC-a.

S obzirom na to da nije održano hrvatsko natjecanje, u tako kratkom vremenu nismo imali drugog izbora za odabir natjecatelja. Da je bilo održano naše natjecanje prije WHST-a, vjerojatno bi bilo i više natjecatelja i natjecateljki u svim kategorijama.

Na 7. WHSTC-u je po kategorijama sudjelovalo: A-7 natjecatelja iz 4 DXCC zemlje, B-8 iz 6 DXCC, C-9 iz 6 DXCC, D-8 iz

5 DXCC, E-8 iz 5 DXCC, F-16 iz 8 DXCC, G-7 iz 5 DXCC i I-11 iz 8 DXCC.

Na 7. WHSTC-u suce je vodio Z32TO, Oliver, a suci su bili: HA3NU, Laci, EU7KH, Alex, LZ1PJ, Ivan, DL2CC, Frank, YU0U-Ivan i Oleg, za kontrolu prijama i odašiljanja Morzeovih znakova, a prijam teksta je kontroliran programom ALEXANDRIA V1.3. Za Morse Runer suci su bili: 9A2WJ, Daki i IV3TDM, Daniele, i za RUFZ suci su bili: Z31LR, Ratko i OK2BFN, Tomas.

Sve dodatne informacije, kompletan pregled rezultata, popis natjecatelja, program rada kao i galerija fotografija na 7. WHSTC-u se može pogledati na http://www.hst2007.org.

Ako nekoga zanimaju programi Morse Runer i RUFZ, mogu se pronaći na http://www.rufzxp.net za RUFZ program i http://www.dxatlas.com/MorseRunner, kao i na http://www.iaru-r1.org/HST WG.htm, pod Software.

(7th Iaru World Championship in high speed telegraphy - HSt)beograd – Srbija19 – 22. rujna 2007. godine

vijesti iz hrs-a


Na temelju čl. 42 Statuta Hrvatskoga radioamaterskog saveza od 10. siječnja 1998. i čl. 3 Pravilnika o članarini od 25. veljače 2000, Izvršni odbor HRS-a donosi

O D L U K UO VISINI ČLANARINE ZA 2008. GODINU

I.Od 1. siječnja 2004. godine uveden je novi sustav podmirenja članarine i to na način da postoji više modela plaćanja.Članovi samostalno odlučuju o modelu koji im odgovara sukladno vlastitim afinitetima i potrebama.

II.Određuje se visina članarine za redovite članove u udrugama građana udruženim u HRS (radio klubovima) u 2008. godini i to:

naziv opis do 31. 3. 2008. od 1. 4. 2008. Model A - administrativne i savjetodavne usluge stručne službe - podmirenje članskih obveza prema IARU-u - korištenje usluga QSL službe - e-mail adresa tipa [email protected] 80,00kn 100,00kn

Model B - administrativne i savjetodavne usluge stručne službe - podmirenje članskih obveza prema IARU-u - korištenje usluga QSL službe - e-mail adresa tipa [email protected] - prostor za smještaj web stranica na serveru HRS-a - godišnja pretplata na časopis RadioHRS(6 brojeva) 150,00kn 180,00kn

Model C Doživotna članarina za članove u dobi - od 41. do 50. godine starosti 2.500,00kn 2.500,00kn - od 51. do 60. godine starosti 2.000,00kn 2.000,00kn - od 61. godine starosti i više 1.500,00kn 1.500,00kn

Model D Svim članovima mlađim od 16 godina (do navršenih šesnaeste godine starosti) odobrava se visina članarine od 10 (deset) kuna 10,00kn

Strani državljani članarinu mogu plaćati putem neke od udruga udruženih u HRS po jedinstvenoj naknadi od 400,00 Kn i imaju mogućnost dobivanja pozivne oznake po Pravilniku za dodjelu pozivnih oznaka.

III.Određuje se visina članarine za radioklubove: 1. Radioklubovi 500,00kn 2. Radioklubovi koji uz osnovnu pozivnu oznaku imaju i oznaku s jednim slovom u sufiksu 1.000,00kn 3. Radioklubovi slijepih 250,00kn 4. Svi novoosnovani ili reaktivirani klubovi (s rješenjem o registraciji iz 2008. godine) ne moraju plaćati članarinu 2 (dvije) godine od dana registracije kluba

IV.100% invalidi imaju mogućnost plaćanja članarine po svim modelima s popustom od 50%.

V.Članarinaza2008.godinuuplaćujeseputemmatičnihradioklubovanajkasnijedo31.ožujka2008.Od 1. travnja 2008. članarina se povisuje, osim za nove članove HRS-a koji su u 2008. položili ispit za radioamatere.

VI.U cilju povratka članova u HRS, koji su svoj status izgubili jer nisu podmirivali obaveze, određuje se da se za ponovni upis neplaćanaknada.

VII.Ova Odluka bit će objavljena u časopisu Radio HRS, na web stranicama HRS-a i dostavljena svim klubovima.

U Zagrebu, 7. prosinca 2007. predsjednik HRS-a Krešimir Kovarik, 9A5K

vijesti iz hrs-a


FT-8900 FT DX - 9000

KV in multiband postaje:

FTDX9000, KV+50 MHz postaja, najvišjega ranga, izlaz-na snaga predajnika je 400 W sa vanjskim ispravlja-čem, dva odlična prijemnika, multifunkcijski displej imnogo drugih funkcija;FT-857, 100 W, ultra-kompaktna HF/VHF/UHF all mode,fiksna ili mobilna radijska postaja; načini rada: AM, FM,SSB, CW, packet načini rada RTTY, PSK31, AFSK.FT-897, multiband, all mode, frekvencijska područja:KV+6m (100W), 2 m (50W), 70 cm (20 W); prijenosnaradiostanica;FT-817, all mode, multiband, prijenosna QRP postaja. TXpodručja: 160m/6m/70 cm, izlazna snaga predajnikaje 5 W na SSB/CW/FM (1,5 W AM), načini rada: AM,FM, SSB, CW, packet načini rada RTTY, PSK31, AFSK;pravi ”biser” među QRP radiostanicama.

VHF-UHF POSTAJEMobilne postaje

FT-8900, 4-band, full duplex FM postaja; frekvencijskapodručja: 29,50,144,430 MHz;FT-8800, duoband, full duplex; frekvencijska područja:2m/70 cm;FT-7800, duoband, 2m/ 70 cm;FT-2800, 2 m, TX - 65 W;FT-1500, 2 m, TX - 50 W.

Ručne postaje

VX-120/VX-170, frekvencijsko područje: 2 m;VX 6R, duoband, frekvencijska područja: 2 m i 70 cm;VX-7R, triband, frekvencijska područja: 6m, 2m, 70cm.

Dodatna oprema:ispravljači, rotatori, SWR-metri, antene i drugo.

Servis zagarantiran u garancijskom i po isteku garancijskog roka.

Neka se čuje daleko! KRON TELEKOM nudi cjelovita komunikacijskarješenja. Uz ponudu komunikacijskih uređaja zapoduzeća gdje u najvećoj mjeri nudimo programERICSSON poslovnih komunikacija, nudimo i širokiizbor radijskih komunikacija za amatersku i profe-sionalnu upotrebu. Mi smo ovlašteni zastupnik idistributer priznatoga japanskog proizvođačaradiokomunikacija YAESU VERTEX STANDARD.

Nudimo vam:� profesionalne radijske postaje i pribor,� radioamaterske radijske postaje i pribor,� stabilizirane ispravljače, antene, antenske

kabele, konektore, SWR-metre i drugo,� savjetujemo kod kupnje opreme, pro-

dano blago servisiramo s originalnim rezervnim dijelovima.

KRON TELEKOM d.o.o., Koroška 20, 4000 Kranj tel.: +386 (0)4 28 00 450fax: +386 (0)4/28 00 455tel. - Yaesu prodaja: +386 (0)4/2800 422tel. - Yaesu servis: +386 (0)4/2800 417www.kron-telekom.si, [email protected]

KT

rad-

cro

0106

KT polstransi radijski oglas - KT rad-cro 0106.qxd 3/15/06 10:51 PM Page 1

vijesti iz hrs-a

Moja je želja bila osnivanje međunarodnog kluba telegrafista

koji kao uvjet učlanjenja članova ne bi imao brzinu primopredaje morzeovih znakova, broj održanih DXCC-a ili nešto slično. Jedini uvjet bi bio ljubav prema telegrafiji, želja za obučavanjem novih CW operatora, održavanje telegrafskih veza, promocija telegrafije i svega vezanog uz to kako bi morzeov kod kao osnova radioamaterizma bio što dulje prisutan u radioamaterizmu (budući da mu je razvojem telekomunikacijske tehnike suđeno da kad – tad ode u povijest).

Ta ideja mi na pamet došla još u vrijeme bivše države krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća, ali slobodno mogu reći “nisam imao petlje” jer je sve moralo ići preko Saveza Radioamatera Jugoslavije,

TEKST:MladenBužić,9A3fO

a to nije bilo lako, tj. po meni nemoguće. U isto vrijeme me je progonio neki ludi, neobjašnjivi strah da što ako iniciram i osnujem klub telegrafista, a on ne uspije?

Potom sam dugo nakon Domovinskog rata neko vrijeme po CW dijelovima opsega tražio naše radioamatere koji su često radili CW vrstom rada. Prvi koje sam tu sreo su bili Stevo, 9A2YM, i Vlado, 9A3CY. Tada je, koliko se sjećam, za osnivanje udruge bilo potrebni barem tri člana. To smo i imali. Klub je prvo osnovan pod imenom Hrvatski klub telegrafista, a nešto kasnije smo mu dali i međunarodno ime, „Croatian Telegraphy Club“, zgodne i lako pamtljive kratice, CTC. Pravilnik Kluba je donesen i usvojen. Tada smo se i s tadašnjim predsjednikom HRS dogovorili da CTC uđe u sastav HRS gdje i sada djeluje.

Dan osnutka Hrvatskog kluba telegrafista je 12. prosinca 2001. godine. Nakon nas trojice (po mnogim DXCC entitetima smo razglasili da postoji i dali uvjete učlanjenja), počeli su se osim naših telegrafista (9A4MF, 9A5I, 9A5TO,…), učlanjivati i stranci (ZS6AVP, PY5EG, N9YSQ, LU1HIG i vrlo mnogo drugih).

Tadašnji predsjednik HRS-a, Petar, 9A6A, nas je ugodno iznenadio kada nam je dao pravo na klupsku e-mail adresu ([email protected]) i imanje klupskoga weba unutar HRS adrese (www.hamradio.hr/ctc).Kako smo u relativno kratkom vremenu prešli onu, tada čarobnu brojku od 100 članova, postali smo član EUCWA (European

HrVatSkI tElEGrafSkI klubcroatianTelegraphyclub-cTc

CW Association) čiji sam klupski zastupnik. Tada je EUCWA svim članovima CTC dala pravo da na svojim QSL karticama prikazuju njihov amblem žutih zvijezda i tipkala u plavom krugu (naravno pored našega klupskog amblema – povijesnoga ručnog tipkala koji je načinio naš član Ron, N7RD).

radi isključivo tipkalom (da sam takav, zarekao sam se zadnjom rečenicom u svome predstavljanju na QRZ.COM-u) jer smo stvarno uživatelji u CW vrsti rada.

PRAVILNIKcROATIANTELEGRAPHycLUBA–cTc1) Croatian Telegraphy Club, CTC, je

dragovoljno udruženje CW radioamatera – ljubitelja CW vrste rada.

2) CTC nema status pravne osobe, već u potpunosti potpada pod nadzorHrvatskoga radioamaterskog saveza (HRS-a), čiji Statut, pravila i propise u potpunosti poštuje.

3) Članom CTC-a može slobodno i besplatno postati svaki radioamater koji se sam ocjeni sposobnim za tu vrstu rada bez obzira na brzinu primopredaje morzeovih znakova.

4) Djelatnost Kluba se temelji na Statutu HRS-a, a aktivnost u održavanju veza telegrafijom, populariziranju telegrafije, obuci novih telegrafista i omasovljenju članstva.

5) CTC može organizirati razne radioamaterske akcije i natjecanja i, sukladno tome, imenovati za to nadležan kadar.

6) CTC nema rukovodeći kadar, već jednog predsjednika i jednog tajnika čiji su mandati trajni.

7) Svaki novi član prilikom učlanjenja dobiva svoj članski broj koji može prikazivati po QSL kartama, radioamaterskim dopisima i sl.

8) Amblem/znak CTC-a je ručno tipkalo gledano bočno s upisanim “Croatian Telegraphy Club”.

9) CTC može imati svoj žig koji odgovara izgledu amblema.

10) Članarina, kao ni upisnina, u CTC ne postoji, no može se naknadno dogovoriti potreban novčani iznos, ali isključivo za neku akciju ili višu potrebu.

11) Djelatnost i aktivnost CTC su javni i javnost se o svemu izvješćuje putem radioamaterskoga glasila HRS-a, Radio HRS-om.

12) CTC je osnovan 12. prosinca 2001. godine, taj datum je njegov dan i toga se dana svake godine na amaterskim KV opsezima susreću svi članovi Kluba.

13) Sjedište CTC je: Croatian Telegraphy Club

Franjevačka 5 42 220 Novi Marof e-mail: [email protected] Web: www.hamradio.hr/ctc.

ČLANOVIcTc-A

Otoci Aland: OH0BT, Argentina: LU1HIG, LU7AWP, LU7EE, LW2DX,

LU1EJ, LU1WI, LU3CT, LW1EXU, LU5FZ, LW5EE, LW2DCJ, LU9HXT, LU1BJW,

Aruba: P43JB, Australija: VK8AV, VK4TT, VK2CZ, VK8AA,

VK6RZ, VK4SS, Austrija: OE3ZK, OE6HAG, OE5MSM, OE3GSA,

OE3WYC, OE3DXA, Azerbajdžan: 4J4AF, ______Bahama: C6AXX, Balearskiotoci: EA6BB, EA6UP, Bjelorusija: EU4EU, EU1EU, EU1SA, EW1CK, Belgija: ON5GK, ON5ZZ, ON6QS, ON4ON,

ON4CAS, ON6EN, ON4CKZ, ON4BBD, ON7SS, ON7CC, ON5UR, ON4LEY, ON4ZD, ON4MIC, ON4KVA, ON6LY, ON4ACA, ON8RA, ON5SY, ON6UQ, ON4BAV, ON4JZ, OR0A, OP4A, OS2A, ON4IZ, ON6ZJ, ON6SAS, ON4AFU, ON7YX, OR2A,

Belize: V31RG, BosnaiHercegovina.: T94GB, T95A,

T94JE, T98U, Brazil: PY5EG, PY1BVY, PY3CEJ, PY1OW,

PY1AFG, PY7ZY, PP7ZZ, PY1MK, PY4FQ, PR7AB, PY1NE, PR7AR, PV8DX, PY7OJ, PY2BRZ, PY2ZX, PY2XU, PY2OC, PY1UA, PY4KS, PY9FP, PT2ZUY, PY8MGB, PP2BT, PY4CEL, PY2DX, PS7JN, PY2OZF, PY3AU, PY4UM,

BritanskiDjevičanskiotoci: VP2VE, Bugarska: LZ1AF, LZ2TU, LZ4BU, LZ1BJ, LZ1IN,

LZ1PJ, LZ1YE, LZ1OJ, LZ3YW, LZ2CE, LZ1US, LZ1FH, LZ3PZ, LZ1ONK,

Kanada: VA2RJ, VE7RG, VW3PND, VE3DZ, VE3IX, VE1AYY, VE9DX, VO1HP, VY2SS,

Danas, nakon gotovo šest godina postojanja, HKT/CTC broji preko 1 300 članova iz 105 DXCC entiteta i jedan smo od najbrojnijihCW klubova. Što se novca tiče, tu smo prema broju članova „obrnuto proporcionalni“ (jedva sam nekako sam smogao nešto novaca za članska priznanja).

Sve u svemu, HKT/CTC je jak i brojan i mnogo naših članova su i članovi HSC-a, VHSC-a, EHSC-a, itd . Puno njih, kao i ja,

VE3BBM, VE3ABG, VE3BSA, VE9WH, VE1RGB, VE3DTQ, VE7JZ, VE2WU, VE3ZIK,

Kanarskiotoci: EA8AVK, EA8BVP, EA8AJX, EA8EY,

Kajmanskiotoci: ZF2NT, chagosArchipelago: VQ9JC, VQ9LA, Čile: CE2WQ, CE6TBN, XQ1IDM, Kina,Hongkong: VR2BG, Kina: BA4TB, Kolumbija: HK3CW, HK3CQ, Korzika: TK5XN, Kostarika: TI3TLS, TI2KAC, Kreta: SV9COL, Hrvatska: 9A3FO, 9A2YM, 9A3CY, 9A4MF,

9A5I, 9A5TO, 9A2TN, 9A8RA, 9A4BL, 9A4NA, 9A2HQ, 9A4W, 9A3IV, 9A2UJ, 9A3KB, 9A5BB, 9A3LM, 9A5WW, 9A2KL, 9A2JK, 9A6AA, 9A5ANB, 9A6KGT, 9A4DT, 9A5SM, 9A1AA, 9A3QY, 9A4PN, 9A4KW, 9A4WX, 9A3A, 9A5AHA, 9A2QP, 9A6BRI, 9A2JG, 9A2BW, 9A7WA,

Kuba: CO8ZZ, CO2ID, CO8LY, CO2WF, CO2MHZ,

Češka: OK1SRD, OK1AYF, OK2BFK, OK2BOB, OK1UNG, OK2ZAW, OK2ZJ, OK1BB, OK1FWW, OK1ZCW, OK5TR, OK2FH, OK1AHM, OK1RP, OK1WSL, OK2FEI, OK2VA, OK1ARO, OK1OX, OK8YD, OK1RR, OK1ABE, OK2FD, OK1DOZ, OK1VDX, OK2MTV, OK2PAY, OK1QM, OK8HA, OK1FZM, OK1TN, OK1BA,

Danska: OZ3SM, OZ0JX, OZ4EL, OZ1CWH, OZ3CF, OZ2KNL, OZ8SW, OZ5AAH, OZ5MJ, OZ1HPS, OZ1DD, OZ6YM,

Dodecanese:SV5DKL, Egipat: SU9BN, Engleska: G0SFV, M0GMT, G4KPN, G4JKW,

M0BVE, M0TLT, G0WYV, G4OHX, G4IYC, G0TUJ, G0TAK, G0PMY, M0DCU, G0HUK, G4WBN, M0KKI, G4PPG, G3RLG, G3KPT, G0TUE, G3AB, G3VGR, G0LUJ, M0BEW, G0BZF,G4EDG, G4IFB, M3JML, M0BKV, G0KBL, G3IHR, G3HGE, M5REG, G3MNS, G4RCG, G3SHF, G4IRN, G0WKL, M0AXP, G3LCS, G0TDY, M0LEY, G3XTT, G4GTW, G3VDV, G4KKI, M3CVN, M5ABN, G4LHI, M3GBT, M0DRK, G4DZE, G3RSD, G0XAH, G0GGU, G4BJM, M0DEV, G0RTN, G3XOV, G0VTI, G4UZN, G4HOM, G3VMW, M0CEF, G0VFV, G4OEC, G3LIK, G4OWT, G0LWI, G4FON, M0DBO, G4OEP, G8SEQ, G4OBK, G3WCY, G3MPB, G3OCA, G0MOU, G4DFV, G3ASG, G4DZW, G7COD, G4CPA, G3NYY, G4ZIB, G3XXR, G3JAG, M0RNA,

Estonija: ES7FU, ES4MM, ES6OT, ES1AJ, ES6PZ, ES1GF,

fidži: 3D2MG, finska: OH3OJ, OH1RX, OH7UG, OH2OT,

OH1SJ, OH3NNZ, OH4SM, OH6DX, OH5XL, OH3LX, OH2BN, OH2LVG, OH8UL,

francuska: F5OZC, F6GEO, F5GEG, F5AUI, F8AWA, F5LBM, F5JBR, F2YT, F5RRS, F6FEQ, F8DFK, F6IGF, F5NQL, F6EEQ, F8ARR, F8DFY, F8DGF, F8BMG, F5NLX, F5GOV, F5VBU, F5BTT, F6ACV, F6IRA, F6IPS, F5PED, F2JD, F8BBL, F8DZB, F5RPB, F5JY, F6AML, F5PEZ, F5SIE, F5NHJ, F5PRH, F4BIT, F3TH, F5TER, F6ICG, F5JNE, F5MCC, F5VJC, F5GSK, F5PLC, F8VZ,

Gruzija: 4L8A, 4L1MA, 4L1FX, Njemačka: DF5ZV, DL9ZEA, DM5MM, DK6QH,

DL2OBF, DL3HWO, DL1NGH, DK1NGH, DK1NAH, DK8RE, DF6FR, DL2DWP, DJ8EF,

vijesti iz hrs-a


DL9UAA, DK3TL, DL1ARG, DL1CC, DL5XL, DL3OCH, DL1AH, DL4CC, DL1LAW, DL1DA, DL3JVN, DL2NAI, DK9NCX, DJ1YFK, DL2LFH, DL4FCH, DL8KAC, DF5WA, DK2ZF, DJ5WH, DM5JBN, DL4CF, DK1WU, DL4OK, DJ6OI, DL8UVG, DL4NBE, DL3DD, DL4NSE, DF2OU, DF9DM, DL5DD, DL3PS, DL3MCO, DJ4EY, DF3VM, DH5ST, DK3WW, DK5ZX, DL3KWR, DL3KWF, DK7VW, DL1YD, DL2RBB, DL1DSN, DL1DTL, DL7IO, DF9OX, DL1MBI, DJ7OM, DL6CRP, DL5YM DL1JFI, DJ2RG, DM3KF, DL4UNY, DL1ECG, DL4KQ, DL1VDL, DF2UQ, DL2EF, DF6MU, DK2VA, DL2HEB, DL5NAV, DL1AL, DL7ZZ, DH2MS, DL1DXL, DL7JRD, DL1USB, DF7DF, DL5SE, DL1KCQ, DL3HQN, DF7GG,

Grčka: SV1ENG, SV1MF, SV1EFP, SV1HEM, SV2WF, SV2UF, SV1JA, SV1GYG, SV1GYL, SV1EML, SV1IYL, SV1UG, SV1AHE, SV1BJW, SV2FWV, SV1JSB, SV1AIQ, SV1VS, SV1RP, SV0IG, SV1PS, SV8GXC,

Mađarska: HA1CW, HA8CW, HA7PW, HA1DAE, HA4DX, HA8LKB, HA5BWW, HA5LN, HG4I, HA8RD, HA8WP, HA8LCA, HA1XG, HA1ZZ, HA1XU, HA1XO, HA1ZN, HA1DRR, HA0HW, HA8FK, HA8EF, HA7RY, HA8KW, HA1DK, HA7PF, HA5BSW, HA1ZH, HA5UY, HA8UT, HA7AP, HA8TP, HA2MN, HA5UX, HA0GK, HA7LW, HA7PL, HA7UL, HA5FA,

Island: TF8GX,Indija: VU2UR, VU2LX, VU2NXM,

VU2HNN, VU2BGS, VU2BK, VU2DX, VU2PHD, VU2JOS,

Indonezija: YB0DPO, YB3TD, YB2BY, YB5QZ, YC1KAF, YB1KAR,

Iran: EP4HR, Irak: YI1OM, YI9LZ, Irska: EI5HE, EI4BZ, EI5HT, EI8DD, EI8IU, EI6IZ, Izrael: 4Z4DX, 4X1AJ, 4Z5LA, 4X4PP, 4X4KF,

4X6UO, 4X1VF, 4Z4BS, 4X6VR, Italija: IZ8AJQ, IZ8DBJ, I7PXV, I2MOV, IK1ATK,

IZ1EGT, IZ1CCE, IK4UPU, IZ5BAM, I2AZ, IK8MIG, I1YRL, I2HTT, IV3EPO, IZ3ESV, IN3NJB, I0SNA, IK8OZZ, IK8CQH, IT9LNH, IZ1BWB, IK2DUW, IT9LWP, IV3LZQ, I8NHJ, IZ0AMM, IK4ZHH, IT9RZU, IK2GZU, I0QM, I1EIS, IK2AGX, IK3GER, IT9ORA, IN3QBR, IZ8CCW, IZ3GAK, IV3SKB, I6GFX, IZ0GKR, I6HWD, IK0YGJ, I0SKK, IZ0DGI, I5NXH, I2IOJ, I2WIJ, I8LWL, IK0EFR, IW0GXY, IZ7AUH, IK2EGL, IZ5GRS, IK6TOR, IZ6FZS, IT9BJB, IZ0BTV, IK2SGV, IK6MNB, IZ2EEQ, IZ2GMT, IZ0FVD, IZ8EDJ, I5FOS, I0NUM, IV3ZXQ, I1SAF, IN3VST, IZ3DBA, I1QII, IZ6BTN, IK2IKW,

Japan: JH8MWW, JG8JEF, JE2TXE, JJ3LQP, JR2PMQ, JA8LRG, JQ2HVN, JG1eiQ, JA3KWZ, JR3DDQ, JH8DEH, JH1FSF, JA6BZI, JA1CPZ, JA2ORW, JR2BYJ, JA9IFF,

Kazahstan: UN7MO, UN7ECA, Koreja: HL5AP, Kuvajt: 9K2RR,Kyrgyz: EX8AB, Latvija: YL2BJ,YL2PN, YL2EC, YL3DQ, YL2TW, Libanon: OD5NJ, Libija: 5A1A, Litva: LY2BVB, LY2MM, LY2BOS, LY2MW,

LY4XX, LY2XW, LY2GW, LY1CM, LY1DT, LY4L, LY2QT,

Luksemburg: LX1KC, Makedonija: Z33F, Z35G, Z35T, Z35W, Z35C, Madeira: CT3EE,

Malezija: 9M2SAS, Malta: 9H1AW, 9H1FQ, 9H1AQ, Martinique: FM5JC, FM5FJ, Mauritanija: 5T0JL, Mauritius: 3B8CF, 3B9FR, 3B9R, Meksiko: XE1UFO, XE1AY, XE2MX, XE2S, Moldavija: ER1DA, ______crnaGora: YT6Y, YT6A, ______Montserrat: VP2MPF, Maroko: CN8YR, ______Mozambik: C91MG, ______Namibija: V55V, SjevernaIrska: GI0DVU, GI4NKB,

GI4FUE, GI3OBO, Nizozemska: PA3CLQ, PA9CW, PA3HBB, PB6X,

PA3GXB, PA0FAW, PA3BFH, PC5D, PC7CW, PA2ALF, PA3AGF, PA5M, PA0O, PA3CAL, PA7CG, PA3BFK, PA0RRS, PG2AA, PA3AFD, PA4JJ, PA2DW, PA2PRU, PA2SAM, PA5GU, PA8AD, PA0XAW, PF0R, PB2T, PA0RHA, PA7TT, PA7TWO, PA3HCC, PG7V, PA7RA,

NoviZeland: ZL2TX, ZL2BIL, ZL4PO, ZL2OB, ZL2AGI, ______

Nigerija: 5N0DKV, Norveška: LA2IR, LA6IKA, LA5EBA, LA6FJA,

LA9DFA, LA6UH, LA2MOA, Oman: A45WG,Poljska: SP8AQA, SP1EG, SP5UAF, SP8MI,

SP9GR, SP9EVP, SP9BRP, SP3BAY, SP6BCC, SP5CGN, SQ9IWA, SP2LNW, SP5CJQ, SP2FAP, SP9RRH, SQ6R, SQ9BDN, SP3ASN, SQ9IWS, SP7MFQ, SQ9C, SQ9UM, SP1RKZ, SP7CHR, SP7HKK, SP7FBQ, SP3IQ, SP6IEQ, SP6EQZ, SQ9QI, SP7LFT, SQ8LUV, SP7FAH, SP3RNZ,

Portugal: CT1GPX, CT1DRB, CT1TE, CT1ILT, CT1BWW, CU2IJ, CT1GFK, CU3AA, CT1FUH, CT1BQH,

Katar: A71EM, Rumunjska: YO6DDF, YO2RR, YO9FYP, YO2BP,

YO9AGI, YO4GDP, YO3RZ, YO6EZ, YO6HQ, YO3FRI, YO5CRQ, YO5DAS, YO4RDW, YO4AB, YO4AAC, YO2LAN,

Rusija: RW3VZ, RN3BC, UA4LU, RX3AGQ, RU4WT, RK3BJ, UA3QIX, UA4PAY, UA6LCW, UA9CGL, RA4CQ, RA3NX, RA4HW, RA3TT, UA6FQ, UA6AX, RX6LGE, RX3RZ, RA6LMF, RV6LJK, UA6MA, UA6LAM, RA6LAR, RD3BN, RD3AD, RD3AF, UA9YC, RA4FJV, RV6YZ, UA9MAC, UA9MC, UA9WOL, UA0ANW, RA1ZF, RZ4AG, RU9LA, UA3DEE, UA4WEA, UA4CR, UA0FZ, UA0FAI, RA6LW, UA6LTI, UA1CEC, RU3HD, RX9TL, UA4HQS, R3AR, UA3WHS, UA1HT, UA3DCZ, UA4CC, RU6MM, RW9WT, UA3DPX, RA3UAG, RU3XY, UA3XAG, UA3XAO, RA1ZZ, RN3GM, RK3BA, RW3GA, UA3GEA, RA3XCW, RA1QEA, RZ0AF, RX3RB, UA4PT, RA9YQA, RX3AMG, RU6UR, RZ3FW, RW3AZ, RN6LEU, RV3QX, UA3DCW, RA3BQ,

Sardinija: IS0SDX, IS0GQX, IS0XDA, IS0HQJ, IS0PGF,

SaudijskaArabija: 7Z1UG, HZ1AN, Škotska: GM4ELV, GM4XQJ, GM4OSS,

GM0WEZ, GM0AEG, MM0CWJ,MM3PYX, GM0HKS, MM0DHQ, GM4EWM,

Srbija: YZ1EW, 4N1GZ, YT7TY, 4N1JA, YU1IJ, YU1PC, YU7DZ, YU1LA, YT9A, YT1TA, YZ1ZI, YT1XX,

Singapur: 9V1GO,

Slovačka: OM8ZZ, OM2VL, OM3CND, OM6MS, OM5NL, OM4JD, OM6PR, OM7YC,

Slovenija: S58G, S55S, S51M, JužnoafričkaRepublika: ZS6AVP, ZS1MJJ,

ZS1CS, ZS1CM, ZS6MG, ZT6T, Španjolska: EA1APA, EA7GTZ, EA5DWS,

EA7WA, EA7KJ, EA3ALV, EA4BF, EA1EVA, EA1FBB, EA1AEH, EA5KW, EA5KY, EA3BPS, EA5ARC, EB1AGG, EA4NP, EA5XQ, EA5GX, EA3ALZ, EA3RE, EA4DAT, EA5RM, EA3GHZ, EA5FX, EA5EOH, EA5KA, EA5AIO, EA1WX, EA3JJ,

ŠriLanka: 4S7VJ, Švedska: SM0BYD, SM4INV, SM7WNM,

SM6PVB, SM1TDE, SM6NJK, SM3DTQ, SM0AIG, SM6DEC, SM3GQP, SM5CNQ, SM4DDS, SM4VRM, SM4WAW, SM0BWM, SM0PMJ, SM0IMJ, SM7RYR, SM4DHF, SM7FCU, SM0FQW, SM4FQW, SM6DER,

Švicarska: HB9UM, HB9DNB, HB9DMH, HB9DHG, HB9TXQ, HB9CVQ, HB9DAX,

Tajland: HS0/OZ1HE, HS0ZBS, HS0ZAA, E21EIC,

Turska: TA1CD, TA2DA, SAD: N9YSQ, N8EF, N8HDJ, N7RD, KC2CCZ,

KC4QMX, KS2AM, W9BOK, KA2BZS, AE1T, W0AF, KE4HBE, W9DOC, W5ZR, W5IZ, W0FF, K9QVB, N3GN, K0JPL, KW0A, W3FM, AE2JL, K2TQC, K5YU, N7TT, K2SB, KT4AS, W1DMD, AB8AV, N1ZZ, KA2ETG, N3JT, W2AGN, WA6BOB, K0COP, KB1H, K3MD, K4BAI,W2ZWW, N3RS, KC3M, K3WW, W9DC, N6VX, W9AJR, K0IR, K5NA, K4VU, WA6OCP, K3RDA, WK2G, W1ZT, W0XV, KA1EFO, WB2LOS, KB3IFK, W8XC, K5ZD, K9UQN, NL7G, K4YL, KC8GCR, K2KQ, N5TP, N9BOR, W4ONO, WA5KBH, K1JD, N9MM, N5AW, KK4IP, KA1FXK, K4XG, K9UT, N4FW, KK5NA, K8IW, AA4MI, W2LG, KR4EY, KK6T, AC4UR, NM1K, WI0W, K2SX, W5BOS, W9ILY, AA9ZZ, K9MM, WD9DZV, NE4LS, KF3DO, W8LU, KC7V, W4RQ, AG4YO, AF2CW, K2EKM, W6SJ, K1RMF, K8DD, AA4NN, K4JJW, K4KXO, K9OR, N2JZ, K4XS, W8AV, K4WJR, KZ4ZZ, N4PN, K4OGG, K1BV, K2QMF, NO2R, W3DF, K1ZZ, K7LAY, W0PTI, NZ5S, W9OP, N9AU, WB3AAL, W7IDG, W1EOF, W0LYU, N0JL, W4OV, W5FQA, N3BB, KG6DX, W1FJ, W4OWY, KD2OY, N4CC, N7DC, K2PS, N3KS, WN6K, W4PM, W0UCE, K9RB, W4DJ, N3CZ, K8IA, KH6/N0CO, ND9M, N2OO, W7DRA, K2SSE, N5DWI, K6III, W5EET, K3SV, N4GJV, W1KT, K4RO, W4BQF, W7LPF, N4BAA, K4DJ, N4ZY, KH6RZ, NF4A, K9OT, K2PGB, WB8YJF, K1ER, AH7C, K1VV, N1DT, W2LJ, AH0W, W9IXX, N1IX, W7DO, KP3A, NM1A,

Ukrajina: UY9IX, US7IGF, UW1GZ, UT9LI, UR5LBT, UU2JA, US1RCH, UR5GMG, UX7QD, UT7GX, UT3IW, US6IMA, US3IMZ, UY5LQ, UY5ON, UY5ZZ, UR5IFX, UT4EK, UT3GB, UR6IRB, UR0ET, UT1KY, UR7EQ,, US3QQ,, UT5ZA, UX2HB, UY7CW, US0VA,

UjedinjeniArapskiEmirati: A61Q, Urugvaj: CX8AT, CX2AM, CX1JJ, CV1AA, Venezuela: YV1OB, YV6BTF, YV5HUJ, Vels: MW3RPK, GW3UOF,GW3KJN, GW3NJW,

GW4ZWO, GW3YDX, Zambija: 9J2VK.

vijesti iz hrs-a


DIGItalna ElEktronIka za MlaDE – 3.1. DIoDigitalElectronicsfortheyoungOnes–Part3.1

TEKST: mr. sc. Božidar Pasarić, 9A2HLfOTO: Izvornici

3.1.ALANTURING–AUTORUNIVERZALNOGARAČUNALANema sumnje da su Drugi svjetski rat i hladni rat poslije njega ubrzali razvoj i usavršavanje elektroničkoga računala, kao gotovo isključivo britanskoga proizvoda (uz znatnu suradnju Amerikanaca). Za taj uspjeh osobito je zaslužan Englez Alan Mathison Turing. Rođen je u Londonu 1912. godine. Otac mu je bio građevinski inženjer i britanski član Indijskoga ministarstva građevinarstva. Supruga mu je bila kći glavnoga inženjera željeznica u Madrasu, gdje su i sklopili brak. Kada je Alanu bila godina dana, roditelji su njega i njegova malo starijeg brata Johna ostavili kod prijatelja u Londonu i otišli dalje raditi u Indiju (sl. 3.1.).

srednju školu u Sherbornu koja ga uopće nije zanimala, ali je njegova majka inzistirala na tome da je mora završiti. Bio je odličan sportaš i maratonac, pa je jednom prilikom za vrijeme štrajka prometnih radnika dnevno prelazio biciklom 60 km do škole.

Poznato je da škole priznaju samo konvergentno mišljenje i da ne podnose divergentno mišljenje koje se razlikuje od općeprihvaćenoga, iako stalno naglašavaju kako im je glavni cilj razvoj učeničke kreativnosti. Tako je bilo i s Alanom. Bio je odličan matematičar, ali je zadatke rješavao na svoj način. Usprkos tomu, na natjecanjima je osvajao brojne nagrade. Također je izvodio kemijske eksperimente po svojoj zamisli. Njegov razrednik je o njemu napisao: Ako misli završiti ovu školu, treba se potruditi da stekne široko obrazovanje. A ako će biti isključivo znanstvenik-specijalist, on u ovoj školi samo gubi vrijeme. A Turing je u to vrijeme samostalno i temeljito proučavao matematiku, te čitao u znanstvenim časopisima Einsteinovu teoriju relativnosti i kvantnu mehaniku.

Jedan je događaj 1930. godine duboko potresao A. Turinga i ostavio traga na cijeli njegov život. Naime, 1928. godine jako se sprijateljio s godinu dana starijim učenikom Christopherom Morcomom, koji je bio školsku godinu ispred njega. Po prvi put u životu mogao je s nekim otvoreno i ravnopravno razgovarati i raspravljati o svojim razmišljanjima i znanstvenim dilemama. Nažalost, 1930. godine Morcom se razboli i umre, što Turing nije mogao ni razumski ni emocionalno prihvatiti.

Nije isključeno da su njegova razmišljanja o odnosu duha i materije usmjerila cijeli njegov daljnji život (što bi se moglo zaključiti iz Turingovih pisama Morcomovoj majci). Emocionalno uzdrman, s velikom je teškoćom završio srednju školu (sl. 3.2.).

Poslije godine dana čekanja, u drugome pokušaju uspije položiti prijamni ispit 1931. godine i upisati se na King’s koledge u Cambridgeu, te dobiti i stipendiju (sl. 3.3.). Studirao je matematiku, a ambijent i atmosfera na koledžu mnogo su više odgovarali njegovoj nekonvencionalnoj naravi nego srednja škola.

Naš vjerni suradnik i član uredničkoga kolegija, pisac ovih priloga, navršava 14. prosinca 60 godina neprekinutoga radioamaterskoga rada, započetoga već daleke 1947. god. osnivanjem Radiokluba Osijek. OM Pasko, iskrene čestitke!

Napomena uredništva

Slika3.1.Dvogodišnji Alan Mathison Turing – oko 1914. god. u Hastingsu. Za njih se, dok su roditelji bili u Indiji, brinuo umirovljeni pukovnik britanske vojske i obiteljski prijatelj.

Slika3.2.A.Turing kao srednjoškolac Slika3.4. Turingov (misaoni, virtualni) univerzalni stroj

Slika3.3.A. Turing kao diplomirani matematičar

0 1 1 B 0 0000

q1

0Kada je pošao u školu, bio je prosječan učenik i bavio se samo onim što ga je zanimalo, na primjer šahom ili sudjelovanjem u debatnome klubu. Imao je loš rukopis, a mučili su ga engleski pravopis i gramatika. Godine 1926. pošao je u

S velikim je zanimanjem čitao Russellov Uvod u matematičku filozofiju i von Neumannove radove o kvantnoj mehanici koja ga je cijelog života fascinirala. Diplomirao je 1934. godine. U svojoj 24. godini života, u studenome 1936. godine objavio je svoj, danas povijesni rad On computable numbers, with an application to the Entscheindungsproblem (O izračunljivim brojevima s primjenom na Entscheidungsproblem). To je bio problem virtualnoga, zamišljenog univerzalnog stroja koji bi mogao rješavati sve vrste različitih zadataka (Taj rad možete naći na: http://www.abelard.org/turpap2/tp2-ie.asp).

S vremenom se pokazalo da je to bilo upravo ono što se tražilo – unutrašnja struktura i način rada budućih elektroničkih računala. Taj zamišljeni stroj nazvan je Turingovim univerzalnim strojem (sl. 3.4.). Vaše osobno

eLektronika za MLade


računalo, koliko god bilo suvremeno, brzo i moćno, još uvijek je konstruirano u osnovi onako, kako je to Turing zamislio. (“Najpraktičnija stvar na svijetu je dobra teorija”, kažu filozofi.)

Turingova zamisao kako treba raditi univerzalni računski stroj koji može rješavati sve zadatke koji mu se mogu priopćiti odgovarajućim algoritmom matematičke logike. Sastoji se od beskrajne vrpce podijeljene na kvadratiće koju dodiruje glava q1 koja može čitati, pisati i brisati kvadratić iznad sebe. Vrpca se može pomicati po jedan kvadratić ulijevo ili udesno, i tako u beskraj. Glava dobiva upute iz radne memorije. Turing nije izrijekom tražio primjenu binarnog koda, već je za to zaslužan Amerikanac Claude Shannon, utemeljitelj teorije informacija (B na vrpci je blank – prazan kvadratić).

U ono vrijeme (1936. godine) paralelno su se razvijala i tzv. analogna računala i općenito se smatralo da njima pripada budućnost. Posebno ih je rabila ratna mornarica za izračunavanje balističkih krivulja svojih topova. Bila su vrlo jednostavna i jeftina, ali su mogla rješavati samo jednu vrstu zadataka, dok je Turing želio stroj koji može rješavati bilo koju zamislivu vrstu zadataka, ne samo matematičkih, već i logičkih (npr. igrati šah). Analogna računala tu nisu dolazila u obzir.

Turing je želio stvoriti “umjetnu inteligenciju”, ali raščlanjenu do svojih “atomskih” elemenata kako bi se ovi mogli priopćiti stroju. (On je na to gledao kao na odnos “duha i materije”.) Za približnu ilustraciju njegove vizije navedimo primjer iz suvremene industrijske automatizacije. Jedna od njenih definicija glasi: Radnik je onaj dio stroja koji još nije izumljen. Ostavimo po strani socijalni cinizam te definicije – i ostat će nam Turingov univerzalni stroj – u liku radnika koji se može “programirati” za bilo koju vrstu posla. Mi to zovemo učenjem, osposobljavanjem, obukom. Takav radnik ne mora biti inovativan, kreativan, ali mora točno izvršavati svaku od niza precizno definiranih naredaba i radnji koje ćemo zajedno nazvati radnim algoritmom ili radnim programom, a koji možemo definirati i kao niz specifičnih postupaka koji dovode do željenog rezultata. Tako, uostalom, glasi i opća definicija tehnologije. U toj fazi razmišljanja Turing je uveo logičku operaciju if – then (ako – onda), bez koje nema odlučivanja, pa ni računalnoga programiranja. U to vrijeme Turing nije ništa znao o elektronici ili o mogućoj fizikalnoj, praktičnoj strani univerzalnih računala, već je sve probleme rješavao visokoapstraktnim i simboličkim instrumentarijem matematičke logike. Mi ga ovdje ne možemo dalje pratiti na tom putu.

Slika3.5. Analogno računalo

0 200 0 200 R1 R2

Najjednostavniji primjer analognoga računa prikazan je na sl. 3.5. Jednadžba za računanje otpora paralelno spojenih otpornika otpora R1 i R2

21

2112 RR

RRR ,

21

2112 ff

fff .

jednaka je jednadžbi za ukupnu žarišnu daljinu dviju optičkih leća žarišnih daljina f1 i f2

Ako otpornik R1 i R2 predstavljaju leće žarišnih daljina f1 i f2, vrijednosti 0…200 cm, onda će očitana brojčana vrijednost paralelno spojenih otpornika (u omima) biti jednaka brojčanoj vrijednosti ukupne žarišne daljine (u centimetrima), tj. R12/Ω = f12/cm. Nedostatak je analognoga računala što može rješavati samo takve zadatke.

šESt DESEtlJEća tranzIStoraSixtyyearsofTransistor

Tranzistor i njegovi “potomci” osnovne su sastavnice suvremenih elektroničkih

uređaja, koji su danas sastavnim dijelom gotovo svega oko nas, od kućanskih pomagala, preko proizvodnih strojeva, medicinskih uređaja, sve do svemirskih letjelica. Bez tranzistora, i svega što je po njemu slijedilo, naš bi život na početku dvadeset i prvoga stoljeća bio potpuno drugačiji. Bez tranzistora ne bi bilo mnogobrojnih malih elektroničkih uređaja, satova, raznih zvučnih uređaja, srčanih stimulatora i mnogo toga što nam je danas sasvim uobičajeno. Ne bi bilo niti najvećega izuma dvadesetog stoljeća, elektroničkog računala, barem ne u obliku i takvih mogućnosti kao što

TEKST: dr. sc. Zvonimir Jakobović, 9A2RQFOTO: Izvornici

su to današnja osobna računala. Bez suvremenih elektroničkih uređaja ne bi bile moguće ni svjetske elektrokomunikacije u današnjem smislu i opsegu, niti one pasivne, kao što su radiodifuzija, uključujući televiziju, niti aktivne, kao što su radijske i telekomunikacijske mreže, s mobitelom kao jednim od najnovijih popularnih čuda tehnike, te konačno računalnih mreža, u prvom redu svemoćnoga Interneta. U tranzistor smo i njegove “rođake”, umnožene u milijunima milijuna primjeraka, na neki način uskladištili svu pamet, sve znanje i sve vještine svijeta, iako su tako maleni da se pojedinačni jedva mogu vidjeti običnim okom. Stoga je za njegovu šezdesetogodišnjicu prikladno sjetiti se kako

je tranzistor izumljen. Ili još bolje, sjetiti se što je sve prethodilo i što je bilo neophodno za izum tranzistora. Prikladno je upitati se nisu li ljudi već i prije imali u rukama tranzistor i nije li on prije šest desetljeća samo “konačno” izumljen.

Prosinac 1947. godine bio je zvjezdani trenutak u kojem su dva američka fizičara, u američkoj tvrtki Bell-Telephone Laboratories, u komadiću germanijevoga kristala prepoznali “kamen mudraca”. Taj je izum toliko dojmljiv skok u tehnologiji elektroničkih uređaja, da ga neki povezuju s “tajnim” istraživanjima opreme NLO-a, koji je navodno pao u srpnju 1947. godine u području Roswell, u Novom Meksiku (SAD).




Stvar je ipak znatno više “ovozemaljska” ako se uzmu u obzir brojna istraživanja koja su prethodila tomu velikom skoku.

PRAPOVIJESTTRANZISTORAZa razumijevanje valja pogledati makar dvije grane izuma koje su na kraju dovele do tranzistora. Jedna je grana izum elektronske cijevi početkom 20-og stoljeća, na kojoj se razvilo posebno područje elektrotehnike, nazvano elektronikom, te svega onoga što se razvijalo pomoću elektronskih cijevi (v. Stoljeće triode, Radio HRS br. 4/2007.). Druga je grana upoznavanje električnih pojava na posebnoj skupini tvari, tzv. poluvodiča.

Tijekom 19-og stoljeća opažane su mnoge neobične električne pojave na pojedinim tvarima, bitno različite od pojava na kovinama. Nekima se od njih vodljivost osjetno mijenjala promjenom temperature, nekima osvjetljavanjem, neki su pokazivali usmjerenu vodljivost, veću u jednom smjeru, a manju u drugom. Takve se tvari, pošto im je provodnost obično bila manja nego u kovinama, počelo nazivati poluvodičima.

Već u prvim radioprijamnicima bila je potrebna sastavnica koja bi, kako su to tada nazivali, “detektirala” (otkrivala) radiovalove i visokofrekventne struje. Tijekom prvih godina radija kao detektori su služili razni primitivni uređaji. Među njima je bio i kristalni detektor (v. Stoljeće kristalnoga detektora, Radio HRS br. 1/2006.).

Izumom elektronske cijevi diode, pojavio se pouzdan, ali vrlo skup detektor. Nadmetanje kristalnoga detektora i diode trajalo je jedno desetljeće. Prednost je diode bila u stalnosti električnih značajki i pouzdanosti u radu. Kristalni je detektor pak bio nepouzdan u radu, povremeno je trebalo namjestiti metalni šiljak koji je prislonjen na kristal, ali je zato bio neusporedivo jeftiniji, i bez potrebe za bilo kakvim pomoćnim izvorom napajanja. Elektronska je cijev još 1920-ih godina, u vrijeme kada se i u Hrvatskoj pojavio radio, koštala koliko niža mjesečna plaća, a za rad je trebala dva izvora, jedan za žarenje katode i drugi za anodni krug. Pojava triode i drugih višeelektrodnih cijevi, te mogućnost pojačavanja signala, potisnuli su jednostavni kristalni detektor. Sve su istraživačke, konstruktorske i proizvodne snage ulagane u usavršavanje elektronskih cijevi. Stoga su one postajale sve jeftinije, manje i ekonomičnije, a u radu pouzdanije i trajnije.

PRATRANZISTORIKristalni detektor ipak nije nikada bio potpuno zaboravljen. Rabili su ga radioamateri u najjednostavnijim i najjeftinijim radioprijamnicima, i to u vrijeme postanka i širenja radiodifuzije

1920-ih godina, pa sve do 1950-ih godina. Pojedini su eksperimentatori nastojali konstruirati pouzdanu “kristalnu diodu”, a neki i “kristalnu triodu”. Neki su od njih bili na tragu pojačavačkog djelovanja poluvodičkih elektroničkih elemenata. Jednostavnije rečeno, konstruirali su, istina primitivne, poluvodičke diode i preteče tranzistora. Još se 1910. i 1915. godine u literaturi spominju neki “oscilirajući detektori”. Primjenjujući prednapon na detektoru s kristalnom cinkita, ruski je radiotehničar Oleg Vladimirovič Losev, konstruirao 1923/24. godine vrlo osjetljiv oscilirajući detektor. On je takav radioprijamnik nazvao kristadinom. Oscilator s cinkitnim kristadinskim detektorom konstruirao je Barnes 1925. godine. Po električnim značajkama kristadinski je detektor preteča suvremene tunelne diode. Prema američkoj literaturi, i tamo je još 1923. godine konstruiran silicijski detektor s tri priključka, koji je potpuno sličio kasnijem tranzistoru.

Julius Lillienfeld sa sveučilišta u Leipzigu je od 1925. do 1930. godine patentirao zamisao nekoliko izvedbi poluvodičke sastavnice s upravljačkom elektrodom, koji se može usporediti s MOSFET-om, današnjom posebnom vrstom tranzistora. Oskar Heil je 1934/35. godine izradio elektroničku sastavnicu koja je prethodnik FET-a, druge današnje posebne vrste tranzistora s učinkom polja, a iste je godine američki fizičar Clarence Zener istraživanjima ustanovio svojstva nekih kristalnih poluvodiča, na kojima se osniva posebna vrsta kristalnih dioda, tzv. Zenerova dioda. Tih su godina razvijeni i poluvodički ventili s bakrenim ili selenskim oksidom, pod trgovačkim nazivom Westector u SAD, a Sirutor u Njemačkoj.

Za razvoj radara, što je osobito bilo potaknuto predratnim stanjem u Europi, prelaskom na sve više frekvencije (tzv. UKV), elektronska cijev je pokazivala sve više nedostataka, u prvom redu za visoke frekvencije prilično velik kapacitet između elektroda, a osobito smetajući šum koji je potjecao od udara roja elektrona u anodu. To je ponovno potaknulo istraživanje već gotovo zaboravljenih “starinskih” kristalnih detektora. Oko 1938. godine konstruirane su pomoću kristala germanija stabilne kristalne diode. Proizvodile su se vrlo primitivno, tako što se puštanjem jake struje zatalio metalni šiljak na grumenčić kristala. Proizvodnja je bila nepouzdana, samo su neke tako proizvedene sastavnice pokazivale ventilsko djelovanje, a razlike su između pojedinih kristalnih dioda bile znatne. Ipak, s takvim su kristalnim diodama radili visokofrekvencijski uređaji tijekom Drugoga svjetskog rata. Za vojne su potrebe konstruirane sve manje elektronske cijevi, za sve niže radne napone i slabije struje,

ali se niti s time nije moglo ići ispod nekih granica. Takva je elektronika s minijaturnim i ekonomičnim elektronskim cijevima dočekala kraj rata.

ROđENJETRANZISTORAPrvih je poslijeratnih godina nastavljen daljnji pritisak na razvoj što pouzdanijih i za proizvodnju što jednostavnijih elektroničkih sastavnica i uređaja. Pritisak je dolazio s jedne strane zbog daljeg ulaganja u ratnu tehniku na pragu “hladnog rata”, a s druge zbog gospodarskih potreba. Stoga su veliki proizvođači elektroničke opreme ulagali u istraživanja velika sredstva.

Američka tvrtka Bell Telephone Laboratories okupila je skupinu vrsnih fizičara za istraživanje kristalnih poluvodiča, u svrhu konstruiranja i proizvodnje zvučnih pojačala. Skupinu je predvodio tada ugledni američki fizičar William Bradford Shockley (1910 – 1989.). Težnja je stavljena na istraživanje ponašanja kristala germanija u strujnom krugu. Na pločice kristala pritiskane su šiljaste elektrode, te mjerena električna svojstva.

Slika1. Prototip prvoga tranzistora Bardeena i Brattaina iz 1947. godine. Na germanijskoj pločici koja se nalazi na vodljivoj pločici (“bazi”) postavljen je trokutni klin od izolatora, na čijim su stranicama dvije zlatne elektrode (“emiter” i “kolektor”). Stranice klina su izmjera malo više od 3 cm.

Bio je 16. prosinca 1947. godine, kada su dvojica fizičara iz te skupine, John Bardeen (1908 – 1991.) i Walter Houser Bratain (1902 – 1987.), mjerili na modelu na kojem su na pločicu germanija, koja je ležala na kovinskoj elektrodi, s gornje strane bile pritisnute dvije zlatne elektrode, neznatno razmaknute. Ustanovili su da malim promjenama struje između osnovne i jedne od gornjih elektroda mogu uzrokovati znatno veće promjene struje između osnovne i druge gornje elektrode. Već su toga trenutka bili svjesni da su na pragu velikog otkrića. Ta mala pločica kristala germanija, spojena kao zajednička sastavnica dvaju strujnih krugova, pojačavala je električne promjene. Rođena je elektronička sastavnica neusporedivo jednostavnija od elektronske cijevi triode, koja je pokazivala jednako svojstvo


pojačanja kao i elektronska cijev. Već na tom prvom tranzistoru postignuto je naponsko pojačanje od 15, a pojačanje snage 1,3 puta.

Nakon tjedan dana pažljivih mjerenja, oni su 23. prosinca to pojačalo pokazali svojim pretpostavljenima i suradnicima. O nazivu tranzistor (engl. transistor) postoji nekoliko tumačenja. Prema tvrdnji John R. Piercea on je na tome pokazivanju (a po nekim izvorima Claude Shanon) prema analogiji da je elektronska cijev prijenos provodnosti (engl. transconductance), a nova kristalna sastavnica prijenos otpornosti (engl. transresistance), predložio kovanicu tranzistor. Prema memorandumu tvrtke Bell Telephone Laboratories od 28. svibnja 1948. naziv tranzistor kovanica je riječi transconductance ili transfer i varistor. U prvo je vrijeme ta nova sastavnica nazivana i kristalnom triodom, poluvodi-čkom triodom, iotatronom i sl., ali je konačno naziv tranzistor ušao u sve jezike. Naknadno su elektrode toga tranzistora sa šiljcima nazvane, ona osnovna na kojoj se pločica germanija nalazila baza, a dva šiljka emiter (odašiljač) i kolektor (sakupljač).

Istraživanja su tranzistora nastavljena u tajnosti, a patent je zatražen 26. veljače, te dopunjen 17. lipnja 1948 godine. Prva je tiskovna konferencija održana 30. lipnja, a kratka se obavijest za javnost pojavila 1. srpnja 1948. godine. Prvi članak u znanstvenoj literaturi objavili su Bardeen i Brattain u srpanjskom broju američkog časopisa Physical Review pod naslovom The tranzistor, A Semi-Conductor Triode (Tranzistor, poluvodička trioda).

Vođa skupine, Shockley , dao je teorijsko tumačenje tranzistorske pojave, ali je odmah pokazao da je za to odlučan sloj u kristalu koji se javlja između dijela bogatijeg pozitivnim nosiocima elektriciteta (tzv. P tip kristala) i sloja bogatijeg negativnim nosiocima (N tip kristala). Ta će spoznaja biti važna za kasniju konstrukciju slojnog tranzistora.

UMNAŽANJEOBITELJIPOLUVODIČKIHSASTAVNIcANa temelju “tranzistorske tehnologije” konstruirane su mnoge druge poluvodičke elektroničke sastavnice, sve bliži ili dalji rođaci prvog tranzistora. Shockley je 1952. godine pripremio, a S. Tetzner 1958. godine konstruirao tranzistor s učinkom polja, skraćeno nazvan FET (prema engl. Field Effect Transistor). Japanski fizičar L. Esaki je 1958. godine konstruirao na temelju tzv. tunelne pojave u poluvodičima tunelnu ili Esakijevu diodu, za što je, zajedno s I. Giaeverom i B. Josephsonom, 1973. godine dobio Nobelovu nagradu. Počeo je i razvoj tzv. optoelektronike, u kojoj se osim električnih primjenjuju i svjetlosne pojave. D. M. Chapin i dr. su 1954. godine konstruirali tzv. sunčanu ćeliju, J. W. Alen i P. E. Gibson su 1960. godine konstruirali

svjetleću diodu ili LED (prema engl. Light Emitting Diode), a R. N. Hall i dr. 1962. godine poluvodički laser.

OMJERAVANJEELEKTRONSKIHcIJEVIITRANZISTORAVeć su prvi, primitivni tranzistori imali mnoge prednosti pred elektronskim cijevima. U prvom su redu tu bili jednostavnost proizvodnje i upotrebe. Pojednostavljeno rečeno, tranzistor je sa svim svojim kućištem stotinjak puta manje mase i manjeg obujma od elektronske cijevi sličnih električnih značajki i za rad treba nekoliko desetaka puta niže napone i slabije struje. Tranzistor je pločica kristala, pa je gotovo vječan, a elektronska cijev ima ograničeno trajanje.

Američka vojska je već 1952. godine kupovala oko pet tisuća tranzistora tjedno, plaćajući za to povisoku cijenu. Prva je tržišna primjena tranzistora bila 1953. godine u slušnim pomagalima. Ti su prvi tranzistori, pošto su pojedinačno ručno izrađivani, bili vrlo skupi. Tvrtka Texas Instruments proizvodila je germanijski tranzistor po cijeni od 6 američkih dolara, u vrijeme kada je elektronska cijev u prosjeku koštala oko jedan dolar, pa i manje. Uz sve prednosti tranzistora, njegova se cijena morala snižavati. Već sredinom 1950. godine ona je pala na 2,5 američka dolara, a ubrzo na manje od dolara Tada se pojavio i prvi prijenosni tranzistorski radioprijamnik, koji je proizvela tvrtka Regency, a prodavao

Slika2. Replika prvoga tranzistora

Slika3. Shema tranzistora sa šiljcima, spojenim kao zajednička sastavnica dvaju strujnih krugova (patentni nacrt od 17. lipnja 1948. godine).

Odmah nakon objavljivanja izuma tranzistora i drugi su se proizvođači elektroničke opreme upustili u konstruiranje tranzistora. Ti prvi tranzistori sa šiljcima, tzv. točkasti tranzistori (engl. point tranzistor), proizvođeni su gotovo ručno, bili su neujednačenih električnih svojstava i vrlo skupi. No, razvoj je tranzistora krenuo vrtoglavom brzinom. Shockley je 1950. godine konstruirao slojni tranzistor (engl. junction transistor), u kojem su šiljci zamijenjeni posebno obrađenim slojevima na istoj kristalnoj pločici. Tek je slojni tranzistor bio prikladan za serijsku proizvodnju. Trojica su američkih fizičara, W. Shockley, J. Bardeen i W. Brattain, za izum tranzistora dobili 1956. godine Nobelovu nagradu za fiziku. Bardeen je još jednom, zajedno s L. N. Cooperom i J. R. Schriefferom dobio Nobelovu nagradu 1972. godine za teoriju električne supravodljivosti.

Slika4. Fotografija koja je 1948. godine obišla svijet, na kojoj su trojica izumitelja tranzistora: J. Bardeen (lijevo), W. Brattain (desno) i W. Shockley (sjedi) u Bell Thelephone Laboratories.

Slika5. Primjena prvih tranzistora u tiskanim sklopovima

se po cijeni od 49,95 američkih dolara.Tranzistori su se već krajem 1950-ih godina počeli proizvoditi u velikim serijama, posebno kada je načinjen tzv. plošni tranzistor (engl. planar transistor) 1959. godine, koji se proizvodio fotolitografijom, dakle mogao se jednostavno bezbroj puta umnažati. Broj je proizvedenih tranzistora rastao nezamislivom brzinom. Samo u SAD se godišnja proizvodnja od 47 milijuna tranzistora u 1958. godini, za deset godina povećala više od deset puta. Cijena je tranzistora već u prvom desetljeću serijske proizvodnje pala na desetinku cijene elektronske cijevi. Neka slabija električna svojstva ranih tranzistora u



usporedbi s elektronskim cijevima ubrzo su poboljšavana, pa su tijekom 1960-ih godina tranzistori iz većine primjena potisnuli elektronske cijevi. Ona se upotrebljava još samo u nekim posebnim primjenama, na primjer u snažnim oscilatorima i pojačalima.

Takvom je proizvodnjom cijena poluvodičkih sastavnica nezamislivo snižena. Od već spomenutih nekoliko dolara po pojedinačnom tranzistoru s početka 1950-ih godina, danas je cijena tranzistora u čipu pala na desetke milijuna tranzistora za dolar! Osim tehničkih čuda, tranzistor i njegovi potomci su i tržišno čudo. Nije poznato da je i jednom drugom proizvodu ljudskih ruku, od prvih proizvoda pa do serijske proizvodnje, cijena pala desetke milijuna puta!

ZAKLJUČAKOpažanje tzv. tranzistorske pojave na poluvodičkom kristalu, temeljem toga i izum tranzistora kao važne elektroničke sastavnice, bio je istina događaj trenutka.

Slika6. Reklama za tranzistore iz sredine 195-ih godina: “Dva za dolar”.

istraživanja i mnoga lutanja kroz više od pola stoljeća prije njega. Još više, u razvoj tranzistora i cijele poluvodičke elektronike ugrađeni su zamisli, rad i oduševljenje mnogih poznatih i još više nepoznatih istraživača i izumitelja, koji su na razne načine pridonijeli da je elektronika, i njezina najveća čuda, kao što su elektroničko raču-nalo i svjetske elektrokomunikacije, snažno utjecali na život i rad današnjih ljudi.

Slika7. Pojedinačni tranzistori kakve ih danas poznajemo

I nakon samog izuma, iako su stručnjaci bili svjesni njegove važnosti, trebala su gotovo dva desetljeća da tranzistor i sve što se iz njega razvilo krene u opću upotrebu. Ali, kao što se vidi, u taj su izum ugrađena mnoga

DIGITALNEVEZESRAČUNALOMpocKet pcDigitalcommunicationsWithPocketPc

Kako već dugi niz godina posjedujem računalo pocket PC (u daljnjem

tekstu dlanovnik) tipa Compaq Ipaq 3670, pretragom internetskih stranica naišao sam na mnogo radioamaterskih programa za njega.

Najviše programa za taj dlanovnik pronašao sam na stranicama Pat Rundalla, N0HR, gdje ima mnogo raznih tipova podloga za dlanovnik, logova te jedan program koji je napisao OK1IAK pod nazivom PocketDigi-HF digital teletype, trenutačno verziju 1.0.10. Možete je “skinuti” sa stranica http://pocketdigi.sourceforge.net ili na već ranije spomenutim stranicama (www.n0hr.com).

Sam se program, koji je besplatan, “skine” s jedne od navedenih internetskih stranice, raspakira i prenese na dlanovnik. Najbolje je sam program staviti na memorijsku karticu kako ne bi zauzimao ionako malu

TEKST: Oto Predanić, 9A4OPFOTO: 2. 9A4OP, 1, 3, i 4. izvornici

Slika1. Izgled početnog prozora

memoriju koja ostaje nakon instaliranja svih “potrebnih” radioamaterskih programa.

Kad ste ga “raširili”, tj. prenijeli na dlanovnik jednostavnim pritiskom “olovke” na naziv programa, otvara se prozor koji je podijeljen na tri dijela. Gore je grafička oznaka prisutnosti signala, “vodopad” (waterfall), u srednjem prozoru se ispisuje prijamni prozor, a u donjem odašiljački. Pri dnu imate natpise za namještanje samoga programa, odabir različitih digitalnih modova, upisivanje i naknadno slanje “macrosa”, … U principu to je pravi mali WinMix program.

Odmah po uključenju uređaj je spreman za rad. Naravno, ako Vas neće smetati audio s primoodašiljača i pištanje samog dlanovnika kad pređe na odašiljanje. Naime, podrazumijeva se da imate na uređaju uključen VOX. Približite dlanovnik primoodašiljaču, postavite neku “digitalnu” frekvenciju, PSK, RTTY, CW ili neki drugi

praktična eLektronika


digitalni način prijenosa informacija (za koje sam prvi put čuo, tj. vidio kada sam pokrenuo programe kao što su THORB, FELDHELL, OLIVIA, CONTESTIA itd.).

Pod TOOLS-Setup –Station info upišite svoj pozivni znak, ime i mjesto javljanja i način prelaska na PTT (VOX ili PTT).

Pod Channels upišite vrstu rada, tj. modulacije. Otvarate do 9 različitih kanala. Na svakom može biti različita modulacija (ako se na frekvenciji isprepliću različite modulacije). Odredite da li će se voditi log ili ne, odredite i sinkronizaciju (sporu, normalnu ili brzu kod natjecanja).

Pod Macros možete editirati (dopisivati, uređivati) do 12 kratkih, unaprijed određenih poruka od poziva CQ-u pa do različitih poruka i informacija za koje mislite da bi zanimali korespondenta. Sve to snimite kako nakon svakoga uključivanja programa ne biste morali sve ponovno pisati. I to je to!

Ako ste na pravoj frekvenciji i s pravilno odabranom modulacijom, mikrofon dlanovnika će primati taj signal i na “vodenom zidu” će se vidjeti jedan ili više bijelih okomitih “tragova” različitih širina. Na vama je samo da “olovkom” dotaknete ekran na odabrani trag i dlanovnik će početi dekodirati signale. Jednostavno da lakše ne može biti!

Ako želite odgovoriti korespondentu čiji signal primate, pričekajte da završi, tj. da njegov trag na ekranu nestane. Potom kratko olovkom pritisnite na njegovu pozivnu oznaku. Naravno, mikrofon uređaja morate približiti zvučniku dlanovnika i na primoodašiljaču uključiti VOX. Odaberite Macros koji želite poslati, dodirnite “olovkom” ekran i u zvučniku slušajte pisak koji hvata mikrofon primoodašiljača. Preko VOX-a uređaj prelazi u odašiljanje.

No, kao i kod mene kod kuće, mnogi ukućani neće biti oduševljeni tim zvukovima. Stoga se mora napraviti i mali interface kako biste se s dlanovnikom “igrali” u potpunoj tišini. Iako sâm dlanovnik na sebi ima izlaz za stereo zvučnike koji ćemo koristiti, nema ulaza za mikrofon. Zbog toga će se dlanovnik morati malo prepravljati. Iako sama prepravka dlanovnika nije teška i komplici-rana, kako se radi unutar dlanovnika koji je napravljen od minijaturnih SMD dijelova, prepravku preporučujem samo onima koji znaju što rade i koji imaju potreban alat. Ostali mogu napraviti jednostavniji interface koji će prebacivati stanicu na pređu i u tišini prenositi signal u primo-odašiljač (ali će ipak biti osuđeni na audioslušanje prijamnika).

Gornji dio međusklopa se sastoji od odvojnoga NF transformatora odnosa 1 : 1, koji povezuje prepravljeni ulaz audiosignala iz primoodašiljača, i dlanovnika, dok je donji dio međusklopa potreban za “tihi” rad u predaji. Sam međusklop sastoji se od odvojnoga NF transformatora, koji dovodi odašiljački signal iz dlanovnika u primoodašiljač i VOX-a, koji upravljan NF signalom prebacuje primoodašiljač na odašiljanje. Jasno, može se koristiti VOX koji je ugrađen u radiouređaj, no

ovaj nema kašnjenja koje zna “odrezati” početak primljenog signala.

Za one koji žele prepravljati dlanovnik za potpuno tihi rad, morat će ga otvoriti. To je već na početku otežano jer treba imati TORX odvijač. Kada ga otvorite, u gornjem desnom uglu se vidi velika stereoutičnica. Cijeli prepravak se sastoji u tome da zasiječete tiskani vod kod donjeg priključka i prerezani dio spojite na srednji priključak istoga konektora. Na taj način dobivate mono izlaz iz dlanovnika (koji je dosad bio stereo izlaz). Odlemite s mikrofona bijelu i crnu žicu. Bijelu zalemite na oslobođen donji priključak, a crnu na masu (najviši priključak). Pažljivo natrag spojite bateriju i zatvorite dlanovnik. Na stereoutičnici za zvučnike sad je na vrhu spojen mikrofon, na ringu zvučnik, a donji dio ostaje masa. Sam postupak prerade možete u slikama i videoisječcima vidjeti na www.connactivity.com/~eaw/ipaq_mod/.

Sam program ima mogućnosti i CAT-a, ali budući da nemam rezervni utikač za spoj dlanovnika i računala, nisam se u to upuštao. No, ako nekog zanima rado ću mu pomoći. Također, i na Internetu možete potražiti shemu spajanja dlanovnika i radiouređaja serijskim kabelom.

Slika2. Shema međusklopa

1 : 1

1 : 1ZV RIG

MIC RIG

PTT RIG

2,2 k

1 k

0,1 F

10 F

BC 109

IPAQ

Slika3. Mjesto prepravke u IPAQ-u

Slika4. Gotova prepravka

Održavanjeradioamaterskihvezaprekodlanovnika.Kakotoprovesti?

praktična eLektronika


šIrokopoJaSna multibAnd antEna 9a4zzBroadbandMultibandAntenna9A4ZZ

Širina opsega običnoga dipola na 80-metarskom opsegu je oko 150 kHz

(u granicama SWR-a 1 : 2), što kod veće promjene frekvencije zahtjeva stalno dodatno prilagođivanje dipola. To se čini antenskim tunerom na izlazu odašiljača, a ne izravno na dipolu, što nam smanjuje učinkovitost antene u odnosu na rezonantnu frekvenciju dipola.

Da bismo to izbjegli, širokopojasnost dipola može se povećati na nekoliko načina. Širokopojasnost dipola ovisi o izmjerama antene, vodljivosti tla i visini dipola iznad tla, čime se mijenja dobrota antene (tzv. Q-faktor). Od toga najlakše možemo mijenjati izmjere antene.

Jedan od najjednostavnijih načina je povećanje debljine dipola (engl. cage dipol), što se postiže upotrebom više koaksijalno postavljenih paralelnih vodiča, jednake duljine, zajedno spojenih na početku i kraju. Time se povećava efektivni električni promjer antene. Pri tom je problem velika težina dipola i cijele konstrukcije.

Otvoreni cijevni dipol (engl. open sleeve dipol) se sastoji od običnoga dipola, rezonantnog na nižem dijelu opsega, i na određenoj udaljenosti postavljenoga drugoga vodiča, rezonantnoga na višem dijelu opsega. Osim složene konstrukcije (održavanje stalne udaljenosti vodiča) poteškoća je mali SWR samo na početku i kraju opsega, odnosno na frekvencijama na kojima su vodiči rezonantni.

Postoje konstrukcije s koaksijalnim kabelom, od kojih je najpoznatija dvostruka bazuka (engl. double bazooka). Sastoji se od dvaju četvrtvalnih koaksijalnih serijski spojenih ogranaka, koji su na krajevima kratko spojeni i produženi jednostrukim vodičima do postizanja rezonancije. Njezina frekvencijska širina nije znatno veća od običnoga dipola. Reaktivne komponenta se korigira koaksijalnim ograncima, a efektivni promjer koaksijalnih ogranaka veći je od promjera žice, što još povećava frekvencijsku širinu antene.

Ukrižena dvostruka bazuka (engl. crossed double bazooka) ima “ukrižene”

TEKST: Mladen Petrović , 9A4ZZ

točke napajanja, pa se sastoji od dvaju paralelno spojenih četvrtvalnih ogranaka koaksijalnoga kabela, koji su na krajevima kratko spojeni i produženi jednostrukim vodičima do postizanja rezonancije. Reaktivna komponenta ulazne impedancije antene je znatno korigirana, a širina opsega je dvostruko veća nego običnoga dipola (ali su gubitci u koaksijalnim ograncima veliki).

PRINcIPRADAANTENEPokusima sam došao do jednoga novog rješenja. Antena se sastoji od dvaju koaksijalnih ogranaka, električne duljine četvrt vala, fizički skraćena za faktor skraćenja 0,66, koji čine zatvoreni dipol, i rezonantnoga dipola od izolirane žice, koji je induktivno i kapacitivno spregnut s koaksijalnim ograncima. Koaksijalni kabel i izolirana žica su radi bolje sprege pričvršćeni jedno uz drugo.

Koaksijalni su ogranci spojeni serijski, a na krajevima su kratko spojeni. Napajaju se u sredini napojnim vodom iz odašiljača, kao zatvoreni dipol. Preko koaksijalnih ogranaka, spojenih u zatvoreni dipol, napaja se rezonantni dipol od jednostruke žice kapacitivno-induktivnom spregom, tj. između njih nema galvanske veze (samo ih odvajaju izolacije koaksijalnog kabela i vodiča, žice). Izolacija ne mora biti posebno kvalitetna, jer je između dvaju elementa mala naponska razlika.

Antena radi kao VF transformator, gdje su

kapacitivno i induktivno spregnuta dva elementa, odnosno dva titrajna kruga: savijeni dipol od koaksijalnoga kabela i od njega izolirani rezonantni dipol (sl. 1.).

Rezultat takve sprege je velika širina opsega i mogućnost rada i na višim opsezima, bez dodatnoga prilagođavanja. Na proširenje opsega osim sprege utječe i kompenzacija reaktivne komponente ulazne impedancije antene pomoću četvrtvalnih koaksijalnih ogranaka.

Naime, kada se gleda koaksijalni dio antene vidimo da su to dva kratko spojena četvrtvalna ogranka, spojeni u seriju.

Svojstvo je kratko spojenog četvrtvalnoga ogranka da na rezonantnoj frekvenciji ima veliku ulaznu impedanciju, na frekvenciji višoj od rezonantne postaje impedancija postaje kapacitivna, a na frekvenciji nižoj od rezonantne postaje induktivna.

Ako se dipolu poveća radna frekvencija, on postaje električki “duži” i impedancija induktivna, a ako mu se smanji radna frekvencija postaje električki “kraći”, i impedancija kapacitivna.

Vidimo da se ova svojstva ulazne impedancije dipola i kratko spojenih četvrtvalnih ogranaka kompenziraju, pa se promjenom frekvencije SWR ne mijenja znatno. Učinak je kao da smo u točki napajanja postavili automatski antenski tuner!

Slika1. Nacrt antene, sastavljene od savijenoga koaksijalnoga dipola i rezonantnoga dipola

Dipol

Koaksijalni ogranakRG 58/U

Kapacitivno induktivna sprega

RG 58/U

antene


Širinu opsega povećavaju i ukupna debljina antene, koaksijalni kabel i jednostruki vodič.

U tablici su pokazani rezultati mjerenja ulazne impedancije, obavljena s instrumentom MFJ - 259B. Visina je antene iznad tla bila 8 m. Vidimo da antena ima frekvencijsku širinu od 260 kHz.

KONSTRUKcIJAANTENEAntenu sam konstruirao za 80-metarski opseg, pošto je tu najizraženiji problem rada na cijelom opsegu, bez dodatnoga prilagođavanja antene.

Izabrana je središnja frekvencija od 3 700 kHz, tako da ćemo moći raditi s malim SWR-om, bez dodatnoga prilagođavanja antene, po cijelom SSB dijelu banda, tj. u području 3 600 kHz do 3 800 kHz.

Duljina, L, pojedinih dijelova antene računa se prema prilagođenoj jednadžbi:

koaksijalni dio antene u punoj duljini, sa središtem na istom mjestu kao i dipola. Točno u sredini blankiramo samo vanjski oplet koaksijalnoga kabela u duljini od 5 cm. Pri tom moramo paziti da ne oštetimo teflonsku izolaciju i unutrašnji vod. Jednu stranu blankiranog koaksijalnog kabela spojimo sa središnjim vodičem, a drugu stranu s opletom napojnoga voda. Krajeve koaksijalnoga kabela kratko spojimo. Sva mjesta koja smo otvarali na koaksijalnom kabelu zalijemo

tekućom plastikom, ili na neki drugi način zaštitimo od prodora vode. Teret cijele antene nosi dipol koji je u sredini vezan za središnji izolator, a na krajevima za krajnje izolatore, tako da koaksijalni dio antene nije opterećen. Nakon podizanja antene izaberemo središnju rezonantnu frekvenciju s najmanjim SWR-om finim skraćivanjem ili produljivanjem krakova žičnoga dipola. Ako želimo središnju frekvenciju pomaknuti na niže, produljimo dipol, a ako želimo ići s frekvencijom na više, skratimo ga.

Tablica1. Izmjerena impedancija i SWR unutar SSB-područja

Frekvencija f/kHz Impedancija Zul/Ω SWR

3 585 60 – j 39 1 : 2,0

3 600 59 – j 55 1 : 1,9

3 610 57 – j 32 1 : 1,8

3 615 57 – j 29 1 : 1,7

3 625 56 – j 27 1 : 1,6

3 635 55 – j 23 1 : 1,5

3 650 55 – j 18 1 : 1,4

3 660 55 – j 14 1 : 1,3

3 670 55 – j 11 1 : 1,2

3 685 55 – j 6 1 : 1,1

3 690 54 – j 0 1 : 1,0

3 695 57 + j 0 1 : 1,1

3 730 60 + j 0 1 : 1,2

3 750 64 + j 3 1 : 1,3

3 760 67 + j 9 1 : 1,4

3 775 70 + j 13 1 : 1,5

3 795 77 + j 18 1 : 1,6

3 800 79 + j 18 1 : 1,7

3 815 84 + j 18 1 : 1,8

3 830 90 + j 24 1 : 1,9

3 845 96 + j 27 1 : 2,0

Slika2. Izvedba antene kao ravnoga dipola

Dipol Cu 2,5 mm PVC2 Izolator

Koaksijalni ogranakRG 58/U

RG 58/U

Lk

5 cm

Ld

gdje je k pripadni faktor skraćenja, a f odabrana frekvencija. Duljina jednostruke žice računa se uz k = 0,97, pa je za izabranu središnju frekvenciju od 3 700 kHz izračunana: Ld = 39,32 m.

Prava se duljina dipola određuje pokusima “na licu mjesta” jer ovisi o vodljivosti tla i visini antene iznad tla.

Duljina koaksijalnih ogranaka računa se uz k = 0,66, pa je za izabranu središnju frekvenciju od 3 700 kHz izračunana: Lk = 26,75 m.

Jednostruka žica dipola je Cu-pletenica, presjeka 2,5 mm2, u PVC izolaciji. Koaksijalni kabel je RG58/U.

Na sl. 2. prikazana je antena kao ravni dipol, a može se postaviti i kao okrenuto V (inverted V).

Ako želite bolji signal za bliže veze do 1 000 km, postavite antenu kao ravni dipol, a ako želite raditi DX veze, onda ju postavite kao okrenuto V.

Napajanje antene preporučam izvesti s koaksijalnim kabelom jednakim onom od koga su načinjeni ogranci, duljine pola vala, skraćena za faktor 0,66, da bi se impedancija u točki napajanja dipola preslikala na stranu odašiljača.

Prvo pripremimo antensku žicu kao za obični dipol s izračunatim izmjerama, s tim da se dipol ne spaja s napojnim vodom, tj. ostaje nespojen. Uz dipol električarskim vezicama ili na neki drugi način pričvrstimo

kHz10150m

3

fkL ,

antene


Također, možemo takvom antenom raditi bez tunera s malim SWR-om na frekventnim opsezima 18 MHz, 21 MHz, 24 MHz, 28 MHz i 50 MHz. Opisna je antena multibandna, s time što je na tim opsezima dijagram zračenja razbijen u puno manjih lobova, koji uglavnom imaju maksimum uzduž dipola. Na 18 MHz se pokazala veoma dobro, gdje sam radio stanice iz Afrike u pile up-u bez problema, jer mi je dipol okrenut

namjenu, smještaju se na raznim visinama iznad Zemlje. Radiodifuzni su postavljeni na visinu od oko 36 000 km iznad ekvatora (gdje centrifugalna i centripetalna sila Zemlje drže ravnotežu). To su tako tzv. geostacionarni sateliti, koji se gibaju u smjeru Zemljine vrtnje jednakom kutnom brzinom kao i Zemlja, pa sa Zemlje izgledaju kao da miruju. Svaki satelit ima naziv i određen položaj, te orijentaciju snopa odašiljačkih antena, koja određuje koji se dio Zemljine površine njime pokriva. Položaj se satelita navodi geografskom dužinom (istočno ili zapadno od nultoga meridijana koji prolazi kroz Greenwich pokraj Londona (sl. 1.).

Najvažniji europski telekomunikacijski sateliti odašilju u frekvencijskom području od 10,9…12,75 GHz. Prijenosne se frekvencije sa svojim prijenosnim područjima (širine oko 30 MHz), tzv. kanali, postavljaju što gušće, što može uzrokovati i poteškoće međusobnoga miješanja susjednih kanala. Zato se primjenjuje različita polarizacija snopova susjednih kanala, čime se gustoća odašiljačkih kanala može znatno povećati. Polarizacija je određivanje smjera vektora električkoga polja. S obzirom na smjer rasprostiranja elektromagnetskog vala, može biti linearna i cirkularna, pa je za prijam prijeko potreban i podatak o polarizaciji snopa određenoga kanala.

Aktivni prijamno-odašiljački sustav, koji se u satelitu ponaša kao prijenosni relej, naziva se transponderom. Na ulazu ima prijamnu antenu, iza koje slijedi sklop za pojačanje i

miješanje (s posebnim oscilatorom, da se promijeni prijamna frekvencija), ponovno pojačanje do potrebne snage na odašiljačkoj anteni. Sustav se napaja iz sunčanih baterija.

Sateliti obično imaju nekoliko transpondera, koji mogu biti povezani s više odašiljačkih antena, daljinski upravljanih. Širina pojasa transpondera ovisi o namjeni satelita, a obično je je 36 MHz, 72 MHz ili 241 MHz.

DIGITALNIRADIODIfUZIJSKISATELITSKO-ZEMALJSKISUSTAVI(IZNAD30MHZ)1. Sustav nICaM (nICaM 728)Prvi europski radiodifuzijski sustav bio je NICAM (prema engl. Near Instantaneous Companded Audio Multiplex) kao sustav, a koji je za digitalnu telefoniju i od 1980. god. za digitalnu radiodifuziju razvijao od 1970. god. BBC (British Broadcasting Corporation). Počeo je odašiljati 1986. god. Taj je digitalni stereo audiosustav razvijen za zemaljski televizijski prijenos PAL (kasnije i za SECAM), no upotrebljavao se i za satelitski prijenos.

Izvorni je audiosignal kodiran s 14 bita (uz kompandersku kompresiju smanjen na 10 bita), uzorkovan s 32 kHz, s gornjom graničnom frekvencijom 15 kHz. To je kodiranje odabrano kao kompromis, zbog smanjene količine podataka u prijenosu, no i zato što su subjektivni testovi EBU-a (Europian Broadcasting Union) pokazali da povišenje granične frekvencije iznad 15 kHz ne donosi (po tadašnjem razmatranju) znatnijem poboljšanju kvalitete prijenosa.

SuStaVI za DIGItalnI raDIo- DIfuzIJSkI auDIoprIJEnoS – 1. DIoSystemsforDigitalBroadcastingAudio-Transmission–Part1

U početcima uvođenja digitalne tehnike nije se mnogo pridavalo važnosti

njezine primjene u radiodifuziji. Tek su oko 1980. mnogi instituti koji se bave radiodifuzijom i vodeće radioindustrije u svijetu počele znatnije razvijati prijenos i uskladištenja digitalnih podataka zvuka i slike. Posebnu ulogu u tom prijenosu imaju satelitski sustavi, koji su sami, ili sa zemaljskim odašiljačkim sustavima, omogućili bolju rasprostranjenost i veći domet, a time i još veću popularnost radiodifuzije.

Umjetni telekomunikacijski sateliti su tehnički sustavi koji se izbacuju u orbitu Zemlje kako bi služili kao komunikacijski posrednici, odnosno kao relejne stanice. Najavljivani su već oko 1940. god., započeli ruskim Sputnikom 1 u 1957. god., a komercijalno ostvareni 10. srpnja 1962. američkim satelitom Telstar 1, za prvi transkontinentalni prijenos televizijskih i telefonskih signala.

Telekomunikacijski sateliti, s obzirom na

TEKST: prof. dr. sc. Ivan Jelenčić

Prikazujusefazeurazvojusatelitskeizemaljskeradiodifuzije(nafrekvencijamavišimod30MHz),teopisujeidigitalniradiosustavDRM,zadigitalnuAM-radiodifuziju(nafrekvencijamanižimod30MHz).

sjever – jug , kao što je i maksimum zračenja na 18 MHz.

Na ovaj način možete proširiti svaki dipol ili inverted V za 80-metarski opseg. Obični dipol se otkopča od napojnoga kabela, doda se dionica koaksijalnoga kabela prema izračunu, te spoji s napojnim kabelom. Tako se dobije širokopojasni dipol za 80-metarski opseg i multiband-antena za navedene frekvencije.

Prednosti su opisane antene u odnosu na obični dipol ili inverted-V:- širi opseg rada antene s malim SWR-om,- mogućnost rada i na višim

frekvencijskim opsezima bez dodatnoga ugađanja,

- manje primanje atmosferskih smetnja i drugih nerezonantnih signala, a tiša je, jer je zatvoreni dipol,

- ne uzrokuje smetnje, jer je to kratko spojena rezonantna antena.

diGitaLne radiokoMunikaCije


Odašiljani signal je digitalni audiosignal na analognom televizijskom nosiocu (širine 8 MHz). Signal je tako frekvencijski multipleks, s frekvencijskom raspodjelom videokanala i dva digitalna stereokanala zvuka. Multipleksirana struja audio signala, mogućih signala podataka, uz povećanje struje u kanalnom kodiranju, iznosi ukupno 728 kbit/s, pa se zato sustav i naziva NICAM 728. Primijenjena je DQPSK modulacija (Differentially Encoded Quadrature Phase Shift Keying), tj. “četiristatusna” fazna modulacija.

Sustav NICAM su prihvatile mnoge europske zemlje i Izrael, te neke Azijsko-Pacifičke zemlje, a odašilje (sa znatno smanjenim kapacitetom) na frekvencijama kanala UK System 1 i Channel 4 Television.

2. Sustav DSrU 1980-ima se, kao rezultat suradnje njemačkoga Telecoma i IRT-a (Institute fur Rundfunktechnik München), počeo razvijati i drugi europski digitalni audioradiodifuzijski sustav DSR (Digital Satellite Radio). Taj je sustav počeo odašiljati 1991. god. preko satelita Kopernikus, a potom i TV-SAT 2, na frekvenciji 12 GHz. Program od 16 stereo-audiokanala raznog sadržaja, prenosio se iz 16 njemačkih radiostanica, gotovo za cijelu Europu. Program se primao izravno sa satelita, pa su bile potrebne male tanjuraste antene (najmanjega promjera 60 cm), uz gotovo nemoguć mobilni prijam.

Izvorni audiosignal je kodiran sa 16 bita (uz kompandersku kompresiju smanjen na 14 bita), što omogućuje odnos signal-smetnja od 70 dB i dinamiku sustava od 98 dB. Signal je uzorkovan s 32 kHz, uz gornju graničnu frekvenciju od 15 kHz.

Ukupni kapacitet programskoga paketa 16 kanala je 20,48 Mbit/s, sa širinom pojasa DSR signala od 14 MHz. Multipleksirani signal, koji se tvori od ovih 16 programskih kanala, oblikuje se putem kanalnoga kodiranja u 320 bita duge okvire, potom moduliran i odašilje. Digitalni modulacijski postupak je DQPSK, tj. “četiristatusna” fazna modulacija.

U opisu rada prijenosnih sustava, između ostalog, navode se i dvije specifične faze u obradi digitalnih podataka. To su multipleksiranje i ispravljanje grešaka, koje je potrebno ukratko objasniti.

Multipleksiranje digitalnih signala uklapanje je struja bita iz više prijenosnih kanala (uz dodatne podatke) u jednu struju bita. Taj proces se provodi uz određeni takt (tj. dodatni signal određene frekvencije iz kvalitetnoga oscilatora, s frekvencijom ovisnom o frekvenciji uzorkovanja i zbroju bita svih multipleksiranih kanala), pa se tvori kompleksna struja, sastavljena od struja bita pojedinih kanala u vremenskom rasporedu. Taj se takt mora ponovno dodati u procesu demultipleksiranja u prijamniku.

Ispravljanje grešaka u digitalnom prijenosu provodi se tako, da se određenim kodom (kanalnim kodiranjem) izvede kombinacija poznate redundantne digitalne riječi i korisne informacije, pa se tako u prijamu prepoznaje i ispravlja greška. Kombinacije se izvode svrstavanjem u okvire, koji sadrže nizove s određenim rasporedom bita i tako organizirano prenose.

Oblikovanje programa u odašiljačkom dijelu provodi se iz 16 studija, od kojih svaki ima osim izvora signala i koder izvora (1), koji sadrži A/D pretvarač i kompanderski kompresor (sl. 2.). Digitalni stereo-audiosignali iz studijskih kodera prenose se zatim kabelima do centralnog mjesta u zemaljskoj radiopostaji. U postaji se signali multipleksiraju i kanalno kodiraju u DSR koderu (2), pa se šalju dalje na DQPSK modulator (3). Modulirani signali zatim idu na izlazne stupnjeve odašiljača (4) (gdje se izvodi promjena frekvencije, pojačanje snage i pojasno filtriranje 14 MHz), pa se emitiraju na satelit, iz kojega se preko transpondera reemitiraju (s frekvencijom 12 GHz) na prijamnike.

Tuner na ulazu u prijamniku čini pet analognih superheterodinskih stupnjeva. Prvo je osjetljivo pretpojačalo, zatim dva stupnja međufrekvencijskih pojačala (1 GHz i 118 MHz), pa VF pojačalo i pojasni filtar (14 MHz). Digitalni dio prijamnika čini DQPSK demodulator (Costas loop) i dalje DSR dekoder, gdje se vrši demultipleksiranje, zaštita od grešaka, izbor kanala i D/A pretvorba, pa se audiosignali poslije pojačanja dovode na zvučnike.

Sustav DSR je prestao s radom 2001. god. Iako je DSR samostalni njemački sustav (kao i NICAM engleski) ipak se ti sustavi mogu smatrati zajedničkim svjetskim naporima da se uspostavi novi globalni visokokvalitetni radiodifuzijski sustav za prijenos zvuka i slike, što je i realiziran sustavima DAB i DVB.

SR ili DSR je skraćenica, koja se katkada pojavljuje u popisu digitalnih radiodifuzijskih sustava, no odnosi se na sustav tzv. Pretplatničkog radija (Digital Subscription Radio). To je pretplatnički sustav koji prima

Slika2. Načelna blok-shema odašiljačkoga i prijamnoga dijela digitalnog prijenosnog sustava DSR

DOPSKmodulator

DSR-koder

DOPSK-demo-

-dulatorDSR-

dekoder

5 6 72 3 4

Satelit

L

D

...1

Slika1. Položaji geostacionarnih satelita namijenjeni radiodifuzijskome prijenosu

PAS 1BSB 1Intelsat VA-F11Intelsat VA-F10TDF 1TV-SAT 2OlympusIntelsat V-F6

Gorizont

Telecom1A

Telecom1C

IntelsatV-F12

IntelsatVA-F12

IntelsatV-F7

Tele-X

Eutelsat I-F2

Eutelsat I-F5

Eutelsat I-F4

Eutelsat I-F1

Astra 1A

KopernikusDSF1

KopernikusDSF2

45°31°27,5°24,5°18,5°

19°14°

8°5°1° 5° 7° 10° 13° 16°19,2° 23,5°28,5° 62° 66°

Zapad

IstokS

N



Slika3. Odašiljački i prijamni dio digitalnog prijenosnog sustava ADR

Video

Video

Audio

Audio

FM

FM

FM FM

PSK

PSK

PSK PSK

1

2

12

MUSICAM MUSICAM

ADR-Audio

L

D

L

D

>

>

>

>

#

#

#

#

Satelit


audiosignale iz komunikacijskih satelita i samo ih reemitira, preko tzv. satelita za izravno odašiljanje, na frekvencijama 2,3 GHz za Sjevernu Ameriku i 1,4 GHz za europske lokalne DAB-stanice.

SARA (Satellite Radio)Ovaj sustav (tvrtke Allsat GmbH) je od 1994. godine (kratko vrijeme) emitirao preko satelita Eutelsat II, 100 stereo radioprograma, preko 36 MHz širokog satelitskog transpondera. Emitiranje je bilo ondašnji novitet, tzv. SCPC (Single Channel per Carrier) postupkom, tj. svaki kanal je emitiran preko svog vala nosioca i mogao se neovisno primati. Stereo signal je po MPEG-Layer 3 postupku komprimiran na struju bita od 128 kbit/s, moduliran BPSK postupkom, što je dalo vrlo dobru kvalitetu audio signala.

3. Sustav aDrSustav ADR (Astra Digital Radio) je počeo odašiljati 1995. god. po programima većinom iz Njemačke, a razvijen je za satelitski prijenos digitalnih signala zvuka za stacionarne osobne prijamnike nacionalne FM mreže (UKV-ultrakratki valovi), preko satelita obitelji Astra.

Sustav DSR treba promatrati kao prijelaz u usponu poboljšanja digitalne radiodifuzije jer taj sustav nema kompresije audio podataka, pa još nije imao optimalno korištenje spektra. Stoga je ADR sustav jedan korak dalje (iako s određenim nedostacima), on emitira preko moduliranih podnosioca digitalni audiostereo program, komprimiran sustavom MUSICAM. To je sustav kompresije digitalnih audio podataka koji komprimira podatke na principu irelevancije, s odnosom kompresije i do 10 (detaljnije u opisu sustava DAB).

Unatoč poboljšanjima, sustav ADR nije uveo ukupno vođenje izvornih kodiranih signala multipleksiranjem, već odijeljeno obrađuje svaki digitalno modulirani nosioc. Zatim ih sumira i tu sumu pribraja analognom televizijskom signalu. Tako su ostale neiskorištene mnoge prednosti digitalnog prijenosa.

U satelitskom prijenosu mogu se osim televizijskog primati i radijski programi, koji se prenose u istodobno s televizijskim. To je moguće stoga, što širina osnovnoga prijenosnog pojasa satelita nije u potpunosti iskorištena TV prijenosom. Tako je kod ADR-a osnovni frekvencijski pojas širine 8,5 MHz, TV signal (slika i ton) zauzima 6,5 MHz, a preostali pojas se može upotrijebiti za prijenos FM-a, tj. frekvencijski moduliranih radiosignala. Da se to može izvesti, potrebno je primijeniti postupak modulacije koja ima manje zahtjeve za širinom frekvencijskog pojasa, i što veći omjer signala i šuma. To se postiže ili

poboljšanjem u prijenosu analognoga audiosignala ili digitaliziranjem.

U prvim danima rada, sustav ADR (preko satelita Astra 1A i 1B) odašiljao je analogne audiosignale i uz televizijski je imao još 8 audiokanala. Audiosignali su bili frekvencijski modulirani, s poboljšanom obradom prema postupku Wegener-Panda I. Tim se postupkom visokofrekvencijskim sastavnicama audiosignala podiže jakost (tzv. predakcentuacija), što povećava omjer signala i šuma. U drugoj se fazi komprimira dinamika signala, što smanjuje devijaciju FM-signala, odnosno dobiva se uskopojasni podnosioc, prikladan za satelitski prijenos. U prijamu se sve vraća u prvobitno stanje.

Izvorni audiosignali, u digitalnom izdanju sustava ADR, kodirani su sa 16 bita i uzorkovani s 48 kHz, što daje poslije kompresije ukupnu struju bita po kanalu od 192 kbit/s. Kompozicijski osnovni signal ADR-a (8,6 MHz) sastoji se od analognoga videosignala (slika, 5 MHz), frekvencijski moduliranoga audiostereo TV-tona, i 12 digitalnih stereotonskih kanala na podnosiocima, moduliranih DQPSK. Pojasna je širina audiosignala 20 Hz do 20 kHz, omjer signala i šuma je veći od 90 dB, širina

kanala podnosioca je 130 kHz, a kanali su udaljeni 180 kHz, pa signal zauzima širinu pojasa transpondera na satelitu od 26 MHz.

U odašiljačkom lancu se tvori kompozicijski signal tako što se televizijski signal (analogni video i frekvencijski modulirani audio-stereo TV-signal) zbraja sa zbrojem od 12 digitalnih audio-stereo kanala. Svaki digitalni audiokanal ima svoj niz stupnjeva za obradu izvornoga signala, i to koder izvora (A/D pretvarač, kompresorski sustav MUSICAM, kanalni koder i modulator DQPSK). Kompozicijski signal jednoga kanala (zbrojen s drugim kanalima u prijenosu) ide na frekvencijski modulator i (poslije formiranja nove noseće frekvencije) na izlazne stupnjeve odašiljača, pa se odašilje na satelit. Preko satelitskog transpondera signali se tada odašilju prema Zemlji.

U prijamničkom lancu (prijam u frekven-cijskom opsegu od 950 do 2 050 MHz) događa se recipročan proces. Signali se primaju preko ulaznog stupnja, tj. tunera, i idu preko pretvarača ulazne noseće frekvencije na frekvencijski demodulator. Dalje idu na sklop razdjelnika, koji dijeli analogni videosignal i demodulirani audiosignal od 12 digitalnih audio kanala. Svaki digitalni audiokanal ima DQPSK demodulaciju, kanalno dekodiranje (tj. ispravljanje grešaka, koje u satelitskom prijenosu zbog atmosferskih prilika mogu biti znatne) i na dekoder MUSICAM. Iza toga slijedi stereo D/A pretvarač, audio pojačanje i priključak na zvučnik ili slušalice.Aktivnost se u ADR sustavu (u Europi je odašiljao preko šest satelita: Astra 1E/ 1F/ 1G/ 1H/ 1KR/ 2C) godinama smanjivala, i u navedenom formatu je 2006. godine odašiljalo još vrlo malo servisa.

Digitalnaobradbasignalaulaziusvesustaveradiokomunikacija,paiuklasičnuradiodifuziju.


Dalmatinska 12,poštanski pretinac 149

tel. i faks: (01) 48 48 762 i 48 48 641e-pošta: [email protected]

www.hztk.hrmatièni broj 3222764

žiroraèun: 2360000-1101559470

10002 ZAGREB

Najbolja poèetnica za radioamatere-konstruktoreveæ je petnaest godina najkorišteniji priruèniku radioamaterskimradionicama.Autor je mr. sc. Božidar PASARIÆ.Cijena primjerka je 25 kuna.

Pojedinci mogu naruèiti naša izdanja

uplatomodgovarajuæe svote na naš žiroraèun, a

na uplatnici u rubrici Poziv na broj

treba upisati 05 + JMBG te nakon

uplate obvezno nam faksirati ili poslati poštom presliku

uplatnice.

k25 n

PRIMANJEAMATERSKIH

KRATKIHRADIOVALOVA

ELEKTRONIÈKEKONSTRUKCIJE ZA AMATERE

MALA TEHNIÈKA KNJIŽNICA

Priruènik na 104 stranice velikog formata donosi mnogo uputa i shema za samogradnju raznih

elektronièkih ureðaja.Autor je Franjo KIÈIÆ, dipl. ing.

Cijena primjerka je 60 kuna.

k200 n

60 kn

TELEGRAF I TELEFONBEZ ŽICA (pretisak)

Pretisak knjige dr. sc. Otona KUÈERE iz 1925. u izdanju Matice hrvatske - jedne od najboljih knjiga u Hrvatskoj koja popularizira prirodne znanostii tehniku.Cijena primjerka je 80 kuna.

0 k8 n

ÈASOPIS

Mjeseènik izlazi od 1957. godine u tijeku školske godine, rasprodani su svi dosadašnji brojevi, a više od 20000 hrvatskih uèenika služi se njime kao dopunskom literaturom za tehnièku kulturu i informatiku. Godišnja pretplata iznosi 75 kuna, a cijena po broju je 7,50 kuna.

Priruènik doajena hrvatskog radioamateriz-ma prof. dr. sc. Bože METZGERA i poznato-ga konstruktora Marijana HORNA.U knjizi su opisana svojstva poluvodièa, radioprijamnicii njihovi glavni dijelovi te 44 elektronièka sklopa sa she-mama koje su autori izradili.Cijena primjerka je 200 kn.

RADIOTEHNIKA 1

IZDANJA ZA RADIOAMATERE

38 knDr. sc. Zvonimir JAKOBOVIÆ

- temeljni izumi i razvoj

Prof. dr. sc. Vladimir MULJEVIÆ- kronologija

razvitka u svijetu i u Hrvatskoj

- prvi hrvatskiizumitelj (rasprodano)

- slavni hrvatski ljevaè

- kronologija razvitka u Hrvatskoj

- slavni izumitelj

- velikan hrvatskeelektrotehnike

- prvaktelegrafije u Hrvatskoj

ELEKTRONIKA

TELEGRAFIJA

FAUST VRANÈIÆ

IVAN KRSTITELJ RABLJANIN

ELEKTROTEHNIKA

NIKOLA TESLA

JOSIP LONÈAR

FERDINAND KOVAÈEVIÆ

Cijena svake knjižice je 38 kuna.

7,50 kn

1957. - 2007.

Termin:prvog siječnja svake godine (1. siječnja 2008. godine).

Vrijeme: natjecanje se održava od 09.00 UTC do 12.00 UTC.

frekvencije: 3,510…3,560; 7,010…7,040; 14,010…14,060 MHz.

Vrstarada: isključivo CW u kategoriji jedan operator.

Pozivunatjecanju: CQ TEST AGCW.

Kategorije: 1) više od 150 W RF outputa, 2) maksimalno 150 W RF outa, 3) maksimalno 5W RF outa, 4) SWL.

PRAVILAKVNATJEcANJA

aGCW HnY ContESt

kalEnDar kV natJECanJaPROSINAc2007.

30. 11 – 2. 12. 2200-1600 ARRL 160 Meter Contest CW8 – 9. 12. 0000-2400 ARRL 10 meter Contest CW/SSB15. 12. 0000-2400 OK DX RTTY Contest RTTY15–16.12. 1400-1400 croatiancWcontest cW26. 12. 0830-1059 DARC XMAS-Contest CW/SSB29. 12. 0000-2359 RAC Canada Winter Contest CW/SSB29 – 30. 12. 1500-1500 Stew Perry Topband Distance Challenge CW

SIJEČANJ2008. 1. 1. 0000-2100 HA –Happy New Year Contest CW/SSB 1. 1. 0800-1100 SARTG New Year Contest RTTY1. 1. 0900-1200 AGCW HNY Contest CW4. 1. 2000-2300 EU CW 160 m Contest CW5. 1. 0400-0700 EU CW 160 m Contest CW12 – 13. 1. 1200-1200 HA DX Contest CW/SSB26 – 27. 1. 0000-2359 CQ WW 160 m DX Contest CW26 – 27. 1 0600-1800 REF Contest CW26 – 27. 1 1300-1300 UBA DX Contest SSB

VELJAČA2008. 9 – 10. 2. 0000-2359 CQ WW RTTY WPX Contest RTTY9 – 10. 2. 1200-1200 PACC Contest CW/SSB9 – 10. 2. 1400-0200 YLRL YL-OM Contest CW9 – 10. 2. 2100-0100 RSGB 1,8 MHz Contest CW16 – 17. 2. 0000-2400 ARRL DX Contest CW16 – 18. 2. 1400-0200 YLRL YL-OM Contest SSB23 – 24. 2. 0000-2359 CQ WW 160 m DX Contest SSB23 – 24. 2. 0600-1800 REF Contest SSB23 – 24. 2. 1300-1300 UBA DX Contest CW

Raporti: RST + redni broj veze počevši od 001 (nezavisno od opsega). Članovi AGCW grupe daju, osim navedenih podataka, i svoj članski broj. Npr: 589 002/898.

Bodovanje: veza sa svakom postajom donosi 1 bod na svakom opsegu. S jednom postajom može se raditi na sva tri različita opsega (maksimalno 3 puta tijekom natjecanja).

Množitelji: članovi AGCW grupe, jednom tijekom natjecanja, bez obzira na opseg.

Rezultat: zbroj bodova sa svih opsega × broj rađenih množitelja različitih AGCW članova.

Nagrade:prigodne QSL karte s naznakom broja ostvarenih veza i bodova.

Rokzadostavulogova: 31. 1. tekuće godine.

Webstranice s detaljnim pravilima i rezultatima iz proteklih godina možete naći na adresi: http://agcw.org.

TEKST: Ivo Novak, 9A1AA

kv


Termin:prvi puni vikend siječnja svake godine (5. i 6. 1.2008.).

Vrijeme: PRVI period u subotu, od 20.00 do 23.00UTC, i DRUGI period u nedjelju, od 04.00 do 07.00 UTC.

frekvencije: 1,810…1,840 MHz.

Vrstarada: isključivo CW.

Pozivunatjecanju: CQ EUCW TEST

Kategorije:A) članovi CW klubova koji su članice

EU CW Kluba, snaga TX-a 150 W i više,B) članovi CW klubova koji su članice

EU CW Kluba, snaga TX-a 5 do 150 W,C) članovi CW klubova koji su članice

EU CW Kluba, snaga max 5W output-a,

Termin:treći puni vikend u siječnju svake godine (19. i 20. 1.2008.).

Vrijeme: od 12.00 UTC u subotu do 12.00 UTC u nedjelju.

frekvencije: svi opsezi od 1,8 do 28 MHz (bez WARC opsega).

Vrsterada:CW i SSB. S istom postajom dopuštena je veza na svakom opsegu posebno i sa svakom vrstom rada posebno (jednu je postaju moguće maksimalno raditi 12 puta tijekom natjecanja).

Pozivunatjecanju: CQ HA test.

Kategorije:- jedan operator, svi opsezi (posebno mixed

mode, samo cw ili samo ssb),- jedan operator, jedan opseg (posebno

mixed mode, samo cw ili samo ssb),

Termin:natjecanje se održava u dva različita termina:- CW dio natjecanja održava se zadnjeg

punog vikenda u mjesecu siječnju (26. i 27. 1. 2008.), a

- SSB dio se održava zadnji puni vikend u veljači (23. i 24. 2. 2008.)

Vrijeme: od 00.00 UTC u subotu do 23.59 UTC u nedjelju. Postaje u kategorijama jedan operator mogu

Eu CW 160 M QSo partY

HunGarIan DX ContESt

CQ WW 160 MEtara DX ContESt

D) ostale postaje koji nisu članovi EU CW klubova, snaga TX-a nije ograničena,

E) prijamni amateri (SWL).

Raporti: u kategorijama A, B i C raporti su RST/ime operatora/oznaka CW Kluba/ članski broj. Npr: 9A1AA/Ivo/9ACWG/36. Kategorija D daje raport: RST/ime operatora/NM (non member).

Bodovanje: 1 bod za vezu sa svakom postajom iz iste DXCC zemlje, 2 boda za vezu s drugom DXCC na istom kontinentu, 5 bodova za vezu s drugom DXCC na drugom kontinentu, 10 bodova za vezu s službenom postajom EU CW Kluba. SWL postaje dobivaju 2 boda za vezu s cjelovito primljenom razmjenom podataka. Veze s istom postajom mogu se raditi najviše dva puta tijekom natjecanja, jednom u subotu

- više operatora, svi opsezi, jedan predajnik (samo mixed mode),

- više operatora, svi opsezi, više predajnika (samo mixed mode),

- prijamni amateri (SWL).

Raporti: RST + redni broj veze koji obavezno počinje od 001 i nastavlja se. Postaje u kategoriji Multi-multi mogu voditi zasebne logove za svaki opseg započevši s rednim brojem 001 na svakom opsegu. Postaje koje rade iz Mađarske daju u natjecanju RST + dvoslovčanu oznaku svoje županije.

Bodovanje: natjecanje je WW tipa ili po principu „svatko radi sa svakim“. Veze s postajama iz vlastite DXCC donose 1 bod, veze s drugim DXCC zemljama u Europi donose 1 bod, veze s postajama s drugih kontinenata (DX veze) donose 3 boda,

radi u natjecanju najviše 48 sati.

frekvencije: opseg od 160 metara prema važećoj ITU podijeli ovoga opsega.

Vrstarada: isključivo CW ili isključivo SSB.

Kategorije: jedan operator i više operatora. U kategoriji jedan operator posebno će se izraditi plasmani za postaje prema snazi predajnika koju su koristili i to high, snaga

(1. period) i jednom u nedjelju (2. period). Množitelji: različiti rađeni CW klubovi, svaki period posebno. Popis klubova članova EU CW Kluba možete naći na adresi: http://www.Agcw.de/eucw/eucw.html. CW klubovi izvan Europe koji su pridružene članice EU CW Kluba su: QRP-ARCI (USA), CWAS (Brazil) i GACW (Argentina).

Rezultat: zbroj bodova × zbroj množitelja.

Rokzadostavulogova: najkasnije do 8. veljače tekuće godine. E-mailom na adresu: [email protected].

Webstranice s detaljnim pravilima i rezultatima iz proteklih godina možete naći na adresama: http://www.uft.net/ ili http://eucw160.net/ ili http://perso.wanadoo.fr/f6cel.

dok veze s postajama iz Mađarske donose 6 bodova.

Množitelji: različite HA županije na svakom opsegu posebno (bez obzira na vrstu rada).

Rezultat: zbroj bodova sa svih opsega × zbroj množitelja sa svih opsega (maksimalno 20 po opsegu).

Rokzadostavulogova: najkasnije 30 dana po održanom natjecanju. E-mail adresa za dostavu elektroničkih logova je: [email protected].

Na web stranici http://www.mrasz.hu/english/contests/Hungarian%20DX%20Contest.pdf možete naći detaljna pravila ovoga natjecanja s linkovima na stranice s kojih možete skinuti besplatni softver za ovo natjecanje.

veća od 150 vata, low, snaga manja od 150 vata i QRP, snaga 5 vata ili manje.

Posebniuvjeti: uporaba DX clustera Vas iz kategorije jedan operator prebacuje u kategoriju više operatora. U kategoriji više operatora za svaku vezu treba biti označeno koji ju je operator održao.

Raporti: RS (T) + prefix zemlje

kv


kv

Termin: natjecanje se održava svakog drugog punog vikenda veljače (9. i 10. 2. 2008.)

Vrijeme: od 00.00 UTC u subotu do 24.00 UTC u nedjelju. Postajama u kategoriji jedan operator dopušteno je raditi najviše 30 sati. Periodi odmora ne smiju biti manji od 60 minuta i moraju jasno biti označeni u logu.

frekvencije: 3,5; 7; 14; 21 i 28 MHz. U natjecanju se ne radi na 160 metara kao niti na WARC bandovima. Strogo se preporuča pridržavanje band plana.

CQ WW rttY WpX ContEStVrstarada: isključivo RTTY.

Kategorije:1) jedan operator (jedan opseg ili svi opsezi);

a) velika snaga,b) mala snagac) rookie (u vrijeme natjecanja natjecatelj

mora imati svoju prvu licencu ne stariju od 3 godine).

2) više operatora;a) jedan predajnik,b) dva predajnika,c) više predajnika.

3) SWL.

Raporti: RS(T) + redni broj veze koji obavezno počinje od 001.

Bodovanje: veze s postajama s drugih kontinenata (DX veze) donose 3 boda na 28, 21 i 14 MHz i 6 bodova na 7 i 3,5 MHz. Veze s postajama iz Europe, ali iz druge DXCC zemlje, donose 2 boda na 28, 21 i 14 MHz i 4 boda na 7 i 3,5 MHz. Veze s postajama iz iste DXCC donose 1 bod na 28, 21 i 14 MHz i 2 boda na 7 i 3,5 MHz.

Množitelji: različiti rađeni prefiksi rađeni jednom tijekom natjecanja, bez obzira na opseg na kojem su rađeni.

(npr. 599 9A) ili skraćena oznaka zemlje (npr 599 CRO). Postaje iz SAD-a daju RS(T) + oznaku svoje savezne države, a postaje iz Kanade daju RS(T) + oznaka provincije.

Bodovanje: veze s postajama iz vlastite DXCC donose 2 boda, veze s drugim DXCC zemljama u Europi donose 5 bodova, veze s postajama s drugih kontinenata (DX veze) donose 10 bodova, veze s postajama na brodovima (/MM) donose 5 bodova, ali se ne računaju kao množitelji.

Množitelji: različite rađene države SAD-a (48), U.S. District Columbia (DC), kanadske provincije (14), zemlje po DXCC i WAE listi. Aljaska (KL7) i Hawai (KH6) u ovome natjecanju se ne računaju kao države SAD-a, već kao DXCC zemlje.

Rezultat: Ukupan zbroj bodova × zbroj množitelja.

contest software: uglavnom svi poznati natjecateljski softveri (SD, CT, N1MM, Writelog i dr.) imaju module za ovo natjecanje.

Rokzadostavu logova:- za CW dio natjecanja najkasnije do

28. 2. 2008. godine na e-mail adresu [email protected], a

- za SSB dio najkasnije do 31. 3. 2008. godine na e-mail adresu [email protected].

Webstranice s detaljnim pravilima i rezultatima iz proteklih godina možete naći na adresi http://www.cq-amateur-radio.com/. Detaljna pravila ovoga natjecanja objavljene su i u časopisu Radio HRS broj 1 (114) od siječnja 2006. godine.

Termin:natjecanje se održava u dva različita termina:SSB dio natjecanja održava se zadnjeg

punog vikenda u mjesecu siječnju (26. i 27. 1. 2008.), a

CW dio se održava zadnji puni vikend u veljači (23. i 24. 2. 2008.)


frekvencije: za CW dio natjecanja: 3,510…3,560; 7,000…7,035; 14,000…14,065; 21,000…21,080; 28,000…28,070 MHz.

Za SSB dio natjecanja: 3,600…3,650; 3,700…3,775; 7,040…7,100; 14,125…14,300; 21,175…21,350; 28,400…28,700 MHz.

Vrstarada: isključivo CW ili isključivo SSB.

Pozivunatjecanju:na CW “CQ TEST UBA”, ana SSB-u “CQ UBA”.

uba ContEStKategorije:A - jedan operator, jedan opseg,

mala ili velika snaga (LP = manje od 150 W, HP = više od 150 W),

C - jedan operator, više opsega, mala ili velika snaga,

D - više operatora, jedan predajnik, svi opsezi,

E - QRP s maksimalnim 10 W outa na SSB-u ili 5 W outa na CW,

F - SWL.

U kategoriji D vrijedi tzv. “deset minutno pravilo”, odnosno, postaja mora ostati na nekom bandu najmanje 10 minuta prije slijedeće promjene banda. Početak vremena rada na nekom opsegu računa se od vremena uspostave prve veze na tom opsegu.

Raporti: RS(T) + redni broj veze koji počinje od 001. Postaje iz Belgije daju RS(T) + redni broj + dvoslovčanu oznaku provincije (npr: 599 001 WV).

Bodovanje: natjecanje je WW tipa pa tako veze s postajama iz Belgije donose

10 bodova, veza sa zemljama članicama Europske unije donosi 3 boda, dok veze s ostalim postajama izvan Europske unije (i preostala Europa ili DX) donose samo 1 bod.

Množitelji: različite belgijske provincije: AN, BR, BW, HT, LH, LG, LU, NM, OV, VB, WV. Različiti belgijski prefiksi: ONx, OOx, OPx, OQx, ORx i OSx.

Rezultat: zbroj bodova sa svih opsega × zbroj množitelja sa svih opsega.

Posebniuvjeti: uporaba DX clustera je dopuštena.

Rokzadostavulogova: najkasnije 30 dana po održanom natjecanju. E-mail adrese za dostavu logova su: [email protected] (za SSB dio natjecanja) i [email protected] (za CW dio natjecanja).

Web stranice s detaljnim pravilima, rezultatima iz proteklih godina i softverom za ovo natjecanje možete naći na adresi http://www.uba.be/en.html.


Termin:natjecanje se održava u dva različita termina: CW dio natjecanja održava se trećeg punog vikenda u veljači (16. i 17. 2. 2008.), a SSB dio se održava prvog punog vikenda u ožujku (1. i 2. 3. 2008.).

Vrijeme: Od 00.00 UTC u subotu do24.00 UTC u nedjelju.

frekvencije: 1,8/3,5/7/14/21/28 MHz bez WARC opsega.

Vrstarada: CW, SSB način rada (posebno u svakom dijelu natjecanja).

Kategorije: A) jedan operator:

1) svi opsezi; 1.1. QRP, 1.2. low power, 1.3. high power.2) jedan opseg.3) jedan opseg, assisted.

arrl IntErnatIonal DX ContESt

B) više operatora: 1) jedan predajnik, 2) dva predajnika, 3) više predajnika.Raporti: postaje iz SAD-a daju RS(T) + oznaku države. Postaje izvan SAD-a i Kanade daju RS(T) + snaga predajnika izražena u vatima (npr. 599 200 ili 59 KW).

Bodovanje: svaka veza s postajom iz SAD-a ili Kanade donosi 3 boda.

Množitelji:različite države SAD-a + kanadske provincije, na svakom opsegu posebno.


Rokzadostavulogova:za CW dio natjecanja rok je 17. 3. 2008., a za SSB dio natjecanja rok je 1. 4. 2008. godine. Logovi se dostavljaju u Cabrillio formatu na adresu [email protected] za CW dio i na [email protected] za SSB dio natjecanja.

Termin:drugi puni vikend u veljači svake godine (9. i 10. 2. 2008.).


Novostiupravilima: Od 2008. godine dopušten je rad SSB-om na bandu od 160 metara. Za elektroničke logove obavezan je Cabrillio format koji se izrađuje preko web stranice www.dutchpacc.com, prateći link “Log submission”. Ostali formati neće moći biti procesuirani kontest robotom. Uvedene su nove kategorije: “jedan operator, jedan band, CW” i “jedan operator, jedan band, SSB”.

Posebniuvjeti: postaje izvan Nizozemske rade u natjecanju samo s postajama iz Nizozemske. Tijekom natjecanja s istom postajom dopušteno je raditi na različitim opsezima, bez obzira na vrstu rada

paCC ContESt(maksimalno 6 veza s istom postajom).

frekvencije: od 1,8 do 28 MHz (bez WARC bandova).

Vrstarada: CW ili SSB način rada.

Pozivunatjecanju: CQ PACC Test.

Kategorije: za postaje izvan Nizozemske postoje kategorije:A) jedan operator, CW

(velika snaga, mala snaga),B) jedan operator, SSB

(velika snaga, mala snaga),C) jedan operator, CW/SSB

(velika snaga, mala snaga, QRP),D) više operatora, svi opsezi

(bez broja ograničenja TX-a),E) jedan operator, jedan band, CW,F) jedan operator, jedan band, SSB,G) SWL, mixed.

Raporti: RS(T) + redni broj veze koji počinje od 001. Nizozemske postaje daju RS(T) + dvoslovčanu oznaku provincije.

Bodovanje: svaka veza s postajom iz Nizozemske donosi 1 bod, bez obzira na opseg i vrstu rada.

Množitelji: različite nizozemske provincije, na svakom opsegu posebno (najviše tijekom natjecanja je 6 × 12).


Rokzadostavulogova: najkasnije do 31. ožujka. Elektronički logovi (u Cabrillio formatu) dostavljaju se na adresu [email protected] ili se “uploadaju” preko www.dutchpacc.com.

Webstranicu s detaljnim pravilima i rezultatima iz proteklih godina možete naći na adresi http://www.dutchpacc.com/.

Rezultat: zbroj bodova × broj rađenih množitelja.

Rokzadostavulogova: najkasnije 30 dana po održanom natjecanju. E-mail adresa za dostavu logova u Cabrillio

formatu je [email protected]. Ako imate problema s formiranjem Cabrillio formata slobodno se obratite log checkeru, Paolu, I2UIY, na [email protected]. Za sva ostala pitanja vezana uz ovo natjecanje možete se obratiti WPX RTTY

kontest direktoru, Glennu, W6OTC, na mail [email protected]. Webstranicus detaljnim pravilima i rezultatima iz proteklih godina možete naći na adresi http://www.cq-amateur-radio.com/.

kv

Webstranicus detaljnim pravilima i rezultatima iz proteklih godina možete naći na adresi: http://www.arrl.org/contests/.


kv

Ovo je bio treći po redu Kup Jadrana. Aktivnost je bila dobra i primili smo

20 dnevnika od postaja s Jadrana i 30 dnevnika od ostalih postaja, kao i jedan dnevnik za kontrolu. Za pola sata, koliko traju periodi, moglo

se odraditi do 39 veza u CW periodima i preko 50 veza u SSB periodima. Svi dnevnici su podvrgnuti računalnoj obradi, a svi logovi i error raporti mogu se vidjeti na web stranici: http://www.hamradio.hr/9a1bij/

TEKST: Zlatko Matičić, 9A2EU

REZULTATIKVNATJEcANJAkup JaDrana 2007

hf_ctest/index.php.

Hrvatski radioamaterski savez zahvaljuje svima na sudjelovanju, a posebno zahvaljuje Miljenku, 9A2MI, na pomoći u računalnoj obradi natjecateljskih dnevnika.

A-POSTAJESJADRANA

Mj. Poz. oznaka Prijavljeni rezultat Poništeno bodova % Krajnji rezultat QSO’s Množ. Klub Napomena 1. 9A7B 27968 7.61 25664 176 64 9A7B 2. 9A1AAM 26374 8.03 24070 173 58 9A1AAM 3. 9A3MR 21200 7.40 19504 164 53 9A1cIG 4. 9A4NF 19 023 3.11 18 411 152 51 9A1CKL 5. 9A3MA 20 412 11.80 17 680 151 52 9A1CKL 6. 9A1ACD 14 490 14.59 12 013 136 41 9A1ACD 7. 9A4RV 12 364 14.28 10 304 109 46 9A1V LP 8. 9A4VV 12 266 14.37 10 206 112 42 9A1V 9. 9A2MF 12 228 14.41 10 168 106 41 9A1ACD LP 10. 9A5V 12 180 14.46 10 120 104 44 9A1BHI LP 11. 9A2BW 10 108 15.55 8 246 105 38 9A1CFN LP 12. 9A1CIG 8 316 10.63 7 326 89 37 9A1CIG LP 13. 9A7P 5 237 15.89 4 247 84 31 9A7P LP 14. 9A2ZH 7 560 31.24 4 125 88 33 9A1CKL 15. 9A6C 4 095 0.07 4 092 64 22 9A7B CW 16. 9A5KV 3 212 5.52 3 024 69 24 SSB 17. 9A2YL 11 620 10.00 1 440 42 20 LP 18. 9A2FW 2 646 32.97 1 344 42 16 CW 19. 9A2Y 2 196 32.47 1 140 51 19 9A1CHL SSB 20. 9A5PH 1 710 32.25 896 39 16 SSB

B–OSTALEPOSTAJE

Mj. Poz. oznaka Prijavljeni rezultat Poništeno bodova % Krajnji rezultat QSO’s Množ. Klub Napomena 1. 9A5y 26164 5.09 24759 170 63 9A1ccy 2. 9A4M 25498 4.78 24217 167 61 9A1V 3. 9A1A 24367 4.17 23305 167 59 9A1A 4. 9A7V 23 718 2.89 23 010 164 59 9A1HDE 5. 9A1HDE 24 534 8.00 22 400 170 56 9A1HDE 6. 9A5K 25 440 12.84 21 692 168 58 9A7B 7. 9A5CY 19 880 4.82 18 872 142 56 9A1CCY LP 8. 9A3B 19 663 11.91 17 004 146 52 9A7B LP 9. 9A5X 19 613 11.93 16 954 142 49 9A1HDE LP 10. 9A1CCU 18 163 12.77 15 504 150 48 11. 9A1CCY 15 410 4.19 14 736 132 48 9A1CCY LP 12. 9A7T 14 002 4.59 13 328 124 49 9A1HBC LP 13. 9A6A 13 410 4.74 12 742 121 46 9A1A LP 14. 9A2YF 12 690 6.08 11 868 116 46 9A1CCY LP 15. 9A9W 11 972 6.42 11 150 126 50 9A1CBV 16. 9A3R 11 130 2.20 10 879 106 43 QRP 17. 9A4RC 15 729 25.89 10 234 116 43 LP 18. 9A1CAL 12 834 26.75 8 145 104 45 9A1AAM 19. 9A2HM 7 805 5.10 7 385 88 35 9A1BIJ LP 20. 9A3NQ 7 161 23.51 4 959 93 29 9A1CCY 21. 9A4CD 6 362 25.71 4 160 82 26 SSB 22. 9A4WW 3 900 6.06 3 648 64 19 CW 23. 9A2YC 3 303 7.08 3 051 69 27 SSB 24. 9A4VM 3 276 9.05 2 950 62 25 9A1CEQ SSB 25. 9A1CMC 3 161 9.34 2 835 49 21 9A1CMC CW 26. 9A1DL 2 552 0.00 2 552 58 22 SSB 27. 9A3GS 2 106 0.00 2 106 52 18 28. 9A7IDC 1 692 12.96 1 440 44 18 9A1CEQ SSB 29. 9A4MF 1 296 17.39 1 023 33 11 9A1CCY CW 30. 9A3ASI 946 25.86 616 39 11 LP

Napomena: oznaka LP znači da je ta postaja radila sa snagom odašiljača do 100 W, CW – samo CW vrstom rada, SSB – samo SSB vrstom rada, QRP – snagom odašiljača do 5 W.


Natjecanje All Asian DX 2006. godine održan je po 47. puta s ciljem promicanja

radioamaterske aktivnosti na području Azije. U ovome natjecanju „neazijske“ postaje rade veze samo s postajama iz Azije. U zadnjih nekoliko godina minimuma sunčeve aktivnosti broj sudionika je smanjen, kao i broj veza koje se mogu održati tijekom natjecanja. CW dio ovoga natjecanja održava se uvijek trećeg punog vikenda u mjesecu lipnju, a PHONE dio prvog punog vikenda mjeseca rujna svake godine.

Ovo natjecanje daje mogućnost da se odradi puno postaja iz Japana i drugih azijskih zemalja. Organizator vrlo redovno (precizno kao pravi Japanci, hi) objavljuje rezultate i šalje diplome za sudjelovanje u natjecanju. Sve informacije o ovome natjecanju možete naći na web stranici: http://www.jarl.or.jp/English/4_Library/A-4-3_Contests/AADX.htm, a sve informacije o programu diploma

koje izdaje JARL možete naći na: http://www.jarl.or.jp/English/4_Library/A-4-2_Awards/Award_Main.htm.

AADXcONTEST2006cWU CW dijelu natjecanja natjecateljske dnevnike poslalo je 928 postaja, od čega


rEzultatI natJECanJa all aSIan DX 2006.

Europski pobjednici Kategorija Poz. oznaka Rezultat Veza Množ. jedan op, 3,5 MHz RW4PY 1 426 31 23 jedan op, 7 MHz UA6LCN 8 004 116 69 jedan op, 14 MHz DL1WA 40 544 362 112 jedan op, 21 MHz IK1QBT 5 974 103 58 jedan op, 28 MHz RC4Q 19 596 142 69 jedan op, svi opsezi UA4FER 363 728 864 358 više op, jedan TX RZ3AXX 388 740 926 372 više op, više TX HG1S 232 059 674 309

9a plasman Kategorija Poz. oznaka Rezultat Veza Množ. jedan op, 14 MHz 9A3B (op. 9A1AA) 32 616 302 108

KATEGORIJAKLUBOVA Klub Postaje Bodovi 1. 9A7B 9A7B,9A5K,9A3B 64360 2. 9A1HDE 9A1HDE,9A7V,9A5X 62364 3. 9A1ccy 9A5y,9A5cy,9A1ccy 58367 4. 9A1V 9A4M, 9A4RV, 9A4VV 44 727 5. 9A1CKL 9A4NF, 9A3MA, 9A2ZH 40 216 6. 9A1A 9A1A, 9A6A 36 047 7. 9A1AAM 9A1AAM, 9A1CAL 32 215 8. 9A1CIG 9A3MR, 9A1CIG 26 830 9. 9A1ACD 9A1ACD, 9A2MF 22 181 10. 9A1CCU 9A1CCU 15 504 11. 9A1HBC 9A7T 13 328 12. 9A1CBV 9A9W 11 150 13. 9A1BHI 9A5V 10 120 14. 9A1CFN 9A2BW 8 246 15. 9A1BIJ 9A2HM 7 385 16. 9A1ADE 9A2YC, 9A4CD 7 211 17. 9A1CEQ 9A4VM, 9A7IDC 4 390 18. 9A7P 9A7P 4 247 19. 9A1CMC 9A1CMC 2 835 20. 9A1CHL 9A2Y 1 140

Prema HF CLCC rezultatu, najviše veza po pojedinom periodu održali su:

I II III IV 9A4M 39 9A7B 54 9A4M 39 9A7B 54 9A1AAM 37 9A1AAM 54 9A1AAM 37 9A1AAM 54 9A7B 37 9A1HDE 53 9A7B 37 9A1HDE 53 9A5K 37 9A4CD 50 9A5K 37 9A4CD 50 9A5Y 36 9A7V 50 9A5Y 35 9A7V 50

Dnevnik za kontrolu: 9A2JG.

NAGRADE

Veliki prijelazni pehar Kup Jadrana: RadioklubVidovaGora,9A7B,Supetar,otokBrač.

Plakete:- 9A7B(op.9A4W),RadioklubVidovaGora,Supetar, prvoplasirani u kategoriji

postaje s Jadrana,- 9A1AAM(operatori:9A1MM,9A3AEP,9A5APc,9A6NfG,9A7BBD,9A8A),RadioklubRovinj, drugoplasirani u kategoriji postaje s Jadrana,

- 9A3MR,RolandoMilin, trećeplasirani u kategoriji postaja s Jadrana,- 9A5y(op.9A3NM),Radioklub„JanHus“,Daruvar, prvoplasirani u kategoriji

ostale postaje,- 9A4M,MateBotica, drugoplasirani u kategoriji ostale postaje,- 9A1A(op.9A9A),HrvatskiDXklub, trećeplasirani u kategoriji ostale postaje,- 9A7B,RadioklubVidovaGora,Supetar, prvoplasirani u kategoriji klubova,- 9A1HDE,RadioklubVaraždin,Varaždin, drugoplasirani u kategoriji klubova,- 9A1ccy,Radioklub“JanHus”,Daruvar, trećeplasirani u kategoriji klubova.

Posebneplakete:- 9A4RV,RomildoVučetić, najbolje plasirani u kategoriji A radeći snagom do 100 W,- 9A5KV,AlfredRaguž, najbolje plasirani u kategoriji A radeći samo SSB vrstom rada,- 9A6c,GoranGrubišić, najbolje plasirani u kategoriji A radeći samo CW vrstom rada,- 9A5cy,DeanMilde, najbolje plasirani u kategoriji B radeći snagom do 100 W,- 9A4cD,IgorDiankov, najbolje plasirani u kategoriji B radeći samo SSB vrstom rada,- 9A4WW,AlenKuten, najbolje plasirani u kategoriji B radeći samo CW vrstom rada,- 9A3R,DamirRudela , najbolje plasirani u kategoriji B radeći snagom do 5 W.

Deset prvoplasiranih postaja u svakoj kategoriji dobivaju diplome s naznakom plasmana, a ostali dobivaju diplomu za sudjelovanje.

su 393 loga iz Japana, 116 logova iz ostalih azijskih zemalja i 348 logova iz Europe. Najviše logova pristiglo je za kategorije jedan operator, svi opsezi i jedan operator, 14 MHz.

Od hrvatskih postaja u plasmanu je samo 9A3B (op. 9A1AA) u kategoriji jedan operator, 14 MHz.

Operatori na postajama:9A7B: 9A4W9A1AAM: 9A1MM, 9A3AEP, 9A5APC, 9A6NFG,

9A7BBD, 9A8A9A1cIG: 9A5DI9A7P: 9A3BIM, 9A3BIS, 9A6XX9A5y: 9A3NM9A1A: 9A9A9A1HDE: 9A3TR9A3B: 9A1AA9A1ccU: 9A9C, 9A2N9A1ccy: 9A5TO, 9A5CM9A7T: 9A5MR9A1cAL: 9A2F9A1cMc: 9A6KHI

kv


kv

AADXcONTEST2006PHONEU PHONE dijelu natjecanja natjecateljske dnevnike poslalo je 678 postaja, od čega su 334 loga iz Japana, 106 logova iz ostalih azijskih zemalja i samo 173 loga iz Europe. I u PHONE dijelu natjecanja najviše logova pristiglo je za kategorije jedan operator, svi opsezi i jedan operator, 14 MHz.

Od hrvatskih postaja u plasmanu su samo 9A3B (op. 9A1AA) i 9A5Z (op. 9A2DM) u kategoriji jedan operator, 14 MHz.

Europski pobjednici Kategorija Poz. oznaka Rezultat Veza Množ. jedan op, 3,5 MHz LN9Z 224 14 8 jedan op, 7 MHz S58M 5 300 100 53 jedan op, 14 MHz OH0JFP 79 170 546 145 jedan op, 21 MHz SP7EKL 520 26 20 jedan op, 28 MHz --- --- --- --- jedan op, svi opsezi RA4HTX 297 011 823 341 više op, jedan TX RK3XWD 25 375 200 125 više op, više TX HG1S 48 984 302 157

9a plasman Kategorija Poz. oznaka Rezultat Veza Množ. jedan op, 14 MHz 9A3B (op. 9A1AA) 42 558 338 126 jedan op, 14 MHz 9A5Z (op. 9A2DM) 1 089 33 26

Natjecateljske dnevnike organizatoru je poslalo

što je nešto malo manje neg(3 038 logova). Dodatnu draodržanom 2006. godine dalda se tijekom ovoga natjecaodržavalo i natjecanje WRTCkojem je nastupilo 46 timovsvijeta, a u kojem su naši de9A8A, Krešo, 9A5K, Davor, 9Hrvoje, 9A6XX, dokazali vrhnaših operatora. Najviše logpristiglo je iz naše, 28. ITU zpristiglo je iz 8. ITU zone, istSjeverne Amerike.

Iako su uvjeti bili vrlo blizu sminimuma, između 23. i 24.ciklusa, postignuto je pet norekorda: R9HQ u kategoriji ntimova, HG3M u kategoriji jphone, mala snaga, HA8JV ujedan op, phone, QRP, HA8Djedan op, CW, mala snaga, i Hkategoriji jedan op, CW, QRPNajpopularnija je bila kategmala snaga u kojoj je pristiglnatjecateljskih dnevnika. Slijedi je kategorija: samo phs 20% logova i mixed mode,19% logova.

Od hrvatskih postaja u top psamo Emil, 9A9A, koji je kaoprvi u svijetu u kategoriji jedvelika snaga, i Ivo, 9A1AA kobio 6. u svijetu u kategoriji jemala snaga.

Specifičnost ovoga natjecanHQ timova, odnosno, timovradioamaterskih udruga. 20pobijedio je ruski tim R9HQ14 357 veza, ispred DARC-o


rEzultatI n tJECanJa Iaru Hf WorlD CHaMpIonSHIp 2006.

RADIOHRS-6|2007

a

za 2006. godinu 2 897 sudionika o 2005. godine ž natjecanju

a je i činjenica nja u Brazilu 2006 na

a iz cijelog čki, Mark, A1UN, i unsku klasu ova, oko 28%, one, a 16% očna obala

olarnog solarnog vih svjetskih acionalnih

edan op, kategoriji U u kategoriji A5KDQ u

. orija samo CW, o oko 23%

one, mala snaga mala snaga s

lasmanu su 9A1A bio an op, CW, ji je kao 9A3B dan op, CW,

ja je kategorija a nacionalnih 06. godine koji je ostvario vog DA0HQ

HQpostaje Poz. oznaka Bodovi Veza Množ. 1. R9HQ 26 342 498 14 357 406 2. DA0HQ 22 681 692 25 104 451 3. TM0HQ 21 932 150 17 151 430 4. SN0HQ 20 643 525 18 851 459 5. GB5HQ 20 592 075 15 766 427

jedanoperator,cW/SSB,velikasnaga Poz. oznaka Bodovi Veza Množ. 1. HA1KSA (op. HA1DAC) 3 874 175 3 640 353 2. RW1AC 3 258 318 2 962 322 3. EA8/OH4NL 2 886 912 2 259 288 4. DL1IAO 2 829 760 2 886 320 5. R3R (op. UA3DPX) 2 808 300 3 062 300

jedanoperator,cW/SSB,malasnaga Poz. oznaka Bodovi Veza Množ. 1. LY9A 1 473 390 1 730 270 2. T96C 1 392 384 2 283 222 3. OH6NIO 1 160 874 1 457 242 4. UT2UZ 1 072 251 1 302 263 5. UA9JLL 917 730 1 103 206

jedanoperator,cW/SSB,QRP Poz. oznaka Bodovi Veza Množ. 1. HG5Y 960 096 1 516 274 2. OK7CM 415 480 830 221 3. UA9SG/p 337 650 606 150 4. SP1DTE/9 288 600 707 195 5. RW3AI 270 693 714 171

s 25 104 veze i REF-ovog TM0HQ tima sa 17 151 vezom. Nažalost, 2006. (a ni 2007.) godine nije bilo HRS-ovog 9A0HQ tima, no vjerujemo da će HRS 2008. godine imati tim koji se može plasirati u top-ten. Od naših susjeda najbolje je plasiran austrijski OE1A tim na 7. mjestu. Slijede: HG0HQ na 9. mjestu, 4N9HQ na 10. mjestu, IUxHQ na 20. mjestu, S50HQ na 24. mjestu, T90HQ na 25. mjestu, itd.

Sve o ovome natjecanju, kao i o natjecanjima koje organizira ARRL možete naći na web stranici: http://www.arrl.org/contests/calendar.html.

jedanoperator,SSB,velikasnaga Poz. oznaka Bodovi Veza Množ.

1. OH6LI 2 353 834 2 582 266 2. LX7I (op. LX2AJ) 2 083 248 2 291 272 3. US5D (op. UT7DX) 1 752 240 2 264 245 4. 4N8A 1 531 990 2 338 239 5. UU7J (op. UU5MAF) 1 354 562 1 781 253

jedanoperator,SSB,malasnaga Poz. oznaka Bodovi Veza Množ.

1. HG3M (op. HA3MY) 1 581 930 2 187 270 2. 5C8A (op. CN8NK) 1 276 128 1 900 144 3. EO6F (op. UX0FF) 1 056 570 1 603 246 4. HG3X 784 818 1 596 177 5. CN8SG 750 212 1 210 137

jedanoperator,SSB,QRP Poz. oznaka Bodovi Veza Množ.

1. HA8JV 316 731 677 213 2. F5BEG 194 889 433 167 3. KC5R 135 375 471 95 4. KO1H 122 040 336 120 5. RU6YZ 111 398 339 146

jedanoperator,cW,velikasnaga Poz. oznaka Bodovi Veza Množ.

1. 9A1A (op. 9A9A) 3 680 144 3 492 338 2. HC8N (op. K6AW) 2 923 858 2 831 217 3. K1TO 2 554 491 2 732 249 4. OH0R (op. OH2PM) 2 511 669 2 645 267 5. S58A 2 224 960 2 582 272

jedanoperator,cW,malasnaga Poz. oznaka Bodovi Veza Množ.

1. HA8DU 2 278 782 2 457 306 2. HA3MQ 1 783 540 1 929 268 3. UN3M 1 553 364 1 590 228 4. YZ2A 1 305 668 1 836 238 5. YT5A (op. YZ1EW) 1 241 055 1 681 261 6. 9A3B (op. 9A1AA) 1 176 027 1 675 249

jedanoperator,cW,QRP Poz. oznaka Bodovi Veza Množ.

1. HA5KDQ (op. HA7ANT) 1 412 260 1 720 293 2. EU8RZ 559 884 920 222 3. HA1WD/p 545 868 873 236 4. OK2BYW 466 800 713 240 5. UA6LCJ 287 184 636 186

www.hamradio.hr STUDENI/PROSINAc200735

SAC (Scandinavian Activity Contest) je 2006. godine održan 48. put s ciljem

promicanja radioamaterske aktivnosti na području Skandinavije, kao i s ciljem poticanja radiokomunikacija između skandinavskih postaja i postaja iz ostalih dijelova svijeta. U ovome natjecanju “neskandinavske” postaje rade veze samo s postajama iz Skandinavije. U zadnjih nekoliko godina “neskandinavske” postaje u SAC natjecanjima mogu napraviti maksimalno 400 do 500 veza, ali zato postaje iz Skandinavije nerijetko prelaze 1 500 veza za 24 sata rada.Sve o ovome natjecanju i ostalim KV natjecanjima možete naći na stranici SM3CER, na adresi http://www.sk3bg.se/contest/.


rEzultatI natJECanJa SaC 2006.

Svjetski i 9a rezultati jedanop,velikasnaga Sv. plas. Poz. oznaka Veza Množ. Ukupni rez. 1. S57DX 400 125 50 000 20. 9A3GI 280 96 26 880 63. 9A2VN 102 46 4 692 64. 9A4BT 102 44 4 488 jedanop,malasnaga Sv. plas. Poz. oznaka Veza Množ. Ukupni rez. 1. UA4FER 377 120 45 240 2. 9A1AA 325 112 36 400 44. 9A3TU 188 77 14 476 91. 9A3LM 152 62 9 424 204. 9A4MF 40 26 1 040 jedanop,QRP Sv. plas. Poz. oznaka Veza Množ. Ukupni rez. 1. OM7DX 269 98 26 362 32. 9A2EY 82 29 2 378

višeop,jedanTX Sv. plas. Poz. oznaka Veza Množ. Ukupni rez. 1. SN2E 317 115 36 455

Svjetski i 9a rezultati jedanop,velikasnaga Sv. plas. Poz. oznaka Veza Množ. Ukupni rez. 1. S57DX 400 125 50 000

jedanop,velikasnaga Sv. plas. Poz. oznaka Veza Množ. Ukupni rez. 1. RA4HTX 356 95 33 820

jedanop,malasnaga Sv. plas. Poz. oznaka Veza Množ. Ukupni rez. 1. YO3CZW 268 88 23 584 39. 9A3TU 101 52 5 252 46. 9A5Z 92 52 4 784 129. 9A1DL 17 14 238

jedanop,QRP Sv. plas. Poz. oznaka Veza Množ. Ukupni rez. 1. OM7DX 190 73 13 870

višeop,jedanTX Sv. plas. Poz. oznaka Veza Množ. Ukupni rez. 1. YT7P 195 72 14 040

SAc2006.cWU CW dijelu natjecanja 2006. godine natjecateljske dnevnike poslalo je 615 postaja izvan Skandinavije i 190 skandinavskih postaja. Ukupno je organizatoru pristiglo 805 natjecateljskih dnevnika, a u svima je registrirano 5 364 različitih pozivnih oznaka.

Od hrvatskih postaja jedino je 9A1AA ostvario plasman u top ten, u kategoriji jedan operator, mala snaga.

SAc2006.SSBU PHONE dijelu natjecanja 2006. godine natjecateljske dnevnike poslala je 301 postaja izvan Skandinavije i 159 skandinavskih postaja. Ukupno je organizatoru pristiglo 460 natjecateljskih dnevnika, a u svima je registrirano 6 478 različitih pozivnih oznaka.

Prošle subote održan je treći po redu Kup Jadrana 2007. u kojem su sudjelovale

radioamaterske postaje iz Hrvatske. Posebnu su pažnju privukle stanice s Jadrana koje su ostalim sudionicima “dijelile” posebne množitelje što je povećavalo broj osvojenih bodova pa je i zanimanje za rad s njima bilo još veće.

Brački su radioamateri u prvom i u drugom Kupu Jadrana osvojili prvo mjesto te u svojim vitrinama drže veliki pehar Kup Jadrana. Ako ga osvoje i treći put ostat će im u trajnom vlasništvu.

oDrađEn I trEćI kup JaDrana 2007.

TEKST I FOTO: Ivica Pavišić, 9A2BW

Slika1. Veliki pehar Kupa Jadrana još je na Braču

Samo natjecanje je pomalo specifično jer traje četiri perioda po 30 minuta od kojih se prvi i treći rade telegrafijom (CW načinom rada), a drugi i četvrti fonijom (SSB načinom rada). Svaka minuta je dragocjena jer se u jednoj minuti može održati i do 5 veza. Stoga je razumljiva posebna priprema za to najzanimljivije hrvatsko natjecanje. Uključena je sva moguća tehnika, računalna obrada podataka, razvlače se posebne antene i biraju najbolje lokacije. No, ipak je ljudski faktor najznačajniji. Koncentracija najviše pomaže u svemu,

kv


kv

Zbog obilja materijala neke aktivnosti nisi našle mjesto u prošlome broju

našega časopisa. Bilo bi nepošteno ne osvrnuti se i na njih te vam uskratiti informaciju s ljudima koji su vam tijekom proteklih mjeseci učinili zadovoljstvo da u vaš log upišete pokoji novi otok.

Evo nekih od njih:Giuseppe, IK5WWA, dočekao je mjesec rujan radeći s Šolte (EU-016, CI-126). Nel periodo dal 25 agosto al 1 settembre, io e la mia fidanzata (Daniela di Firenze) avremmo intenzione di effettuare una settimana di ferie in qualche bellissima isola della tua bella Croazia..., piše (vjerojatno zaljubljeni) Giuseppe pripremajući se za dolazak. Nisam zamijetio da je bio aktivan, kako mi je obećao, i sa susjednih otoka, zapadno od Šolte. Čuli smo ga na 80, 40 i 20 metara, poglavito u popodnevnim i večernjim satima. Obavijestio nas je da QSL-ke treba slati na njegovu osobnu pozivnu oznaku ili na IZ5CMI (Alex). Jedna napomena: ova aktivnost vrijedi i za WLOTA program, a referenca lanterne je LH-2833.

Nekako u isto vrijeme kad i Giuseppe, IK5WWA, aktivan je iz Hrvatske opet bio

raDIoaMatErSkE aktIVnoStI na HrVatSkIM otoCIMa

TEKST: Emir Mahmutović, 9A6AA IOCA menadžer

i Lada, 9A5LO/p (domaća oznaka mu je OK1LO) i to s otoka Pašmana (EU-170, CI-085), Ošljaka (CI-081), Ugljana (CI- 134) i Galovca (CI-604). Radio je SSB, CW, a s Pašmana i RTTY i PSK31, na svim bandovima uključujući i WARC područja.

Mladen, 9A2NA/p, zadovoljan je sa svojim prvim iskustvima kao IOCA “aktivator”. Iako smo o tome već nešto objavili, evo još nekih potankosti. Drago mi je kada se suradnja s “aktivatorom” nastavi i po njegovom povratku na kontinent, pa zato

pa i u ovom zahtjevnom natjecanju.

Radioamateri s Brača su ostalim sudionicima “dijelili” bodove i množitelje iz Supetra (Ivica, 9A2BW), Bola i s Vidove Gore (Tomislav, 9A4W). Ekipa je bila “osiromašena” za iskusnog “fonijaša”, Petra, 9A3AGS, koji je naglo morao otputovati pa je tako otpala mogućnost za još jedno prvo mjesto u P kategoriji. No, svoje bodove je dragovoljno pridružio radioamater iz Zaboka, Krešo, 9A5K, pa tako brački radioamateri ponovno imaju priliku za osvajanje prvog mjesta.

Prema privremenim rezultatima Bračani su opet prvi u kategoriji postaja s Jadrana, no na službene rezultate treba pričekati još neko vrijeme. A onda, veliki pehar ostaje na Braču ili se seli uspješnijoj natjecateljskoj ekipi. Strpimo se još malo do slijedećeg javljanja. Slika2. Ivica, 9A2BW, i Tomislav, 9A4W, za vrijeme natjecanja

Slika1. Ponekad nije lako podignuti antenu: Branko, 9A2NA, na otoku Vrhovnjaku, CI-334.


ovdje objavljujem njegov kratki osvrt, u kojem Mladen kaže: …šaljem ti logove i slike. Sve u svemu nije bilo loše za prvi odlazak na otoke. U Prižbu sam stigao u subotu navečer, tako da sam vertikalku montirao u nedjelju popodne. Kuća u kojoj sam boravio nalazi se u podnožju brda, tako da je sjever i sjeverozapad bio dosta zatvoren, a i uvjeti nisu bili najbolji. Od 2. pa do 7. rujna održao sam 86 veza iz Prižbe, uglavnom na 14 MHz. U utorak je zapuhala bura, tako da sam morao spustiti antenu i čekati ljepše vrijeme. Dani su prolazili, a bura nikako da popusti. Nadao sam se da ću tjedno „aktivirati“ barem jedan otočić, ali nije išlo. U petak se bura još nije stišala, ali prognoze su bile dobre, pa sam odlučio subotu ići na Vrhovnjak, a nedjelju na Ćerin. U subotu je još bilo bure i kišnih oblaka, tako da sam krenuo tek oko 08:00 sati. More je bilo valovito i trebalo je naći neku zavjetrinu gdje bi se dalo pristati. Pristali smo u uvalicu sa sjeveroistočne strane otoka. Nakon manjih problema s generatorom (prvo korištenje), započeo sam rad u 09:42 (po našem vremenu) i završio oko 11:30. Ukupno sam održao 73 veze. Antenu sam morao malo zakloniti od vjetra, tako da sam se dosta teško probijao kroz QRM na bandu. U nedjelju je napokon svanulo mirno jutro, tako da sam oko 7:30 krenuo prema otočiću Čerin. Hrid je svega petstotinjak metara od obole, tako da sam za desetak minuta već iskrcavao opremu. Započeo sam s radom 08:19 (po našem vremenu) na 7 MHz. Sve je radilo odlično i log se brzo punio. Nakon dva i pol sata rada, generator se počeo gasiti i trebalo je završiti s radom. U logu je već bilo 280 veza (sve na 7 MHz). Nažalost, izostao je rad na 14 MHz, koji je bio u planu. Bilo je ovo divno i korisno iskustvo za možda neke buduće aktivnosti s otoka. Ako bude sve u redu i slijedeće godine mislim godišnji odmor provesti u Prižbi, a do onda možda „aktiviram“ koji otok na zapadnoj

obali Istre… Hvala ti na pomoći i na svim korisnim informacijama…, završava Mladen, 9A2NA, šaljući i podatke o “tehnici” koju je rabio.

Kao što je i planirao, Alen, 9A4WW, radio je s otoka Lastova (CI-051). Čuli smo ga 31. kolovoza i 1. rujna na 40 metara. Alen je namjeravao raditi izravno iz lanterne Struga, no to je odgodio za neki drugi put. Ipak, ova aktivnost se računa i za WLOTA program (LH-0851).

Dužni smo izvijestiti i o minulim ovogodišnjim aktivnostima Deana, 9A5cy, no on je nakon laganog pritiska odlučio sam poslati kratki osvrt da svoju IOCA aktivnost. Tako i treba… U međuvremenu recimo samo to da su “pali”: Kozina (CI-245), Artica Vela (CI-294), Gira (CI-376), Artica Mala (CI-600), Školjić Mali (CI-650), Vrtlić (CI-651), Lončarić (CI-652), Rakita (CI-653) i Kamičić (CI-654).

IOcADIPLOMA

Novi osvajači (“lovci”) IOCA diplome od prošloga broja su sljedeći:

temeljna (Basic) IoCa diploma (10 otoka) Br. Pozivna oznaka Ime i prezime

128. DL1AVK Herschleb Bernd 129. G4VMX Tony Ritchie 130. EA3CJU Jose Javier Canalejo Escudero 131. OE1TKW Helmut Klein 132. ADXB OE-527 Roland Dlabac 133. ADXB OE-522 Helmut Dlabac

brončana (Bronze) IoCa naljepnica (25 otoka) Br. Pozivna oznaka Ime i prezime

45. IK2VUC Mondini Giuliano 46. IK2IWU Carlo Raso 47. ADXB OE-527 Roland Dlabac 48. ADXB OE-522 Helmut Dlabac

Srebrena (Silver) IoCa naljepnica (50 otoka) Br. Pozivna oznaka Ime i prezime

19. IK2VUC Mondini Giuliano 20. IK2IWU Carlo Raso 21. ADXB OE-527 Roland Dlabac 22. ADXB OE-522 Helmut Dlabac

zlatna (Gold) IoCa naljepnica (75 otoka) Br. Pozivna oznaka Ime i prezime

16. IK2VUC Mondini Giuliano 17. IK2IWU Carlo Raso 18. DL3ARK Lutz Bergmann 19. ADXB OE-527 Roland Dlabac 20. ADXB OE-522 Helmut Dlabac

Dijamantna (Diamond) IoCa naljepnica (100 otoka) Br. Pozivna oznaka Ime i prezime

25. ON5JE Broucke Willy - Bill 26. IK2IWU Carlo Raso

IoCa (Plaque) plaketa (150 otoka) Br. Pozivna oznaka Ime i prezime

20. DL1BKI Brigitte Moeller

IoCa (Trophy) trofej (200 otoka) Br. Pozivna oznaka Ime i prezime

13. SP5TZC Janusz PaluchSlika2. Branko, 9A2NA, i njegov vertikalni dipol tijekom rada s otoka Čerina, CI-658.

kv


kv

Ekipa iz Češke u sastavu, Jan, 9A/OK1JK, Vlastislav, 9A/OK1UXH, Ruda, 9A/OK1HWS, i Jiri, 9A/OK1JST, bili su aktivni s lanterne Porer (EU-110, CI-090), na kratkim valovima, CW, SSB, RTTY i PSK31. QSL via OK1JST. Veza s ovim postajama vrijedi i za WLOTA diplomu (LH-0240). Ako vas zanima, boravak na toj lanterni, u prvoj polovini rujna, za četiri osobe stajao je 675 eura. Porer je jedan od onih naših svjetionika koji ima apartmane za iznajmljivanje, tako da se na ovakav, nazovimo ga, robinzonski turizam nerijetko odlučuju i oni zahtjevniji gosti.

U prošlom broju objavili smo zanimljiv osvrt na rad s naših otoka iz pera Gianfranca, I6GFX, predsjednika A.R.I. radiokluba Ancona. Do nas je stigao i talijanski časopis Radio Rivista u kojem je ovaj ljubitelj hrvatskih otoka, pod naslovom IOCA Tour 2007 objavio izvornik spomenutog priloga (iako je teško reći koji prilog je izvornik, jer

smo ga mi prvi objavili, hi). Nadahnutim riječima Gianfranco upoznaje talijanske čitatelje s programom IOCA pomažući im savjetima kako najjednostavnije da dođu i rade s naših otoka. U naš IOCA program uključeni su brojni talijanski operatori, no njihovo sudjelovanje u zahtjevima za IOCA priznanja nije kakvo smo očekivali. Pretpostavili smo da je našim susjedima problem jezik, pa da nisu upoznati u potankostima s pravilima.

Slika4. Odlična IOCA promidžba: Prilolog o IOCA aktivnostima u talijanskom časopisu Radio Rivista iz pera Gianfranca, I6GFX.

Čitajući posljednji HRS časopis, nemalo sam ostao iznenađen kada sam pročitao

sva IOCA zbivanja ovoga ljeta, a nigdje ni riječi nije bilo o aktivnostima moje malenkosti, tj. 9A5CY/p. Naravno, odmah sam to “zamjerio” autoru članka, mom velikom prijatelju Emiru, 9A6AA. Na Jarunu sam mu ostavio CD sa slikama kao dokaz moje aktivnosti ovoga ljeta te log(ove) sa svim održanim vezama. Nakon toga mi je rekao da napišem koju riječ za časopis, što ja tada, naravno, nisam napravio. Tako je jedan, za mene vrlo lijepi događaj, bio zaboravljen. Uostalom, već je prije po forumima bilo riječi o tome da ako neki događaj nije medijski popraćen, tada se može smatrati da ga nije niti bilo. Ponukan

IOCA TOur 2007 By 9A5CyTEKST I FOTO: Dean Milde, 9A5CY

takvim razmišljanjima, ali i Emirovim telefonskim pozivom prije objave sljedećeg HRS časopisa, odlučio sam ipak napisati koju riječ, dvije o mojim iskustvima s ovogodišnje IOCA ture. Da se ne zaboravi.

Svakog ljeta, pa tako i ovog, maltretiram svoju ženu s uvjetima oko pakiranja stvari za putovanje na more. Te nam ne treba ovo, te ono, ali samo da bi ostalo što više mjesta u bunkeru za moju HAM opremu. Istina, ne vučem sa sobom neke agregate, lineare i slično, ali ipak, IC706mk2g, ispravljač, akumulator 55Ah, poveći antena tuner (jer je home made), ribički štap, koaksijalni kabel i multiband žice ipak zauzmu znatan dio slobodnog prostora u automobilu.

Kada idem na Jadran, uvijek želim otići “aktivirati” neki od naših prekrasnih otoka, ali ove godine nisam imao plan kuda ćemo ići na more i što ću gdje “aktivirati”. Ovog ljeta sam sa ženom odlučio jednostavno “potrpati” klince u auto i krenuti put Jadrana. Zacrtali smo si da ćemo otići negdje između Zadra i Šibenika, pronaći dobru plažu za klince i tek tada tražiti apartmanski smještaj nedaleko pronađene plaže. Nije da se meni ne da daleko ići s klincima do plaže, nego mi se ne da daleko trčati s plaže do apartmana kada mi moji vjerni prijatelji (tnx 9A6R, 9A2JG ovoga ljeta) dojave o kakvoj novoj IOCA na opsegu.

Pronašli smo odličan smještaj u Dolaškoj

Slika3. Češka ekipa na lanterni Porer, CI-090 (tnx Phil, F5OGG za foto).

Glede toga, IOCA pravila smo preveli te ih zahvaljujući IOCA checkpointu u Italiji (Ant, IZ8CCW), objavili na stranicama MDXC kluba. Nadamo se da će se nakon ovoga i ovakvih priloga povećati zanimanje za rad iz Hrvatske, te da ćemo uskoro na listama IOCA osvajača vidjeti više “lovaca” iz Italije.

Očekujemo prvu aktivnost u novoj 2008. godini.


Dragi, nedaleko Pakoštana. Smještaj na 2 katu (vrhu) kuće s terasom, na svega 50 m od plaže, a ipak na uzvisini i s prekrasnim pogledom na more i okolne otoke. Užitak koji jedan radioamater (“bolesnik”) može samo poželjeti. Otkriću vam i cijenu: svega 40 eura kod odličnog domaćina, još k tome moja generacija s prometnog faksa, što smo “skužili” tek predzadnji dan. Samo on je otišao baviti se cestovnim prometom, a ja zaglibio u poštarske vode. Uvijek se prvih nekoliko dana na moru istinski prepustim odmoru i uživanju s obitelji na godišnjem odmoru. No, svaki pogled prema moru tjerao me je na misao kuda poći u pohod na “aktiviranje” IOCA? Da li krenuti prema Arti Veloj i “aktivirati” otoke koji se protežu sve do Murtera (a ima ih) ili otići prema Vrgadi? Ispred samih Pakoštana ima 3 otoka, do kojih se može pedalinom. Ili otići iz mjesta Drage prema Žavincu Malom i Velom? To su bila pitanja, koja su narušavala moj mir godišnjeg odmora (eto, zašto maloprije napisah riječ “bolesnik”).

Na opsegu sam se čuo s Ronom, 9A5JR, koji svake godine boravi na Vrgadi. Dogovorio sam posjet kod njega za 16. srpnja i za početak odlučio od njega “aktivirati” otok Vrgadu. Ništa posebno atraktivno pa zato i nisam nosio opremu sa sobom (kad mi je Ron već ponudio svoju). Otišao sam s obitelji na Vrgadu iz Pakoštana brodom koji svaki dan povezuje taj otok s kopnom. Po preporuci drugih, otišli smo na prekrasnu pješčanu plažu. Vrlo blizu plaže nalazi se otočić Artina do kojeg se može doći čak i pješice, doduše, po podvodnoj sprudi gdje je ponegdje voda do visine prsa, ali ipak se do tamo može doći bez da se zapliva. Odmah mi proradilo: eh, da mi je sad imati uređaj u rukama pa da ga “aktiviram”!

Prošetao sam malo otokom, naišao na hrpu ilegalnih kampera koji su tamo uživali u robinzonskom načinu ljetovanja bez struje, vode i gaća. Kako i ja ne bih morao ostati bez istih, ubrzo nakon šetnje po otočiću sam otplivao prema svojima na Vrgadi. Bio sam pomalo nestrpljiv da se Ron vrati iz Biograda gdje je sa suprugom otišao obaviti neke formalnosti. No, moj prijatelj Ron (inače Austrijanac, pa znamo ga svi), nije znao da kod nas u 9A neke obične administrativne formalnosti znaju trajati satima i nije se uspio vratiti na Vrgadu čak ni do trenutka polaska našeg broda za natrag prema kopnu. Čuli smo se telefonom kada smo već oblizivali sladolede u Pakoštanima.

Moram priznati, nakon neuspješnog “aktivatorskog” dana bio sam pomalo razočaran i ljut na sebe. Mogao sam za svoju dušu “aktivirati” čak dva IOCA otoka, ali sam to propustio ne uzevši sa sobom svoju skromnu portabl opremu.

Sljedeće večeri krenuo sam u potragu za

skiperom. Nisam ga dugo tražio jer sam imao posjetnicu od jednog iznajmljivača apartmana koji svoje goste vozi barkom po moru. Upoznao sam ga u lipnju na Jadranskoj magistrali, dok je vrebao potencijalne goste i odlučio sam to iskoristiti. Ubrzo nakon što sam mu objasnio svoje namjere, dogovorili smo se da će me sljedećeg dana voziti po otocima. Ja zadovoljan cijenom od 200 kuna, a on zadovoljan što neće morati biti doma, a uz to će cijeli dan moći loviti ribu podvodnom puškom. Imao sam mogućnost sa sobom povesti i 9A3LG, koji se u to vrijeme nalazio u Biogradu, ali se moj skiper tada počeo poigravati već dogovorenom cijenom pa nam je druženje propalo. Navečer sam SMS-om obavijestio sve goruće “lovce” na IOCA i zamolio iste da me malo “izreklamiraju” na clusteru. Bitno da sam znao da ću ići na otoke, ali koje ?

Dana 18. 7., u srijedu ujutro, na dogovorenom mjestu, ali ne i u dogovoreno vrijeme (pa ipak sam na Jadranu) krenuo sam sa svojim skiperom (tako ću ga zvati) u pohode na IOCE. U jednom potezu ukrcao sam sebe i stvari na čamac (ruksak na leđima s akumulatorom i ostalom opremom, žicama, kabelima, torba s RIG-om, fotoaparat i kamera te malo hrane i pića u jednoj ruci, a štap za antenu i L-filtar te suncobran u drugoj ruci) i krenuo iz Dolaške Drage put prvog zacrtanog otoka. Bio je to otok ArticaMala, CI-600. Nakon 20-ak minuta vožnje čamcem s Tomosom 10KS (+2 konja u čamcu) krenuo sam u neizvjesnost postavljanja opreme i želje da sve proradi iz prve. Podigao sam vertikalku i uglavio je između oštrih hridi na otoku, razvukao radijale, spojio uređaj na akumulator i sretan da sve radi kako treba, pozvao prvi CQ na 40 m u 06:47z. Nakon

prvog QRP Švicarca, počeli su se javljati i naši pravi “lovci” na IOCA-e, počevši od 9A2GF, 9A2N, 9A1CCY, 9A2JG, 9A7KM, kasnije 9A1DX, 9A3NM, 9A2AA i dr. U toku rada privukao sam pažnju i jedne lokalne koze koju nikako nisam mogao udaljiti od sebe, na opću zabavu skipera Ivana koji se kočio od smijeha na čamcu. Naime, dok sam ja radio veze, koza mi je počela žvakati radijale pa se moje sjedenje pred stanicom pretvorilo u plesanje jer sam i rukama i nogama pokušavao otjerati istu što dalje. Nakon nešto više od 20-ak minuta dinamičnog plesa, uknjižio sam 52 veze i odlučio krenuti dalje u “aktivatorske” pohode. Čobanskog posla sam se ostavio za neka druga vremena...

Sljedeći je otok bio obližnja ArticaVela, CI-294. Iskrcali smo se na otok sa strane gdje se nalazio manji svjetionik i gdje postoji mol. Tamo sam proradio u 07:40z i nakon 16 minuta uknjižio 56 veza na 40 m. Nakon toga sam još 20-ak minuta pokušavao odraditi aktualnu ekspediciju 1A0KM na 17 m što mi nije uspjelo zbog skromne opreme i lošeg short-skipa po mene u velikom pile up-u.

Sljedeći otok bio je ŠkoljićMali, CI-650. Posebno me radovalo raditi s njega s obzirom na to da je javljanje s tog otoka bilo po prvi puta u eteru. Prva veza bila je održana u 08:53z s DL8USA, a zatim slijedi i naš Ivo, 9A2GF, na 40 m. U 15-ak minuta na 40 m odrađeno je potrebnih 51 veza nakon čega sam krenuo u ponovno dokumentiranje aktivnosti s tog otoka. Još sam 5,6 minuta pokušao odraditi nešto više na 20 m, ali mi se nije posrećilo i odrađeno je samo 7 veza.

Pomalo razočaran odazivom na 20 m, krenuo sam prema sljedećem otoku, iako

Slika1. Trenutci osvježavanja i odmora na otoku Giri, CI-376. U pozadini je otok Vrgada, CI-143.

kv


kv

nisam znao koji će to biti? Da li krenuti na obližnji Školjić Veli ili krenuti iza Murvenjaka na otoke koji do sada još nisu bili “aktivirani”? Odlučio sam se na ovu drugu soluciju. Putem tamo dobio sam SMS upit od supruge da li me je pokupio tsunami? Na njezino razočaranje, nije bilo niti tsunamija, niti sam ja na moru mogao osjetiti veći potres, koji je u to vrijeme protresao Kornatsko otočje. Na tom putu prema Vrtliću, Emir mi je mobitelom dodijelio referencu CI-651 za taj otok, neposredno prije iskrcavanja na njega. Tada je već postajalo pakleno vruće i na Vrtliću sam potražio zaklon u jednoj pukotini. Zaštićen suncobranom pokušao sam odraditi što više veza u što kraće vrijeme. To mi je pošlo za rukom jer je u nepunih pola sata bilo uknjiženo 95 veza na 20 i 40 m. Nakon posljednje veze s Brankom, 9A7YY, na brzinu sam napravio potreban audio i foto-session i užurbano napustio otok. Naime, na otoku se nalazi mnoštvo ptičjih jaja, a glasno jato ptica jasno mi je davalo do znanja da ovdje baš i nisam dobrodošao.

Dolaskom pred otok Lončarić, CI-652 postavljao sam si pitanje gdje tu čovjek uopće može izaći, a ne porezati noge na oštre hridi po otočiću? Odlučio sam riskirati i u 11:21Z sam počeo raditi s tog sljedećeg u nizu “novoaktiviranih” otoka toga dana. U nepunih pola sata rada održano je 80 veza, ovoga puta uglavnom na 20 m.

Dalje nam je na putu slijedio otok Gira, CI-376. Nisam ga htio zaobići, iako je već bio “aktiviran”. Ipak, pomalo sam se namučio u 25 minuta rada odraditi jedva 55 veza na 20 i 40 m. Otok je malo veći pa se na njemu moglo naći i drveće za skloniti se u hlad.

Ipak, skiper mi nije savjetovao udaljavanje od mora zbog pasa kojih ima na otoku, što se kasnije pokazalo točnim. Smjestio sam se na ravnoj kamenoj plohi pa sam veze s njega konačno mogao odraditi ležeći u ugodnom položaju, a ne kao do sada tiskajući se između oštrih siga i hridi prijašnjih otoka. Za rastanak s otokom zaradio sam i ugriz ose. I ja sam nju pozdravio toplim tapšanjem po leđima.

Nametnulo se pitanje: kuda sada? Na putu prema Vrgadi moglo se otići na Oblik, Obrovanj, Šipnatu te prema Obunu, ili krenuti prema Školjiću Velom? Putem od Gire, zajedno sa skiperom proučavamo kartu. Dobro nam je krenulo s “aktiviranjem” novih IOCA pa zašto ne nastaviti? Odlučio sam otići na otok Rakitu, CI-653, između Obrovanja i Šipnate. Ovdje bih zahvalio Tomu, 9A2AA, na pomoći oko usmjeravanja na Rakitu s obzirom na to da je vrlo blizu i još jedan otočić, Kamičić, ali je premali da bi po važećim pravilima IOCA bio uvršten u listu te se na mjerodavnoj karti za IOCA ime tog otoka niti ne spominje. U početku rada čujem gužvu na 40 m opsegu. Eto, i Emir se javlja po prvi puta s otoka Morovnika, CI-070, gdje je otišao sa Zlatkom, 9A2EU. Tijekom, sada već tradicionalnih 25 minuta rada, održano je 63 veze podjednakim radom na 20 i 40 m. Konačno “radim” i Renka, 9A6R, koji se vratio s posla. U 14:06Z završavam zadnju vezu i odlučujem polako krenuti uz jugozapadnu obalu Vrgade prema otoku Kozini. Skiper Ivan je imao obavezu vratiti se do 19 sati na kopno pa smo aktivnost prebacili na dio puta bliži povratku kući. Putem do Kozine, konačno smo se sjetili nešto i pojesti, a tada je bila dobra i ona litra mlijeka iz torbe, jer smo do tada po onako paklenoj vrućini od 38° C (to su mjerili u hladu) svu pivu već davno popili.

Skiper se još i svako malo kvasio u moru loveći ribu, dok sam se ja kvasio samo u vlastitom znoju. Tko mi je kriv što si nisam uzeo vremena za kupanje? Ali, htio sam još otoka, još otoka…!

Na Kozini, CI-245, prve su veze počele pristizati u 14:48 no već nakon 5 minuta rada uređaj mi se ugasio! Instrument za mjerenje napona u akumulatoru nisam imao pri ruci, ali sam zato imao aduta u rukavu. Naime, još prije puta na IOCA turu, zamolio sam skipera Ivana da u barku ubaci koji akumulator viška, što je on i učinio, izvukavši ga iz svoga Golfa. Dok je on ronio, ja sam otišao po drugi akumulator te nakon 5 minuta bio ponovo u eteru na 20 m održavši tako ukupno 65 veza u 20-ak minuta.

Na putu prema kući nije se dalo zaobići posljednji u nizu „novoaktiviranih“ otoka zvanog Kamičić, CI-654. Nakon pola sata

po završetku rada s Kozine, već sam počeo raditi prve veze s Kamičića i u 10 minuta bilo je uknjiženo 40 veza na 20 m te još 46 veza na 40 m. U 16:16z završio sam s radom i pokušao nagovoriti skipera do odemo na deseti, jubilarni “aktivirani” otok Artinu, no vrijeme i njegove obaveze mi to više nisu dopuštali. Ostalo mi je samo da se slikamo za uspomenu na devetom po redu “aktiviranom” otoku toga dana i da zadovoljno krenemo svojim kućama.

Ugodno smo još malo pročavrljali putem kući. Kako smo kasnili u polasku, tako kasnimo i u dolasku. Sve u svemu, rezime toga dana je u 11 sati provedenih na moru, 610 održanih veza i 9 “aktiviranih” otoka, od toga 5 po prvi puta. Slažem se s mišljenjem nekih stranih “lovaca” da nam nije baš neka “fora” biti 20, 30 minuta na otoku i ne pružiti šansu svakome da nas odradi. Ali pravila IOCA programa to dopuštaju i svaki aktivator ima pravo iskoristiti ono što je pravilima određeno. Znamo da ni propagacije ne pružaju svima iste uvijete za odraditi nekoga s naših otoka pa ne treba plakati za svakim propuštenim otokom, bit će ih još. Nekome je to bez veze, a meni je to baš gušt bilo “aktivirati” što više otoka. Žao mi je što ih nije toga dana bilo još. Zato smo mi radioamateri toliko različiti, svatko se u nečemu pronađe. Iza mene je jedno iskustvo više (da ne govorim o osobnom zadovoljstvu) na putu do ostvarenja cilja, a to je da odradim više od 12 otoka u danu. Da podsjetim, Oto, 9A4OP, je 4. kolovoza 2000. godine “aktivirao” čak 12 otoka u istom danu za što mu ja skidam kapu. Oto, čuvaj se !

Evo tabličnog pregleda mojih aktivnosti:

Slika3. Koji je ovo otok (Kamičić, CI-654) danas po redu? Dean, 9A5CY, pokazuje prstima: deveti!

Slika2. Tko kaže da je Dean, 9A5CY, bio sam i gladan na Artici Maloj, CI-600?


poč. rada kraj rada # otok IOCA ref. UTC UTC opseg broj veza ukupno

1. ARTICA MALA CI-600 06:47 07:09 7 52 52 2. ARTICA VELA CI-294 07:40 07:56 7 56 56 3. ŠKOLJIĆ MALI CI-650 08:53 09:06 7 51 09:15 09:20 14 7 58 4. VRTLIĆ CI-651 10:12 10:24 7 44 10:26 10:40 14 50 10:42 10:43 7 1 95 5. LONČARIĆ CI-652 11:21 11:46 14 76 11:46 11:48 7 4 80 6. GIRA CI-376 12:33 12:44 7 24 12:45 12:59 14 31 55 7. RAKITA CI-653 13:40 13:53 7 34 13:56 14:06 14 29 63 8. KOZINA CI-245 14:48 14:53 14 20 15:00 15:15 14 45 65 9. KAMIČIĆ CI-654 15:48 15:58 14 40 16:00 16:16 7 46 86 5 novih 312 298 610

REZULTATIUKVNATJEcANJA

IARUR1VHfcONTEST2007-rEzultatI 9a poStaJa

A-Asingleop.(144MHz) Mj. Poz. znak Lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASL/m P(W) Antena 1. 9A4VM JN85FS 264 83 124 1,79% DR2X JO40QL 741 124 150 8 × 13-el. DL7KM 2. 9A2LX JN95LM 200 69 697 0,80% DL0GTH JO50JP 831 120 250 1 × 16-el. DK7ZB 3. 9A5AB JN75TT 219 56 702 2,39% SP7DCS JO91MN 687 640 100 2 × 14 el. 4. 9A2yc JN75XX 137 36 468 3,79% DR9A JN48EQ 646 155 100 2 × 7-el. loop 5. 9A1DL JN85WF 119 28 590 3,72% SN6W JO80FQ 617 300 50 12-el. DL6WU 6. 9A2Ey JN75XV 159 27 679 0,54% OK1KIK JO70TQ 533 980 5 9-el. F9FT 7. 9A4QV JN75BB 82 25 952 2% UR7D KN18JT 779 260 350 11-el. YU7EF 8. 9A8A JN86EH 76 25 349 7,42% I1AXE JN34QM 730 168 100 11-el. Yagi 9. 9A6JWf JN75SL 45 18 992 0% UR7D KN18JT 661 120 40 F9 FT 10. 9A2GA JN75WR 103 18 990 0% DL0GTH JO50JP 664 135 50 5+5-el. Yagi 11. 9A2WA JN83EM 46 15 467 11,54% I1AXE JN34QM 728 671 50 7-el. Yagi DL6WU 12. 9A3AQ JN75WS 69 13 970 0% I1AXE JN34QM 681 121 10 11-el. DL6WU 13. 9A7PJT JN83MI 28 8 012 4,30% I5BLH/5 JN53LK 492 1 762 45 4 el. Yagi DL6WU 14. 9A2UB JN86OB 38 3 731 5,37% S50C JN76JG 188 85 m 25 16 el. Tonna

B - B multi op. (144 MHz) Mj. Poz. znak Lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASL/m P(W) Antena 1. 9A5y JN85PO 613 276 193 1,76% SK7MW JO65MJ 1 128 250 1 000 4 × 18-el.BVO, 4×10WU 2. 9A1ccU JN85LI 414 163 135 0,93% DF0WF/p JO62PW 884 120 300 4 × 8-el. oblong 3. 9A1B JN85OV 400 152 355 3,23% DL0HB JO53KB 918 260 300 4 ×17-el. F9FT 4. 9A1W JN75ST 353 119 137 1,96% UW5Y KN38AL 847 804 700 4 × 10-el. DK7ZB + 2M18XXX 5. 9A6K JN85WL 328 111 167 3,74% DR2X JO40QL 841 730 300 16-el. DJ9BV 6. 9A1cRS JN95AD 274 97 734 3,59% DR9A JN48EQ 832 238 600 17-el. Yagi 7. 9A6V JN86LB 254 82 641 5,24% LZ1ZP KN22ID 756 201 500 13-el. oblong YU1QT 8. 9A3ASf JN65UF 206 70 022 4,56% EA3GCJ/P JN11FS 985 300 1 000 4 × 6-el. YU7EF, 19-el. DK7ZB 9. 9A0c JN75VS 215 56 462 7,43% DF0YY JO62GD 747 260 100W cuschraft 17B2 10. 9A7B JN83HG 138 52 451 5,72% OK1KRY JN69ER 789 778 800 4 × 9-el. oblong 11. 9A1CEQ JN85ER 165 36 656 3,44% I1AXE JN34QM 718 102 50 9-el. Yagi DL6WU 12. 9A1V JN82IW 82 30 792 0% UR7D KN18JT 805 376 50W 7-el. Yagi 13. 9A1CMS JN86DM 89 29 896 11,09% DF0OL JO40BP 756 276 100 17-el. F9FT 14. 9A1FBC JN85OK 98 17 210 14,79% DK5NJ JO50VI 680 650 100 GP2, 7-el. Yagi 15. 9A1BJK JN75CH 29 5 168 4,93% OK2KJT JN99AJ 538 1 175 14 W 9 el. Yagi 16. 9A1CPP JN95HN 30 3 149 3,96% 9A5AB JN75TT 235 95 m 50 W 2 × 9-el. Yagi

TEKST: HRS-ov UKV menadžer Željko Dražić-Karalić, 9A4FW

ukv


ukv

c-cfMonly(144MHz) Mj. Poz. znak Lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASL/m P(W) Antena 1. 9A3GJ JN85QJ 149 16 436 3,03% T95NYY JN93CB 268 900 5/45 12-el. Yagi 2. 9A5TJ JN95JG 88 9 622 2,28% 9A5AB JN75TT 254 82 25 2 × 10 DL6WU 3. 9A2UI JN95FQ 73 9 293 2,37% S56PIT JN76MI 274 94 45 2 ×7 el. Yagi 4. 9A1K JN85JL 80 7 377 0% YT1DW JN94PI 233 213 25 DIAMOND X 510N 5. 9A1Rc JN85GQ 98 7 275 0% YT1DW JN94PI 262 130 45 2 × 9-el. delta loop 6. 9A1TZ JN85LO 49 3 530 11,39% S56PIT JN76MI 170 110 50 8-el. Yagi 7. 9A5BBD JN85ER 49 3 521 15,25% YT1DW JN94PI 276 102 5 2 × 7-el. delta loop 8. 9A7BWJ JN95HN 31 3 215 10,57% 9A5AB JN75TT 235 95 50 4 × 7-el. Yagi 9. 9A7KWS JN95CN 37 3 057 25,16% 9A6IBU JN86CU 211 107 50 9-el. Yagi 10. 9A7IDc JN85GT 50 3 036 0% YT4SBV JN84TN 163 110 10 oblong 11. 9A6LRY JN85WF 25 2 754 18,66% S54JK JN76RI 225 300 50 12-el. DL6WU 12. 9A7PSN JN85IW 20 1 399 0% YT4SBV JN84TN 169 120 20 Diamond X-200N

D-DyL(144MHz) Mj. Poz. znak Lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASL/m P(W) Antena 1. 9A3ND JN95FQ 25 2 195 0% 9A0C JN75VS 207 94 50 J-ot

Timovi: 9A0c (144 MHz) 9A2HI, 9A6AXV 9A1BJK (144 MHz) 9A6RNX 9A1ccU (144 MHz) 9A9C, 9A3RU 9A1cMS (144 MHz) 9A4RJ, 9A6KZH 9A1cRS (144 MHz) 9A4CW, 9A5ALC, 9A2KI, 9A5KM 9A1fBc (144 MHz) 9A6NML 9A1K (144 MHz) 9A9CC 9A1V (144 MHz) 9A4M, 9A4VV 9A1W (144 MHz) 9A2HM, 9A3WP, 9A2GB, 9A7PLT, 9A5ASZ, 9A6A 9A3ASf (144 MHz) 9A3ASF,9A5CW 9A5y (144 MHz) 9A5CM, 9A3LG 9A6K (144 MHz) 9A4WT, 9A2C, 9A5SG, 9A3QB, 9A3SO 9A6V (144 MHz) 9A2KL, 9A3BMN, 9A6CM 9A7B (144 MHz) 9A4W, 9A6C, 9A3MR, 9A3AGS

Komentari: 9A1B (144 MHz) Nije bilo loše s obzirom da smo počeli skoro u 19 sati po lokalnom vremenu. 73! 9A3AQ (144 MHz) Na koncu je ispalo i interesantno i dobre propagacije. Pored velikih igrača ne može se ni primijetiti na početku natjecanja. Nažalost, pobjegli

su mi OL4A, SN7L, DL9RaR,OM5M, OK5Z, OM3RAL. No, na kraju, s 10 W i 11-el. ne može se ni puno više očekivati.

IARU R1 UHF/SHF CONTEST 2007-rEzultatI 9a poStaJa

A1-432-A1432MHzsingleop.Multiplier=1 Mj. Poz. znak Lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASL/m P(W) Antena 1. 9A2KK JN85OV 130 40 217 1,37% DR9A JN48EQ 734 260 50 4 × 19-el. DL6WU 2. 9A5KK JN86GF 98 25 227 7,62% DR9A JN48EQ 672 270 300 23-el. × 4 DJ9BV 3. 9A2Ey JN75XV 80 15 863 1% OL7M JO80FG 488 980 20 21-el. DL6WU 4. 9A2yc JN75XX 63 14 096 2,85% DR9A JN48EQ 646 155 50 39-el. Yagi 5. 9A3AQ JN75WS 57 11 332 2,95% UR7D KN18JT 622 121 1 340-el. I1FR 6. 9A4VM JN85FS 54 10 914 0% DL3TF JO60RP 586 124 10 4 × 10-el. Q. Quad 7. 9A5EX JN75US 49 8 184 3,51% YO7LBX/p KN15FI 527 540 8. 9A2SB JN95GM 22 5 555 2,95% DL8UWE JO60RP 683 92 20 26-el. DJ9BV 9. 9A5AB JN75VV 42 5 531 9,52% OM50KHE JN99JC 422 100 IC 910H 24-el. 10. 9A6JNJ JN85HK 24 3 311 0% OK2RKB JN88HU 380 98 20 17-el. Yagi 11. 9A7IDC JN85GT 29 3 262 0% YU1EV KN04CN 319 110 10 2 × 9-el. Delta Loop 12. 9A2BW JN83HG 10 2 492 0% HA4KYD JN97KR 526 778 20 16-el. Yagi 13. 9A1DL JN85WF 10 1 697 24,20% OE3A JN77QQ 334 300 15-el. 14. 9A7PJT JN83EN 4 202 0% 9A6V JN74NB 115 520 80 12-el. Yagi DL6WU

A2-1,3-A21,3GHzsingleop.Multiplier=1 Mj. Poz. znak Lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASL/m P(W) Antena 1. 9A1Z JN86EL 31 6 745 0% DK0OX JN48EQ 648 300 1,6 1,2 m dish 2. 9A2SB JN95GM 12 4 196 0% DM7A JO60LK 686 92 70 50-el. G3JVL loop 3. 9A2KK JN85OV 21 3 537 0% YU1B KN04GT 287 260 10 55-el. F9FT 4. 9A3AQ JN75WS 19 2 456 0% I4LCK/4 JN54PD 404 121 10 50-el. G3JVL 5. 9A2yc JN75XX 17 1 616 0% HA5KDQ JN97LN 288 155 1,2 55-el. loop 6. 9A5EX JN75US 11 730 40,01% YU1B KN04GT 393 540 10 37-el. Yagi 7. 9A7PJT JN83EN 1 115 0% 9A6V JN74NB 115 520 10 Double Quad

A3-2,3-A32,3GHzsingleop.Multiplier=1 Mj. Poz. znak Lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASL/m P(W) Antena 1. 9A2SB JN95GM 3 695 0% S50C JN76JG 302 1 268 25 50-el. Yagi DL2AM 2. 9A3AQ JN75WS 4 292 0% S50C JN76JG 101 121 1 45-el. G3JVL

A4-3,4-A43,4GHzsingleop.Multiplier=1 Mj. Poz. znak Lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASL/m P(W) Antena 1. 9A3AQ JN75WS 2 157 0% S50C JN76JG 101 121 0,15 70 cm dish


ALPE ADRIA VHF 2007VHfKategorijaA,144MHz Mj. Poz. znak. Lokator Bodovi QSO ODX ODX QRB Snaga/W Antena Asl/m 1. 9A5Y JN85PO 151 096 369 DK3EE JO41GU 944 1 000 4 × 18-el. BVO, 4 × 100 250 2. S57O JN86DT 122 068 350 SP1JNY JO73GL 752 1 500 8 × 11, 4 × 17-el. Yagi 307 3. S59DEM JN75DS 121 019 368 F1UCQ/P JN02XR 1 038 2 × 400, 2×150 2 × 15, 2 × 10 Yagi 1 268 4. S50C JN76JG 112 206 351 IT9MBZ/IT9 JM68KA 931 1 500 4 × 10, 2 × 20 1 508 5. OE5D JN68PC 102 329 312 G0KPW JO02RF 958 500 2 × 11-el. Yagi 700 6. OK1AGE JN69JJ 95 083 314 G0KPW JO02RF 855 300 M2 18-el. Yagi 1 042 7. S59R JN76OM 86 351 283 F6HGC JN27LI 784 1 500 2 × 2M18xxx Yagi 1 524 8. IK0VWO/6 JN63IL 85 248 205 DG2SRL JO61HN 899 500 4 × 7-el. 1 400 9. OK1OPT JN69NX 81 854 268 I0NLK/0 JN62NO 820 300 10-el. PA0MS 720 10. HA6W KN08FB 80 407 217 DJ7GS JN74IV 874 500 4 × 17-el. Yagi 956 11. I4VOS/4 JN54PF 77 978 217 DG2LCR JO61ER 838 500 17-el. 950 12. HA2R JN87UE 76 256 239 SP1EUS JO74SE 794 600 ? ? 13. 9A1CCU JN85LI 74 143 223 US5WU KO20DI 779 300 4 × 8-el. oblong 300 14. HA5KDQ JN97LN 70 068 224 IK4YDZ-4 JN54MM 698 500 3 × 8 × 7-el. group 500 15. I5BLH/5 JN53LK 69 847 198 EA5CLH/P IM98UP 1 083 500 2 × 10-el. 610 16. S53D JN76BD 66 538 249 F1UCQ/P JN02XR 1037 800 2 × 16-el. F9FT 1 562 17. 9A3ASF JN65UF 65 820 230 EA3AVW/p JN1MS 941 1 000 19-el. + 4 × 6-el. Yagi 350 18. T77NC JN63FW 61 632 180 DL3JIN/P JO61KA 788 300 16JXX2 700 19. I4AMD JN64CI 56 913 164 F1UCQ/P JN02XR 847 500 18-el. 18 20. I1MXI/2 JN44PQ 56 018 172 EA6IB/P JM08PV 924 700 2 × 17, 3 × 11 1 700 21. OE1SOW JN88FF 54 316 217 IQ3GA/6 JN72BD 400 701 4 × 13-el. Yagi 170 22. HG1Z JN86KU 50 448 180 IW1QN/1 JN44GK 701 1 000 4xCORNER REFL 316 23. 9A4QV JN75BB 50 216 180 F1UCQ/P JN02XR 1009 350 4 × 5-el. YU7EF 400 24. HG2T JN97FQ 47 918 173 IW4AZY/4 JN54JF 706 300 14-el. Yagi 634

Timovi: 9A0c (432 MHz) 9A2HI, 9A4OP, 9A2XI 9A0c (1,3 GHz) 9A2HI, 9A4OP, 9A2XI 9A1cMS (432 MHz) 9A4RJ, 9A4DE, 9A5TR, 9A5RJ, 9A6KZH 9A1cMS (1,3 GHz) 9A4RJ, 9A4DE, 9A5TR, 9A5RJ 9A1cMS (10 GHz) 9A4RJ, 9A4DE, 9A5TR, 9A5RJ 9A1W (432 MHz) 9A2HM, 9A3WP, 9A7PLT, 9A5ASZ 9A1W (1,3 GHz) 9A2HM, 9A3WP, 9A5ASZ, 9A7PLT 9A3B (432 MHz) 9A2NY, Siniša Vukobratović, 9A2VR, Božidar Babić 9A3B (1,3 GHz) 9A2VR, Božidar Babić, 9A2NY, Siniša Vukobratović 9A5y (432 MHz) 9A3LG, 9A5CM 9A6V (432 MHz) 9A6CM, 9A3EO, 9A3BMN, HOMER STIPE

Komentari: 9A1Z (1,3 GHz) Not so good propagation this time. 9A1Z (10 GHz) Leek of rain scatter: only short opening on the start of contest. After that fight for every QSO. Nice experience with long tropo and aero

plane scatter.

A5-5,7-A55,7GHzsingleop.Multiplier=1 Mj. Poz. znak Lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASL/m P(W) Antena 1. 9A3AQ JN75WS 3 269 0% S59DZT JN76HG 112 121 0,15 70 cm dish

A6-10-A610GHzsingleop.Multiplier=1 Mj. Poz. znak Lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASL/m P(W) Antena 1. 9A1Z JN86EL 21 4 552 0% DL6NAA JO50VF 537 300 1 85 cm OFFSET DISH 2. 9A3AQ JN75WS 7 1327 0% I4XCC JN63GV 336 121 0,25 90 cm dish 3. 9A2SB JN95GM 4 888 21,34% S50C JN76JG 302 92 10 90 cm prime dish

B1-432-B1432MHzmultiop.Multiplier=1 Mj. Poz. znak Lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASL/m P(W) Antena 1. 9A5y JN85PO 203 75 761 2,69% IQ1KW JN34NO 805 250 600 4 × 26-el. WU 2. 9A3B JN95FQ 151 54 192 5,17% DR9A JN48EQ 831 94 100 51-el. DJ9BV, 13 m boom 3. 9A1cMS JN86DM 114 33 396 1% DR5A JO30EM 855 276 100 21-el. F9FT 4. 9A1W JN75ST 95 24 993 0,27% UR7D KN18JT 640 804 100 27-el. Yagi 5. 9A6V JN74NB 61 19 133 0% DD0NM JN59NI 663 260 500 38-el. M2 6. 9A0c JN75VS 77 18 533 9,86% DR9A JN48EQ 647 268 70 23-el. FX 7. 9A9Z JN75XX 26 5 260 4,31% DR9A JN48EQ 646 155 50 39-el. Yagi

B2-1,3-B21,3GHzmultiop.Multiplier=1 Mj. Poz. znak Lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASL/m P(W) Antena 1. 9A3B JN95FQ 34 9 563 3,09% DK0OX JN48EQ 831 94 10 2 × 50-el. DL6WU 2. 9A1cMS JN86DM 36 6 464 0% OK2TT JO80OB 400 276 100 4 × 37-el. DL6WU 3. 9A6V JN74NB 18 4 820 0% IZ2FOB/2 JN45QS 491 260 100 1 × 50-el. DL6WU 4. 9A1W JN75ST 18 1 977 0% HA5KDQ JN97LN 326 804 6 28-el. loop 5. 9A9Z JN75XX 12 1 278 0% HA5KDQ JN97LN 288 155 1,2 55-el. loop 6. 9A0c JN75VS 12 982 23,40% 9A3B JN95FQ 207 268 10 15-el. loop

B6-10-B610GHzmultiop.Multiplier=1 Mj. Poz. znak Lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASL/m P(W) Antena 1. 9A1cMS JN86DM 5 244 0% S50C JN76JG 119 276 0,2 80 cm dish

ukv


ukv

25. S57GM JN76CG 44 233 187 IQ8LD/P JM88CJ 891 500 11-el. DL6WU ? 26. I1REG JN44NS 43 872 132 EA0TL/P IM98UM 1 046 180 2 × 9-el. 700 27. 9A4VM JN85FS 43 776 157 IQ1DS/1 JN35PB 719 200 8 × 13-el. DL7KM 124 28. HA8V KN06HT 43 413 114 I1MXI/2 JN44PQ 910 900 4 × 11-el. DL6WU 85 29. OE1ILW/3 JN77XX 43 246 149 I5BLH/5 JN53LK 637 400 17-el. Yagi 1 037 30. 9A2TK JN76WA 42 751 159 DK5KMA/P JO50KM 623 500 10-el. DK7ZB 250 31. IQ3ED JN56UQ 42 292 152 ON4PS/P JO20KQ 669 200 20-el. 2 500 32. S50G JN76KC 41 404 171 SP7DCS JO91MN 680 400 2 × 17-el. Tonna 850 33. OE3REC/3 JN77XX 41 332 147 DB7OB JO52IJ 617 200 M2 5WL 1 037 34. 9A7B JN83HG 40 036 112 OK1OPT JN69NX 793 300 2 × 9-el. DK/ZB 778 35. 9A6K JN95IM 39 510 131 SP7DCS JO91MN 672 200 4-el. Yagi 100 36. IK3UNA JN55KK 37 162 153 EA3AVW/p JN11MS 751 50 12-el. 168 37. YU1GT KN04LP 34 188 89 IW3INQ/3 JN66DB 695 250 4 × 9-el. Tonna 200 38. S57Q JN76PA 33 905 156 I1AXE JN34QM 642 800 DJ9BV 560 39. IK2DDR JN55GN 33 776 33 EA3AVW/P JN11MS 737 500 4 × 19-el. 109 40. HG6Z JN97WV 32 230 104 I1MXI/2 JN44PQ 887 1 000 2 × 16-el. F9FT 834 41. IW3INQ JN66DB 31 630 152 YU1GT KN04LP 695 ? ? ? 42. IQ3AZ JN65QQ 30 535 112 SN9D JO90FB 616 500 20-el. 12 43. IC8TEM JN70CN 27 786 55 RZ6BU KN84PV 1 939 200 3WL Yagi 56 44. OK2DGB JN79UF 25 953 109 IK0VWO/6 JN63IL 679 100 16-el. Yagi 700 45. OE3XOB JN87CX 25 357 101 I1MXI/2 JN44PQ 645 250 13-el. Yagi 466 46. 9A6V JN74OC 24 674 87 DK5KMA/p JO50KM 784 700 13-el. oblong 30 47. OK2BXE JN89SJ 24 572 109 IK5ZWU/6 JN63GN 752 300 16-el. F9FT 360 48. YT1TA KN04OO 23 931 72 IZ3FJZ/3 JN55WV 745 100 17-el. 200 49. 9A/OK1NOR JN83MI 23 691 78 OK2POI JN99AJ 676 300 2 × 7 DK7ZB ? 50. OE3SOW JN88FF 22 853 100 IK0VWO/6 JN63IL 603 400 4 × 13-el. Yagi 400 51. OM5LD JN98AH 21 370 99 YT2F KN03KU 542 100 1 × GW4CQT 205 52. S57LM JN76HD 21 047 107 DK5KMA/P JO50KM 560 100 F9FT 303 53. OE3EFS JN78TE 20 717 73 I1MXI/2 JN44PQ 622 200 13-el. Yagi 270 54. OE3MDB JN88JB 20 611 85 I1MXI/2 JN44PQ 687 200 11-el. Yagi 178 55. IK2WQK JN55LD 20 445 94 OK2POI JN99AJ 713 100 15-el. 26 56. S51I JN86AM 19 794 101 SP7DCS JO91MN 602 90 2 × 16 ECO 345 57. HG6V KN07AV 18 831 92 OK1KJO JO60OK 571 300 4 × 9-el. F9FT 1 014 58. IZ3DRN JN55TH 18 829 76 EA6SA JM19QS 915 400 8 × 20-el. 35 59. 9A1CEQ JN85ER 17 107 79 OK1PGS JN69MX 534 50 9-el. DL6WU Yagi 102 60. IS0/IZ1EVF JN41OA 16 592 42 F5RU JN36NV 674 100 5-el. 600 61. IK7UXU JN81HE 15 130 30 RZ6BU KN84PV 1 729 140 2 × 8-el. 34 62. I6CTJ JN63SO 14 973 59 OE3MDB JN88JB 556 100 16-el. 90 63. S56G JN65UX 14 933 83 I1AXE JN34QM 522 100 6-el. DK7ZB 780 64. IK1RAN JN44RF 13 084 32 EA5CLH/P IM98UP 1 022 100 13-el. 310 65. 9A1FBC JN85OJ 12 690 55 SP7DCS JO91MN 699 100 7-el. Yagi 650 66. IW2NTF JN45MJ 11 767 63 IZ7LFN JN71SU 655 200 17-el. 114 67. OE3RFW JN88DC 10 793 50 YU1GT KN04LP 526 100 9-el. Yagi 325 68. I7CSB JN71QQ 9 957 34 I1AXE JN34QM 721 200 17-el. 90 69. IQ0CV/0 JN52WD 8 654 40 F1NSR/P JN33DU 493 100 12-el. 540 70. IZ3LCJ JN65DT 8 481 52 HA5KDQ JN97LN 546 300 17-el. 20 71. OE8PGQ JN76AO 5 691 36 HA6W KN08FB 511 100 2 × 17-el. Tonna 560 72. IZ3GNG JN55WM 5 597 42 I1AXE JN34QM 371 ? ? ? 73. 9A3KS/p JN65UD 5 190 29 HA5KDQ JN97LN 484 750 2 × 15-el. DL6WU 1 268 74. IQ0AP/0 JN61LQ 3 801 17 IK2DDR JN55GN 473 50 17-el. 750 75. IW5BSF JN53GU 3 166 20 EA3AVW/P JN11MS 655 25 8-el. 30 76. IK7HIN JN81KC 3 026 11 RZ6BU KN84PV 1 708 180 17-el. 18 77. 9A3TU JN95EH 1 472 9 S51WC JN75NP 257 10 7-el. quad 110

VHfKategorijaB,144MHz,samocW Mj. Poz. znak. Lokator Bodovi QSO ODX ODX QRB Snaga/W Antena Asl/m 1. IK5ZWU/6 JN63GN 78 132 159 SN7L JO91QF 995 400 4 × 17-el. 1 450 2. S57C JN76PB 48 890 162 DF2ZC JO30RN 765 1 300 2 × 17-el. 948 3. S51FB JN86DR 46 981 156 DL7ANR JO62PM 680 1 500 4 × 14, 2 × 16, 4 × 5 Yagi 319 4. 9A2KK JN85OV 46 051 136 DL8AKI/p 1JO51CH 792 300 4 × 17-el. F9FT ? 5. 9A1W Jn75ST 37 497 128 SP7DCS JO91MN 689 700 4 × 10-el., 2M18XXX 804 6. S59ABC JN76TO 33 389 109 SP3TL JO72OR 682 500 17-el. Yagi 597 7. S51SL JN76PL 31 852 112 SP7DCS JO91MN 628 50 2 × 17-el. 4x5e. 1 533 8. S55M JN65VM 28 819 96 DK3EE JO41GU 803 800 16JXX2 12 015 9. IK3TPP JN65CP 13 770 48 HA6W KN08FB 682 300 17-el. 25 10. S58RU JN65TM 2 745 27 IN3YCI/3 JN55EG 256 25 Diamond x7000 10? 11. IK2RMZ JN45HT 2 643 7 S57C JN76PD 516 50 11-el. 250

VHfKategorijac,144MHz,fiksneiportablpostaje,maksimalnasnaga50W Mj. Poz. znak. Lokator Bodovi QSO ODX ODX QRB Snaga/W Antena Asl/m 1. S59P JN86AO 49 838 184 IC8TEM JN70CN 688 50 8 × 10-el. DJ9BV 301 2. IW2HAJ JN45NO 49 799 159 EA6SA/P JM19QS 801 50 2 × 13-el. 157 3. IK1WVR/5 JN44WL 45 054 167 YT1DW KN04FP 838 50 12-el. 1 560 4. IW1QN/1 JN44GK 44 777 143 EA5CLH/P IM98UP 977 50 16-el. 1 287 5. OK1KFH JN69VN 44 152 178 9A7B JN83HG 732 50 2 × PA0MS 788 6. S51WC JN75NP 43 975 174 SP7DCS JO91MN 718 50 17-el. F9FT 1 048 7. S59GS JN75NP 42 756 157 SN7L JO91QF 696 50 17-el. 870 8. IQ5PT/5 JN54HD 41 715 160 EA5DFE IM97NX 1 181 45 17-el. 1 892 9. IW4AZY/4 JN54JF 39 808 141 HG6Z N97WV 811 25 13-el. 1 400 10. OE5BGN/5 JN78BO 39 691 147 DG1EHM JO31FP 643 30 2 × 9-el. Yagi 900 11. 9A2VR JN95FQ 39 419 128 DJ7GS/p JN47IV 781 50 22-el. YU0B 94


12. S59DAQ JN66XF 36 183 177 F1NSR/1 JN33DU 658 50 17-el. Yagi, 2× 3-el. Yagi 1 844 13. S53DKR JN66XE 34 847 158 EA6SA/P JM19QS 1 117 50 17-el. F9FT 1 622 14. S59DZT JN76GH 33 428 153 YT2F KN03KU 568 40 9-el. FT 1 971 15. IW3IFJ/3 JN66EB 31 293 168 YT1DW KN04FP 652 50 ? ? 16. IZ3ETC/3 JN55UU 31 257 151 EA6SA/P JM19QS 958 50 16-el. 1 350 17. S59C JN66WA 28 811 146 YT1TA KN04OO 595 50 2 × 14-el. 1 140 18. HA1WD/p JN87GF 28 090 115 SP5QAT KO02LB 624 40 8 × 9-el. DL6WU 262 19. S51GF JN66WB 27 784 147 YT1TA KN04OO 596 25 17-el. Tonna 1 120 20. IK5LWE/5 JN53SR 26 878 113 EB3DYS JN11CK 806 50 9-el. 1 500 21. I0KNQ/0 JN62LU 25 464 95 IQ8LD JM88CJ 567 50 10-el. 1 200 22. YU1BN KN04OO 25 429 74 IW3IFJ/3 JN66EB 709 50 16-el. Yagi 150 23. S53P JN76LL 25 317 120 YT2F KN03KU 548 50 16-el. Tonna 1 700 24. S57AWS JN75PS 24 139 123 SP7DCS JO91MN 701 50 1 × 17 F9FT 1 178 25. IQ3ME/3 JN65DL 23 273 106 YT1DW KN04FP 650 50 16-el. ? 26. S51HQ JN75AV 22 157 135 YU1BN KN04OO 579 25 14-el. 1 200 27. 9A5AB JN55TT 21 799 96 I1MXI/2 JN44PQ 511 45 2 × 14-el. 640 28. S57UMP JN76QK 20 376 99 SP7DCS JO91MV 663 25 17-el. Tonna 1 500 29. S59DCD JN76OL 20 322 121 IZ5EME JN52NQ 532 5 2 × 17-el. F9FT 1 500 30. IW3IPI/3 JN55ST 20 216 115 9A2VR JN95FX 537 50 7-el. 1 560 31. IW2MXY JN45NO 18 765 78 EA3LA/P JN11CT 698 50 12-el. 180 32. OM6TX JN99JL 18 103 78 YT4D JN94CP 539 50 17-el. Yagi 630 33. IK1YNZ JN33UT 17 438 50 EA5CLH/P IM98UP 882 50 17-el. 100 34. IW7EBE JN71XW 17 158 64 Y24T IN92ER 1 449 50 12-el. 480 35. IZ3KUZ/3 JN55WU 16 801 95 IW7EBE/7 JN71XW 545 45 9-el. 300 36. IV3FBH/IV3 JN66QE 16 435 90 I1AXE JN34QM 504 50 9-el. 805 37. DF5LR JN68BK 16 062 72 SN7L JO91QF 606 50 2 × 9-el. Yagi 500 38. S50J JN65VO 15 637 86 F1NSK/P JN33DU 624 15 11-el. 150 39. IK0RPV/5 JN52US 15 444 67 EA6SA JM19QS 773 50 8-el. 1 050 40. S52IT JN66WB 15 319 88 YT1DW KN04UP 632 50 16-el. Yagi 1 079 41. OM5XX JN97BS 15 151 64 IK5ZWU/6 JN63GN 638 50 2 × 10-el. DK7ZB 107 42. S54AO JN86FN 14 829 79 I1MXI/2 JN44PQ 595 25 13-el. Yagi 300 43. IK1YLL/1 JN35PB 14 712 52 9A5Y JN85PO 786 25 17-el. 1 030 44. IK1PJU/3 JN65JM 13 632 63 DF3FL/P JO40PL 610 25 6-el. 50 45. IN3BJX JN56MB 13 500 58 DF0FA JO70IT 594 25 13-el. 1 000 46. IW3HXR JN55QR 13 049 65 IW7EBE/7 JN71XW 560 50 19-el. 200 47. S57NAW JN76PA 12 903 77 I1AXE JN34QM 642 25 9-el. Tonna 340 48. IZ5ENZ JN53KQ 12 177 55 EA3AVW JN11MS 676 50 12-el. 70 49. IW3SPI JN66OD 11 786 65 I1AXE JN34QM 490 50 5-el. 165 50. 9A3AQ JN75WS 10 477 62 IZ7LFN JN71SU 437 10 11-el. DL6WU 121 51. S55SL JN75CL 9 932 55 OK1OPT JN69NX 507 15 9-el. Tonna 796 52. IK4XQT/4 JN54PH 9 479 48 EA6SA/P JM19QS 826 50 10-el. 500 53. IK4YAZ/4 JN54TF 9 190 109 EA6SA/P JM19QS 843 50 12-el. 700 54. IW2NBL/2 JN45XO 9 046 63 I0NLK/0 JN61RV 499 50 2 × 8-el. 350 55. IT9MBZ JM68KA 8 582 20 S50C JN76JG 931 25 17-el. 1 063 56. 9A5EX JN75US 8 503 56 OL1B JO80IB 484 20 4 × 6-el. Yagi 540 57. 9A1DL JN85WF 8 491 35 DL9ARA JN68HW 573 8-el. DL6WU 300 58. 9A2WA JN83EM 8 229 29 IK2FTB/2 JN55EU 541 30 7-el. DL6WU Yagi 670 59. S59DCV JN75MT 8 208 65 HA6W KN08FB 482 40 17-el. F9FT 500 60. S59UAR JN76BI 8 096 53 YT1DW KN04FP 529 50 17-el. Tonna ? 61. 9A2YC JN57XX 7 878 52 DK2KW/p JO60FJ 555 25 7-el. loop 155 62. IA5/I0LYO/P JN61BX 7 746 33 IW2HAJ JN45NO 469 50 HB9CV 400 63. IK5BDG JN53GU 7 453 30 EA6SA/P JM19QS 748 50 9-el. 29 64. IW2HUS JN45NT 7 290 37 IZ0FWE JN62IQ 450 40 17-el. 370 65. IW2NRI JN45NR 7 221 43 S50C JN76JG 442 50 9-el. 340 66. IZ0BTV JN61IT 7 091 34 I1AXE JN34QM 528 50 9-el. 350 67. IZ3EAY JN65BL 6 812 39 DC7NF/P JN69DO 459 40 10-el. 12 68. HG5BVK/P JN97LF 6 801 34 IQ3AZ JN65QQ 461 25 9-el. 102 69. TK/IK2PTR/P JN42LP 5 483 16 EA3DBJ JN00BR 763 25 vertikal 50 70. IW4EQZ JN54HQ 5 334 35 S57O JN86DT 500 50 5-el. 25 71. IY6GM JN63SO 5 231 26 S59R JN76OM 350 50 9-el. 110 72. S52W JN57NT 4 812 41 HA6W KN08FB 476 25 2 × 17 200 73. IZ3HLJ JN65EU 4 789 37 I1MXI/2 JN44PQ 274 50 5-el. 250 74. S54O JN75NT 4 285 43 OM3TZQ JN98GN 401 25 2 × 17-el. 200 75. 9A3LN/p JN95KT 4 135 17 IK5ZWU/6 JN63GN 560 45 16-el. Yagi 150 76. OM3ZAS KN08PQ 3 929 20 9A1W JN57ST 538 50 dipol f 80 m 230 77. IZ8JHD/I8 JM89BF 3 665 16 IZ1EVF/IS0 JN41OA 621 50 5-el. 1 400 78. OM8AHI KN08PR 2 850 20 9A5Y JN85PO 460 50 HB9CV 289 79. IT9VCE/IT9 JM77LX 2 487 13 IK8BPJ JN70US 317 20 9-el. 1 340 80. S57M JN76PO 2 452 20 I1MXI/2 JN44PQ 513 50 9-el. Tonna 963 81. OM3KWM KN08OQ 2 295 20 9A1W JN75ST 533 2 PA0MS 320 82. 9A5CW JN65XJ 2 198 15 IK2FTB/2 JN55EU 284 10 4-el. DK7ZB 202 83. IK4VFB JN54AU 2 188 23 IQ3ED/P JN56UQ 241 50 9-el. 15 84. I3VAD JN65CM 2 161 21 S59DGO JN75FO 175 2 vertikal 6 85. S57S JN76JB 2 048 29 IW3INQ JN66DB 193 25 4-el. 28 MHz Yagi 625 86. IK2MLS/2 JN56EK 1 835 10 T77NC JN63FW 322 50 9-el. 3 000 87. IW2ODP/2 JN45UT 1 757 14 I1AXE JN34QM 233 50 Maldol Fox 900 88. IK2XZE JN45QU 1 330 13 I1AXE JN34QM 216 30 7+7-el. 89. OM8AXU KN08PR 1 239 14 9A5Y JN85PO 461 6 7-el. quad 309 90. S59Q JN66UE 693 13 IK5ZJU JN63GN 307 10 5-el. Yagi 240 91. S56WBV JN76PF 543 7 S55GF JN66WB 111 50 DIAMOND X50-N 241

ukv


ukv

VHfKategorijaD,portablpostaje,maksimalnasnaga5Wiznad1600m Mj. Poz. znak. Lokator Bodovi QSO ODX ODX QRB Snaga/W Antena Asl/m 1. OE4TRU/3 JN77VS 49 907 168 ON4KHG JO1OXO 915 5 9-el. Yagi 2 046 2. IK5AMB/5 JN54FF 46 543 178 EA5CLH/P IM98UP 1 089 5 2 × 9-el. 1 700 3. IK4LFI/4 JN54EG 45 988 160 EA5CLH/P IM98UP 1 085 5 9-el. 2 065 4. S59DGO JN75FO 43 749 207 F2BF/P JN25NF 730 5 15-el. DL6WU 1 796 5. IK2FTB/2 JN55EU 33 448 143 F1EIT JN03TI 748 5 17-el. 2 192 6. OE6KDG JN77NG 27 129 116 YU7ACO KN05PC 585 5 10-el. 1 800 7. IK2ECM/6 JN63IK 26 926 111 9A2VR JN95FQ 521 3 17-el. 1 701 8. OE6DRG-6 JN77KC 26 458 96 YU1AXY KN04NA 596 5 2 × 7-el. 1 650 9. IN3YKS/3 JN55PU 22 686 127 IQ0AP/0 JN61LQ 483 5 9-el. 1 850 10. IQ3BM/3 JN55PS 21 663 119 DK5KMA/P JO50KM 530 5 16-el. 1 680 11. OE/OK2KOJ/ JN77KC 17 814 84 SP7DCS JO91MN 580 5 17-el. 1 928 12. IZ5CZU/5 JN54JD 16 571 83 EA6SA/P JM19QS 783 3 9-el. 1 715 13. IW3SOX/P JN66SF 16 041 102 HG6Z JN97WV 514 4 A144S10 1 641 14. I6KAM/6 JN62QG 14 532 48 OE6KDG/6 JN77EC 543 5 9-el. 1 980 15. IK6FWJ/6 JN62OX 13 970 50 F4EXB/P JN33KQ 518 2 5-el. 1 810 16. I3JVS/3 JN55PU 13 524 79 9A4VM JN85FS 401 3 11-el. 1 899 17. T91ESP JN84IT 12 694 53 OK2DGB JN79UF 497 5 quagi 1 970 18. 9A2U JN74UT 10 884 59 IC8TEM JN70CN 489 5 6-el. DK7ZB 1 643 19. OE1CWA-6 JN77UN 7 735 48 HA6W KN08FB 359 1 10-el. 1 665 20. 9A5ST JN83MI 6 626 26 OE4TRU/3 JN77VS 501 5 8-el. DL6WU 1 762 21. I3XTY/3 JN55JS 3 579 13 IQ5PT/5 JN54HD 181 5 HB9CV 1 600 22. TK/IZ1CIS JN42KJ 3 322 10 EB3YTP JN01LX 654 2 6-el. 1 980 23. IW5EHY JN56VN 1 821 14 IW4AZY/4 JN54JF 271 5 4-el. 2 309

ALPE ADRIA UHF/SHF 2007UHfKategorijaA-432MHz Mj. Poz. znak Lokator Bodovi QSO ODX ODX Loc QRB Snaga Antena Asl/m 1. IK4WKU/4 JN54IE 38 608 129 EA6IB/P JM08PV 980 500 2 × 25-el. Yagi 2 200 2. S50C JN76JG 34 301 130 YO5OCZ KN17UL 691 1 000 4 × 26, 2 × 26 1 508 3. S51SL JN76PL 23 961 99 DL0EE JN49GK 601 400 4 × 39-el. 1 533 4. S57C JN76PB 23 864 101 I1NDP JN45AL 566 300 2 × 39-el. 948 5. 9A3B JN95FQ 22 513 69 DB6NT JO50TI 726 100 50-el. DJ9BV 94 6. S59P JN86AO 19 202 80 DL0EE JN49GK 641 ? ? ? 7. OE3A JN77XX 18 734 85 DG1KJG JO30NT 713 200 2 × 21-el. Yagi 1 037 8. OK2KJT JN99AJ 17 384 81 IK4WKU JN54IE 803 75 4 × 20-el. Yagi 700 9. S59R JN76OM 15 086 75 YT2F KN03KU 534 800 4 × 17 Tonna 1 524 10. 9A5Y JN85PO 13 783 52 I2XAV/2 JN44PQ 635 50 4 × 26-el. DL6WU 700 11. HA5FMV JN97KR 12 376 49 IK4WKU/P JN54IE 744 500 4 × 17-el. Yagi 700 12. OE5D JN68PC 10 473 37 HA8V KN06HT 570 200 4 × 23-el. Yagi 150 13. YU7W KN05AB 10 218 30 OK1KZE JN79FX 689 65 4 × 22 Yagi 1 750 14. OE3GRA/6 JN77WM 9 651 56 YU7W KN05AB 421 5 9-el. Yagi 317 15. I2XAV/2 JN44PQ 8 341 40 9A5Y JN85PO 635 25 25-el. Yagi i 1 700 16. S51ZO JN86DR 8 101 44 IK4WKU/4 JN54IE 519 600 8 × 33-el. DJ9BV 1 800 17. IK6ZDE/6 JN63IK 7 627 24 OK2KJT JN99AJ 778 10 2 × 18-el. Yagi 1 500 18. OE6KDG/6 JN77EG 7 209 35 YU7W KN05AB 501 20 18-el. 1 140 19. S59C JN66WA 6 950 45 OK2KJT JN99AJ 488 25 23-el. Yagi 500 20. S53FI JN75MT 6 944 45 OK1TEH JO70FD 484 70 17-el. F9FT 1 650 21. OE6DRG/6 JN77KC 6 807 31 YU1GT KN04LP 545 30 23-el. 1 696 22. I1NDP JN45AL 6 754 29 EA6SA/P JN20BC 678 500 2 × 21-el. Yagi 600 23. S54K JN76LL 6 210 41 OK2BMU JN99CT 443 35 2 × 21-el. 1 079 24. S52IT JN66WB 5 924 38 OK1KZE JN97FX 438 25 20-el. Yagi 150 25. S50J JN55VO 5 859 29 OK1TEH JO70FD 508 30 16-el. ? 26. IZ5CZU/5 JN54LB 5 753 30 9A5Y JN85PO 528 25 21-el. Yagi 1 296 27. 9A2KK JN85OV 5 594 30 IK4WKU/4 JN54IE 545 ? 4 × 19-el. 625 28. IK2ECM/2 JN55DN 5 271 36 I0UGB JN62BO 360 20 20-el. Yagi 850 29. 9A1CMS JN86DM 5 014 29 OK1KFH JN69JW 460 100 21-el. F9FT 110 30. OE3PLW JN78NW 5 008 27 9A3B JN95FQ 440 30 2 × 19-el. Yagi i 750 31. YT2E KN03KU 4 920 15 OE3A JN77XX 596 40 23-el. Yagi 100 32. YU1EM KN04FT 4 838 17 OK2UYZ JN99ES 573 10 4 × 23-el. DL6WU 220 33. IK4YAZ JN54TT 4 708 28 S59P JN86AO 397 140 21-el. Yagi 10 34. 9A2SB JN95GM 4 671 19 OK1KZE JN79FX 582 70 26-el. DJ9BV 85 35. 9A3AQ JN75WS 4 671 32 OK1TEH JO70FD 498 1 340-el. I1FR 200 36. S56OA JN75BO 4 651 36 IK4WKU/4 ?JN44PQ? 393 20 17-el. Yagi ? 37. YU1JB KN04GT 4 621 15 OE3A JN77XX 497 100 4 × 26 Yagi 238 38. OE3JPC JN87EW 4 601 20 IK4WKU/4 JN54IE 604 200 4 × 24-el. 300 39. HA8V KN06HT 4 413 12 OE5D JN68PC 570 75 4 × 23-el. 158 40. YU1GT KN04GT 4 368 13 OE6DRG/6 JN77KC 544 50 21-el. Tonna 240 41. OM7AAS JN98KR 3 823 15 S50C JN76JG 410 20 16-el. 10 42. 9A4VM JN85FS 3 789 23 DB6NT JO50TI 623 10 4 × 21-el. F9FT 200 43. IK0BDO/5 JN54KB 3 781 22 S50C JN76JG 394 1 12-el. Yagi 1 720 44. YT1WV KN04GS 3 629 13 S56C JN76JG 478 8 8-el. quagi ? 45. IZ5FDD/5 JN53IG 3 596 18 S50C JN76JG 464 20 25-el. Yagi 620 46. S50TA JN76HD 3 492 30 OK1TEH JO70FD 445 25 14-el. Yagi 270 47. OE3MDB JN88JB 3 364 24 YU1JB KN04GT 462 50 21-el. Yagi 360 48. 9AYC JN75XX 3 305 29 OE3JTB JN78QN 291 50 21-el. Yagi 883 49. S56Q JN76VL 2 847 23 IK4WKU/4 JN54IE 472 50 21-el. F9FT 160 50. S58RU JN65TM 2 695 23 IK4WKU/4 JN54IE 274 25 x7000 ?


51. IK1YNZ JN33UT 2 674 12 IK6ZDE/6 JN62IK 435 40 2 × 21-el. Yagi 100 52. S53M JN86CR 2 476 7 S50C JN76JG 120 10 15-el. Tonna 155 54. S59K JN76IA 2 363 22 OK1TEH JO70FD 460 ? ? 20 55. OE3EFS JN78TE 2 032 10 OK1VVT JO60VR 313 200 28-el. Yagi 250 56. OK1DEU JO80DD 1 984 18 S59P JN86AO 394 50 19-el. ? 57. IW3SPI JN66OD 1 952 12 IK6ZDE/6 JN63IK 304 20 13-el. Yagi 165 58. 9A1C JN75RM 1 930 19 9A3B JN95FQ 234 40 276 59. OE5VRL JN78DK 1 856 7 OK2KJT JN99AJ 295 100 3 m parabol 92 60. IK1RAN JN44RF 1 374 8 EA3AVW/P2 JN11MS 589 100 13-el. Yagi 310 61. 9A9Z JN75XX 1 339 14 9A3B JN95FQ 196 50 19-el. Yagi 121 62. OE1RVW JN88GF 1 155 15 S50C JN76JG 252 15 9-el. 124 63. IZ3KMW/3 JN55NL 1 126 10 I0UGB JN62BO 330 20 ? 260 64. S53XX JN76CF 1 069 13 9A5Y JN85PO 249 50 ? 155 65. 9A3ZK JN75XX 917 11 9A3B JN95FQ 196 50 21-el. Yagi 318 66. IW0RFE/0 JN63KC 781 3 S57C JN76PB 381 5 LDPA 1 550 67. S57UMP JN76QK 484 4 OE3A JN77XX 178 25 35-el. 136 68. IK4XQT/4 JN54QJ 385 4 IK2ECM/2 JN55DN 156 3 5-el. Yagi 250 69. IK2YSJ JN45MM 276 2 IK4WKU/4 JN54IE 198 30 gp 135 70. IZ5IOM/5 JN53IW 73 3 IK4WKU/4 JN54IE 28 20 9-el. Yagi 800

UHfSHfKategorijaB-1296MHz Mj. Poz. znak Lokator Bodovi QSO ODX Call ODX Loc QRB Snaga/W Antena Asl/m 1. S50C JN76JG 9 882 42 DB6NT JO50TI 511 200 5-el. F9FT 1 508 2. S57C JN76PB 9 141 39 DB6NT JO50TI 550 25 150 cm dish 948 3. S53FO JN76PL 7 839 34 I2KQE/4 JN44PQ 508 50 4 × 67-el. Yagi 1 530 4. S59R JN76OM 7 784 36 DB6NT JO50TI 502 100 4 × 55 Tonna 1 524 5. OK2KJT JN99AJ 7 095 29 IK3COJ JN65BN 615 150 2, 4 m dish 700 6. IK3COJ JN65BN 6 097 19 OK2KJT JN99AJ 617 300 3,8 m dish 40 7. OE3A JN77XX 5 829 33 YU1JB KN04GT 498 200 2 m dish 1 037 8. S51ZO JN86DR 5 272 22 DF9IC JN48IW 617 100 4 × 25 loop 317 9. OE5VRL JN78DK 4 082 13 YU1JB KN04GT 625 90 3 m parabol 883 10. S59P JN86AO 3 953 21 DF9IC JN48IW 607 ? ? ? 11. JU1JB KN04GT 3 902 9 OE5VRL JN78DK 624 50 1,8 m dish 100 12. HA5FMV JN97KR 3 767 18 OK2BDS JN79PT 350 30 1,4 m Diam. dish 700 13. I2KQE/4 JN44PQ 3 447 12 S53FO JN76PL 508 20 55-el. Yagi 1 700 14. OE3JPC JN87EW 2 764 14 DF8IC JN48IW 577 150 2 × 35-el. F9FT 220 15. IW6ATU/6 JN63QN 2 664 9 S51ZO JN86DR 420 50 55-el. Yagi 250 16. 9A2SB JN95GM 2 267 10 S50C JN76JG 302 50 30-el. G3JVL loop 92 17. IW3RMR JN66PA 1 701 12 IW6ATU/6 JN63QN 273 20 ? 150 18. 9A2KK JN85OV 1 476 10 OE3A JN77XX 250 10 55-el. 19. OE6KDG/6 JN77EG 1 374 11 S56OA JN75BO 187 3 18-el. 1 650 20. HA8V KN06HT 1 362 4 S50C JN76JG 450 25 4 × 19-el. 85 21. OE6DRG-6 JN77KC 1 295 11 HA5FMV JN97KR 309 8 44-el. 1 900 22. S56OA JN75BO 1 208 10 I4LCK/4 JN54PD 276 5 55-el. Yagi 750 23. 9A1CMS JN86DM 1 098 10 OE3A JN77XX 165 100 4 × 37-el. DL6WU 276 24. IW3SPI JN66OD 1 027 8 IW6ATU/6 JN63QN 288 50 1,3m dish 165 25. OE3GRA/6 JN77WM 1 006 10 S50C JN76JG 162 2 1/2 21-el. Yagi 1 750 26. OE5D JN68PC 846 5 DB6NT JO50TI 278 8 4 × DHQ 700 27. 9A3AQ JN75WS 781 8 9A2SB JN95GM 210 10 50-el. G3JVL 121 28. S58RU JN65TM 780 7 IW6ATZ/6 JN63QN 219 10 x7000 10 29. OE3PLW JN78NW 623 7 OK2KJT JN99AJ 218 10 4 × 35-el. Yagi ? 30. OE1RVW JN88GF 474 5 S59R JN76OM 210 8 2 × Doppel quad 160 31. S59K JN76IA 418 6 OE6KGD/6 JN77EG 142 ? ? ? 32. 9A5AA JN75XT 367 5 9A2SB JN95GM 204 50 23-el. 100 33. OE3EFS JN78TE 257 2 OK2KJT JN99AJ 223 10 23-el. Yagi 270 34. S53FI JN57MT 246 4 S59R JN76OM 80 ? 55-el. F9FT 500 35. S57UMP JN76QK 186 4 S51ZO JN86DR 78 1 29-el. DL6WU 1 500

UHfSHfKategorijac2,3&5,7GHz Mj. Poz. znak Lokator Bodovi Q 2,3 P 2.3 Q 5,7 P 5,7 PWR 2,3 PWR 5,7 Ant. 2,3 Ant 5,7 Asl/m ODX 2,3 ODX 5,7 1. S57C JN76PB 12761 15 3 548 17 9 213 60 10 135 dish 180 dish 948 550 544 2. OE5VRL JN78DK 11 839 7 2 092 12 9 747 35 8 3 m parabol 3 m parabol 883 446 547 3. IW6ATU/6 JN63QN 7 629 8 7 629 1,2 m dish 250 511 322 4. S50C JN76JG 7611 16 3417 10 4 194 10 5 120 cm 120 cm 1 508 393 420 5. S51ZO JN86DR 6 353 10 1 967 10 4 386 10 ? 1, 8 m 1,8 m 317 472 6. OK2KJT JN99AJ 5 922 6 5 922 5 90 cm dish 700 412 220 7. OE3A JN77XX 5 870 11 1 880 10 3 990 4,5 2 m dish 1 m offset 1 037 213 8. OE8PGQ JN66PQ 2 619 5 2 619 1,3 90 cm parabol 1 900 169 9. OE3WOG JN77WM 2 061 6 2 061 5 70 cm parabol 1 750 48 126 10. IW3SPI JN66OD 1 905 3 233 4 1 605 1,3 m dish 1,3 m dish 165 476 11. IW3RMR JN66PA 1 618 3 289 3 1 329 1,5 m dish 1,5 m dish 150 415 86 12. I5CTE/5 JN53TR 1 590 2 1 590 1 m dish 1 m dish 1 400 450 13. S57UMP JN76QK 1 569 3 108 7 1 461 0.4 0.1 SBFA horn 1 500 14. YU1JB JN76JG 1 475 4 1 475 10 1,8 m dish 100 15. S59R JN76OM 1 398 5 612 5 786 0.3 0.3 SBFA horn 1524 16. HA8V KN06HT 1 362 4 1362 50 1,2 dish 85 17. S59P JN86AO 993 5 993 0.1 ? ? 302 18. HA5FMV JN97KR 830 5 830 0,9 Diam dish 700 162 19. 9A2SB JN95GM 699 3 699 15 50-el.DL2AM 92 20. 9A3AQ JN75WS 636 3 165 2 471 1 0,15 45-el. G3JVL 70 cm dish 121 21. OE1RVW JN88GF 481 3 82 4 399 1 0,1 2 × Dopp.quad 60 cm dish 160 22. OE3GRA/6 JN77WM 446 5 446 1 25-el. Yagi 1 750 23. 9A5AA JN75XT 171 3 171 100

ukv


ukv

UHfSHfKategorijaD10Ghziviše Mj. Poz. znak Lokator Bodovi QSO Q 10 P10 Q UP P UP Antena Asl/m 1. OE5VRL JN78DK 7 460 24 6 656 2 804 7 3 m Spiegel 883 2. S57C JN76PB 6571 28 6571 4 180 dish 948 3. I6XCK/6 JN63QN 4 608 14 4 608 1.4 m dish 200 4. OE3A JN77XX 3 958 17 2 956 5 1002 4,5 1m offset 1 037 5. OK2KJT JN99AJ 3 906 12 3 906 5 90 cm dish 700 6. S50C JN76JG 3823 18 3828 ? 120 cm 1 508 7. S51ZO JN86DR 3 426 19 3 426 5 1,2 m 37 8. OE3WOG JN77WM 2 843 14 2 687 1 156 10 70 cm parabol 1 750 9. YU1JB KN04GT 2 628 6 2 628 90 cm dish 100 10. HA8V KN06HT 2.498 7 2498 0.2 W 1,2 dish 85 11. OE8PGQ JN66WQ 1 580 9 1 510 4,5 W 90 cm parabol 1 900 12. IW4BET/4 JN54RF 1 561 7 7 1 561 1,4 m dish 760 13. S59R JN76OM 1544 10 1544 ? dish 1 524 14. OE3WRA JN87KT 1 396 8 1 396 6 60 cm parabol 125 15. OE1RVW JN88GF 1 153 6 133 4 1 020 50 mW 30 cm dish 160 16. I5CTE/5 JN53TR 1 101 5 5 1 101 0,7 m dish 1 400 17. S57UMP JN76QK 902 9 902 0,08 horn 1 500 18. IV3FDO/3 JN66MD 900 5 5 900 1 m dish 400 19. IW3RMR JN66PA 859 6 6 859 1,5m dish 150 20. IW3SPI JN66OD 823 5 5 823 1,3m dish 165 21. 9A5AA JN75XT 751 6 751 10 90 cm offset 100 22. S59P JN86AO 622 8 622 0.1 ? 302 23. 9A2WA JN83EM 555 3 555 1,2 60 cm offset 671 24. 9A1CMS JN86DM 457 6 457 0.2 80 cm dish 276 25. 9A3AQ JN75WS 277 4 277 0.25 90 cm dish 121 26. 9A1V JN82IW 71 1 71 1,5 90 cm dish 370

Kategorija:144MHz,A–jedanoperator,svevrsterada Mj. Poz. znak Rez. QSO Aver. Locator ASL ODX QRB Snaga/W Antena 1. 9A2KK 40331 153 263,6 JN85OV 260 LZ1ZP 729 300 4×17-el.f9fT 2. 9A2LX 29492 99 297,9 JN95LM 120 DB6NT 759 50 1×16-el.DK7ZB 3. 9A4VM 28067 125 224,5 JN85fS 124 DB6NT 619 150 8×13-el.DL7KM 4. 9A2GB 16 511 74 223,1 JN75UT 142 OK2GTI 542 50 13-el. Yagi 5. 9A6JNJ 15 224 79 192,7 JN85HK 98 OK1KIM 616 35 13-el. Yagi 6. 9A5AB 14 461 90 160,7 JN75VV 100 OK2GTI 532 100 14-el. Yagi 7. 9A2UB 6 225 35 177,9 JN86OB 85 OK2GTI 527 80 16-el. Tonna 8. 9A6NIK 2 392 26 92 JN85KV 130 DK1FG 594 50 12-el. Yagi 9. 9A2EY 2 021 37 54,6 JN85AT 980 9A6LRY 157 5 9-el. F9FT

Kategorija:144MHz,B–višeoperatora,svevrsterada Mj. Poz. znak Rez. QSO Aver. Locator ASL ODX QRB Snaga/W Antena 1. 9A5y 78172 222 352,1 JN85PO 250 DL1HTT 767 1000 4×18-el.BVO 2. 9A1ccU 47242 180 262,5 JN85LI 120 LZ1ZP 717 300 2×8-el.Yagi 3. 9A3B 39277 130 302,1 JN95fQ 94 DK1fG 698 600 22-el.yU0B 4. 9A1W 37 819 139 272,1 JN75ST 804 LZ1ZP 838 700 4 × 10-el. DK7ZB + 2M 5. 9A1C 23 106 99 233,4 JN75RM 318 LZ2ZY 641 700 4 × Yagi 6. 9A0C 19 982 110 181,7 JN75VS 268 LZ2LY 581 100 17-el. 7. 9A1CEQ 15 715 87 180,6 JN85ER 102 OK1KIM 579 50 8-el. oblong 8. 9A1FBC 12 019 85 141,4 JN85OK 650 OK1OPT 590 100 GP2/7-el. Yagi 9. 9A1ZRS 3 376 49 68,9 JN75VS 268 9A6LRY 173 10 3-el. Yagi 10. 9A4U 2 775 34 81,6 JN85NK ? S59ABC 174 50 X 510 N

Kategorija:144MHz,c–samofMvrstarada Mj. Poz. znak Rez. QSO Aver. Locator ASL ODX QRB Snaga/W Antena 1. 9A4TT 9932 101 98,3 JN85MW 260 S57ODK 245 100 4-el.quad 2. 9A2UI 9492 76 124,9 JN95fQ 94 S57JAQ 264 45 2×7-el.yagi 3. 9A3UJ 9260 100 92,6 JN85JL 210 S57MPO 235 100 Diamondx510n 4. 9A6LRY 8340 73 114.2 JN85WF 300 S57MPO 324 50 12 el. DL6WU 5. 9A1RC 7 009 91 77 JN85GQ 130 S57ODK 210 45 2 × 9-el. delta loop

Članovi Radiokluba slijepih “Louis Braille”, 9A1CBT, zahvaljuju svim

radioamaterima koji su sudjelovali u ovom natjecanju, a posebno onima koji su poslali dnevnike. Pristiglo je 78 dnevnika, od čega su 3 dnevnika za kontrolu.

Nije bilo niti jedne službene žalbe na objavljene neslužbene rezultate.

TEKST: Savo Golić, 9A2GS

rEzultatI ukV natJECanJa “ruka prIJatElJStVa” 2007.

Još jednom se zahvaljujemo Željku, 9A2EY, Zdenku, 9A2HI, i Borisu, 9A3TN na pomoći koju su nam pružili kod organizacije natjecanja.

U subotu 24. studenoga 2007., s početkom u 12 sati, u društvenim prostorijama Udruge slijepih Zagreb održan je hamfest, na kojem su objavljeni službeni rezultati

natjecanja i uručeni pehari i diplome.

Nakon kratkih ulomaka iz nove komedije “Lopovluku nigdje kraja nema”, Dramskog studija slijepih “Novi život”, slijedio je zajednički ručak i druženje.

U nastavku donosimo rezultate.


6. 9A7KJI 4 950 58 85,3 JN85OO 207 S55K 191 ? ? 7. 9A5TJ 4 420 48 92,1 JN95JG 82 9A1CBT 231 25 2 × 10 DL6WU 8. 9A1DL 3 637 33 110,2 JN85WF 300 9A1ZRS 173 ? 12-el. DL6WU 9. 9A1TZ 3 280 47 69,8 JN85LO 100 S57LP 134 25 12-el. Yagi 10. 9A7IDC 2 985 50 59,7 JN85GT 110 S55K 134 10 oblong 11. 9A4MF 2 686 32 83,9 JN85NK ? S57SIR 207 100 X 510 N 12. 9A7KWS 2 344 30 78,1 JN95CN 112 9A0C 189 50 9-el. Yagi 13. 9A3GJ 2 206 28 78,8 JN85QG 99 S59ABC 201 5 12 el. Yagi 14. 9A6KKD 2 164 26 83,2 JN85NK ? S57SIR 207 10 9-el. DL6WU 15. 9A5BBJ 2 020 24 84,2 JN85NK ? S57SIR 207 30 RINGO R 16. 9A2UJ 1 869 41 45,6 JN85AT 200 9A1FBC 100 10 Slim Jim 17. 9A6NHS 1 711 22 77,8 JN85NK ? S52OPA 199 25 9-el. DL6WU 18. 9A7PSN 1 530 23 66,5 JN85IW 120 S55K 141 20 Diamond X-200N 19. 9A6IBT 1 237 24 51,5 JN85CU ? S52ON 113 50 11-el. Yagi 20. 9A6NDL 107 1 107 JN85NK ? 9A2UI 107 25 RINGO R

Kategorija:144MHz,D–yL Mj. Poz. znak Rez. QSO Aver. Locator ASL ODX QRB Snaga/W Antena 1. 9A4DI 6382 87 73,4 JN75XS ? 9A2UI 194 10 RinGo R 2. 9A6IBU 6364 65 97,9 JN75XA ? S57ODK 199 50 X510N 3. 9A3BGN 2647 30 88,2 JN85NK ? S57SIR 207 10 9-el.DL6WU 4. 9A3ND 1 852 25 74,1 JN95FQ 94 9A6JNJ 145 50 J-ot 5. 9A7GVA 1 602 21 76,3 JN85NK ? 9A2GB 118 25 9-el. DL6WU

Kategorija:144MHz,E–postajeizvan9A,svevrsterada Mj. Poz. znak Rez. QSO Aver. Locator ASL ODX QRB Snaga/W Antena 1. yT1DW 16173 57 283,7 JN94PI 940 OK1McS 791 500 9-el.oblongyU1QT 2. yU1LA 16044 54 297,1 KN04fR 1268 OK1KIM 833 750 2×15el.DL6WU 3. yU1EM 14432 53 272,3 KN04fT 110 OK1KIM 825 100 9-el.oblongyU1QT 4. YU1GT 14 049 54 260,2 KN04LP 200 OK1KWP 701 450 2 × 16 TONNA 5. YU7TRI 9 048 46 196,7 KN04KV 118 OK2RAB 615 60 2 × 6-el. oblong 6. YT2TM 8 474 49 172,9 KN04GS 238 S53MM 492 25 8-el. Yagi 7. YT1WV 3 488 19 183,6 KN04GS 238 S59GS 428 25 8-el. Yagi 8. YU1MS 2 682 14 191,6 KN04ET ? OK2KZO 557 50 7-el. DK7ZB 9. YT2RA 1 360 19 71,6 KN04FT 110 9A2KK 281 40 9-el. oblong YU1QT 10. YT7RYJ 825 18 45,8 JN95NS 95 YU7KO 93 40 2 × 7 11. S57MP 414 7 59,1 JN76NI 390 9A1RC 132 25 Diamond X-510-M

Kategorija:144MHz,f–postajeizvan9A,samofM Mj. Poz. znak Rez. QSO Aver. Locator ASL ODX QRB Snaga/W Antena 1. T95NNV 8185 75 109,1 JN85AA 470 HG3X 223 15 Diamond300 2. T92NMO 2475 28 88,4 JN75XA ? 9A6LRy 152 20 X510N 3. T92RHX 2285 26 87,9 JN75XA ? 9A1DL 152 35 X510N 4. YT1PSO 2 190 31 70,6 KN04LP 100 9A1W 443 45 6-el.

Kategorija:144MHz,G–postajeorganizatora Mj. Poz. znak Rez. QSO Aver. Locator ASL ODX QRB Snaga/W Antena 1. 9A2GS 8090 95 85,2 JN75XV 100 DiamondX-510 2. 9A6NDN 4014 45 89,2 JN75XV 100 DiamondX-510 3. 9A3BWI 3823 43 88,9 JN75XV 100 DiamondX-510 4. 9A3QI 3 789 53 71,5 JN75SL 50 9-el. Yagi 5. 9A3BWK 3 297 37 89,1 JN75XV 100 Diamond X-510 6. 9A3BWJ 3 204 36 89 JN75XV 100 Diamond X-510 7. 9A6JWM 2 623 48 54,6 JN85BO 5 Ringo R 8. 9A6APT 2 476 38 65,1 JN75WX 50 Tonna 9 EL. 9. 9A3ASA 1 687 31 54,4 JN75VW 25 Ringo R 10. 9A6LZT 1 458 30 48,6 JN75XS 15 Ringo R 11. 9A7JAV 662 12 55,2 JN75UX 30 Ringo R 12. 9A3ARC 358 10 35,8 JN75XT 5 Ringo R 13. 9A1CBT 7744 91 85,1 JN75XV 100 Diamond X-510 14. 9A1CJZ 4014 45 89,2 JN75XV 100 Diamond X-510 15. 9A1CKZ 3823 43 88,9 JN75XV 100 Diamond X-510 16. 9A1CJV 3204 36 89 JN75XV 100 Diamond X-510

Dnevnici za kontrolu: 1. 9A1BTU 2. T92RGV 3. T92RAU

ukv


kalEnDar ukV natJECanJaSIJEČANJ2008.20.1. 0700-1200 9A Activity Contest - 1. period 144 MHz20.1. 0700-1200 “Vidovo 2008” 144 MHz

VELJAČA2008.17.2. 0700-1200 9A Activity Contest – 2. period 144 MHz17.2. 0700-1200 “Bljesak 2008” 144 MHz24.2. 0900-1700 Marconi Memorial VHF CW 50 MHz contest 50 MHz

OŽUJAK2008.1–2.3. 1400-1400 Proljetni HRS-ov kup 2008. 144 i viši16.3. 0700-1200 9A Activity Contest - 3. period 144 MHz16.3. 0700-1200 “Požega 2008” 144 MHz

TRAVANJ2008.5–6.4. 1400-1400 Zagreb FM Contest - 1. period 144 MHz20.4. 0700-1200 9A Activity Contest - 4. period 144 MHz20.4. 0700-1200 “Podravina 2008” 144 MHz

SVIBANJ2008.3–4.5. 1400-1400 9A VHF/UHF/SHF contest 50,70,144 i viši3–4.5. 1400-1400 Zagreb FM Contest – 2. period 144 MHz18.5. 0700-1200 9A Activity Contest – 5. period 144 MHz18.5. 0700-1200 “Pokuplje 2008” 144 MHz

LIPANJ2008.7–8.6. 1400-1400 9A Microwave contest 1,3 GHz i viši7–8.6. 1400-1400 Zagreb FM Contest – 3. period 144 MHz17.6. 0700-1200 9A Activity Contest – 6. period 144 MHz17.6. 0700-1200 “Antunovo 2008” 144 MHz 21–22.6. 1400-1400 IARU I. region 6 m Contest 50 MHz 22.6. 0700-1500 Alpe Adria UHF/SHF Contest 432 i viši

SRPANJ2008.5–6.7. 1400-1400 Hrvatski ljetni kup 2008. 50, 70, 144 i viši5–6.7. 1400-1400 Zagreb FM Contest – 4. period 144 MHz20.7. 0700-1200 9A Activity Contest – 7. period 144 MHz20.7. 0700-1200 “Pregrada 2008” 144 MHz

KOLOVOZ2008.2–3.8. 1400-1400 Zagreb FM Contest – 5. period 144 MHz3.8. 0700-1500 Alpe Adria VHF Contest 144 MHz17.8. 0700-1200 9A Activity Contest – 8. period 144 MHz17.8. 0700-1200 “Lipik 2008” 144 MHz

RUJAN2008.6–7.9. 1400-1400 IARU I. region VHF Contest 144 MHz6–7.9. 1400-1400 Zagreb FM Contest - 6. period 144 MHz21.9. 0700-1200 9A Activity Contest - 9. period 144 MHz21.9. 0700-1200 “Voloderske jeseni 2008” 144 MHz

LISTOPAD2008.4–5.10. 1400-1400 IARU I. region UHF/SHF Contest 432 i viši19.10. 0700-1200 9A Activity Contest - 10. period 144 MHz19.10. 0700-1200 “Ruka prijateljstva 2008” 144 MHz

STUDENI2008.1–2.11. 1400-1400 9A CW VHF Contest 144 MHz1–2.11. 1400-1400 Marconi Memorial VHF CW Contest 144 MHz16.11. 0700-1200 9A Activity Contest - 11. period 144 MHz16.11. 0700-1200 “Koprivnica 2008” 144 MHz Do slušanja u UKV natjecanjima 2008. godine!

ukv


Obilježavajući 60. obljetnicu osnivanja i djelovanja Udruge slijepih Zagreb,

u nedjelju 21. listopada, naš Klub je bio organizator UKV natjecanja na 144 MHz, “Ruka prijateljstva”“ 2007.

Ovo je najvažnija akcija našega Kluba kojom “videćim” radioamaterima želimo pokazati naše sposobnosti, znanja i mogućnosti u održavanju većeg broja veza i rukovanju uređajima i opremom, koji su prilagođeni našim potrebama. Ovo UKV natjecanje organiziramo od 1996. godine i u njemu sudjeluje veliki broj “videćih” radioamatera iz Hrvatske i susjednih zemalja. Svaka naša održana veza je doprinos integraciji i afirmaciji slijepih, a “videći” radioamateri nam svake godine ponovno simbolički pružaju ruku prijateljstva i time daju podršku radu našega Kluba i slijepim radioamaterima.

Pripreme za natjecanje su počele već početkom listopada. Natjecateljska lokacija i ove godine je Planinarski dom “Puntijarka” na Medvednici, jer se naša uobičajena lokacija, Dom Crvenoga križa, još preuređuje. Pripremali smo antene, uređaje i četverokanalni kasetofon, na koji se snima cijelo natjecanje. Stalno smo pratili vremensku prognozu. Nažalost, bila je vrlo loša. Ali, bilo je i puno većih problema. Nova, nedavno kupljena antena je bila mehanički oštećena, pa je trebalo od nekoga posuditi drugu. Zdenko, 9A2HI, s antenom Diamond X 510, riješio je naš problem. Iako mi slijepi imamo puno entuzijazma i želje za akcijom, u nekim situacijama nam treba pomoć “videćih”. Na kabel treba zalemiti konektor i ono najvažnije – postaviti antenu.

Nažalost, Tomo, 9A4EU, naš “videći” prijatelj, a i član našega Kluba, koji nam je uvijek nesebično pomagao u radu, umro je ovoga ljeta. U pomoć nam je pritekao Željko, 9A2EY, također naš dugogodišnji prijatelj. I unatoč velikim obvezama, našao je vremena da u subotu popodne, dan prije natjecanja, postavi antenu. Veći dio ekipe je otišao na Medvednicu još u subotu, pa su mladi operatori Željku pomagali kod postavljanja antene i uređaja (Icom IC-910 H i ispravljač GSV 3000), i s pažnjom i zanimanjem slušali njegove upute. Iako je bilo planirano da cijela ekipa već u subotu ode na Sljeme, ja sam zbog visoke temperature ostao

ukV natJECanJE “ruka prIJatElJStVa” 2007.

TEKST: Savo Golić, 9A2GSFOTO: Višnja Golić, 9A6LVB

kod kuće, pio antibiotike i čuvao snagu za nedjelju, za natjecanje. Bio sam zabrinut da li će sve biti u redu s antenom i uređajima (s obzirom na to kako je krenulo). Međutim, kad su se Željko i Novica javili sa Sljemena s gromoglasnim signalom, odahnuo sam. Tri mlada operatora Jasmin, 9A3BWJ, dva Igora, 9A3BWI i 9A3BWK, i tajnik Kluba, također mladi, ali iskusniji radioamater Novica, 9A6NDN, ostali su spavati u “Puntijarki”, a Višnja, 9A6LVB, vratila se s Medvednice.

U nedjelju rano ujutro je naš Damir ponovno došao i prevezao Višnju i mene na Sljeme. Sve je “štimalo”, i iako je snijeg opet padao u par navrata, na sreću, puhao je tek lagani vjetar. U prostoriji, iz koje smo se natjecali, bilo je toplo. Sve je bilo u potpunosti spremno već pola sata prije početka natjecanja (koje je počinjalo u 9 i trajalo do 14 sati). Točno u 9 sati javili smo se s matičnim znakom Kluba, 9A1CBT, a nakon toga s tri sekcijska znaka i pet osobnih znakova, tako da smo sa Sljemena radili s 9 pozivnih znakova.

Bez obzira na loše uvjete, održali smo 430 veza i pružili mnogim radioamaterima priliku da uz diplomu “Ruka prijateljstva” osvoje i diplomu “Vinko Bek”, koja se daje za održane veze sa slijepim radioamaterima (za nju treba odraditi 5 znakova, a obvezan je znak 9A1CBT). Naši mladi operatori, učenici Centra za odgoj i obrazovanje slijepih “Vinko Bek”, koji su radioamaterski ispit položili u lipnju, i ovo im je bilo prvo natjecanje, vrlo dobro su održavali radioveze. Uz razumljivo uzbuđenje i tremu (svi se sjećamo naših prvih radioveza) uspješno su se borili s različitim pozivnim znakovima, sufiksima iz naše zemlje i prefiksima i sufiksima iz Slovenije i Bosne i Hercegovine. Na kraju natjecanja oduševljenju nije bilo kraja, jer su znali da su uspješno odradili svoje prvo natjecanje, u kojem su im ostali radioamateri pružili veliku podršku, a i samim javljanjem u kojem su bili vrlo pažljivi prema njima. Mladi su se uvjerili da i oni mogu održati veći broj veza, a da im nitko nije prigovarao ako su po neki puta morali nešto ponoviti. Osjetili su radioamaterski duh na djelu, u praksi.

Slika1. Mladi članovi Kluba su, slijedeći upute Željka, 9A2EY, sami skinuli i složili antenu.

ukv


Slika2.Dok Savo, 9A2GS, drži veze, mladi natjecatelji, kojima je ovo prvi kontest, pažljivo slušaju.

U natjecanju je sudjelovalo 13 članova našega Kluba i još trojica iz drugih klubova, tako da je s četiri klupska znaka u eteru bilo 20 pozivnih znakova. Dobili smo od “videćih” radioamatera zbog toga mnogo pohvala, jer se često događa, da neki radioklub organizira UKV natjecanje, a nitko od članova kluba ne sudjeluje u natjecanju.

Poslije natjecanja, mladi su s velikom pažnjom sami skinuli i složili antenu i kabel po Željkovim uputama. Potom su sve odnijeli u kombi. Nakon odličnog zajedničkog ručka, puno priče i razmjene dojmova o natjecanju, Damir nas je kombijem vratio u Zagreb.

Već drugi dan na Sljemenu je napadalo pola metra snijega. Ipak smo, uz sve probleme koji su nas pratili, imali sreću. Sada nas čeka obrada natjecateljskih dnevnika i objava neslužbenih rezultata. Veselimo se da ćemo 24. studenoga na hamfestu opet biti domaćini našim prijateljima s radiovalova, koji godinama pružaju podršku radu našega kluba i nama slijepima.

U prošlom broju Radio HRS-a (5) objavljeno je Izvješće iz naslova.

Kako je Izvješće bivšeg predsjednika HRS-a tiskano i ostat će zabilježeno u povijesti, smatrao sam potrebnim da dam svoj komentar stoga što mislim da se u sadržaju nalaze neprimjereni podaci i usporedbe. Vjerujem da će se s mojim ocjenama složiti i mnogi članovi HRS-a.

Ne znam da li je ovo Izvješće pisano u ime bivšeg Izvršnog odbora ili samo bivšeg predsjednika? To nisam uspio pročitati. Ako iza teksta stoji bivši IO, trebalo je to naglasiti, a ako ne, onda ovo smatram samo predizbornim potezom. Ne sporim neke dobre stvari koje je napravilo bivše rukovodstvo. To svakako treba naglasiti. Međutim, neke usporedbe, grafikoni i komentari su u najmanju ruku nespretni i nekorektni prema prethodnicima Petra Miličića. Na ovakav način to nije trebalo biti predstavljeno.

Zašto to mislim? Prije svega jer biti predsjednik u vrijeme Zvonimira Jakobovića ili Nikole Gamilca nije isto što i u prošle četiri godine. Kao da uspoređujemo kruške i jabuke. Temeljna primjedba su novčana sredstva. Zar su prethodnici imali lutrijska

koMEntar na IzVJEšćE o oStVarEnJu raDa HrS-a u razDoblJu 2003 – 2007.

TEKST: Franjo Kokorić, 9A2TN

sredstva? A koliki je to novac za realizaciju programa? Prethodnici sigurno na to nisu mogli utjecati. Dotok novčanih sredstava iz drugih izvora danas je sigurno povoljniji nego prijašnjih godina. Ne zaboravite prošla vremena kada se stvarala država Hrvatska (i propisi). Da li je prije desetak i više godina bilo lakše biti predsjednik? A da ne zaboravimo i životne prilike u kojima su se tada nalazili članovi HRS-a i pojedine regije. To je bilo vrijeme borbe za život, borbe za preživljavanje. Pa i danas nailazimo na velike razlike u razvoju pojedinih dijelova Hrvatske.

Ako pogledamo grafikon broja članova HRS-a ispada da je Petar Miličić bio lošiji predsjednik od prethodnika. Ali iskreno, malo je on tu mogao što učiniti. Naprosto, vrijeme rata i godina koje slijede bilo je takvo da su mnogi pripadnici HV-a i MUP-a bili i radioamateri (kakvi, to je drugo pitanje). I naš klub, Radioklub Osijek, imao je blizu 400 članova, a dobro znam da se u to vrijeme na razvoju radioamaterizma radilo vrlo malo. Izvješće se na bavi suštinom stvari. Ne kaže koliki je udio u članstvu onih do 25 do 30 godina ili mlađih. Ne govori se koliko je novih članova položilo “A” razred, koliko je članova položilo telegrafiju?

Što govori grafikon o broju izašlih Radio HRS-a? Također vrlo malo. Osim pitanja novca, kupaca, tu je i problem onih koji pišu i što pišu. Predsjednik HRS-a može biti idealan, glavni urednik isto tako, a sve to nije garancija za uspjeh.

Razvoj repetitorske i digipitorske mreže, odnosno grafikon, također ne pokazuje realno stanje. Neću govoriti za druga područja jer malo znam o njima, ali znam za istočnu Hrvatsku. Dok sami radioamateri nisu pokrenuli projekte, uložili rad i sredstva (HRS-u posudili novac i npr. duplekser na R-2 je vlasništvo Radiokluba Osijek) nije se krenulo s mrtve točke. A za to vrijeme HRS je slabo ili nikako pratio ove aktivnosti. Bilo je inicijativa i za radiofar i drugo, ali se ništa nije napravilo. A onda u grafikonu kao uspjeh HRS-a (čitaj bivšeg predsjednika) i ovi rezultati.

I na kraju, priznajem svaki uspjeh svakog člana pa i bivšeg predsjednika HRS-a, svaki pozitivan pomak. Bilo bi nepošteno reći da ekipa s Petrom Miličićem načelu nije napravila dobrih stvari. Kao i što je nepošteno u Izvješću spominjati Zvonimira Jakobovića i Nikolu Gamilca.

ukv


Mjesec siječanjjemnoštvo DX-era u svijetu jedva dočekalo jer im se tada pružala prilika odraditi rijedak DXCC entitet VU7RG. Još je zanimljivije bilo raditi stanicu VU7MY koja je radila s rijetke IOTA reference, AS-106. Zanimljivo je bilo raditi ekspedicije poput 1A4A, XT2C, S21XA koji su radili na svim opsezima i vrstama rada. Od manje zanimljivih izdvajam PA3GIO/6W i 5H1Z. T30XX su u Europi odradili samo najs(p)retniji. Vlad (UA4WHX) se kao 5H3VMB/5 i /3 “prošetao” po 2 zanimljive IOTA reference (AF074 i 75). C6ARI nam je bio zanimljiv zbog aktivnosti s IOTA NA-219.U veljači se također moglo odraditi mnoštvo novih entiteta po opsezima i vrstama rada, a tu su nam priliku pružili kvalitetni operatori u sastavu stanica YW0DX (Aves), VK9DNX (Norfolk, za kojeg je QSL menadžer bio naš Mario, DJ2MX, te odlično odradio svoj posao), DX0JP (sa Spratly Is.), J20MM i J20RR (s IOTA AF-053) te 9U0X i 9U9Z. Zanimljivo je bilo popratiti rad 5T5DY, ZD8QD (i ZD8WX) i ZK3RE. Vlad je radio kao D60VB. XF2K je radio s IOTA NA-246, a VK1AA/2 s OC-212.U ožujku nam pak zadovoljstvo rada u pile-up činio DL7CM i njegova ekipa s radom iz 6W/DL__ . Za vrijeme trajanja te ekspedicije ista ekipa odlazi periodično raditi u susjedni entitet kao J5UAR. Vlad se seli i radi kao 5R8VB, no drugu polovinu mjeseca opet provodi na D6. 9M4SDX je radio sa Spratly Is. Irski tim radi iz 3DA0, dok je Elvira radila kao XT2SE. UA9XC radi prvo kao 5I3A (s IOTA AF-087), a zatim i kao D69XC. IZ7ATN/OA6 odlazi raditi s dvije raritetne IOTA SA-098 i SA-095, no posrećila mu se (i nama) samo ona prva. VK6ARI radi s OC-164. Pred kraj mjeseca uveseljava nas pojavljivanje stanice HV0A.Travanj je bio mjesec koji su svi DX-eri željno očekivali. Bio je to mjesec istinski raritetnih DXCC entiteta gdje su se operatori imali prilike dokazivati. Prvi je eter “zagrijao”

DXCC oSVrt na 2007. GoDInuTEKST: Dean Milde, 9A5CY

dx info

multinacionalni tim N8S sa Swain Is. (IOTA OC-200) koji je u 10-ak dana rada odlično odradio ekspediciju (preko 117 000 veza). Nakon toga se dio tima preselio na 5W. U sjeni prethodno navedene ekspedicije treba spomenuti rad belgijskog tima iz TZ#T te talijanskog tima iz JT1Y. S V63 radili su poznati IOTA “aktivatori”, K9AJ, IT9YRE i I1SNW te “aktivirali” OC-132,180 i 277. Rad HV0A odvijala se i tokom ovog mjeseca, a Vlad je “šetao” po 7Q i 5H. Ali pravo usijanje etera događa se koncem mjeseca kad se pojavljuje tim BS7H sa Scarborough Reef.U svibnju se nastavio rad BS7H tima koji je u konačnici s četiri lokacije, tj. grebena, u 6 i pol dana završio svoj rad s preko 45 000 veza u logu. Pile-up je bio toliki da su operatori na pojedinim opsezima nerijetko slušali i do 90 khz up! Menadžer KU9C je do sada uredno odgovorio svakome tko je QSL za tu ekspediciju zatražio direktno poštom. Ukrajinski tim je radio s 3D2 i “aktivirao” IOTA OC-189. Zabilježen je rad s JD1 (Ogasawara is.), OX/NA1SA, E51QMA (North Cook i IOTA OC-080), 4A3IH (Meksico, NA-183), a Vlad je radio kao 9U0VB. BD1DRJ/4 i /2 je radio s dvije zanimljive IOTA AS-135 i 151. HV0A je bio aktivan.Lipanj je okarakteriziran radom poljskog tima, 3B7SP, na svim opsezima i vrstama rada. Vlad također nastoji zadovoljiti svakoga DX “lovca” radom na svim opsezima CW, manje SSB, ali ovaj put to čini kao 9X0VB i 5X1VB. U 5X konačno završava svoje neprekidno 26-mjesečno putovanje po Africi (i nešto malo po Aziji) te odlazi kući u Rusiju. Sada, nakon 26 “posječenih” entiteta i preko 310 000 održanih veza s nestrpljenjem čekamo njegove QSL odgovore. Od zanimljivijih DX stanica u lipnju još treba spomenuti 4W6AAV, FY/G3TXF (i –SXW). Stanica HV0A još uvijek je bila “aktivna”. 3 operatora iz CX radilo je kao HP2/CX__ s IOTA NA-170, HZ1MD/m je po prvi puta “aktivirao” IOTA AS-193, dok je 7U5CI to isto napravio, samo s AF-104. VF0X je radio s NA-196.U srpnju se operatorima ponovo pružila prilika odraditi veze sa S.M.O.M, samo što je ovaj put stanica imala pozivnu oznaku 1A0KM. Bilo je i stanica s OJ0. Tim iz SAD-a je radio iz A25, a tim iz Japana s T8. Također je bilo dosta aktivnosti iz različitih DXCC entiteta s područja Kariba, no predugo bi sada bilo sve ih ovdje navoditi.Zbog IOTA kontesta, koji se tradicionalno održava u ovom mjesecu, IOTA “lovci” su imali priliku poboljšati svoj skor. Različitih stanica s raznih otoka bilo je više nego dovoljno. Oni (rijetki) najuspješniji su tako imali priliku odraditi KL7/__ s IOTA NA-206.U kolovozu se nastavlja aktivnost rada

stanica s različitih otoka pa tako i zanimljivih DXCC entiteta. OJ0B je jedan od njih. Nadalje, KL7/W0BOS je radio s IOTA NA-235 i 238, OX/PA3EXX/p je radio s NA-243, a YW5SI s rijetke IOTA SA-051. FW0MO i FW0YL su radili s OC-054, BD7KLO/5 je radio s AS-138, a VK4JCF s OC-138. Na SSB je bilo moguće u nekoliko navrata odraditi 7O/G4HCL. U ovom mjesecu je svoj rad završio TU2/F5LDY kojeg se tokom cijele godine moglo odraditi na svim opsezima i vrstama rada. Naravno, zbog ljetnog perioda, aktivnosti s Karipskih otoka nije nedostajalo ni tokom ovog mjeseca.U rujnu je najistaknutija ekspedicija bila ona 3B7C s blizu 136 000 veza u svom logu. Nakon toga i 9U0A zaslužuje pohvalu za svoj rad, iako nisu uspijevali “proći” na 160 m. VK9WWI s Willis Is. istaknula se radom pretežito na donjim opsezima. Radio je 9H20 te opet OJ0B. P29VCX je radio s IOTA OC-284, YX5IOTA s SA-044, BY__/4 s AS-146, dok je VO2/NF6J radio s NA-044. VK1ANU/5 s OC-139 nije prolazio u Europi, a samo oni najsretniji odradili su K6VVA/KL7 s NA-041. Pred kraj mjeseca aktualan je bio rad stanice J6/DL7AFS, a u kratkim periodima moguće je bilo odraditi i HV50VR.Listopad je mjesec kada je nakon ljetnog opuštanja DX-erska krv ponovo zakuhala pojavom raznih zanimljivih DXCC entiteta u eteru. Osim 9U0A i J6/DL, koji su još bili aktivni početkom ovog mjeseca, proradili su 3C7Y (IOTA AF-010), 5L2MS (Liberia), ZL7/SP__ na svim opsezima i modovima. Aktivni su bili i C52C, nakratko i kao C50C s IOTA AF-060. Od zanimljivosti ističu se P29NI (OC-283) i P29VLR (OC-256) te H40MY (OC-178), VK6CHI (OC-193), VK6YS/p (OC164), ZD7X, 1A4A (1A3A u CQWW DX natjecanju), 4U1WRC (ITU Geneve), E51NOU (South Cook), 8R1XR(i –XT).U studenom se pojavio tim iz SV sa znakom YK9SV i po prvi puta “aktivirao” IOTA AS-186. 3 operatora radilo je iz V8F__, 4 iz SAD-a je radilo s HK0/_ (San Andres Is.), 8R1PY, 3X5A, 5X1NH, C91KDJ, E51 (South Cook), TU0PAX, HV5PUL, a XF4__(ili 6E4__ s Revilla Gigedo Is. ) je radio samo sa 100 W i samo najs(p)retniji operatori iz Europe su ga uspjeli odraditi. Mnoštvo zanimljivih stanica moglo se odraditi u tradicionalnom starom dobrom CQWW DX CW kontestu.Prosinac nam nije donosio mnogo uzbuđenja, osim što valja istaknuti aktivnost slovačkih radioamatera iz E4/Palestine. Bilo je tu ponešto stanica iz entiteta KH0, GJ, T8, a dok ovo budemo čitali, bit ćemo u iščekivanju rada njemačkog tima iz Perua pod znakovima OC6I s IOTA SA-098. Isti će tim sljedeću godinu započeti radom kao OC1I s IOTA SA-076.

Prodajem rešetkasti stup,14 metara, u tri dijela.Informacije:044/720-542, Branko, 9A2KD.

MalI HAM oGlaS


hrs broj 6/2007 - hrvatski radioamaterski savez · elektronika za mlade • Širokopojasna...

Documents