hrvatske Šume 275 - 11/2019casopis.hrsume.hr/pdf/275.pdfšuma i šumskog zemljišta, a provest će...

BROJ 275 | STUDENI 2019. HRVATSKE ŠUME 1

ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA | Broj 275 | Godina XXIII. | Zagreb, studeni 2019. | ISSN 1330-6480

Aktualno

Naturavita

Izdvajamo...

Počela BorankaZavršna konferencija Red faithKongres pilanara

Austrofoma Volonterske sadnje Kongres komore

Mjesečnik "Hrvatske šume" | Izdavač: "Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb | Predsjednik Uprave: Krunoslav Jakupčić | Glavni urednik: Goran Vincenc | Novinari: Helena Jakobović, Marija Glavaš i Goran Vincenc | Uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran | Adresa redakcije: Ulica kneza Branimira 1, Zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101 | e-mail: [email protected], [email protected]štvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta.

Naslovna stranica: Marinko Bošnjaković - Jesenska | Zadnja stranica: Goran Dorić - Ličke breze

Grafički urednik: Gordana Hren | Grafičko oblikovanje i tisak: | Lektura: Dijana Držaić | Naklada: 6200 komCJENIK OGLASNOG PROSTORA: Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti).U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač.

sadržaj3 Utjecaj ozona na lišće

4 Ovogodišnja Boranka započela u rasadniku Piket

6 Projekt od iznimne važnosti za Osječko-baranjsku županiju

9 Novost je “Škola u šumi, šuma u školi”

10 Prvi rezultati terenskih mjerenja hiperspektralnom kamerom u hrvatskoj šumarskoj praksi u povijesti

12 Bogata ponuda šumarskih strojeva ponovno oduševila posjetitelje

14 Stablo uspomene na pokojne i zalog za buduće generacije

16 Klimatske promjene zabrinjavaju više od moguće recesije

18 Prezentacija rada šumarskih strojeva u Kutini

20 Posadili 3.000 sadnica smreke u Gorskom kotaru

22 Vrlo uspješna konferencija komore

23 Članovi UDVDR-a HŠ-a proveli vikend u Tučepima

24 Naglasak na dobrobitima i izazovima u državnim i ostalim javnim šumama

25 Planinarski dom Jankovac domaćin Dana hrvatskog turizma

27 U Karlovcu održana tiskovna konferencija uoči obnove GJ Kozjača

28 Svijetli obraz Šumarskog fakulteta

29 Od bukve u nizini do strogo zaštićenog rezervata u neposrednom gradskom susjedstvu

32 Projekt HŠI-a dugoročno će unaprijediti praksu Hrvatskih šuma

35 Austrijski šumari LIFE+ projektom protiv klimatskih promjena

36 Ove godine najveće štete od proljetnih požara u poljoprivredi

39 Stablo iz indijanskih mitova o postanku

40 Oprez! Capice su međusobno vrlo slične

42 Dječji kutak - Breza


Aktualno

Iako se radujemo nedavnim vijestima o obnavljanju ozonskog omotača, troposferski ozon (O3) koji nastaje zbog različitih ljudskih aktivnosti sta-

klenički je plin štetan ne samo za naše zdravlje, već i za šume. Troposferski ozon oštećuje lišće što dovodi do sma-njene provodljivosti puči, niže stope asimilacije CO2 i stvara vidljive ozljede listova. Ulaskom u list ozon oksidira nje-gove stanice.

Ti efekti često ubrzavaju starenje, sma-njuju površinu lišća i biomasu te smanjuju produktivnost fotosintetskih kapaciteta. Dakle, zagađenje O3 ima velike utjecaje na funkciju biljaka te posljedično na pro-duktivnost šumskih ekosustava i ostale šumske usluge. Postoje dokazi kako nje-gova globalna koncentracija i dalje raste, a tome pridonose i veće temperature.

Europska unija odredila je prihvat-ljive razine ozona za ljude i vegetaciju te obvezala nacionalne regulatorne agencije da osiguraju mjere smanjenja emisija ozona. Štetni učinak ozona ne ovisi samo o njegovoj koncentraciji, nego i o razini apsorpcije preko puči na listovima. Stoga su talijanski, francu-

Istraživanja

Utjecaj ozona na lišćeTekst: Mladen Iličković

Foto: MOTTLES

Vidljiva oštećenja od ozona na lišću bukve

ski i rumunjski znanstvenici pokrenuli MOTTLES Life+ projekt kojim se želi us-postaviti stalni monitoring emisija ozo-na. Riječ je o 17 lokacija u te tri države u deset vrsta šuma.

- Na tim se lokacijama svakodnevno prikuplja tisuće podataka koji omogu-ćuju znanstvenicima MOTTLES-a da izra-čunaju relevantne biološke kritične ra-zine. - naglašava voditeljica Elisa Carrari s talijanskog Instituta za održivu zaštitu biljaka.

- Projekt već mijenja način na koji se nadzire ozon na europskoj razini jer su u revidiranoj Direktivi o nacionalnim granicama za emisije iz 2016. godine navedene njegove nove razine kao pa-rametar za procjenu njegova utjecaja na ekosustave.

Rezultati ovoga projekta postali su podloga za obveze nacionalnih tijela za nadzor onečišćivača ozonom.

Usto, ovaj projekt pokušava razviti strategije za održivo upravljanje šuma-ma u zagađenom okolišu te podignuti svijest dionika i stručnjaka o inovativ-nom nadzoru emisija ozona i kriterijima zaštite. Elena Paoletti iz talijanskog Istra-živačkog centra tvrdi kako „daju korisne savjete upraviteljima šuma u urbanim područjima opterećenima ozonom”.

Znanstvenici uključeni u projekt ra-zvili su tri strategije borbe protiv ozon-skog zagađenja kroz definiranje koja starost, gustoća, struktura, fertilnost i vrsta sastojina u šumama bolje pod-nosi to iskušenje. U gušćoj je šumi tako primijećena bolja otpornost na ozon-ska oštećenja iako takva stabla s druge strane imaju veće probleme kod suše zbog kompeticije oko vode. Jedan je od ciljeva projekta i održivo gospodarenje šumama u Toskani kako bi se poboljšao zrak u toj talijanskoj regiji.

Stranica projekta: https://mottles-project.wixsite.com/life

Kako ozon oštećuje list

Koncentracije ozona u Europi

4 HRVATSKE ŠUME BROJ 275 | STUDENI 2019.

Aktualno

U velikim požarima koji sve češće haraju šumskim po-dručjima diljem svijeta stradavaju sve veće površine šuma. Globalno povećanje temperature i sve duži sušni periodi uzrokovani klimatskim promjenama do-

datno pogoduju pojavi i širenju požara koji iza sebe ostavljaju pustoš s katastrofalnim posljedicama na šume i ekosustave.

Kako bi utjecali na svijest građana, Savez izviđača Hrvatske pokrenuo je 2018. godine najveće volontersko pošumljavanje i obnovu opožarenih područja Dalmacije, kampanju simbolič-nog naziva Boranka.

Boranka je interaktivna kampanja s ciljem podizanja svijesti građana, pogotovo djece, o važnosti šuma, zaštiti prirode, po-sljedicama globalnog zatopljenja te prevenciji zaštite i požara. SIH je za potrebe kampanje našao idealne partnere u Hrvat-skim šumama, Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja, Ravnatelj-stvu civilne zaštite, Veleposlanstvu Kanade, agenciji Imago Ogilvy i Bornfight te Udruzi hrvatskih dragovoljaca Domovin-skog rata (UHDDR). Podršku projektu pružaju Grad Split, Grad Solin, Splitsko–dalmatinska županija, Grad Zadar i Zadarska županija. Projekt pošumljavanja provodi se u suradnji s Hrvat-skim šumama koje osiguravaju pripremu terena i sadnog ma-terijala te pružaju stručnu pomoć i nadzor u akcijama.

Tiskovna konferencija uoči Boranke

Ovogodišnja

započela u rasadniku Piket

Kampanja Boranka koja za cilj ima obnoviti opožarene površine dobila je svoj nastavak i ove godine. Ponukani prošlogodišnjim uspjehom kada je u 4 tjedna zasađen i posijan veliki broj sadnica i sjemena, organizatori iza kojih stoje Savez izviđača Hrvatske, Hrvatska gorska služba spašavanja te Hrvatske šume odlučili su ponoviti akciju, ovoga puta i na području Zadarske županije.

Kampanja je tijekom prošle godine pokrenula tisuće gra-đana i proširila se čitavom Hrvatskom aktivirajući pri tome više od 2.500 volontera iz cijele zemlje. U edukativnim akci-jama na temu važnosti zaštite šuma i očuvanja okoliša, koje su se odvijale u isto vrijeme s akcijama sadnje, sudjelovalo je preko 5.000 djece iz 40-ak vrtića i škola iz cijele države.

Kampanju su službeno podržali sadnjom vlastitih stabala premijer Andrej Plenković s ministrima i saborskim zastupni-cima, splitsko-dalmatinski župan, gradonačelnik Solina i za-mjenica gradonačelnika Splita te veleposlanik Kanade.

Povodom kampanje Boranka u četvrtak 26. rujna u rasadniku Piket u Zemuniku Donjem koji je u vlasništvu Hrvatskih šuma održana je tiskovna konferencija na kojoj je najavljen početak sadnje 4. listopada kada su posađene prve sadnice.

Ispred SIH-a govorio je glavni organizator akcije Dan Špicer koji je predstavio dosadašnje uspjehe Boranke naglasivši kako izviđači vole reći kako im je zaštita prirode u krvi.

- Kada vidimo da stabla nestaju kao što su nestajala te crne 2017. godine, osjećamo da nestaje dio nas. To je bio i povod za početak Boranke. Smatram da smo u proteklih godinu dana otišli daleko i napravili iznimno dobar posao. Najveći izazov

Tekst / foto: Goran VincencRasadnik Piket


Aktualno

je sigurno bolji osjećaj kada pojedinac posadi stablo nego kada čita u novinama da je to napravio netko drugi.

- Pozivam sve ljude dobre volje da se odazovu kampanji te da dođu posaditi svoje stablo. Uvjeravam vas da je osjećaj koji ćete time dobiti toliko dobar da ćete se njime hvaliti i budu-ćim naraštajima. - dodao je Fazekaš.

Direktor Sektora za šumarstvo Krešimir Žagar podsjetio je prisutne kako je 2017. godine izgorjelo čak 480 kvadratnih ki-lometara te se zahvalio svim zaposlenicima Hrvatskih šuma koji su omogućili uspješnu provedbu ove kampanje, od vodi-telja UŠP Split Ivana Melvana pa do upravitelja Šumarije Split Ante Taraša koji je operativno provodio zacrtano na terenu.

- Kada su nam izviđači došli s prijedlogom ove kampanje, moram priznati da su nam iznesene brojke tada zvučale po-prilično utopistički, ali malo po malo, kako je ideja krenula u realizaciju shvatili smo da je započeto nešto veliko i važno. Smatram da će svi koji su sudjelovali u ovoj kampanji od sada i šumu gledati drugim očima. - naglasio je Žagar.

Oduševljenje Borankom nisu krili niti predstavnici HGSS-a, ispostave Zadar ispred kojih je govorila Jana Mi-

jailović koja je naglasila kako su od splitskih kolega čuli sve najbolje o Boranki i jedva čekaju da akcija počne. Prisutnima su se obratili i predstavnici sponzora sindikata Preporod te Raiffeisen banke, a za kraj se prisutnima obratio i župan Za-darske županije Božidar Longin, inače osnivač rasadnika Piket iz vremena kada je radio u Hrvatskim šumama, koji je iskazao zadovoljstvo što se Boranka nakon splitskog područja seli u Zadarsku županiju te je naglasio kako će ova akcija imati sve-srdnu pomoć županije.

- Posebno sam emotivan što se ova konferencija održava u rasadniku Piket koji je izgrađen sredstvima svjetske banke kako bi se uzgojile sadnice za ratom uništene šume. Drago mi je i što više nema otpora prema boru jer upravo će sadnice bora pripremiti teren za buduću stabilnu sastojinu što je želja svih nas. Ovakvim akcijama širi se ekološka svijest građana, važnost podizanja šuma za cijelo društvo te edukacija o boru kao vrsti koja je tu da nam pomogne stvoriti zdrave klimato-gene šume. - podvukao je za kraj župan Longin.

Kampanja Boranka stekla je ugled i izvan granica Repu-blike Hrvatske. Kampanja je pobijedila na međunarodnom

bio je pokrenuti šire mase da se uključe u kampanju, a to smo postigli zahvalju-jući Hrvatskim šumama i tvrtki Karbon koja je od izgorenih borova napravila tzv. boralice, bojice kojima su crtane virtualne šume. Zahvaljujući modernim tehnologijama, nacrtane šume pretvori-li smo u stvarnost. - ustvrdio je Špicer. Član Uprave Igor Fazekaš naglasio je kako se nakon katastrofalnih požara iz 2017. godine moralo napraviti nešto kako bi se probudila svijest kod građa-na te su Hrvatske šume uložile velika sredstva u kamere visoke rezolucije te u protupožarnu kampanju „Osvrni se i spasi šumu“. Boranka je također izvrstan primjer uspješne akcije koja je imala svoju edukativnu notu istaknuvši kako

festivalu medijskih trendova SEMPL kao najbolja iskustvena kampanja u 2018. godini. Na međunarodnoj kon-ferenciji Impact 2019. godine Boranka je proglašena jednom od tri najbo-lje neprofitne kampanje u Hrvatskoj u 2018. godini. Na nedavno održa-nim Danima komunikacija u Rovinju kampanja Boranka osvojila je brojne nagrade postavši tako najnagrađi-vanija kampanja cijelog festivala, a nagrađena je i Zlatnim Effiem u kate-goriji „Pozitivne promjene: neprofitni sektor“ te Grand prix Effie nagradom za najučinkovitiju kampanju cijelog natjecanja.

Član Uprave Igor Fazekaš

Direktor Sektora za šumarstvo Krešimir Žagar

Aktualno

Tekst / foto: Goran Vincenc

Početna konferencija projekta Naturavita

Projekt od iznimne važnosti za Osječko-baranjsku županiju

U Osijeku je održana početna konferencija projekta Naturavita čiji su korisnik Hrvatske šume, dok su partneri na projektu Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a, Hrvatske vode te javna ustanova Park prirode Kopački rit. Kroz projekt će se razminirati više od 25 km² šuma i šumskog zemljišta, a provest će se i biološka obnova šuma na 1.021 ha i poboljšati protupožarna zaštita šuma.

Svečana dvorana Hotela Osijek ugostila je prvog dana listopada veliki broj uzvanika na početnoj konferenci-ji projekta Naturavita – „Razminiranje, obnova i zaštita šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000

područjima u dunavsko-dravskoj regiji“.Projekt je nastao kao odgovor na dugogodišnji problem

zagađenosti minama i minsko-eksplozivnim sredstvima dije-lova Osječko-baranjske županije koji se nalaze u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000. Mine i minsko-eksplozivna sredstva onemogućavali su siguran pri-

stup građanima i djelatnicima institucija koje su zadužene za upravljanje i/ili gospodarenje područjima što je dovelo do nemogućnosti održivog gospodarenja šumama i šumskim zemljištem. Posljedično, došlo je do degradacije šumskih sa-stojina lošijeg zdravstvenog stanja šuma i čitavog ekosustava te do nemogućnosti uspostave učinkovite zaštite šuma i šum-skih zemljišta od požara.

Kako je obveza Republike Hrvatske kao članice EU-a provedba planova upravljanja područjima ekološke mreže Natura, nemogućnost uspostave cjelovitog sustava uprav-

Terenski obilazak


Aktualno

milijuna kuna od čega 85 %, odnosno 314,1 milijuna kuna čine bespovratna sredstva iz kohezijskog fonda. Razdoblje provedbe projekta je od 23. lipnja 2015. do 23. rujna 2023. godine.

Riječ je o najvrjednijem projektu zaštite prirode u regiji koji se u potpunosti provodi na području Osječko–baranjske županije te obuhvaća šume i šumska zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 područjima, na području Parka prirode Kopački rit i u Regionalnom parku Mura – Drava.

Konferenciju je uvodnim riječima započeo član Uprave Igor Fazekaš naglasivši kako je projekt nastao kao posljedica ratnih djelovanja te zagađenosti minama u zaštićenim po-dručjima Natura 2000 što je onemogućavalo provedbu pro-jekta te sprječavalo redovno upravljanje šumskim područji-ma. Iskazao je zadovoljstvo što je do sada razminirano gotovo cijelo područje od očekivanih 2.536 ha što omogućuje Hrvat-skim šumama da započnu sa svojim aktivnostima u sklopu projekta te da je na 85 ha sadnja u sklopu biološke obnove šuma već obavljena.

Mario Spajić, zamjenik direktora Vodnog gospodarstva Osijek, naglasio je kako Osijek i Osječko–baranjska županija zaslužuju ovakav projekt te da je njima cilj postizanje dobrog stanja voda u retencijskom području na kojem vlada velika bioraznolikost.

Ravnatelj JU Park prirode Kopački rit Tomislav Bogdanović napomenuo je kako su projekti koji se bave istodobno razmi-niranjem i zaštitom prirode itekako osjetljivi, stoga ga neće biti lako realizirati, ali i da je riječ o strateškom projektu kojega smo godinama čekali te da će naglasak biti na edukaciji kako bi se povećala svijest stanovništva o zaštiti prirode.

Nataša Dankić, voditeljica Odjela za tehničku verifikaciju projekata zaštite prirode u Fondu za zaštitu okoliša i energet-sku učinkovitost, istaknula je ideju projekta o većoj pristupač-nosti Parka prirode Kopački rit posjetiteljima te obnovu šuma i šumskih zemljišta.

Pomoćnik ministra unutarnjih poslova i potpredsjednika Vlade Damir Trut istaknuo je da možemo biti ponosni što je razminiranje projektnog područja već skoro gotovo, a uspjeh je time veći jer za razminiranje ovakvog terena trebaju dobri vremenski uvjeti. Postignuti rezultati ne bi bili mogući bez do-bre suradnje koju su potaknule Hrvatske šume.

- Idemo prema konačnom cilju, a to je Hrvatska bez mina. - naglasio je Trut.

Izaslanik predsjednika Vlade Domagoj Mikulić rekao je kako godinama iza rata još uvijek osjećamo posljedice te da ova Vlada radi na tome da ljudi u Slavoniji žive bolje.

Izaslanica predsjednice Republike Hrvatske i pomoćnica ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije Kri-

ljanja tim područjima predstavljao je nepremostiv problem. Stoga su Hrvat-ske šume, zajedno s projektnim par-tnerima, pokrenule projekt Naturavita kao odgovor na izazove uspostave gospodarenja šumama i upravljanja ekološkom mrežom Natura 2000 te upravljanja vodama i vrijednim, o vo-dama ovisnim, ekosustavima na cije-lome području dok će se za potrebe građanstva urediti i turistička infra-struktura.

Projekt Naturavita provodi se u okviru „Operativnog programa konku-rentnost i kohezija za razdoblje 2014.- 2020.“ Ukupna vrijednost projekta je 376,8 milijuna kuna. Ukupna vrijed-nost prihvatljivih troškova je 369,6

Član Uprave Igor Fazekaš

Sudionici početne konferencije Naturavita


stina Bilić zahvalila se nositelju projekta, Hrvatskim šumama, kao i svim partnerima. Provedbom projekta omogućit će se obnova gospodarskih aktivnosti koje su od velike važnosti za lokalno stanovništvo i njihov ostanak na projektnom područ-ju.

Projekt je prisutnima predstavila voditeljica projekta Marija Herceg naglasivši pri tome važnost ovakvih projekata za regionalni razvoj. Predstavivši do sada ostvarene rezulta-te, aktivnosti i očekivanja, saznali smo da je do sada očišćeno 2.516 ha šuma i šumskog zemljišta, a na razminiranom po-dručju pronađeno je i uništeno 5.008 eksplozivnih ostataka iz rata. Biološka obnova provest će se na 1.021 ha što uključuje zamjenu sastojina stranih vrsta sastojinama autohtonih vrsta na 441 ha. Herceg je istaknula kako je provedena biološka ob-nova šuma na 83,93 ha od čega je 48,43 ha obnovljeno sadni-cama hrasta lužnjaka i 35,50 ha sadnicama obične vrbe. Pro-jektom će se obnoviti i izgraditi protupožarna infrastruktura, a u tijeku su radovi na izgradnji prvih 6 protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste dužine 8,49 km te je u pripremi dokumentacija za nabavu usluga projektiranja 4 mosta.

Uspostavit će se i edukacijska infrastruktura. U pripremi je postupak za nabavu radova rekonstrukcije edukacijsko-po-sjetiteljskog centra Podravlje gdje će se provoditi edukacija u svrhu podizanja svijesti o opasnostima od mina i zaštiti priro-de koja će se provoditi pomoću programa i udžbenika speci-jalno naručenih za ovaj projekt.

U sklopu projekta provest će se zaštita voda i od voda ovisnih ekosustava pomoću naručenih 3D modela terena poplavnog područja Parka prirode Kopački rit, utvrđivanjem retencijskog kapaciteta i nultog stanja voda, izradom detalj-nog plana monitoringa i istraživanja za studiju revitalizacije vodenih ekosustava poplavnog područja PP Kopački rit.

Za sudionike konferencije organiziran je terenski obilazak projektnog područja gdje je prisutnima upriličena pokazna vježba pirotehničara MUP-a, a obišli su dijelove na kojima se već nalazi mlada šuma zasađena u sklopu projekta, dok je te-renski dio vezan za pošumljavanje prisutnima pojasnio Dra-gomir Pfeifer, zamjenik voditeljice projekta.

Više od sto sudionika konferencije bilo je zadovoljno viđe-nim te je zaključeno kako je projekt Naturavita jedan od ključ-nih projekata regionalnog razvoja na istoku Hrvatske.

Govornici na početnoj konferenciji Naturavita

Ambienta, sajam namijenjen predstavljanju doma-ćih, ali i inozemnih tvrtki čija je osnovna djelatnost dizajniranje, proizvodnja i prodaja namještaja, odr-žana je po 46. puta na Zagrebačkom velesajmu.

Tijekom četiri dana, tj. od 9. do 13. listopada sajam je po-sjetilo 21.259 posjetitelja, dok je broj poslovnih posjetitelja porastao za 15 % u odnosu na prošlu godinu. Razlog ovako velikom broju jest iskorak po pitanju kvalitete i kvantitete, s obzirom na to da je povećan broj izlagača te je događa-nje upotpunjeno tematski i sadržajno te s obzirom na to da je prostor uvećan za 50 %. Predstavio se čak 461 izlagač iz 28 zemalja, odnosno 30 % više u odnosu na prošlu godinu. To ujedno znači da je daleko veći broj posjetitelja posjetio izložbeni prostor Hrvatskih šuma u odnosu na prošle godi-ne, odnosno da je daleko više ljudi dobilo informacije kako o načinu na koji gospodare i posluju šume, tako i o svemu što ih je zanimalo o šumama kao živome ekosustavu. Hr-vatske šume također su doprinijele proširenjem tematskih sadržaja na način da je osim tradicionalnog predstavljanja organizirana i nastava “Škola u šumi, šuma u školi”.

Sajam je otvorio gradonačelnik Grada Zagreba Milan Ban-dić, a uzvanicima su se prethodno obratili direktorica Vele-sajma dr. sc. Dina Tomšić, potpredsjednik HGK-a za poljopri-vredu i turizam Dragan Kovačević te izaslanica predsjednika Vlade RH i ministrica poljoprivrede Marija Vučković. Tijekom svečanosti bilo je istaknuto kako su šume jedno od naših naj-vrjednijih nacionalnih bogatstava, a drvna industrija jedan od naših najvitalnijih segmenata i šampion izvoza hrvatskog gospodarstva. Nakon otvaranja uslijedila je panel diskusija na temu „Strategija razvoja prerade drva i proizvodnje na-mještaja“ u kojoj je predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Kru-noslav Jakupčić ugošćen kao aktivni sudionik.

Uvelike izmijenjena Ambienta značila je premještaj izložbenog prostora Hrvatskih šuma s uobičajene lokacije, odnosno vanjsko–unutarnjeg prostora u paviljon 9 među druge izlagače. Organizacija oko opremanja i uređenja pro-stora jest, kao i svih ovih godina, povjerena stručnoj surad-nici za odnose s javnošću u UŠP Zagreb Tatjani Đuričić Kuric

Ovogodišnja je 46. Ambienta posebna iz više razloga. Prvo, 2019. godina predstavlja obljetnicu 110 godina kontinuiranog rada Zagrebačkog velesajma. Druga značajna činjenica je značajan kvalitativni i kvantitativni iskorak u odnosu na prethodne godine. Predstavilo se 30 % više izlagača u odnosu na prošlu godinu i na 50 % većem prostoru. U skladu s pozitivnim pomacima sveukupnog sajma i Hrvatske su šume načinile iskorak na način da je uređen još jedan prostor te je tamo održana nastava “Škola u šumi, šuma u školi“ za naše najmlađe sugrađane.


Događaji

Hrvatske šume na 46. Ambienti

Novost je “Škola u šumi, šuma u školi”i upraviteljici radne jedinice Rasadnik Zagreb, UŠP Zagreb Ni-ves Salopek. Tako se aranžman od šumskih i ukrasnih sadnica, plodova i sjemena savršeno uklopio u novi prostor. Uz biljke dodatni ugođaj kutka za opuštanje davala je garnitura od masivnog drveta u središtu i ogradica od pletene lijeske. Od šumskih sadnica bilo je izloženo nekoliko vrsta hrasta, divlja trešnja i crni bor. Za posjetitelje koji razmišljaju o podizanju ži-vice bile su izložene sve moguće vrste sadnica od uobičajenih šimšira, kaline, tuje i žutike do dugorastuće božikovine i foti-nije osobite po tome što mladi izbojci nose crvene listove. Sve izložene biljke proizvedene su u rasadnicima Hrvatskih šuma, a prostor su krasile fotografije autora šumara nagrađene na šumarskim izložbama “Šuma okom šumara”.

“Škola u šumi, šuma u školi” održana je u prestižnom pa-viljonu 5, spomeniku arhitekture našeg poznatog arhitekta Marijana Haberlea. Tamo je uređen šumski kutak za mališane iz Dječjeg vrtića Trnsko sastavljen od šumskih i ukrasnih sad-

Tekst / foto: Marija Glavaš

nica i plodova. Kako bi se stvorio ugođaj šume, iz rasadnika su dopremljena mlada stabla hrasta, jasena, graba, bukve, jele i bora, no bilo je predstavljeno i nekoliko hortikulturnih vrsta poput katalpe i žalosne vrbe. Kako šumari podižu šumu, s ko-jim se problemima suočavaju, npr. raznim štetnicima i bole-stima, kojih vrsta stabala ima u našim šumama i štošta drugo pojasnila im je s puno entuzijazma stručna suradnica za pla-niranje u UŠP Zagreb Ivana Miškulin. U UŠP Zagreb za mališa-ne su pripremili i slikovnice-bojanke koje su osmislili kolege šumari iz UŠP Delnice, bojanke s motivima šumskog drveća, bojice i plastelin kako bi im naučeno ostalo u dugoročnom i ugodnom sjećanju.

Izložbeni prostor Hrvatskih šuma na Ambienti

Iz ponude naših rasadnika

Škola u šumi, šuma u školi


Događaji

Završna konferencija projekta Red Faith

Prvi rezultati terenskih mjerenja hiperspektralnom kamerom u hrvatskoj šumarskoj praksi u povijesti

Klimatske promjene ugrožavaju šume, a prvi je korak je kvalitetan i pravovremen monitoring. Projekt Red Faith nastao je iz potrebe za efikasnijim, kompleksnijim i detaljnijim procesom prepoznavanja i pregleda terena šuma i šumskog zemljišta.

UOsijeku je zadnjeg dana rujna održana završna kon-ferencija projekta Red Faith – obnova biološke ra-znolikosti pomoću zračnih videotehnologija, koji je financiran sredstvima Europske unije u sklopu Pro-

grama prekogranične suradnje Intereg V-A Mađarska - Hr-vatska 2014.- 2020. Riječ je o projektu kojemu je vodeći par-tner bio Baranya Megyei Onkormanyzat (baranjska županija sa sjedištem u Pečuhu), dok su partneri bili šumarska tvrtka Mecsekerdo Zrt., Hrvatske šume d.o.o. te Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Ukupna vrijednost projekta je 485.401,94 eura, dok je EU sufi-nancirala 412.591,64 eura. Projekt koji je započeo u listopadu 2017. godine zadnje je aktivnosti imao u rujnu 2019., stoga je projektni tim predstavio rezultate učinjenog za vrijeme traja-nja projekta.

Završna konferencija održana je u dvorani Hrvatske gos-podarske komore u Osijeku, a okupili su se projektni timovi s obje strane granice.

U pozdravnom govoru voditelj UŠP Osijek Vlado Jumić iskazao je zadovoljstvo što su na području osječke podružni-ce prvi puta u povijesti rađena šumarska istraživanja ovakvom tehnologijom te da je imperativ struke uvođenje novih teh-nologija.

- Monitoring koji je rađen novim tehnologijama u sklopu projekta Red Faith dio je standardnog gospodarenja šumama,

a na nama je da u daljnjem radu iskoristimo opremu i znanje koje smo dobili projektom Red Faith te ih implementiramo u buduće gospodarenje. - istaknuo je Jumić.

Član Uprave Hrvatskih šuma Igor Fazekaš zahvalio se svima koji su radili na projektu, a koji je bio na obostranu korist za obje države. Drago mu je da Hrvatske šume rade na brojnim projektima financiranima od strane EU-a što znači da smo pre-poznali njihove vrijednosti, ali i da su nas druge organizacije prepoznale kao pouzdanog partnera.

- Trenutno provodimo projekte u vrijednosti većoj od 200 milijuna eura, a tu nećemo stati te sam siguran kako ćemo u budućnosti realizirati još veći broj projekata. Ovaj projekt od velike je važnosti i za buduće suradnje jer je Red Faith tim do-kazao svoju sposobnost što je odličan preduvjet svih budućih suradnji. - iskazao je zadovoljstvo Fazekaš.

Rezultate istraživanja predstavio je Laszlo Beko pred-stavivši tehnologiju i metodiku koja se koristila pri monito-ringu za vrijeme projekta te rezultate istraživanja s mađarske strane, dok je voditelj projekta s hrvatske strane Boris Ljuboje-vić predstavio rezultate hrvatskog dijela tima.

S hrvatske strane koristili su se bespilotni sustavi zrakoplo-va s multispektralnim i RGB senzorima za snimanje 10.000 ha projektne površine, dok se hiperspektralna kamera koristila za pojedina područja u kojima se uočila veća zastupljenost inva-zivnih vrsta. Primjena tehnologija bespilotnih letjelica sa sen-


Zračni monitoring pruža brojne mogućnosti


Događaji

Prvi rezultati terenskih mjerenja hiperspektralnom kamerom u hrvatskoj šumarskoj praksi u povijesti

zorima ponajviše je bila orijentirana na prepoznavanje kon-kretnih vrsta drveća na snimkama, a potom i na kvantifikaciju njihovog prisustva u prostoru.

Prikazom vrijednosti refleksije u pojedinim kanalima za po-jedine vrste drveća dobiveni su prvi rezultati terenskih mjere-nja hiperspektralnom kamerom u hrvatskoj šumarskoj praksi u povijesti.

Zaključeno je kako se spomenute tehnologije i korištena metodologija mogu učinkovito koristiti za identifikaciju pro-blematičnih situacija poput napada štetnika što u svjetlu kli-matskih promjena može biti od velike koristi u gospodarenju šumama. U hrvatskom šumarstvu tehnologija potencijalno ima posebno veliki značaj u prebornim šumama, dok će isto-vremeno možda tražiti određene prilagodbe u jednodobnim regularnim šumama.

Za kraj, Ljubojević je predstavio zaključke te održivost kojom će rezultati učinjenoga imati primjenu i u budućnosti.

je slike iz zraka koje omogućavaju bolje razumijevanje kom-pozicije šume, posebno krošnji. Zračni monitoring pruža mogućnost prevencije širenja invazivnih vrsta, bržu reakciju na ugroze šuma od insekata, bolesti ili ljudi, analizira rezul-tate korištenja kemijskih sredstava i ostalih uzgojnih radova, prikazuje štete od suše i požara, upozorava na mogućnost poplave i prati njeno širenje i moguće zastoje, pomaže pri uređivanju šuma, procjenjuje stanje biomase itd. Nabavkom bespilotnih letjelica, zračnim snimanjem šumskih površina, evaluacijom i integracijom snimljenog u GIS aplikaciji pred-ložene su tehnologije koje mogu biti primjenjive nakon za-vršetka projekta.

Također treba naglasiti kako je projekt imao i edukativ-ni karakter, a za potrebe edukacije javnosti o značenju kli-matskih promjena, zaštite šuma i podizanja svijesti o važ-nosti šuma u sklopu projekta obnovljena je kuća u mjestu Tikveš.

Oprema nabavljena projektom Voditelj projekta s hrvatske strane Boris Ljubojević

Završna konferencija Red Faith

Prilagodba klimatskim promjenama i zaštita prirode i okoliša važni su izazo-vi s kojima se susreće Europska unija. Šume čuvaju bioraznolikost, sadrže ob-novljive izvore energije te omogućava-ju zapošljavanje u ruralnim područji-ma. Klimatske promjene ugrožavaju šume, a prvi je korak kvalitetan i pravo-vremen monitoring. Projekt je nastao iz potrebe za efikasnijim, kompleksni-jim i detaljnijim procesom prepoznava-nja i pregleda terena šuma i šumskog zemljišta. Provedba projekta osigurala

Događaji


Pokraj austrijskog grada Forchtensteina od 8. do 10. listopada održana je Austrofoma, jedan od najvećih svjetskih sajmova šumarske opreme i mehanizacije koji se za razliku od tipične sajamske izložbe organizira u šumi, u stvarnim uvjetima u kojima strojevi rade. Sajam se održava svake četiri godine i ponudio je novitete u šumarskoj struci koji su od velike važnosti za obavljanje terenskog posla pa smo tako imali prilike vidjeti osim proizvođača standardnih šumarskih strojeva poput forvardera, harvestera i žičara, i poneka rješenja koja mogu biti od velike koristi na našim zahtjevnijim terenima.

Austrofoma 2019.

Jedan od najznačajnijih sajmova šumarske opreme i mehanizacije Austrofoma održao se početkom listopada u austrijskom gradiću

Forchtensteinu, u blizini Bečkog Novog Mjesta. Što zbog blizine, a što zbog vr-hunskog prikaza rada strojeva u stvar-

nim okolišnim uvjetima Austrofoma je brojnim hrvatskim šumarskim stručnja-cima omiljeni sajam gdje često ostvare prvi kontakt s najnovijim tehnologija-ma.

Tehnička rješenja koja smo imali prili-ke vidjeti na sajmu sigurno su zanimljiva


Bogata ponuda šumarskih strojeva ponovno oduševila posjetitelje

šumarskim inženjerima koji često poku-šavaju premostiti nepredvidive situacije u kojima se nađu tijekom rada, a upra-vo zbog toga Austrofoma nudi prezen-taciju izloženih proizvoda u uvjetima s kojima se naše kolege redovno susreću na terenu poput savladavanja velikih nagiba, klizavih terena, pravila vezanih za ekologiju koje je ponekad izuzetno teško ispoštovati i sl. Šumarska struka susreće se i s velikim globalnim proble-mom nedostatka radne snage, a rješe-nja postoje u vidu tehnologije, stoga je posjet ovome sajmu od velike koristi za naše stručnjake.

Austrofomu je posjetila delegacija Hrvatskih šuma na čelu s predsjedni-kom Uprave Krunoslavom Jakupčićem. Na licu mjesta rukovoditelji Proizvodnih odjela Uprava šuma podružnica, kao i djelatnici Službe za proizvodnju i razvoj te Službe za javnu nabavu mogli su se uvjeriti u tehnička rješenja potrebna za

Samohodni stroj za pripremu tla

Predsjednik Jakupčić s Vladimirom Čambom u obilasku sajma

Događaji


rad u specifičnim uvjetima te bilježiti dojmove o ponuđenoj opremi.

U fokusu su ove godine bili samo-hodni sidraši-vitla koji se koriste kao pripomoć forvarderima i harvesterima na velikim nagibima, strojevi za pripre-mu tla za sadnju u glavnom prihodu, ali i ostala inovativna rješenja poput traktorske sadilice za nagnute terene. Od ostalih strojeva fokus je i dalje na ra-zličitim tipovima harvestera, pogotovo manjima za prorede u drugom i trećem dobnom razredu, te žičarama.

Tijekom posjeta predsjednik Ja-kupčić sastao se s dužnosnikom au-strijskog Ministarstva poljoprivrede, šu-marstva, vodoprivrede i zaštite okoliša Vladimirom Čambom te su zajedničkim obilaskom sajma razmijenili iskustva i komentirali izloženu tehnologiju. Tako-đer se sastao s hrvatskim predstavnici-ma tvrtki Konrad i Komatsu koje su ima-le prezentacije svojih strojeva na terenu te je predsjednik iskoristio priliku da se još jednom na licu mjesta uvjeri u kori-snost netom nabavljenih žičara.

Činjenica je kako Hrvatske šume, kao i uostalom svi poslodavci u Hrvatskoj, imaju velikih problema s pronalaskom radne snage koje je sve manje na trži-štu, pogotovo u manjim sredinama gdje šumarstvo igra značajnu ulogu, stoga je prioritet okrenuti se tehnologijama koje u pojedinim slučajevima zamjenjuju ljudski rad na terenu.

Sajam je, kao i svaki puta do sada, bio izvrsno organiziran, a posjetitelji su imali prilike štošta vidjeti. Nama je u svakom slučaju u oko upao nevjeroja-tan napredak tehnologije koja se rabi na nagnutim terenima što u svakom sluča-ju predstavlja rješenje za veliki dio naših površina u brdskim krajevima. Tu pr-venstveno mislimo na već spomenute harvestere koji pomoću strojeva sidraša savladavaju nevjerojatne nagibe pove-ćavajući učinkovitost stroja za 80 %. Oni bi, uz žičare, mogli predstavljati rješenje u krajevima gdje je gotovo nemoguće naći šumskog radnika sjekača.

Zanimljivo je vidjeti i goleme harve-stere koji bi mogli raditi u glavnom pri-hodu, pa čak i naših lužnjakovih šuma.

Stoga je potrebno obilaziti sajmove ovoga tipa kako bi se učilo i bilo ukorak s vremenom jer ćemo prije ili kasnije dobiti rješenja za sve naše sastojine.

Samohodno sidro kao pripomoć za rad na velikim nagibima

Hidraulički stroj za pripremu tla

Demonstracija rada žičare


Događaji

Sadnja memorijalnih stabala na Medvednici

Stablo uspomene na pokojne i zalog za buduće generacije

Hrvatske šume ostvarile su nesvakidašnju suradnju s udrugom Posmrtna pripomoć u okviru koje je pošumljavano područje Šumarije Zagreb i Šumarije Velika Gorica. Riječ je o 5.000 kontejnerskih sadnica obične bukve iz naših rasadnika posađenih kao memorijalna uspomena na dragu osobu, a koje su ujedno i sredstvo podizanja svijesti kod ljudi o važnostima očuvanja šuma i naše planete za budućnost.

Zagrebačkoj podružnici Hrvat-skih šuma nedavno se obratila udruga Posmrtna pripomoć te su te dvije strane sredinom li-

stopada zajedno ostvarile pomalo neo-bičnu suradnju, može se reći ekološko–duhovnog karaktera. Riječ je projektu

naziva Stablo uspomena u okviru kojeg se sade takozvana memorijalna stabla u akcijama pošumljavanja naših šuma diljem Hrvatske u znak sjećanja na pre-minulu dragu osobu. Ovaj čin mnogima je utjeha u teškim trenutcima oprašta-nja od voljene osobe s obzirom na to

da je stablo simbol života i rasta, a sam postupak jedinstven i duhovan. Projekt je zamišljen kao dugoročan, odnosno svake godine udruga Posmrtna pripo-moć posadit će 5.000 stabala uz pomoć Hrvatskih šuma koje su nadležne za do-bavljanje sadnica, odabir površina, kao i samu sadnju na terenu.

U Hrvatskoj se šumama gospodari na prirodan način što znači da se obnova vrši sjemenom koje padne sa zrelih sta-bala na pripremljeno tlo. Izvan granica Hrvatske prepoznati smo kao lideri ova-kvog načina gospodarenja s obzirom na to da se naše šume uvrštavaju među najprirodnije u Europi pa i svijetu. No, danas kada se događaju sve češći vre-menski ekstremi u okviru klimatskih

Tekst / foto: Helena Jakobović

Sadnice obične bukve iz rasadnika Hrvatskih šuma

Predstavnici udruge Posmrtna pripomoć nakon sadnje


Događaji

promjena, ponekad se dogodi da po-mladak izostane i uz sav trud šumarskih stručnjaka. Onda se izvode radovi pošu-mljavanja, odnosno sadnje sadnica.

Upravo na jednoj takvoj površini na obroncima Medvednice uklonjena su stabla smreke zbog sušenja uslijed napada potkornjaka te je ista bila pri-premljena za prvu sadnju s članovima udruge Posmrtna pripomoć u okviru inicijative Posadi stablo. Rana jesen i predivan sunčan dan bili su idealni za sadnju i druženje. Radnici Uprave šuma Zagreb posadili su 2.500 stabalaca bu-kve, a predstavnici udruge željeli su se priključiti sadnji i iskušati svoje vještine presretni što dan provode na svježem zraku u prirodi. Naši radnici rado su im pojašnjavali tehnike sadnje i odgovarali na sva pitanja.

Voditelj podružnice Zagreb Damir Miškulin i upravitelj Šumarije Zagreb Ivica Dugački najbolje znaju što znači gospodariti šumama na Medvednici s obzirom na to da su pod stalnim bud-nim okom građana kojima Zagrebačka gora predstavlja pluća grada i zelenu oazu za bijeg od užurbanog dnevnog ritma. Posve je razumljiva briga javnosti za ovu šumsko bogatstvo, ali zato nije na odmet ponoviti kako se Medvedni-com upravlja stručno, na održiv način, pazeći na bioraznolikost i očuvanje šuma za buduće generacije. Voditelj Miškulin upravo zato pohvaljuje inici-jativu i zahvaljuje udruzi što podupire održivo upravljanje šumama.

- Ovakve akcije pridonose podizanju svijesti kod svih građana o potrebi oču-

danas. Ja sam odlučio iskoristiti oba najbolja dana za sadnju jer sam prije točno 20 godina posadio stablo ma-gnolije povodom rođenja svoje kćeri, a iskoristit ću evo i današnji dan. Po-saditi drvo stvarno je dobar osjećaj – učinio si nešto lijepo i pametno za svoj okoliš i nešto što će živjeti još dugo nakon mene. A sviđa mi se i ova ideja memorijalnih stabala. Možda jednom netko i za mene zasadi recimo jedan krasan visoki i vitki jablan koji bi naj-bolje podsjećao na mene. - našalio se Zoran Šprajc. Nadodao je još kako straha od toga da šume u Hrvatskoj nestaju nema jer je siguran u znanje te vješte i stručne ruke šumara u Hr-vatskim šumama.

Lana Klingor–Mihić poručila je kako je lijepo sudjelovati u jednom ovakvom projektu kojim nešto vraćamo prirodi.

- Zapravo, želim svojoj djeci ostavi-ti nešto za budućnost. Kako mi inače živimo okruženi prirodom ovo je na-dogradnja onome kako želim da moja djeca odrastaju. Neka ove mlade sad-nice postanu pluća mog Zagreba i mje-sto nekih novih izazova generacija koje dolaze. - poručila je Lana Klingor–Mihić i nadodala kako je stablo uspomene koje je ona posadila na Medvednici posvetila dragom i nedavno preminulom prijate-lju Andreju Barbieriu.

Preostalih 2.500 sadnica posađeno je na području Šumarije Velika Gorica u gospodarskoj jedinici Vukomeričke Go-rice, a daljnji planovi sadnje memorijal-nih stabala dogovarat će se s Hrvatskim šumama na cijelom području Lijepe naše.

vanja šuma, a one su ugrožene uslijed klimatskih promjena i neodgovornog ponašanja pojedinaca. Bez šume nema ni čistog zraka ni čiste vode, a ovakva mlada i zdrava šuma, kakva će ovdje niknuti, naš je najbolji saveznik u ubla-žavanju klimatskih promjena. – rekao je Damir Miškulin.

Petra Majdak, voditeljica projekta Stablo uspomena, rekla je kako su u ovaj projekt krenuli želeći ljudima ponuditi ljepšu uspomenu od rezanog cvijeća i paljenja svijeća, a ujedno poticati eko-lošku svijest te da im je cilj i revitalizacija i pošumljavanje hrvatskih šuma. Nagla-sila je kako su u udruzi oduševljeni pr-vim reakcijama korisnika ove inicijative pa je najavila da će biti potrebne možda i dodatne količine sadnica od Hrvatskih šuma.

- Udruga šalje memorijalnu karticu koja je napravljena od recikliranog pa-

pira i na kojoj će pisati u čiju je čast stablo po-sađeno, na kojoj lokaciji i stih sućuti koji će se moći personalizirati. – dodala je Petra Majdak.

Ovu vrstu pošu-mljavanja podupiru i dvije poznate osobe iz javnoga života Zoran Šprajc i Lana Klingor-Mihić koji su sudjelovali u samoj sadnji na Med-vednici. - Stara kineska izreka kaže: najbolji dan za posaditi stablo bilo je prije 20 godina, a drugi najbolji dan je

Ana Juričić Musa s predstavnikom udruge Posmrtna pripomoć, Zoranom Šprajcom i Lanom Klingor-Mihić

Zoran Šprajc i Lana Klingor–Mihić s radnicima Hrvatskih šuma spremni za sadnju stabalaca obične bukve


Događaji

10. Kongres pilanara JI Europe u Slavonskom Brodu

Klimatske promjene zabrinjavaju više od moguće recesije

Fokus desetog jubilarnog Kongresa pilanara jugoistočne Europe bio je na klimatskim promjenama koje se događaju sve brže i s tim povezano zdravstvenom stanju šuma u Hrvatskoj i Europi. Pojava novih štetnika i nastanak prijetećih bolesti moglo bi dovesti do izumiranja naših autohtonih vrsta drveća te utjecati na drvoprerađivački sektor u budućnosti.

Jubilarni deseti Kongres pilanara jugoistočne Europe održan je 25. i 26. rujna već tradicionalno u Sla-vonskom Brodu. Ondje se okupilo

preko 250 predstavnika s područja šu-marstva, drvne i pilanske industrije, kao i vodeći proizvođači tehnologija pove-zanih s ovim gospodarskim sektorom. Događaj je organiziran pod pokrovitelj-stvom predsjednice Republike Hrvatske

Kolinde Grabar-Kitarović, Hrvatskog sa-bora, Ministarstva poljoprivrede, Mini-starstva gospodarstva, Brodsko–posav-ske županije i Grada Slavonskog Broda, a podršku kongresu dale su, kao i do sada, Hrvatske šume. Uz brojne domaće stručnjake bilo je i mnogo onih inoze-mnih iz Austrije, Njemačke, Italije, Belgi-je, Švedske, Mađarske, Crne Gore, Srbije te Bosne i Hercegovine što je pokazatelj

uspješnosti i važnosti ove konferencije. Aktualnih tema iz šumarske i drvopre-rađivačke industrije nije nedostajalo, ali je fokus ove godine bio na prijete-ćim bolestima naših autohtonih vrsta drveća koje su nastale kao posljedica klimatskih promjena te s tim povezano zdravstvenom stanju šuma u Hrvatskoj i Europi. Kongres je započeo studijskim posjetom tvornici SpinValis koja prera-


Predsjednik Uprave HŠ-a Krunoslav Jakupčić sa zamjenikom župana Brodsko–posavske županije Stjepanom Bošnjakovićem te voditeljima UŠP Nova Gradiška, Osijeka i Požega


Događaji

đuje 45.000 m³ sirovine u visokovrijed-ne proizvode. Nakon toga krenuli su u obilazak šumskih sastojina u Radinju na području gospodarenja Uprave šuma Nova Gradiška gdje je goste dočekao domaćin, voditelj te podružnice Hrvoje Žakić. On je sudionike proveo šumskim područjem na kojem pridolaze sastoji-ne poljskog jasena te pokazao kako su stradale tijekom snažnog olujnog ne-vremena, ali najveći neprijatelj tim sa-stojinama trenutno je patogeni organi-zam Chalara fraxinea, istaknuo je Žakić.

Idući dan u koncertnoj dvorani Ivane Brlić–Mažuranić održana je centralna svečanost s mnogobrojnim predavanji-ma i panel raspravama. Uvažene goste u ime Hrvatskog drvnog klastera i Udruge CROBIOM pozdravio je Marijan Kavran predstavivši ovogodišnje teme i zaže-ljevši svima ugodan boravak na konfe-renciji. Na samom početku Jozo Jović iz Hrvatskog drvnog klastera rekao je kako su naznake prve faze recesije u ovom sektoru iza nas i da su za sada po-godile one najslabije tvrtke, no izrazio je mišljenje kako će u budućnosti nova recesija pogoditi upravo one bogatije. Referirao se i na gorući problem s bole-stima šumskog drveća diljem Hrvatske te naglasio kako je krivac za klimatske promjene upravo čovjek te da svi za-jedno moramo naći rješenje za najbolju prilagodbu klimatskim promjenama.

Danijel Smiljanić, predsjednik Udru-ženja drvno-prerađivačke industrije HGK-a, istaknuo je kako se u posljednje vrijeme sve više s kupcima razgovara o stanju na tržištu te da su svi svjesni mogućih posljedica recesije drvoprera-

đivačkog sektora. Nadodao je kako su pilane vrlo važan dio drvne obitelji te podsjetio kako su HGK i Hrvatske šume, kojima se posebno zahvalio, uložili puno truda u izradu pisma razumijeva-nja čime su pilanama osigurali deseto-godišnje ugovore.

U ime Vlade Republike Hrvatske su-dionike kongresa pozdravio je Tomislav Panenić, a čast otvorenja imao je pred-sjednik Uprave Hrvatskih šuma Kruno-slav Jakupčić.

- Hrvatske su šume monopolist na tržištu drvnih sortimenata, ali su pila-nari i drvoprerađivači jako vrijedni kup-ci i partneri našeg poduzeća. Za nas je važno imati kupca u susjedstvu, doma-ćeg drvoprerađivača, što znači siguran plasman i otvoreni kanal distribucije, odnosno lokalne isporuke. – istaknuo je predsjednik Uprave Hrvatskih šuma i nadodao

- Ili oba partnera pobjeđuju ili oba partnera gube.

Rekao je i kako se sprema javni po-ziv za prodaju drvnih sortimenata za 2020. godinu koji će uskoro biti objav-ljen te istaknuo da su Hrvatske šume i ove godine otvorene za pomoć i po-jašnjenja prilikom postupka i proce-dure prijave.

U panel raspravi na temu klimatskih promjena sudjelovali su voditelj UŠP Nova Gradiška Hrvoje Žakić i doc. dr. sc. Ivica Tikvić koji su upoznali sudionike s mnogim problemima u gospodarenju šumama zbog sve češćih elementar-nih nepogoda i pojave novih štetnika. Ubrzanim klimatskim promjenama na-rušena je stabilnost većine šumskih sa-stojina, odnosno vrsta drveća u Hrvat-skoj, ali je problem prisutan i u drugim zemljama EU-a. Našu najvrjedniju vrstu hrast lužnjak napala je hrastova mreža-

Čast otvorenja pripala je i ove godine predsjedniku Uprave HŠ-a Krunoslavu Jakupčiću

Predsjednik Uprave društva sudjelovao je u završnoj panel raspravi


Događaji

sta stjenica, ali najugroženija vrsta drveća je poljski jasen koji je zaražen gljivom naziva Chalara fraxinea. Hrastova mrežasta stjenica značajno smanjuje urod sjemena, a hrast odbacuje žir prije nego što sazrije što znači da se značajno smanjuje pri-rast i mogu se očekivati znatno manje količine prirasta i u na-rednim desetljećima. Znanost trenutno nema odgovarajuće rješenje.

Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić na-glasio je kako je jedino šumarska struka uz pomoć znanstve-nih institucija u stanju sanirati i obnoviti šumske sastojine. Ja-sen je, rekao je Jakupčić, puno ozbiljniji problem. U Hrvatskoj je pod jasenom 180.000 hektara šuma, a rješenja za invazivnu gljivu Chalaru nema. Neke države, poput Slovačke, Poljske ili Danske, zbog istog razloga morale su u potpunosti posjeći ja-senove sastojine.

Kao još jedan alarmantni problem istaknut na kongresu je i demografija ruralnih područja i s tim povezano nedostatak radne snage. S obzirom na to kako zapadna Europa stalno tra-ži radnike i sirovinu i može ponuditi bolje uvjete, nastaje veliki problem i opasnost za pilane u zemljama jugoistočne Europe koje su zbog niže kapitalizacije u neravnopravnom položaju prema pilanama iz najrazvijenijih zemalja. Nedostatak radne snage ocijenjen je velikom razvojnom prijetnjom za cijeli dr-voprerađivački sektor.

- Jako puno kolega uvozi radnike iz Ukrajine, Indije, Bosne i Hercegovine i drugih zemalja. Svatko tko ima priliku već ko-risti uvozne kvote jer lokalne radne snage jednostavno nema. Mi vodimo svoju bitku s našim proizvodnim i kadrovskim pro-blemima, Hrvatske šume imaju svoje izazove, ali svi zajedno moramo ruku pod ruku pokušati pronaći optimalna rješenja. – rekao je Daniel Smiljanić.

Glavni zaključak događanja može se sažeti u preporuku kako se svi sektorski dionici moraju držati zajedno i međusob-no surađivati, koordinirati i zajednički kreirati tržišne strategi-je s obzirom na to da je trgovina drvom globalna i pod velikim utjecajem američko–kineskog trgovinskog rata. Predsjed-nik Uprave Hrvatskih šuma na kraju je sve zamolio da budu „odvjetnici“ našem trgovačkom društvu jer uz sve probleme koji su se nadvili nad ovaj segment gospodarstva Hrvatske su šume uz sav trud i napore u komunikaciji još uvijek na meti najšire javnosti zbog nerazumijevanja gospodarenja našim šumama koje se u Hrvatskoj obavlja na prirodan način i pre-ma Zakonu.

U panel raspravi na temu klimatskih promjena sudjelovali su voditelj UŠP Nova Gradiška Hrvoje Žakić i profesor sa Šumarskog fakulteta Ivica Tikvić

Inovacije

Prezentacija rada šumarskih strojeva u Kutini

Kako postići bolje učinke kod sadnje, a s manje ljudi dosjetili su se u zagrebačkoj podružnici Hrvatskih šuma gdje trenutno traje pokusna faza te ideje potaknute radom u rasadniku. Naime, traktor s priključenom sadilicom izvršava sadnju uz pomoć traktorista i jednog do dvoje radnika koji sjede na priključku i spuštaju u tlo kontejnersku sadnicu.

Početkom listopada održana je prezentacija šu-marskih strojeva, koji se koriste prilikom radova pripreme staništa i sadnje sadnica na terenu, u samoj šumskoj sastojini. U Šumariji Kutina, na

području gospodarenja zagrebačke podružnice koja je ujedno bila domaćin ove edukativne terenske radionice, okupili su se predstavnici Proizvodne službe iz Direkcije Hrvatskih šuma, kao i svi rukovoditelji i stručni suradnici za uzgoj i iskorištavanje šuma iz još 6 nizinskih Uprava šuma: Nova Gradiška, Našice, Slatina, Požega, Osijek i Vinkovci. Radionica je bila prilika da se razmjene vrijed-na iskustva s područja uzgajanja šuma te nauči nešto posve novo.


Sadnice jasena posađene pomoću sadilice


Sudionike su pozdravili voditelj UŠP Zagreb Damir Mišku-lin i rukovoditelj Proizvodne službe Mladen Slunjski poželjev-ši svima ugodan boravak u Kutini, na području zagrebačke Uprave šuma, uz napomenu da se svi slobodno aktivno uklju-če u raspravu na korist svih sudionika.

Terenski obilazak započeo je obilaskom nekadašnjeg ra-sadnika u gospodarskoj jedinici Kutinske nizinske šume, da-nas pokusne plohe na kojoj je 2013. godine izvršena sadnja reznicama klona vrbe kao testa za produkciju biomase. Ovaj pokus bio je odskočna daska za pronalazak rješenja u sastoji-nama koje stradavaju zbog dugog zadržavanja vode u prolje-će te ledenog pokrova zimi. Naime, može se reći kako vrbe, pa i topole, imaju gotovo antibiotsko djelovanje jer preuzimaju funkciju mehaničkih pumpa koje putem korijena i procesa transpiracije izvlače višak vode iz tla omogućavajući vrijednim vrstama poput hrasta i jasena daljnji razvoj. Isto tako, stabilne sastojine vrba i topola zadržavaju ledeni pokrov na mjestu ne dopuštajući lomljenje u svim smjerovima i sprečavajući uni-štavanje pomlatka.

O tome, kao i o ulozi vrba i topola u zaštiti i obnovi ja-senovih sastojina govorio je stručni suradnik za proizvodnju Samir Glavaš napominjući kako je na području Šumarije Petri-nja postavljen pokus još prije osam godina, a čiji će rezultati danas biti moguća osnova za spas poljskog jasena kao naše autohtone vrste drveća. U odsjeku 39b prezentiran je rad trak-tora VALTRA S294st s priključenim malčerom SFM-225 koji je

u Upravu šuma Zagreb stigao početkom ove godine na inici-jativu voditelja Damira Miškulina i rukovoditelja Proizvodnog odjela Zorana Bumbera i do sada svojim radom opravdao in-vesticiju. Moćan i snažan služi za pripremu terena za sadnju, ali i kod izrade cesta usitnjavajući kamen. Prikazan je i rad trak-tora s priključkom freze za korijenje SEPPI FC 45 koji je usitnio zemlju i pripremio redove (gredice) za sadnju kontejnerskih sadnica poljskog jasena.

Naime, u zagrebačkoj podružnici dosjetili su se kako postići bolje učinke kod sadnje s manje ljudi. Trenutno traje pokusna faza te ideje potaknute radom u rasadniku. Naime, traktor s priključenom sadilicom Displantarium izvršava sad-nju uz pomoć traktorista i jednog do dvoje radnika koji sjede na priključku i spuštaju u tlo kontejnersku sadnicu. Za sadnju iste količine sadnica na ovaj način potrebno je oko 5 puta ma-nje radnika nego kada se radi klasična sadnja, što znači da je ovakva sadnja 5 puta brža i jeftinija. Sadnja pomoću sadilice u šumi nije nepoznanica niti u Upravi šuma podružnice Ko-privnica. Rezultati iz Koprivnice pokazuju da je ovakva sadnja kvalitetnija, a primitak sadnica neusporedivo bolji. Nakon go-dinu dana sadnice sađene u frezano tlo duplo su veće od onih sađenih na klasičan način. Zbog nedostatka radne snage, a znatnog obima poslova ovim načinom sadnje osigurava se pravovremenost u poslu, a kasnije i njega. Obogaćeni za nova saznanja sudionici su bili zadovoljni viđenim te su dogovorili sljedeću terensku radionicu u skorije vrijeme.

Sudionici edukativne radionice u Kutini

Traktor s priključenom sadilicom Displantarium Prezentacija rada traktora s priključenim malčerom

Događaji


Događaji

Dobrovoljna akcija Tele2 na području UŠP Delnice

Posadili 3.000 sadnica smreke u Gorskom kotaru

Zaposlenici Tele2 posadili su 11. listopada na području Šumarije Vrbovsko, koja je u sastavu Uprave šuma podružnice Delnice, 3.000 sadnica obične smreke. Time su nastavili šestogodišnju akciju koju provode na svoj rođendan. Njihovi domaćini, zaposlenici UŠP Delnice srdačno su ih dočekali kao svoje drage goste i pomagače koji će doprinijeti sanaciji goranske šumarije koja je najviše stradala tijekom olujnog nevremena 2017. godine. Akciji se pridružio i riječki glazbenik Damir Martinović poznatiji kao Mrle iz grupe Let 3.

Kada pomislimo na Gorski kotar u mislima se zacijelo odmah jav-lja slika bujnih i zdravih planin-skih šuma. Te su šume prirodno

okruženje u kakvom odrastaju Gorani i zato su uz nju posebno vezani čak i ako nisu odabrali šumarstvo za svoju struku. Kako su se osjećali nakon što su njihove šume poharale čak tri elementarne ne-pogode, zaposlenicima Tele2 koji su se okupili na području Šumarije Vrbovsko predočila je voditeljica UŠP Delnice Iva-na Pečnik Kastner.

U akciji održanoj 11. studenog na području Uprave šuma podružnice Delnice sudjelovalo je oko 150 osoba, odnosno oko polovine broja zaposleni-


Pozdravni govori Ivane Pečnik Kastner, Viktora Pavlinića i Damira Martinovića (Mrle)

Krećemo!


Događaji

ka tvrtke Tele2. Tamo su ih srdačno do-čekali zaposlenici UŠP Delnice na čelu s voditeljicom Ivanom Pečnik Kastner koja im je kazala kako Hrvatske šume rado podržavaju ovakve dobrovoljne, humanitarne akcije, a koje doprinose buđenju svijesti kod ljudi s obzirom na to da je šuma ta koja nas održava na ži-votu. Izrazila je veliko zadovoljstvo jer se imaju priliku upoznati s brojnim i razno-likim poslovima koje šumari obavljaju, odnosno na koje sve načine šumarski stručnjaci pomažu šumi.

Tijekom pozdravnog govora vo-diteljica je pojasnila gostima da se nalaze u šumskome predjelu Grič, od-nosno na području Šumarije Vrbovsko koja je najviše stradala tijekom vjetrolo-ma 2017. godine i gdje je udio srušene drvne mase s obzirom na ukupnu masu UŠP Delnice veći od 20 %. Kao glavni uzrok navela je klimatske promjene koje su uzrokovale elementarne nepogo-de diljem svijeta. Na malome području kao što je Gorski kotar u razdoblju od 2014. godine do 2017. godine došlo je do čak tri elementarne nepogode. Prvo se dogodio ledolom tijekom kojega je stradalo oko 500.000 m³ drvne mase, uglavnom obične bukve. Kao posljedica narušavanja šumskog ekosustava, fizio-loški oslabjela stabla obične smreke na-pao je jedan od potkornjaka, smrekov pisar (Ips tipographus L.) koji je uništio oko 270.000 m3. Treća elementarna ne-pogoda bilo je olujno nevrijeme koje je zadesilo Gorski kotar 2017. godine. Tada je stradala glavna vrsta, obična jela, pre-ma procjeni šumarskih stručnjaka oko 1.200.000 m3. Sveukupno u razdoblju od 2014. do 2017. godine stradalo je oko 2 milijuna m³ zdravih šuma. Šumari su krenuli u sanaciju 2014. godine te je do sada posađeno oko 450.000 koma-da sadnica obične jele, obične smreke i obične bukve. Voditeljica Pečnik Kas-tner pojasnila je prisutnima kako se na području Gorskog kotara redovno, tj. u normalnim okolnostima gospodari pre-borno te kako su šume ovog područja samoobnovljive, a prirodno je pomlađi-vanje odlično.

U ovakvim slučajevima nužno je pomoći šumi kako bi dobila zamah i mogla se sama prirodno pomladiti. Podsjetila ih je kako će stabalca koja sada posade jednoga dana izrasti u pre-

krasnu šumu u čijoj će ljepoti uživati nji-hovi unuci i zato im je iskreno zahvalila što su se odazvali u tolikom broju.

Prethodno ih je pozdravio njihov di-rektor Viktor Pavlinić koji ih je podsjetio kako je ovo šesta dobrovoljna akcija po redu tijekom kojih zaposlenici Tele2 pomažu zajednici i na taj način ujedno obilježavaju svoj rođendan. Okupljene je upoznao s činjenicama kako je 47 % Hrvatske prekriveno šumom i kako šuma izravno hrani oko 20.000 sta-novnika Gorskog kotara. Dodatno ih je motivirao podsjetivši kako je šuma ne-ophodna za opstanak Zemlje. Pojasnio je kako je to logičan nastavak akcije koju već provode i tijekom koje se služe bespilotnim letjelicom - dronom kojom

pomažu vatrogasnim društvima u pre-venciji i detekciji požara. Naposljetku ih je pozvao da ostave trag, a kasnije se i sam pridružio sadnji.

Glazbenik Mrle okupljene je upo-znao s projektom Kišni razdraganci po-svećenom riječkoj djeci. Pojasnio je da kao kišni razdraganac jako voli kišu te je došao ovdje zamoliti kišu da više ni-kada ne pada onako hladna kao što je padala prije tri, četiri godine i smrzava stabla. Kao kišni razdraganac je i prija-telj vjetra pa je vjetar također došao za-moliti neka ne puše tako jako i ne ruši stabla, a mi ćemo, kazao je, jednostav-no obećati da ćemo se ljepše ponašati prema šumama i klimi pa ćemo se pri-

jateljski družiti i u budućnosti će biti sve manje ovakvih katastrofa. Istaknuo je kako mu je velika čast da se nalazi u Šumariji Vrbovsko.

U organizaciji koja je prethodila sadnji osim voditeljice Pečnik Kastner sudjelovali su rukovoditeljica Proizvod-nog odjela UŠP Delnice Maja Bolf, struč-na suradnica za uzgajanje šuma Neve-na Zrnić, upravitelj Šumarije Vrbovsko Valter Crnković, revirnici Maja Vinski, Tihana Šporčić, Tomislav Rožman, De-jan Jakšić i Dražen Domitrović, poslo-vođe i šumski radnici. Bilo je potrebno pripremiti zemljište, prikupiti potreban alat i utrapiti sadnice smreke školovane u šumskome rasadniku Oštarije, UŠP Ogulin, za čiji je uzgoj sjeme prikuplje-

no na području UŠP Delnice. Revirnici i poslovođe pratili su zaposlenike Tele2 tijekom čitave sadnje. Prema uputama šumara sadilo se u razmacima od 2 x 2 metra u rupe širine 30 cm i dubine oko 30 cm.

Zaposlenici Tele2 posadili su 3.000 sadnica te su tijekom sadnje iskoristili priliku i postavljali šumarima pitanja o šumi i šumarskoj djelatnosti. Tako je druženje poprimilo i edukativan karak-ter i time postalo višestruko korisno. Iako naporno, za vjerovati je da je ak-cija ispunila sudionike osjećajem zado-voljstva zbog humanitarnog karaktera same akcije, ali i ugodnog i korisnog druženja sa šumarima.

Zaposlenici Tele2 u akciji


Događaji

Po prekrasnom vremenu koje je grijalo cijeli vikend, u hotelskom kompleksu Solaris u blizini Šibeni-ka održana je Druga konferencija

ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije koji je privukao veliki broj sudionika i zainteresiranih strana koji su u ugodnom ambijentu imali prilike poslušati aktualne teme o kojima struka svakodnevno raspravlja. Konferenciju je otvorila predsjednica Komore Silvija Zec s prezentacijom „Uloga Komore“ nakon čega su uslijedila brojna predavanja. Od tema mogli smo čuti prezentaciju držav-noga tajnika dr. sc. Željka Kraljička o „Ak-tivnostima Ministarstva poljoprivrede na području šumarstva, lovstva i drvne industrije“, zatim o šumarstvu Mađarske koje je održao gost Szepesi Andras, a čuli smo i predavanje direktora Sektora za

HKIŠDT

Vrlo uspješna konferencija komoreU hotelskom kompleksu Solaris nadomak Šibenika održana je sredinom listopada Druga konferencija ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Vrlo bogat program konferencije, kako stručni, tako i kulturni, došlo je pratiti 355 ovlaštenih inženjera i njihovih gostiju.


Konferenciji je održan i kolegij Uprave Hrvatskih šuma.

Idućeg dana sudionici su imali prili-ku brodom otići na izlet panoramskog obilaska šibenskog kanala uz posjet i obilazak tvrđave Barone te u obilazak Ši-benika, dok je u kasnim popodnevnim satima Boris Liović održao putopisno predavanje o Brazilu nakon čega je Puč-ko amatersko kazalište iz Trilja održalo svoju predstavu. Konferencija je završila svečanom večerom.

Konferencija u besprijekornoj organi-zaciji Komore privukla je 355 ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologi-je i njihovih gostiju, a bila je to i jedin-stvena prilika za razmjenu iskustava ove dvije srodne struke, stoga možemo za-ključiti kako je ovaj događaj zavrijedio najvišu ocjenu.

šumarstvo Hrvatskih šuma Krešimira Ža-gara na temu sanacije i obnove sastojina poljskog jasena. U sklopu predavanja Zvonimir Ištvan održao je prezentaciju knjige „145 godina šumarstva Podravine i Prigorja“.

Konferencija se nastavila s okruglim stolovima na temu aktualnih pitanja o zaštiti šuma koje je moderirala ruko-voditeljica Službe za ekologiju Jasna Molc, zatim s okruglim stolom na temu Natura 2000 i planova upravljanja koje je moderirao Ivan Martinić, vječito zani-mljive teme EU projekata u šumarstvu moderatorice Jelice Jurendić, rukovo-diteljice Službe za projekte sufinanci-rane sredstvima EU Hrvatskih šuma, te s okruglim stolom na temu „Stanje i razvojne smjernice drvnog sektora“ moderatorice Andreje Čunčić Zorić. Na

Silvija Zec, predsjednica Komore

Detalj s jednog od okruglih stolova


Događaji

Branitelji

Članovi UDVDR-a HŠ-a proveli vikend u TučepimaSredinom listopada pod pokroviteljstvom Hrvatskih šuma d.o.o. organiziran je vikend medicinske rehabilitacije za zaposlenike branitelje okupljene u Udrugu dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Hrvatskih šuma. Ove godine branitelji su otputovali na jug Hrvatske u Tučepe gdje su uživali u blagodatima sunca, mora i brojnim sportsko-rekreativnim aktivnostima.


Članovi Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Hr-vatskih šuma, njih više od 460, proveli su vikend u Bluesun

resort hotelu u Tučepima na još jed-nom od svojih druženja organiziranih pod pokroviteljstvom Hrvatskih šuma d.o.o., a u sklopu sporazuma skloplje-nog između braniteljske Udruge i Upra-ve Društva. Naime, ovim sporazumom tvrtka se obvezala jednom godišnje organizirati medicinsku rehabilitaciju za članove braniteljske Udruge, što je hvale vrijedan potez jer se na taj način pokazuju briga i skrb za ovu osjetljivu skupinu naših djelatnika koji su vrlo važ-ni Hrvatskim šumama zbog svoje struč-nosti, iskustva i predanosti poslu, svatko na svom radnom mjestu.

Udruga dragovoljaca i veterana Do-movinskog rata Hrvatskih šuma djeluje od 2008. godine. Nakon prošlogodiš-njeg posjeta Međimurskoj županiji i toplicama Sveti Martin na Muri gdje je proslavljeno deset godina postojanja udruge branitelji su odlučili otputovati na jug Hrvatske. I nisu pogriješili, sunce i morski zrak te blagi povjetarac s Bio-kova učinili su da boravak na Makarskoj rivijeri bude ugodan, opušten i nezabo-

ravan. Predsjednik udruge Vlado Jumić svoje kolege i suborce podsjetio je na važnost ovakvih okupljanja uz očuva-nje uspomena na protekla vremena, ali uvijek s vedrim i optimističnim pogle-dom u budućnost, kako u privatnom, tako i poslovnom segmentu života. A da bi druženje prošlo u najboljem redu i s puno sadržaja pobrinuli su se orga-nizatori puta - dopredsjednik Udruge Mario Kolarić i tajnik Vladimir Uzelac. Toplo i sunčano vrijeme pogodovalo je aktivnostima na otvorenom, a hotelski kompleks nudio je za svakoga ponešto - bazen, saune, sportski tereni i teretana samo su neki od sadržaja koji su stavlje-ni na raspolaganje gostima. Ipak, najpri-vlačniji većini bili su duga uređena plaža i more nadomak hotela, sasvim dovolj-no za opušten razgovor među prijatelji-ma i kolegama, a nekad suborcima.

Predsjednik UDVDRHŠ-a Vlado Jumić s najbližim suradnicima sastao se s predstavnicima Udruge veterana 4. gardijske brigade iz Splita, „Paucima“ te su zajedno položili vijenac i upalili svije-će za njihove poginule i nestale suborce u Spomen-kapelici Svetog Križa unutar nekadašnje vojarne Dračevac. - U kape-lici se svaki prvi petak u mjesecu u 09.00

sati održava sveta misa zadužnica za sve poginule i umrle pripadnike 4. gardijske brigade. - rekao je domaćin, dopredsjed-nik Udruge 4. gardijske brigade Miljen-ko Modrić. Dostojanstveno i u tišini svi prisutni pomolili su se te razmijenili par riječi o aktivnostima svojih udruga. Na-kon toga, svi zajedno obišli su i prostorije njihove udruge u Splitu i razgovarali o mogućoj suradnji te budućim prijatelj-skim posjetima jedni drugima. Miljenko Modrić poklonio je i uručio Vladi Jumiću monografiju s posvetom o djelovanju 4. gardijske brigade u kojoj je sažeta povi-jest i ratni put ove hrabre postrojbe. Po povratku iz Splita u hotelu je organizira-na zajednička večera uz ugodnu glazbu, a predsjednik Jumić prijateljske riječi uputio je svim prisutnim članove udru-ge prenijevši i pozdrave predsjednika Uprave društva Krunoslava Jakupčića. Ostatak vikenda naši djelatnici, članovi UDVDRHŠ-a, proveli su u šetnji, vožnji bi-ciklima i brojnim drugim sportskim sadr-žajima, a oni najhrabriji iskoristili su lije-po vrijeme i uživali kupajući se u moru.

Članovi Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Hrvatskih šuma ispred hotela

Dostojanstveno i u tišini odana je počast preminulima i nestalima iz 4. gardijske brigade


Događaji

OBILJEŽENO 25 GODINA FSC®-a

Naglasak na dobrobitima i izazovima u državnim i ostalim javnim šumama

Svima je dobro poznata činjenica da je Hrvatska bila jedna od predvodnica uvođenja FSC-a u ovom dijelu Europe, što je na skupu i posebno istaknuto. Danas osim FSC certifikata Hrvatskih šuma imamo i tri certifikata za privatne šume te 327 COC certifikata za drvnu i papirnu industriju.

U sklopu obilježavanja dvadesetpetogodišnjice od osnutka FSC-a u Pragu je 11. listopada 2019. održa-na konferencija „Vrijednost FSC-a za europske javne šume“ na kojoj je naglasak stavljen na dobrobiti i iza-

zove koje certifikacija šuma stavlja na državne i ostale javne šume. Bila je to prilika da se podsjeti na put koji je FSC prošao od osnutka kao neformalne nevladine organizacije do danas kada predstavlja značajan faktor u promociji dobrog gospo-darenja šumama na globalnoj razini.

Direktan povod za osnutak FSC-a bilo je nezadovoljstvo ekoloških nevladinih organizacija uopćenim zaključcima Summita o Zemlji (Rio de Janeiro 1992.) pa se odlučilo na os-novi dobro definiranih stupova održivog razvoja (ekonom-ski, ekološki i socijalni) razviti vjerodostojnu organizaciju koja će definirati standarde održivog gospodarenja šumama i osigurati mehanizme za njihovu djelotvornu primjenu. FSC je okupio kako nevladine organizacije, tako i predstavnike industrije kako bi osigurao da se diferencijacijom drvnog materijala iz dobro gospodarenih izvora od onih iz ilegalnih izvora utječe na smanjenje globalne deforestacije. FSC je s vremenom znatno narastao i trenutno ima preko 200 miliju-

na certificiranih šuma u 90 zemalja te oko 40.000 COC certi-fikata.

Svima je dobro poznata činjenica da je Hrvatska bila jedna od predvodnica uvođenja FSC-a u ovom dijelu Europe, što je na skupu i posebno istaknuto. Danas osim FSC certifika-ta Hrvatskih šuma imamo i tri certifikata za privatne šume te 327 COC certifikata za drvnu i papirnu industriju.

Skup je osim svečarskog tona upozorio i na izazove koje pred svjetskim šumama donose klimatske promjene, nezau-stavljiv rast gospodarstva s povećanom potražnjom za drvom i potrebu za smanjenjem emisija stakleničkih plinova prela-skom na održive izvore energije. Svega toga smo i sami svje-sni svakodnevno prateći vijesti kada čujemo o silnim požari-ma u Amazoni te ostalim prirodnim nepogodama koje jasno ukazuju na narušenu prirodnu ravnotežu na globalnoj razini. Iako možemo biti ponosni na doprinos hrvatskog šumarstva procesima koji pomažu dugoročno održivim korištenjima pri-rodnih resursa, ipak sve više raste svijest o tome da će svijetu biti potrebni radikalniji koraci ako želi usporiti klimatske pro-mjene te da pozitivni efekti koje šumarstvo ima u procesima vezivanja ugljika vjerojatno neće biti dovoljni.

Tekst / foto: Ratko Matošević


Događaji

Dani hrvatskog turizma tradicionalna su manifestacija koja se održava dvadesetu godinu za redom, a ove godine prvi puta u kontinentalnom dijelu Hrvatske, točnije u pet slavonskih županija od 2. do 4. listopa-

da. Ovim festivalom promovira se Lijepa naša kao poželjna tu-ristička destinacija s bogatom ponudom u sektoru zdravstva, sporta, gastronomije, seoskog i primorskog turizma i još mno-go toga. Mnogobrojne aktivnosti bile su raspoređene u neko-liko slavonskih gradova, a čast da ugosti predstavnike koji su zaposleni u sektoru turizma i njihove goste imao je u četvrtak, 3. listopada, Planinarski dom Jankovac koji je smješten usred istoimenog parka prirode. U ime Hrvatskih šuma ugledne go-ste dočekao je član Uprave Igor Fazekaš zajedno s cijelim ti-mom zaposlenika doma Jankovac koji su goste, među kojima je bio i župan Virovitičko–podravske županije Igor Andrović, oduševili gastronomskim specijalitetima. Autobus s gostima dočekale su gospođe u tradicionalnim narodnim nošnjama s punim pladnjevima domaćih slavonskih kolača. Svi su bili oduševljeni ambijentom u koji su doputovali iz raznih dijelova Hrvatske ne očekujući brdski krajolik usred slavonske ravnice. Divne, još zelene, bukove šume okružile su posjetitelje, a sma-ragdno jezero tik do drvenog zdanja planinarskog doma odu-zimalo je dah. Djelatnici Parka prirode Papuk goste su poveli u šetnju poučnom stazom do izvora Jankovačkog potoka i gro-

Turizam

Planinarski dom Jankovac domaćin Dana hrvatskog turizma

Svim posjetiteljima tradicionalne manifestacije Dani hrvatskog turizma širokogrudno je otvorio svoja vrata Planinarski dom Jankovac smješten u istoimenom parku prirode, a s ciljem promicanja prirodnih ljepota i bogatstava Hrvatske, kao i cjelokupne naše turističke ponude.


Slap Skakavac krije legende i tajne iz prošlosti

Posjetitelji Planinarskog doma Jankovac u sklopu manifestacije Dani hrvatskog turizma


Događaji

Obilazak parka prirode sa stručnim vodstvom

Bitka vitezova Ružice Grada

ba grofa Jankovića. No, najveće oduševljenje izazvao je slap Skakavac koji svojom visinom od 37 metara oduzima dah, ali krije i tragičnu priču o nesretnoj ljubavi.

Pitoma i ravna slavonska ravnica u ovom dijelu Slavonije pokazuje elemente gorske Hrvatske, ističe se svojim brdovi-tim krajolikom, prekrasnom očuvanom šumom i, kako kažu u parku prirode, svim ostalim što se ovdje nudi, a 100 % je s Papuka. Nakon šetnje svi zajedno pogledali su prezentaciju o Papuku u prostorijama parka prirode i bitku vitezova Ružice Grada upriličenu kroz oživljenu povijest onog vremena, a na-kon toga otišli su na okrepu u Planinarski dom. Djelatnici Hr-vatskih šuma iz Planinarskog doma Jankovac priredili su ne-koliko nizova jela baziranih na onome što Papuk nudi - divljač, gljive i šumsko voće direktno s dlana ove prekrasne papučke bukove šume.

Za održivi turizam nagrada je uručena upravo Parku prirode Papuk za projekt Geopriče UNESCO geoparka, a nagradu je primio ravnatelj Alen Jurenac. To je projekt koji obuhvaća ulaganje na nekoliko lokacija koje su tematski povezane u jednu cjelinu - planira se izgradnja i opremanje Geo-info centra Voćin, adaptacija i opremanje dvorana u Kući Panonskog mora, montiranje elemenata Adrenalinskog parka Duboka, rekonstrukcija ceste Slatinski Drenovac – Jankovac – granica županije te izrada, nadogradnja i opremanje ukupno 6 vidikovaca. Uz to planirana je i izrada studije upravljanja posjetiteljima te izgradnja kapaciteta vezanih uz sigurnost posjetitelja. Veselimo se posjeti Papuku u budućnosti kada projekt zaživi i otvori svoja vrata posjetiteljima!

Nastavlja se dobra praksa Hrvatskih šuma u komunikaciji s javnosti. UŠP Karlovac organizirala je tiskovnu konferenciju uoči pomlađivanja GJ Kozjača koje će se raditi ove jeseni i zime, a kako je riječ o šumi koja se nalazi u neposrednoj blizini grada važno je pripremiti javnost kako ne bi došlo do neželjenih i zlonamjernih komentara.

U Karlovcu održana tiskovna konferencija uoči obnove GJ Kozjača

Komunikacija s javnosti

Gospodarska jedinica Kozjača koja se nalazi nado-mak Karlovca i mnogi je smatraju plućima grada prezrela je i potrebno ju je pomladiti. – izjavio je Marin Svetić, voditelj karlovačke podružnice Hrvat-

skih šuma na tiskovnoj konferenciji u srijedu 16. listopada. Zajedno sa svojim suradnicima, rukovoditeljem odjela za uređivanje Tomislavom Katićem, upraviteljem Šumarije Kar-lovac Željkom Šimunovićem te revirnicom Mirnom Sertić pojasnio je pred novinarima proces pomlađivanja sastojina, razloge pomlađivanja i zakonske regulative koje proizlaze iz osnove gospodarenja te je zamolio građane za razumije-vanje dok traju radovi.

Oliver Vlainić, Marin Svetić i Tomislav Katić

Novinari u šumi proučavaju razvoj šume


Događaji

U Karlovcu održana tiskovna konferencija uoči obnove GJ KozjačaSvetić je dodatno pojasnio kako će se upravo zbog građa-

na radovi raditi na manjim površinama na ukupnoj površini od 80 hektara kako bi šok za građane bio što manji.

- Svima nam je jasno kako prostor tijekom radova neće izgle-dati lijepo, kao i da će doći do mogućih oštećenja šumskih pu-teva i staza. U GJ Kozjača postoji i poučna staza koja se nalazi na području gdje će se vršiti obnova. Želimo naglasiti kako će se nakon izvršenja radova svi šumski putovi popraviti te da će se stanje poučne staze dovesti u prvotno stanje. - naglasio je Svetić.

Rukovoditelj Odjela za uređivanje UŠP Karlovac Tomislav Katić novinarima je pojasnio zakonsku regulativu te važeću gospodarsku osnovu koja je temelj za sve radove koji će se izvesti u narednom razdoblju.

Upravitelj Šumarije Karlovac Željko Šimunović istaknuo je kako je zamjena stare šume mladom normalan način gospo-darenja šumskim sastojinama te da će mlada šuma koja će nastati iz sjemena materinskih stabala služiti mladim narašta-jima upravo kako je služila i nama.

Također su novinarima pokazali primjer mlade šume na te-renu, stare do 10 godina, koja mnogima izgleda kao šikara, no riječ je o izvrsno pomlađenoj mladoj površini bogatoj mladim biljkama bukve, kitnjaka, graba i kestena.

Na tiskovnoj konferenciji sudjelovao je i predsjednik Hrvatskog šumarskog društva Oliver Vlainić koji je novinarima

pojasnio kako je bitno da se šume prirodno pomlađuju autoh-tonim vrstama jer su takve sastojine najotpornije na stresove uzrokovane klimatskim promjenama ili napadima štetnih vr-sta.

Vlainić je iskoristio priliku kako bi novinarima istaknuo dugu tradiciju hrvatskog šumarstva od 250 godina održivog i organiziranog gospodarenja šumskim sustavima te da je ta duga tradicija i šumarsko umijeće glavni razlog zašto danas imamo više od 90 % prirodnih šuma s autohtonim vrstama za razliku od zemalja zapadne Europe gdje su te brojke kud i kamo niže.

Kako bi novinarima što zornije predočili što će se u nared-nom razdoblju, kao i u idućih stotinjak godina dogoditi sa šu-mom, šumari su novinarima pokazali prikaz na plakatu gdje su na fotografijama prikazane šumske sastojine u trenutku zrelosti, dobrog uroda, pomlađivanja, mlade šume s velikim brojem jedinki pa sve do ponovne zrelosti koja će se postići redovnim poslovima njege i čišćenja.

Javnost u pravilu dobro reagira na najave ovakvog tipa, stoga je od velike važnosti nastaviti s praksom komuniciranja.

Građani zbog manjka informiranosti često izražava-ju nezadovoljstvo, stoga je prijeko potrebno na vrijeme ih neprestano informirati kako bi se eventualne neugodnosti izbjegle.


Novinari snimaju izvrsno pomlađenu mladu površinu

Tiskovna konferencija UŠP Karlovac


Događaji

121. godina Šumarskog fakulteta

Svijetli obraz Šumarskog fakultetaOslanjajući se na važan događaj, 121. obljetnicu Šumarskog fakulteta, vodeći ljudi, dekan i suradnici pripremili su opsežan i detaljan program za tu svečanost. Na svečanost su pozvani sadašnji i bivši djelatnici fakulteta, studenti, sveučilišni ljudi, djelatnici u našem šumarstvu i drugi uvaženi ljudi koji su se tijekom svečanosti obratili sudionicima.

Proslava povodom 121. obljetnice utemeljenja Šumar-skog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održana je u ve-likoj auli 22. listopada 2019. godine. Započela je sve-čanim intoniranjem hrvatske himne nakon čega se

uzvanicima obratio dekan prof. dr. sc. Tibor Pentek. Dekan je tijekom pozdravnog govora istaknuo kako je Sveučilište u Za-grebu najstarije s neprekinutim djelovanjem u Republici Hr-vatskoj i među najstarijim sveučilištima u Europi te kako će 3. studenog ove godine obilježiti 350 godina svojega rada.

Prisutnim uzvanicima obratio se predsjednik Uprave Hrvat-skih šuma Krunoslav Jakupčić čija je najvažnija poruka bila kako nikada ranije nije postojala tolika potreba za znanstveno istra-živačkim radovima. Inženjersko znanje odnosno inženjerske kompetencije su vrlo cijenjene u velikim svjetskim gospodar-stvima bez kojih niti šumarska struka ne može uspješno uprav-ljati šumama, ne može sanirati i obnoviti šumske sastojine, – za-ključio je Jakupčić.

Uzvanicima su se obratili i predstavnici svih drugih šumar-skih institucija: dr. sc. Sanja Perić u ime Hrvatskog šumarskog

instituta, Silvija Zec u ime Hrvatske komore inženjera šumar-stva i drvne industrije, Oliver Vlainić u ime Hrvatskog šumar-skog društva i akademik prof. dr. sc. Igor Anić u ime Akade-mije šumarskih znanosti. Više je puta istaknuta problematika premalog broja studenata te nužnost suočavanja s novim iza-zovima. Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras podsjetio je kako svi tehnički i biotehnički fakulteti ove go-dine proslavljaju svoju stotu obljetnicu. Naglasio je kako su brojni akademici prepoznali da je šumarstvo stožerna grana hrvatskog, ali i svakog drugog društva.

Ministrica poljoprivrede mr. sc. Marija Vučković čestitala je Šumarskom fakultetu na svemu postignutom. Podsjetila je kako su šume jedno od najvećih bogatstava Republike Hrvat-ske. Nagrađeni student Drvno-tehnološkog odsjeka Tomislav Gržan govorio je u ime svih nagrađenih studenata riječima kako iza svake dodijeljene nagrade stoji velika posvećenost i ustrajnost. Nakon pozdravnih obraćanja uslijedila je svečana dodjela nagrada najuspješnijim studentima Šumarskog fakul-teta, a gdje su studentima Šumarskog odsjeka dodijeljene na-grade Dušan Klepac, a studentima Drvno-tehnološkog odjela nagrade Milan Anić, zajedničke dekanove nagrade te Pohvale za izvannastavne aktivnosti. Zaposlenicima su dodjeljivane na-grade povodom obljetnica višegodišnjeg rada i povodom od-laska u mirovinu.

Uslijedila je nagrada za hrvatsko stablo godine gdje je od šest kandidiranih stabala najviše glasova osvojilo stablo ginka koje krasi daruvarski park i koje je najstariji predstavnik svoje vrste u Hrvatskoj i drugi u Europi.


Dekan prof. dr. sc. Tibor Pentek

Dobitnici nagrada

Šumska razglednica

Šumarija Darda, UŠP Osijek

Od bukve u nizini do strogo zaštićenog rezervata u

neposrednom gradskom susjedstvuŠumarija Darda prava je nizinska šumarija iz sastava osječke podružnice u kojoj prevladavaju topolove kulture, ali i zadire duboko u strogi rezervat PP Kopački rit, vjerojatno najveću divljinu kontinentalne Hrvatske. Ipak, tu se krije niz zanimljivosti od velike važnosti za šumare. Jedno od pitanja jest nalazi li se u ovoj šumariji moguće rješenje za hrastovu mrežastu stjenicu?

Šumarija Darda nalazi se u Bara-nji desetak kilometara sjeverno od Osijeka i zauzima lijevu obalu rijeke Drave od novog mosta na

autocesti Slavonika pa sve do ušća Dra-ve u Dunav. U Baranji zauzima centralni dio gdje se na zapadu nalazi Šumari-ja Baranjsko Petrovo Selo i mađarska granica, dok je na sjeveru Šumarija Ba-tina, a na istoku Šumarija Tikveš – Bilje i srpska granica na Dunavu. Najveća je to Šumarija u Baranji. Sastoji se od tri gospodarske jedinice: Haljevo – Koza-račke šume (2.914,13 ha), Darđanske šume (2.992,55 ha) te Kopačevske po-dravske šume (9.020 ha). Upravo je ova posljednja vjerojatno jedna od najza-nimljivijih gospodarskih jedinica u sa-stavu Hrvatskih šuma jer se gotovo u



Upravitelj Šumarije Darda Tomislav Lulić

Zgrada Šumarije Darda


Šumska razglednica

potpunosti nalazi u strogom rezervatu Parka prirode Kopački rit, u dijelu gdje se Drava spaja s Dunavom i gdje su za-branjene sve gospodarske djelatnosti. Na tom području nema prometnica, a jedini ljudi koji dolaze u taj izolirani dio Lijepe naše su znanstvenici koji prate populacije divljih životinja i proučavaju ekosustave. Da stvar bude još neobični-ja, ta gospodarska jedinica podijeljena je između dvije šumarije: Darde i Tikveš - Bilje. I dok Tikveš – Bilje upravlja s odje-lima od 1 do 19, ostali odjeli koji idu sve do broja 87 pod ingerencijom su Šuma-rije Darda.

Kao i veći dio osječke podružnice, šumarija uglavnom gospodari kultura-ma vrbe i topole te šumama domaće topole. Tu prvenstveno mislimo na gos-podarske jedinice smještene uz rijeku Dravu gdje pjeskovito tlo ne dopušta velike eksperimente sa šumskim sasto-jinama. Većina šumara rijetko se susre-će s takvim oblikom gospodarenja koji ima određene zakonitosti pa tako pod kulturama podrazumijevamo površi-ne na kojima se gotove sadnice topole iz rasadnika donose na teren i sade na pripremljeno tlo. Šume topole za razliku od kultura najčešće se šire putem žilja. Specifičnost je to koju možemo naći uglavnom na osječkom području.

O šumariji brine 50 zaposlenika na čelu s upraviteljem Tomislavom Luli-ćem.

Kako i sam upravitelj Lulić ističe, gos-podarenje ovim područjem prvenstve-no znači gospodariti prema strogim

uvjetima zaštite prirode. No šumarima ne treba posebno objašnjavati da ugro-žene vrste treba štititi. Gnijezda orla šte-kavca, crne rode i stepskog sokola pod budnim su okom lugara, a šumari od 1. siječnja pa sve do 15. srpnja paze da ne izvode radnje koje mogu uznemiriti ži-votinje.

Osim redovnih šumarskih poslo-va, šumari Šumarije Darda brinu o sjemenskoj sastojini hrasta lužnjaka i sjemenskoj sastojini crnog oraha, obje u gospodarskoj jedinici Haljevo – Koza-račke šume.

U ovoj gospodarskoj jedinici, u kojoj mahom prevladavaju lužnjakove šume, ima i jedan raritet. Naime, gotovo cijela gospodarska jedinica Haljevo – Koza-račke šume smještena je na nadmorskoj visini ispod 100 metara. No to nije spri-ječilo nekog starog šumara da posadi bukovu šumu iz sjemena negdje tamo početkom 20. stoljeća. Prema istraži-vanjima Jovanovića (1965.), prirodno porijeklo bukve na ovom lokalitetu otvoreno je pitanje zbog udaljenosti od rubnog prirodnog areala u nizini u Mađarskoj. Ipak, Rauš (1971.) smatra kako je riječ o tipičnoj lužnjakovo-gra-bovoj šumi u kojoj se bukva zadržala još iz subboreala. Takvih šuma možemo naći u Spačvi, ali i u Repašu. Danas ima-mo zrela bukova stabla impozantnih dimenzija koja su spremna za obnovu, no upravitelj Lulić razmišlja da ih se ipak nekako zaštiti jer je riječ o lokalitetu ka-kav se rijetko može pronaći u Hrvatskoj.

Šumarija se bavi i lovnim gospoda-

renjem jer dio najvećeg lovišta u Hrvat-skoj, Podunavlje – Podravlje, pripada šumariji. Taj dio lovišta zove se Dravica i rasprostire se na površini od 995,97 ha te je itekako bogat jelenskom i svinj-skom divljači.

Treba napomenuti kako je veći dio tog područja bio minsko sumnjiv. No od kad su Hrvatske šume započele s pro-jektom Naturavita područje je nakon više od 25 godina postalo dostupno te se tim prostorom konačno može gospo-dariti bez straha. Osim toga, na područ-ju šumarije će se za potrebe edukacije u sklopu projekta Naturavita obnoviti stara lugarnica Podravlje koja će postati edukacijski centar, a šumari će i ovdje zauzeti važnu ulogu u informiranju jav-nosti.

Ipak, vodeći problem predstavlja im manjak radnika uzrokovan nedo-statkom radno sposobnog stanovniš-tva. Na području u kojem je potrebno gospodariti šumama uz provedbu pro-pisanih uvjeta zaštite prirode stručni ka-dar je i više nego dobrodošao.

Od ostalih problema upravitelj Lulić ističe štetnike koji rade štetu na topola-ma. Topolova zlatica zna imati pojačan napad u određenim godinama, a ove godine ozbiljne probleme napravila je gljivica Dothichiza populea uzrokujući rak kestenove kore.

Kao i ostatak Hrvatske, posljednjih nekoliko godina područje lužnjakovih šuma na području šumarije bilježi jak napad hrastove mrežaste stjenice, ame-ričke invazivne vrste koja je napravila


Kulture topoleTopola pored Biljskog jezera


Šumska razglednica

popriličan nered od kada se 2013. go-dine prvi puta pojavila u Hrvatskoj. No, upravo u šumama GJ Haljevo – Kozarač-ke šume možda leži i odgovor na ovaj problem.

Naime, u šumskom predjelu Haljevo postoji sađena šuma crvenoga hrasta (quercus rubra), američke vrste koja je 50-ih godina 20. stoljeća sađena na po-vršinama koje su se pokazale nepovolj-ne za domaći hrast lužnjak. Ono što je zanimljivo kod crvenog hrasta jest da je u potpunosti odolio napadu američ-kog štetnika hrastove mrežaste stjenice te da su njegovi listovi krajem rujna, kada smo posjetili Šumariju Darda, bili jednako zeleni kao da je sredina lipnja, dok je lužnjak bio u potpunosti žut i bez klorofila. Dokaz je to da u istim klimat-skim uvjetima crveni hrast ima nekakvo obrambeno sredstvo koje je genetski ponio još iz Amerike. Kako je kemijski sastav klorofila kojim se stjenica hrani isti kod obje vrste, valjalo bi naći što to točno sprječava stjenicu od napada na crveni hrast. Možda baš u tom otkriću leži odgovor koji bi mogao spasiti naše hrastove od ovog napasnika.

Povijest baranjskih šuma može se pratiti od kraja 17. stoljeća kada su ova područja oslobođena od Turaka. Svi oslobođeni krajevi, među njima i Baranja, postali su novostečeni posjedi bečkog dvora koje je kralj darovao za-služnim pojedincima. Kako je blagajna zbog čestih ratova bila prazna, za ove formalno darovane posjede vlasnici su morali platiti donacije u visini približ-

ne vrijednosti posjeda. Dardu s okolnim selima i šumama kralj Karlo VI. darovao je obitelji Vete-rani, dok je posjed Belje u čijem se sklopu danas nalazi Kopački rit kralj Le-opold I. darovao princu Eugenu Savojskom. Oba su imanja tijekom vreme-na darovnicom ili kupo-vinom prešla u ruke broj-nih poznatih plemićkih obitelji poput Eszterhazy, Schiamburg - Lippe, Draš-ković, Habsburg – Techen i drugi.

Ulaskom u kraljevinu SHS imanja postaju držav-no dobro Belje. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Ba-ranja je bila okupirana od Mađarske, stoga je dobro Belje gruntovno prenese-no na Kraljevinu Mađarsku.

Mađarsku i njemačku vojsku potjerala je iz Baranje AP Vojvo-dine u prosincu 1944. koji je za imanje Belje postavio tročlanu komisiju za po-ljoprivrednu proizvodnju, dok su šume predane na upravljanje Direkciji šuma u Somboru. Nacionalizacijom iz 1945. godine šumama nastavlja gospodariti ustanova pod nazivom Uprava save-znih lovišta Jelen, Beograd. Temeljem zakona od 12. prosinca 1990. sve šume i šumska zemljišta, osim onih u privat-nom vlasništvu, postale su državno vla-

sništvo Republike Hrvatske. Hrvatske šume preuzimaju brigu nad državnim šumama 1. siječnja 1991. godine.

Šume Šumarije Darda kriju mnoštvo zanimljivosti koje mogu poslužiti kao odgovor praktičnom šumarstvu današ-njice. Pored toga tu je i netaknuti strogi rezervat, iskonska divljina gdje ljudska noga rijetko kroči. Bogatstvo je to kojim se malo tko može podičiti, a budno oko šumara tu je da sačuva resurse za budu-će generacije.


Odjel s crvenim hrastom u potpunosti je zelen za razliku od lužnjaka

Bukva impozantnih dimenzija u ravnici


Znanost

Sjeme je nezaobilazan i značajan čimbenik u životnom ciklusu svakog šumskog ekosustava. S njime započinje i završava dugi

životni ciklus šumske proizvodnje gos-podarskih i općekorisnih dobara, kao i obnova svake sastojine. U današnjim, vrlo složenim ekološkim uvjetima jedan od najaktualnijih problema šumarske struke predstavlja nepravilan i čest izo-stanak uroda sjemena šumskih vrsta dr-veća. Također, izuzetno je bitno pažnju posvetiti i porijeklu sjemena jer se naj-češće već unaprijed mogu znati gene-tičke osobine buduće sastojine kao što su šumsko-uzgojna svojstva: pravnost i čistoća debla, oblik i veličina krošnje,

brzina rasta i sl. S obzirom na navede-no neprocjenjiva je uloga kvalitetnog sjemena u obnovi šuma, a veliku po-zornost treba posvetiti i istraživanjima o mogućnostima preciznije procjene uroda.

Navedenu problematiku prepoznala je Hrvatska zaklada za znanost u okvi-ru projekta Dinamika plodonošenja i očuvanje genofonda hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) i obične bukve (Fagus sylvatica L.) u svjetlu klimatskih promje-na (CropForClim) kojeg istraživači Hr-vatskog šumarskog instituta provode zajedno sa Šumarskim fakultetom Sve-učilišta u Zagrebu uz podršku šumarske prakse (Hrvatske šume d.o.o.). Glavni je

cilj projekta pratiti plodonošenje obične bukve i hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. U tu će se svrhu dobiti potpuniji rezultati o genetskoj raznolikosti, prilagodljivosti i korištenju te prometovanju šumskog reprodukcijskog materijala.

U istraživanjima se koriste nove tehnologije: bespilotna letjelica – dron i sakupljanje sjemena pomoću mre-ža i sjemenomjera. Projekt se provodi na području Uprava šuma podružnica (UŠP) Karlovac, Bjelovar, Ogulin, Požega i Delnice na kojima se prati urod obične bukve te na području UŠP Nova Gradiš-ka, Koprivnica, Vinkovci i Karlovac na ko-jima se prati urod hrasta lužnjaka. Me-todologija postavljanja pokusnih ploha

Nove metode procjene uroda šumskog sjemena

Projekt HŠI-a dugoročno će unaprijediti praksu Hrvatskih šuma

Hrvatski šumarski institut u Jastrebarskom nositelj je projekta pod nazivom Dinamika plodonošenja i očuvanje genofonda hrasta lužnjaka (Ouercus robur L.) i obične bukve (Fagus sylvatica L.) u svjetlu klimatskih promjena CropForClim. Voditelj projekta je dr. sc. Mladen Ivanković s kojim surađuje istraživački tim. Provodi se na području Hrvatskih šuma koje će zahvaljujući projektu imati daleko brži uvid u stanje uroda u arealima hrasta lužnjaka i obične bukve, odnosno pripadajućim sjemenskim sastojinama, kao i bolji uvid u mogućnosti korištenja dronova.

Tekst : Marija GlavašFoto : Marija Glavaš,

dc. sc. Mladen Ivanković

Pokusna ploha u sastojini hrasta lužnjaka


Znanost

je ista na obje projektne vrste. Odabiru stabala i postavljanju mreža za saku-pljanje sjemena prethodi postavljanje pokusnih ploha u vidu rasterske mreže veličine 60 x 80 m. U rasterskoj mreži je na svakih 20 m postavljena oznaka pored koje je odabrano dominantno stablo, ukupno njih 20. Ispod tih stabala postavljena su dva sjemenomjera (po-vršina jednog sjemenomjera je 0.5 m²). Osim dominantnih stabala odabrano je još pet stabala na kojima se postavljaju mreže za sakupljanje čitavog uroda s obzirom na projekciju krošnje. Kriterij za odabir stabala na kojima se sakuplja čitavi urod je stablo sa širokom kroš-njom, uskom krošnjom, rubno, rašljavo i sjemensko stablo. Istraživanjima će se na kraju moći uspoređivati razlike izme-đu stabala unutar pojedine populacije ili npr. urod s rašljavih stabala između populacija, sjemenskih stabala izme-đu populacija itd. Također, utvrđivanje rezultata obuhvaća brojne parametre: izmjeru visina stabala, prsnih promjera, projekcija krošanja, ocjenjivanje zdrav-stvenog stanja stabala, praćenje klimat-skih parametara i dr.

Opće je poznato da je biti ukorak s tehnologijom i trendovima iznimno važno. Tako se u šumarstvu u posljednje vrijeme sve više istražuju mogućnosti primjene dronova, ali je njihova primje-na još uvijek u fazi razvijanja. Osim što se dron pokazao kao neizostavan dio motrenja šuma, neke od mogućih pri-mjena su i aerofotogrametrijsko snima-nje, motrenje ilegalnih aktivnosti, po-moć u održavanju zdravlja šuma brzim

detektiranjem određenog problema, brzi odgovor na elementarnu nepogo-du i sl. Jedna od mogućnosti primjene je također snimanje i procjena uroda sjemena. Iz tog razloga je projektom CropForClim nabavljen dron marke DJI Matrice 600 Pro. Dodatnom opremom, multispektralnom kamerom, omogu-ćit će se snimanje podataka pomoću specifičnih valnih duljina unutar elek-tromagnetskog spektra. Pomoću infra-crvenih valnih duljina koje ova kamera sadrži pokušat će se razaznati razlike u boji i obliku lisne površine i plodova. Na taj će se način, s obzirom na projekciju krošnje, moći procijeniti stupanj i količi-na uroda svakog pojedinog stabla. Ra-zvijanje takve nove tehnologije sigurno

će znatno unaprijediti radne procese u šumarstvu.

Kako je već navedeno, osim pro-cjenjivanja uroda snimanjem iz zraka, jedna od aktivnosti projekta je praće-nje količine proizvedenog sjemena postavljanjem velikih mreža ispod odabranih stabala. Na taj će način biti moguće utvrditi oscilacije između pri-kupljenih snimaka iz zraka i ukupne količine sakupljenog sjemena u mre-žama. Time bi se omogućila preciznija procjena stupnja uroda i kvantificira-nje proizvodnog potencijala sastojina. Metoda sakupljanja sjemena pomoću mreža već je poznata u Europi i svije-tu, ali se unatoč tome kod nas počela razvijati unazad nekoliko godina. U Hr-vatskoj su je, prema našim saznanjima, prvi započeli primjenjivati 2016. godi-ne znanstvenici Zavoda za genetiku, oplemenjivanje šumskog drveća i sje-menarstvo Hrvatskog šumarskog insti-tuta. Ta su istraživanja bila omogućena projektom kojeg je financirala Hrvat-ska zaklada za znanost (Očuvanje ge-netskih resursa šumskog drveća u svjetlu klimatskih promjena, ConForClim 8131). S obzirom na to da je od velike važno-sti prikupljati podatke koji se protežu duži niz godina bez prekida, terenska istraživanja u prijelaznom razdoblju iz-među završenog projekta ConForClim i tekućeg CropForClim financiralo je Mi-nistarstvo poljoprivrede (Sektor za šu-

Mreže za hvatanje bukvice


Znanost

marstvo) u sklopu Programa radova za sjemensku štedionicu, genetsku i sje-mensku banku svojti šumskog drveća.

Općenito, svaki urod sjemena po-trebno je maksimalno iskoristiti zbog osiguravanja potrebnih količina sjeme-na za potrebe održivog gospodarenja šumama, kao i za očuvanje genofonda. Već je poznato da ravnomjernost u pe-riodicitetu plodonošenja hrasta lužnjaka i obične bukve nije pravilna. Obično se između dva puna, odlična uroda pojav-ljuje jedan ili više osrednjih uroda. Prema dosadašnjim istraživanjima, hrast lužnjak svrstava se u skupinu stabala koja rađaju svake 3. do 5. godine, dok se puni urod obične bukve pojavljuje svakih 4, 6, 8, pa i 10 godina. Naime, čimbenici koji utječu na periodicitet plodonošenja još uvijek nisu dovoljno objašnjeni. Smatra se da ravnomjernost u periodicitetu plodo-nošenja mogu u znatnoj mjeri narušiti klimatske prilike (npr. mraz može uništiti cvjetove, kiša spriječiti oprašivanje itd.) te da na obilnost uroda utječu starost stabala, gustoća sastojina, svjetlo, tlo i dr.

Nadalje, vizualna procjena stupnja uroda obavlja se relativno brzo i jedno-stavno koristeći dvogled. Procjenjivanje uroda sjemena prije opadanja vrlo je važna informacija za šumarsku operativu jer proizvodnja sjemena znatno utječe na planiranje obnove šuma. Međutim, takva je vizualna procjena gruba i dosta

neprecizna jer se zbog gustog sklopa sa-stojina vrlo teško može procijeniti urod. Zbog toga će posebno značajan na-predak u procjenjivanju količine uroda sjemena biti novom tehnologijom koja omogućuje snimanje bespilotnom letje-licom (dronom) s kojom sada raspolaže i Hrvatski šumarski institut.

Prosijavanje u svrhu izlučivanja čiste bukvice


Europsko šumarstvo

Europska agencija za okoliš nedavno je objavila izvještaj „Adaptacija poljoprivrednog sektora Europske unije klimatskim promjenama“. U njemu se upozorava da će posebice u južnoj Europi na površinama zasijanima pše-

nicom, kukuruzom i šećernom repom do 2050. količina uroda bez natapanja pasti i do 50 %. Izvještaj se bavi i šumarstvom, a dio njega je i brošura o adaptaciji klimatskim promjenama u upravljanju šumama pod nazivom „Ready, steady, green!“ („Priprema, pozor, zeleno!“). Upozorava se na povećan rizik od požara u mediteranskim šumama, invazivne nametnike i uvezene bolesti drveća, invazivne biljke, suše i smanjen pri-rast. Stoga Agencija predlaže diverzifikaciju šumskih sastojina

Klimatske promjene

Austrijski šumari LIFE+ projektom protiv klimatskih promjena

Agencija predlaže europskim upravljačima šuma da se bave selektivnim uzgojem drveća kako bi zaštitili osjetljive genetske resurse, izbjegavanje monokulturnih šuma te rotaciju vrsta tijekom pošumljavanja. Jedan od projekata tijekom kojeg se težilo tim preporukama, a kojeg ističe i Agencija jest onaj koji je provodila Korporacija austrijskih saveznih šuma, LIFE+ projekt Salzkammergut.

Tekst: Mladen IličkovićFoto: Austrijske savezne šume

kako bi postale otpornije na bolesti, uvođenje dodatnih gos-podarskih aktivnosti u zajednice koje su jako ovisne o priho-dima vezanima za šumarstvo, promociju ekološkog pristupa i povećanje bioraznolikosti te bolje opće upravljanje šumama tijekom kojeg se više koriste podatci iz prošlosti i vremenska

Potočni rak Tetrijeb

Cretovi


Europsko šumarstvo

prognoza tijekom radova u šumi. Agencija predlaže europ-skim upravljačima šuma da se bave selektivnim uzgojem dr-veća kako bi zaštitili osjetljive genetske resurse, izbjegavanje monokulturnih šuma te rotaciju vrsta tijekom pošumljavanja.

Jedan od projekata tijekom kojeg se težilo tim preporuka-ma, a kojeg ističe i Agencija jest onaj koji je provodila Korpora-cija austrijskih saveznih šuma, LIFE+ projekt Salzkammergut. Riječ je o području od grada Salzburga do planine Dachstein kroz koje protječe dunavski pritok, rijeka Traun. Veliki dio ovog područja upisan je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske bašti-ne u Europi 1997. godine kao „Kulturni krajolik Salzkammer-gut“. Ovim je projektom zahvaćeno 20 od 30 tisuća hektara tog područja, a cilj je bio očuvanje bioraznolikosti usklađiva-njem iskorištavanja šuma i očuvanja Natura 2000 područja. Mnoge su zaštićene vrste u Austriji ugrožene pa je stručnja-ke tijekom inicijalnih mapiranja iznenadila velika populacija potočnog raka (Austropotamobius torrentium). Usto, naišli su i na 500 velikih vodenjaka (Triturus carnifex) u krševitom izvo-ru Aulacke pokraj jezera Ödenseea, gljive na mrtvim stablima prašumskih dijelova Salzkammerguta te još niz različitih vrsta u močvarnim staništima. Upravo su močvarni dijelovi ovog zaštićenog krajolika najkorisniji tijekom velikih padalina jer upijaju viškove vode. Usto, dokazano je kako ti cretovi upijaju ugljični dioksid iz atmosfere pa njihovo očuvanje pomaže u borbi protiv klimatskih promjena.

Stoga je na devet lokacija obnovljeno to prirodno stani-šte podizanjem malih brana u dužini od 620 metara što omo-gućuje ponovno stvaranje tresetišta. U suradnji s volonterima Austrijskog saveza za zaštitu prirode te Planinsko-prirodne straže očišćeno je od starog drveća 10,5 hektara močvara. Pro-mijenjen je i materijal za izgradnju šumskih cesta jer se otkrilo kako dosadašnji mijenja pH vrijednost močvara i time onemo-gućuje rast nekih biljaka.

U sklopu povećanja jedinki tetrijeba očišćeno je 330 hekta-ra alpskih pašnjaka kako bi se proširio habitat te ptice čiji broj u Austriji stalno pada. Austrijski šumari uložili su u ovaj projekt 39.700 radnih sati, a lokalne tvrtke sudjelovale su u projektu s 900 tisuća eura donacija. Ovaj je EU projekt za Korporaci-ju austrijskih saveznih šuma najvrjedniji dosad – 5,7 milijuna eura (polovica je došla iz Brisela) za razdoblje od 6 godina. Vo-lonteri su se bavili i iskorjenjivanjem invazivnih vrsta biljaka, prilagodbom potoka za bolje stanište riba i potočnog raka, a o važnosti očuvanja rijetkih vrsta predavanje uz šetnju poslu-šalo je 850 građana.

Jedan je od rezultata ovog projekta taj da je Korporacija au-strijskih federalnih šuma predala dodatnih 850 hektara šume u posebno zaštićeno područje.

Alpska strizibuba

Analiza protupožarne sezone 2019. godine

Ove godine najveće štete od proljetnih požara u poljoprivredi

I ove godine osnovni cilj Hrvatskih šuma bio je preventivnim mjerama i aktivnostima spriječiti nastanak požara i time sačuvati šume u svim dijelovima Hrvatske. Edukacija je jedan od temelja prevencije požara, kako djece u vrtićima i školama, tako i odraslih koji neoprezno pale travu i korov ili bacaju neugašene opuške.

UHrvatskim šumama stanje na terenu vezano za šumske požare motri se i bilježi svakod-nevno tijekom cijele godine. Zbog klimatskih ekstrema, dugih razdoblja suše i visokih tem-

peratura opasnost od izbijanja požara sve je veća, a pripreme za protupožarnu sezonu sve su aktivnije.

Još 30. svibnja u uredu Hrvatske vatrogasne za-jednice održana je konferencija za medije na temu „Spremnost sustava za požarnu sezonu 2019.“. Na kon-ferenciji su iz Hrvatskih šuma sudjelovali predsjednik Uprave Krunoslav Jakupčić i rukovoditeljica Službe za ekologiju Jasna Molc. Predsjednik Uprave Jakup-čić tada je naglasio kako je i ove godine osnovni cilj Hrvatskih šuma preventivnim mjerama i aktivnostima spriječiti nastanak požara i time sačuvati šume u svim dijelovima Hrvatske. Edukacija je jedan od temelja prevencije požara, kako djece u vrtićima i školama, tako i odraslih koji neoprezno pale travu i korov ili ba-caju neugašene opuške. Potrebno je educirati se o od-govornom ponašanju u prirodi tijekom najopasnijih ljetnih mjeseci i općenito.

Po završetku službene protupožarne sezone, u četvrtak 3. listopada u uredu Hrvatske vatrogasne zajednice održana je i završna tiskovna konferencija na kojoj je prezentirana analiza protupožarne sezone za 2019. godinu. Rezultate je predstavio glavni vatro-


Požari

gasni zapovjednik za Hrvatsku Slavko Tucaković rekavši kako se ove sezone dogodilo 3.485 požara, što je možda više nego prošle godine, ali najveći dio njih zbio se u periodu od siječnja do ožujka, a ne u najsušem razdoblju - ljeti. Najčešći su uzroci požara elementarne nepogodne, odnosno udari groma, palež poljoprivrednih površina te prometne nesreće. Najveći i naj-opasniji požar u sezonskom dijelu godine bio je 27. srpnja u Južnoj Dubravi kraj Šibenika. Reagiralo su brzo, požar je lo-kaliziran 28. srpnja te u potpunosti ugašen 30. srpnja 2019. u 7 sati ujutro. U šibenskom požaru gorjelo je oko 900 hektara šume i niskog raslinja, od čega je polovica površine u držav-

nom vlasništvu. Točnije, opožarena površina s kojom gospo-dare Hrvatske šume unutar je granica gospodarskih jedinica Trtar i Jamina, a iznosi 410,13 ha, od čega je obrasle površine 264,21 ha. Najviše je bila zahvaćena površina uređajnog razre-da alepskog bora (zaštitna sjemenjača) sa 127,04 ha i neobra-slo proizvodno šumsko zemljište sa 145,92 ha.

Koristeći se podatcima iz Programa gospodarenja za gospodarsku jedinicu Trtar, izračunato je da je nastradalo 2.969,88 m3 alepskog bora. Na završnoj su konferenciji, unu-tar svog sektora djelovanja, rezultate predočili i pomoćnik ministra unutarnjih poslova i član Ravnateljstva civilne za-

Tekst: Helena JakobovićFoto: Helena Jakobović, Ante Taraš,

Vice Krnčević, Boranka, internet

Detalj s tiskovne konferencije na početku protupožarne sezone

Požar u Južnoj Dubravi kraj Šibenika


Požari

štite Damir Trut te zapovjednik vojnog dijela Operativnog vatrogasnog za-povjedništva, brigadni general Krešo Tuškan. U ime Hrvatskih šuma izjavu je dala rukovoditeljica Službe za ekolo-giju Jasna Molc. Ona je naglasila kako Hrvatske šume svake godine ulažu izniman trud i velika sredstva u protu-požarnu zaštitu pa je i u 2019. godini uloženo oko 100 milijuna kuna. Uz već dobro organiziranu motriteljsko–do-javnu službu koja je aktivna u samoj sezoni, Hrvatske šume tijekom čitave

km protupožarnih prosjeka s elemen-tima šumske ceste. Prema podatcima Hrvatskih šuma ukupan broj šumskih požara u 2019. godini je 123, a zahva-ćeno je zemljište površine 2.024 ha. S obzirom na to da je veliki broj turista koji svake godine posjete Hrvatsku, djelatnici Hrvatskih šuma, u suradnji s Hrvatskom vatrogasnom zajednicom, postavljali su edukativne plakate na plažama i 155 jumbo plakata uz ceste. Na preko 4500 mjesta postavljeni su plakati upozorenja i zabrane paljenja vatre uz lokalne prometnice i na ulaze u šumu. Isto tako, kampanja “Osvrni se i spasi šumu” ove godine podignuta je na višu razinu jer je posjetiteljima stra-nice www.osvrnise.com omogućeno da sudjeluju u edukativnom natječaju i osvoje vikend u nekom od objekata

Hrvatskih šuma. Klimatske promje-ne, o kojima se u posljednje vrijeme puno govori u medijima, nisu zaobišle ni naše šume - suše se jasenove šume, nametnik stjenica napada hrast, širi se mediteranski potkornjak, a sve sušnija razdoblja utječu na povećan broj po-žara. Nastavljena je i suradnja sa Sa-vezom izviđača Hrvatske te se dosad najveća volonterska akcija pošumlja-vanja opožarenih područja Dalmacije pod nazivom Boranka i dalje odvija, ali s još većom zainteresiranošću javno-sti. To je dokaz koliko su ljudi svjesni važnosti šuma i svih njenih pozitivnih funkcija koje ona ima za ljude i okoliš. A kad se male ruke slože, sve se može.

godine provode preventivne aktivnosti u cilju zaštite šuma od požara. Tu se misli na radove čišćenja šumskih sastojina, prorede, uklanjanje suhog granja te posebno izgradnju i održavanje postojećih protupožarnih prometnica. Do sada je za potrebe protupožarne zaštite izgrađeno oko 5.000

Zaštita šuma od požara briga je šumara, ali i čitavog društva. Bez suradnje svih subjekata protupožarne zaštite u Republi-ci Hrvatskoj, medija i zajednice u cjelini uspjeh u prevenciji požara i savladavanju opasne vatrene stihije bio bi mnogo nedostižniji.

Najčešći uzroci požara su udari groma, palež poljoprivrednih površina te prometne nesreće

Kampanja “Osvrni se i spasi šumu”

Akcija Boranka


Ljekovito bilje

određene vrste. Prirodno rasprostiranje: istok SAD-

a, a u Europu je unesen u 17. st. te je s vremenom došlo do pojave stvaranja hibrida s običnim orahom (lat. Juglans regia). Znatno se više uzgaja na istoku i u središnjoj Europi. U naše se krajeve počeo unositi krajem 19. st. Najviše ga ima na području Vukovara i Iloka gdje dolazi u zajednici hrasta lužnjaka i obič-nog graba s cerom. Kod nas se razvija na geološkoj podlozi kontinentalnog pra-pora, černozemu i euteričnom smeđem tlu. Najbolje raste na dubokim, bogatim, svježim, ilovastim tlima uz riječne doline.

Opis: brzorastuće je stablo visine oko 30 m, ponekad dosegne 50 m. Kora je duboko uzdužno izbrazdana, krošnja je nepravilno okrugla, izbojci su u počet-ku prekriveni blijedim ili dlačicama boje hrđe i s prisutnim vidljivim narančastim lenticelama. Listovi su perasti, dužine od 30 do 60 cm (krupniji nego kod običnog oraha), sastoje se od 13 do 23 listića (više nego kod običnog oraha), dužine oko 8 cm i oko 3 cm široki, nepravilno nazu-bljeni i s dlačicama na donjoj strani. Jed-nodomna je vrsta. Muški su cvjetovi rese dužine od 8 do 10 cm. Ženski se cvjetovi pojavljuju u klasastim cvatovima s 2 do 5

Crni orah, prijatelj s istoka SAD-a

Stablo iz indijanskih mitova o postanku

Crni orah (lat. Juglans nigra L.) jedno je od najcjenje-nijih vrsta šumskog drveća u SAD–u gdje se uvelike koristi kako za čvrsti namještaj lijepe tamnosmeđe boje, tako i u prehrambene svrhe. Znanstveno ime roda dolazi od latinskih riječi Jovis glans što znači sveto Jupiterovo drvo, tj. Jupiterov ili božanski žir, dok se naziv vrste nigra odnosi na crnu boju.

Crni orah jedna je od najbrojnijih vrsta na jugoistoku SAD-a gdje prirodno pridolazi. Uz to udio ove vrste povećava se zbog toga što druge vrste stradavaju uslijed bolesti i štetnika i jer je crni orah brzorastuća i

alelopatska vrsta. Ovaj drugi pojam odnosi se na biokemijske interakcije među vrstama, a one mogu biti pozitivne ili nega-tivne. U slučaju crnog oraha spoj juglon toksično djeluje na

skupljenih cvjetova. Plodovi imaju zeleni, bradavičasti vanjski ovoj koji ujesen pocrni, a jezgra se nalazi unutar tamnosmeđih uzdužno izbrazdanih, izrazito tvrdih ljuski.

Ljekoviti sadržaj: crni orah bogat je bjelančevinama, zdra-vim mastima, vitaminima i mineralima. Važni spojevi za ljud-sko zdravlje su omega-3 masne kiseline, tanini i elagična kise-lina. Jezgra ploda sadrži obilje organski vezanog joda, zatim

Tekst: Marija GlavašFoto: Marija Glavaš, internet

Stablo crnog oraha

Perasto sastavljeni listovi


Ljekovito bilje

magnezij, kalcij, selen, željezo, natrij, fosfor, klor, vitamine A, B1, B2, B6 i C i bioflavonoide. Zelena ovojnica sadrži niz aktivnih supstanci među kojima su najvažniji juglon, tanin i jod. Juglo-na ima najviše u zelenoj ovojnici ploda, a nalazi se i u lišću, kori i korijenu. Zanimljivo je da plodovi crnog oraha sadrže čak 75 % više bjelančevina nego plodovi običnog oraha. Udio uglji-kohidrata je nizak, a većina ih potječe iz vlakana.

Potencijalna ljekovita svojstva: kao i elagična kiselina. Nekoliko je testiranja dokazalo da je juglon u stanju uništiti tumorske stanice uključujući i one nastale u jetri i želudcu. Elagična kiselina također djeluje antitumorski i uz to može spriječiti i suženje začepljenih žila. Flavonoidni antioksidansi korisne u slučaju raka pluća, dojke, prostate i debelog crijeva. Ljuske sadrže veću količinu tanina koji djeluje na bakterije iz rodova Listeria, Salmonella i Escherichia. Ekstrakti ljuske ima-ju antioksidativno i antibakterijsko djelovanje koje sprječava zloglasnu bolničku bakteriju Staphylococcus aureus. Jezgra je bogata kalorijama, no većina ih potječe od zdravih masti koje mogu pomoći smanjiti osjećaj gladi, a preporučena dnevna doza je svega 30 g. Biljni pigmenti, proantocijanidini u jezgri mogu zaštititi organizam od oštećenja uzrokovanih Suncem, pojačati krvotok i poboljšati vid. Alfa-linolenska kiselina, tip omega-3 masne kiseline koju organizam ne može sam pro-izvesti sprječava bolesti srca i srčani udar. Ekstrakti iz lišća mogu se koristiti za liječenje kožnih oboljenja kao što su eg-zemi, psorijaza i bradavice. Bjelančevine pozitivno djeluju na gubitak tjelesne mase i razinu šećera u krvi.

Trebaju izbjegavati: osobe s alergijama na koštunjavo voće. Trudnicama i dojiljama savjetuje se izbjegavanje ek-strakata jer nije dovoljno istraženo djelovanje na organizam. Također, potreban je oprez kod uzimanja lijekova koji mogu negativno djelovati u kombinaciji s taninima.

Plodovi

Žuta capica izgleda poput koralja

Oprez! Capice su međusobno vrlo slične

Nakon što ugledate žutu capicu lako ćete pomisliti da je riječ o koralju koji je nekim čudom dospio u šumu. Isto je s njezinim rođakinjama iz roda Rama-ria kojem pripada oko 200 vrsta. Pripada porodici

Gomphaceae. Rasprostiranje i stanište: široko rasprostranjena po Eu-

ropi u šumama listača, rjeđe četinjača. Mikorizna je gljiva koja dolazi uz tvrde listače, no preferira bukvu. Preferira ki-sela tla. Često pridolazi u grupama ili kao pojedinačna.

Opis: čitavo je plodno tijelo visine od 10 do 15 cm i oko 7 cm širine. Donji dio čini debela, cjelovita baza bijele boje sužena na kraju, gornji čine mnogobrojne valjkaste grane koje su gusto raspoređene dok je gljiva mlada, a kasnije

Kukci se rado zadržavaju među granama


Gljive naših krajeva

svoje rođakinje crvene capice. Za žutu capicu vrijedi kao i za druge gljive – smiju se brati samo mladi primjerci. Sakuplja se donji, bijeli dio jer su grane gorke, kao i zreli primjerci. Može se spravljati kao salata ili najprije kuhati pa pržiti s povrćem, raditi juha, marinirati, usoliti, sušiti, kiseliti s raznim povrćem ili zamrznuti. Najukusnije su ako se obrade i konzumiraju netom nakon branja.

Ljekovitost: grupa kineskih znanstvenika utvrdila je kako alkoholni ekstrakt pokazuje antikancerogenu, antioksidativ-nu i antibiotsku aktivnost. Kineski iscjelitelji koriste je za li-ječenje bolesti probavnog trakta, odnosno želudca i crijeva i poboljšanje rada bronha i pluća. Rusi ju spominju kao korisnu u kozmetici protiv starenja kože. Navode kako prirodni poli-saharidi pomažu kod dotoka korisnih tvari u duboke slojeve kože, vitamin D aktivira metaboličke procese, a vlaga se zadr-žava u epitelnom tkivu. Uz to žuta capica jača krvožilni sustav, prevenira pojavu trombova, normalizira krvni tlak i stabilizira rad srca. Konzumacija žute capice povoljno djeluje na psihu.

Ne preporučuje se: djeci do dvanaeste godine života, trudnicama i dojiljama, osobama s kroničnim bolestima že-ludca i crijeva i osobama sklonim alergijama.

Slične vrste: vrlo joj je slična zlatna capica (lat. Ramaria au-rea) te je za razlikovanje potrebna pomoć mikroskopa. Baza je bjeličasta, a grane i vrhovi žute boje. Po pitanju jestivosti jed-nake su kvalitete. Slična je i uvjetno jestiva crvena capica (lat. Ramaria botrytis) koja se od žute najlakše razlikuje po svje-tlocrvenim vršcima, no oni starenjem poprimaju blijedožutu i žutu boju. Važno je ne zamijeniti otrovnu capicu sa sličnim otrovnim vrstama. To su blijeda capica (lat. Ramaria pallida) bijele boje donjeg dijela i bijelo-oker boje grančica s ljubiča-stim vršcima koja uzrokuje probavne tegobe i trobojna capica (lat. Ramaria formosa) čije je plodno tijelo bijelo u donjem di-jelu, a grane su narančasto-crvene s žutim vrhovima, a prema navodu Hrvatskog mikološko-gljivarskog saveza jedna je od najotrovnijih vrsta u Hrvatskoj. Izrazito purgativno djeluje što vodi do dehidracije.

Žuta capica ili žuti prsteci, lat. Ramaria flava (Schaeff.) Quél, prvi je opisao njemački prirodnjak Jacob Christian Schaeffer 1763. godine pod znanstvenim nazivom Clavaria flava. Francuski mikolog Lucien Quélet načinio je 1888. godine novi opis i premjestio vrstu u rod Ramaria. Moguće ju je susresti i pod nazivima Clavaria flava Schaeff., Coralloides flavus Tourn. ex Battarra i Corallium flavum (Schaeff.) G. Hahn. Znanstveni naziv roda Ramaria latinski je naziv za granu, a naziv vrste flava latinska je riječ za žutu.

se ponešto razdvoje. Grane mogu imati jedan, dva ili tri vrha koji se račvaju tako da tvore slovo u ili v. Limunsko žute do sumporno žute su boje, a zrelošću počinju poprimati oker ton odozgo prema dolje. Ako dođe do oštećenja, vrhovi grana po-primaju crvenkastu boju. Meso je vlažno, lomljivo, ali gusto, prljavo bijele boje. Spore su ovalno elipsoidne ili elipsoidne. Otisak spora žuto-narančaste do oker boje.

Vrijeme branja: ljeto i jesen (kolovoz, rujan, listopad).Miris i okus: miris je sladak, ali nije izražen, a okus blag. Kemijski sastav: sadrži korisne aminokiseline metionin i

triptofan. Sto grama gljiva sadrži dva grama bjelančevina, oko 4,5 grama masti i gotovo 3 grama ugljikovodika.

Jestivost i korištenje: jestiva, niskokalorična, ne ubraja se u kvalitetne, ali ima reputaciju ukusne gljive, ukusnije od

Tekst: Marija GlavašFoto: internet

Gljiva zanimljivog izgleda

Zlatna capica izgleda gotovo istovjetno


DogađajiZanimljivosti

42 HRVATSKE ŠUME BROJ 273 | RUJAN 2019.42 HRVATSKE ŠUME BROJ 275 | STUDENI 2019.

BrezaBreza je visoko drvo visine do 28 m i promjera do 40 cm. Starost može biti i do 100 godina. Visoko drvo ima tanke i vitke grančice te bijelu glatku koru koja se može ljuštiti na listiće tanke poput papira. Listovi na peteljkama su koso četvrtasti ili trokutasti, zašiljeni i dvostruko pilasti. Cvjetne rese dugačke su 3 do 4 cm, a razvijaju se zajedno s lišćem.

DV “BUKOVAC”, ZAGREBIme i prezime djeteta: Lucija RadošOdgojiteljice: Ivanka Ivančić, Ana Kosić PletešIzjava: „Breza je svuda oko nas! Vidjela sam ju u priči, bajci, ulici, šumi… Tu je! Samo ju potraži!“

DV “DUGA RESA”Ime i prezime djeteta: Marija Biršić, 6,3 godineOdgojiteljice: Zrinka Babić, Ankica MatešićKomentar djeteta: „Najviše mi se sviđa kora breze koja je crna i bijela.”

DV “GUSTAV KRKLEC”, KrapinaIme i prezime djeteta: Magdalena Hudi, 6,6 godinaOdgajateljice: Davorka Klasić i Zdravka GalovićKomentar djeteta: „Lijepa breza, vitka, bi-jela, zlatnom krunom ukrašena.“

DV “JOSIPDOL”Ime i prezime djeteta: Vana Brbot, 5,7 godinaOdgojiteljice: Darinka Salopek i Biserka PavkovićKomentar djeteta: „Baš je čudno ovo stablo, ima bijelu koru, a sva druga imaju smeđu.“


Događaji

BROJ 270 | LIPANJ 2019. HRVATSKE ŠUME 43BROJ 275 | STUDENI 2019. HRVATSKE ŠUME 43

DV “MAKSIMIR”, ZagrebIme i prezime djeteta: Paola Markoš, 5 godinaOdgojiteljice: Nikolina Graonić, Renata Šaler i Jelena DujmovićKomentar djeteta: –

DV “PČELICA”, Vrgorac Ime i prezime djeteta: Barbara Matković, 6,6 godinaOdgojiteljice: Doris Nizić i Maja DodigKomentar djeteta: Ljubica Šalinović (3,11 godina): „Breza ima bijelu koru i zeleno li-šće.“

DV “PLOČE”Ime i prezime djeteta: Antonia Šendo, 6 godinaOdgojiteljice: Snježana Merdžan i Zagor-ka Radonić BurićKomentar djeteta: „Deblo breze je vitko, naraste do 30 m.“

DV “POTOČNICA”Ime i prezime djeteta: Leila Ugljen, 5,9 godinaOdgojiteljice: Marica Kocijan, Mirka Basti-janić i Vesna LampićKomentar djeteta: Lucija Savić (5,11 go-dina): „Ako su ljudi bolesni, breza ih može izliječiti.“

DV “ZAPRUĐE”Ime i prezime djeteta: Domina Raduno-vić, 6 godinaOdgojiteljice: Aleksandra Majstorović, Danijela Brumec i Dijana CulovićKomentar djeteta: Nikol Jurišić (6 godi-na): „Breza je drvo. Ima smeđe i sive grane, zeleno lišće. Njene grane padaju. Ima spu-štene grane i listove.”

DV “ZVONČIĆ”, OzaljIme i prezime djeteta: Lara Mateljan, 5,8 godinaOdgojiteljice: Melita Golub i Martina Vra-tarićKomentar djeteta: „Breza je ukras šume i mog vrtića.“


Događaji

hrvatske Šume 275 - 11/2019casopis.hrsume.hr/pdf/275.pdfšuma i šumskog zemljišta, a provest će...

Documents