1

KLJUČNA PITANJA UTVRĐIVANJA VRSTE ELEKTRANE, POLOŢAJA POVLAŠTENOG PROIZVOĐAČA I UTVRĐIVANJA ELEKTRIČNE ENERGIJE

ISPORUČENE U MREŢU IZ BIOPLINSKIH POSTROJENJA

SAŢETAK

Snazi zamaha izgradnje izvora obnovljive energije u Republici Hrvatskoj svakako doprinosi i izgradnja proizvodnih postrojenja koja koriste plin iz biomase. Proizvodna postrojenja s ovim primarnim energentom se izvrsno energetski objedinjuju (integriraju) sa elektroenergetskim sustavom jer mogu sudjelovati u opskrbi električnom energijom tijekom cijelog dnevnog dijagrama opterećenja, a proizvodeći u istom procesu i toplinsku energiju postižu prestižnu učinkovitost. Referat će se baviti nekim ključnim pitanjima vezanim za položaj povlaštenog proizvoĎača električne energije i vrstu njegovog postrojenja, pitanjima uz korištenje mreže osobe koja je istodobno proizvoĎač i kupac, kao i pravnim gledištima položaja više proizvodnih jedinica na bliskim zemljišnim česticama različitih vlasnika napajanih s primarnim energentom iz jednog postrojenja, kao i vlastitom potrošnjom proizvodnog postrojenja.

Ključne riječi: bioplin, proizvodna postrojenja, bioplinska postrojenja, kogeneracija, povlašteni proizvoĎač, vlastita potrošnja, opća potrošnja, poticajna cijena..

KEY ISSUES OF THE USE OF NETWORK AND IDENTIFICATION OF ELECTRIC POWERY DELIVERED IN THE NETWORK BY THE BIOGAS PLANTS

SUMMARY

Effective momentum to construction of the renewable energy sources in Croatia certainly contributes building of power plants powered by gas from biomass. Production facilities with these primary energy source excellent energetically combine (integrate) with the power system because they can participate in the electricity supply throughout the daily load profiles. By production of thermal energy in the same process they achieve prestigious efficiency. The paper will address some key issues related to the privileged position of power producers and the type of its facilities. Furthermore the paper will cover the issues of the use of the network by producer and user embodied in the same person. Also paper will

discus the legal point of view of more generating units located on the close land particles owned by different owners and supplied with a primary energy source coming from one plant, as well as their own consumption of the production plants.

Key words: biogas, production facilities, biogas plants, cogeneration, privileged producer, own consumption, the general consumption, stimulating price ..

Damir Karavidović, dipl.ing.el. HEP – ODS d.o.o., Zagreb damir.karavidovic@hep.hr

SO4 – 14 3. (9.) savjetovanje

Sveti Martin na Muri, 13. – 16. svibnja 2012.

HRVATSKI OGRANAK MEĐUNARODNE

ELEKTRODISTRIBUCIJSKE KONFERENCIJE

2

1. UVOD

1.1. Uvod u područje korištenja bioplina za proizvodnju električne i toplinske energije

Izgradnja proizvodnih postrojenja koja kao primarni izvor energije koriste plin iz biomase (u daljnjem pisanju: bioplinske elektrane) ima za pogon elektroenergetskog sustava značenje koje nadilazi poznati klimatski cilj, mislim na povećanje udjela proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u odnosu na konvencionalne izvore. U čemu se zapravo prepoznaje korisnost i vrednuje doprinos bioplinskih elektrana?

Proizvodna postrojenja s ovim primarnim energentom se izvrsno energetski i tehnički objedinjuju (integriraju) s elektroenergetskim sustavom (slika 1.). Energetski, jer mogu sudjelovati u opskrbi električnom energijom tijekom cijelog dnevnog dijagrama opterećenja, a tehnički jer imaju značajan potencijal skladnog rada s mrežom i pružanja usluga sustavu. Usluge sustavu mogu se osigurati na nacionalnoj, područnoj ili lokalnoj razini, pri čemu posebno treba istaknuti doprinose kakvoći pogona mreže ovih elektrana na lokalnoj razini (mreži gdje je elektrana priključena).

a) b)

Slika 1. Značajke bioplinskih elektrana za energetsku (a) i tehničko objedinjavanje s mrežom (b)

Proizvodnja u bioplinskoj elektrani samo električne energije, davna je prošlost, jer današnjica počiva gotovo isključivo na elektranama s pretvorbenim procesom u kojem se energija bioplina pretvara istodobno u toplinsku i električnu energiju, pri čemu se postiže prestižna učinkovitost proizvodnog procesa. Kogeneracijsku proizvodnju toplinske i električne energije obilježava, dakle, vrlo učinkovit način uporabe bioplina. To svjedoči stupanj iskoristivosti bioplinskih kogeneracijskih proizvodnih jedinica do 96%, pri čemu proizvodnja električne energije ima udjel od 35, a toplinske 65 posto. U zemljama s razvijenim tržištem svih oblika energije i realnom cijenom primarne sirovine (kukuruz), održiva dobit proizvoĎača s bioplinskom elektranom je ostvariva samo s prodajom na tržištu obje vrste energije ili izravnim korištenjem topline uz mjesto proizvodnje za potrebe industrije ili poljoprivrede, ili čak javne potrebe.

U strateškim opredjeljenjima Europske zajednice za razdoblje do 2020 godine, proizvodnja svih vrsta energije iz obnovljivih izvora energije, u skladu je s usvojenim klimatskim ciljevima, a meĎu njima značajno mjesto ima proizvodnja iz biomase (slika 2.). Dakako, pojedine članice EU imaju različitu strukturu obnovljivih izvora i njihove udjele kako u ukupnoj energiji iz obnovljivih izvora tako i u podmirenju potrošnje krajnjih korisnika. Energija iz biomase ima bioplin kao jedan od svojih energetskih oblika.

3

Slika 2. Energija iz biomase ima u zemljama EU značajan udjel u ukupnoj energiji iz obnovljivih izvora

MeĎu zemljama članicama EU, Njemačka je vodeća u uporabi biomase za pretvorbu u električnu energiju, a udjel obnovljivih izvora električne energije koji koriste različite energente dobivene iz biomase dosegao je u 2010. godini 33% (slika 3). Sam bioplin ima udjel od 13,9%.

Slika 3. Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora tijekom 2010 godine u Njemačkoj

Bioplin pak, nije najčišći energent glede smanjenja emisije stakleničkih plinova i tvari koje onečišćuju zrak, a što pak ovisi od nekoliko utjecajnih činitelja i što nadalje uvjetuje potrebu za strogim upravljanjem i nadziranjem tehnološkog procesa njegove proizvodnje (slika 4).

Unatoč, što nije energent iz kojeg se energetskom pretvorbom dobiva apsolutno čista, zelena energija, nema dvojbe o tome kako je bioplin važna sastavnica proizvodnje električne energije i topline iz obnovljivih izvora energije. No, uvijek valja iz gospodarskih i razloga energetske učinkovitosti promišljati uporabu bioplina u energetskim pretvorbama kod kojih se istodobno proizvodi električna i toplinska energija. To mora postati naše energetsko polazište i gotovo neprikosnoven uvjet pri dopuštenju pristupa mreži.

4

Slika 4. Kakvoća primarnog energenta s obnovljivim izvorom s gledišta štete za okoliš kada se koristi za proizvodnju električne energije.

Iz potonjeg razloga niti sustav poticanja proizvodnje električne energije iz bioplina ne može biti utemeljen isključivo na poticajnoj cijeni za električnu energiju isporučenu u mrežu iz proizvodnog postrojenja koje koristi bioplin, kao što je to sada u Hrvatskoj, već dio cijene za tu istu energiju mora biti uvjetovan utjecajem na okoliš načina proizvodnje i korištenja bioplina, korištenjem bioplina u kogeneracijskom procesu [1]. Sustav mora imati temeljne i dodatne sastavnice poticanja (slika 5).

Slika 5. Sustav naknada i njenih dodataka za električnu energiju proizvedenu u bioplinskim elektranama

5

1.2. Uvod u obiljeţja proizvodnje i korištenja bioplina te popratni tehnološki procesi

Primjeri izgraĎenih proizvodnih postrojenja, za koja ćemo utvrditi ključna pitanja, a koja kao primarni energent koriste plin dobiven voĎenim postupkom s biomasom, kazuju kako su izgraĎena na mjestu na kojem je odavno bila farma muznih krava i uz koju je dograĎeno postrojenja za proizvodnju bioplina i postrojenje za njegovu pretvorbu u električnu i toplinsku energiju (u daljnjem pisanju lokaciju zovemo: Farma). Već idejni projekti ovih objekata, razvidno ukazuju kako se na proizvodnju bioplina i iz njega električne i toplinske energije, u okviru gospodarskih djelatnosti proizvoĎača ili treće osobe, naslanja i proizvodnja drugih proizvoda. Idejni projekt se oživotvoruje, pa se u konačnici na jednoj lokaciji očekuju, izgraĎena i korištena, slijedeća proizvodna postrojenja/objekti:

a) Farma muznih krava za proizvodnju mlijeka,

b) Postrojenje za proizvodnju bioplina iz biološke mase – stajskog gnoja s farme muznih krava i kukuruzne silaže s okolnih njiva,

c) Postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije korištenjem bioplina u kogeneracijskom procesu,

d) Staklenici za proizvodnju povrća s grijanjem korištenjem topline osloboĎene radom kogeneracijskog postrojenja,

e) Sušara i hladnjača koja koristi viškove toplinske energije tijekom ljetnih mjeseci kada toplinu ne troše staklenici,

f) Pogon za proizvodnju i pakiranje humusa pri čemu se sirovina za sintezu humusa dobiva

g) fermentacijom organske tvari pri sintezi bioplina i

h) Sustav za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta u okružju farme krava (400 – 450 ha), pri čemu se koristi tekuća faza proizvodnje bioplina nakon dozrijevanja, dio hranjive otopine iz stakleničkog kompleksa i ostaci supstrata kamene vune.

Ovi projekti proizvodnje [2] su objedinjeni i čine jednu zatvorenu energetsku i tehnološku cjelinu (slika 6).

Slika 6. Povezanost proizvodnih projekata oslonjenih na proizvodnju bioplina.

Iz prikaza slike 6. možemo ustvrditi kako se proizvodna postrojenja koja proizvode električnu i toplinsku energiju nalaze u okruženju gospodarskih djelatnosti koje rezultiraju proizvodnjom odreĎenih roba (mlijeko, povrće, humus) i pružanjem usluga (sušenje, hlaĎenje, navodnjavanje).

Srce ovog poslovnog sustava je postrojenje za proizvodnju bioplina i postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije (slika 7.).

6

Slika 7. Tehnološki proces pretvorbe biološke mase u plin, a potom u električnu i toplinsku energiju.

Dio proizvedene električne energije mora se trošiti za proizvodnju primarnog energenta, bioplina, a višak se isporučuje u mrežu. Toplinska energija pak, nastala uz proizvodnju električne energije, u potpunosti se troši na lokaciji obavljanja gospodarskih djelatnosti u korist stvaranje novih vrijednosti (staklenici, sušara, hladnjača). Postoje primjeri (Njemačka) gdje se toplina koristi putem distribucijske mreže za opskrbu krajnjih kupaca u bližem okruženju, a za već uvriježene potrebe kao što je grijanje prostora, sanitarne vode ili neke druge. Tekući i kruti ostatci procesa stvaranja bioplina takoĎer sudjeluju u stvaranju nove vrijednosti. što izravno dodatno povećava razinu pokrivanja troškova proizvodnje bioplina kao primarne energije za elektranu, a time neposredno čini nižom proizvodnu cijenu električne i toplinske energije na pragu ovakve elektrane.

1.3. Priključenje na distribucijsku mreţu i nuspojave

Kao primjer priključenja ovih proizvodnih postrojenja na distribucijsku mrežu i opskrbe električnom energijom farme muznih krava, postrojenja za proizvodnju plina i drugih proizvodnih gospodarskih kapaciteta na istoj lokaciji, prikazujemo postrojenja izgraĎena s nazivom lokacije Farma (sva korištena imena u referatu su autorska).

Pristup ishoĎenja suglasnosti za priključenje na distribucijsku mrežu pošao je od zahtjeva Pravne osobe 1, povlaštenog proizvoĎača, za priključenje jednog proizvodnog postrojenja (u daljnjem pisanju: PP 1) s korištenjem bioplina (bioplinska elektrana), najveće električne snage 1 MWel. Za opskrbu bioplinom je na istoj lokaciji izgraĎeno postrojenje za proizvodnju bioplina, prema slici 7, kapaciteta koji značajno nadmašuje godišnje potrebe za najveću moguću proizvodnju električne energije.

Naknadno, Pravna osoba 2 podnosi zahtjev za suglasnost priključenja na distribucijsku mrežu proizvodnog postrojenja PP 2, u prirodi i svim značajkama jednako kao PP 1. Bioplinska elektrana PP 2 gradi se na zemljišnoj čestici netom uz zemljišnu česticu gdje je PP 1. Kako je kapacitet proizvodnje i bioplinskog spremnika dostatan za proizvodnju obje elektrane, dakako, obje se elektrane opskrbljuju bioplinom iz spremnika koji je graĎen i pripada uz PP 1.

7

Tako na lokaciji Farma postoje dva povlaštena proizvoĎača (Pravna osoba 1 i 2) sa zasebnim postrojenjima za proizvodnju električne i toplinske energije (PP 1 i PP 2), svako s jednakom električnom snagom od 1 MWel i toplinskom od 1 MWtopl., a koji pak koriste bioplin kao primarni energent iz istog proizvodnog procesa pridruženog proizvodnom postrojenju Pravne osobe 1. Status povlaštenih proizvoĎača, Pravne osobe 1 i 2 stekle su za bioplinske elektrane [3].

U funkciji priključenja proizvodnih postrojenja i odavno postojeće transformatorske stanice 10/0,4 kV Farma, izgraĎeno je takozvano susretno postrojenje, rasklopište 10 kV Farma (slika 8.).

Slika 8. Rasklopište Farma s proizvodnim postrojenjima PP 1 i PP 2 te s TS 10/0,4 kV Farma.

U slijedećem poglavlju ćemo iskazati motrišta na ključna pitanja povlaštenih proizvoĎača čiji je položaj za ovakva proizvodna postrojenja utvrĎen mišljenjem nadležne regulatorne agencije i na pitanja uz isporuku električne energije u distribucijsku mrežu koja ureĎuje ugovor povlaštenog proizvoĎača s operatorom tržišta, kao i uz potonja nezaobilazna pitanja.

8

2. UTVRĐIVANJE KLJUČNIH PITANJA

Kako to redovito biva, uz priključenje i pogon prvog proizvodnog postrojenja odreĎene vrste, pojavljuju se u različitim područjima njihova rada i uporabe dvojbe i pitanja kako tehničke tako i pravne prirode. No poĎimo od temeljnih obilježja proizvodnje i potrošnje električne energije te položaja i odnosa subjekata.

2.1. Bitna obiljeţja proizvodnje i potrošnje električne energije te odnosa subjekata

Tragom navoda dosadašnjeg opisa i prikazanih slika, korisno nam je sagledati nekoliko činjenica od bitne važnosti za utvrĎivanje ključnih pitanja i odgovora na njih:

a) Na istoj lokaciji, na susjednim zemljišnim česticama, u kratkom vremenskom odmaku, izgraĎena su dva proizvodna postrojenja električne i toplinske energije (PP 1 i PP 2), u vlasništvu dvije pravne osobe s položajem povlaštenih proizvoĎača (Pravna osoba 1 i 2),

b) Proizvodna postrojenja PP 1 i PP 2 iz bioplina proizvode električnu i toplinsku energiju u jednom procesu,

c) Postrojenje za proizvodnju bioplina, kao primarnog energenta za proizvodna postrojenja, graĎeno je uz PP 1 i u vlasništvu je Pravne osobe 1,

d) Bioplin iz postrojenja za proizvodnju bioplina, koristi se kao primarni energent i u proizvodnom postrojenju PP 2 u vlasništvu povlaštenog proizvoĎača Pravna osoba 2,

e) Transformatorska stanica 10/0,4 kV Farma, na istoj lokaciji s proizvodnim postrojenjima, u vlasništvu je Pravne osobe 1, a priključena je na rasklopište Farma prema slici 8. na koje su priključena oba proizvodna postrojenja,

f) Povlašteni proizvoĎač Pravna osoba 1, kao kupac, preuzima električnu energiju za potrebe vlastite potrošnje PP 1, potrošnje postrojenja za proizvodnju bioplina farme, farme muznih krava, a sutra i za potrošnju u proizvodnji (prema slici 6), iz TS 10/0,4 kV Farma,

g) Povlašteni proizvoĎač Pravna osoba 2, kao kupac, preuzima električnu energiju za vlastitu potrošnju proizvodnog postrojenja PP 2, iz TS 10/0,4 kV Farma (prema slici 8),

h) U budućnosti će Pravna osoba 1 koristiti sporedne produkte proizvodnje bioplina, kao primarnog energenta za proizvodna postrojenja PP 1 i PP 2, za neke proizvode i usluge, a za čiju proizvodnju će se koristiti električna i toplinska energija iz proizvodnih postrojenja,

i) U budućnosti će se toplinska energija kao sporedni produkt proizvodnje električne energije koristit za proizvodnju (povrća) te za sušenje i hlaĎenje, dakle za stvaranje nove vrijednosti.

2.2. Ključna pitanja i motrišta o njima

Sagledavajući navedene činjenice od bitne važnosti, nameću se slijedeća ključna pitanja:

1) Imaju li razmatrana proizvodna postrojenja obilježje postrojenja koja koriste obnovljivi izvor energije ili se radi o obilježjima kogeneracijskih postrojenje?

2) Kada možemo, s gledišta utvrĎivanja naknade za električnu energiju isporučenu u mrežu, dvije proizvodne jedinice na susjednim graĎevinskim česticama smatrati sastavnicama jednog, a kada dva nezavisna proizvodna postrojenja?

3) Kako se utvrĎuje električna energija isporučena u mrežu iz proizvodnih postrojenja PP 1 i PP 2, energija vlastitu i opću potrošnju kogeneracijskih proizvodnih postrojenja PP 1 i PP 2, te energija za vlastite potrebe Pravne osobe 1?

4) Može li jedan povlašteni proizvoĎač opskrbljivati prijeko potrebnom električnom energijom za vlastitu i opću potrošnju drugo proizvodno postrojenje u vlasništvu druge pravne osobe, bez da je potvrĎen kao Opskrbljivač ili da za to ima potrebne suglasnosti ?

Navedena pitanja držimo ključnim pitanjima vezanim za položaj povlaštenog proizvoĎača električne energije i vrstu njegovog postrojenja, pravo na poticajnu cijenu za električnu energiju isporučenu u mrežu, korištenje mreže istodobnog proizvoĎača i kupca, kao i pravnim gledištima položaja više proizvodnih postrojenja na bliskim zemljišnim česticama različitih vlasnika napajanih s primarnim energentom iz jednog postrojenja. Razmotrimo jedan pristup odgovorima na ova pitanja.

1) Imaju li razmatrana proizvodna postrojenja obiljeţje postrojenja koja koriste obnovljivi izvor energije ili se radi o obiljeţjima kogeneracijskih postrojenja?

9

Podsjetimo se na značenje izraza prema Pravilniku o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije, članak 3. stavak 2 [4]:

Postrojenje za korištenje obnovljivih izvora energije – postrojenje koje koristi obnovljive izvore energije za proizvodnju električne ili električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora energije.

Kogeneracijsko postrojenje – postrojenje u kojem se odvija kogeneracija, odnosno istodobna proizvodnja električne i toplinske energije. Kogeneracijsko postrojenje može obuhvatiti i dijelove postrojenja u kojima se ne odvija kogeneracija (npr. vršne kotlove, sustav za dopunsko izgaranje) ukoliko čine jedinstvenu cjelinu s kogeneracijskim postrojenjem.

Prema Zakonu o energiji (članak 3 , stavka 6) izraz kogeneracija ima značenje:

Kogeneracija – istodobna proizvodnja električne i toplinske energije u jedinstvenom procesu,

Na lokaciji Farma proizvodno postrojenje PP 1 ima značajke kogeneracijskog bloka jer ga čini motor s unutarnjim sagorijevanjem bioplina, kao pogonski stroj generatora, pri čijem zajedničkom radu se proizvodi električna (generator) i toplinska energija (plinski motor). Motor s unutarnjim sagorijevanjem bioplina pripada kogeneracijskim tehnologijama sukladno Pravilniku o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (članak 5. točka e.)

Toplinska energija nije osnovni proizvod rada proizvodne jedinice, ona se oslobaĎa kao dodatni proizvod pri proizvodnji električne energije, no kako je njena proizvodnja neodvojiva od proizvodnje električne energije, nema dvojbe o prirodi kogeneracijskog postupka. Toplinska energija se oslobaĎa u nadasve iskoristivom stanju o čemu kazuje i činjenica kako će se ona koristiti za potrebe [2]:

a) zagrijavanja staklenika za proizvodnju povrća,

b) sušare i

c) hladnjače.

Uvažavajući navedene, nesporne činjenice, ne dvojim kako se na lokaciji Farma u proizvodnom postrojenju PP 1 primjenjuje kogeneracijski postupak proizvodnje električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora energije, i kako bi se takvim ovo proizvodno postrojenje i povlašteni proizvoĎač trebali u svemu promatrati.

Prema Pravilniku o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (članak 5) ovo kogeneracijsko postrojenje pripada grupi 3b., a sukladno tome prema Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, članak 4. stavak 2, treba odrediti i tarifne

stavke za isporučenu električnu energiju u mrežu [5].

Tarifne stavke za kogeneracijska postrojenja imaju nižu vrijednost (članak 4. stavak 2.- male kogeneracije) od tarifnih stavki koje se primjenjuju kada se postrojenje promatra kao elektrana na bioplin iz poljoprivrednih nasada (kukuruzna silaža) i organskih ostataka kao što je stajnjak iz farme muznih krava (članak 4. skupina 1f.). To je opravdano jer se kod kogeneracijskih postrojenja, kao što je PP 1, dio troškova proizvodnje električne energije pokriva s iskorištenjem proizvedene toplinske energije, kako je i zamišljeno na lokaciji Farma.

Izneseno motrište zaključujem s mišljenjem kako proizvodno postrojenje PP 1 ima obilježje kogeneracijskog postrojenje koje koristi obnovljivi izvor energije (bioplin), odnosno, nema obilježja elektrane na bioplin kakvim ga se utvrdilo kroz konačno mišljenje o položaju Pravne osobe 1 kao povlaštenog proizvođača.

2) Kada moţemo, s gledišta utvrĎivanja naknade za električnu energiju isporučenu u mreţu, dvije proizvodne jedinice na susjednim graĎevinskim česticama smatrati sastavnicama jednog, a kada dva nezavisna proizvodna postrojenja?

Naglašavam kako pitanje usmjeravam s gledišta utvrĎivanja naknade za električnu energiju isporučene u mrežu, a držim kako je ovo pitanje od bitne važnosti. Za odgovoriti na pitanje treba:

a) Utvrditi što jest proizvodno postrojenje, odnosno, što čini elektranu koja koristi obnovljive izvore energije i kogeneraciju,

b) Utvrditi može li se poticajna cijena za isporučenu električnu energiju iz proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneraciju utvrditi povlaštenom proizvoĎaču i na temelju sagledavanja nezaobilaznih okolnosti na mjestu proizvodnje i

c) Odgovoriti na pitanje je li vlasništvo nad susjednim proizvodnim jedinicama presudno za utvrĎivanje radi li se o jednoj ili dvije elektrane.

Za sagledavanje važnih činjenica neka nam posluži pojednostavljeni, ciljani, prikaz utjecajnih okolnosti na lokaciji Farma (slika 9).

10

Slika 9. Okolnosti od bitne važnosti na lokaciji Farma za odgovora radi li se o dvije ili jednoj elektrani

Razvidno je kako na lokaciji Farma postoje dvije proizvodne jedinice koje se bioplinom napajaju iz spremnika koji pripada jednom od povlaštenih proizvoĎača, a proizvodna postrojenja su smještena na graĎevinskim česticama jedna tik do druge. Vidimo i kako proizvodna postrojenja koriste zajednički priključak na SN mrežu.

Proizvodne jedinice svakog od povlaštenih proizvoĎača imaju nazivnu električnu snau Pel = 1 MW. Obzirom na prethodne činjenice, s gledišta utvrĎivanja poticajne cijene za električnu energiju isporučenu u mrežu nameće se pitanje treba li se promatrati proizvodne jedinice kao sastavnice dvije ili jedne elektrane, ili što uopće odreĎuje pojam jedne elektrane?

PoĎimo utvrditi pojam proizvodnog postrojenja, elektrane, prije svega vodeći se Mrežnim pravilima [6], dopustivši si odreĎenu slobodu u prikazu, a koja pak ne mijenja vjerodostojnost.

Elektrana je postrojenje u kojem se odvija pretvorba drugih oblika energije u električnu energiju, u smislu proizvodnje električne energije. Proizvodna jedinica je prema odreĎenim kriterijima izdvojiv dio elektrane, pri čemu kriteriji ovise o vrsti elektrane koja se promatra, a elektrana se može sastojati od više proizvodnih jedinica. Sastavnice elektrane koja se priključuje na odreĎenu naponsku razinu mreže osim proizvodne jedinice čine transformator i rasklopno postrojenje.

Opis izraza „elektrana“ zajedno s opisom izraza „proizvodna jedinica“ razvidno kazuje kako se elektrana ne svodi na proizvodnu jedinicu, ona je samo izdvojiv dio, već nju čini sve što sudjeluje u pretvorbi nekog oblika energije u električnu. To s jedne strane znači i dio u kojem se priprema primarni energent energetske pretvorbe, dakle, postrojenje za pripremu bioplina. Sa strane prema mreži, elektrana završava na sabirnicama rasklopnog postrojenja.

Na stanovištu sam kako PP 1 i PP 2 treba s gledišta utvrđivanja poticajne cijene, za električnu energiju isporučenu u mrežu, smatrati sastavnicama jedne elektrane.

To držim takvim prije svega zbog:

a) Utjecaj elektrane na mrežu promatra se uvažavajući istodobni rad obje proizvodne jedinice,

b) Proizvodne jedinice koriste istu vrstu obnovljivog primarnog energenta, neposredno iz zajedničkog postrojenja za proizvodnju bioplina,

c) Proizvodne jedinice neposredno koriste zajedničko rasklopno postrojenje na sučelju s mrežom i zajednički priključka na mrežu

11

Dakako, ovo mišljenje ne dira u vlasništvo nad proizvodnim jedinicama, ali isto tako mišljenja sam da postojanje dva vlasnika proizvodnih jedinica, pod prikazanim uvjetima, ne isključuju da s gledišta naknade povlaštenim proizvođačima 1 i 2 za isporučenu električnu energiju u mrežu, ne uzimamo dvije proizvodne jedinice kao sastavnice jedne elektrane.

Potonje je prihvatljivo tim više kada se isporuka bioplina od strane Pravne osobe 1 za potrebe PP 2 ostvaruje bez tržišnog kupoprodajnog odnosa.

Uzimajući kako PP 1 i PP 2 čine jednu elektranu s dvije proizvodne jedinice, proizvodi se posljedica na ukupnu električnu snagu promatrane elektrane koja je sada 2 MW (u odnosu na prethodne pojedinačne od 1 MW) Potonje prema Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (članak 4 stavak 1 i 2), znači niži iznos tarifne stavke (kn/kWh) za električnu energiju isporučenu u mrežu (ako bi se proizvodno postrojenja i dalje držalo kao bioplinska elektrana, a ne kao kogeneracijska elektrana). Ovo je vrlo značajna činjenica pravnog položaja povlaštenog proizvoĎača i njegovih primitaka kroz ugovor o otkupu električne energije isporučene mreži.

Izneseni pristup potiče pitanja o stanovištima koje bismo zauzeli u sličnim, dakle ponešto različitim slučajevima, a za koja će biti lakše naći odgovor ako usvojimo iznesena stanovišta.

3) Kako se utvrĎuje električna energija isporučena u mreţu iz proizvodnih postrojenja PP 1 i PP 2, energija vlastite i opće potrošnje kogeneracijskih proizvodnih postrojenja PP 1 i PP 2, te energija za vlastite potrebe Pravne osobe 1?

Polazište za odgovore je slika 8 kao prikaz stanja priključenja PP1 i PP2 na rasklopište Farma, koje je na sučelju proizvodnih postrojenja s mrežom i prikaza stanja opskrbe električnom energijom za vlastitu i opću potrošnju PP 1 i PP 2, te za vlastite potrebe Pravne osobe 1 (sve preko TS 10/0,4 kV). Isti nacrt prikazuje i sustav obračunskih mjerenja koji takoĎer podvrgavamo kritičkom promatranju. Polazište razmatranja usvaja slijedeća pravila:

a) Vlastita i opća potrošnja električne energije kogeneracijskog proizvodnog postrojenja povlaštenog proizvoĎača kao i električna energija za vlastite potrebe (potrošnja gospodarskih djelatnosti na lokaciji) ne smije biti sadržana u energiji koja se obračunava kao isporučena u mrežu, odnosno, mora biti iz nje isključena.

b) U pogonu kogeneracijskog proizvodnog postrojenja PP 1 i PP 2, vlastita i opća potrošnja mora se namirivati oduzimanjem s priključka generatora dotičnog kogeneracijskog postrojenja,

c) Kada su kogeneracijska postrojenja PP 1 i PP 2 izvan pogona (jedno ili oba), vlastita potrošnja se može namirivati iz mreže (preko TS 10/0,4 kV Farma), ali tako da sustav mjerenja podržava meĎusobno razdvajanje vlastite potrošnje PP 1 od PP 2 kao i potonje od potrošnje Pravne osobe 1 za vlastite potrebe (potrošnja gospodarskih djelatnosti na lokaciji), te uz uvjet da su ispunjeni zahtjevi Općih uvjeta za opskrbu električnom energijom u članku 69. (opskrba jedne pravne osobe preko postrojenja druge pravne osobe).

d) Kad je jedno kogeneracijsko postrojenje izvan pogona, a drugo u paralelnom pogonu s mrežom, vlastita potrošnja kogeneracijskog postrojenje izvan pogona namiruje se preko transformatora 10/0,4 kV ali tako da sustav mjerenja podržava odvojenost od potrošnje Pravne osobe 1 za vlastite potrebe (potrošnja gospodarskih djelatnosti na lokaciji).

Sustav obračunskih mjerenja mora biti takav da jednoznačno može mjerenjem i računom utvrditi sve veličine bitne za ispravan obračun, a one su:

a) Električna energija isporučena u mrežu iz proizvodnog postrojenja svakog od povlaštenih proizvoĎača (Eispmr1 i Eispmr2)

b) Električna energija i snaga preuzeta iz mreže svakog od povlaštenih proizvoĎača kao kupaca (Eprek1 i Eprek2).

Način priključenja proizvodnih postrojenja PP 1 i PP 2 prema slici 8, položaj povlaštenog proizvoĎača električne energije, gledišta na vlastitu i opću potrošnju, gledišta na isporučenu električnu energiju u mrežu, vlastite potrebe za električnom energijom povlaštenog proizvoĎača 1 i neka promišljanja operatora distribucijskog sustava, oblikovali su sustav mjerenja za koji držim kako ne zadovoljava primjenu potrebnih načela i pravila mjerenja u službi obračuna (slika 10).

Prvo ukazujem na nedostatak glede utvrĎivanja električne energije isporučene u mrežu iz proizvodnog postrojenja svakog od povlaštenih proizvoĎača (Eispmr1 i Eispmr2) jer se ona izjednačava s bruto proizvedenom električnom energijom (Ebrtpr1 i Ebrtpr2) i povlaštenom proizvoĎaču plaća primjenom

12

poticajne cijene. Dakle, iz bruto proizvedene električne energije ne izlučuje se odmah vlastita i opća potrošnja proizvodnih postrojenja (Evpt1 i Evpt2) niti energija koju povlašteni proizvoĎač kao kupac koristi za vlastite potrebe (Evpo1). Narečane sastavnice energije sadržane u mjerenju potrošnje povlaštenog proizvoĎača 1 kao kupca zajedno (Eprekup) prvo se plaćaju povlaštenom proizvoĎaču s poticajnom cijenom, a nakon toga naplaćuju kao njegova potrošnja po cijeni koja vrijedi za kupce, a ona je značajno manja od poticajne. To ničim nije utemeljeno i takvim načinom mjerenja i obračuna nastaje neopravdani prihod povlaštenog proizvoĎača 1.

Drugo, ovim sustavom mjerenja nije moguće meĎusobno razdvojiti vlastite potrošnje proizvodnih postrojenja 1 i 2, niti ovu vrstu potrošnje od potrošnje koju povlašteni proizvoĎač 1 kao pravna osoba treba za vlastite potrebe izvan proizvodnje bioplina i njegove pretvorbe u električnu i toplinsku energiju.

Slika 10. Uspostavljeni sustav mjerenja radi utvrĎivanja isporučene električne energije u mrežu za obračun po poticajnoj cijeni i potrošnje Pravne osobe 1 kao kupca

Prema raspoloživim podatcima, snaga vlastite potrošnje kogeneracijskog proizvodnog postrojenja je 5 kW, a godišnja potrošnja električne energije je oko 2.800 kWh dok podatak o godišnjoj općoj potrošnji nije raspoloživ. Bez obzira na to što je godišnja vlastita potrošnja značajno manja od godišnje bruto proizvedene električne energije proizvodnog postrojenja (predviĎeno 8.200.000 kWh), ona ne smije biti uključenja u obračun isporučene električne energije u mrežu s poticajnom cijenom. Ne smije zato što je poticajna cijena utvrĎena tako da u sebi sadrži pokriće troškova vlastite i opće potrošnje elektrane. Dakle, to nije pitanje udjela već pravila.

Sigurno je pak drukčije s količinom električne energije povlaštenog proizvoĎača 1 za vlastite potrebe u gospodarskoj proizvodnji (slika 6), koja se oslanja na proizvodnju bioplina i njegovu energetsku pretvorbu, ona je zasigurno značajnijeg iznosa.

Treba reći kako postoji sukob stavova o tome što je to električna energija isporučena u mrežu s gledišta povezanosti s vlastitom i općom potrošnjom kogeneracijskih postrojenja, ali nema o potrošnji za vlastite potrebe kupca (u ovom slučaju Pravna osoba 1).

13

Električna energija isporučena u mreţu, što je čini?

Stav kako je električna energija isporučena u mrežu jednaka bruto proizvedenoj, u razmatranom slučaju,

Eispmr = Ebrtpr1 + Ebrtpr2, (1)

jest neutemeljen i neodrživ. To je nedvojbeno pristup investitora ili s njim povezanih „špekulacija“.

Nema nikakve dvojbe kako na izlazu proizvodne jedinice prema rasklopištu mora teći neto proizvedena električna energija (Enetpr), što znači kako je od bruto proizvodnje (Ebrtpr), na spoju generatora i blok transformatora, izuzeta vlastita i opća potrošnja kogeneracijskog proizvodnog postrojenja (Evpt). Na lokaciji koja pripada elektrani naći će se objekti i trošila koji nisu u nikakvoj vezi s proizvodnjom električne energije, a priroda namjene njihove potrošnje je opća potrošnja. Navodimo primjere:

rasvjeta površine oko proizvodnog postrojenja,

uredska potrošnja (rasvjeta, grijanje i hlaĎenje),

strojevi u radionici elektrane za male popravke,

crpke za vodu,

video nadzor objekta, ...

Ovakvu potrošnju električne energije treba svrstati u opću potrošnju proizvodnog postrojenja (Eopt), ali je takoĎer i tretirati kao vlastitu potrošnju i zajedno oduzimati sa stezaljki generatora jednog, odnosno drugog proizvodnog postrojenja.

Enetpr1 = Ebrtpr1 – (Evpt1 + Eopt1) (2)

Enetpr2 = Ebrtpr2 – (Evpt2 + Eopt2) (3)

Za proizvodno postrojenje 1 bi osim vlastite i opće potrošnje trebalo s generatora izuzimati i električnu energiju za vlastite potrebe povlaštenog proizvoĎača 1 - kupca, dakako kada je PP 1 u pogonu (Evpo1) pa bi neto proizvedena električna energija bila:

Enetpr1 = Ebrtpr1 – (Evpt1 + Eopt1 + Evpo1) (4)

Pristup koji zagovaram, dakle, uvjetuje oduzimanje ukupne energije koju koristi povlašteni proizvoĎač kao pravna osoba, izravno s rasklopnog postrojenja uz generator kada je on u pogonu, a s mrežnog transformatora 10/0,4 kV kada je izvan pogona (uz blokade ovih izvora od zloporabe), odnosno uvažavanja neto proizvedene električne energije. Ovakav stav ne odriče pravo povlaštenom proizvoĎaču-kupcu trošiti svoju energiju do razine svojih potreba (oduzimanje s generatora), a višak predavati u mrežu po poticajnoj cijeni. No, u ovom primjeru još postoji problem koji obraĎuje referat u pitanje što slijedi.

U tabeli I. prikazujemo što bi se za različito pogonsko stanje proizvodnih postrojenja smatralo pod stvarnom isporučenom električnom energijom u mrežu, a što preuzetom iz mreže svakog od povlaštenih proizvoĎača i može li se provesti korektno mjerenje.

Tabela I-Činitelji u mrežu isporučene i iz mreže preuzete električne energije

Pogonsko stanje

PP-a

Energija isporučena u mreţu

Mjerenje na SN priključku PP

Energija preuzeta iz mreţe

Mjerenje u TS na NN izvodu za PP

PP1 PP2 PP1 PP2

PP1 + PP2 Enetpr1 Enetpr2 0 0

PP1–u pogonu PP2–izvan pogona

Enetpr1 0 0 Evpt2 + Eopt2

PP1–izvan pogona PP2–u pogonu

0 Enetpr2 Evpt1+Eopt1+Evpo1 0

Osim ovog, rekao bih relativno jednostavnog primjera kojim se ukazuje na dvojbenu valjanost uvjeta koji su postavljeni glede uvažavanja vlastite i opće potrošnje kogeneracijskih postrojenja, kao i potrošnje za vlastite potreba te utvrĎivanja električne energije isporučene u mrežu, postoje i složeniji koji još dodatno umanjuju vrijednost sadašnjim uvjetima korištenja mreže, sustavu mjerenja i gledanja na obračun.

14

Na stanovištu sam, kada se utvrdi konačni pristup pitanju isporučene električne energije u mrežu, te pitanjuma vlastite i opće potrošnje u proizvodnom postrojenju, treba težiti i konačnim rješenjima koje vidim u izravnom mjerenju na mjestu spoja mreže i priključnog postrojenja, tako važne obračunske veličine kao što je električna energija isporučena u mrežu iz obnovljivih izvora i kogeneracije.

4) Moţe li jedan povlašteni proizvoĎač opskrbljivati prijeko potrebnom električnom energijom za vlastitu i opću potrošnju drugo proizvodno postrojenje u vlasništvu druge pravne osobe, bez da je potvrĎen kao Opskrbljivač ili da za to ima potrebne suglasnosti?

Ovo se pitanje postavlja jer nema dvojbe kako je izvan pogona i u pripremi za pogon kogeneracijskom proizvodnom postrojenju PP 2 (vlasništvo Pravne osobe 2) potrebna opskrba električnom energijom, a ona je moguća iz TS 10/0,4 kV Farma koja je pak u vlasništvu druge osobe (Pravna osoba 1).

Pravna osoba 1 kao kupac i proizvoĎač, sukladno članku 69. Općih uvjeta [7] nema pravo omogućiti drugoj osobi priključenje na svoje elektroenergetske objekte i instalacije i korištenje električne energije preko svog obračunskog mjernog mjesta. To je iznimno moguće, uz prethodnu suglasnost dobivenu od HERA, nakon čega HEP-ODS može kupcu/proizvoĎaču, Pravna osoba 1, dati dozvolu za priključenje druge osobe na svoje elektroenergetske objekte i instalacije i dozvolu korištenja električne energije preko obračunskog mjernog mjesta drugog kupca ili proizvoĎača. Ovaj postupak se nije poštivao u razmatranom slučaju?

3. ZAKLJUČAK

Ostvarujući postavljene klimatske ciljeve vezane za proizvodnju i potrošnju električne energije, a što je planetarna misija ljudskog roda za spas života na planeti Zemlja, jedinog nam doma, povećava se udjel različitih izvora obnovljive energije u podmirenju potreba potrošnje. U europskim elektroenergetskim sustavima u udjelu obnovljivih izvora prevladava udjel električne energije dobiven iz pretvorbe energije vjetra i sunca. Kolebljivost izvora i otežane okolnosti predviĎanja njihove raspoložive snage, potiskuju ih iz reda snažnih i aktivnih sudionika ostvarenje vazda potrebne funkcije uravnoteženja sustava i pružanja različitih usluga održanju nazivnih pogonskih značajki. U tom pogledu, posve je drukčije s bioplinskim elektranama što ih zato čini poželjnim u elektroenergetskom sustavu na svim naponskim razinama, odnosno, povećava potrebe za njihovom izgradnjom u budućnosti. Uz narečeno svakako treba istaći i značajku proizvodnje i korištenja toplinske energije u spojnom postupku.

No, držim kako ta neupitna korisnost bioplinskih elektrana s kogeneracijskim postupkom proizvodnje energije za elektroenergetski sustav, ne smije rezultirati priključenjem, pogonom i naknadom za električnu energiju predanu u mrežu koji su bilo s kojeg gledišta upitni. Navedeni koloplet tehničkih i pravnih opredjeljenja kao i dvojbi treba riješiti s održivim korisnim rješenjima razvidnim u propisima, a s nepristranom primjenom kroz:

1) Izdavanje tehničkih uvjeta priključenja i pogona elektrane (HEP),

2) Izdavanje ispravnog rješenja o položaju povlaštenog proizvoĎača (HERA) i

3) Odrednice ugovora o otkupu električne energije od povlaštenog proizvoĎača (HROTE).

Ovaj referat ima za cilj provesti kroz „čistilište“ neka rješenja priključenja i pogona, položaja povlaštenog proizvoĎača i pripadajuće naknade za električnu energiju predanu u mrežu kod prvih bioplinskih elektrana u RH, vodeći se načelom kako čisti računi jamče dugu poslovnu uspješnost.

4. LITERATURA

[1] Bundesministeriums für Umwelt, Naturschutz und Reaktorsicherheit: „Wissenschaftliche Begleitung bei der fachlichen Ausarbeitung eines Kombikraftwerksbonus gemäß der Verordnungsermächtigung § 64 EEG 2009“, Abschlussbericht (Juli 2009),

[2] Internetska stranica povlaštenog proizvoĎača 1,

[3] Dokumenti HERA; Rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvoĎača električne energije,

[4] MINGORP; Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 67/07),

[5] Vlada RH; Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/2007),

[6] MINGORP; Mrežna pravila elektroenergetskog sustava (NN 36/06),

[7] Vlada RH; Opći uvjeti za opskrbu električnom energijom (NN 14/06).