IzvorničlanakUDK[371.3:1]:[179:608.1]Primljeno21.3.2011.

Marina KatinićHercegovačka11,HR–10000Zagreb

marina_katinic@yahoo.com

Filozofija za djecu i mlade i integrativna bioetika

SažetakSuvremeno je doba obilježeno smjenom epistemološke i obrazovne paradigme. Uporabivo znanje potire one vrste teorijskoga znanja koje smjeraju na vrijednosti. Radi se o episte­mološkome redukcionizmu koji monopol na znanje daje znanstvenim diskurzima koji se le­gitimiraju putem kibernetičke i ekonomske učinkovitosti, a potiru orijentacijskoznanje koje smjera na svrhe i vrijednosti. Integrativna bioetika, koja počiva na modelu pluriperspekti­vizma, traži potonje i zahtijeva njemu primjeren obrazovni model, koji bi omogućio razvoj bioetičkogasenzibiliteta. Sedamdesetih godina 20. stoljeća Matthew Lipman utemeljuje filo­zofijuzadjecu, disciplinu nastalu na temeljima bloomovske kognitivne psihologije, peirce­deweyjanske istraživačkezajednice te pokreta kritičkogamišljenja. Prema evidenciji, djeca su već od osnovnoškolske dobi sposobna za apstraktno mišljenje. Autentično je mišljenje multidimenzionalno; kritičko, kreativno i skrbno. Ono se razvija putem sokratičkoga dijalo­ga u istraživačkoj zajednici djece. Integrativnabioetika, kao disciplina s bitno edukativnom ulogom, upravo uz filozofiju za djecu može doći do svoga cilja – razvoja bioetičkoga senzibi­liteta, budući da su epistemološke i metodološke postavke navedenih disciplina sukladne. Cilj je rada predstaviti filozofiju za djecu te istražiti njezin odnos prema integrativnoj bioetici.

Ključne riječimultidimenzionalno mišljenje, filozofija za djecu, Matthew Lipman, sokratički dijalog,skrbnomišljenje,integrativnabioetika,pluriperspektivizam,bioetičkisenzibilitet

Uvod: postmoderna merkantilizacija znanja i potreba orijentacijskoga znanja

1979. godine, na zahtjev kanadske vlade, Jean­FrançoisLyotard piše utje­cajnodjeloPostmoderno stanje. Izvještaj o znanju.Onojedijagnozastanjaznanjaupostindustrijskimdruštvima,aliiautorovavizijamodusakojisupre­poznatljivipodpojmomznanje.PolazećiodWittgensteinove ideje jezičnih igara,premakojojrazličitiiskazidobivajulegitimitetkrozisamokrozskuppravilakojaregulirajunjihovokorištenje,autorrazlikujedvijevrsteznanja:znanstvenoinarativno.Premaovojanalizi,(prirodo)znanstvenojeznanjede­notativandiskurs iusuvremenojedobadominantan.Ono,uzvelikutjecajlingvistike ikibernetike,potiskujeostalevrsteznanjakojeseuspostavljajudrugim jezičnim igrama.Ta je činjenica u Lyotarda neizravno podvrgnutakritici.Dvanavedenatipaznanjanalazeseuodnosunapetosti:»znanostjeodpočetkausukobusnaracijama«.1Toje,paradoksalno,povezanosjezičkim

1

Jean­François Lyotard,Postmoderno stanje. Izvještaj o znanju,Ibisgrafika,Zagreb2005.,str.3–4.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(587–603)

M.Katinić,Filozofijazadjecuimladeiinte­grativnabioetika588

obratom;zamjetanjesilanutjecajproučavanjajezikauznanosti,sjednestra­ne,anadomještanjeprirodnihjezikaumjetnima,sdruge.Lyotardbilježi:»Uzhegemonijuinformatikenamećeseiodređenalogika,štoznačiodređennizpropisakojiodređujukojiseiskaziprihvaćajukaoonikojiiskazuju‘znanje’.«2

Strukturatakvogaznanjaoblikovanajestrojevimazaprocesuiranjeinforma­cija,sustavimazaprijenosimedijima–kibernetičkimmehanizmima.Nara­tivno jeznanje,međutim,konotativno, tj.orijentiranopremaobjašnjavanjutemeljnihdruštvenihvrijednosti,čestoumotanihuformumitatesadržanihureligijiicivilnomeetosu.Svrhadokojejetakvomeznanjustalonijeprovjer­ljivostineposrednaekonomskaiskoristivost,negosmisao,orijentacija,štojebitnaetičkaiegzistencijalnakategorija.Lyotardjepredvidiodaćesvevišeivišeslužbenopriznatoznanjebitionokojezadovoljavasljedećekriterije: (1)verifikabilnost,(2)prevodivostrezultatanaračunalnijezik,(3)sadržajjeznanjaizvanjštenuodnosunaznalca.Njegoveseriječidoimajuproročkim:»Staronačelokojetvrdidajestjecanjeznanjaneodvojivoodobrazovanja(Bildung)duha,čakiosobe,zastarjetće.Odnosdobavljačaikorisnikaznanjaprematomeznanjukojedobavljajuodnosnokoristestremiisvećevišestremitiktomedapoprimioblikkojivećimaodnospro­izvođačaipotrošačarobeprematojrobikojuproizvodeodnosnotroše(…).«3

LogičkajeposljedicapojavakojuLyotardnazivamerkantilizacijom znanja.4PremaLyotardu,činjenicadajeznanjeglavniadutuborbizauspjeh,kontroluimoć,otvarasredišnji,etičkiproblem–problempravednosti:Tkoćeznati?Tkoodlučuještoznanjejestitkoznaštopotompitanjutrebaodlučiti?Akoonodo čega nam je stalo nije ništa drugonegopozitivan ishod input­out­put procesuiranja,5obrazovanjenijemnogovišeodprofinjeneproizvodnjeradne snage. Pod tompretpostavkom, dijete ilimlada osoba u obrazovno­odgojnomeprocesunijesubjekt,negoobjektobrazovanja;kantovskirečeno–sredstvo,anesvrhaposebi.Iztogaslijedidamislitioznanjukaosvrsiposebigubismisao.Takojeklasičnanormaophođenjasaznanjemikantovskanormaophođenjasčovjekomozbiljnonarušena.6

Krizaznanstveno­tehničkecivilizacije,kojaseočitujeuvrijednosnome vaku­umukojiležiunjezinusredištu,inastanaknovihtrans­disciplina(poputbio­etike),kojepokušavajupremostitinjezinuprazninu,pokazujuda je znanjemnogošireodvrsteznanjakojuustoličujekulturaukojojvladajućunormučinetržišniinteresi.7

Integrativna bioetika,kojapočivanamodelupluriperspektivizma,odgovorjenadramatičnupotrebuzaorijentacijskimznanjemkojebidoskočiloepistemo­loškomredukcionizmu,posebnoupitanjimavezanimuzživotiuvjeteodrža­njaživota.Putdotakvogaznanjaiziskujetemeljituraspravuukojojdoriječidolazezastupnici različitihperspektiva–znanstvenihkao ine­znanstvenih,pričemujenezamjenjivaulogafilozofije.Bioetički senzibilitetujavnostimo­gućejerazvititekakoseovomproblematikomprožimaodgojno­obrazovniproces.Filozofija s djecomdisciplinajekoja,kaoopćafilozofijskadidaktika,nastojiprevladatiobrazovniredukcionizamčinjeničnogaznanjarazvijanjemmultidimenzionalnogmišljenja.Ciljovogaradajeistražitinjezinodnospre­maintegrativnojbioeticiiispitatipretpostavkesinergijetihdvajudisciplina.

Filozofija za djecu:8 začetak, nastanak i institucionalizacija

IdejnitemeljfilozofiranjasdjecomnajčešćeseobjašnjavapoznatomWittgen­steinovom tvrdnjom:9 Filozofija nije teorija (Lehre) nego aktivnost.10 Kao

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(587–603)

M.Katinić,Filozofijazadjecuimladeiinte­grativnabioetika589

institucionalnoopredmećenadisciplina,filozofijazadjecunastajekaoizda­nakšireedukologijskestruje,pokreta kritičkoga mišljenja(critical thinkingmovement),kojiserađauSjedinjenimAmeričkimDržavamasedamdesetihgodina20.stoljeća.PredšasnikomdisciplinesmatraseJohnDewey,pogla­vitozbognjegovihdjelaKako mislimo(1903.),Demokracija i obrazovanje(1903.)teStari i novi individualizam(1930.).TemeljnajeDeweyjevapsihologijskaiodgojnofilozofijskamisaodamišlje­njenetrebadijelitiodiskustva.Dewey,kaofilozofodgoja,razmišljauprag­matističkomduhu,natlusocijalneepistemologije;učenje,mišljenjeiznanjekonstituensisuiskustva.Sredina19.stoljećaobilježenajesmjenomobrazov­neparadigme;klasičnihumanizampovlačisepredprirodnomznanošću.Idejaprilagodljivoga,uporabivogznanjapotire idejučvrstoga teorijskogaznanja

2

Ibidem.

3

Ibidem,str.4–5.

4

NadovezujućisenaJürgenaHabermasa,Lyo­tard utvrđuje: »Znanje jest i bit će proizvo­đenokakobi seprodavalo,ono jest i bit ćekorišteno kako bi ga se vrednovalo u nekojnovojproizvodnji,uobaslučajakakobibilorazmijenjeno. Ono prestaje biti samo sebisvrhom(…).Uoblikuinformacijskerobene­ophodnezaproizvodnumoć,znanjevećigraglavnu ulogu, možda će postati najvažnijiulogusvjetskojtrcizamoć.«(Ibidem.)

5

»Pozitivnarazlikauloženeiutrošenekoličineenergije«;usp.ibidem,str.5.

6

Dvadeset i devet godina kasnije, suvremeniaustrijskifilozofipublicistKonradPaulLies­smann potvrdio je bitne Lyotardove teze. SiskustvomradauupraviBečkogasveučilišta,uknjiziTeorija neobrazovanosti. Zablude dru­štva znanjaiz2008.ondonosizaključak:znanjeserazumijekaorobaupravljanaiproizvođena(slobodnim) tržištem usluga, što kao krajnjuposljedicunosigalopirajućuneobrazovanost,a to potom vodi do društva kontrole. Usp.KonradPaulLiessmann, Teorija neobrazova­nosti. Zablude društva znanja, Naklada Je­senskiiTurk,Zagreb2008.

7

U korijenu tog trenda leži epistemološki iantropološkiredukcionizam,proizašaoizin­strumentalne racionalnosti kao temeljnoganovovjekovnogznanstvenognačela.ZačetnikjeinstrumentalneracionalnostiRenéDescar­tes,aCharlesTaylorkažedajeto»vrstaracio­nalnostinakojusepozivamokadaračunamona primjenu najekonomičnijih sredstava zapostignuće određene svrhe«.To načelo zna­njemkrstisamoiskazekojisemogutehničkiprimijeniti,materijalnoopredmetiti,obrojčiti,unovčiti ipretočitiu silnicemoćikojomki­bernetičkistrojdruštvakontroliraprocespro­

izvodnjeipotrošnjeskalkulacijompozitivnerazlikeenergije–navodno,»najvećemogućekoristizanajvećimogućibrojljudi«.Pritomostajeotvorenopitanještosesvesmatrako­rišću.Usp.CharlesTaylor,»ThreeMalaises«, u:CharlesTaylor,The Ethics of Authenticity,Cambridge–London1992., str.4–8;cit.pre­ma:TončiMatulić,Metamorfoze kulture,GlasKoncila,Zagreb2009.,str.511.

8

U susretu s dvama terminima – engleskim‘philosophy for children (P4C)’ i njemač­kim ‘Kinder­ und Jugendphilosophie’ – nijese lakoodlučitizanajboljiprijevod.Naime,‘filozofijazadjecu’sintagmajekojaupućujenanastavupovijestifilozofijeiliupoznavanjes filozofijom ex chatedra, aona tonije.Ta­kođer, naziv ne uključuje osobe adolescent­ske dobi kojima su njezini sadržaji takođerupućeni. ‘Filozofija za laike’, s obzirom nadobsudionika,bilabitočnijinaziv(unekimsuzemljama,kaonpr.uVelikojBritaniji,raz­vijeni moduli i za odrasle), ali upućuje nashvaćanje filozofijekaoakademskediscipli­ne kojom semože ovladati kao bilo kojomstrukom.Najboljim prijevodom čini se dužinaziv ‘filozofija s djecom i mladima’. Jer unjezinujetemeljuaristotelovskapostavkadajeizvorfilozofiječuđenje(to thaumazein)tedasudjeca–uzodgovarajućeusmjeravanje–sposobnaza filozofskidijalogkao istinskiakteri,anetekslušatelji.

9

Usp.LudwigWittgenstein,Tractatus logico­philosophicus, Moderna vremena, Zagreb2003.,4.112.

10

Prilog‘s’ unazivuupućujenastatussubjektakoji djeca imladi imaju u aktivnosti; njimasefilozofijanepredajeinepredstavlja,negosuonisamisudioniciufilozofskomedijalo­gukaopunopravničlanovifilozofsko­istraži­vačke zajednice(community of philosophical enquiry; Forschergemeinschaft). Učitelj uklasičnomsmislupostajefacilitator–»olak­šivač«,»usmjerivač«dijaloga.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(587–603)

M.Katinić,Filozofijazadjecuimladeiinte­grativnabioetika590

kojesmjeranasvevremenskevrijednosti.11Sukladnoduhuvremena,znanostjezaDeweyja»metodarazuma« (the method of intelligence).Stogajeznan­stveno istraživanjezanjprototip istraživanjauopće.UdjeluKako mislimo(1903.)Dewey jepredstavio svojpsihologijskipoglednamišljenje.Premanjemu,povijestznanstvenogaistraživanjasvojpočetakimausvakodnevnomrješavanjuproblema.12Algoritamrješavanjaproblema,usprezisaznanstve­nimistraživanjem,izdeskriptivnogapostajepreskriptivan.Njegovjemodelpostaočvrstomtočkomkognitivnepsihologije.13Uistomedjelu,Deweypravidistinkcijuizmeđu»uobičajenoga«i»refleksivnoga«mišljenja,pričemupo­tonjimsmatramišljenjesvjesnosvojihuzrokaiposljedica.Znatiuzrokeidejaomogućujeintelektualnuslobodu,nudiizborizmeđumogućihalternativa.Po­sljediceideja,naprotiv,nosenjihovo»značenje«(meaning)–njihovpraktičanučinaknaokolinu.PremaDeweyju, refleksivno jemišljenjepoželjanoblikmišljenjakojiobrazovanjetrebarazvijati.Njegovesupostavkeimalevelikiutjecajnarazvojpokretakritičkogamišljenjairazvojfilozofijezadjecu.Matthew Lipman, utemeljitelj nove discipline, naglašava da Dewey nikadnijepostaviopitanjejelidobromišljenjeznanstvenoiliprijefilozofskomi­šljenje.14Međutim,Deweyjesmatraodadjecaposjedujuizvornuintelektual­nuznatiželju:

»Dražkojudječjaspontanostimazaonogakojipromatrasasuosjećanjempotječeodopažanjaoveintelektualneoriginalnosti.Radostkojudoživljavajusamadjecaradostjeintelektualnekon­struktivnosti–stvaralaštva(…).«15

Stoga je zadatakobrazovanja aktivirati intelektualni genijmladih.Statičanrazredtrebapostati»istraživačkomzajednicom«(community of inquiry)16ukojojćeiučiteljiučenicibitisudioniciprocesamišljenjakojejeponaraviotkrivanje­po­prvi­put.Jedinajezadaćaškoleda»razvijesposobnostmladeosobedamisli«,kažeDewey.Mišljenjejeprocesneodvojivodiskustva,pričemuzaključivanjeimastvaralačkikarakter;onojeuvijekskokizpoznatogunepoznato.Znanje usmislučinjeničnogaznanjaznačipočetni»radnikapital,neophodna pomoćna sredstva za daljnje istraživanje, iznalaženje ili učenjevelikogbrojastvari«.17Deweysmatradaseidejeunačelunemoguprenijeti.Moguće jeprenijeti činjenice, amisao semože smatrati idejom tekako jeiznovamišljena,nanovootkrivena»prviput«:

»Kadajeroditeljilinastavnikstvoriouvjetekojipotičumišljenjeiulazećiuzajedničkoiliudru­ženoiskustvozauzeosuosjećajnodržanjepremadjelatnostimaučenika,ondajeučinjenosveštodrugimožeučinitikakobipotaknuomišljenje.«18

Deweyjanskaidejaobrazovanjamožesesažetoformuliratikao»idejastalnerekonstrukcijeiskustva,idejakojaseodvajaodshvaćanjaodgojakaopripre­mezadalekubudućnost, kao razvijanja,kaovanjskog formiranja i ponav­ljanjaprošlosti«.19Zadioameričkihedukologa,primijenitiDeweyjeveidejeznačiloje–unijetifilozofijuuškolskikurikul.Deweybivjerojatnopristaouztakvotumačenjejeruglavnomdjeluometafizičkimpitanjima(Philosophy of Criticism, 1958.) određuje filozofiju kao »posebnu ne­znanstvenu vrstuspoznajekojajezaokupljenaprosudbomvrijednostikaoposebnavrstaistra­živanja–prosudbaprosudbe,kritikakritike«.20

Međutim,svoje jeucjepljenjenasveučilište iškolskupraksufilozofijado­čekala tek 1972. zalaganjemM.Lipmana.Potaknut studentskimpokretomšezdesetihgodina, ukojemse susreo s nesposobnošćumladihda logički ikritičkiartikulirajusvojezamisli,Lipmanjezaključioda,budućidaimne­dostajuključnelogičkevještineidostatnorazvijenasposobnostpromišljanja(reasoning),sfilozofijomtrebazapočetivećuosnovnoškolskojdobi.Dabise

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(587–603)

M.Katinić,Filozofijazadjecuimladeiinte­grativnabioetika591

toostvarilo,moralajeprvobitiprevladanadošezdesetihgodinadominirajućapsihologijaJeanaPiageta,premakojojdjecado12.godinenisusposobnaap­straktnomisliti,austalitisetezeBenjaminaBloomakojijetoopovrgnuo.21

Znakovito, osamdesetih se godina američko školstvo našlo nameti kritikekonzervativnih intelektualaca koje je Lipman nazvao »obrazovnim funda­mentalistima«.Obrazovnisustavposredujedjecinedovoljnoinerelevantnoznanje.Uslijedilajeobranaučiteljâargumentomdaškolanemožeposredo­vatikvalitetnoznanjeudruštvuukojemononijeprepoznatoicijenjenokaovisokavrijednost,»ukulturiMTV­a«.22PremaLipmanu,

»…utemeljujućapretpostavkaibraniteljaškolstvainjegovihkritičarabilajedajesvrhaobra­zovanjausaditiznanje(…).Nanekinačin,tako,polemičarisudijeliliistupretpostavkuizapra­vopripadaliistojobrazovnojtradiciji.«23

11

Na Deweyja su nemalo utjecali GottfriedWilhelmLeibniziCharlesDarwin.OdChar­lesaSandersaPeirceapreuzimametodukojuprimjenjujenaraznapodručja–logiku,zna­nost,umjetnostiobrazovanje.Usp.MatthewLipman, Thinking in Education, CambridgeUniversityPress,Cambridge2003.,str.34.

12

Deweynastojipokazatikakobiprimitivnina­rodi,kadabisesusrelispoteškoćomprimjenedotadašnjeg ponašanja na novu situaciju, ra­zvili algoritam temeljen na povijesti uspjehanjegove primjene. Vjerovanje koje bi dotaddržalisamorazumljivimmoralobibitizamije­njenonovim.Koraciurješavanjuproblemabilibi:njegovoutvrđivanje,uspoređivanježeljaspoželjnimishodima,oblikovanjehipotezakaomogućihnačinazaostvarivanjeciljeva,pred­mnijevanjemogućihposljedicakojebiuslije­dileizdjelovanjatemeljenognahipotezamai,naposljetku,nizanjepokusadokproblemnebibioriješen.Tadabinovovjerovanjepostajalosamorazumljivim,budućidajeposlužilokaočvrsttemeljrješavanjuproblema.Usp.M.Lip­man,Thinking in Education,str.38.

13

Ibidem,str.35.

14

ZaDeweyja, obrazovanje je proces sudjelo­vanja pojedinca u društvenim aktivnostima,njegovogastalnogprilagođavanjadruštveno­mu sustavu i njegovo preobražavanje dru­štva. Učenje je u prvom redu iskustveno iDeweyganajčešćevežeuzpojamfizičkogarada, izvedbe.Znanjenijeništadrugonegoneprestana interpretacija iskustva. Usp.AnnSharp,LawrenceSplitter,Teaching for Better Thinking,Australian Center for EducationalResearch,Melbourne1995.

15

Ibidem,str.114.

16

‘Community of inquiry’ termin je i konceptkojiDeweypreuzimaodCh.S.Peircea.Usp.M.Lipman,Thinking in Education,str.41.

17

Ibidem,str.113.

18

Ibidem,str.114.

19

Ibidem,str.59.

20

Takvo određenje filozofije ima implikacijei na moralnu naobrazbu. Usp. ibidem, str.37–38.

21

PremacitiranomdjeluM.Lipmana,Mišljenje u obrazovanju, u kojem autor daje pregledpovijesti obrazovnih paradigmi u anglosak­sonskomesvijetuu20.stoljeću,odtridesetihdo šezdesetih godina obrazovnom znanošćudominiralajepsihologijaJeanaPiageta,pre­ma kojoj djeca nemaju razvijeno apstraktnomišljenje.VećinusvogaradnogvijekaPiagetje smatrao da je dječji umkonkretan – per­ceptualaniafektivan.Prematome,tekkrajemsrednješkolemisaonikapacitetiadolescenatamogli bi rukovati idejama. Ta »piagetovskahereza« bila je tlo na kojem se nove, blo­omovske ideje (kao iDeweyjeve ideje prijenjih)nisumoglepraktičnoukorijeniti.Sedam­desetih godina, međutim, ta je paradigmanapuštenatejeotvorenprostorzarazvojpo­kretakritičkogamišljenja.NasuprotPiagetu,L.Vygotsky,J.BruneriB.Bloomzastupajudrukčijastajališta(daspoznajnimodusinisufazekojekronološkislijedejednadrugu,negodasurazličitividoviistestrukturemišljenja)te stavljaju naglasak na ključne edukološkepojmove nadolazećega razdoblja: mišljenje,kognitivne vještine,metaspoznaja.

22

Usp.ibidem,str.29.

23

Ibidem,str.29–30.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(587–603)

M.Katinić,Filozofijazadjecuimladeiinte­grativnabioetika592

Istodobno,događaoseodgovornatajprijepor–pokret kritičkoga mišljenja.M.Lipman,tadaprofesorfilozofijenaSveučilištuColumbia,biojeondjekaojedanodakteraprojektapromjeneedukološkeparadigme,zajednosaskupi­nomkognitivnihpsihologa.Misao­vodiljabilajedapoučavanjeučenjaizna­njatrebazamijenitipoučavanjemmišljenja.24Naravno,svedotadašnjeobra­zovanjeuključivalojemišljenje,alinovipokretstavljanaglasaknakvalitetu mišljenja–poučavatinezabilokakvomišljenje,većzakritičko mišljenje.Uvjerendasudjecasposobnaapstraktnomislitiodranedobi,Lipmansepo­čeobavitimišljudabiuvođenjelogikenaranijestupnjeveobrazovanjado­prinijeloboljemrazvojumisaonihvještinamladih.1972.LipmanprelazinaDržavnosveučilišteMontclair,gdjeosnivaInstitutzaunaprjeđenjefilozofijezadjecu(IAPC)ipočinje»raditi«filozofijusosnovnoškolcima.Timejero­đenanovadisciplina.25

Temeljnajepretpostavkafilozofije za djecuuvjerenjekako»filozofsko­istra­živačka zajednica« (community of philosophical inquiry) treba zamijenitiškolskirazredukojemsestječeunaprijedodređenočinjeničnoznanje.Urazdobljuod1974.do1987.Lipmanjenapisaoskupfilozofskihnarativazadjecu,kojaotadaslužekaopolazišteza filozofskidijalog.26Njegovasemetodamožeopisatiunekolikokoraka.Djecasjedeukrugu,što implicirajednakost.Važnojedamoguvidjetilicajednidrugima.Facilitatorilidijetepredstavljajustimul(najčešćejetozanimljivnarativnitekst,primjerendobi,ukojemsepojavljujufilozofijskiproblemi).Nakonslušanjapriče,djecaredompostavljajupitanjanatemeljuosobnihdojmovaopriči.Skupinazatimdemo­kratskiodabirepitanjaokojimaćeraspravljati.Slijedifilozofskidijalogkojiusmjeravafacilitator.Nakrajusenačinikratakosvrtnanapredakpostignutuistraživanju.Umeđuvremenususerazvileibrojnedrugemetodekojeuklju­čujumultimediju,elementedramskepedagogijeidr.FilozofijuzadjecuLipmandefinirakao

»…filozofijuprimijenjenunaobrazovanjesnamjenomunaprjeđenjaučeničkevještineumo­vanjaiprosudbe.Onajeintervencijakojaciljadovestiučenikedotogadasesamibavefilozo­fijom.«27

Njegovajevažnapretpostavkadarazvojmisaonihvještinamorabitijedanodtemeljnihciljevaobrazovanjatedabiseosnovnasredstva(tools)zarazvojiusavršavanjetihvještinatrebalapribavljativećuosnovnojškoli.Iziskustvaradasastudentima,Lipmanjezaključioda,ukolikosetavrstaobrazovanjaodgađadostudija,možebitiprekasno.28

Filozofijazadjecuotpočetkajemnogovišeodneformalnelogike,odnosnopoučavanjamisaonihtehnika,začimejeišaopokretkritičkogamišljenja.Onajepedagoškimodel(smnogorazličitihprograma)kojisadrživizijuželjenestrukture društva. Filozofsko­istraživačka zajednica u koju se transformirarazred,kojučinedjecailimladite»olakšivač«filozofskogadijaloga–faci­litator,prototipjedemokratskogadruštvaumalom.Demokracijajepritomipretpostavkaicilj.Temeljninedostatak,kojisemožeuočitiusuvremenompristupumišljenjuiznanju,izostanakjerelacioniranjačinjenica.PremaLipmanu,»mislitizna­čiuspostavitiodnose izmeđusklopova stvari«.29Mišljenje je jedinstveno imultidimenzionalno;onoseostvarujeunekolikomodusakojidjelujuzajed­no:kritičko,30 kreativno31 iskrbno mišljenje.32 Idejamultidimenzionalnostimišljenjaproizlaziizširegashvaćanjakognitivnogapodručja.Zanjegovosudobrofunkcioniranje,poredlogike,odključnevažnostipromjena koncepta

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(587–603)

M.Katinić,Filozofijazadjecuimladeiinte­grativnabioetika593

strukturestvariilipodručjakojesemisli(kreativnimoment)teemocije(skrb­nimoment: i vrijednosni su sudovi element spoznaje, a emocije ih, poredonogaracionalnoga,konstituiraju).Četvrtimodusmišljenjaproizlazi iz prirodeprocesaukojemu seono zbi­va–krozdijaloguistraživačkojzajednici–suradničkomišljenje.Modelukojemseautentičnomišljenjeaktivira,vježbaiopredmećujerefleksivanje

24

Tujeidejusnažnouprisutnioutjecajničaso­pisEducational Leadership.1984.godinejenizčlanakaposvećentemi–Misaone vještine u kurikulu.

25

Pitanjekadabisečovjektrebaopočetibavitifilozofijomstarojekolikoionasama.DokjePlatonsmatraodajetekzreladobpogodnazato,Epikurjebiodrukčijegamišljenja:»Niumladostinekanitkoneoklijevabaviti se fi­lozofijomniustarostinekamufilozofijanebudeteretom.Tanitkonijenipremladnipre­stardasebrinezazdravljesvojeduše.Atkokažedamuvrijemezabavljenjefilozofijomilijošnijedošloilidajevećprošlo,sličanjeonomekojigovoridamujošnijedošlovrije­mezasrećuilidagavišenema.«(Vidi:BorisKalin,Povijest filozofije,Školskaknjiga,Za­greb1980.,str.233.)

26

Lipmanovefilozofskepričeuključujuovena­slove:Harry Stottelmeier’s Discovery(1974.),Lisa (1976.),Suki (1978.),Mark(1980.),Pixie(1981.),Kio and Gus(1982.),Elfie (1987.)iHarry Prime(1987.).

27

M.Lipman,Thinking in Education,str.43.

28

Filozofija s djecom i mladimanastajenasje­vernoameričkomeprostoru te jekaotakvausvojimtemeljimaobilježenaidejomsudionič­kedemokracije(participatory democracy),svidljivimutjecajempragmatizmaianalitičketradicije,nešto rjeđeutilitarizma ikonstruk­tivizma.Međutim, nijemonolitna disciplinausmisludržanjajednefilozofsketradicijeilinekolicinenjih.Proširivšiserelativnobrzonaglobalnurazinu,nastojibitiotvorenarazliči­tim filozofskim tradicijama te se uklapati ukulturnikontekstsredinâukojimasedogađa.Njezinapraksamožeostativjernasvojojbitijedino ako, vođena načelom supsidijarnosti,osluškuje senzibilitet i potrebe lokalne za­jednice iz koje potječu njezini akteri. To jeposebnovažnouetičkojtematici:misliti glo­balno – djelovati lokalno. Usp.PatriciaHan­nam, Eugenio Echeverria, Philosophy with Teenagers. Nurturing a Moral Imagination for the 21st Century, Network Continuum,London–NewYork2009.

29

M.Lipman,Thinking in Education,str.32.

30

M. Lipman pripisuje kritičkome mišljenjučetirivažnekarakteristike: (1)olakšavapro­sudbu(judgement),jerse(2)oslanjanakrite­rije,(3)onojesebeispravljačko(self­correc­ting) i (4) uzima u obzir kontekst (sensitive to context). Ono je racionalno, odlikuje gadobraorganizacija istruktura.»Bitiosjetljivnakontekst« znači analizirati specifičnepo­jedinostinekeproblemskesituacijeteodlučitionajboljemslijedudjelovanja.Ufilozofsko­istraživačkojzajednicidjeca imladi ispitujuhipotetične situacije te razmatraju mogućealternative djelovanja i njihove posljedice.»Oslanjanjenakriterije«značilogičkuvalja­nost idavanje snažnih razlogaza tvrdnju iličin.»Sebeispravljanje«jeprirodnaposljedicadijalogauistraživačkojzajednici;zamislipo­jedinacabivajustavljenenakušnjutuđeocje­ne.Neslaganjasudobrodošla.Kognitivnane­ravnotežazahtijevapreispitivanjemišljenoga–asimilaciju iprilagodbu.Pritomse razvijasposobnostboljegaobjašnjavanja iopravda­njavlastitihzamisli.(Usp.ibidem.)

31

Dokjekritičkomišljenjeoslonjenonalogič­ke operacije racija, primarno je poimanjekreativnoga mišljenja vezano uz umjetničkipristupzbilji.Onojesposobnostdasestruk­turabilokojegapodručjailipredmetavidinanov način. Pretpostavka je početka procesakreativnogamišljenjapadkonvencijekojajedotadzadovoljavala:metodičkasumnjaobu­stavlja sigurnost i aktivira misaoni proces.Mislitikreativnoznačimislitialternativu,mi­slitiono»još­ne«,napraviti iskorakudrugomišljivo.M.Lipmannavodidvanaestkriterijakoji konstituiraju kreativnomišljenje:origi­nalnost,produktivnost (možeseprimijenitiuproblemskimsituacijama), imaginacija (pre­dočitimogućisvijet),neovisnost,pokusni ka­rakter (experimentation), holizam (postupnose izabiru dijelovi i dodaju cjelini), ekspre­sija, samonadilaženje (težnja da se izdigneiznad svog dotadašnjega stupnja), karakter iznenađenja,majeutičnost (donošenjenajbo­ljegnasvijet),inventivnost (usmjerenojenarješavanje problema). Najčešće se ishodomkreativnogmišljenjasmatradonošenjeestet­ske prosudbe, sposobnost procjene lijepog.Međutim,kreativnomišljenjeimaiznanstve­nuifilozofijskudimenziju;mislitikreativnoznačiiupuštatiseumisaone pokuse:»Štobisedogodilokadbi…?«Takvomišljenjeimapresudnuvažnostumoralnoj refleksiji; spojmisaonog pokusa i moralnog pristupa zbilji

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(587–603)

M.Katinić,Filozofijazadjecuimladeiinte­grativnabioetika594

edukacijski model (reflective model of education).33 Refleksivnomišljenjesvojstvenojefilozofijskomdiskursukaotakvom.Onopodrazumijevakritič­koodnošenjespramsvojihvlastitihmetoda,proceduraikriterijavaljanosti;rekurzivnoje,metakognitivnoisamoispravljački usmjereno.Lipmangaova­kodefinira: tosu»svionioblicimišljenjakojiuključujurefleksijuvlastitemetodologije,istovremenoispitujućipredmetkojimsebave«.34 IakoLipmansmatra da obrazovni sustav treba postati »velik laboratorij racionalnosti«,nasuprot »manihejskom«modelu koji oštro suprotstavlja »racionalizam« i»iracionalizam«kaomeđusobnoisključujućemodusespoznaje,onzagovarapromišljenost(reasonableness)kaociljobrazovanja.Takavholističkipristuppretpostavljadarazličitimodusimišljenja,međudjelujući,komplementarnotvoreuvjete zadobruprosudbu (good judgement), konačanciljmisaonogaprocesafilozofirajućezajednice.35

Utemeljenjepotrebezafilozofijomukurikuludobrojeargumentiranoudje­limaM.Lipmanainjegovihsuradnikapozivanjemnaholizamiinterdiscipli­narnost.Utomsmislu,

»…filozofijapredstavljadobarokvirzatraženjeravnotežeizmeđukrajnostiučenjačinjenicaukoječovjeknemauplivaipotpunosubjektivnogviđenjastvari,sosobnimmišljenjemiukusomkaojedinimkriterijem«.36

BudućidasefilozofskidijaloguzajednicidjeceilimladihoslanjanaSokra­tovumajeutičkumetodu,kojaidezarazjašnjavanjempojmovaiispitivanjemkriterija izvjesnosti iskazâ, najčešće se naziva »sokratičkim dijalogom«.37Cilj jesokratičkogadijalogapospješiti(facilitate)»prosudbu«(judgement).Lipmanovjekriterijprosudbeponeštopragmatistički:

»Dobraseprosudba(good judgement)čestopokušavaobjasnitikaomješavinakritičkogaikre­ativnogprosuđivanja.Međutim,onoštoječinidobromzapravojenjezinaulogauoblikovanjubudućegiskustva.Radiseoprosudbamaodkojihmožemoživjeti,kojeobogaćujuživotekojemoramoživjeti.«38

PiramidamisliB.Blooma,iakopredmetkritikenekihteoretičara,odgovaraLipmanovommodelumisaonihvještina:pamćenje–shvaćanje–primjena–ana­liza–sinteza–procjena.Važnojenaglasitidasuvažančimbenikrazvojamisaonihvještinaiemocije.Ovdjedoriječidolazi»skrbnomišljenje«(caring thinking), dimenzijamišlje­njakojapodrazumijevaposljednjuinajvišukognitivnurazinupremaBloomu–procjenuvrijednosti.Uoblikovanjuvrijednosnogaznanjapresudnuuloguimajukognitivnesnagekojenisubezostatkaracionalne.M.Lipmanocrtavabitskrbnogamišljenjapojmovima»cijenjenja,vrednovanja,prosudbevrijed­nosti;cijenitineštoznačipoklonitipažnjuonomedočeganamjestaloištojevažno«.Inadalje:

»…stvariuprirodinisuniboljenigoreoddrugih,alikadaihusporedimoisuprotstavimouposebnimperspektivama,obraćamopažnjunanjihi,natajnačin,vrednujemonjihovesličnostiirazlike«.39

Stoga se skrbno mišljenje, prema Lipmanu, najjednostavnije i najtočnijemožeodreditikao»svijestotomezaštonamjedonečegastalo«.40Osobitonaglašavada

»…briga(caring)nijetekkauzalniuvjetmišljenja,(…)negomožebitinačin,dimenzijailividsamogmišljenja(…).Sukladnotome,brigajevrstamišljenjakadaizvodikognitivneoperacijekaoštosutraženjealternativa,otkrivanjeiliuspostavljanjeodnosa,uspostavljanjevezaunutarvećpostojećihimjerenjerazlika.«41

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(587–603)

M.Katinić,Filozofijazadjecuimladeiinte­grativnabioetika595

Filozofija zadjecu takouzimaudiouproblematičnom,alivrlopotrebnomdijelukurikula–moralnojnaobrazbi.42

čini moralnu imaginaciju, jednu od temelj­nihmetodafilozofijesdjecom.Usp.M.Lip­man,Thinking in Education;HelmutEngels,Nehmen wir an… Die Gedankenexperiment in didaktischer Absicht,BeltzVerlag,Wein­heim–Basel2004.

32

Friedrich Nietzsche u djelu Ljudsko, suviše ljudsko piše: »Škola nema važnijeg zadatkaod poučavanja strogog mišljenja, opreznogsuđenja, konsekventnog zaključivanja: zbogtogasemoraokrenutiodsvihsvarikojenisuprikladnezaoveoperacije(…).Paonamožeračunatinatodaćeljudskanejasnoća,navik­nutostipotrebaipakkasnijeiznovasmanjitinapetost lûkasuvišekrutogmišljenja.« (Cit.prema:K.P.Liessmann,Teorija neobrazova­nosti,str.56.)

33

M.Lipmanzapravojeponudiosveobuhvatanpedagogijsko­didaktičkimodel–načela,ciljimetodusvekolikogaobrazovanja–anetekmetodikufilozofiranjasdjecomimladima.

34

M. Lipman, Thinking in Education, str. 27.Pretpostavke refleksivne paradigme su: (1)obrazovanjejeishodsudjelovanja(participa­tion)uzajednicikojupredvodiučitelj,međučijim su ciljevimapostignuće razumijevanja(understanding)idobreprosudbe(good jud­gement); (2) obrazovanici su potaknuti napromišljanje o svijetu kada znanje o njemubiva otkriveno kao dvoznačno, dvosmislenoitajnovito;(3)disciplineukojimaseprovodiistraživanjenisuni takvedasenepreklapa­juniiscrpljujuće;odatlejeodnošenjesprampredmeta kojim se bave doista problematič­no;(4)ulogaučiteljaprijejeulogapogrešiveosobenegoautoritativna.

35

Lipmanobjašnjavadaseupoučavanjuusmje­renom na prosudbu pojavljuju dva pristupa:poučavanjezaprosudbutemeljenunateorij­skim načelima (principled judgement) i po­učavanje za prosudbu usmjerenu na činidbu(judgement of practice). Usp. M. Lipman,Thinking in Education,str.23.

36

U anglosaksonskoj sredini, obilježenoj ana­litičkom tradicijom i semantikom, filozofijasečestopromatrakaopotragazaznačenjem(quest for meaning) te se snažno oslanja napojmovnuanalizu,stogasadržajLipmanovihprvihdidaktičkihmaterijalačestoidezaraš­čišćavanjem pojmova kao što su ‘vrijeme’,‘odnos’, ‘stanje’, ‘istina’, ‘dobro’, ‘pravda’,itd.Budućidasetoufilozofiranjudogađanaopćenitijim razinama od osobnoga iskustva,neki su autori sumnjali da su filozofska pi­

tanjauvidokrugudječjihinteresa.Međutim,studijenakoje seA.Sharp iL.Splitter po­zivajupokazujudajefilozofskoistraživanje,premdasmjeraapstrakciji,povezanosdječjimiskustvomidadjecauspješnoprelazesrazi­nepojedinačnoganaopćeiobratno.Također,pojmovi poput ‘istina’, ‘dobro’, ‘vrijeme’,‘prostor’, ‘prijateljstvo’ i ‘sebstvo’ intrigira­judjecu,pogotovojerjenjihovaznatiželjaisposobnostčuđenjavelika.Usp.A.Sharp,L.Splitter,Teaching for Better Thinking,str.91.

37

Usp. Ekkehard Martens, Philosophieren mit Kinder. Eine Einführung in die Philosophie,PhilippReclamjun.,Stuttgart1999.

38

Usp. M. Lipman, Thinking in Education.Osvrćući se na američki pokret kritičkogamišljenja,Lipmanmupriznajevelikezaslu­ge,aliganedvosmislenosmatraneuspjelim;critical thinking movementnijeispuniosvojeciljeveiočekivanja.Razlozisutomuvrloslo­ženi,noLipmansmatraključnimpropustomtoštotvorcimaprogramânijeuspjeloizraditiodgovarajućekurikule.

39

Ibidem,str.263.

40

Usp. JohnDewey,Theory of Valuation; cit.prema: M. Lipman, Thinking in Education,str. 265. Lipman se suprotstavlja Deweyje­vomstavudajecijenjenje (prizing)stavpukoosobnogaodnosa spramčega (iaspektualne kvalitetekojuDeweynazivaemocionalnom),dokocjenjivanje,procjenjivanje(appraising),sadržiusebiintelektualnividrefleksijepred­meta.PremaLipmanu,nemacijenjenjakojenebisadržavaloprocjenjivanjeiobratno.Me­đutim,činisedaodavdenijedalekoporočankrug:cijenitiznačiobratitipažnjunaonoštojevažno,avažnojezatoštoobraćamopažnjunanj.

41

Ibidem.

42

Filozofijasdjecom,budućidarazvijaskrbnomišljenjekojejeusmjerenonaetičkopodručje,susreće se s problemomosjetljivosti govoraomoralnimnormamau javnojškoliplurali­stičkogadruštva:nesamoštojepostmodernizapadni subjekt dezintegriran i vrijednosnodezorijentiran, nego se školske zajednicedjece sve više sastoje od članova različitihkulturnihpozadina,paprematomeipoima­njamoralnih normi. Stručnjaci za filozofijus djecom zauzet će o ovome različita staja­lišta.Čini se razložnimpristati uzmišljenjedasudvijekrajnostipristupaetičkimtemama

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(587–603)

M.Katinić,Filozofijazadjecuimladeiinte­grativnabioetika596

Integrativna bioetika, pluriperspektivizam i filozofija za djecu

Bioetikajeisamamodusskrbnogamišljenja.43Postojivišekoncepcijabio­etike:od»medicinske« i»biomedicinskeetike«do»geoetike«kojase tičeglobalnihproblemavezanihuzuvjeteodržanjaživota.Njezinaopćenitadefi­nicija,kojunudiBioetička enciklopedija,glasi:

»Bioetikajesustavnoproučavanjemoralnihdimenzija–uključujućimoralnepoglede,odluke,postupkei težnjeuznanostimaoživotuizdravstvenojskrbi,kojeseslužirazličitimetičkimmetodologijamauinterdisciplinarnomokružju.«44

Suočenspotpunonovommoralno­etičkomsituacijomkrizekojujegeneri­ralahegemonijanadprirodompokrenutaprirodoznanstveno­tehničkimzna­njem,njemačkifilozofHansJonas,ukapitalnomdjeluPrincip odgovornostiz1979.godine,predlaženovicredokojiutjelovljujebitzahtjevabioetičkeepohe:Znanje je odgovornost.Tojenačelonove,bioetičkeparadigme.Povijesno,bioetikanaZapadu izvire izdvajukorijena–angloameričkoga,kojijeodgovornanapredakmedicine,vezanuzpojavumedicinskeetikešez­desetihgodina20.stoljeća,teeuropskoga,uvjetovanognapretkombiopsiho­logijeivezanoguzpojavuetike životakojusupočetkom20.stoljećaartikuli­raliAlbertSchweitzeriFritzJahr.45

UHrvatskojseuposljednjihdesetakgodinarazvijakoncept iprojekt inte­grativne bioetikekaonoviosebujanmodelbioetičkogapromišljanja,čijaseteorijskaartikulacijaidruštvenopromicanjeuvelikevežeuzimeAnteČovi­ća.46Ključnesuznačajkeovekoncepcijepluriperspektivizami integrativnost.Pluriperspektivizam je metodološki okvir koji proizlazi iz perspektivizma–modernefilozofijskestrujekojasesuprotstavljaepistemološkommonizmu,upućujućinarelativnostistinesobziromnakontingencijupovijesno­kultur­nihodrednicakojeoblikujupojedinikutgledanja–iepistemološkogpluraliz­makojirazlikujevišemodusaistine,odnosnoznanja.Međutim,dokklasičnifilozofijskiperspektivizamdovodidorelativizma,budućidanepostojiopćiverifikacijskimehanizamkojibiusporediovišejednakovrijednihperspekti­va,pluriperspektivizamokojemujeriječuintegrativnojbioeticiodnosisenaunutarnju mnogovidnost istinekojajejedna.Budućidajeumjedinstven,isti­najetakođerjedna,aliodlikujejemnoštvenostvidovakojedonoserazličiteperspektive.47Perspektivekojepristupajubioetičkimproblemimatrojakesu:prirodoznanstvene(egzaktne),normativne(filozofijska,teologijska,pravna)ikulturne(svjetonazorska,građanska,umjetnička idr.).Novjespecifikumpriznavanjesudioništvaubioetičkojraspraviine­znanstvenimiliizvan­znan­stvenimperspektivama.Takvaparadigma,međutim,razumljivajesamopodpretpostavkomdaosimdeskripitivnogitehničkiprimjenjivogznanja,kojejekaojedineustoličilanovovjekaznanost,postojeidrugimodusirelevantnogznanja.JürgenMittelstraßpostuliradaosimuporabnoga, raspoloživog zna­nja(Verfügungswissen),postojiiorijentacijskoznanje(Orientierungswissen)kojeprirodnaznanostnemožeiznaći.48Kaoikonceptznanja,instrumentalnajeracionalnostreduciralaikonceptistine.Sciljemuklanjanjaredukcije,Frie­drichKaulbachrazlikujeobjektnu istinu(Objektwahrheit)odsmisaone istine(Sinnwahrheit).49Navedenedistinkcijepreuzimaintegrativnabioetika:zna­njeoonomtrebati,anesamooonombiti–znanjejekojebioetikuzanimajerjejedinonjimemogućeusmjeritiznanstveno­tehničkumoćkojasepokazujepogubnomkakozačovjeka,takoizacijeliekosustav.50Činjenicakojadozivanesamouznanostivećustaljenuinterdisciplinarnost,negopluriperspektivi­

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(587–603)

M.Katinić,Filozofijazadjecuimladeiinte­grativnabioetika597

zam jest:prirodnaznanostu svojimmetodološkimograničenjimanemože(sama)rješavatiproblemekojegenerira.51

u kurikulu – dogmatizam koji je stran slo­bodnom promišljanju i relativizam koji činifilozofskopromišljanjebesciljnimisuvišnim–podjednakoštetnetedaihtrebaizbjegavati.EkkehardMartensje2007.godine,učlanku»Odgojnadilema.Izmeđufundamentalizmaiproizvoljnosti«, ustvrdiodajedanašnjekole­banje između nekritički prihvaćenih naslije­đenihnormi(Fundamentalismus)iproizvolj­nostiuponašanju(Beliebigkeit)analognopo­vijesnojsituacijiukojojnastajesokratovskaetika odgoja (sokratische Erziehungsethik).Suočivšiseskontingentnošćumoralnihnor­misobziromnapovijesno­kulturnikontekst,odgajateljsenalazinaskliskomterenupotre­beutemeljenjamorala.ProsvjetiteljskaKan­tovakrilatica»Imajhrabrostislužitisevlasti­tim razumom!« doima se solidnim oruđem.Međutim,pokazujesedapovratnopitanjeoutemeljenju ove ili one moralne norme nijemogućepostavljatiunedogled.Unatočtomu,jediničvrsttemeljzautemeljenjemorala,za­ključuje Martens, kriteriji su koje propisujeregulativauma.MartensnatemeljuSokrato­vogadijalogiziranjaoblikujejednusokratov­skupedagoškuetiku(sokratische Erziehungs­ethik) za učitelje i usmjerivače filozofskihrasprava s djecom i mladima, koja bi se sa­stojalausljedećimsmjernicama:(1)jasnouo­bličitipremiseodkojihsepolaziuetičkomerazmatranju;(2)sugovornikatretiratikaosebiravnopravnog; (3) razlikovati cilj dijaloga(dobro)odnjegovemetode;(4)tražitiuteme­ljenjedeontološkihiskaza;(5)utemeljenjasemoraju temeljiti na umskim kriterijima; (6)izbjegavatikrajnosti–dogmatizamirelativi­zam.Akoseuprocesufilozofskogadijalogi­ziranjasdjecomnastojiokozadovoljenjaovihuvjeta,moguće se nadati skrbnommišljenjukojejeujednokritičko,kojejesolidnaklimaza oblikovanje toliko potrebnog orijentacij­skoga znanja. Usp. Info­Kinderphilosophie,godišnjeglasiloAustrijskogainstitutazafilo­zofijusdjecom,Graz2007.,str.8.

43

Povijesna smjena paradigmi koje definirajuodnosznanja,vrlineimoćiuvjetovalajepo­javubioetike.Dokjestarovjekovnojepohi,slikomSokratakaoosnivačaetike,odgovaralonačelo»vrlinajeznanje«,zaAristotelavrijedi»znanje jevrlina«.FrancisBacon jeudjelukoje može poslužiti kao simbolički međašepohe–Novi Organon–načinioodlučujućupromjenugledišta:»Znanjejemoć«–štojekrilaticakojapredstavljaparadigmuzakojujeizdanašnjeperspektivejasnodajevodilakneodrživomurazvoju.Usp.FrancisBacon,Novi Organon,Naprijed,Zagreb1986.

44

Warren Thomas Reich, »Introduction«, u:WarrenThomasReich(ur.),Encyclopedia of

Bioethics,sv.I,Macmillan,NewYork1995.,str.21.

45

1927.godineFritzJahrobjavljujeunjemač­komeznanstvenomčasopisuKosmos članaknaslovljen»Bio­etika«.Do1934.urazličitimsetekstovimaartikuliranjegovabioetičkami­sao.JahrkročiputemkojijeprijenjegautrlafilozofskamisaoAlbertaSchweitzera,nagla­šavajući(straho)poštovanjepremasvimobli­cimaživota(Ehrfurcht vor dem Leben).DokjekodSchweitzerataidejamotiviranadubin­skimponiranjemukršćanskietosiiskustvommedicinskoga rada u egzotičnom Gabonu,u Jahra su to otkrića na polju psihologije ineurofiziologije. 1878.WilhelmWundt ute­meljujeprvi institutzaeksperimentalnupsi­hologijuuLeipziguibilježisličnefiziološkereakcije te na opstanak orijentirane i svrho­vite radnje kod čovjeka, životinja i biljaka.Jahruočavadanovaznanstvenaotkrićazah­tijevajunovu etičku refleksiju.Uvidjevši dapostoje usporedni mehanizmi u psihičkomeživotučovjeka,životinje ibiljke,Jahrprekobio­psihikedolazidobio­etike–stavačijijetemelj pretpostavka moralne obveze premasvim bićima. Kao odjek Kantove krilatice,bio­etičkiimperativartikuliraseovako:»Po­štujsvakoživobićepremanačeludajeonosvrhausebiipostupajsnjim,akojemoguće,na taj način!«Usp.Hans­MartinSass, »Eu­ropeanRootsofBioethics:FritzJahr’s1927DefinitionandVisionofBioethics«,u:AnteČović,NadaGosić,LukaTomašević(ur.),Od nove medicinske etike do integrativne bioeti­ke, Pergamena–Hrvatsko bioetičko društvo,Zagreb2009.,str.21.

46

Pojam‘integrativnabioetika’prvijeputspo­menut2004.godinenameđunarodnojkonfe­rencijiuDubrovnikuBioetika u južnoj i jugo­istočnoj Europi,kojajeorganiziranausurad­nji znanstvenika sa Zagrebačkog sveučilištaikolegasRuhrskogsveučilištauBochumu.Referalni centar za bioetiku u jugoistočnoj Europi, sa sjedištem u Zagrebu, osnovan je2006.,akonferencijaBioetički forum za jugo­istočnu Europu pokrenuta je 2005. godine.U sklopu projekta su od 2006. održavani iposlijediplomski tečajevipodnaslovomMe­đunarodna ljetna škola integrativne bioetike,teprovođenebrojnedrugeaktivnosti,uklju­čujući objavljivanje relevantnih publikacijanaengleskominjemačkomjeziku.

47

Usp. Ante Čović, »Integrativna bioetika ipluriperspektivizam«,u:VelimirValjan(ur.),Integrativna bioetika i izazovi suvremene ci­vilizacije,BioetičkodruštvouBiH,Sarajevo2007.,str.68.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(587–603)

M.Katinić,Filozofijazadjecuimladeiinte­grativnabioetika598

Međutim,tajoptimističkikonceptmožeizazvatisumnjuuuspjeh:kakodoves­tinaisturavanverifikabilneineverifikabilneiskazeočovjekuisvijetu?52

Zagovorniciintegrativnebioetikeračunajustimpitanjem.A.Čovićnaglaša­vadajeistinamonistička.Međutim,onase»premaunutra«usložnjava.Jer»…istinanijesamoteorijskinegoipraktičkipojam,onapodjednakosabirespoznajneiegzis­tencijalneperspektive«.53

Utomsmislu,teorijskaafirmacijakulturnih perspektiva možebitiplodonosnajedinoakoonestupeumeđudjelovanjesnormativnimiznanstvenimdiskur­sima.Unjihovojinterakciji,smatraČović,neizbježnosedogađakorigiranjestavovamotriteljaizpojedineperspektivetesetakoostvarujeintegrativnost:»Najvišeštoseutomodnosumožepostićijestinteraktivnost.Interaktivnostmožepakprerastiuintegrativnost,aintegrativnostmožedovestidozajedničkeicjeloviteistine.«54

Iakojefilozofijasamojednaodperspektivaukojojseproblemisagledavaju,smatraČović,njezinajeprisutnostnužna»zaistraživanjeitumačenjemoral­nogadjelovanja«te»metodološkizajamčenuotvorenostproblemskogapoljapremapluralnojfilozofsko­etičkojsferi«55jeronaosiguravausmjerenostnaopćostkojajesvojstvenamoralnosti.Dadesezaključitidajebioetikunužnousmjeritipremafilozofiji,ponajprijestogaštosvakomoralnodjelovanje,biloonoplodraspraveilietosanekesredine–»za­jedničkedruštvenemoralnosti«56–počivanaodređenojantropologijikojaopetpočivanaodređenojmetafizici,biodjelatnik togasvjestan iline.57Osvijestititeorijskupotkudjelovanjavažanjekorakknepristranosti–slobodiodrazličitihmanipulacijaznanstveno­tehničkespregesekonomskimrastomkaomjerilomsvihstvari,kojasečestoprikazujekaoneupitnizakon»razvijenog«društva.Ciljintegrativnebioetikemogućejepostićitekrazvijanjembioetičkogasen­zibiliteta–»noveplanetarneosjećajnosti«58–stvaranjemvišeslojneosjetlji­vostizabioetičkapitanjau javnosti.Model integrativnosti ipluriperspekti­vizmain actuvisokjeidealkojemutrebatežiti,premdauspjehovisionizučimbenikakojinisuuvijeknaklonjeni idealu.UHrvatskojsuuposljednjihnekolikogodinaviđeniprimjeriuspješnihokruglihstolovaobioetičkimpita­njima,59kaoiprimjeri»razgovoragluhih«.60

Metodologijaiciljintegrativnebioetikeiduukoraksanalognimkategorijamafilozofijezadjecu.Dokprvapretpostavljaviševrstaznanjaipluriperspektiv­nostistine,potonjagovoriomultidimenzionalnostimišljenja,razredufilozo­firajućedjecekaoistraživačkoj zajedniciimetaprovjerisvačijihiskazapremakriterijimadobre prosudbe–štojeanalogonspomenutommodeluinteraktiv­nost–korigiranje–integrativnost.ČinisedanijeslučajnoštojeF.Jahr,pionireuropskebioetičketradicije,shvaćaobioetikukao»…osobno, stručno i javnomoralnonastojanjeprema svimoblicima života, u čemuvažnuuloguimadjelovanjenasveučilištu,uškolskimustanovamaiumedijima«.61

Epistemološko­metodološkopromišljanjeM.Lipmanaoskrbnome mišljenjusukladnojekonceptubioetičkogpluriperspektivizma.Lipmansmatradaje,kakobisepredmetvrijednosnorazlikovaooddrugoga,potrebnoobapred­metausporeditiuposebnoj perspektivi.Tadavrijednosni sud,koji je ishodtogaprocesa, imakognitivnuvrijednost.To znači da znanost nemožebitivrijednosnoneutralna,premdajepogrješnapozitivističkaidejao»value­free science«jošdubokoukorijenjena.62Sobziromnavrijednosti,Lipmanpristu­paobjektivistički.Objektivnavrijednostpredmetaaficiravolju:

»…količinabrigeodređujevrijednostkojaveć(sic!op.a.)postojiupredmetu«.63

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(587–603)

M.Katinić,Filozofijazadjecuimladeiinte­grativnabioetika599

TimesepribližavabioetičkojmisliH.Jonasakojismatradajezakonstituiranjeodgovornostispramživogasvijetaključnoprihvatitidaježivot,budućipre­duvjetsvakemogućesvrhe,svrhausebiidaimaobjektivnu vrijednost.64

48

Usp. Jürgen Mittelstrass, Wissenschaft als Lebensform. Reden über philosophische Ori­entierungen in Wissenschaft und Universität,SuhrkampVerlag,Frankfurta.M.1982.

49

Usp. Friedrich Kaulbach, Philosophie des Perspektivismus, 1. dio:Wahrheit und Per­spektive bei Kant, Hegel und Nietzsche,J.C.B.Mohr(P.Siebeck),Tübingen1990.

50

Dvije dogme na kojima počiva suvremenaznanstveno­tehnička proizvodnja pokazujuse kaomit: dogmao vrijednosno neutralnojznanosti(value­free science)imitostrogomrazdvajanjupostizanja ikorištenjaznanstve­nih rezultata.Pokazuje sedau sprezi tehni­ke,ekonomije i instrumentalneracionalnostipostojistalnatendencijapremanačelu:štojetehničkiizvedivo,etičkijedopustivo.Usp.T.Matulić,Metamorfoze kulture,str.511.

51

Slikovitorečeno,integrativnabioetikazami­šljena je kao golem okrugli stol za kojimsjede stručnjaci različitih profila i predstav­nici različitih domena društvenoga života teu živoj i plodnoj raspravi iznalaze najboljarješenja složenih i teških problema kao štojepostupanjestekzačetimljudskimbićima,transhumanističke teorije i prakse, genetičkimodificiraniorganizmi,energetskakriza,itd.

52

Kako navesti na dijalog deontološke i kon­zekvencijalističke etičke alternative? Kakouskladitiprofitnozainteresiraneiidejno­ideo­loški zainteresirane strane? Kako dovesti udijalogbioetičke institucijekojenjegujuod­ređene »škole« promišljanja bioetičkih pro­blema,kojepočivajunanesvodivimantropo­logijama,aovenanesvodivimmetafizikama?Nakojinačinrazličitejezične igre moguizna­ćizajednička rješenja?Ukojojmjerifilozof­ske teorije uopće mogu pomoći rješavanjudelikatnih i složenihbioetičkihproblema te,još važnije, tko i s kojim autoritetommožeodreditipremakojojćesefilozofskoj teorijiravnatidonositeljiodluke?Kakouopće»pri­nuditi«zakonodavcenabioetičkisenzibilitet?Ktome,pravilojenapodručjumoralnogaod­lučivanja:štovišeraspraveiakterauraspra­vi,tomanjaučinkovitost.

53

A. Čović, »Integrativna bioetika i pluriper­spektivizam«,str.67.

54

Ibidem.

55

AnteČović,Etika i bioetika. Razmišljanja na pragu bioetičke epohe, Pergamena, Zagreb2004.,str.28.

56

Usp. Tom Beauchamp, James Childress,Principles of Biomedical Ethics, cit. prema:A.Čović,Etika i bioetika,str.30.

57

Čakiudruštvimakojatežesudioničkojiras­pravljačkojdemokraciji,nerijetkosedogađada načelo većine ili moći određuje koja ćeantropologija biti dominantna u rješavanjubioetičkihpitanja,štoimaneposredanutjecajnalegislativu.Također,upromišljanjuodno­sabioetike i filozofije, trebauzetiozbiljno iopasku Francisa Fukuyame da je u skupiniljudi koji raspravljaju o bioetičkom proble­mu–recimo,opitanjumodificiranjačovjekagenetičkom manipulacijom ili psihotropnimsupstancama–redovitobašetičaronajkojićeimatinajpopustljivijistav.Usp.FrancisFuku­yama,Kraj čovjeka?Naša poslijeljudska bu­dućnost. Posljedice biotehnološke revolucije,Izvori,Zagreb2003.

58

Ibidem,str.65.

59

Primjerjeokruglistolnatemu»Lijekoviiz­međuprofita i zdravlja«,održan19. svibnja2010. u sklopu 9. Lošinjskih dana bioetike.Različiti stručnjaci komentirali su temu izbiokemijske,farmaceutske,medicinske,filo­zofske, teološke i sociološke perspektive, tezajedničkidošli do jednoznačnogzaključka.Usp.HrvojeJurić(ur.),9. Lošinjski dani bio­etike, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb2010.

60

8.srpnja2009.,uemisiji»Otvoreno«Hrvat­sketelevizije,upriličenajeraspravaoumjet­nojoplodnjipovodomprijedloganovogaza­kona.Stručnjaci–SrećkoCiglarizKliničkebolniceMerkuruZagrebuidr.sc.AleksandraKoraćGraovac,sKatedrezaobiteljskopra­voPravnogafakultetaSveučilištauZagrebu–obvezalisusegovoriti»isključivosaspektasvojestruke«.S.Ciglarčakjeizrijekomna­pomenuodase»nebavimoralom«tedagajedino zanima je li neki zahvat medicinskiizvedivilinije.

61

Bioetikajeueuropskomkontekstuodpočet­ka prepoznata kao edukativna disciplina. F.Jahr jeusvomeraduposebnonaglasioedu­kativnu dimenziju bioetike. Kao sudionik u

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(587–603)

M.Katinić,Filozofijazadjecuimladeiinte­grativnabioetika600

Skrbnomišljenjekoje idezanjegovanjememocijakaokognitivnih faktorajednajeoddimenzijakojufilozofirajućaistraživačkazajednicadjecemožeitrebarazviti.Tojeujednoproceskojimsemožerazvijatibioetičkisenzibili­tet.65Filozofijskoistraživanjekojesedogađaukontekstuistraživanjaemoci­jakroztraženjeutemeljenja,davanjeprimjeraiprotuprimjeraterefleksijuotuđimpretpostavkamaradjenanajvišojkognitivnojrazini,premaBloomovojtaksonomiji–razinievaluacije.Djecasusposobnazaradnatojrazini.StudijenakojesepozivaAnnSharppokazujudadjecauvrloranojdobimoguidenti­ficiratiemocijeidaimajusposobnostistražitirazlogsvojihemocija(»Ljutimsenaonekojisijekušumebuldožerima.«–»Zašto?«)i,ukolikosupogrešne(false),osloboditiihse.66

Iskustvopokazujedadjecaimajuvelikkapacitetijošvećipotencijalpostavljanjabioetičkihpitanja.Toneumanjujeproblemmotivacijeurazvijanjubioetičkogasenzibiliteta.Kakogarazvijatiuodgojno­obrazovnomeprocesu?Umotivacijiznačajnuuloguigrajuemocije,aonepretpostavljajuiskustvo.Bliskoiskustvoživeprirodečestoizostajeuurbanimsredinamapadjecanemogurazvitipoziti­vanemocionalnistavpremavrijednostimaskojimanisuudoticaju.67

Rješenjeovogaproblemaležiizvandomašajaovakvogarada.Trebamoždateknapomenutidabilokojavrstaškolskeodgojno­obrazovnedjelatnostinijesvemoćna.Pretpostavkauspjehaskrbnogamišljenjausmjerenogakbiosuufilozofirajućojistraživačkojzajednicidjecejerazvijanjeodrživihstilovaži­votaineposredno iskustvoživeprirode.

Zaključak

Kriza znanstveno­tehničke civilizacije očituje se kao korjenita vrijednosnadezorijentiranostpostmodernogasubjekta.Budućidaegzaktnoprirodoznan­stveno znanje nije u stanju riješiti etičke probleme vezane uz život i odr­žanjeuvjetaživota,nužnojeprepoznatiorijentacijskoznanjekaoključnousuočavanjusnjima.Integrativnabioetikaputemmodelapluriperspektivizmanastojiprevladatiepistemološkiredukcionizami–onkrajrelativizmaidog­matizma–tragatizazajedničkimrješenjimakojabibilarezultatinterakcijeiinterkorekcijerazličitihznanstvenihine­znanstvenihperspektiva.Pritomjenužnaifilozofijskaperspektiva.Filozofijazadjecunastajekaoodgovornaedukološkiredukcionizamčinje­ničnoga znanja.Izpovjerenjaudječjipotencijalzafilozofiranjeiufilozofijukaoautentičnostaništedobrogamišljenja–kritičkoga,vrijednosnogiskrbnog–nudiputkpreobrazbiobrazovnogasustavau»laboratorijracionalnosti«kojikreativnostiemocijeuvažavakaokognitivnečimbenike.PritomsetemeljnaepistemološkapostavkaM.Lipmana–multidimenzionalnostmišljenja–krea­tivnoslažespostavkamaintegrativnebioetikeopluriperspektivizmuimodal­nojvišestrukosti znanja.Bioetikaprepoznajepotrebu razvijanjamotivacijeodnosno bioetičkoga senzibiliteta za odgovorno promišljanje i djelovanje.Filozofijazadjecumožegarazvijatiposebnokrozskrbnomišljenje.Stogajepoželjnodavremenuprimjerenobrazovniprogramobuhvatielementeinte­grativnebioetikeifilozofijezadjecu.68

Objedisciplinenastupajuoptimistično,postavljajućiciljevečijiuspjehnijelakodoseći.Onovisiobrojnimdruštvenimčimbenicima;približavanjenje­muzahtijevapostupnupreobrazbusvihdruštvenihstrukturausmjeruodgo­vornostii–premaF.Jahru–»suosjećanje,ljubavisolidarnostpremasvimoblicimaživota«.69

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(587–603)

M.Katinić,Filozofijazadjecuimladeiinte­grativnabioetika601

UtomekaosmjernicamožeposlužitiJahrovorazmišljanjeiz1930.ometodi­cietičkogadiskursaunastavi:

»Nemojtepoučavatinepopustljivusubjektivnuetiku.Strogoizbjegavajtezakrivanjepredmnije­vanihmišljenjapodvelomtakozvaneobjektivnostiizlorabećitakozvanuinteraktivnunastavu(Arbeitsunterricht).Metodologijskinijedopuštenotekpredstavitičinjenicekojimasmoskloniipotisnutiiliodbacitičinjenicekojimanismoskloniiliihsamovoljnopreokrenuti.(…)Umjesto

svjetonazorskim previranjima dvadesetih itridesetihgodina20.stoljeća,postaječlanomreformističkogapokretauobrazovanju.1930.objavljujekontroverzančlanak»DieneueEr­ziehung«, ukojemodbacuje indoktrinaciju iprenaglašeniodgojnipaternalizamtezagova­rainteraktivanineizravanmoralniodgojkaoi razvojosobnevrline.Za Jahra jebioetika:(1) nova i nužna akademska disciplina; (2)nužanmoralnistav,uvjerenjeiponašanje;(3)prepoznajeipoštujebiosunajrazličitijimoči­tovanjima,kaoiinterakcijumeđuživimorga­nizmimauprirodiikulturi;(4)imalegitimnuobvezudjelovanjaujavnojsferi,savjetništvui obrazovanju. Usp. H.­M. Sass, »EuropeanRootsofBioethics:FritzJahr’s1927Defini­tionandVisionofBioethics«,str.27.

62Usp.M.Lipman,Thinking in Education, str.265.Kognitivnoinormativnonastupajuzajed­no.Lipmansmatradaskrbitiznačiusredotočitisenaonoštosepoštuje,vrednovativrijednosttoga,procijenitidragocjenosttoga.Vrednovati(to evaluate)značiuračunativrijednostčega.Skrb, brigu, biti­stalo­do­čega (caring) Lip­man naziva emocionalnom diskriminacijom;odvija se »neprestana borba za narušavanjeravnotežeontološkejednakosti,kojapromatrasvabićanaistojrazini,iperspektivnerazlikeproporcijeinijansipercepcijekojaproizlaziiznašeemocionalnediskriminacije«.

63Ibidem.

64Usp. Hans Jonas, Princip odgovornost. Po­kušaj jedne etike za tehnološku civilizaciju,VeselinMasleša,Sarajevo1990.

65

Dok(bio)etičarHansJonaskaotemeljniprin­cipophođenjasaživimukontekstuznanstve­no­tehničkecivilizacijevidiodgovornost,edu­kolog Louis Legrand u raspravi o problemumoralnenaobrazbeuškoliosnovnomvrlinomkojubikurikultrebaorazvijatismatrasolidar­nost. Ta dva principameđuovisna su do ne­razdvojivosti.ZaJonasajeodgovornostjedinietičkiprincipkojiodgovaranovoj,bioetičkojsituaciji.Onajeobjektivnakategorija,uteme­ljena na objektivnoj intrinzičnoj vrijednostibivstvujućega,kojaiznosizahtjevspramljud­skevolje.Suočenskonstruktivističkimfilozof­skimpogledom–premakojemjenemogućeizonogaštojestzaključitioonomeštotrebabititeobjektivnesvrheuprirodinepostoje–Jo­nasjepoduzeoistančanlogičkidokazkakobi

pokazaodačovječanstvotrebapostojatiubu­dućnosti.Usp.H.Jonas,Princip odgovornost;Louis Legrand, Moralna izobrazba danas – ima li to smisla?,Educa,Zagreb2001.

66

AnnSharp,jednaodprvihsuradnicaM.Lip­mana, ide još i dalje tvrdeći da su emocijeprosudbe (judgements), pa prema tome nisuiracionalne.Onemogupreobražavati,oprav­davatiihvalitidoživljeno.Usp.A.Sharp,L.Splitter,Teaching for Better Thinking.

67

UteKruse­Ebelingjeusvomepredavanjuna9. Lošinjskim danima bioetike, održanima usvibnju2010.uMalomeLošinju,konstatiraladaekološkiodgojunjemačkimškolamanijepokazao znatniji učinaknaponašanje djece.Istraživanja u urbanim sredinama pokazujudadjeca,budućidanisuuvećemkontaktusaživomprirodom,negojedoživljavajuputemmedijskesimulacije,nemajurazvijensenzibi­litet prema živomu.Racionalna spoznaja dabiekosustavtrebaloštititi,stečenauškoli,nemijenjanjihovepraktičnenavike, budući danemapoticajaemocijama.»Studijepokazujuda djeca sve rjeđedolazeu kontakt s priro­dom;provodemnogovremenauzatvorenomprostoru (oko 70 sati tjedno); djeca se sverjeđeigrajupošumama,ublatu,viđajupravenepripitomljeneživotinjekaoštosulisice,ze­čevi,srne,itd.(…)Nelovepravekukce,crveili leptire. Što više vremena provode predekranom, to se manje zanimaju za ‘pravu’prirodu.Studije upodručju ekološkogobra­zovanja (environmental education)pokazujuznačajnukorelaciju između intenziteta istin­skog,osjetilnogkontaktasprirodomiuspjehaekološkog obrazovanja: teoretsko obrazova­njeoprirodi,teuzrocimaiučincimaekološ­kihproblemane vodidoznačajnijihpromjenausvakodnevnomodnosupremaokolišukoddjeceiodraslih.«(9. Lošinjski dani bioetike,Hrvatskofilozofskodruštvo,Zagreb2010.)

68

Prijedlogkurikulafilozofiranjazadjecu,usre­dotočennabioetičketeme,ilitranskurikural­nuinačicu(višepredmetaprotkanihelemen­timadvijudisciplina)iznosimirazrađujemudrugomečlanku.

69

H.­M. Sass, »European Roots of Bioethics:FritzJahr’s1927DefinitionandVisionofBio­ethics«,str.24.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(587–603)

M.Katinić,Filozofijazadjecuimladeiinte­grativnabioetika602

tendencioznemanipulacijestavovima,učenicimabimoralabitidanamogućnostdarazvijusvo­jevlastitestavoveiuvjerenja,dajućiimzasvakoposebnoobjektivanmaterijal,kakobikasnijemoglirazvitivlastitauvjerenjaistavove.«70

Literatura

FrancisBacon:Novi Organon,Naprijed,Zagreb1986.

AnteČović:Etika i bioetika. Razmišljanja na pragu bioetičke epohe,Pergamena,Zagreb2004.

AnteČović:»Integrativnabioetikaipluriperspektivizam«,u:VelimirValjan(ur.), Integra­tivna bioetika i izazovi suvremene civilizacije,BioetičkodruštvouBiH,Sarajevo2007.,str.65–75.

DžonDjui(JohnDewey):Vaspitanje i demokratija. Uvod u filosofiju vaspitanja,Obod,Cetinje1953.

JohnDewey:Liberalizam i društvena akcija,KruZak,Zagreb2004.

HelmutEngels:Nehmen wir an… Die Gedankenexperiment in didaktischer Absicht,BeltzVerlag,Weinheim–Basel2004.

FrancisFukuyama:Kraj čovjeka?Naša poslijeljudska budućnost. Posljedice biotehnološ­ke revolucije,Izvori,Zagreb2003.

Patricia Hannam, Eugenio Echeverria:Philosophy with Teenagers. Nurturing a Moral Imagination for the 21st Century,NetworkContinuum,London–NewYork2009.

Info­Kinderphilosophie (časopis), Österreichische Gesellschaft für Kinderphilosophie,Graz(brojeviizkolovoza2005.ikolovoza2007.).

HansJonas:Princip odgovornost. Pokušaj jedne etike za tehnološku civilizaciju,VeselinMasleša,Sarajevo1990.

HrvojeJurić(ur.),9. Lošinjski dani bioetike,Hrvatskofilozofskodruštvo,Zagreb2010.

BorisKalin:Povijest filozofije,Školskaknjiga,Zagreb1980.

ImmanuelKant:Utemeljenje metafizike ćudoređa,Igitur,Zagreb1995.

LouisLegrand:Moralna izobrazba danas – ima li to smisla?,Educa,Zagreb2001.

KonradPaulLiessmann:Teorija neobrazovanosti. Zablude društva znanja,NakladaJe­senskiiTurk,Zagreb2008.

MatthewLipman:Thinking in Education,CambridgeUniversityPress,Cambridge2003.

MatthewLipman:Das geheimnisvolle Wesen,AkademiaVerlag,SanktAugustin2007.

FrançoisLyotard:Postmoderno stanje. Izvještaj o znanju,Ibisgrafika,Zagreb2005.

EkkehardMartens:Philosophieren mit Kinder. Eine Einführung in die Philosophie,PhilippReclamjun.,Stuttgart1999.

TončiMatulić:Metamorfoze kulture,GlasKoncila,Zagreb2009.

Platon:Eutifron ili O pobožnome,Maticahrvatska,Zagreb2003.

Platon:Ion, Lahet, Meneksen,Hrvatskistudiji,Zagreb1998.

WarrenThomasReich(ur.):Encyclopedia of Bioethics,Macmillan,NewYork1995.

Hans­MartinSass:»EuropeanRootsofBioethics:FritzJahr’s1927DefinitionandVisionofBioethics«, u:AnteČović,NadaGosić, LukaTomašević (ur.),Od nove medicinske etike do integrativne bioetike,Pergamena–Hrvatskobioetičkodruštvo,Zagreb2009.,str.19–31.

AnnSharp,LawrenceSplitter:Teaching for Better Thinking,AustralianCenterforEduca­tionalResearch,Melbourne1995.

LudwigWittgenstein:Tractatus logico­philosophicus,Modernavremena,Zagreb2003.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA127–128God.32(2012)Sv.3–4(587–603)

M.Katinić,Filozofijazadjecuimladeiinte­grativnabioetika603

Internetski izvoriEuropeanUnion(Education,training,youth):http://europa.eu/pol/educ/index_en.htm.

Hrvatskicentarzadramskiodgoj:http://www.hcdo.hr.

ICPIC (The InternationalCouncil ofPhilosophical InquirywithChildren): http//:www.icpic.org.

PortalHrvatskogkulturnogvijeća:http://www.hkv.hr.

TES(Thelargestnetworkofteachersintheworld):http://www.tes.co.uk.

The Independent:http://www.independent.co.uk/.

UdrugaMala filozofija: www.petit­philosophy.com/index.php/hr/mala­filozofija.html.

UNESCO:http://www.unesco.org.

World­WideAsian­Euarasian Human Rights Forum: http://www.world­citizenship.org/wp­archive/396.

Marina Katinić

Philosophy for Children and Youth and Integrative Bioethics

AbstractThe contemporary age has been marked by a shift in epistemology and theory of education. The idea of usable knowledge has been exterminating those sorts of theoretical knowledge that promote certain values. There is a trend in an epistemological reductionism that gives monopoly on knowledge to scientific discourse, which is legitimized through cybernetic and economical efficiency, while diminishing the orientation­drivenknowledge intended for purposes and ethi­cal values. However, integrative bioethics requires the latter through the model of pluri­per­spectivism, demanding the appropriate educational system, which would allow the development of bioethical sensibility. In the 1970s, Matthew Lipman established the philosophyforchildren, a discipline based on Bloom’s cognitive psychology, Peirce­Deweyan communityofinquiry and criticalthinking movement. According to the evidence, children are capable of abstract thinking from the early schooling age. The authentic thinking is multidimensional; critical, creative and caring. It is being developed through Socratic dialogue in the children’s community of inquiry. Integrativebioethics, as a discipline with an essentially educative role, may reach its goal, i.e. development of the bioethical sensibilities, precisely through philosophy for children, since the epistemological and methodological preferences of both disciplines are consistent with one another. The paper seeks to introduce this new discipline – philosophy for children – and to explore its relation to integrative bioethics.

Key wordsmultidimensional thinking, philosophy for children, Matthew Lipman, Socratic dialogue, caringthinking,integrativebioethics,pluri­perspectivism,bioethicalsensibility

70

Ibidem,str.27.