hrvatsko graditeljstvo-pozicija u eu

HRVATSKO GRADITELJSTVO - POZICIJA U EUROPSKOJ UNIJI

Opatija, lipanj 2013.

HRVATSKO GRADITELJSTVO - POZICIJA U EUROPSKOJ UNIJI

Koordinator programa i urednik publikacijeZvonimir Sever

AutoriAleksej DuekRobert KarteloBranka Tabak ParaiBerislav RupiSunana RupiZvonimir SeverMladen VedriMihaela Zamolo

Likovno oblikovanje i prijelomMatea Topi

Likovno oblikovanje naslovnicepop&pop, Zagreb

NakladnikHrvatska komora inenjera graevinarstva

Za nakladnikaZvonimir Sever

Naklada1000 primjeraka

ProdukcijaNaklada Zadro, 2013.

HRVATSKO GRADITELJSTVO- POZICIJA U EUROPSKOJ UNIJI

Opatija, lipanj 2013.

Uvodna rije Predsjednika Hrvatske komore inenjera graevinarstva 6

HRVATSKA, LANICA EUROPSKE UNIJE

to je Europska unija? 11Institucije Europske unije koje sudjeluju u odluivanju 122.1. Europsko vijee 132.2. Vijee ili vijee ministara 132.3. Europski parlament 142.4. Europska komisija 142.5. Sud pravde Europske unije 152.6. Europska sredinja banka 152.7. Revizorski sud 152.8. Ostala tijela 16to radi Europska unija? 16Proraun Europske unije 16Podjela odgovornosti izmeu EU-a i drava lanica 18Jedinstveno trite 19Ciljevi i strategije Europske unije 20

GRADITELJSTVO U EUROPSKOJ UNIJI I REPUBLIKA HRVATSKA

Uvod 23Graditeljstvo EU-a - sektor od stratekog znaenja za gospodarstvo EU-a: u prosperitetu, ali i u ekonomskoj krizi 242.1. Znaaj sektora graditeljstva za gospodarski rast EU-a 242.2. Aktualno stanje i oekivani trendovi 272.3. Uloga i znaaj sektora graditeljstva - makroekonomski kontekst 30Trendovi i tendencije Europske unije i Republika Hrvatska 333.1. Republika Hrvatska - aktualno stanje i oekivanja i trendovi 333.2. Strateka orijentacija 393.3. Kako dalje 42Zakljuno 46

NORMATIVNO-REGULATORNI ASPEKTI ULASKA RH U EU ZA SEKTOR GRADITELJSTVA

Uvod 511.1 Pristup i konkurentnost hrvatskih inenjera na europskom tritu 511.2 Regulirane profesije 54Nova regulativa u Republici Hrvatskoj 562.1. Zakonodavstvo Europske unije 57

2.1.1. Primarno zakonodavstvo 582.1.2. Sekundarno zakonodavstvo 592.1.3. Objava i oznaka akata zakonodavstva Europske unije 612.1.4. Baze za dostupnost aktima 612.1.5. Jezik dokumenata 612.1.6. Nadzor nad provedbom prava Zajednice 622.1.7. Adrese vane za pristup aktima Europske unije 62

2.2. Uredbe i direktive u zakonima Republike Hrvatske 632.3. Pravni okviri za djelatnost projektiranja i strunog nadzora 63

2.3.1. Pravni okvir EU-a 63

I.

1. 2.

3. 4.5.6.7. II.

1.2.

3.

4.

III.

1.

2.

SADRAJ

Hrvatska komora inenjera graevinarstva

2.3.2. Pravni okvir RH 642.3.3. Pravni okvir drugih drava lanica EU-a 642.3.4. Sporazumi sklopljeni prije pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji 65

2.4. Direktiva o uslugama 652.5. Direktiva o reguliranim profesijama / Zakon o reguliranim profesijama 69

2.5.1. Direktiva 2005/36/EZ u praksi kroz pojedine uredbe 702.6. Zakljuak 73Poloaj hrvatskih inenjera ulaskom u Europsku uniju 753.1. Sloboda kretanja usluga 76

3.1.1. Osnovni uvjeti u odnosu na direktive za pruanje usluga 763.2. Pravni okvir za pristupanje tritu drugih drava 763.3. Zakljuak 77Utjecaj strane konkurencije na poslovanje 784.1. Tko moe pruati usluge na teritoriju Republike Hrvatske? 784.2. Koje su mogue mjere ogranienja za pristup konkurencije na trite RH? 79

4.2.1. Kompenzacijske mjere 804.2.2. Javna nabava 81

4.3. Zakljuak 81Uloga Hrvatske komore inenjera graevinarstva za usluge iz sektora graditeljstva 825.1. Pravni okvir 825.2. Struno i akademsko priznavanje visokokolskih kvalifikacija 835.3. Priznavanje kvalifikacija za obavljanje poslova projektiranja i/ili strunog nadzora graenja i poslova voenja graenja u Republici Hrvatskoj 85 5.4. Priznavanje inozemne strune kvalifikacije 885.5. Poznavanje jezika 885.6. Pojmovnik 885.7. Internetske stranice 925.8. Zakljuak 93Najea pitanja o priznavanju strunih kvalifikacija uz Direktivu 2005/36/EZ 93

FONDOVI EU-a U FUNKCIJI POTICANJA GOSPODARSKOG RASTA I ANGAMANA SEKTORA GRADITELJSTVA

Uvod 101Osnovni principi i preduvjeti koritenja fondova EU-a 103Viegodinji financijski okvir i budunost kohezijske politike 1043.1. Neizravni poticaji 107

3.1.1 Kohezijski fond 1113.1.2. Europski fond za regionalni razvoj 1123.1.3. Europski socijalni fond 115

3.2. Ostali fondovi i instrumenti 1163.3. Dodatni izvori 1173.4. Odnos izmeu pretpristupnih fondova i instrumenata kohezijske politike 119Osnovno o projektima financiranim sredstvima iz fondova EU-a 123 4.1. Vrste projekata koji se financiraju iz fondova EU-a 1234.2. Projektni ciklus 1254.3. Metodologija razrade projekta 127Zakljuak 131

3.

4.

5.

6. IV.

1.2.3.

4.

5.

Hrvatska komora ininjera graevinarstva

UVODNA RIJE PREDSJEDNIKA HRVATSKE KOMORE INENJERA GRAEVINARSTVA Svaki novi poetak zahtijeva izuzetno pomne pripreme. (latinska)

U uvjetima sve ubrzanijeg procesa globalizacije svaka godina, pa i svaki kvartal bitni su u ekonomskom razvoju svake drave. Naroito kada se to vremenski poklapa s razdobljem produene i produbljene gospodarske krize. Kako pronai prava rjeenja, kako da se graditeljski sektor pozicionira kao dio kompleksnih i nunih rjeenja, a ne kao dio problema, pitanje je koje se izuzetno aktualizira u ovom trenutku, samo nekoliko tjedana prije ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Otvaraju se nove prilike, potencijalno nova ulaganja i novi projekti, a istodobno tu su i novi stvarni rizici, poglavito pojaanih konkurentskih pritisaka iz poslovnog okruenja koje i samo kontinuirano trai nova trita i nove angamane. Sektor graditeljstva u Republici Hrvatskoj na razini nacionalne ekonomije bio je, i usprkos krizi ostao, izuzetno znaajan segment ukupne gospodarske aktivnosti. Kako po direktnim uincima kao to su razina udjela u BDP-u i zaposlenosti, tako i po induciranim uincima na niz drugih gospodarskih djelatnosti poevi od urbanog planiranja i projektiranja do industrije graevinskog materijala te niza prateih industrija u sektoru opremanja.

anse su realne; pitanje je sposobnosti poglavito organizacijske od strane samog sektora i drave da ih se iskoristi. Nakon gotovo u cijelosti zavrenog ciklusa ulaganja u cestovne prometnice i u predimenzioniranu stanogradnju, to je takoer dio aktualne pozicije u Europskoj uniji, ostaje pitanje kako sudjelovati u drugim oblicima graevinskih aktivnosti i partnerstava, koji unutar EU postaju sve znaajniji: poslovna infrastruktura, energija i energetska uinkovitost, promet i intermodalni promet te upravljanje vodama. Sve su to podruja koja su, poglavito u tranzicijskim dravama (nove lanice EU), snano poduprte i sredstvima strukturnih i regionalnih fondova.

to uiniti danas mogue je dobrim dijelom iitati iz dokumenata koje je HKIG stvorila i prezentirala strunoj i opoj javnosti upravo na svojim godinjim skupovima u Opatiji.


Program razvojnih projekata u Republici Hrvatskoj (2010.)Hrvatska nova vrata Europe (2011.)Program iskoritenja slobodnog hidropotencijala u Republici Hrvatskoj (2012.)

Kako dalje na istom putu i s istim ciljem jaanje konkurentske i radne pozicije sektora hrvatskog graditeljstva temeljno je i otvoreno pitanje za vrijeme pred nama.

Pridruivanjem Hrvatske Europskoj uniji otvaraju se nove mogunosti financiranja projekata kao i nova trita i partnerstva. Na putu do novih mogunosti nalaze se izazovi i prepreke. elei olakati svojim lanovima taj prijelazni period te im pomoi da iskoriste prilike koje proizlaze iz novog lanstva, Hrvatska komora inenjera graevinarstva osnovala je 2012. godine EU info centar kao izvor znanja i bitnih informacija u ovom podruju.

Dokument koji je sada u vaim rukama jedan je od alata u toj aktivnosti. Jer ve idue godine, umjesto dosadanjih prijedloga nunih akcija prije ulaska u EU, na iduem e se skupu razmatrati rezultati prve godine lanstva u EU. To znai ocjena vlastitih sposobnosti za prilagodbu novim okolnostima i, naravno, ostvarenih rezultata. A u tom kontekstu i vitalnosti sektora graditeljstva za vlastiti oporavak i ekspanziju, to je ujedno najbolji i najuinkovitiji doprinos gospodarskom rastu na nacionalnoj razini.

Zvonimir Sever Predsjednik Hrvatske komore inenjera graevinarstvaU Zagrebu 01. lipnja 2013.

Uvodna rije Predsjednika HKIG-a

I.HRVATSKA - LANICA EUROPSKE UNIJE

HRVATSKA - LANICA EUROPSKE UNIJE

to je Europska unija? 11Institucije Europske unije koje sudjeluju u odluivanju 122.1. Europsko vijee 132.2. Vijee ili vijee ministara 132.3. Europski parlament 142.4. Europska komisija 142.5. Sud pravde Europske unije 152.6. Europska sredinja banka 152.7. Revizorski sud 152.8. Ostala tijela 16to radi Europska unija? 16Proraun Europske unije 16Podjela odgovornosti izmeu EU-a i drava lanica 18Jedinstveno trite 19Ciljevi i strategije Europske unije 20

I.

1. 2.

3. 4.5.6.7.

SADRAJ

HRVATSKA - LANICA EUROPSKE UNIJE Europa nee biti izgraena odjednom ili prema jedinstvenom planu. Bit e izgraena kroz konkretna ostvarenja kojima e se prvo stvoriti de facto solidarnostRobert Schuman 1950. godine

1. TO JE EUROPSKA UNIJA?

Nakon Drugoga svjetskog rata i svih strahota koje je sa sobom donio, vodei politiari u Zapadnoj Europi odluili su uvjeriti svoje narode da uu u novo razdoblje. U Zapadnoj Europi trebao je nastati novi poredak utemeljen na zajednikim interesima i na temelju ugovora koji bi jamili vladavinu prava i jednakost meu svim dravama.

Robert Schuman, ministar vanjskih poslova u vladi Republike Francuske, predloio je 9. svibnja 1950. godine osnivanje Europske zajednice za ugljen i elik, pretee Europske unije.

Osnivai Zajednice bile su est europskih drava: Belgija, Francuska, Italija, Luxemburg, Nizozemska i Savezna Republika Njemaka.

Tijekom prolih godina, pa sve do naih dana ideja se je irila kako sadrajno, tako i brojem zemalja koje su se prikljuivale prihvaajui tu ideju.

Osnovni dokumenti Europske unije na kojima poiva dananjica jesu:

- Ugovor o Europskoj uniji koji je potpisan u Maastrichtu 10. prosinca 1991. godine i koji je stupio na snagu 1. studenog 1993. godine. Tim ugovorom uspostavljen je temelj zajednikoj vanjskoj i sigurnosnoj politici;- Europski ustav potpisan u Rimu 29. listopada 2004. godine. Taj ugovor nije prihvaen na dva nacionalna referenduma tako da je zamijenjen Lisabonskim ugovorom;- Lisabonski ugovor koji je stupio na snagu 01. prosinca 2009. godine.

Hrvatska - lanica Europske unije

Europska unija vie je od konfederacije zemalja, no nije federalna drava. Ona je povijesno jedinstvena

11

Vano je napomenuti da Lisabonski ugovor nadopunjuje, a ne zamjenjuje prethodne ugovore.

Rast Europske unije nije bio ravnomjeran ni po broju drava ni po veliini teritorija. Drave su pristupale u lanstvo ovisno o svojoj politikoj volji, ali uzimajui takoer u obzir ekonomsku spremnost i druge spremnosti za zajednicu.

Ovako se je irila Europska unija: 1951.-1957. Belgija, Francuska, Luxemburg, Italija, Nizozemska i Savezna Republika Njemaka 1973. Danska, Irska i Velika Britanija1981. Grka; 1985. Portugal i panjolska 1995. Austrija, Finska i vedska 2004. Cipar, eka, Estonija, Latvija, Litva, Maarska, Malta, Poljska, Slovaka i Slovenija 2007. Bugarska i Rumunjska Srpanj 2013. HRVATSKA.

Misija Europske unije u ovom stoljeu je sljedea:Zadrati i nadograivati mir uspostavljen meu dravama lanicamaMeusobno pribliiti europske draveOsigurati da europski graani ive sigurnoPromicati gospodarsku i drutvenu solidarnostOuvati europski identitet i raznolikostZagovarati vrijednosti zajednike Europljanima.

2. INSTITUCIJE EUROPSKE UNIJE KOJE SUDJELUJU U ODLUIVANJU

Europska unija vie je od konfederacije zemalja, no nije federalna drava. Njezina struktura ne uklapa se ni u jednu tradicionalnu pravnu kategoriju. Ona je povijesno jedinstvena, a njezin sustav odluivanja stalno se razvijao tijekom 60 godina.

Ugovori poznati kao primarno zakonodavstvo ine temelj za sekundarno zakonodavstvo koje se sastoji od uredbi, direktiva i preporuka i koje ima neposredni uinak na ivot graana u Europskoj uniji.

Ti zakoni, zajedno s politikom EU-a openito, rezultat su odluka koje su donijeli Vijee, Europski parlament i Europska komisija.

Slijedee institucije Europske unije sudjeluju u odluivanju: Europsko vijee Vijee i vijee ministara Europski parlament Europska komisija Sud pravde Europske unije Europska sredinja banka Revizorski sud Ostala tijela.

Drave su pristupale u

lanstvo ovisno o svojoj politikoj

volji, ali uzimajui takoer u obzir

ekonomsku spremnost i druge

spremnosti za zajednicu.

12


2.1. Europsko vijee

Europsko vijee glavna je politika institucija Europske unije. Sastoji se od efova drava ili vlada svih drava lanica EU, te predsjednika Europske komisije. Obino se sastaje etiri puta godinje. Europsko vijee ima stalnog predsjednika koji je izabran kvalificiranom veinom lanova na rok od pet godina i koji moe biti samo jednom izabran.

Europsko vijee utvruje ciljeve Unije i odreuje tijek njihova ostvarivanja. Ono daje poticaj glavnim politikim inicijativama EU-a te donosi odluke o tekim pitanjima oko kojih se Vijee ministara ne moe dogovoriti. Vijee se bavi i aktualnim meunarodnim problemima kroz zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku.

2.2. Vijee ili Vijee ministara

Vijee ministara ine ministri nacionalnih vlada drava EU-a. Drave lanice naizmjenino preuzimaju predsjedanje Vijeem na razdoblje od est mjeseci. Na svakom sastanku sudjeluje po jedan ministar iz svake zemlje lanice. Koji ministar sudjeluje ovisi o temi koja je na dnevno redu (vanjski poslovi, poljoprivreda, industrija, promet, okoli itd).

Glavna zadaa Vijea je da donosi zakone EU-a. Obino dijeli tu odgovornost s Europskim parlamentom. Vijee potpisuje meunarodne sporazume o kojima je pregovarala Komisija.

Vijee donosi odluke obinom veinom, kvalificiranom veinom ili jednoglasno, ovisno o temi o kojoj se odluuje.

Vane odluke koje se, primjerice, odnose na proraun, izmjene i dopune Ugovora, pokretanje nove zajednike politike ili doputenje novoj zemlji da se prikljui Uniji, Vijee mora donijeti jednoglasno.

U veini drugih sluajeva primjenjuje se kvalificirana veina, to znai da je odluka usvojena ako je podupire odreeni minimalni broj glasova. Broj glasova dodijeljen svakoj dravi EU-a ugrubo odraava broj njezinih stanovnika.

U trenutku prije nego to Republika Hrvatska postane punopravna lanica EU-a odluka se usvaja ako: je podupre najmanje 255 od 347 glasova (oko 73,9%); to potvrdi veina drava lanica, to jest najmanje 14; drave koje podupiru odluku predstavljaju najmanje 62% stanovnitva EU-a.

Nakon 1. studenog 2014. godine, sukladno Lisabonskom ugovoru, odluka e se usvojiti ako je podupire 55 % drava lanica te ako one predstavljaju najmanje 65 % stanovnitva Europske Unije.


Broj glasova dodijeljen svakoj dravi EU-a ugrubo odraava broj njezinih stanovnika.

13

2.3. Europski parlament

Europski parlament izabrano je tijelo koje predstavlja graane EU-a. Europski parlament nadzire aktivnosti Europske unije te zajedno s Vijeem donosi zakone EU-a. lanovi parlamenta biraju se svakih pet godina.

Parlament odrava glavne rasprave na mjesenim zasjedanjima poznatim kao plenarnim sjednicama. Dnevni red plenarnih sjednica donosi Konferencija predsjednika koju ine predsjedatelji politikih skupina zajedno s predsjednikom Parlamenta.

Nacrt dopuna i izmjena o kojim e se raspravljati na sjednicama priprema dvadeset parlamentarnih odbora.

Parlament sudjeluje u zakonodavnom procesu Europske unije na dva naina. Kroz suodluivanje, to je uobiajeni zakonodavni postupak. Parlament ravnopravno dijeli odgovornost s Vijeem pri donoenju propisa u svim podrujima kada Vijee odluuje kvalificiranom veinom. To podruje predstavlja gotovo 95 % zakonodavstva EU-a. Ako se ne postigne suglasnost nakon dva itanja, prijedlog se donosi pred odbor za mirenje.

Kroz postupak davanja suglasnosti Parlament mora ratificirati meunarodne sporazume ukljuujui svaki novi ugovor o proirenju EU-a.

Svakih pet godina, kad treba imenovati Komisiju, novoizabrani saziv Europskog parlamenta moe obinom veinom potvrditi ili odbiti kandidata kojeg je Europsko vijee predloilo za predsjednika Komisije. Parlament moe u svakom trenutku raspustiti itavu Komisiju. Za to je potrebna dvotreinska veina.

Prilog: Tablica 1 na stranici 10.

2.4. Europska komisija

Samo Komisija ima pravo predlaganja novih zakona EU-a. Prijedlog se alje Vijeu i Parlamentu na usvajanje. Komisija odgovara Parlamentu. Komisiju sainjava po jedan lan iz svake drave, ukljuujui predsjednika i visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku koji je ujedno i potpredsjednik Komisije.U provoenju svojih ovlasti Komisija uiva znatnu razinu neovisnosti. Njezin je posao podravati zajedniki interes to znai da ne smije primati upute od bilo koje vlade lanice Unije. Komisija mora osigurati da se uredbe i direktive koje su usvojili Vijee i Parlament provode u dravama lanicama.

Kao izvrna ruka EU-a Komisija provodi odluke koje je Vijee usvojilo. Komisija ima iroke ovlasti pri upravljanju zajednikim politikama poput istraivanja i tehnologije te prekomorske pomoi i regionalnog razvoja. Komisija takoer upravlja proraunom za te politike.

Svrha je politika solidarnosti EU-a

da se pomogne manje razvijenim

regijama i gospodarskim

sektorima.

14


Izvor: Abeceda prava Europske unije, profesor Klaus-Dieter Borchardt, Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj, Informacijski centar Europske unije

2.5. Sud pravde Europske unije

Uloga suda je osigurati potovanje zakona EU-a te pravilno tumaenje i primjenu Ugovora. Sastoji se od po jednog suca iz svake drave EU-a. Imenovani su na mandat od est godina. 2.6. Europska sredinja banka

Europska sredinja banka sa sjeditem u Frankfurtu odgovorna je za upravljanje monetarnom politikom u EU. Glavni zadatak je odravanje stabilnosti cijena u euro-zoni.

2.7. Revizorski sud

Sud revizora provjerava jesu li svi prihodi i rashodi Europske unije zakoniti i regularni te postupa li se odgovorno s proraunom.

Tablica 1 Pregled institucija Europske unije prema UFEU


15

2.8. Ostala tijela Ostala tijela Europske unije su: Europski gospodarski i socijalni odbor Odbor regija Europska investicijska banka.

3. TO RADI EUROPSKA UNIJA?

Europska unija djeluje u irokom rasponu politika. Te politike ukljuuju: inovacijske politike politike solidarnosti.

Inovacijske politike pokrivaju politike glede: okolia i odrivog razvoja tehnolokih inovacija energije.

Kako bi se osiguralo da jedinstveno trite dobro funkcionira, potrebno je uspostaviti ravnoteu na tom tritu. To je svrha politika solidarnosti kako bi se pomoglo manje razvijenim regijama i gospodarskim sektorima. EU takoer mora igrati ulogu u restrukturiranju industrija koje su snano pogoene brzorastuom meunarodnom konkurencijom.

U okviru regionalne politike EU-a fondovi koriste se za poticanje razvoja regija koje zaostaju, za obnovu industrijskih grana koje propadaju, za pomo mladima i dugo nezaposlenim da nau posao, za modernizaciju poljoprivrede i pomo zanemarenim ruralnim krajevima.

Prilog: Tablica 2 na stranici 12.

4. PRORAUN EUROPSKE UNIJE

Za financiranje svojih politika Europska unija ima godinji proraun koji je vei od 140 milijarda eura. To je, meutim, samo neto vie od 1,23 % bruto nacionalnog dohotka svih drava lanica.

Proraun se donosi za sedmogodinji ciklus koji se naziva financijska perspektiva.

Tri su izvora europskog prorauna: uvozne carine koje se ubiru pri uvozu iz zemlja koje nisu lanice EU, poljoprivredne pristojbe (carine na uvoz poljoprivrednih proizvoda i davanja za eer), a od kojih se ubire oko 17, 3 milijarde eura, tj. 15% od proraunskih prihoda Europske unije; 1,4% od prihoda to ih drave ubiru od poreza na dodanu vrijednost, prikupljenog u svim dravama lanicama, to iznosi 17,8 milijarda eura, tj. 15% od proraunskih prihoda Europske unije;

Za financiranje svojih politika

Europska unija ima godinji proraun koji je vei od 140 milijarda eura, to

je neto vie od 1,23% BDP-a svih

lanica.

16


doprinos drava lanica razmjeran njihovu bruto domaem proizvodu. Taj izvor je postao najvei izvor proraunskih prihoda i donosi oko 80 milijarda eura, tj. 69%; drugi izvori kao to su porezi na dohodak slubenika Europske unije ili doprinosi koje zemlje koje nisu lanice Europske unije plaaju kako bi sudjelovale u odreenim europskim programima. Ta sredstva ine oko 1,3 milijarde eura, tj. 1% cjelokupnih prihoda.

Izvor: Abeceda prava Europske unije, profesor Klaus-Dieter Borchardt, Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj, Informacijski centar Europske unije

Tablica 2 Redovni zakonodavni postupak (lanak 294 UFEU)


17

Raspodjela trokova moe se vidjeti na primjeru prorauna iz 2010. godine: Konkurentnost i kohezija - 64 milijarde eura, ukljuivi Strukturne i Kohezijske fondove, istraivake programe te transeuropske prometne i energetske mree; Upravljanje prirodnim resursima - 60 milijardi eura, uglavnom za poljoprivredu i ruralni razvoj; Graanska sloboda, sigurnost i pravda - 1,6 milijardi eura; EU kao glavni partner (pomo, trgovina itd.) - 8 milijardi eura; Administrativni trokovi - 8 milijardi eura.

5. PODJELA ODGOVORNOSTI IZMEU EU I DRAVA LANICA

Podjela odgovornosti izmeu EU-a i drava lanica je slijedea.

Europska unija sama odgovara za: Carinsku uniju Pravila trinog natjecanja unutar jedinstvenog trita Monetarnu politiku u zemljama koje koriste euro Ouvanje morskih biolokih resursa u okviru zajednike ribarske politike Zajedniku trgovinsku politiku Zakljuivanje meunarodnih ugovora na temelju odredaba zakonodavstva EU-a.

Europska unija i njezine drave lanice dijele odgovornost za: Jedinstveno trite Neke vidove socijalne politike kako ih definira Lisabonski ugovor Ekonomsku i socijalnu koheziju Poljoprivredu i ribarstvo, osim zatite morskih biolokih resursa Zatitu okolia

Tablica 3

18


Zatitu potroaa Promet Transeuropske mree Energetiku Stvaranje prostora slobode, sigurnosti i pravde Vidove zajednikih sigurnosnih izazova koje se odnose na javno zdravstvo kako ih definira Lisabonski ugovor Istraivanje, tehnoloki razvoj i svemir Razvojnu suradnju i humanitarnu pomo.

Podruja u kojima su drave lanice i dalje odgovorne, a EU moe imati ulogu potpore ili koordinacije: Zatita i unapreenje ljudskog zdravlja Industrija Kultura Turizam Obrazovanje, strukovno usavravanje, mladi i sport Civilna zatita Administrativna suradnja.

6. JEDINSTVENO TRITE

Jedinstveno trite jedno je od najveih postignua Europske unije. To je dovelo do poveanja ivotnog standarda. Jedinstveno trite jo nije postalo jedinstveno gospodarstvo. Neke sektore, posebno usluge od opeg interesa, jo uvijek reguliraju nacionalni zakoni. Svjetska ekonomska kriza navela je EU da postroi svoje financijsko zakonodavstvo.

Tijekom godina Europska unija uvela je niz politika (promet, trino natjecanje itd.) kako bi osigurala da to vie tvrtki i potroaa uiva prednosti otvaranja jedinstvenog trita.

Napredak u izgradnji jedinstvenog trita ogleda se u slijedeem.

Sve granine kontrole kretanja roba unutar Europske unije su ukinute. Policija moe u cilju borbe protiv kriminala vriti nasumine provjere na graninim tokama.

Schengenskim sporazumom uspostavljena je zajednika politika azila i viza, to je omoguilo da se u potpunosti ukinu provjere osoba na granicama izmeu zemalja Schengena. Danas podruje Schengena ini 25 europskih drava od kojih tri - Island, Norveka i vicarska - nisu lanice Europske unije.

to se tie roba, svi proizvodi koji se legalno proizvode i prodaju u jednoj dravi lanici mogu se stavljati na trita u svim ostalim dravama lanicama bez ogranienja.


Jedinstveno Europsko trite jedno je od najveih postignua Europske unije.

19

to se tie usluga, zemlje EU-a meusobno priznaju ili koordiniraju svoja nacionalna pravila koja doputaju ljudima da se bave svojim zanimanjima u Europskoj uniji.

Fiskalne prepreke smanjene su kroz djelomino ujednaavanje nacionalnih stopa PDV-a, o emu se moraju dogovoriti drave lanice. Takoer je na snazi sporazum izmeu drava lanica Unije o oporezivanju dohotka od ulaganja.Bez obzira na to tko ih dodjeljuje, ugovori o javnim nabavama u bilo kojoj zemlji EU-a otvoreni su ponuaima iz svih krajeva Europske unije i to zahvaljujui direktivama EU-a koje reguliraju usluge, nabave i radove u mnogim sektorima.

Politike koje podupiru jedinstveno trite su, na primjer, prometne politike koje omoguuju da se promet odvija bez ikakvih ogranienja kako u cestovnom, tako i u eljeznikom, zranom i pomorskom prometu.

7. CILJEVI I STATEGIJE EUROPSKE UNIJE

Na prijedlog predsjednika Europske komisije Europsko vijee je 2010. godine usvojilo strategiju razvoja do 2020. godine kao strategija Europe 2020.

Ciljevi strategije Europa 2020. su sljedei:

odgovoriti na globalizaciju i gospodarsku krizu, vraajui konkurentnost europskom gospodarstvu i to u podrujima telekomunikacija, usluga, energetike, novih zelenih tehnologija te odrivog razvoja;

osigurati rast kroz promicanje znanja, inovacija, obrazovanja i digitalnog drutva;

osigurati odrivi rast poticanjem energetski uinkovitijeg i konkurentnijeg gospodarstva te jaati gospodarstvo visoke zaposlenosti koje proizvodi socijalnu i teritorijalnu koheziju.

Literatura:Pascal Fontaine: Europa u dvanaest lekcija, Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj, 2011. http://www.delhrv.ec.europa.eu/files/file/articles-Europe%20in%2012%20lessons%20HR-1315907585.pdfKlaus-Dieter Borchardt:Abeceda prava Europske unije, Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj, 2011. http://www.delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr&content=3744

Europsko vijee je 2010. godine

usvojilo strategiju razvoja do 2020.

godine kao Strategiju Europe

2020.

20


II.GRADITELJSTVO U EUROPSKOJ UNIJI I REPUBLIKA HRVATSKA

GRADITELJSTVO U EUROPSKOJ UNIJI I REPUBLIKA HRVATSKA

Uvod 23Graditeljstvo EU-a - sektor od stratekog znaenja za gospodarstvo: u prosperitetu, ali i u ekonomskoj krizi 242.1. Znaaj sektora graditeljstva za gospodarski rast EU-a 242.2. Aktualno stanje i oekivani trendovi 272.3. Uloga i znaaj sektora graditeljstva - makroekonomski kontekst 30Trendovi i tendencije Europske unije i Republika Hrvatska 333.1. Republika Hrvatska - aktualno stanje i oekivanja i trendovi 333.2. Strateka orijentacija 393.3. Kako dalje 42Zakljuno 46

II.

1.2.

3.

4.

GRADITELJSTVO U EUROPSKOJ UNIJI Europa e biti sposobna financirati svoj socijalni model jedino ako uspije ponovno uspostaviti svoju konkurentnost na globalnoj razini. (A. Merkel, Financial Times, April 5, 2013: Spending and borrowing will not save Europe's left)

1. UVOD

Kako i kada izai iz gospodarske krize temeljna su pitanja i preokupacije na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Nakon razdoblja od pet godina zastoja u gospodarskom rastu, poglavito u tradicionalno vodeim dijelovima svijeta, Europskoj uniji i SAD-u, oekivanja oporavka su znatna upravo od razdoblja koje poinje s iduom godinom.

Ulaskom u EU, dio svijeta koji stvara vie od jedne etvrtine globalnog BDP-a, Republika Hrvatska stjee dodatne razvojne mogunosti, ali istodobno preuzima nove rizike i izazove. I to na svim ekonomskim podrujima, poevi od agrara do sektora usluga. Po potencijalu kojeg Hrvatska ima, a i trinim mogunostima plasmana, proizvodnja hrane moe biti znatno vea od postojee od izvoza prehrambene industrije do specifinih mediteranskih agrikultura. S druge strane, meutim, suoit e se sa snanim udarom jeftinijih proizvoakih adresa od Poljske, Rumunjske... do drava pridruenih EU kao to je, na prvome mjestu, Turska. Rast industrijske proizvodnje i izvoza u pojedinim tranzicijskim dravama (eka, Slovaka, Maarska, Poljska...) poglavito je vezan uz uspjeno obavljeno uklapanje u proizvodne kapacitete i programe vodeih lanica EU-a i dijelom Dalekog istoka. S tim investicijama stigle su i nove tehnologije i nova radna mjesta te novi porezni obveznici... i tako redom, ali u aktivnom i pozitivnom smjeru. Da li e to i Hrvatska znati prepoznati i iskoristiti bolje nego do sada, pitanje je na koje se trai (ne eka!) odgovor. Turistika industrija dobiva novu ansu kao atraktivna auto-destinacija Europske unije, ali takoer i sigurna turistika adresa s dobro poloenom mreom zranih i pomorskih luka. No s kojom strukturom usluga i ponude, za koju populaciju gostiju i za koje trajanje turistike sezone, temeljna su pitanja koja samo turistika industrija (bez sektora graditeljstva!) ne moe sama rijeiti.

Graditeljstvo u Europskoj uniji

23

U toj ad hoc analizi mogunosti i rizika nacionalne ekonomije sada stiemo do sektora graditeljstva. U Republici Hrvatskoj taj je sektor u proteklom desetljeu ostvario izuzetne rezultate: dijelom u izgradnji infrastrukture (dominantno cestovnih prometnica), izgradnji trgovakih centara te dinaminoj stambenoj izgradnji, poglavito vezanoj uz urbane centre. Intenzivno se gradilo i za (oekivane) kupce iz EU-a, prvenstveno na obalnim destinacijama, a u okviru disperzivno i stihijski ostvarenog koncepta izgradnje apartmana i apartmanskih naselja. Sve to uz snanu potporu financijskog sektora, kako za javne, tako i za privatne investicije.

Da li je to smjer dogaanja koji je mogue oekivati i nastaviti i u razdoblju po ulasku u EU? Definitivno vie nije jer je ostvarivan na konceptu ubrzanog zaduivanja, kako drave (cestovne prometnice, javna infrastruktura), tako i stanovnitva (stanovi i stanogradnja, poveana osobna potronja trajnih i kratkoronih potronih dobara). Kojim je, pak, putem mogue krenuti u EU koristei nove prilike i izbjegavajui (nove i postojee) rizike, mogue je uoiti iz kontinuiteta dosadanjeg rada i istraivanja HKIG-a, prezentiranog u obliku posebnih studija dokumenata na godinjim konferencijama u proteklom srednjoronom razdoblju. Izdvajamo:

Program razvojnih projekata u Republici Hrvatskoj (2010.)Hrvatska nova vrata Europe (2011.)Program iskoritenja slobodnog hidropotencijala u Republici Hrvatskoj (2012.)

Projektantski sektor obavio je vane i dalekosene pripreme niza strunih podloga. Ono to se danas predlae za koritenje sredstava strukturnih i kohezijskih fondova EU-a, gotovo je u cijelosti uokvireno tim projektima i analizama: energetika, energetska uinkovitost, intermodalni promet, upravljanje vodama i hidropotencijalom, novi koncept turistike industrije... Uz osigurana sredstva i ostvareno projektiranje i pripremu pojedinih investicija, Hrvatska bi ve od drugog polugodita ove godine mogla postati neto korisnik sredstava fondova EU-a, a zatim taj proces nastaviti i u 2014. u okviru novog europskog prorauna. To je i dominantna tema ove studije. Pred Hrvatskom je vana nova etapa ivljenja i razvoja funkcioniranje zemlje kao dijela Europske unije, sa zajednikim obvezama i mogunostima, ali i iznadprosjenim raspoloivim financijskim okvirima (usporedi li se postojea razina BDP-a u RH s prosjecima EU-a).

2. GRADITELJSTVO EU-a SEKTOR OD STRATEKOG ZNAENJA ZA GOSPODARSTVO EU-a: U PROSPERITETU, ALI I U EKONOMSKOJ KRIZI

2.1. Znaaj sektora graditeljstva za gospodarski rast EU-a

U kontekstu ukupnog gospodarskog rasta i razvoja, znaaj sektora graditeljstva ogleda se u elementarnoj injenici da stvara zgrade i graevine te infrastrukturu razliitih vrsta i oblika, bitnih za razvoj i odvijanje

Obnova i odravanje

stambenog fonda te onog poslovnog, u

2011. ini ak 42% ukupne aktivnosti

sektora.

24


niza ekonomskih aktivnosti, ali i funkcioniranje drutva u cjelini. Istodobno, promatrajui trajni trend gospodarske strukture EU-a (uz povremene konjunkturne oscilacije), sektor stvara priblino jednu desetinu BDP-a EU-a i stvara izuzetne i trajne kapitalne vrijednosti. Graditeljstvo u ukupnosti zapoljava gotovo 20 milijuna ljudi, a na temelju odreenih istraivanja, izravno i neizravno utjee na ukupni radni angaman 44 milijuna zaposlenika. Nadalje, vie od 40% utroka energije vezano je uz odravanje i koritenje zgrada za stambene i poslovne potrebe, a daljnjih 5% - 10% troi se za proizvodnju, transport i logistiku u kontekstu pojedinih faza ostvarenja graditeljskih projekata.

Kako je trite graditeljskog sektora EU-a strukturirano, vidljivo je iz slijedeeg pregleda.

Izvor: European construction outlook to 2014, Economisch Instituut voor de Bouw, Oebele Vries, Amsterdam, 8th December 2011, str. 8

Iskazane proporcije svjedoe u kojoj se mjeri sektor graditeljstva uspio prilagoditi i restrukturirati primjereno okolnostima i uvjetima krize. Razdoblje dominantno nove izgradnje zamijenjeno je uoavanjem i prihvaanjem alternativnih prioriteta u kojima se sektor javlja kao bitan imbenik i partner drugih oblika ulaganja. To su ponajprije energetska uinkovitost i podizanje razine vrijednosti nekretnina u funkciji urbane obnove. Tako je vidljivo da obnova i odravanje stambenog fonda te onog poslovnog u 2011. ini (ak) 42% ukupne aktivnosti sektora. Nova izgradnja na istim podrujima prisutna je sa 35% angamana kapaciteta. Na izgradnju infrastrukture otpada priblino jedna etvrtina ukupne aktivnosti (23.2%).

U cjelini, to u jo jednoj godini krize iznosi izuzetno visokih 1.300 milijardi eura, to svjedoi o postupnom oporavku i povratku na brojke iz pretkriznog razdoblja (2005.). Preciznije o tome u sljedeem grafikonu.

Prema: FWC Sector Competitiveness Studies N B1/ENTR/06/054 sustainable Competitiveness of the Construction Sector, Final Report, European construction Industry Fedreration (ECORYS), Roterdam, 2012; http://www.ecorys.com/

Graf 1 Trite graditeljskog sektora EU-a: 1.300 mlrd eura2011., udio po sektorima


25


U grafikom prikazu dominira podatak o drastinom padu aktivnosti nove izgradnje ostvarene u razdoblju 2008.-2009., a zatim o stagnaciji ukupnih aktivnosti na znatno nioj razini. Istodobno, u razdoblju od 2013. do 2014., vidljiv je trend oekivanog oporavka u sva tri segmenta aktivnosti: nova izgradnja, obnova stambenog fonda te izgradnja infrastrukture.

Snaga tog trita ralanjena na pojedine nacionalne ekonomije vidljiva je iz podataka o vrijednosti rada sektora unutar pojedinih drava.

Izvor: EpoC 2011 European powers of construction, Deloitte, CIBS, Madrid, July 2012, str. 10

U godini 2011. prednjae Njemaka sa 256 milijardi eura i Francuska sa 246 milijardi eura. Od interesa je promotriti i poziciju pojedinih tranzicijskih drava. Tako se u Poljskoj investira priblino 50 milijardi eura, u Portugalu (snano zahvaenom gospodarskom krizom) 20 milijardi eura i tek neto manje u ekoj (18 milijardi). Investicije na relativno visokoj razini ostvaruju se i u Maarskoj (9 milijardi eura) i Slovakoj (7 milijardi eura).

Graf 2Trite graditeljskog sektora EU-a

2011. u mlrd. eura, ukljuujui usluge

Graf 3 Investicije u graditeljstvu

u 2011. (mrld. eura)

26


Znaaju, ulozi i vanosti graditeljskog sektora u EU-a moe se dodati i injenica da se unutar EU-a na prosjenoj godinjoj razini u infrastrukturu investira priblino 5% BDP-a, usporedivo s (tek) 2% u SAD-u. Takvu vanost i ulogu sektora graditeljstva u EU mogue je oitati iz slijedeih komparativnih pokazatelja.

Izvor: A. Stawinska: Industry, trade and services, Eurostat Statistic in Focus, 7/2010, str. 4; dostupno na: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-SF-10-007/EN/KS-SF-10-007-EN.PDF

Pokazatelji (za godinu 2006., pred poetak krize) potvruju uvodno iska-zane sintetizirane podatke o ulozi sektora graditeljstva u zapoljavanju te stvaranju nove vrijednosti (BDP-a), poevi od tranzicijskih drava Poljske, Estonije, Litve i dr. do onih iz stare Europe Italije, Belgije, Francuske.

2.2. Aktualno stanje i oekivani trendovi

Za dublju i detaljniju analizu razlono je promotriti strukturne razlike u vrsti ulaganja u staroj i novoj Europi.

Prilog: Graf 5 na stranici 28.

Unutar nove Europe dominira (68.8%) investiranje u izgradnju novih objekata za stambenu i poslovnu namjenu. U staroj, pak, odnos je uravnoteen na relaciji nova izgradnja (44.2%), te obnova i odravanje postojeeg, ve izgraenog fonda (55.8%). Iskazani odnos bitno je deter-miniran stupnjem prijanjih investicija, te shodno tome izgraenosti ukup-nog i urbanog prostora unutar sustava razvijenih trinih ekonomija na jednoj strani. Ali isto tako, na drugoj strani, to je odraz svijesti, brige i praktinih akcija za ouvanjem te unapreenjem kvalitete i funkcije postojeeg fonda. Dodatni snani akcent je angaman na podizanju razine energetske uinkovitosti postojeeg, uporabno i lokacijski visoko vrijednog fundusa prethodno izgraenog prostora.

Graf 4Dodana vrijednost i zaposlenost u graditeljstvu u zemljama lanicama EU-a 2007. (udio u ne-financijskoj poslovnoj ekonomiji)


Unutar EU-a, u infrastrukturu se na prosjenoj godinjoj razini investira priblino 5% BDP-a, a u SAD-u (tek) 2%.

27


Sumarno promatrano, ocjena proteklog desetljea u sektoru graditeljstva unutar EU-a, a promatrajui pojedine drave, iskazuje: blagi pad na razini eurozone, te znaajne razlike izmeu drava koje su ouvale i ojaale sektor graevinarstva (Rumunjska, vedska, Francuska, Belgija, Italija), onih koje su doivjele odreeni pad (eka, Danska, Nizozemska, Njemaka, Austrija,...), te onih koje su krizom bile drastino pogoene (Malta, Portugal, Grka, Irska).

Izvor: EpoC 2011 European powers of construction, Deloitte, CIBS, Madrid, July 2012, str. 9

Graf 5EU trite graditeljskog sektora, 2011,

udio po regijama i tipu

Graf 6 Investicije u graditeljstvu

/ BDP 2000 / 2011

28


Iskazane razlike meu pojedinim zemljama realistino govore i o razliitosti karaktera ekonomskih i razvojnih programa pojedinih drava, o razliitosti stupnja uspjenosti prevladavanja krize u pojedinim godinama te o razliitosti svijesti o potrebi kompleksnog i sinergijskog sagledavanja uloge graditeljstva u vlastitom gospodarskom oporavku i daljnjem razvoju. Sve to i u kontekstu oblikovanja novih EU-a razvojnih i javnih politika u cjelini.

Uz navedene i trendovski oekivane podatke angaman kapaciteta sektora graditeljstva, te njegova pondera u pojedinim lanicama EU-a, od interesa je, razvojno i perspektivno promatrano, promotriti kako se analizira i ocjenjuje mogue scenarije vezano uz budunost sektora, te neminovne promjene koje e biti uvjetovane razvojem dogaanja u drugim segmen-tima ivljenja drutva i ekonomskog razvoja.

Izvor: Future qualification and skills needs in the construction sector, Policy and Busness Analysis, Danish Technological Institute, Final Report, July 2009, str. 91

Posebnu pozornost valja posvetiti vanim imbenicima: demografskim promjenama, zahtjevima za odrivou na svim razinama, poveanoj mobilnosti radne snage i strukturama unutar EU-a, veoj usredotoenosti na zdravlje i sigurnost, jaanju uloge javne nabave te novim modelima partnerstva i podjele rizika.

TINA (there is no alternative): imbenici utjecaja koji nemaju alternative

Graf 7Pokretai promjena u sektoru graditeljstva


29

2.3. Uloga i znaaj sektora graditeljstva makroekonomski kontekst

Temeljno je pitanje svake nacionalne ekonomije to su joj stvarni i potenci-jalni pokretai gospodarskog rasta. Koji su to sektori, koje su to djelatnosti i investicije koje mogu na konkurentnoj i trajno odrivoj razini stvarati novu vrijednost koja e istodobno biti vrijednost per se, a usporedno stvarati (komplementarnu) podlogu za razvoj i doprinos drugih sektora i segmenata gospodarske aktivnosti. U tom kontekstu uloga i prisutnost sektora graditeljstva bitna je i nezamjenjiva. Primjerice, sektor graditeljstva ostvarenjem ulaganja u infrastrukturu stvara novu vrijednost, a istodobno gradi pretpostavke za daljnja ulaganja (cestovna ekonomija, eljeznika mrea, morske i zrane luke, upravljanje vodama...). Neposrednije o spomenutim relacijama svjedoi slijedei grafikon.


Sektor graditeljstva je u 2011. godini ostvario negativne stope rasta, poglavito u panjolskoj, Irskoj, Maarskoj, Portugalu i Italiji, dravama gdje je zabiljeen znatan pad BDP-a. Takav pad prenosi se na druge poslovne aktivnosti: proizvoae svih vrsta opreme za stanove i poslovne objekte, proizvoae bijele tehnike, a istraivanja trita ukazuju i na sektor potroake elektronike.

Stoga su oekivanja za neposredno (i idue) razdoblje 2013/2014. (oprezno) optimistina; oekuje se postupni rast BDP-a i usporedno s rastom pozitivni trendovi u sektoru graditeljstva.

Graf 8Rast ekonomskog i graditeljskog

sektora 2011., % promjena

Oekuje se da e u tekuoj godini i

2014. godine na razini EU-a sektor graditeljstva rasti

po stopi neto veoj od prosjene stope

rasta BDP-a.

30


U tekuoj godini i onoj narednoj (2014.), oekuje se da e na razini EU-a sektor graditeljstva rasti po stopi neto veoj od prosjene stope rasta BDP-a. Kako e se taj oporavak i ta aktivnost odraziti na pojedine segmente aktivnosti sektora graditeljstva vidljivo je, pak, iz sljedeeg (retrospektivnog i perspektivnog) pregleda.

Izvor: European construction outlook to 2014, Economisch Instituut voor de Bouw, Oebele Vries, 8th December 2011, str. 14

U tekuoj godini i onoj narednoj (2014.), oekuje se da e na razini EU-a sektor graditeljstva rasti po stopi neto veoj od prosjene stope rasta BDP-a. Kako e se taj oporavak i ta aktivnost odraziti na pojedine segmente aktivnosti sektora graditeljstva vidljivo je, pak, iz sljedeeg (retrospektivnog i perspektivnog) pregleda.

Izvor: European construction outlook to 2014, Economisch Instituut voor de Bouw, Oebele Vries, 8th December 2011, str. 20

Graf 9 Graditeljski sektor i ekonomski rast

Graf 10 Sektorske analize(indeks 2007.=100)


31

Uz oivljavanje sektora stambene izgradnje (nova izgradnja i obnova), oekuje se (trendovski sporiji) rast i u sektoru infrastrukture. Poticaji stambenoj izgradnji bit e dodatno osnaeni i podrani sniavanjem razine cijena u tom segmentu trita. Takoer je za oekivati da taj oporavak bude jae izraen i prisutan unutar nacionalnih ekonomija koje su kroz proces krize prole uspjenije i bezbolnije: skandinavske drave, Nizozemska, Belgija, vicarska, Poljska, Francuska, Njemaka i Austrija. Slabiji rast, pa i daljnji pad, za pretpostaviti je, pogodit e drave u zoni Mediterana: Portugal, panjolsku, Italiju te dio tranzicijskih drava, Slovaku i eku.

U sektoru graditeljstva izvan aktivnosti na podruju stambene izgradnje, obnove i odravanja, za pretpostaviti je da slijedi proces oporavka koji e (opet) biti dominantno ostvarivan u dravama izvan dosega ekonomske krize.


Vidljivo je oekivanje da e Danska, Norveka, Poljska, vedska, Slovaka i Nizozemska u iduoj godini ostvariti najbolje rezultate u razvoju nove gospodarske infrastrukture. Na drugoj strani ovog pregleda (i trendovskih oekivanja) i dalje su drave koje ne uspijevaju stvoriti i provesti programe ukupnog gospodarskog oporavka, ili su, pak, (pekulativno) preizgraene i preinvestirane, to zahtijeva dugo razdoblje aktivizacije izvrenih ulaganja. Meu njima su Irska, Maarska, panjolska, Portugal, Italija i dr.

Gledano u cjelini, na strani ograniavajuih faktora za bri oporavak i daljnji rast sektora graditeljstva slijedei su imbenici: ostvareni porast javnog duga - visoka dostignuta razina mjere tednje - kao dio ekonomskih programa pojedinih drava tei pristup izvorima financiranja pootrene procjene rizika nie stope gospodarskog rasta suene potrebe za novim investicijama smanjeni prihodi lokalnih zajednica i regionalnih uprava.

Prema: FWC Sector Competitiveness Studies N B1/ENTR/06/054 Sustainable Competitiveness of the Construction Sector, Final Report, European construction Industry Fedreration (ECORYS), Roterdam, 2012; http://www.ecorys.com/


Graf 11Sektorske analize

nestambene zgrade

32

Na pozitivnoj, proaktivnoj strani su, pak, sljedei imbenici: nacionalni programi potpore investiranju na pojedinim podrujima prisustvo i koritenje EU kohezijskih fondova za nove lanice EU transeuropska prometna mrea obnova i daljnja izgradnja projekti Javno privatnog partnerstva novi energetski projekti zatita okolia, te odgovorno upravljanje vodama poveani zahtjevi na uspostavi ekolokih standarda, te njihovoj striktnoj provedbi znaajni sportski dogaaji razliita prvenstva i olimpijska natjecanja regionalni i lokalni izbori poticaji novim investicijama

U danim okolnostima a unutar ve spomenutog konteksta repozicioniranja sektora graditeljstva od dominantne pozicije izgradnje cestovnih prometnica i stanogradnje, podruja najvie zahvaenih i gospodarskom krizom EU-a bitno je repozicioniranje prema konceptu potpore drugim vitalnim sektorima i investitorima kako bi oni mogli ostvariti svoje ciljeve. Prema tom konceptu izgradnja energetskih kapaciteta (obnovljivi i klasini izvori) jedno je od podruja koje je premailo razinu investicijske aktivnosti iz razdoblja prije 2008. Drugo podruje EU-a je obnova i izgradnja mree brzih eljeznica, kako za putniki, tako i teretni promet. Gledano u cjelini, sve je znaajniji segment i proporcija investicija okrenut prema izgradnji zelene infrastrukture s posebnim naglaskom na ureenje i upravljanje vodenim putovima te upravljanja vodama u cjelini.

3. TRENDOVI I TENDENCIJE EUROPSKE UNIJE I REPUBLIKA HRVATSKA

3.1. Republika Hrvatska aktualno stanje i oekivani trendovi

Sukladno iskazanim trendovima unutar EU, gospodarstvo Republike Hrvatske i samo je, i to ubrzano, osjetilo posljedice globalnih i europskih kriznih dogaanja. Tako je bruto domai proizvod u 2012., u odnosu na 2008. godinu, doivio znatan pad, tovie, u razdoblju od 2008. do 2012. BDP se neprekidno srozavao. Sljedei grafikon prikazuje pad bruto dodane vrijednosti po pojedinim sektorima nacionalne ekonomije.

Prilog: Slika 1 na stranici 34.

Ukupna bruto dodatna vrijednost pala je za gotovo 12 postotnih poena. Izrazito je pogoena preraivaka industrija; pad od 19,2 % ima izravne posljedice po izvozni sektor gospodarstva te ukupnu razinu zaposlenosti proizvodnih kapaciteta, prateeg sektora usluga i ukupnog broja zapos-lenih. Sektori javne uprave, obrane, obrazovanja, djelatnosti zdravstvene zatite i socijalne skrbi u istom su razdoblju ostvarili odreeni rast (3%) kao i financijske djelatnosti (2,9%). Najizraeniji pad biljei sektor graevinarstva (39.6%), koji je u razdoblju 2002.-2008. bio u snanoj ekspanziji zahvaljujui financiranju i snanim poticajima oslonjenim na inozemno zaduenje (cestovna infrastruktura, stambena izgradnja).


Uz oivljavanje sektora stambene izgradnje oekuje se i rast u sektoru infrastruktureZa oekivati je da oporavak bude izraeniji u zemljama koje su kroz proces krize prole uspjenije i bezbolnije.

33

Izvor: RBA Analize: Jesmo li dotaknuli dno?, ISSN 1332-9391, Raiffeisen istraivanja, broj 409, travanj 2013, str. 13

Zanimljivo je uoiti da je rast takoer zabiljeen u sektoru trgovanja nekretninama (2,3%). Ilustracije radi, prema istom izvoru prosjena cijena stana u Zagrebu 2008. bila je za gotovo 70% via (priblino 700 eura) nego 2000. godine. Jo su vie rasle cijene nekretnina u priobalnom dijelu Hrvatske . Nakon 2008. godine i takvog (skokovitog) porasta prosjena cijena stana u Hrvatskoj pala je za (tek) 16%, to je sigurno jedan od razloga za drastino usporen proces smanjenja broja izgraenih, a neprodanih stanova, sa svim (poslovno-financijskim) posljedicama po investitore i vjerovnike. Pregled dinamike dogaanja u sektoru stambene izgradnje vidljiv je u grafikonu koji slijedi.

Prilog: Grafikon 12 na stranici 35.

Vidljivo je da je broj stanova u 2011. godini u odnosu na 2008. godinu prepolovljen (od priblino 25 tisua na 13 tisua). U skladu s tim, prepolovila se i ukupna povrina novoizgraenog stambenog prostora: od 2,1 mil m , na 1,2 mil m. Istodobno, prema zadnjim raspoloivim podacima , procjenjuje se da je u ovom trenutku u Hrvatskoj dovreno a neprodano izmeu 10 i 15 tisua stanova ukupne vrijednosti oko 1,5 milijardi eura. Analitike podatke o komercijalnim i financijskim kretanjima i oekivanjima na tritu stanova, regionalno promatrano, mogue je iitati iz sljedeeg grafikona.


RBA Analize: Jesmo li dotaknuli dno?, ISSN 1332-9391, Raiffeisen istraivanja, broj 409, travanj 2013, str. 13 Stanje i trendovi gotovo identini onima prisutnima u panjolskoj u istom razdoblju. U neprodanim stanovima blokirano milijardu i pol eura, www.novilist.hr ; 16.11.2011.

Slika 1Kumulativna realna

promjena 2008.-2012. (BDV)

34


Izvor: Pregled osnovnih statistikih podataka u sektoru graditeljstva RH, Razdoblje: sijeanj-lipanj 2012., HGK, Sektor za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo, Zagreb, oujak 2013., str.10

Izvor: RBA Analize: Jesmo li dotaknuli dno?, ISSN 1332-9391, Raiffeisen istraivanja, broj 409, travanj 2013, str. 13

Oit je nagli rast razine cijena u razdoblju 2000.-2007. te umjerena (na nie) korekcija do godine 2012. Sve otvorenije postaje pitanje koliko je jo vremenski mogue u bilancama banaka iskazivati vrijednost plasmana (kredita) u portfelj u proteklom razdoblju izgraenih stanova, a na iskazanoj razini oekivanih cijena. Paralelno, ali kao dodatno oteavajua okolnost za mogue oivljavanje trenutno gotovo imobiliziranog trita, uz (visoku) cijenu kapitala valja istaknuti latentnu mogunost uvoenja poreza na posjedovanje nekretnina, to ve i samom javnom najavom drastino rui


Graf 12 Broj i korisna povrina stanova za koje su izdana odobrenja za graenje (2007.- VI. 2012.)

Graf 13 Kretanje traenih cijena stanova

35

interes za, kako rjeavanje vlastitog stambenog pitanja, tako i investicijsko-tednih odluka financijski sposobnih kupaca za ulaganje kao oblik tednje ili osiguranje ivotnog prostora za iduu generaciju.

Realitet ispuhivanja balona (konjunkturno, pekulativno) oekivanja na tritu novih stanova vidljiv je iz pokazatelja aktualne strukture vrijednosti izvrenih radova prema vrstama graevina.


Stambene zgrade sudjeluju s tek 12,4% u ukupnoj vrijednosti izvrenih radova u odnosu na jo izuzetno visokih 39,8% u prometnoj infrastrukturi (cestovne prometnice, sve vie eljeznika mrea) te poslovnih objekata razliitih namjena (31,4%). Evidentno je da je u sektoru graditeljstva otpoeo zaokret prema strukturi ulaganja EU-a.

Agregatni pregled dosadanjih ukupnih dogaanja u sektoru graditeljstva vidljiv je iz slijedeeg grafikona.


Prezentirani podaci jasno potvruju tezu da je graditeljski sektor u Republici Hrvatskoj osjetio snaniji (konjunkturni i strukturni) udar i pad nego to je to bilo u veini drava lanica EU-a, to je pak vidljivo iz slijedeeg pregleda.


Slika 2Struktura vrijednosti izvrenih radova

prema vrstama graevinaRazdoblje: sijeanj-lipanj 2012.

Evidentno je da je u sektoru

graditeljstva otpoeo zaokret prema strukturi ulaganja EU-a.

36



Izvor: Eurostat

Za uoiti je da je u EU u cjelini, nakon relativno dugog razdoblja konjunkture, pad u sektoru otpoeo ve od kraja 2006., da bi se stabilizirao na vrijednosnoj razini priblino umanjenoj za jednu petinu u 2010. godini, to je u apsolutnom i relativnom izrazu znatno manje od pokazatelja pada aktivnosti sektora u RH.

Isto je tako jasno da automatizam i/ili iekivanje povratka na staro iz pretkriznih razdoblja nije nimalo izgledna opcija jer su mogunosti daljnjeg zaduivanja drave za Republiku Hrvatsku u cijelosti vie nego potroene i iskoritene.


Graf 14 Vrijednost radova, broj tvrtki, udio u BDP-u, broj zaposlenih, produktivnost

Graf 15 Indeksi graevinske proizvodnje (2008=100)

37

interes za, kako rjeavanje vlastitog stambenog pitanja, tako i investicijsko-tednih odluka financijski sposobnih kupaca za ulaganje kao oblik tednje ili osiguranje ivotnog prostora za iduu generaciju.

Realitet ispuhivanja balona (konjunkturno, pekulativno) oekivanja na tritu novih stanova vidljiv je iz pokazatelja aktualne strukture vrijednosti izvrenih radova prema vrstama graevina.

Izvor: RBA Analize: Jesmo li dotaknuli dno?, ISSN 1332-9391, Raiffeisen istraivanja, broj 409, travanj 2013., str. 1

Bruto inozemni dug u razdoblju 2008.-2010. dodatno je porastao za gotovo jednu petinu te je premaio vrijednost BDP-a (104,6%). U godinama koje su slijedile odravao se na toj dostignutoj visokoj razini, to, imajui u vidu trokove servisiranja (i refinanciranja), ini ukupnu nacionalnu ekonomiju posebno ranjivom. Ujedno, takvo stanje u cijelosti upuuje na ostvarenje velikih javnih projekata po osnovi drugih izvora financiranja. Privatne, pak, investicije, uz nisku razinu konkurentnosti hrvatskog gospodarstva u ukupnosti, dodatno su sputane nizom administrativnih barijera i prepreka, kako po svojoj vertikali (odnos lokalne i sredinje vlasti i njihovih nadlenosti), tako i po vremenu trajanja, to u ukupnosti djeluje gotovo prohibitivno. Zbog svega toga mnoge se investicijske prilike definitivno proputaju, odnosno ti se projekti sele na druge lokacije. U tom kontekstu posebno je pouan primjer prelaska dijela sektora automobilske industrije iz podruja stare Europe, odnosno Dalekog istoka, u pojedine zemlje nove Europe (Slovaka, eka, Maarska, Poljska, ..., Srbija). Proces je to koji je zbog niske razine konkurentskih performansi u proteklih petnaestak godina zaobiao Republiku Hrvatsku u cijelosti. Izostanak multiplikativnih uinaka za sektor graditeljstva te stvaranje niza klastera tek je primjer na kojem je potrebno najprije prepoznati, a zatim i ukloniti vlastite strukturne deficite. Da tako naznaeni trendovi imaju drastine posljedice na ukupno ekonomsko stanje drave, vidljivo je iz slijedeih podataka.


Udio zaposlenih meu radno sposobnom stanovnitvu smanjio se na samo 36,6% (tek je svaka trea radno sposobna osoba i zaposlena), a ubrzan je rast broja nezaposlenih. U ukupnosti neaktivno je stanovnitvo premailo brojku od dva milijuna, a broj zaposlenih od 1,6 milijuna u 2007. pao je na tek neto vie od 1,4 milijuna, s daljnjom tendencijom pada i smanjenja (2013.).

Graf 16Bruto inozemni dug

godinja promjena

Graditeljski sektor u RH osjetio je

snaniji (knjunkturni i

strukturni) udar i pad nego to je to

bilo u veini drava lanica EU-a.

38


Izvor: RBA Analize: Jesmo li dotaknuli dno?, ISSN 1332-9391, Raiffeisen istraivanja, broj 409, travanj 2013., str. 1

Predoeni i analizirani pokazatelji ne znae da rjeenja ne postoje i da je automatizam daljnjeg pogoranja stanja neminovan. No, zaokret zahtijeva uspostavu promiljene strategije te aktivnu suradnju po triple helix modelu: poduzetnici drava i javna uprava struka i akademska zajednica. Ujedno, takav pristup, ako se najprije prihvati, a zatim osmisli i pone ostvarivati, moe uiniti da ulazak u EU postane aktivna i pozitivna prigoda za apsorpciju sredstava fondova EU-a, ali i niza drugih vidova kvalitativnih potpora. Drugog puta za izlazak iz krize, barem u iduih nekoliko godina, jednostavno nema.

3.2. Strateka orijentacija

Iskazani pregled dogaanja u sektoru graditeljstva, a unutar ekonomije EU-a, nuan je korak u realnoj ocjeni pozicije hrvatskog graditeljstva po ulasku u EU. To je razdoblje u kojem je potrebno istodobno uinkovito (konkurentski) djelovati, i to u realnom vremenu, i usporedno prepoznavati i rizike i prilike koje novi zajedniki gospodarski okvir prua. U takvom promiljanju bitno je imati na umu i uvid u ostvarenja i tendencije na tom podruju gdje se upravo oekuje bitna i supstancijalna potpora koritenjem sredstava fondova EU-a, namjenski okrenutih toj vrsti investicija.


Iskazani trend nedvojbeno je u znatnoj mjeri potpomognut koritenjem povoljnih izvora sredstava: fondovi EU-a, EIB, EBRD, Svjetska banka..., to u cjelini olakava i/ili omoguuje realizaciju pojedinih projekata s direkt-nim i induciranim uincima.

No, uz elju i potrebu da se ulaskom u EU hrvatsko graditeljstvo adekvatno pozicionira, osnovno je pitanje prepoznati kljune odrednice koje e utjecati na razvoj sektora u cjelini.


Graf 17 Radno sposobno stanovnitvo (+15)

39


Za idue desetljee realno je za pretpostaviti da e na razvoj i konkurentsku poziciju sektora u pravcu jaanja kvalitete i produktivnosti dominantno utjecati : Osiguranje pristupa kvalificiranoj radnoj snazi; Pristup izvorima financiranja te kreiranje novih financijskih modela; Bliske relacije izmeu investitora i krajnjeg korisnika te daljnji proces inovacija; Pristup strunim znanjima i primijenjenim istraivanjima, sposobnost transfera i primjene novih tehnologija i materijala te ekoloki uinkovita rjeenja i nain graenja; Novi nain odravanja sukladan novim nainima graenja; Modularna izgradnja te industrijska priprema pojedinih ugradbenih modula i komponenti; Pojaana koordinacija svih subjekata u pripremi i izvravanju projekta u cilju to jednostavnije i efikasnije realizacije ukupnog projekta; Orijentacija na vanjsko izvoenje radova i izvan granica EU.

Naznaene tendencije hrvatski graditeljski sektor mora ne samo prepoznati na vrijeme, nego sadrajno i organizacijski biti spreman u tom smjeru neodlono i djelovati. Istodobno, jasno je da u tim procesima mora imati saveznike, poevi od drave u izradi urbano-planske dokumentacije do direktnih partnera: industrije graevinskih materijala, bankarskog sektora, osiguravajuih drutava i krajnjih korisnika pojedinih vrsta investicijskih ulaganja. Sve naznaeno bitno je kako bi hrvatski graditeljski

Prema: FWC Sector Competitiveness Studies N B1/ENTR/06/054 sustainable Competitive-ness of the Construction Sector, Final Report, European construction Industry Fedreration (ECORYS), Roterdam, 2012; http://www.ecorys.com/

Graf 18Graditeljski sektor u Zapadnoj

i Istonoj Europi

40


sektor uspio odrati, a primjereno ukupnim okolnostima i ojaati svoju (apsolutnu i relativnu) poziciju ulaskom u EU. Agregatni izraz te pozicije mogue je uoiti usporedbom proporcije zaposlenosti u tom sektoru, komparativno promatrano.

Izvor: Sektorske analize Graevinarstvo i nekretnine, Ekonomski institut i Poslovni dnevnik, broj 13, godina 1, Zagreb, rujan/2012.

Udio zaposlenih, a u skladu s tim i niz induciranih uinaka u sektoru graditeljstva, i u razdoblju krize (2008.-2011.) u Republici Hrvatskoj je ostao neto iznad vrijednosti identinog pokazatelja u EU-27 u cjelini. Istodobno, prema podacima iste analize, vrijednost ukupnih graevinskih radova u RH smanjena je za vie od jedne treine (35,2%). U istom razdoblju (prosinac 2008. lipanj 2012.) broj zaposlenih smanjen je za 37.604 osobe. Pad (registrirane) zaposlenosti u pravnim osobama iznosio je priblino 23 tisue, a kod obrtnika gotovo 15 tisua.

Izuzetno je vano vidjeti odnose konkretnih akcija (kratkorone, srednjorone, dugorone), koje poduzima i koje e poduzeti EU u funkciji oporavka sektora graditeljstva i njena (relevantna) doprinosa ukupnom gospodarskom oporavku ekonomije EU-a. To je ujedno i bitan poticajni razvojni okvir za sektor hrvatskog graditeljstva. Jedno od pitanja koje tretira Europska komisija je pitanje u okviru kratkoronih interventnih mjera, sigurnosti i dostupnosti naplate svih sudionika u procesu ostvarenja projekta. Tako se eksplicitno navodi: I na koncu, vano je da su graevinske tvrtke u stanju procijeniti svoje vlastite financijske resurse u razumnom roku. Nova direktiva o kanjenju plaanja (Late Payment Directive) uvodi stroe odredbe, posebice na nain da usklauje rokove za plaanja od strane javnih tijela poduzeima, poveava zakonske zatezne kamate i omoguava poduzeima da dobiju naknadu trokova naplate duga. U kontekstu revizije europskih direktiva o javnoj nabavi Komisija je predloila da drave lanice trebaju imati mogunost odrediti da


Graf 19 Udio zaposlenih u sektoru graditeljstva u ukupnoj zaposlenosti, izraeno u %

Naznaene tendencije hrvatski graditeljski sektor mora ne samo prepoznati, nego sadrajno i organizacijski biti spreman u tom smjeru neodlono djelovati.

41

podizvoai mogu traiti da ih javni naruitelj plati izravno za isporuke, radove i usluge pruene glavnom izvoau u sklopu izvrenja ugovora .

Poseban naglasak koji Europska komisija stavlja na osiguranje naina i rokova, odnosno ukupnih uvjeta plaanja za podizvoae radova (male i srednje tvrtke u EU razmjerima), mjera je koja je izuzetno bitna i za hrvatski graditeljski sektor, vodei rauna o moguim partnerstvima, kako na nacionalnom, tako i na ukupnom tritu EU-a, kao bitan element njihove konkurentnosti i sigurnosti.

3.3. Kako dalje

Hrvatska ostavlja iza sebe iskustvo naglog booma sektora graditeljstva baziranog poglavito na domaoj kupovnoj moi, kreiranoj na temelju vanjskih zaduenja. Kako dalje, manje kampanjski i skokovito, ali zato trajno odrivo, pitanje je na koje se dio odgovora mora potraiti u injenici da je Hrvatska i zbog eksternih okolnosti kao drava bila zahvaena produenim procesom tranzicije, to je dovelo do niske razine nacionalne konkurentnosti. To je, pak, bio presudan razlog da nije uspjela privui znaajnije (apsolutno i komparativno promatrano) greenfield investicije i investitore iz vanjskog okruenja, EU-a i globalno, koji bi na njenom teritoriju ostvarili i graditeljski znaajne investicije. Naznaena ocjena vidljiva je iz sljedeih podataka.

Izvor: A. Pai (OECD): Novi zamah hrvatske konkurentnosti, konferencija: Meunarodna konkurentnost i poslovna privlanost Hrvatske, HNB, Zagreb, 15. veljae 2013.

Izvor: Communication from the Commission to the European Parliament and the Council Strategy for the sustainable competitiveness of the construction secxtor and its enterprises, European Commission, Brussels, 31.7.2012, COM (2012) 433 final, str. 7

Graf 20 Broj FDI-a (Foreign Direct Investment)

u greenfield projekte na milijun stanovnika

42


Izostanak upravo takvih novih projekata, uz dominantnu prisutnost brownfield ulaganja, koja preuzimaju domae tvrtke i nacionalno trite, a nisu dominantno okrenute izgradnji novih kapaciteta i izvozu veinskog dijela rezultata nove gospodarske aktivnosti, nisu nikakvo poticajno okruenje za jaanje i trajan i stabilan angaman ukupnog klastera graditeljstva: poevi od projektiranja, proizvodnje i distribucije graevinskih materijala, do graenja, a zatim trajnog odravanja novih postrojenja. I sve to vezano uz nove tehnologije i znatan udjel visoko kvalificirane radne snage.

Sljedea negativna posljedica po rast domaeg BDP-a i zaposlenost vezana je uz izvozne rezultate koje ostvaruje nacionalna ekonomija, to je vidljivo iz sljedeeg komparativnog pregleda:

Izvor: A. Pai (OECD): Novi zamah hrvatske konkurentnosti, konferencija: Meunarodna konkurentnost i poslovna privlanost Hrvatske, HNB, Zagreb, 15. veljae 2013.

Izostanak, pak, aktivnih ekonomskih rezultata na podruju izvoza, znaio je istodobno znatno manju proizvodnju unutar nacionalnog trita s direktnim i izvedenim posljedicama po sektor graditeljstva. Manje se investiralo i gradilo ulagalo u poslovnu infrastrukturu i poslovne objekte. Istovremeno se i manje zapoljavalo i stvaralo nove kupovne moi u rukama sektora stanovnitva, to je suavalo kreditnu i ukupnu financijsku sposobnost za kupnju stambenog prostora.

Koji su sinergijski uinci i meusobna povezanost sektora graditeljstva sa srodnim i rubnim segmentima gospodarske aktivnosti, vidljivo je iz slijedeeg shematskog prikaza.

Prilog: Slika 3 na stranici 44.


Graf 21 Prosjean rast izvoza, 2002.-2008.

43

Izvor: Future qualification and skills needs in the construction sector, Policy and Busness Analysis, Danish Technological Institute, Final Report, July 2009

Iskazani pregled potvruje to je sve potrebno uiniti i uskladiti da bi sektor graditeljstva ostvarivao optimalne rezultate. Istodobno, neupitna je snaga i utjecaj povratne veze i relacije; svaki neuspjeh ili nii stupanj efikasnosti u iskazanom povezivanju i poslovnoj suradnji utjee na interes za investicijske aktivnosti, njihovu atraktivnost i profitabilnost. A time se direktno strukturiraju intenzitet i ukupnost gospodarske aktivnosti unutar nacionalnog prostora i krajnji rezultati: zaposlenost, dohodak i blagostanje nacije.

Uz naznaene strukturne i organizacijske pretpostavke za odravanje i nastavak djelatnosti hrvatskog graditeljskog sektora u europskim okolnostima, bitno je ukazati na novu, strukturnu dimenziju koritenja povoljnih sredstava EU-a za poticanje razvoja Europske unije te uklanjanje pojedinih vrsta razvojnih deficita. U tom smjeru vano je pravovremeno stei informaciju i uvid u novu praksu EU-a usmjerenu na ovo podruje, a u kontekstu vlastitih prioriteta te poticanja odreenih usmjerenja i primjereno tome odgovarajuih organizacijskih priprema.

Slika 3Graditeljstvo i povezane aktivnosti

44


Trendovi i usmjerenja Europske unije: poticaji i orijentacije

Komisija:

je u kontekstu Kohezijske politike za razdoblje od 2014. do 2020. predloila da se znatan udio strukturnih i kohezijskih fondova djelotvorno rasporedi u ulaganja kojima se podupire prelazak na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika, a posebice energetska uinkovitost i obnovljivi izvori energije, ukljuujui obnovu zgrada, a nastavit e poticati koritenje revolvirajuih sredstava u ovom podruju kako bi se osigurao vei sinergijsko-poticajni uinak;

e razviti osnovni skup zahtjeva za graditeljske radove kojima je potrebno udovoljiti u prekograninim dionicama projekata transeuropske mree (TEN) kako bi se osigurala minimalna tehnika usklaenost pojedinih nacionalnih postupaka izdavanja dozvola;

e u proljee 2013. organizirati konferenciju o inovacijama u sektoru graditeljstva kako bi se utvrdili tehnoloki nedostaci du cijelog lanca vrijednosti i kako bi se definirao akcijski plan za njihovo rjeavanje.

Drave lanice pozvane su:

zajedno s drugim dravama lanicama i privatnim sektorom razviti zajednike koordinirane inicijative u kojima povezuju istraivanje, tehnoloki razvoj, inovativnu nabavu, certificiranje, osiguranje, meuregionalne klastere, itd. kako bi se ubrzala trina primjena novih znanja i tehnologija na razini EU-a i na regionalnim razinama. EU e podravati te inicijative putem programa Horizont 2020 i Konkurentnost poduzea i malih i srednjih poduzea (COSME) 2014-2020, ne samo preko isplate izravnih bespovratnih sredstava, nego i putem financijskih instrumenata kojima se moe poboljati pristup malih i srednjih poduzea financijskim sredstvima u obliku vlastitog kapitala i kredita.

Pozivaju se nacionalne i regionalne vlasti da osiguraju uinkovitu i komplementarnu uporabu raznih izvora podrke iz Europske unije, ukljuujui sredstava u sklopu kohezijske politike, pod uvjetom da povezani operativni programi doputaju takve mjere .


Izvor: Communication from the Commission to the European Parliament and the Council Strategy for the sustainable competitiveness of the construction secxtor and its enterprises, European Commission, Brussels, 31.7.2012, COM (2012) 433 final, str. 9 45

Imajui na umu naznaene nove okolnosti koje definiraju i nove mogunosti, Republika Hrvatska je u svrhu to bolje pripreme za koritenje fondova EU-a, strukturirala i formalno (statistiki i normativno) zaokruila dvije razvojne regije: Kontinentalna i Jadranska, koje mogu i moraju posjedovati razvojni i apsorpcijski kapacitet za generiranje novih projekata. Primjerice, u rasponu od izgradnje sveuilinog kampusa Borongaj do Peljekog mosta. Ili, pak, od (konano) uspostave koncepta razvoja i financiranja energetske uinkovitosti (postojee i nove zgrade) do projekata iz podruja ekologije i zatite okolia: definitivnog zbrinjavanja otpada i koritenja kao sekundarne sirovine, spreavanja daljnjeg zagaivanja akvatorija nereguliranim i netretiranim otpadnim vodama. Nastavno, od izgradnje novog kompleksa luke i lukog prostora u Kvarnerskom zaljevu do mree nizinskih pruga, to u svojoj ukupnosti osigurava kvalitetan europski i globalni intermodalni promet.

4. ZAKLJUNO

Hrvatska je uspjela proi kroz zahtjevan postupak normativnog usklaivanja europske pravne steevine s nacionalnim zakonodavstvom, to je uz ope drutvene i politike okvire bila pretpostavka za ukljuivanje u EU. Tim procesom bila je obuhvaena i regulativa koja se na razini EU-a odnosi i na sektor graditeljstva. Sada je na redu onaj zahtjevniji i trajno otvoreni proces realnog trinog usklaivanja s novim okolnostima pojaanih mogunosti i pojaane konkurencije. Ono to je do juer ili do danas bio nedostatak nedovoljan stupanj izgraenosti na razini drave, poglavito na podruju (poslovne) infrastrukture sada ima ansu postati prednost. Kako i zato? Zato to realizacija pojedinih projekata ujedno bitno podie dosegnutu razinu BDP-a kao agregatnog pokazatelja ukupne drutvene i ekonomske koristi pojedinih vrsta gospodarskih aktivnosti. Istodobno, te investicije sada je mogue u bitnom dijelu sufinancirati povoljnim, dijelom i bespovratnim sredstvima iz strukturnih i kohezijskih fondova EU-a. To je prilika koja se nakon izgradnje cestovnih prometnica visokih standarda i kvalitete, ali i slabog stupnja (ekonomskog) iskoritenja, ne smije propustiti.

Naime, otplata realiziranih kredita za izgradnju autoputova, a bez adekvatnog (nastavnog) razvoja ukupne cestovne ekonomije i uz dominantno koritenje sredstava iz klasinih komercijalnih kredita, postalo je znatno optereenje za sve porezne obveznike (proraun) te tako bitno utjee i na ukupnu ranjivost nacionalne ekonomije. Usporedbe radi, Portugal i panjolska u EU razdoblju uinile su isto, ali uz snanu financijsku participaciju Europske unije. Tako da Poljska, drava (populacijski) slina po veliini panjolskoj, ima tek desetinu mree autoputova izgraenih u toj zemlji. Slina je situacija i stanje sa stupnjem izgraenosti i ureenosti eljeznike mree. No to je ujedno i prilika i otvoreni poziv za daljnje koritenje strukturnih i kohezijskih fondova.

Ulaskom u EU Hrvatskoj se otvara nova i prava prilika da jasno iskae svoje deficite, a zatim ih pretvori u investicijske projekte, koje je jedino mogue realizirati uz snanu participaciju sektora graditeljstva.

46


Ulaskom u EU Hrvatskoj se otvara nova i prava prilika da jasno iskae svoje deficite, a zatim ih pretvori u investicijske projekte koje je mogue realizirati jedino uz snanu participaciju sektora graditeljstva. Dosadanje nedovoljno investiranje u pojedine oblike gradske infrastrukture, posebice u javni transport, upravljanje vodama, te proiavanje voda, postaju mogui prioritetni projekti. Obnova i proirenje eljeznike mree te razvoj zranih i morskih luka kao dio nove prometne infrastrukture EU-a prua priliku za daljnji razvoj niza komplementarnih industrijskih i uslunih aktivnosti. Programe je bitno formulirati i formatirati. To se odnosi na usvojene i vaee urbanistiko-arhitektonske planove, kvalitetno projektiranje, tone i provjerljive brojke, striktno potovanje (sloenih i zahtjevnih) administrativnih procedura, koji su put do oporavka, pa i novog poetka hrvatskog sektora graditeljstva.

Za taj novi put pomne su pripreme itekako vane. To znai, uspostaviti trajnu radnu suradnju i interakciju na relaciji drava organizirana struka i strunjaci poslovni sektor sektor obrazovanja trite rada. Drukije reeno, uspostaviti u tekstu naveden triple helix model suradnje unutar nacionalnih okvira. Upravo trajna odsutnost takve organizacijske komponente prua odgovor na pitanje zato uza sve postojee mogunosti i potpore, investicijska aktivnost u Republici Hrvatskoj zaostaje: a) za realnim potrebama i mogunostima; b) za uspjehom drugih drava u regionalnom okruenju; c) za svojom ulogom i odgovornou da svojim djelovanjem potakne rast BDP-a i niz drugih gospodarskih aktivnosti te zapoljavanje kapaciteta nacionalne ekonomije u cjelini.

Literatura:

Communication from the Commission to the European Parliament and the Council Strategy for the sustainable competitiveness of the construction secxtor and its enterprises, European Commission, Brussels, 31.7.2012, COM (2012) 433 finalEuropean construction outlook to 2014, Economisch Instituut voor de Bouw, Oebele Vries, 8th December 2011,Future qualification and skills needs in the construction sector, Policy and Busness Analysis, Danish Technological Institute, Final Report, July 2009FWC Sector Competitiveness Studies N B1/ENTR/06/054 sustainable Competitiveness of the Construction Sector, Final Report, European construction Industry Fedreration (ECORYS), Roterdam, 2012; http://www.ecorys.com/Pai, A. (OECD): Novi zamah hrvatske konkurentnosti, konferencija: Meunarodna konkurentnost i poslovna privlanost Hrvatske, HNB, Zagreb,15. veljae 2013.Pregled osnovnih statistikih podataka u sektoru graditeljstva RH, Razdoblje: sijeanj-lipanj 2012., HGK, Sektor za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo, Zagreb, oujak 2013RBA Analize: Jesmo li dotaknuli dno?, ISSN 1332-9391, Raiffeisen istraivanja, broj 409, travanj 2013Sektorske analize Graevinarstvo i nekretnine, Ekonomski institut i Poslovni dnevnik, broj 13, godina 1, Zagreb, rujan/2012Stawinska, A.: Industry, trade and services, Eurostat Statistic in Focus, 7/2010; http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-SF-10-007/EN/KS-SF-10-007-EN.PDF

Vienna Main Station Overall Project, dostupno na: http://www.hauptbahnhof-wien.at/de/Presse/Publikationen/Folder/VIENNA_CENTRAL_STATION_Imagefolder_engl.pdf Why is the Central European construction sector so interesting? A private equity perspective, Deloitte; http://www.deloitte.com/assets/Dcom-Albania/Local%20Assets/Documents/al_ce_onstruction_08(1).pdf

Prilog :Kompleksni investicijski projekt: infrastruktura, stambena izgradnja, urbana obnova i novi poslovni kompleks http://www.hauptbahnhof-wien.at/de/Presse/Publikationen/Folder/VIENNA_CENTRAL_STATION_Imagefolder_engl.pdf


1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9. 10. 11.

47

III.NORMATIVNO-REGULATORNI ASPEKTI ULASKA RH U EUZA SEKTOR GRADITELJSTVA

NORMATIVNO-REGULATORNI ASPEKTI ULASKA RH U EU ZA SEKTOR GRADITELJSTVA

Uvod 511.1 Pristup i konkurentnost hrvatskih inenjera na europskom tritu 511.2 Regulirane profesije 54Nova regulativa u Republici Hrvatskoj 562.1. Zakonodavstvo Europske unije 57

2.1.1. Primarno zakonodavstvo 582.1.2. Sekundarno zakonodavstvo 592.1.3. Objava i oznaka akata zakonodavstva Europske unije 612.1.4. Baze za dostupnost aktima 612.1.5. Jezik dokumenata 612.1.6. Nadzor nad provedbom prava Zajednice 622.1.7. Adrese vane za pristup aktima Europske unije 62

2.2. Uredbe i direktive u zakonima Republike Hrvatske 632.3. Pravni okviri za djelatnost projektiranja i strunog nadzora 63

2.3.1. Pravni okvir EU-a 632.3.2. Pravni okvir RH 642.3.3. Pravni okvir drugih drava lanica EU-a 642.3.4. Sporazumi sklopljeni prije pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji 65

2.4. Direktiva o uslugama 652.5. Direktiva o reguliranim profesijama / Zakon o reguliranim profesijama 69

2.5.1. Direktiva 2005/36/EZ u praksi kroz pojedine uredbe 702.6. Zakljuak 73Poloaj hrvatskih inenjera ulaskom u Europsku uniju 753.1. Sloboda kretanja usluga 76

3.1.1. Osnovni uvjeti u odnosu na direktive za pruanje usluga 763.2. Pravni okvir za pristupanje tritu drugih drava 763.3. Zakljuak 77Utjecaj strane konkurencije na poslovanje 784.1. Tko moe pruati usluge na teritoriju Republike Hrvatske 784.2. Koje su mogue mjere ogranienja za pristup konkurencije na trite RH 79

4.2.1. Kompenzacijske mjere 804.2.2. Javna nabava 81

4.3. Zakljuak 81Uloga Hrvatske komore inenjera graevinarstva za usluge iz sektora graditeljstva 825.1. Pravni okvir 825.2. Struno i akademsko priznavanje visokokolskih kvalifikacija 835.3. Priznavanje kvalifikacija za obavljanje poslova projektiranja i/ili strunog nadzora graenja i poslova voenja graenja u Republici Hrvatskoj 85 5.4. Priznavanje inozemne strune kvalifikacije 885.5. Poznavanje jezika 885.6. Pojmovnik 885.7. Internetske stranice 925.8. Zakljuak 93Najea pitanja o priznavanju strunih kvalifikacija uz Direktivu 2005/36/EZ 93

III.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

NORMATIVNO-REGULATORNI ASPEKTI ULASKA RH U EUZA SEKTOR GRADITELJSTVA Uini to moe, onime to ima, ondje gdje jesi. T. Roosevelt

1. UVOD

1.1. Pristup i konkurentnost hrvatskih inenjera na europskom tritu

Kako se blii datum ulaska Republike Hrvatske u EU, namee se pitanje kako e se nae male i srednje tvrtke nositi sa svim problemima zajednikog trita, hoe li i u kojoj mjeri zapravo biti konkurentne cijenom i kvalitetom roba i usluga? Odgovor na to pitanje teko je dati, ali treba se prikloniti iskustvima Europske komisije koja istie da je za postizanje dobrih rezultata u poslovanju izuzetno vaan dobar poslovni pristup, s obzirom da se u okviru Unije govori o tritu javne nabave koje vrijedi 1/6 ukupnog BDP-a Unije. Znatan dio tih sredstava povlae upravo male i srednje tvrtke. Malo i srednje poduzetnitvo u EU predstavlja 99% svih tvrtki te osigurava dvije treine zaposlenosti u privatnom sektoru. Treba napomenuti kako su mali i srednji poduzetnici koji posluju na jedinstvenom tritu EU-a suoeni s administrativnim ogranienjima koja velikim dijelom proizlaze iz raznolikosti nacionalnih trita, ali i infrastrukturnih manjkavosti uz ogranienost potranje za proizvodima i uslugama. Takoer, suoavaju se s nedostatkom kvalificirane radne snage te upravljakih kapaciteta.

Sve to moe biti izazov u koritenju mnogih prilika koje prua EU. Jedna od odluujuih, koja se prua dravi lanici, pristup je jedinstvenom tritu od 500 milijuna ljudi. Pristup jedinstvenom tritu ne stvara prilike samo za izvoznike i proizvoae ve i za sve ostale graane koji dobivaju priliku

Normativno-regulatorni aspekti ulaska RH u EU

Na temelju Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, stvaraju se novi uvjeti za zakonodavstvo Republike Hrvatske.

51

raditi i obrazovati se na podruju EU-a. U svim zemljama EU-a, starim i novim, strahovalo se od migracije radne snage, no taj se strah pokazao neutemeljenim. Mobilnost radne snage u EU jo je uvijek niska samo 2% stanovnitva radi u nekoj drugoj zemlji lanici. Otvaraju im se bolji uvjeti poslovanja, uz irenje poslovanja na dinaminom tritu EU-a uz znatno olakan pristup. Osim uklanjanja diskriminatornih trgovinskih barijera, proirenje poslovanja hrvatskih poduzetnika mogue je i uz uklanjanje prepreka koje mogu izazvati raznovrsni administrativni postupci, jezina raznolikost, ali i manjak informacija o poslovanju na tritu druge drave lanice.

Pravo poslovnog nastana jami uklanjanje svih diskriminatornih ogranienja i barijera. Tako je obavljanje djelatnosti za sve dravljane drava lanica EU-a, fizike i pravne osobe, ravnopravno, odnosno djelatnosti se obavljaju pod ravnopravnim uvjetima. Nadalje, uzajamno priznavanje kvalifikacija prua mogunost za hrvatske graane da, na temelju kvalifikacije steene u Hrvatskoj, obavljaju djelatnost na podruju druge drave lanice EU-a. Ista prava vrijede i za dravljane drava lanica Unije u odnosu na obavljanje djelatnosti na hrvatskom tritu, na temelju kvalifikacije steene u drugoj dravi lanici EU-a. Mogue potekoe koje nastaju zbog razliitosti administrativnih sustava drava lanica prevladavaju se u okviru Informacijskog sustava unutarnjeg trita (Internal Market Information System). Mogunost koritenja SOLVIT mree znait e mogunost rjeavanja spornih pitanja izvan sudskih postupaka. Djelovanje SOLVIT centara, koji su uspostavljeni u svakoj dravi lanici EU-a, omoguava rjeavanje pritubi u okviru nacionalnih administrativnih aparata drava. Na taj nain hrvatski graani mogu jeftinije, bre i uinkovitije, bez nepotrebnih odugovlaenja, izbjei trome postupke. Stoga je za oekivati da e hrvatski inenjeri prepoznati svoj interes i priliku koja se otvara lanstvom Hrvatske u EU.

Potrebe za visokokvalificiranim radnicima u EU do 2020. godine poveat e se, a za niskokvalificiranim radnicima smanjiti. Ekonomska kriza u EU jo vie je naglasila potrebu za poveanjem broja visokoobrazovanih radnika, pa obrazovanje postaje kljuni imbenik u borbi protiv nezaposlenosti. Europske udruge poslodavaca istiu da e se potrebe za visokokvalificiranim radnicima u EU do 2020. godine poveati za 16 milijuna, dok e zahtjevi za srednjeobrazovanim radnicima porasti tek za 3,5 milijuna. Istovremeno bi se potreba za niskokvalificiranim radnicima trebala smanjiti za ak 12 milijuna. Tijekom veljae 2011. godine Europska komisija objavila je Program za nove vjetine i poslove. Program nastoji pridonijeti ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020., u podruju obrazovanja i zaposlenosti. U dokumentu se pokuavaju dati odgovori na rastui disbalans izmeu ponude i potranje na tritu rada, pa je taj dokument vrlo vaan za Hrvatsku koja 2013. godine ulazi u lanstvo EU.

Za Hrvatsku, buduu lanicu EU-a, vana je i injenica da je u sklopu tih programa razvijen sustav kvalifikacija koji se temelji na kompetencijama i koji je neovisan o nainu na koji su znanja i vjetine steeni.

Ugovor o EU navodi dvije

temeljne slobode: slobodu poslovnog nastana

i slobodu prekograninih

usluga.

52


Ve sada u EU postoje natjeaji na koje se mogu prijaviti hrvatski dravljani, bez obzira na to to Hrvatska jo nije lanica EU-a. Pritom je vano provjeriti prepoznatljivost kvalifikacija ili svjedodbi na tritu EU-a. Hrvatska sudjeluje u Bolonjskom procesu i provodi Lisabonsku konvenciju, te je kao takva prepoznata od europskih drava, koje priznaju hrvatske svjedodbe i diplome. Priznavanje kvalifikacija jedno je od najvanijih pitanja za hrvatske graane koji ele ivjeti i raditi u zemljama Europske unije ili za one koji se vraaju u Hrvatsku nakon studija u inozemstvu. Za hrvatske dravljane koji ele raditi u EU primjenjivat e se administrativno prihvatljive nacionalne prakse, kao i na sve druge dravljane drava lanica EU-a. Vie pojedinosti moe dati Nacionalni ENIC/NARIC ured u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i porta.

Hrvatska e ulaskom u EU morati otvoriti svoje trite rada za graane iz drugih drava lanica. To znai da e se europski graani moi zapoljavati u Hrvatskoj bez radnih dozvola ili bilo kojih drugih ogranienja. Pri javljanju na natjeaje europski graani ni na koji nain nee smjeti biti diskriminirani, dok e se obveza poznavanja hrvatskog jezika moi primjenjivati na individualnoj osnovi, od sluaja do sluaja. S radnicima migrantima iz EU-a morat e se postupati jednako kao i s domaim radnicima u pogledu uvjeta rada te socijalnih i poreznih olakica, s tim da e se prava koja proistjeu iz rada odnositi i na radnike i na lanove njihovih obitelji. Hrvatska e moi privremeno ograniiti svoje trite rada samo za graane onih drava lanica koje e nakon ulaska u EU uvesti tzv. tranzicijska razdoblja (2+3+2), unutar kojih e prijeiti slobodno zapoljavanje hrvatskih graana na svom teritoriju. Ipak, kako je rije o mjeri na osnovi reciprociteta, Hrvatska nee biti u prilici ograniavati pristup svom tritu rada za graane onih drava lanica koje ne primjen-juju tranzicijska razdoblja. Prema najavama, tzv. tranzicijsko razdoblje uvest e: Njemaka, Austrija, Francuska, Italija i Velika Britanija. Drave koje e uvesti tu mjeru najvjerojatnije je nee zahtijevati za razdoblje od sedam godina nego krae, s obzirom da je hrvatsko trite rada malo, pa kao takvo ne bi trebalo predstavljati prijetnju vezanu uz mogue poremeaje.

Za oekivati je da samim ulaskom u EU nee doi do znaajnijih promjena na tritu rada. Iako su plae u Hrvatskoj vee nego u nekim novim dravama lanicama, one su jo daleko od prosjeka u starim dravama lanicama koje su cilj migracije radne snage s istoka na zapad kontinenta. Osim toga, hrvatsko trite rada jo uvijek je vrlo kruto. Trokovi otputanja i zapoljavanja vrlo su visoki, a sustav trita rada nije dovoljno fleksibilan. Takva e se situacija trebati mijenjati u skoroj budunosti jer bi se Hrvatska nakon izlaska iz krize mogla suoiti s manjkom radne snage, pogotovo visoko kvalificirane, te e rasti potreba za privlaenjem radnika iz drugih drava lanica.

Mogunost slobodnog zapoljavanja u drugim dravama lanicama najkonkretniji je uinak ulaska u EU. Iako je prilikom proirenja na drave srednje i istone Europe (2004.-2007.) veina starih drava lanica uvela tzv. tranzicijska razdoblja u trajanju od najvie sedam godina, Velika Britanija, Irska i vedska od samog su poetka provodile politiku otvorenih vrata, dok su druge drave lanice svoja trita rada postupno otvarale.

Normativno-regulatorni aspekti ulaska RH u EU

Usluge ine oko 70% gospodarske aktivnosti EU-a.

53

49

Rezultat takve politike bio je odlazak vie od dva milijuna radnika iz novih u stare drave lanice, najveim dijelom u Veliku Britaniju i Irsku.

Sloboda kretanja radnika razliito je utjecala na nove drave lanice. U nekima, kao to su Litva, Poljska, Rumunjska i Bugarska, dolo je do snanog migracijskog vala prema Zapadu, dok drave poput Maarske, Slovenije ili pak eke Republike biljee relativno slab interes svojih graana za koritenje te slobode. Mogunost rada u starim dravama lanicama najjae je utjecala na Rumunjsku, koju je, prema podacima, napustilo oko 2,5 % radno sposobnog stanovnitva.

1.2. Regulirane profesije

Regulirane profesije jedno su od malobrojnih podruja u kojima Europska unija izravno utjee na obrazovne sustave zemalja lanica. Pojedn