htz glasnik 11
DESCRIPTION
U razdoblju od prošlog broja, Hrvatska turistička zajednica je provela i javni natječaj za izradu Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma za razdoblje od 2008. do 2012. godine, a odluku o izvođaču radova i ugovor s izvođačem pripremit ćemo za sjednicu Turističkog vijeća u prosincu. U ovom broju čitajte još o redovnim aktivnostima naših predstavništava i Glavnog ureda, te o aktual- nom stanju na svim relevantnim tržištima. Srdačno Vaš, www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 1TRANSCRIPT
www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 1
u v o d n i k
Poštovani čitatelji,
iza nas je glavno razdoblje turističkih događanja u
ovoj godini. Devetomjesečni rezultati u potpunosti
su ispunili naša službena očekivanja i predviđanja,
čak su ih i nadmašili. Prema prethodnim podac-
ima sustava turističkih zajednica zabilježili smo
porast od 3% i u broju registriranih dolazaka i u
broju registriranih noćenja, prema prošloj rekord-
noj godini. Još više raduje što bi fi nancijski promet
u cjelini trebao biti barem 5% bolji nego prošle
godine.
Ali nije sve izgledalo tako jednostavno niti je
bilo lako. Sjetimo se samo kako je krenuo kolo-
voz: kiša, loše vrijeme, hladno, kiša. Kampovi
bilježe minuse, strepnja se bila ozbiljno uvukla u
turističke djelatnike. Svi su se pitali hoće li sezona
iznijeti očekivani rezultat. Vrijeme je sa zadrškom
od mjesec dana sve vratilo u rujnu. Listopad je
potvrdio da je pravi turistički mjesec. Sad smo tu
gdje jesmo, svatko sa svojim novim iskustvom i
spoznajama kako dalje.
Za očekivati je da smo na ovogodišnjim rezul-
tatima na pozitivnim i negativnim iskustvima
mogli dobro sagledati kako u 2007. godinu.
Konkurentska se utakmica nastavlja. Hrvatska
je u međunarodnom okruženju prepoznata kao
ozbiljan igrač u turizmu, a to nosi i pogodnosti
i nove izazove, pa i opasnosti. Moramo u svakom
trenutku profesionalno biti na razini ostvarenja
projiciranih ciljeva u turizmu, a oni su kvalitetni
turizam u okvirima održivosti.
Tema ovog broja je Rusija, bolje reći rusko
turističko tržište i Hrvatska na tom tržištu.
Unatrag pet godina otkako smo otvorili
predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u
Moskvi bilježimo sustavne pozitivne pomake i rezul-
tate. To obvezuje i ubuduće, i Hrvatsku turističku
zajednicu, ali i hotelsko gospodarstvo koje ovdje
može tražiti još snažniji kvalitetni tržišni prodor.
NakladnikHrvatska turistička zajednica
Iblerov trg 10/410 000 Zagreb HrvatskaTel: +385 1 46 99 333Fax: +385 1 45 57 827E-mail: [email protected]
Za nakladnikamr. sc. Niko Bulić
Glavna urednicaViviana VukeliÊ
Suradnik glavne uredniceTomislav Lešćan
Urednik Stanja na tržištimaIgor Borojević
DizajnIvana Ivanković PrliÊNenad Vujošević
LekturaSPES
Fotografi jeIvo PervanDamir FabijanićArhiva HTZ-a
TisakAKD
Iza nas je i kongres španjolskih putničkih agencija
AEDAVE koji se od 15. do 20. listopada održao
u našoj zemlji, s radnim dijelom na Kvarneru u
Opatiji i posjetom Istri i Dubrovniku. Budući da
nam je Španjolska jedno od novih tržišta koje pro-
motivno snažnije obrađujemo unatrag nekoliko
godina, dolazak više od 300 profesionalaca iz agen-
cijskog poslovanja u Španjolskoj bio je prigoda da
im pokažemo naše turističke potencijale i ljepotu
zemlje i gradove, ali i da omogućimo susrete naših
poslovnih agencijskih ljudi s njima.
Akcija “Volim Hrvatsku” svoju završnicu imat
će na “Danima hrvatskog turizma”, kad ćemo
dodijeliti priznanja “Plavi cvijet”, “Zeleni cvijet”
i “Djelatnik godine” u turizmu. Kao nacionalna
turistička institucija Hrvatska turistička zajed-
nica smatra dobrodošlim sve akcije ocjenjivanja
hrvatske turističke ponude koje provode drugi
subjekti u zemlji, ali ponosno ustraje na orga-
nizaciji “Dana hrvatskog turizma” i dodjeli vlas-
titih spomenutih priznanja čime potvrđuje važnost
djelovanja cijelog sustava turističkih zajednica i
sustavno doprinosi afi rmaciji turizma i ljudi koji
u njemu rade.
U ovom broju možete pročitati više o projektu
“Anima Croatica” koji je uspješno napravljen na-
kon dvogodišnjeg strpljivog rada, a u kojem su
aktivno sudjelovali gospodin Ljubo Stipišić Del-
mata, kao urednik cijelog izdanja i klapskog dije-
la, a Božo Potočnik, Ivica Ivanković, Jozo Čikeš,
Jakša Primorac i Ivan Ivančan mlađi, kao urednici
za folklor, duhovnu glazbu i etno glazbu. S osam
sati izvornog hrvatskog zvuka sada se dostojno
možemo predstavljati cijelom svijetu.
U razdoblju od prošlog broja, Hrvatska turistička
zajednica je provela i javni natječaj za izradu
Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma
za razdoblje od 2008. do 2012. godine, a odluku
o izvođaču radova i ugovor s izvođačem pripremit
ćemo za sjednicu Turističkog vijeća u prosincu.
U ovom broju čitajte još o redovnim aktivnostima
naših predstavništava i Glavnog ureda, te o aktual-
nom stanju na svim relevantnim tržištima.
Srdačno Vaš,
mr. sc. Niko Bulić
direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice
s a d r ž a j
2 HTZ GLASNIK www.hrvatska.hr
sadržaj
Tema broja: Ruska Federacija
Stanje na tržištima:
− Njemačka
− Italija
− Slovenija
− »eπka
− Austrija
− Nizozemska
− Poljska
− Mađarska
− Slovačka
− Velika Britanija i Irska
− Francuska
− Skandinavija
− Švicarska
− Belgija
− SAD i Kanada
− ©panjolska
Vijesti iz predstavništava
Vijesti iz rada Glavnog ureda
Novosti
3
16
17
19
20
21
22
23
24
24
26
26
28
30
31
32
34
35
37
56
67
www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 3
RUSKA FEDERACIJADanašnju Rusiju odlikuje jedno od najdinamičnijih gospodarstava u svijetu, čiji je razvoj
temeljen na bogatim prirodnim resursima, osobito na činjenici da raspolažu naftom i
plinom.
Tekst priredio: Mladen Falkoni,
direktor predstavništva HTZ-a u Ruskoj Federaciji
t e m a b r o j a
4 HTZ GLASNIK www.hrvatska.hr
t e m a b r o j a
I. UVOD
Ruska Federacija, nastala nakon raspada Sovjetskog Saveza, danas
je prostorno jedna od najvećih država u svijetu, koja se prostire
na 17.000.000 kvadratnih kilometara. Prema broju stanovnika
(145.000.000) zauzima sedmo mjesto u svijetu, iza Kine, Indije,
SAD-a, Indonezije, Brazila i Pakistana.
Današnju Rusiju odlikuje jedno od najdinamičnijih gospo-
darstava u svijetu, čiji je razvoj temeljen na bogatim prirodnim
resursima, osobito na činjenici da raspolažu naftom i plinom.
Mada ne spada u red ekonomski bogatijih država u svijetu, njen
dinamičan razvoj ukazuje na to da će uskoro biti vrlo značajna
ekonomska sila.
Neke od glavnih karakteristika Rusije su:
- privreda u tranziciji,
- još uvijek relativno nizak materijalni standard stanovnika,
- velika prirodna bogatstva,
- «mlada» demokracija,
- izuzetno visoka stopa ekonomskog rasta,
- prisutnost određenih slabosti zadržanih iz starog sustava.
Rusiju karakterizira hladna sjeverna kontinentalna klima, s dugim
zimama, osobito u pojedinim azijskim dijelovima Federacije.
Kao posljedica dugog razdoblja vladavine komunističkog sustava,
kada ruskim građanima nije bilo dopušteno putovati u većinu
zemalja svijeta, te oštre klime bez mnogo sunčanih dana, što je
jedna od konstanta svih regija u Rusiji, putovanja u inozemstvo
su u posljednje vrijeme sve su brojnija, mada se još uvijek radi
o vrlo malom broju ukupnih turističkih putovanja u odnosu na
broj stanovnika u zemlji.
II. ANALIZA RUSKOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA
Opći statistički pokazatelji broja putovanja
Broj stanovnika Rusije koji na odmor putuje u inozemstvo ili
odmor provodi u vlastitoj zemlji, još uvijek je relativno malen.
Od ukupnog broja putovanja, nešto manje od 8.000.000 pred-
stavljaju putovanja s isključivo turističkim karakterom, dok su
ostala motivirana raznim drugim faktorima (poslovna putovanja,
shopping u inozemstvu, itd.). U ukupnoj strukturi turističkih
putovanja, nešto malo više od 50% ruskih građana odmara se
u svojoj zemlji (pretežno na Crnom moru), dok prema procjen-
ama i važećim statistikama, ostatak građana svoj odmor provodi
u inozemstvu.
Karakteristike Rusije:
- prostorno velika zemlja
- prirodna bogatstva
- mlada demokracija
- određene slabosti iz starog sustava
- još uvijek u relativno nizak standard građana
- hladna kontinentalna klima
STRUKTURA PUTOVANJA (INOZEMSTVO, UNUTAR RUSIJE)
Nešto manje od 4.000.000 ruskih građana odlučuje svoj od-
mor provesti u inozemstvu. Analiza putovanja u inozemstvo u
posljednjih pet godina pokazuje različite trendove. U nekim go-
dinama uočljiv je pad broja putovanja u odnosu na prethodnu
godinu (2000. i 2001.), u nekim godinama bilježi se dinamičan
rast broja putovanja (2003. i 2004.), dok je u nekim godinama
zabilježena skromna stopa porasta putovanja (2005.).
Vremenska distribucija putovanja
Vremenska koncentracija turističkih putovanja pokazuje da se
ruski građani za odmor najčešće odlučuju u ljetnim mjesecima.
Čak 80% od ukupnog broja putovanja realizira se u tri ljetna
mjeseca, dok se u ostalih devet mjeseci u godini realizira svega
20% od ukupnog broja putovanja. U ljetnim mjesecima putovan-
ja imaju gotovo isključivo turistički predznak, dok se u ostalom
dijelu godine radi o poslovnim putovanjima, shopping turama,
posjetima velikim gradovima, a od turističkih putovanja riječ je o
odmaranju u toplim krajevima, poput Tajlanda, Egipta i drugih
destinacija gdje je u zimskom razdoblju sunčano i toplo.
Više je nego očito da su glavna odredišta putovanja ruskih
turista ljetne, europske i mediteranske destinacije u vrijeme
lipnja, srpnja i kolovoza. Putovanja radi skijanja i zimovanja u
skijališnim centrima Europe sve su učestalija, mada ih još uvijek
nema mnogo.
Omiljene odmorišne destinacije
Ako se promatraju konkretne turističke destinacije u koje putuju
ruski turisti, možemo reći da je neprikosnoveno na prvom mjestu
Turska. Slijedi Egipat, zatim Italija i Španjolska, te Grčka - zem-
lje koje su ponovo vratile vrlo visoku poziciju koje su imale na
tržištu u drugoj polovini devedesetih godina.
Potrošačke navike (zahtjevi) ruskih turista:
- all inclusive ponuda
- visoka kategorija hotelskog smještaja;
- kvalitetna vanpansionska potrošnja;
- kvalitetan i raznovrstan zabavni život;
- raznolikost izletničkih programa;
www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 5
- obale s pješćanim plažama;
- ljetna klima s velikim brojem sunčanih dana;
- široki izbor usluga - sklonost trošenju za vrijeme odmora
U nastavku slijedi pregled destinacija u koje najviše putuju ruski
građani (2005. godina), iz kojeg ćemo izuzeti one zemlje u koje
ruski građani putuju s motivom koji nije turistički:
1. Turska 1.850.000
3. Egipat 700.000
4. Finska 350.000
7. Španjolska 190.000
8. Italija 185.000
9. Emirati 135.000
10. Francuska 130.000
12. Bugarska 120.000
13. Grčka 120.000
14. Tunis 115.000
15. Hrvatska 106.000
16. Tajland 89.000
17. Češka 90.000
18. Mađarska 90.000
19. Austrija 60.000
PUTOVANJA U INOZEMSTVO IZ RUSIJE
Kao što je već spomenuto, najviše turističkih putovanja iz Rusije
bilježe Turska i Egipat. Razloga je mnogo, ali je primarno značajno
da je na tržištu ponuđeno mnogo vrlo jeftinih i kvalitetnih pro-
grama putovanja za navedene zemlje. Riječ je o strategiji maso-
vnog turizma provedenoj od strane Turske i Egipta na ruskom
emitivnom turističkom tržištu, koja je dala rezultate. Prednosti
navedenih destinacija leže u prvom redu u činjenici da su one
pripremile model ponude koji je specifi čno prilagođen ruskom
potrošaču: all inclusive ponuda, sjajna hotelska infrastruktura, vrlo
dobar zabavni i noćni život, vrlo jeftina vanpansionska potrošnja.
Ako se tome pridoda činjenica da su mnogi lanci hotela u Tur-
skoj i Egiptu istovremeno i vlasnici glavnih turoperatora u Rusiji
koji prodaju turističke proizvode tih zemalja, jasna je i efi kasnost
prodaje paket aranžmana na tom tržištu. Njihova prodajna poli-
tika je dobro proračunata, tako se na početku sezone aranžmani
prodaju po vrlo niskim cijenama, uglavnom pokrivajući trošak
aviona, a hotel zarađuje od vanpansionske potrošnje gostiju koji
u njemu borave. Kada promet turista intenzivnije krene, cijene se
povećavaju, a sve «propušteno» nadoknadi se u vrhuncu sezone.
Naravno i neki objektivni čimbenici idu u prilog dobrim rezul-
tatima Turske i Egipta, a u zadnje vrijeme i Tunisa, te još nekih
ljetnih destinacija: prekrasna obala, čisto Sredozemno more, po-
voljna klima s dugim ljetnim razdobljem (u slučaju Egipta se radi
o cjelogodišnjoj «ljetnoj» sezoni).
Nakon Turske i Egipta, Rusi najviše putuju u Španjolsku, Italiju,
Francusku, Tunis, Hrvatsku, Grčku Cipar i Maltu, te destinacije
jugoistočne Azije i Dalekog istoka (Tajland, Kinu, Sri Lanku, In-
diju, UAE). Veliki broj građana iz europskog dijela Rusije putuje
u skandinavske zemlje, koje su turistički vrlo interesantne. Sve je
veći broj putovanja na Kubu, Karibe, Kanarske otoke, Sejšele.
Prijevozna sredstva
Ruski turisti kao prijevozno sredstvo kod putovanja ponajviše ko-
riste avion. U ukupnoj strukturi avio putovanja, gotovo 80% od
ukupnog broja putovanja su charterni programi, a ostatak regu-
larni letovi. Vrlo je jasna potreba stanovništva da putuje avionima,
zbog vrlo velike prostorne udaljenosti Rusije i pojedinih njenih
regija od ostalih zemalja svijeta. Napominjemo, danas nema zem-
lje u koju ne putuju ruski građani, za razliku od vremena kada su
za njih postojala razna ograničenja kod putovanja.
Željeznica i putovanja tim prijevoznim sredstvom zauzimaju u
ukupnoj strukturi 15% (riječ je uglavnom o turističkim putovan-
jima u vlastitoj zemlji), dok na sva ostala transportna sredstva
otpada svega 5%.
Karakteristike potražnje
Slično kao i sva druga emitivna turistička tržišta, i rusko se
emitivno tržište odlikuje svojim specifi čnostima i karakteristika-
ma, važnim za kreiranje turističke ponude i privlačenja što većeg
broja turista iz te zemlje.
Motivacija za putovanje
Analiza dosadašnjih ostvarenih putovanja ruskih turista, poka-
zuje sljedeće:
- glavni razlozi putovanja u inozemne turističke destinacije ug-
lavnom su lijepa priroda, posebice obala, te čisto more s pješčanim
plažama,
- izuzetno dobri vremenski uvjeti sa suhom i toplom klimom,
te puno sunčanih dana, bili su važni u donošenju odluka gdje i
kako se odmarati,
- činjenica da se u pojedine zemlje iz Rusije putuje bez viza, na
osnovu turističkog vaučera ili bez njega, pokazala se vrlo važnom
kod odabira putovanja,
- na kraju, turistička tradicija i rejting destinacije u svijetu tur-
izma, pokazao se bitnim faktorom kod odabira odmorišta.
Razdoblje godišnjih odmora
Emitivno tržište Rusije je kod putovanja u inozemstvo koncen-
trirano na tri ljetna mjeseca, kada se najčešće koriste godišnji od-
6 HTZ GLASNIK www.hrvatska.hr
t e m a b r o j a
mori. Naravno, školski praznici su dodatni razlog putovanjima u
ljetnom razdoblju, kao i vremenske prilike, posebno u najbližim
europskim destinacijama.
Tijekom odmora, ruski turisti dugo ostaju na jednom mjestu, jer
se žele sunčati, opuštati i bezbrižno rekreirati. Iz navedenih navi-
ka jasno proizlazi kakva im ponuda odgovara: 90% njih odmara
se u hotelima, a od tog broja 50% u all inclusive tipu smještaja.
Dalje, uz dobre hotele ruskim turistima je jako važno da se hoteli
ili smještaj nalazi uz samo more, s dobrim bazenima i ugostiteljs-
kom strukturom koja nudi brz i efi kasan servis. Ruski turisti se
sve više prepoznaju kao odlični potrošači, a novac koji sa sobom
nose ne odmor, uglavnom u cijelosti potroše.
Ostale značajne tržišne karakteristike i trendovi
Pored toga što najčešće odsjedaju u hotelima, u posljednje vri-
jeme sve su traženiji oblici smještaja u vilama i apartmanima. Niti
najam jahti im više nije stran, obzirom da u zemlji postoji jedan
manji, ali vrlo bogat sloj stanovništva spreman i željan provoditi
godišnji odmor na jahtama.
Kamping je nezanimljiv ruskim turistima, obzirom na nemo-
gućnost prijevoza rekvizita nužnih za takav tip odmaranja.
Jeftinije destinacije, posebno one gdje je dolar obračunska valuta,
svakako su najpopularnije na ruskom tržištu. Naravno, svijetom
putuju i ruski bogataši kojima cijena nije primarna, ali je njihov
broj kudikamo manji, tj. dovoljno malen da ne može dati pre-
sudan karakter tržištu u cjelini. U cjelini, iz Rusije u inozemstvo
putuju građani koji su prema njihovim mjerilima višeg imov-
inskog statusa, međutim njihov je standard u prosjeku ipak niži
od standarda građana u drugim europskim zemljama. Ipak, ruski
turisti u prosjeku puno troše, te stvaraju dojam potrošača kojima
cijene nisu važne.
Ruskim građanima je vrlo važna i atraktivnost izletničkih pro-
grama u zemljama koje posjećuju, kao i kvaliteta i raznovrsnost
animacijskog i zabavnog života.
III TRŽIŠTE ORGANIZIRANOG PROMETA
Na emitivnom turističkom tržištu Rusije prodajnu politiku pre-
ma inozemstvu diktiraju veliki turoperatori. Tržište je praktično
podijeljeno na način da nekoliko velikih turoperatora, u pravi-
lu 4-5 njih, prodaje pojedinu destinaciju, organizira charterne
programe, drži u svojim rukama zakupe sjedala na charternim
letovima, te daje svim ostalima, prvenstveno manjim turoperato-
rima, u zakup manji broj sjedala na letovima. Na taj način gotovo
u potpunosti kontroliraju tržište i nameću odgovarajuće uvjete
poslovanja.
Pritom se uočavaju dva tipa kontrole tržišta i prodajne politike
pojedine destinacije. Manje prisutan, ali daleko uspješniji je oblik
organiziranog prometa i slanja turista u pojedine zemlje, kod ko-
jeg se kao turoperatori pojavljuju vlasnici velikih hotelskih lanaca
i hotela iz odredišne zemlje. Tipičan primjer je Turska, gdje su
turske fi rme i hotelski lanci uglavnom i vlasnici velikih turopera-
tora na ruskom emitivnom tržištu.
Drugi tip su specijalisti za pojedine zemlje, koji oko sebe kao
konsolidatori poslovanja okupljaju blisko zainteresirane ostale
turoperatore i dijele s njima «blok mjesta» na avionima. Kon-
solidatori charternih programa s avio kompanijama dogovaraju
i zakupljuju avione za charterne letove, od čega određeni blok
mjesta daju u podzakup ostalim, u pravilu manjim organizato-
rima putovanja
Ovakva okolnost na tržištu je posljedica činjenice da se avio kom-
panije u pravilu istovremeno ne bave organizacijom turističkih
putovanja, nego nastupaju kao samostalni partner u poslovanju.
Kako bi turoperatori imali snažniju poziciju u pregovorima s avio
kompanijama, najjači se među njima kao organizator prodaje
određene destinacije izdvaja i zakupljuje avione za vlastite pro-
grame putovanja. Time na tržištu ostvaruje jaču poziciju, bolje
uvjete poslovanja, i na kraju gotovo u potpunosti diktira strate-
giju i politiku prodaje prema određenoj destinaciji.
Prodajni kanali
U Rusiji ne postoji klasična podjela na turoperatorsko i agen-
cijsko poslovanje. Najčešća je situacija da «svi rade sve», a tur-
operatori se bave i organizacijom putovanja i prodajom samih
paket aranžmana. Manje je prisutna situacija da male prodajne
agencije ulaze u sferu turoperatorskog poslovanja, poglavito zbog
činjenice da za tako nešto nemaju fi nancijsku snagu.
U strukturi ukupnih aktivnosti turoperatora, u prosjeku barem
30% predstavlja vlastita prodaja, dok se 70% prodaje priprem-
ljenih paket aranžmana plasira preko mreže agencija. Naravno
postoje specijalisti koji se ne žele baviti poslovima prodaje, već
to prepuštaju mreži subagenata, što se pokazuje kao najefi kasniji
način rada.
Sve je češći slučaj u posljednje vrijeme da pojedini turoperatori
osnivaju vlastitu prodajnu mrežu agencija. Radi se o agencijama
u potpunom vlasništvu turoperatora, koje u potpunosti provode
i slijede politiku vlasnika – organizatora putovanja, što je s pozici-
je postignutog fi nancijskog rezultata gotovo optimalna varijanta.
Vlastita organizacija aranžmana od strane malih agencija, gotovo
je simbolična na ruskom tržištu. Malim je agencijama izravna
organizacija i prodaja aranžmana klijentima na tržištu gotovo
nemoguća, budući da u tom slučaju kada se pojavljuju u ulozi
organizatora aranžmana ne mogu lako doći do avio sjedala za
određene destinacije.
Internet prodaja paket aranžmana i on line rezervacije sve su za-
stupljeniji. Takva prodaja usmjerena je na regularne letove ili last
minute booking praznih mjesta na charternim letovima.
www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 7
Kretanja i tendencije u organiziranom prometu
Kao i na svim drugim tržištima, određen broj turoperatora dobi-
va na važnosti na tržištu i uzdiže se do razine glavnog specijalista
za pojedine destinacije. Neki gube na značaju i to je okolnost
koju hrvatski partneri stalno trebaju imati na umu. Veliki orga-
nizatori putovanja diktiraju globalnu politiku i strategiju prodaje
pojedine destinacije, kao i uvjete prodajne politike, te zajedno s
avio kompanijama predstavljaju glavne čimbenike koji određuju
turistički rezultat iz Rusije prema inozemstvu. Činjenica je da su
krupniji turoperatori sve više fi nancijski moćni i samostalniji u
provođenju svoje politike.
Organizirani promet u daleko većoj mjeri nego ranije ovisi o
kvalitetnim prijevoznim sredstvima (avionima). Za putnike je
kvaliteta avio prijevoza sve više važna u opredjeljenju kamo i kada
putovati. Izbor aerodroma također je značajan.
Sve češće rasprodaje paket aranžmana i last minute booking,
okolnosti su na koje tržište izravno reagira. Politika potpunog
punjenja aviona pokazuje se elementom uspješnosti prodaje des-
tinacije uopće.
IV HRVATSKA NA RUSKOM TRŽIŠTU
Statistički pokazatelji
Turistički promet iz Rusije
a) broj putovanja
godina
2001 2002 2003 2004 2005 I-IX 2006 *
Broj putovanja 35 238 55 479 56 478 68 861 82 144 106 000
b) broj noćenja
godina
2001 2002 2003 2004 2005 I-IX 2006
Broj noćenja 406 744 503 822 503 376 604 863 699 585 917 000
Komentar statističkih pokazatelja
Turistički promet iz Rusije prema Hrvatskoj praktično je krenuo
od nule prije 7-8 godina. Do tog je momenta Hrvatska, kao nova
zemlja na geografskim kartama, na ruskom tržištu bila nepozna-
ta. Dio građana koji je znao za našu zemlju, uglavnom nas je
spominjao po ratu i ratnim razaranjima s početka devedesetih.
Kao rezultat svih tih okolnosti, na tržištu nije bilo interesa za put-
ovanja u Hrvatsku. Prvi koraci u tom pogledu učinjeni su 1999.
godine, kada su pojedini ruski turoperatori počeli razmišljati o
prodaji turističkih proizvoda naše zemlje.
Zbog događanja na našim prostorima u devedesetim godinama,
kod onih (malog broja) ruskih građana koji su htjeli posjetiti
Hrvatsku, bila je prisutna bojazan i nesigurnost. Početak prodaje
turističkih aranžmana i ljetovanja prema našoj zemlji odvijao
se u vrlo složenim okolnostima, budući se već ranije na ruskom
tržištu pojavila vrlo velika ponuda i jaka konkurencija drugih
svjetskih, razvijenih i poznatih, turističkih destinacija. Ipak, s
vremenom su ruski turisti otkrili našu turističku ponudu i ljepote
zemlje.
Otvaranje predstavništva Hrvatske turističke zajednice, koje je
otpočelo sa radom u Rusiji početkom 2002. godine, bilo je vrlo
važno za rezultat na ruskom tržištu. Predstavništvo je objedinilo
i povezalo mnoge turoperatore, koji do tada razjedinjeni, nisu
imali pojedinačnu snagu da uđu ozbiljnije u poslovanje s hrvats-
kim turističkim poduzećima. Naime, ne treba zaboraviti da se u
Ruskoj Federaciji paralelno odvijao proces transformacije društva,
gdje se od početka gradila nova ekonomska struktura i način po-
slovanja, te je podrška ruskim agencijama i turoperatorima od
strane sustava HTZ-a bila više nego potrebna. Predstavništvo je
u dužem vremenskom razdoblju realiziralo i osmišljenu medijsku
kampanju, koje do tog trenutka na ovim prostorima nije bilo.
Kampanja je u postepenim fazama promovirala pojedine regije
turističke Hrvatske, u raznim teritorijalnim cjelinama Ruske
Federacije. Danas, pet godina nakon otvaranja predstavništva, re-
zultati su više nego vidljivi. U tom se periodu bilježi kontinuirani
8 HTZ GLASNIK www.hrvatska.hr
t e m a b r o j a
rast prometa prema našoj zemlji, koji ukazuje na stabilnost tržišta
i predstojeće razdoblje unutar kojeg se mogu očekivati slični re-
zultati.
U ovom trenutku preko 25 vrlo moćnih ruskih turoperatora or-
ganizira i prodaje paket aranžmane za Hrvatsku. Među njima se
ističu:
- Ascent travel
- Paks
- Reg tour
- VKO
- Amigo
- Neva
- UTE Megapolus
- Kapital
- Interunion
Rejting među njima, prema mišljenju mreže subagenata,
je slijedeći:
No Turoperator % glasova agenata
1 PAKS 31,6
2 Ascent Travel 17,5
3 VKO Travel 10,5
4 Reg Tour (Regulus tour) 6,4
CAPITAL Tour
5 Amigo 5,3
6 UTE Megapolus group 4,1
7 Interunion-M 3,5
Ipak, sve naše analize pokazuju da je na prvom mjestu po stručnosti
i profesionalnosti organiziranja i prodaje paket aranžmana prema
Hrvatskoj ASCENT Travel.
Navedeni turoperatori čine «prvu liniju» po snazi i broju
odaslanih turista u Hrvatsku. Međutim, i ostali koji rade i
prodaju turističke proizvode naše zemlje jako su važni, te ih je
potrebno spomenuti.
Amigo turs
ул. Тверская, д. 30/2, стр. 1, под. 4, эт. 2, оfaxис 15 [email protected]
Director – Galitskaya Natalia
Chernyakova Victoria
Adriatic tours
www.adriatic.ru
Москва, ул. Pokrovka 2/1/13/6
Predrag Micovic
Ascent-Travel
www.ascent-travel.ru
117331,Москваул. МарииУльяновой,[email protected]
Sudbin Evgeniy([email protected])
Saipasheva Maria([email protected])
Atlantictour
113093б Москва, 1-й Щипковский пер., д. 3, оfaxис 322 А[email protected]
Tonkonogova Natalia
Atlantis Holidays
Москва, ул., Б. Грузинская, д. 52, оfaxис [email protected]
Natalia Sergeeva
Natella
Capital tour
www.capital-tour.ru
Moskva, Prospekt mira d.150
Inna Beltjukova
Cuins Tour Solaris
www.cuinstour.ru
119034,Москва,Пречистенка,24\[email protected]
Sanfi rova Tatiana
Interunion
www.interunion.ru
127030, Москва, ул. Сущевская, д. [email protected]
Zhitnuhina Natalia
Intourist
www.intourist.ru
101837,Москва, Милютинский пер.,13/[email protected]
Tsvirko Lyudmila ([email protected])
ITS
www.its-online.ru
119121 Moskva, 7 Rostovskij
pereulok
d.11
Skurikhina Marina
www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 9
Jet-Travel
www.jettravel.ru
103045,Москва, Сретенка, [email protected]
Chumachenko Igor
Kompas
www.Kompas.ru
Urosh Pivk
Lanta-Tur Voyage
www.lantatur.ru
103473, Москва, Суворовская пл.,[email protected]
Smirnova Larisa
Louzhniki-Tour
www.louzhniki-tour.ru
101000, Москва, Маросейка, 6/[email protected]
Kildyashev Sergey
Neva
www.nevaspb.ru
109004, Москва, ул. Таганская, 7/[email protected]
Drozdova Svetlan ([email protected])
Paks
www.paks.ru
121002,МоскваКарманицкий пер., 9,о[email protected]
Prigolovkin Nikolay
Puteshestvennik
101000, г. Москва, Чистопрудный бульвар, 11 Irina Popova
[email protected]; [email protected]
Putnik
Moskva, Lenjigradski prospekt 38
Bambulja Vladimir
Reg Tour
www.regulus.ru
101990, Москва,Мясницкая, 35, о[email protected]
Voikina Olga
Sol Mar
www.solmar.ru
Москва, Покровка, [email protected]
Director - Nataly Lashenkova
Spectrum
www.spectrum.ru
Москва, Страстной б-р., [email protected]
Director – Eugenia Konkol
Sputnik-Russia
103045, Москва,Колокольников пер., 17,о[email protected]
Golubev Valeriy
Andriyaka Irina
Tesis Tour
www.tesistour.ru
113035, Москва, Раушская наб., 4/[email protected]
Litasova Veronika ( [email protected])
Tour Marshut
www.tour-route.ru
Moskva, ul.Ostozenka, d 14/2
Podobjedova Marina
Tourbazar
www.tourbazar.ru
Moskva, Pokrovka 43
Carkova Marina
Tourbiro Svoboda
www.Turburosvoboda.ru
Moskva, ul Baljsaja Pionirskaja d 4.
Obrascova Elena
UTE Megapolus Group
www.ute.ru
103009, Москва, Газетный пер., д.17, стр[email protected]
Ogienko Ksenia
Efi mova Elena
t. 786-99-99
Vand International
www.vand.ru
Москва, ул. Малая Дмитровка, 25, корп. [email protected]
Director – Tatiana Vand, [email protected]
10 HTZ GLASNIK www.hrvatska.hr
t e m a b r o j a
Vizavi-Travel
www.vizavi.hr
Московское Представительствоул. Косыгина, д. 15
Perinats Dmitriy ([email protected])
VKO-Travel
www.vkotravel.com
125468,МоскваЛенинградский пр.,53
Vetryak Sergey
Vrednujemo li ostvarenja u proteklom razdoblju, možemo kon-
statirati sljedeće:
- Hrvatska je postala prepoznatljiva turistička destinacija na rus-
kom tržištu i u ovom dijelu svijeta, što je još značajnije u konteks-
tu činjenice da smo relativno mala i nova zemlja, koja je na ovom
tržištu u kratkom vremenu zauzela visoku poziciju u konkuren-
ciji ekonomski moćnih, tradicionalnih turističkih destinacija;
- Turistički promet koji je prema našoj zemlji relativno nedavno
otpočeo gotovo od nule, pokazao je dinamičan rast u proteklih
nekoliko godina. Ipak, on još uvijek nije na razini optimalnog,
tako da će i u perspektivi dolaziti do njegovog daljnjeg porasta;
- Kako bi se postigao još bolji rezultat, biti će nužna nova i sveo-
buhvatna strategija nastupa i promocije na ovom tržištu, poduze-
ta od strane svih poslovnih i komercijalnih partnera u Hrvatskoj,
koordinirana sadržajno i formalno od strane Hrvatske turističke
zajednice, tj. njenog predstavništva u Rusiji. Taj se koncept već
djelomično realizira u pojedinim regijama i segmentima tržišta,
te pokazuje dobar rezultat;
- Hrvatska turistička ponuda će se u određenom dijelu morati
preustrojiti i adekvatnije usmjeriti prema zahtjevima ruskog tržišta,
što nas u nekoliko godina može dovesti u red najposjećenijih i
najomiljenijih destinacija na ovom tržištu. Razlog takvom op-
timizmu je činjenica što Hrvatska već sada u svojoj ponudi ima
približno 70% nužnih elemenata koje potražnja s ruskog tržišta
očekuje. Jasno je da sve realne pretpostavke već postoje, te da će
ispunjavanjem preostale trećine nužnih elemenata u strukturi i
kvaliteti ponude, postojeća i potencijalna potražnja na ruskom
tržištu biti u potpunosti zadovoljene;
- Jedan dio ponude i proizvoda hrvatskog turizma automatski
će se prilagođavati tržištu, kao posljedica sve većeg razvoja naše
zemlje. Onaj dio gdje će nužno trebati uslijediti svjesna aktivnost,
u rukama je komercijalnih subjekata, koje će samo tržište prisiliti
na adekvatno ponašanje prema ruskom gostu;
- Potencijal ruskog tržišta, na kojem će standard i materijalna
snaga građana sve više rasti, potpuno će biti u skladu s aktivnom i
restrukturiranom hrvatskom turističkom ponudom, što će u sin-
ergiji rezultirati i priželjkivanim rezultatom.
Prednosti Hrvatske pred konkurencijom su velike, te se još više
povećavaju u onim elementima u kojima su i do sada bile izrazito
naglašene.
PREDNOSTI HRVATSKE U ODNOSU NA KONKURENCIJU
2004. 2005. 2006. promjena
Lijepa priroda 45% 49% 51% +
Vrlo povoljna klima 21% 18% 16% -
Sigurna i ugodna zemlja 17% 24% 25% +
Raznovrsnost sadržaja 9% 4% 5% -
Kvalitetna kuhinja 6% 3% 3% -
Ostalo 2% 2% 2%
Ukupno 100% 100% 100%
Zanimljivo je pogledati rezultate analiza napravljenih u 2006.
godini i usporediti ih s ranije dobivenim rezultatima. Očito je
da naša zemlja dobiva na ugledu kao destinacija lijepe i očuvane
prirode. Jednako tako, tradicionalna ljubaznost prema turistima,
kao i sigurnost naše zemlje, dobivaju sve veće značenje.
S druge strane, uočavamo podatak da u raznovrsnosti i bogat-
stvu sadržaja Hrvatska još uvijek ne popravlja svoj rejting, barem
na ovom tržištu. Slična je situacija i sa gastronomijom. Kvaliteta
i popularnost domaće kuhinje nije opala, ali domaću ponudu
ne prati i ponuda svjetskog kulinarstva. Dok turističke desti-
nacije u svijetu nude različite nacionalne specijalitete: japansku
kuhinju, meksičke restorane i sl., u našoj zemlji takve ponude u
turističkim gradovima i mjestima većinom nema, a ruski ih gost
istovremeno traži.
Prednosti hrvatske pred drugim destinacijama
∑ lijepa priroda
∑ vrlo povoljna klima
∑ sigurnost
∑ raznovrsnost sadržaja
∑ kvalitetna kuhinja
Slabosti hrvatske turističke ponude naglašavamo kako bismo
pomogli u njihovom otklanjanju. Analize turističkih kretanja u
2006. godini pokazuju da su se neke od njih, kada je u pitanju
rusko emitivno tržište, dodatno povećale.
www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 11
SLABOSTI HRVATSKE TURISTIČKE PONUDE U ODNOSU
NA KONKURENCIJU
2004. 2005. 2006.
Visoke cijene vanpansionske potrošnje 51% 59% 61%
Nedovoljni zabavno-animacijski sadržaji 17% 20% 23%
Nedovoljno usmjerena (za rusko tržište) i
segmentirana ponuda 9% 5% 6%
Nedovoljna kvaliteta i ujednačenost servisa 12% 6% 6%
Nedopuštena pasivnost nosilaca turističke
ponude prema ruskom tržištu (predrasude),
i prilično teški komercijalni uvjeti
poslovanja 11% 10% 4%
Sada je vidljivo da su visoke cijene, u prvom redu vanpansionskih
usluga u Hrvatskoj, za rusko turističko tržište ozbiljan limitirajući
faktor. Koliko su cijene (ne)opravdano visoke, teško je procijen-
iti, međutim, uz dodatno negativan utjecaj deviznog tečaja, za
tržište Rusije one su neprihvatljivo visoke. Možemo priželjkivati
da postojeći devizni tečaj ne ostavi slične posljedice i na ekonom-
ski stabilnija emitivna tržišta.
Situacija nije sjajna niti kada je u pitanju raznovrsnost i bogatstvo
zabavnih sadržaja. Sve analize napravljene u tom pogledu u Rusi-
ji, pokazuju da naša zemlja zaostaje u tom segmentu ponude, tj.
da druge zemlje napreduju daleko brže. Ovaj element nije manje
važan, budući da građani Rusije imaju potrebu zabaviti se i dobro
provesti, osobito kada su na odmoru.
Slabosti hrvatske u odnosu na druge destinacije
∑ visoke cijene vanpansionske potrošnje
∑ nedovoljni zabavno-animacijski sadržaji
∑ nedovoljno usmjerena i segmentirana ponuda
∑ nedovoljna kvaliteta i ujednačenost servisa
∑ pasivnost nosilaca turističke ponude
∑ nepovoljni komercijalni uvjeti poslovanja
Hrvatska je na ruskom tržištu isključivo charterna destinacija.
Danas se na odmor u Hrvatsku leti iz 6-7 različitih gradova i
aerodroma u Rusiji, na pet naših obalnih (Pula, Rijeka, Zadar,
Split, Dubrovnik) i jedan kontinentalni aerodrom (Zagreb). Još
prije 3-4 godine, u Hrvatsku se letjelo samo u Istru (dobrim
dijelom i zbog mogućnosti dobivanja šengenske vize na brodu
i posjete Veneciji) i u Dubrovnik. Letovi i charterni programi
organizirali su se samo iz Moskve. Otvoriti letove iz drugih regija
prema Hrvatskoj, bilo je izuzetno teško. Predstavništvo je u tom
smislu poduzelo brojne aktivnosti – organizirani su (samostalno
ili u suradnji s turoperatorima), klasični edukativni seminari,
master class seminari, učilo se turističku bazu kako raditi s
Hrvatskom.
Danas se u Hrvatsku leti iz sibirske regije (grad Novosibirsk, grad
Surgut), iz uralske oblasti (grad Ekaterinburg), grada Voronjeza
i St. Petersburga.
Naravno glavnina prometa kreće iz Moskve, budući da se radi o
petnaestomilijunskom, vrlo razvijenom «megapolisu», u kojem je
standard građana visok. Obično se za Moskvu kaže da je država
u državi, što i nije daleko od istine. Osim toga, dobar dio put-
nika iz ostalih regija Rusije leti za Hrvatsku preko Moskve, zbog
povoljnijih cijena ili lakšeg i bržeg dolaska u pojedine dijelove
Hrvatske.
CHARTERNI PROGRAMI IZ RUSIJE PREMA HRVATSKOJ
ODREDIŠNI AERODROMI U HRVATSKOJ
REGIJE U HRVATSKOJ U KOJIMA ODMARAJU RUSKI TURISTI
12 HTZ GLASNIK www.hrvatska.hr
t e m a b r o j a
Više od 50% prometa iz Rusije usmjereno je prema Istri, gdje
su svakako najpopularnija odredišta Poreč, Rovinj, Pula, Umag
i Novigrad. Istra se najbolje svojom ponudom približila ruskom
emitivnom turističkom tržištu, te se za Ruse nalazi na 7. mjestu
među 10 najpopularnijih turističkih regija u svijetu, što je ogro-
man uspjeh. Biti među prvih deset regionalnih destinacija u svi-
jetu, među kojima je regija Sharm El Sheih ili Hurgada u Egiptu,
Antalya ili Kemer u Turskoj, Monastir ili Hamamet u Tunisu,
Rimini u Italiji ili Azurna obale u Francuskoj, u Rusiji znači
mnogo. Istarski turistički radnici su uložili i ulažu mnogo truda u
razvoj ovog tržišta. Stoga je i njihov rezultat velik: u mnogim ho-
telskim kućama, od Plave Lagune nadalje, ruski se gosti brojčano
nalaze na 4. ili 5. mjestu, a poslovanje mnogih hotelijera postaje
nezamislivo.
Nakon Istre, po popularnosti se ističe Makarska rivijera, a u
posljednje vrijeme i područje Srednje i Sjeverne Dalmacije, pri
čemu je itekako zaslužna kvalitetna i dugoročna promocija koju
je provela Hrvatska turistička zajednica. Naše je zadovoljstvo ve-
liko kada vidimo da danas na Split iz Rusije leti 7-8 različitih
charternih programa, a krenuli su i programi za Zadar.
Dubrovačka regija je u ukupnom prometu iz Rusije prisutna s
približno 15%. Riječ je o gradu Dubrovniku – «brandu», koji je
na određeni način «otvorio» promet iz Rusije prema našoj zemlji.
Ruski turisti u pravilu na dubrovačkom području odmaraju u
najluksuznijim hotelima, tako da je Cavtat po broju noćenja i
posjeta iz Rusije na prvom mjestu. Cavtatski turistički radnici
zadovoljni su ruskim turistima uopće, ali posebno kao dobrim
potrošačima. Otvaranjem renoviranih hotela s 4 i 5 zvjezdica
u Dubrovniku, sve je veći broj ruskih gostiju koji odsjedaju i u
tamošnjim «visokokategornicima». Na žalost malo ih je u ostalim
dijelovima županije, gdje nema dovoljno kvalitetne i atraktivne
ponude. Povijesne ljepote i znamenitosti grada Dubrovnika
svakako da su glavni motiv dolaska iz Rusije, međutim, nedostaju
neki drugi elementi u ukupnoj ponudi zbog kojih se još uvijek
nedovoljno posjećuje od strane ruskih gostiju.
Stavovi ruskih turista o Hrvatskoj
Glavni motiv za putovanja građana Rusije u našu zemlju je svaka-
ko sunčana obala s kristalno čistim morem. Rusija se geografski
nalazi na sjeveru Evrope i Azije, prostoru koji je dobar dio godine
vrlo hladan i bez sunca, te je želja ljudi da se odmaraju sunčajući
se na plažama, presudna.
Na drugom mjestu, kao motiv putovanja u našu zemlju, su pos-
jete lijepim, povijesnim spomenicima bogatim gradovima i mjes-
tima, koji omogućuju miran i zanimljiv odmor. Ruski su turisti
oduševljeni ljepotama jadranske obale i gradova, našim nacional-
nim parkovima i otocima.
Zadovoljni su i izletničkom ponudom, što je zasluga hrvatskih
turističkih agencija koje su ovom tržištu znale ponuditi intere-
santne i raznolike izletničke programe.
Hotelska baza je sve bolja i bolja, što je presudno za veći promet
s ovog tržišta prema Hrvatskoj, iako u tom segmentu još uvijek
zaostajemo za konkurencijom.
Hrvatska će vrlo teško na ruskom emitivnom tržištu postati des-
tinacijom masovnog turizma, jer za to nema objektivnih uvjeta.
Nemamo obalu s dugim pješčanim plažama koje ruski turisti
preferiraju u svom odabiru ljetovanja. Također, nismo jeftina
destinacija: Hrvatska je po visini cijena «stala uz bok» Italiji,
Francuskoj, Grčkoj. Naravno, pitanje je da li Hrvatska uopće
želi biti destinacija za masovni odmor na ruskom ili drugim
tržištima, obzirom na orijentaciju na kvalitetne goste i održivi
razvoj. Naravno, naša je obaveza dovesti u sklad cijene i kvalitetu
koja se nudi, a onda neće biti bojazni za daljnji rezultat uopće,
pa tako i iz Rusije.
Čimbenici koji su omogućili afi rmaciju Hrvatske u Rusiji
Na temelju svih dosadašnjih istraživanja, analiza, mišljenja tur-
operatora, te mišljenja turista koji su nas posjetili, jasno se ističe
nekoliko elemenata koji našu ponudu čine kvalitetnom i daju joj
prednost (negdje veću negdje manju) pred konkurentskim des-
tinacijama.
- Lijepa i očuvana priroda: Hrvatsku karakterizira prekrasna
priroda, kojoj glavno obilježje daju prekrasna obala s tisuću oto-
ka, te jedno od najljepših mora na svijetu. Turisti s ovog tržišta
navedenu činjenicu prvenstveno imaju u vidu kada govore o
Hrvatskoj kao poželjnoj destinaciji. Veliki broj nacionalnih par-
kova, te parkova prirode, ovaj argument još više osnažuju.
- Vrlo povoljna klima: Mada glavna sezona nije tako duga, ti-
jekom šest mjeseci klima u Hrvatskoj je pogodna za turističke
posjete. Suha i topla ljeta sa svježim noćima u sezoni, ali i u pred
i posezoni, stavljaju Hrvatsku u red klimatski najprivlačnijih
zemalja. Veliki broj sunčanih dana ipak je glavni motiv dolaska
ruskih gosti. Sunčanje i dobivanje «preplanule boje» smatra se
prestižnim kod ruskih gostiju. Valja napomenuti da dok je u ne-
kim nama konkurentskim zemljama ljeto zaista izrazito vruće, s
nepodnošljivo velikim temperaturama, u Hrvatskoj u isto vrijeme
vlada vrlo povoljna klima, što turisti itekako uzimaju u obzir pri
odluci o destinaciji putovanja.
- Ugodna i sigurna atmosfera boravka: Za ruske turiste naročito
važan element predstavlja gostoljubivost i atmosfera sigurnosti.
U tom pogledu Hrvatska je visoko pozicionirana. Atmosfera
opuštanja je zagarantiran i neponovljiv doživljaj za svakog tko
odmara u našoj zemlji.
- Raznovrsnost sadržaja, solidna smještajna i druga ponuda: U
Hrvatskoj, uslijed duge turističke tradicije i činjenice da veliki
broj ljudi živi i radi u turizmu, postoji velik i raznovrstan broj
sadržaja koji se turistima nude. Naravno, prostora za proširenje
ponude i podizanje njene kvalitete još uvijek ima mnogo, a isto
vrijedi i za smještajne objekte i kvalitetu servisa u istima.
www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 13
- Kvalitetna kuhinja: Hrvatska je kuhinja ukusna, raznovrsna i
interesantna, te se temelji na morskim produktima i povrću, rus-
kim građanima teže dostupnima. Na cijeni su i naša vrlo kvalitet-
na vina, dostupna i dubljem i plićem džepu, što upotpunjuje
pozitivnu sliku hrvatske turističke kulinarske ponude, iako, kao
što smo ranije spomenuli, ruski gost sve više traži i specijalitete
drugih nacionalnih kuhinja.
Glavni motivi dolaska ruskih turista u Hrvatsku
∑ lijepa obala i čisto more
∑ povoljna klima, s velikim brojem sunčanih dana
∑ sigurnost i ugodnost boravka
∑ raznovrsnost izletničkih sadržaja
∑ kvalitetna i ukusna domaća kuhinja
∑ dobra medijska popraćenost destinacije na tržištu
Aktualni rezultat Hrvatske na ruskom tržištu
U prvih devet mjeseci ove godine, u Hrvatsku je iz Rusije doput-
ovalo 106.220 putnika, što je 34% više nego u istom razdoblju
prošle godine. U tom periodu ostvareno je 920.000 noćenja, što
predstavlja porast od 34%. Promet u prvih devet mjeseci uka-
zuje na činjenicu da je do kraja turističke sezone realno očekivati
rekordan porast prometa s ruskog tržišta, odnosno da će do kraja
godine biti registrirano sto deset tisuća ruskih posjetitelja u našoj
zemlji.
Sve analize učinjene sa ciljem da se defi niraju razlozi takvom
rekordnom rezultatu, govore da je sve kvalitetniji hrvatski
produkt glavni razlog povećanju prometa iz Rusije prema
Hrvatskoj. Na prvom mjestu ističu se sve kvalitetnije smještajne
jedinice, posebno hoteli sa 4 i 5 zvjezdica, koji su važan faktor
u zadovoljavanju potražnje. Istovremeno, raste i kvaliteta dru-
gih sadržaja, što je itekako veliki razlog povećanju prometa. Sve
su to prepoznali prvo turoperatori, pa zatim i sami turisti koji
borave u našoj zemlji. Organizatori putovanja su u ovoj godini
postavili više programa letenja u glavnoj sezoni, mada su zbog
ukidanja subvencija skratili period letenja u Hrvatsku. Turisti
koji se odlučuju za odmor u inozemstvu percipirali su, više nego
ikada do sada, Hrvatsku kao kvalitetnu, interesantnu i jednu od
najljepših mediteranskih zemalja.
Analize temeljene na tržišnim istraživanjima i mišljenjima
vodećih ljudi turoperatora i ostalih stručnih analitičara istakle su
kao vrlo važan razlog odličnim turističkim pokazateljima prome-
ta iz Rusije prema našoj zemlji, vrlo dobru reklamnu kampanju
koje je provela Hrvatska turistička zajednica.
Posebno kada je riječ o prometu u «novim» regijama Hrvatske u
koje putuju ruski građani (šibenska regija, zadarsko područje),
presudni element u postignutom rezultatu bile su aktivnosti sus-
tava Hrvatske turističke zajednice, a u prvom redu ciljana pro-
mocija i kvalitetna medijska kampanja koju već treću godinu za
redom provodi predstavništvo.
Na kraju, nesumnjivo važan čimbenik je i podizanje standarda
prosječnih ruskih građana, koji sve više i više svoj odmor provode
u inozemstvu. Međutim, moramo napomenuti da još uvijek sve-
ga 6% ruskih građana putuje na odmor, a tog broja 50% odmara
u inozemstvu. Dakle, to su skromne brojke u usporedbi s ostalim
visoko razvijenim zemljama, uslijed čega je očito da je postignuti
rezultat vrlo dobar, te da se i u budućnosti može očekivati slična
tendencija.
Nadasve veseli činjenica da ukidanje subvencija nije ostavilo veće
posljedice na očekivani turistički rezultat u 2006. godini, iako
smo to u određenoj mjeri očekivali i najavljivali. Pokazalo se da
su turoperatori dovoljno stasali u svojoj prodajnoj politici prema
našoj zemlji, te bi dobro bilo razmisliti o novim oblicima podrške
organizatorima putovanja, na način kako to čine konkurentske
zemlje. Time će se smanjiti na minimum rizik cikličkog po-
slovanja organizatora putovanja, koji je vise nego očit na ruskom
tržištu, te istovremeno dati poticaj još boljim rezultatima.
Ruski gosti u Hrvatskoj ostvaruju prosjek boravka od preko 10
dana, što je vrlo dobar pokazatelj u usporedbi s drugim tržištima i
u odnosu na globalni trend sve kraćeg boravka u destinacijama.
Hrvatska na turističkom tržištu rusije u 2006. godini
∑ prepoznatljiva turistička destinacija
∑ dinamičan i kontinuiran rast turističkog prometa
∑ još uvijek nedovoljno usmjerena turistička ponuda na tržištu
∑ perspektive rasta kao receptivne turističke destinacije,
uvjetovanog:
- povećavanjem kapaciteta hotelskog smještaja s 4 i 5 *
- primjerenijom turističkom ponudom, prilagođenom
ruskom tržištu
V ANALIZA MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI HTZ-A NA
RUSKOM TRŽIŠTU
Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u Rusiji, uz pre-
thodnu pripremu koja dolazi iz Glavnog ureda HTZ-a, u cijelom
proteklom petogodišnjem razdoblju provodilo je vrlo intenzivnu
promociju hrvatske turističke ponude. Različitim oblicima pro-
mocije prisutni smo u gotovo čitavom europskom dijelu Ruske
Federacije, kao i zapadnom, azijskom dijelu države.
14 HTZ GLASNIK www.hrvatska.hr
t e m a b r o j a
PROSTORNI OBUHVAT PROMOTIVNIH AKTIVNOSTI HTZ-a
NA TRŽIŠTU RUSIJE
Istraživanje koje provodi Federalna agencija turizma (Mini-
starstvo turizma Ruske Federacije) o interesu ruskih građana za
putovanje u inozemstvo s ciljem provođenja godišnjeg odmora,
pokazalo je da je interes za putovanja u Hrvatsku u ovoj godini
bio izuzetno velik.
Takvi statistički pokazatelji rezultat su upravo kvalitetno koncipi-
rane promidžbe Hrvatske u Rusiji.
REJTING ZEMALJA PREMA INTERESU PUTOVANJA
RUSKIH GRAĐANA
Najviše telefonskih poziva i upita pri dolasku klijenata u agen-
cije bilo je za putovanja u Tursku (63,4%), zatim Egipat (6,6%),
Grčku (6,5%), Španjolsku (6,4%), Italiju (6,3%) te Hrvatsku
(4,2%). Ovi najnoviji podaci još su jednom potvrdili da je Turska
kao destinacija za odmor ruskih građana gotovo bez konkuren-
cije. Egipat je bitno umanjio svoju poziciju u smislu interesa za
putovanje, a potom dolazi grupa zemalja kojima se polako ali sig-
urno priključuje Hrvatska, prema pokazanom interesu građana
za putovanje i odmor rangirana na vrlo visokom, šestom mjestu.
Promotivna kampanja sustava Hrvatske turističke zajednice,
organizirano i stručno, otpočela je otvaranjem predstavništva,
početkom 2002. godine. Krenulo se polako, po fazama, budući
da je u početku najprije bilo važno (onima koji su znali za našu
zemlju) pokazati da je rat daleko iza nas, te da se turizam sa svim
svojim sigurnosnim i drugim aspektima vratio na hrvatsku oba-
lu.
Slobodno možemo kazati da je turistička promocija u Rusiji is-
tovremeno bila i promocija države Hrvatske. Valja naglasiti da su
Rusi bili tradicionalno vezani za bivšu državu a na hrvatsku obalu
su dolazili uglavnom u okviru posjeta Beogradu. Nadalje, kli-
ma u Rusiji nam nije bila naklonjena u ratnom i poslijeratnom
periodu. U promociji se krenulo ističući pozitivne osobine naše
novonastale države, njenih prednosti i dobrih strana. Kada se os-
jetilo da je početni cilj postignut, prešlo se na turističku promo-
ciju države, osobito usmjerenu prema profesionalnim turističkim
krugovima. Nakon što je zaokružena promotivna kampanja u
moskovskoj oblasti, pošlo se korak dalje, prema ostalim ruskim
regijama. Počelo se ulaziti i u manje poznate detalje naše ponude,
specifi čnosti i zanimljivosti.
Medijska prezentnost Hrvatske i naše turističke ponude nije os-
tala bez rezultata. Sve je više turista navraćalo u agencije s željom
odmaranja u našoj zemlji, sve se više turoperatora uključivalo u
poslovanje s Hrvatskom.
U promociji su uglavnom korišteni sljedeći instrumenti:
- suradnja s medijima
- oglasi
- plakatiranje
- radio reklame
- TV
- sajmovi
Od posebnih aktivnost koristili su se:
- workshopovi
- prezentacije
- master class seminari
- Hrvatske večeri
- Hrvatski turistički klub
Posebnu ulogu imali su mediji. Na početku plaćeni članci od
strane sustava HTZ-a, a potom sve više besplatnih članaka do
kojih je dolazilo kroz rad predstavništva, stvorili su željenu sliku
o Hrvatskoj u očima ruskih građana. Danas gotovo da nema
poznatijeg magazina ili novina koji ne pišu o našoj zemlji. Nara-
vno, velik broj tekstova pišu djelatnici predstavništva, koji redak-
cijama dostavljaju sve potrebne informacije, fotografi je itd.
Oglasima i plakatiranjem željelo se generirati svijest o činjenici
da je Hrvatska u svijetu poznati brand name, destinacija ravna
najboljima u svijetu. Osim toga, to je bio najbolji način dopiranja
www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 15
do najšireg dijela stanovništva s istinom o onome što predstavlja
naša zemlja – visoko razvijenu turističku destinaciju.
Radio emisije imale su za cilj zainteresirati slušatelje – građane
Rusije, da pomnije obrate pažnju na Hrvatsku kao turističku
zemlju. Kada se tome doda u ovoj godini po prvi puta prove-
dena kampanja na 9 TV postaja u Rusiji (s dvadeset sekundnim
spotovima), strategija promocije hrvatske turističke potpuno se
zaokružuje.
OGLAŠAVANJE NA TV U 2006.
REGION CHANNEL PERIOD QUANTITY
Moscow NTV 31 May – 30 June 50 spots
Moscow RenTV 01 June – 30 June 111 spots
S-Petersburg NTV 07 June – 30 June 79 spots
Ekaterinburg Perviy /region 29 May – 25 June 27 spots
Ekaterinburg Channel4 (26 channel) 29 May – 29 June 54 spots
Ekaterinburg ASV /RenTV 29 May – 27 June 65 spots
Ekaterinburg NTS Oblastoye TV 30 May – 29 June 58 spots
Novosibirsk TNT 02 June – 26 June 144 spots
Novosibirsk 49 channel 02 June – 26 June 192 spots
Putem sajmova naša je zemlja u punom smislu pokazala što nudi
na emitivnom turističkom tržištu. 4-6 sajmova godišnje, koje
sustav HTZ-a organizira u Rusiji, stvara potpunu sliku vrlo pop-
ularne i kvalitetne turističke receptivne destinacije.
Moskva MITT 22. - 25. 3.
Kijev,Ukrajina UITT 29.3. - 1.4.
Novosibirsk TOURSIB 20.-22. 4.
St. Petersburg Rest Without Borders 14. - 17. 4.
Moskva MITF 13. - 16. 5.
Posebne promotivne aktivnosti, u prvom redu edukacija, work-
shopovi i master class seminari, bili su organizirani s ciljem da
što bolje upoznaju profesionalnu publiku s hrvatskim turističkim
proizvodima.
Hrvatski turistički klub, koji je objedinio turoperatore i novinare,
imao je za cilj stvaranje međusobnih kontakata i poznanstava koji
su bili itekako važni za promociju i povećanje poslovanja s našom
zemljom. Mnogi turoperatori su se u Klubu po prvi puta sreli, iz
čega je proizišla zajednička suradnja na postavljanju charternih
programa prema Hrvatskoj. Novinari koji su se često okupljali u
Klubu gdje su redovito dobivali posljednje novosti iz turističkog
života naše zemlje, itekako su pratili zbivanja i o njima kontinu-
irano informirali javnost.
Naravno i predstavništvo HTZ-a, odnosno cijeli sustav Hrvatske
turističke zajednice, kako je rastao značaj Hrvatske kao turističke
destinacije na ruskom tržištu, sve je više uvažavan kao značajan
kotačić u postizanju tržišnog rezultata. Upravo ovih dana,
najviša turistička tijela grada Moskve («Komitet po turizmu
grada Moskve»), po drugi puta su odala priznanje moskovskom
predstavništvu HTZ-a, koje je u nominaciji najboljih promo-
tivnih ostvarenja i povezivanja Moskve s drugim državama u ovoj
godini, izborilo prvo mjesto i dobilo prestižnu nagradu koja se
dijeli povodom Međunarodnog dana turizma 27. rujna 2006.
Priznanje sustavu Hrvatske turističke zajednice
u Ruskoj Federaciji
- dodijeljeno 27.9.2006. u povodu Međunarodnog dana turizma u
kongresnoj sali Doma Krista Spasitelja, pred 2000 posjetitelja
- predstavništvo HTZ-a osvojilo je prvo mjesto na godišnjoj dodjeli
priznanja “TURISTIČKA ZVIJEZDA” u kategoriji: “ VELIKOG DOPRI-
NOSA U STVARANJU MEĐUNARODNIH KULTURNIH I TURISTIČKIH
VEZA GRADA MOSKVE S INOZEMSTVOM”
VI PERSPEKTIVE HRVATSKE NA RUSKOM TRŽIŠTU
Pod određenim uvjetima, u prvom redu temeljem snažnije
usmjerenosti hrvatske turističke ponude, ali i privrede u cjelini
prema ruskom emitivnom turističkom tržištu, možemo očekivati
nastavak dosadašnjih trendova rasta turističkog prometa. Hrvats-
ka na ruskom tržištu teško može biti destinacija za masovniji bo-
ravak ruskih turista, ali takav vid turizma niti ne priželjkujemo.
Naravno, naša zemlja ima sve uvjete da postane jedna od vodećih
destinacija na Mediteranu za odmor ruskih gostiju. Ljubaznost
naših turističkih djelatnika i tradicionalna gostoljubivost odu-
vijek su bili čimbenik uspjeha Hrvatske na međunarodnom
turističkom tržištu. Taj element naše ponude vrlo je važan za
ruske goste, kao i sličnost mentaliteta dvaju slavenskih naroda.
Nadalje, rast hrvatske privrede, standarda i bogatstva destinacije,
kao i infrastrukturne osnovice naše zemlje u pogledu ukupne
turističke ponude, svakako će pogodovati povećanoj potražnji
na ruskom emitivnom tržištu, koja još uvijek nije u potpunosti
zadovoljna kvalitetom i razinom usluge koju nudimo. Region-
alni turistički razvoj defi nitivno će utjecati na buduću turističku
potražnju prema hrvatskom receptivnom tržištu.
Neke pretpostavke moraju zadovoljiti i organizatori putovanja
u Rusiji, na čijim «leđima» je velik teret budućih turističkih re-
zultata. Rusija je za Hrvatsku isključivo charterna destinacija, s
vrlo malim brojem individualnih gostiju, tako da organizatori
putovanja moraju postavljati broj letova i charternih programa
adekvatan postojećem interesu gostiju. Podrška predstavništva
HTZ-a, odnosno sustava Hrvatske turističke zajednice u cjelini
pritom je apsolutno potrebna, kako bi organizatori putovanja
lakše podnosili poslovni rizik.
Sve ostalo će logikom kvalitetnog poslovanja doprinositi boljem
turističkom rezultatu, naravno uz pretpostavku poboljšanja općih
uvjeti života u Rusiji i Hrvatskoj, kroz napredovanje privrednog i
političkog života, kao i standarda građana.
16 HTZ GLASNIK www.hrvatska.hr
s t a n j e n a t r ž i š t i m a
Tekstove priredili:
Ranko VlatkoviÊ, direktor predstavniπtva HTZ-a u Austriji
Zlatko Deželjin, direktor predstavništva HTZ-a u Njemačkoj - Frankfurt
Miljenko Babić, voditelj ispostave HTZ-a u NjemaËkoj - München
Martina Goldoni, voditeljica predstavniπtva u ©panjolskoj
Antun PlenkoviÊ, direktor predstavništva HTZ-a u »eπkoj
Marin Skenderović, voditelj predstavništva HTZ-a u Mađarskoj
Igor »upahin, direktor predstavništva HTZ-a u Nizozemskoj
Bojan Baketa, direktor predstavništva HTZ-a u Poljskoj
Nora Henterova, voditeljica predstavništva HTZ-a u Slovačkoj
Klaudio StojniÊ, direktor predstavniπtva HTZ-a u Italiji - Milano
Jelena PoklepoviÊ, voditeljica ispostave HTZ-a u Italiji - Rim
Goran BlaæiÊ, direktor predstavništva HTZ-a u Sloveniji
Dario MatoπeviÊ, direktor predstavniπtva HTZ-a u ©vedskoj
Marina Tomas Billet, direktorica predstavništva HTZ-a u Francuskoj
Nevenka Fuchs, direktorica predstavništva HTZ-a u Švicarskoj
Ivica Sršen, direktor predstavništva HTZ-a u Belgiji
Nevenka Komarica, voditeljica predstavništva HTZ-a u SAD-u
Josip LoziÊ, voditelj predstavniπtva HTZ-a u Velikoj Britaniji
Odličan turistički rujan (+8% u turističkim dolascima i noćenjima)
donio je pozitivan pomak u odnosu na rezultate za razdoblje
siječanj/kolovoz. Kao što je već poznato, u kolovozu su strani gosti
realizirali 2% pada, podjednako u dolascima i noćenjima, čemu je
svakako razlog bilo neuobičajeno loše vrijeme za ovo doba godine.
Struktura smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj, s visokim udjelom
smještajnih jedinica u kampovima i kod privatnih iznajmljivača,
rezultirala je činjenicom da su gosti koji su koristili takav oblik
smještaja, posebice oni koji su odmor organizirali individualno, ra-
nije napuštali odmorišta uslijed nepovoljnih vremenskih prilika, ili
su pak odmor otkazivali u posljednji trenutak.
Unatoč vrlo dobroj posjećenosti naših destinacija u rujnu, sveuku-
pno gledano možemo zaključiti da dosadašnji tijek sezone karakter-
izira određeni zaostatak u rezultatima «glavnih» tržišta Njemačke
(-2% u dolascima, te broj noćenja jednak prošlogodišnjem) i Italije
(-1% u dolascima i -4% u noćenjima), kao i Francuske (-12%
u dolascima i -10% u noćenjima), tržišta koje je do ove godine
bilježilo najsnažnije stope rasta. Česi, nažalost, već nekoliko godina
za redom bilježe minuse, koji ove godine iznose -4% u dolascima
i -2% u noćenjima. Po prvi puta nakon deset godina negativne
pokazatelje bilježi mađarsko tržište (-10% u dolascima i -8% u
noćenjima), čemu je, osim gospodarske krize u toj zemlji, svakako
«kumovala» i negativna medijska atmosfera nastala nakon rušenja
bespravno sagrađenih objekata u vlasništvu Mađara na Viru, ali
i nastojanja tamošnjih turističkih djelatnika da goste zadrže na
domaćim destinacijama i odvrate ih od putovanja u inozemstvo,
posebice Hrvatsku koju doživljavaju kao najopasnijeg konkuren-
ta.
Zaustavljanje visoke stope rasta iz prethodnih godina zamjetno je i
na tržištu Nizozemske, koje se ove godine «stalo» na -1% dolazaka,
te broju noćenja jednakom onom iz 2005. Vrlo visok udio bo-
ravka Nizozemaca u kampovima, u korelaciji s lošim vremenskim
prilikama tijekom kolovoza, zasigurno je značajan razlog ovakvim
pokazateljima. Belgija je ostvarila +1% u dolascima, no istovreme-
no i -4% u noćenjima. Pad je udio organiziranog prometa uslijed
ukidanja subvencija, uvođenja nove stope PDV-a, kao i visokih
cijena u Dubrovniku (najznačajnijoj destinaciji za belgijske orga-
nizatore putovanja) očigledno su ostavili posljedice na rezultate s
ovog tržišta.
Iako je početak sezone nagovještavao potencijalni pad gostiju iz
Velike Britanije, rasplet sezone nam donosi +4% u dolascima, te
+2% u noćenjima s ovog, posljednjih godina sve značajnijeg tržišta.
Slična je i situacija na tržištu Skandinavije. Kumulativni porast
od 5% u dolascima i 2% u noćenjima donijeli su dobri rezultati
Švedske (+5% u dolascima i noćenjima) i Norveške (+21% u dol-
STAN
JE N
A TR
ŽIŠT
IMA
www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 17
ascima i +17% u noćenjima), koji su kompenzirali minuse s tržišta
Danske (-5% u dolascima i -8% u noćenjima) i stagnaciju Finaca.
Značajan porast u ovoj godini bilježi tržište Austrije (+7% u dol-
ascima i +8% u noćenjima). Ova činjenica posebno veseli u kon-
tekstu ukupnog emitivnog potencijala tržišta u kojem Hrvatska
zauzima izuzetno važno mjesto. Slično možemo konstatirati i za
Sloveniju, koja je premašila 900.000 posjeta i 5,5 milijuna noćenja
Slovenaca u našoj zemlji, čime se još snažnije učvršćuje na trećem
mjestu za Hrvatsku najznačajnijih emitivnih tržišta.
Za razliku od Češke, susjedna Slovačka već drugu godinu za redom
bilježi odlične pokazatelje, te u ovoj godini govorimo o +19% u
dolascima i +18% u noćenjima. Hrvatska je već dugi niz godina
odredište «broj jedan» za Slovake.
Vrlo visoku stopu porasta ostvarila su i tržišta Španjolske (+30%
dolasci, +33% noćenja), te Švicarske (+22% dolasci, +15%
noćenja). Riječ je o tržištima s velikim potencijalom i mogućnošću
zadržavanja visoke stope rasta i u narednim godinama.
Dugogodišnji «gubitnik» Poljska, izgleda da se ponovo oporav-
lja, ostvarivši u ovoj godini porast od 10% u dolascima i 19% u
noćenjima. Najave govore da bi se sličan trend mogao nastaviti i
u 2007. Ruski su turoperatori ipak uspjeli «odoljeti» udaru nasta-
lom uslijed povišenja cijena, ukidanja subvencija i uvođenja dife-
rencijalne stope PDV-a, ostvarivši izvanrednih +34% u dolascima
i noćenjima. Odličan je i rezultat s tržišta SAD-a (+33% u dol-
ascima i +29% u noćenjima), gdje s optimizmom možemo ući i
u narednu sezonu, posebice u kontekstu činjenice da se po prvi
puta (Delta Airlines) uvode direktni letovi sa sjevernoameričkog
kontinenta za Hrvatsku, što će svakako biti poticajan čimbenik za
turistički promet prema našoj zemlji.
Na kraju valja spomenuti i odlične rezultate domaćih gostiju: +7%
u dolascima i +8% u noćenjima. Za vjerovati je, da je za ovakvo
povećanje zaslužan i pojačani inspekcijski nadzor iznajmljivača, s
ciljem suzbijanja boravka gostiju «na crno».
NJEMAČKAPrema anketi koju smo proveli među turoperatorima, možemo
izvijestiti da realizirani buking varira u rasponu od određenog po-
rasta, do pada u odnosu na prethodnu godinu. Organizatori put-
ovanja ističu povećanje cijena kao glavni razlog za ostvareni pad
bukinga. Ipak, većina ističe vrlo dobru prodaju u posezoni.
Treba istaknuti da se klima u njemačkom društvu ipak polako mi-
jenja na bolje i da je prisutno nešto više optimizma nego prijašnjih
godina. I analize putovanja njemačkih građana za 2005. godinu
pokazuju uzlazni trend. Ponovo ih je putovalo više od 66 milijuna,
a na svojim su putovanjima potrošili cca. 58 mlrd. eura. Također,
Nijemci su u 2005. godini više putovali u inozemstvo (68% uku-
pnih putovanja, u odnosu na 62% godinu dana ranije) a aktualne
procjene govore da će slični trendovi biti nastavljeni i u 2006. go-
dini. Ono što se sigurno neće promijeniti preko noći je gospodar-
ska situacija. Zbog nje će Nijemci (ili veći dio njih) i dalje biti
vrlo osjetljivi na cijene što se iz ovog izvješća i prepoznaje. Zato
valja posebno voditi računa o cjenovnoj politici tj. o „vrijednosti za
novac“ kada je riječ o njemačkom tržištu.
Prodaja turističkih aranžmana i prijevoznih karata u Njemačkoj
putem Interneta, prema analizi tvrtke Web-Tourismus iz Münche-
na, bilježi i dalje značajan rast i u 2005. godini je dosegnula vri-
jednost od 9,45 milijardi eura ( što je povećanje od 37% u odnosu
na 2004.).
Njemački ministar fi nancija gosp. Peer Steinbrück pozvao je putem
medija njemačke građane da manje putuju na odmor i na taj način
štede za starost i zdravstvenu skrb, te da više računa vode o općem
dobru svoje zemlje, a manje o osobnim interesima. Njegova izjava
izazvala je negodovanje u njemačkim turističkim krugovima.
U razdoblju siječanj – rujan, s njemačkog smo tržišta ostvarili
1.442.384 dolazaka i 10.665.573 noćenja. Rezultat je u odnosu
na prethodnu godinu 2% slabiji u dolascima, dok su noćenja na
prošlogodišnjoj razini. Činjenica da su odlični rezultati predsezone
potpuno poništeni u dva glavna mjeseca sezone, govori nam da up-
ravo ta dva mjeseca moraju biti posebno analizirani po županijama.
Jedan dio loših rezultata sigurno ide „na dušu“ lošim vremenskim
prilikama, naročito u kolovozu, ali je i srpanj zabilježio 2% manje
dolazaka, unatoč izvrsnom vremenu. Dakle, za ovakvo stanje post-
oje razlozi koje moramo detektirati i poduzeti mjere da sadašnju
stagnaciju ponovo usmjerimo prema pozitivnim trendovima.
Turoperatori se uglavnom žale na previsoke cijene u hotelima sa
dvije i tri zvjezdice, koje ne odgovaraju ponuđenoj kvaliteti. Spo-
minju i primjere odličnih hotela sa četiri i pet zvjezdica, gdje cijene
i nisu upitne, ali je upitna ponuda u samoj destinaciji koja nije
18 HTZ GLASNIK www.hrvatska.hr
s t a n j e n a t r ž i š t i m a
na kvalitativnoj razini smještajnih objekata. Nadalje, moramo spo-
menuti i primjedbe ADAC-a koji primjećuje da su cijene u auto
kampovima u posljednjih pet godina porasle 35,6% (Italija je is-
tovremeno rasla 12%) te da i u tom segmentu danas imamo nivo
cijena koji ne odgovara ponuđenoj vrijednosti.
Sukladno najavama, mjesec rujan je opravdao očekivanja i smanjio
dio zaostatka iz srpnja i kolovoza. Sigurno je da ćemo do kraja
godine zaostatak u dolascima dodatno smanjiti budući je buking
dobar i u listopadu, te da ćemo do kraja sezone u dolascima dostići
lanjske rezultate.
TUI
U Istri i na Kvarneru bilježe jednoznamenkasti minus u odnosu
na prošlu godinu. U naletima na Dubrovnik bilježi dvoznamen-
kasti minus, dok im je buking vezan za nalete na Split, kako kažu,
u dobrom plusu. Razloge smanjenoj potražnji vide isključivo u
cijenama koje ne odgovaraju pruženoj kvaliteti. Također ističu i
nekorektnost u ponašanju nekih hrvatskih partnera koji se ne drže
ugovora i ne izvještavaju na vrijeme o problemima na terenu, kao
što su buka, nedovršena gradilišta odnosno nedovršeni bazeni.
Zbog tih su činjenica ove godine iznimno imali više reklamacija
nego dosadašnjih godina.
Skreću pažnju i na činjenicu da se sve više hrvatskih hotela mod-
ernizira i dovodi na standard četiri ili pet zvjezdica. Sukladno tome,
povećava se i cijena, međutim, ponuda izvan hotela ostaju ista,
odnosno u destinacijama nema dodatnih poboljšanja ponude.
Upravo pripremaju kataloge za slijedeću godinu, ali budući su od
nekih hotelijera ponovo dobili povećanje cijena, nisu preveliki op-
timisti.
ITS (REWE GRUPA)
Autoprogram
Do sada su bukirali 34.000 putnika, što znači da je ukupni buking
u plusu od 4,6%. Iznimno su zadovoljni bukingom u Dalmaciji,
dok su Istra i Kvarner na razini prošle godine.
Avio program
Kao i većina drugih TO, ITS bilježi minus u bukingu avio pro-
grama. Naleti na Split su ukupno u minusu od 5%, te je bukirano
12.500 putnika. Naleti na Dubrovnik su u minusu od 35%, a
bukirano je 5500 putnika. Također ističu nesrazmjer između vri-
jednosti i cijene koštanja aranžmana kao glavni razlog lošeg buk-
inga. Ističu zabrinutost za slijedeću godinu, budući da su i oni od
nekih hotelijera dobili više cijene.
MISIR
Ovu će god završiti sa cca. 5% porasta, što znaci da na kraju se-
zone računaju sa ukupno 20.000 putnika. Pred i post sezonom,
vrlo su zadovoljni, dok su lošiji buking zabilježili u glavnoj sezoni.
Nedostajalo im je i avionskih sjedala, a ponegdje i hotelskih kapa-
citeta. Vrlo dobro su plasirali klasična grupna kružna putovanja,
tako da taj program za slijedeću godinu žele i proširiti. U program
uvrštavaju sve više i male obiteljske hotele. I oni ističu zabrinutost
za slijedeću sezonu, zbog previsokih cijena.
NECKERMANN ( Thomas Cook)
Autoprogram
Ukupno bilježe minus od 4%. U Istri su bukirali 6.250 putnika
u hotelima i 3.600 u apartmanima. Osim Poreča i Rovinja, svim
ostalim destinacijama u Istri su zadovoljni.
Na Kvarneru su ostvarili promet od 3.500 putnika u hotelima i 220
u apartmanima, što je za 8,6% slabiji rezultat od prošlogodišnjeg.
Najviše problema imali su u Novom Vinodolskom.
Avio program
Računaju da će godinu završiti sa minusom od 10–12 % u ovom
programu. Buking vezan na nalete na Dubrovnik u minusu je 20
%, dok je onaj vezan na nalete na Split u minusu od 5 %. I oni
ističu previsoke cijene kao glavni razlog slabije potražnje i izražavaju
zabrinutost za slijedeću godinu.
DER/ADAC
Bukingom su uglavnom zadovoljni, a ukupno bilježe dvoznamen-
kasti plus. Za slijedeću su godinu zabrinuti zbog cijena, ponegdje
povećanih za 10–15 %.
ALLTOURS
U Hrvatskoj rade isključivo avio program, vezan na zračne luke
Split i Dubrovnik. Za sada zadovoljni bukingom koji je na
prošlogodišnjoj razini.
ID RIVA TOURS
Ukupan buking je za 5% bolji u odnosu na prošlu godinu. Ostvari-
li su izvrstan buking u rujnu u hotelima, privatnom smještaju i na
krstarenjima. Očekuju puno bolju posezonu od prošlogodišnje.
www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 19
FTI-BIGXTRA
Buking avio programa u Dalmaciji je u padu. Najbolje se prodaje
auto program u Istri i na Kvarneru. Kao razlog za pad bukinga avio
programa navode povećanje cijena.
Bemex Reisen
Buking je u laganom padu u odnosu na prošlu godinu. Najbolje se
prodaju destinacije Istra i Kvarner.
Reisebüro Gusic
Buking je nešto bolji nego prošle godine. Hoteli i privatni smještaj
prodaju se podjednako dobro. Najbolje prodavane destinacije su
Istra i Kvarner.
Reisebüro Tomic
Vrlo su zadovoljni bukingom i očekuju porast od 12% u odnosu
na prošlu godinu.
Reisebüro Zlataric
Zadovoljni su bukingom za destinaciju Zadar i imaju gotovo pot-
puno rasprodane letove u rujnu i listopadu. Letove za Brač su bili
prisiljeni stornirati zbog visokih cijena hotela.
ALPETOUR
Buking je u laganom padu u odnosu na prošlu godinu. Najbolje
prodavana destinacija je Istra, a dobro su prodavane i kružne ture.
Kao razlog pada navode povećanje cijena.
ITALIJANjihov se program sastoji većim dijelom iz hotela, a manjim od
apartmana u Istri, na Kvarneru i u Dalmaciji, gdje se narednih go-
dina planira proširiti ponuda. Dana 31. srpnja 2006. Ministarstvo
turizma i kulturnih dobara Italije otvorilo je javnu anketu na web
stranici www.turistiprotagonisti.it za Talijane koji putuju u ino-
zemstvo. Na toj web stranici svaki gost može iznijeti svoje mišljenje
vezano uz opredjeljenje za stranu turističku destinaciju umjesto
domaće. Postavljena su pitanja:
1. Zašto ste se opredijelili za određenu destinaciju (i koju)?
2. Što ste primijetili kao novost u toj destinaciji?
3. Koja iskustva u hotelijerstvu bi trebalo kopirati u Italiji?
4. Koje usluge, zabava i ostale mogućnosti mogu poboljšati talijan-
ski turistički sustav?
Nakon analiza svih pristiglih anketa proizašlo je da su razlozi za
odlazak Talijana na godišnji odmor višestruki.
Prvi i osnovni razlog su visoke cijene turističkih usluga u Ital-
iji. «Kompletna će analiza biti dostavljena svim subjektima u
turističkom sektoru koji će usporedbom i novim saznanjima
pomoći Italiji da bude konkurentnija ostalim turističkim desti-
nacijama.» rekao je ministar Rutelli. Usput nije propustio pozvati
Talijane da u što većem broju provedu svoje godišnje odmore u
vlastitoj zemlji.
Negativno ozračje vezano uz ekonomsku situaciju talijanskog gos-
podarstva i sve mjere ekonomske politike koje se moraju poduzeti
radi konsolidiranja vanjskog duga od strane nove vlade, natjeralo je
Talijane na sljedeća razmišljanja:
promjena vlade prouzročit će restriktivniju politiku (porezi, po-
rasti cijena, vrijednost novca i sl.) radi smanjenja vanjskog duga
što nameće EU,
ekonomska situacija neće doživjeti brzo poboljšanje,
socijalna davanja i socijalna sigurnost bit će ugroženi,
povećanje osobnih primanja je neizvjesno,
povećanje cijena kretat će se između 5-7%.
Naravno, u takvom kontekstu sigurno je da će u odluku Talijana o
odabiru odmorišne destinacije veliku važnost imati odnos kvalite-
ta/cijena, koji je ponegdje u Hrvatskoj, posebice u segmentu kam-
pova, ove godine neprimjeren.
Činjenica je da ove godine nakon dužeg vremena bilježimo blagi
pad s talijanskog tržišta. Uvjereni smo da razloge smanjenja dol-
azaka i ostvarenih noćenja Talijana treba tražiti ne samo u njihovoj
ekonomskoj situaciji i nesigurnom ozračju koji se stvara uslijed
ekonomskih mjera novoizabrane vlade, već i u različitim tržišnim
uvjetima prouzročenih od strane konkurentskih destinacija i naših
turističkih subjekata.
Promotrimo li ovogodišnje pokazatelje kronološki, možemo kon-
statirati da je turistička sezona s tržišta Italije počela s nešto lošijim
rezultatima koje smo ostvarili za vrijeme uskršnjih praznika.
Nakon uskršnjih praznika bilježe se bolji rezultati za sve regije,
u vremenu travanjskih prazničnih «mostova» i za vrijeme prvos-
20 HTZ GLASNIK www.hrvatska.hr
s t a n j e n a t r ž i š t i m a
vibanjskog praznika. Lipanj i srpanj donose nam otprilike rezultate
približno jednake prošlogodišnjima, dok se u kolovozu (najvažniji
mjesec za talijansko tržište) bilježi pad ostvarenih dolazaka od 2%
i pad noćenja od 4% (-17.900 dolazaka i -236.760 noćenja). Ti su
minusi prvenstveno ostvareni u Istri i na Kvarneru, gdje se bilježi
podbačaj većinom u kampovima, prouzročen najčešće neadekvat-
nim porastom cijena i lošim vremenskim prilikama. Ostvareni
minus iz kolovoza, zbog velikog broja dolazaka i noćenja koncen-
triranih u tom razdoblju, nažalost, teško se mogao kompenzirati
rezultatima u ostatku godine. Naime, ne smijemo zaboraviti da
se u mjesecu kolovozu ostvaruje skoro 50% ukupnih dolazaka i
noćenja s talijanskog tržišta.
U rujnu se vremenski uvjeti poboljšavaju, te u tom mjesecu
bilježimo porast, kako u dolascima tako i u noćenjima (+4% dol-
azaka i +2% noćenja). Takav rezultat je manjim dijelom kompen-
zirao zaostatak za prošlogodišnjim pokazateljima u dolascima, ali
ne i u noćenjima. Na kraju rujna bilježimo zaostatak od 14.723
dolazaka i 240.746 noćenja.
Prema prikupljenim podacima od talijanskih organizatora put-
ovanja, njihov promet prema Hrvatskoj uglavnom nije podbacio.
Većina turoperatora srednje i južne Italije izuzetno je zadovoljna
ostvarenim rezultatima. Ipak, u usporedbi podataka 2005./2006.
uočavaju se veliki raskoraci (primjer MareNostrum iz Pescare).
Nažalost, podaci knjiženja, koje turoperatori nerado daju, često
nisu mjerodavni. Stiče se dojam da se ne iznose realni brojčani
pokazatelji brojkama kako bi se stekao bolji rejting u Hrvatskoj,
odnosno bolji kredibilitet kod hotelskih kuća.
Prijevoznici SNAV i Jadrolinija (podaci Amarorija-lučki zastupnik
za Italiju) izuzetno su zadovoljni ostvarenim rezultatima. Prema
riječima komercijalnog direktora SNAV-a Claudia di Mare, bro-
dar je polučio gotovo iste rezultate kao i prošle godine, premda su
ove godine smanjili kapacitete na linijama za Hrvatsku (ukinuta
je linija SNAV-a na relaciji Ancona–Zadar, a kapacitet plovila na
relaciji Pescara-Starigrad-Split je smanjen.
Sicilijanski organizatori putovanja koji u Hrvatsku kreću isključivo
charter letovima također iznose pozitivne podatke. Ističu dobru
popunjenost zrakoplova premda ove godine imaju veći broj rotaci-
ja, a susrećemo i nove organizatore putovanja. Ovim se potvrđuje
uspješnost svih poduzetih aktivnosti u Siciliji, poglavito radionice
B2B i sudjelovanja na trade sajmu Sicilija Travelexpo u Palermu.
Premda nam je ove godine geopolitička situacija bila naklonjena,
kao i cvjetanje algi te pojava meduza u Tirenskom moru, mnogo-
brojni Talijani (last minute gosti, koji nisu uplatili nikakvo put-
ovanje) zbog nepovoljnih vremenskih prilika ostali su radije kod
kuće. Klima se ovo ljeto “poigrala” i sa srednjom Italijom gdje je
kišilo gotovo svaki dan u mjesecu kolovozu.
Nažalost, do kraja godine trenutni se minus ne može nadokna-
diti (obzirom da preostali mjeseci imaju vrlo mali udio u ukupnim
godišnjim pokazateljima), te stoga predviđamo da će realizaci-
ja s talijanskog tržišta u završnici ostati na -1% dolazaka i -4%
noćenja.
SLOVENIJA
Ostvarenim rezultatima na slovenskom tržištu za prvih devet
mjeseci možemo biti izuzetno zadovoljni. Naime, iako je nakon
vrlo uspješnog srpnja, kad su Slovenci bili najbrojniji strani gosti
u Hrvatskoj i imali povećanje od 4% u kumulativu, došlo do
laganog pada od 1% noćenja u kolovozu, tržište se i dalje kreće u
granicama predviđanja i bilježi ukupni kumulativni rast od 3%
u odnosu na prethodnu godinu. U apsolutnom iznosu navedeno
predstavlja skoro 200.000 noćenja.
Kolovoz je, nažalost, vremenski bio jako nepovoljan, a ovo je
tržište zbog blizine, dobrog praćenja hrvatskih medija i svoje
usmjerenosti na kampiranje i privatni smještaj, u najvećoj mjeri
osjetilo posljedice.
Međutim posezona, odnosno rujan, je bila vremenski izuzetno
povoljna, što je rezultiralo velikim povećanjem u odnosu na isto
prošlogodišnje razdoblje. U rujnu je ostvareno više od 409.000
noćenja, što je za oko 70.000 noćenja više nego prošle godine.
U kumulativu za devet mjeseci ostvareno je više od 900.000 dol-
azaka i više od 5,5 milijuna noćenja, pa sa sigurnošću možemo
najaviti da će ovo biti najuspješnija sezona na slovenskom tržištu.
Navedeno povećanje od 3% u odnosu na prošlu godinu će se i
zadržati do kraja godine. Slovenski gosti su, prema pokazateljima
noćenja, na drugom mjestu po udjelu u ukupnom turističkom
prometu, odmah iza Njemačke.
U tom kontekstu treba spomenuti i sve brojnije aktivnosti
nositelja turističke ponude u Hrvatskoj, koji su shvatili da bez
aktivnog sudjelovanja u promociji na ovom tržištu ne mogu
očekivati povećanja, niti održavanje prethodno postignutih do-
brih rezultata.
U regionalnoj distribuciji slovenskih gostiju, primjećuje se lagano
preusmjeravanje od Istre prema Dalmaciji, pa je Istra imala pad
www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 21
od 4%, Kvarner isto tako, ali samo u kolovozu, a veća povećanja
bilježe Zadarska, Šibenska i Dubrovačko-neretvanska regija, i
to u rasponu od 5-14%. Navedeno je u velikoj mjeri izazvano i
strukturom kapaciteta, ali sigurno nije zanemarivo da su nasto-
janja i aktivnosti dalmatinskih regija na ovom tržištu neusporedi-
vo veća. Tijekom devetog mjeseca gotovo sve regije su zabilježile
velika povećanja Slovenaca, i to u rasponu od 15-30%, što se
odrazilo i na godišnjim rezultatima.
Većina turoperatora u Sloveniji izražava zadovoljstvo realizacijom
i tijekom turističke sezone, iako vrlo teško daju podatke, pa se
može procijeniti da imaju prosječno povećanje gostiju od 5-10%.
Prisutne su, nažalost i primjedbe, koje se gotovo u pravilu odnose
na gostoljubivost domaćina i čistoću okoliša, te ponegdje na ci-
jene, iako primjećuju i poboljšanja u svim segmentima.
Obzirom na izrazito povoljne cjenovne ponude aranžmana u
bližim konkurentskim turističkim destinacijama, Hrvatska po-
nuda mora ozbiljno analizirati svoju cjenovnu politiku, kako ne
se ne bi dogodilo da postanemo destinacija koja ne nudi dobru
„vrijednost za novac“, što se sve češće čuje u turističkim krugovi-
ma, i to ne samo u Hrvatskoj.
Temeljem svega navedenog, očekujemo do sada najbolju
turističku sezonu na slovenskom tržištu, s više od 950.000 dol-
azaka i 5.600.000 noćenja. Prostora za povećanja još uvijek ima
i to u agresivnijoj, aktivnijoj i raznovrsnijoj ponudi, te njenoj
kvalitetnoj medijskoj promociji, posebno u pred i posezonskom
razdoblju.
ČEŠKAU našim ranijim predviđanjima, izvješćima i komentarima, do kra-
ja sezone smo očekivali pad noćenja u odnosu na 2005. u rasponu
od 4 do 5%, premda su ocjene ovdašnjih turoperatora s početka
godine i nakon turističkog sajma „HOLIDAY WORLD“ u veljači,
ukazivala na rezultate približno jednake prošlogodišnjima.
U međuvremenu je došlo do znakovitog ali očekivanog smanjen-
ja broja dolazaka i noćenja iz Češke u lipnju (-8% u dolascima,
odnosno -7% u noćenjima), što je donijelo manjak od 53.000
noćenja. S razlogom smo očekivali da će srpanj biti barometar
uspješnosti sezone, jer se u tom mjesecu realizira 38% svih dol-
azaka čeških turista u Hrvatskoj. U srpnju je ostvaren minus od
5% u dolascima i 4% u noćenjima, tj. ukupni manjak od 62.000
noćenja. U kolovozu je ostvaren manjak od 20.000 noćenja ili 2%,
dok je u rujnu ostvaren višak od 38.000 noćenja, tj. 7% više nego
u 2005. Kolovoz u ukupnoj strukturi donosi 30%, a u rujan 14%
ostvarenih dolazaka/noćenja.
U totalu, u razdoblju siječanj-rujan 2006., Hrvatsku je posjeti-
lo 598.100 čeških turista, koji su ostvarili 3.979.190 noćenja.
Prosječno su češki turisti u Hrvatskoj boravili 6-7 dana.
Struktura prema županijama je sljedeća:
Splitsko-dalmatinska županija
209.490 dolazaka i 1.487.109 noćenja ili 38%
Istarska županija
92.844 dolazaka i 622.815 noćenja ili 16%
Primorsko-goranska županija
87.027 dolazaka i 554.225 noćenja ili 14%
Zadarska županija
77.845 dolazaka i 525.392 noćenja ili 13%
Šibensko-kninska županija
76.780 dolazaka i 445.879 noćenja ili 11%
Dubrovačko-neretvanska županija
34.650 dolazaka i 245.301 noćenja ili 6%,
Ostatak Hrvatske
19.464 dolazaka i 98.479 noćenja ili 2%.
Ukupno ostvareni rezultati predstavljaju pad dolazaka u Hrvatsku
od 4% odnosno pad noćenja od 2%, tj. ukupni manjak od 92.000
noćenja u odnosu na 2005.
Ipak, podaci su različiti prema regijama-županijama:
- ukupni pad noćenja u Primorsko-goranskoj županiji iznosi 7%, u
Istarskoj županiji 6%, Zadarskoj 5%, a Šibensko-kninskoj 3%.
- povećanje broja noćenja ostvareno je u Dubrovačko-neretvanskoj
županiji (3%) i u Splitsko-dalmatinskoj (2%) - u ovoj županiji se
ostvaruje 38% svih dolazaka i noćenja čeških turista u Hrvatskoj.
Na češkom tržištu su se promijenile mnoge okolnosti i ovisno o
našoj daljnjoj percepciji istog, postoje realne pretpostavke da se ono
u cijelosti stabilizira i nadalje ostane jedan od važnih čimbenika u
ukupnom rezultatu hrvatskog turizma. Naravno, unatoč smanjen-
jima posjeta Hrvatska i njena obala ostaju i dalje na prvom mjestu
omiljenih destinacija za češke turiste.
22 HTZ GLASNIK www.hrvatska.hr
s t a n j e n a t r ž i š t i m a
AUSTRIJAOstvareni turistički rezultati za devet mjeseci na tržištu Austrije i
dalje su izvrsni. Ostvareno je 717.694 dolazaka, uz indeks od 107.
Navedeni indeks bolji je za 5% od indeksa stranih gostiju na razini
države, dok je u ukupnom zbroju gostiju bolji za 4%. Realizirano
je i 3.933.744 noćenja, uz indeks 108. Obzirom da se sa austri-
jskog tržišta očekuje realizacija dodatnih grupa i individualaca u
listopadu, uvjerenja smo da će broj noćenja premašiti impozantnu
brojku od 4 milijuna.
Rujan je u dolascima bio bolji za 6%, a u noćenjima za 8%, što još
jednom ukazuje na činjenicu da su Austrijanci i te kako zahvalni
gosti posezone.
Sagledavajući ostvarenu statistiku za devet mjeseci po turističkim
regijama, veseli podatak da su Austrijanci svugdje u «pozitivi».
Kod Istre je povećanje u dolascima od 3% ostvareno uz 278.848
dolazaka, a noćenja su bolja za 5% (ostvareno ih je 1.811.605).
Kvarner bilježi povećanje u dolascima od 9%, ostvareno uz 178.853
dolazaka, a realizirano je i 1.009.196 noćenja indeksom ostvarenja
od 109.
Zadar je u dolascima i noćenjima u povećanju od 18%.
Splitsko-dalmatinska regija je samo u rujnu u dolascima slabija za
4% dok su noćenja bolja za 4%.
Šibensko-kninska regija je za devet mjeseci u dolascima bolja za
6,7% dok su ostvarena noćenja bolja za 6,8%.
Dubrovačko-neretvanska regija za rujan u dolascima bilježi porast
od nevjerojatnih 45%, dok su noćenja u porastu od 19%.
Navedeni pokazatelji ilustrativno pokazuju koliko Austrijanci vole
čitavu našu obalu. Proširenje prometa na južne regije zacijelo je
omogućio i novi auto puta do Splita.
Kako se i službeno turistička sezona bliži kraju, organizatori put-
ovanja uglavnom iskazuju zadovoljstvo ovogodišnjom prodajnom
realizacijom. TERRA, ADRIA, ITS BILLA, NOVASOL, INTER-
HOME, više su nego zadovoljni ostvarenjem, što pokazuju i re-
zultati. Poneki, kao što su GRUBER, SPRINGER smatraju da je
umanjenju njihovih rezultata pridonijelo intenziviranje individu-
alnih putovanja, naročito za Dalmaciju. Avio aranžmani su se iz
navedenog razloga prodavali lošije nego prošle godine, a Springer
ih je na početku turističke sezone i stornirao.
Pouku koju u svakom slučaju iz ove sezone moramo izvući je da
treba voditi računa o sljedećim negativnim elementima: nekorekt-
no podizanje cijena od strane nekih hotelijera, cjenovne promjene
tijekom sezone, kao i stopiranje bukinga organizatorima putovanja
uoči vrhunca turističke sezone.
Reisen Terra Salzburg
Prodali su 78.863 paxa, naprema 67.236 paxa lani, što predstavlja
porast od 17,3%. Najveći porast ostvaren je u hotelskom smještaju
i to 35,1%, dok je u apartmanskom smještaju realizirano +5,6%.
Najveći porast bilježi Dalmacija 27,5% (hoteli 69,1%, apartmani
6,3%), Kvarner 25% (hoteli 54,8%, apartmani 3,7%), te Istra
7,2% (hoteli 8,6%, apartmani 6,2%). Financijski efekti bolji su im
u odnosu na prošlu godinu za 24,4%.
Gruber Reisen Graz
Realizirali su 26.044 paxa, što predstavlja pad od 11,5%. Od toga
je avionskih gosti ju 10.061 ili 14% manji nego lani.
Adria Reisen Wien
Prodali su 19.208 paxa. Prošle godine su realizirali 19.897 paxa,
no zadovoljni su ostvarenjem fi nancijskog rezultata koji je već sada
bolji nego u 2005.
ITS BILLA Wien
Realizirali su 16.800 paxa, što je 28% više u odnosu na prošlu
godinu,
Springer Reisen Klagenfurt
Prodano je 9.438 paxa, naprema 9.524 paxa lani. Očekuju re-
alizaciju velike grupe u studenom u Opatiji, čime bi i premašili
prošlogodišnji broj gostiju. Najviše ih veseli trajanje boravka indi-
vidualnih gostiju, koje je u prosjeku iznosilo 6,75 noći po osobi,
što je više nego dobro. Kod grupa i bus programa ostvaruju u pros-
jeku 2,84 noći po boravku.
NOVASOL Innsbruck
Kao najjači prodavač smještaja u privatnim vilama i apartmanima,
ostvarili su porast preko 100%. u odnosu na prošlu godinu.
www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 23
INTERHOME Innsbruck
Ostvarili su povećanje prometa od 26,4%, što se uglavnom odnosi
na male privatne objekte. Sam rujan bio je bolji za 30,3%.
SABTOURS/RAML Reisen Linz
Veoma su ponosni ostvarenim rezultatima na ove godine uspostav-
ljenom charteru Linz-Zadar. Realizirali su preko 600 gostiju, što za
prvu sezonu smatraju više nego dobrim.
Pojedinačni aranžmani
Lijepo vrijeme u rujnu pridonijelo je velikom interesu i dodatnoj
potražnji za putovanjem u Hrvatsku. Izuzetan interes nastavlja
se i u listopadu. Navedeno ukazuje da Austrijanci i te kako vole
putovati i u posezoni. To je ono što nas mora i te kako veseliti, a
ujedno i obavezati da kvalitetnu turističku uslugu pružamo kon-
tinuirano, te da i ponuda posezone mora biti i dalje atraktivna i
raznovrsna.
NIZOZEMSKAGotovo svi nizozemski turoperatori od kojih su prikupljeni
podaci o prodaji, zadovoljni su ovogodišnjim rezultatima.
Službena NIPO statistika također pokazuje 14% bolje turop-
eratorske rezultate nego lani. Izostanak individualnih gostiju u
kolovozu, koji je prouzročio i kumulativnu stagnaciju brojčanih
pokazatelja, svi odreda pripisuju izuzetno lošim vremenskim
prilikama i određenim dijelom negativnim novinskim člancima
o nizozemskom novinaru koji je napadnut u Splitu.
• OAD REIZEN – nakon podvlačenja crte na koncu rujna,
imaju 1% više gostiju nego lani. Očekivali su bolje rezultate
- Istra je neznatno podbacila, ali je podbačaj nadoknadila Dal-
macija. Žele ulagati sredstva u udruženo oglašavanje u 2007.
• I.D. RIVA TOURS – zadovoljni su ostvarenim rezultatima - u
konačnici će imati između 5 i 8% više gostiju nego lani. Iako
su od strane hotelijera dobili solidne cijene, nije bilo dodatnih
posebnih uvjeta, popusta i sl. Radeći analizu cijena, došli su do
zaključka da je Istra povisila cijene između 5 i 10% u odnosu
na lanjsku sezonu, dok je Dalmacija uglavnom ostala na istoj
cjenovnoj razini. Žele ulagati sredstva u udruženo oglašavanje
u 2007. godini.
• HAPPY HOME – u odnosu na prošlu godinu imali su 25%
lošiji buking.
• KRAS – u 2006. u odnosu na 2005. bilježe rast bukinga od
100%. Navedeno iznosi preko 14.000 noćenja. U posezoni su
se odlično prodavale biciklističke ture po Istri. Gospođa odgov-
orna za hrvatsko tržište, Helle vn Doorn, prelazi u sestrinsku
tvrtku OAD Reizena, Bex Reizen, gdje će se zauzeti da Hrvatsku
uvrste u svoje programe.
• DE JONG INTRA VAKANTIES – izuzetno su zadovoljni
sezonom. Imaju 30% bolji buking nego lani. Žele ulagati sred-
stva u udruženo oglašavanje u 2007.
• TIME TO TRAVEL TOURS – novi turoperator koji je ove
godine počeo prodavati Hrvatsku. Sudjelovali su na sajmu 50
Plus. Iako su za ovo ljeto prodali samo 75 aranžmana ne odu-
staju od Hrvatske. Koncem mjeseca putuju u Dubrovnik i Split
zbog zakupa kapaciteta.
• VITAL – 2000 – izuzetno su zadovoljni ovogodišnjim rezul-
tatima. U 2005. godini imali su 3.396 gostiju koji su ostvarili
39.201 noćenja. Ove godine su imali 3.721 gosta, koji su ost-
varili 43.334 noćenja. Navedeno predstavlja 10% više dolazaka
nego lani, kao i 10,5% vise noćenja.
• VACANCESELECT – na koncu sezone imaju preko 30%
bolji buking, uz 50% bolje fi nancijske rezultate, što je premašilo
sva očekivanja.
• VRIJ UIT – član grupacije Th omas Cook zadovoljan je re-
zultatima ovogodišnje sezone. Imali su nešto više od 15.000
putnika koji su Hrvatsku posjetili osobnim automobilima i au-
tobusima. Nemaju avio programe.
• VACANSOLEIL – zabilježili su 23% povećanja prodaje, te su
izuzetno zadovoljni ostvarenim rezultatima.
• TUI – ove godine bilježe 10% bolje rezultate nego lani. Zado-
voljni su bukingom. Za slijedeću godinu najavljuju nove bus
ture i charter liniju za Pulu. Uglavnom su aktivnosti koncen-
trirali na Istru.
• KRISTAL REIZEN – buking je isti kao i prošle godine. Nisu
posebno zadovoljni sezonom, jer su očekivali nešto bolje rezul-
tate.
• BIZZ TRAVEL – Ove godine su nudili samo Istru. Slijedeće
24 HTZ GLASNIK www.hrvatska.hr
s t a n j e n a t r ž i š t i m a
godine šire program uvrštavajući i Dalmaciju. U Istru su pos-
lali 2.700 gostiju, pola charterima Transavie, pola autobusom,
uglavnom u srpnju i kolovozu. 80% gostiju je bilo mlađe starosne
skupine (prosječna starost 19 god.) čiji su interesi uglavnom sunce,
more i noćni život. Dosta njih je bukirano izlete za Plitvice i Italiju.
Gosti su zadovoljni odredištem, a primjedbe su uglavnom odnose
na cijene koje su više nego što su očekivali.
POLJSKARezultati s poljskog tržišta u prvih devet mjeseci 2006. nadmašili
su optimistična očekivanja. Podaci Glavnog ureda HTZ-a poka-
zuju da je u dosadašnjem dijelu godine u Hrvatskoj registrirano
262.998 poljskih gostiju (index 110) i 1.616.532 poljskih noćenja
(index 119). Poljska je u strukturi noćenja u prvih devet mjeseci
sudjelovala s 3,12 % i prosječnim boravkom u Hrvatskoj od 6,14
dana.
Prvi mjesec posezone, rujan, također pokazuje rast broja dolazaka i
rast noćenja poljskih turista - registrirano je 38.048 poljskih gostiju
(index 116) i 191.026 noćenja (index 116).
U županijama na Jadranu, ostvareno je preko 95% svih dolaza-
ka Poljaka u Hrvatsku, a najveći broj poljskih gostiju zabilježen
je Splitsko-dalmatinskoj županiji (79.670 dolazaka i 531.897
noćenja). Osim Zadarske županije, sve ostale su zabilježile
povećanja.
DOLASCI POLJSKIH TURISTA
Županija Dolasci 1.-9. mj.2006. Indeks 06/05
TZŽ Istarske 35,734 113
TZŽ Primorsko-goranske 33,372 120
TZŽ Ličko-senjske 9,679 107
TZŽ Zadarske 31,501 98
TZŽ Šibensko-kninske 34,215 105
TZŽ Splitsko-dalmatinske 79,670 107
TZŽ Dubrovačko-neretvanske 32,583 121
UKUPNO JADRAN 256,754 110
NOĆENJA POLJSKIH TURISTA
Županija Noćenja 1.-9. mj.2006. Indeks 06/05
TZŽ Istarske 262,608 116
TZŽ Primorsko-goranske 187,246 116
TZŽ Ličko-senjske 43,576 130
TZŽ Zadarske 207,345 111
TZŽ Šibensko-kninske 183,605 119
TZŽ Splitsko-dalmatinske 531,897 126
TZŽ Dubrovačko-neretvanske 189,156 118
UKUPNO JADRAN 1,605,433 119
Izvor: TZ Županija na Jadranu
Poljaci su ove godine uglavnom boravili u privatnom smještaju, i
kampovima (85%), a manjem broju u hotelima.
Poljski su turoperatori zadovoljni rezultatima: za razliku od neko-
liko prijašnjih godina, u njihovim se prodajnim centrima tražilo
«mjesto više».
Poljska izlazi gospodarske recesije, Poljaci osjećaju i koriste pred-
nosti ulaska u EU, drugim riječima, imaju više novaca za sebe i za
putovanja.
Hrvatska kao turistička destinacija i dalje ima visoki ugled u Poljs-
koj, predstavljajući optimalnu kombinaciju uloženog novca za
godišnji odmor i doživljaja Mediterana.
Treba naglasiti da Poljaci kao nikada do sada mogu slobodno puto-
vati i birati između sve brojnijih destinacija i sve atraktivnijih po-
nuda. Sve zastupljeniji transport do destinacije postaje zrakoplov.
I ove godine Poljaci uglavnom nose lijepe uspomene iz Hrvatske, a
većina će se i iduće godine ponovno vratiti u zemlju, te preporučiti
najbližoj rodbini i prijateljima hrvatska odmorišta. Zanemarivi dio
Poljaka doživio je neugodnosti u Hrvatskoj (manji broj prijevara
na naplatnim kućicama, građevinski radovi u sezoni) iz čega treba
izvući pouke, ali u kontekstu ukupnih rezultata ove godine ti prob-
lemi ne «bacaju sjenu» na činjenicu, da se poljski turisti ponovno u
sve većem broju vraćaju u Hrvatsku.
MAĐARSKAU rujnu, Hrvatsku je posjetilo 40.864 mađarskih turista što je 6%
manje nego prošle godine, uz ostvarenje 195.403 noćenja, što je
7% manje nego prošle godine. Negativni trend se nastavio, no u
rujnu su indeksi pada nešto niži nego u kolovozu.
U devet mjeseci Hrvatsku je posjetilo 393.989 mađarskih gostiju,
što je 10% manje nego prošle godine, uz ostvarenje 2.178.911
noćenja, što je 8% manje nego prošle godine.
www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 25
Mađarski turoperatori su također ove godine, zabilježili slabije
rezultate. Međutim, u rujnu pad nije bio tolikog intenziteta kao
u kolovozu.
Rezultati mađarskih turoperatora:
- TUI Magyarorszag - ukupno bilježe pad bukinga od -0,8%
(5.027 paxa), uz porast bukinga u hotelima od +12,4% (2.638
paxa), te pad bukinga apartmana od -12,2% (2.389 paxa). Fi-
nancijski rezultati su im bolji nego prošle godine.
- Adriatica.net - ukupno bilježe pad broja dolazaka od 0,8%
(11.562 paxa), no slično kao i TUI, bilježe porast broja noćenja
u hotelima (+19%) i pad bukinga privatnog smještaja, te bolje
fi nancijske rezultate nego prošle godine. Bilježe i značajni
porast noćenja u vilama, malim i obiteljskim hotelima, te na
krstarenjima.
- La Grotta - bilježi pad broja putnika od 16% (11.375 paxa).
- Utas tours - bilježi promet na razini prošle godine. Nakon
izuzetno lošeg kolovoza, rujan je donio «oporavak» u broju gos-
tiju.
- Questor travel - bilježi pad broja dolazaka od 20% (3.618
paxa).
- Neckermann - bilježi porast broja dolazaka od 0,1% (8.704
paxa).
- Adriatica kft. - bilježi porast broja dolazaka od 6,98% (2.124
paxa)
- HBC - bilježi porast broja dolazaka od 5% (12.100 paxa).
- Vista - bilježi pad od 20%
Službeni statistički podaci pokazuju kako je u prvih 6 mjeseci
ove godine 15% mađarskih građana manje putovalo na dulja
putovanja u inozemstvo (2 i više dana). Također, svi stručni iz-
vori govore kako je Hrvatska i ove godine bila najvažnija ino-
zemna destinacija za mađarske građane, kada su u pitanju dulja
putovanja.
Jedan od glavnih razloga slabijih rezultata je izuzetno loša gos-
podarska situacija: od nekadašnje najuspješnije članice Nove
Europe, Mađarska danas bilježi najveći proračunski defi cit u
EU i jedan od najvećih u svijetu, a nacionalna valuta je izgubila
na vrijednosti. Tako je kuna u lipnju 2005. vrijedila 34 forinte,
dok je u lipnju 2006. vrijedila 39 forinti, znači gotovo 15%
više.
Jednako snažan utjecaj su imali i negativni medijski prilozi o
rušenjima protuzakonito sagrađenih apartmana na Viru, čiji su
vlasnici mađarski državljani. Gotovo svi mađarski mediji, tisak,
radio i TV, napose komercijalne TV postaje, danima su preno-
sili i netočno, čak nekorektno prikazivali postupke hrvatskih
vlasti na Viru. Brojne fotografi je na naslovnim stranicama, te
fi lmski prilozi sa Vira negativno su utjecali na dotad izuzetno
pozitivni imidž Hrvatske.
Treći razlog su određeni prilozi u hrvatskim medijima koji su
govorili o Mađarima i koje su mađarski mediji prenosili. Poseb-
no je u mađarskim medijima popraćen prilog Večernjeg lista
u kojemu su se novinari ovoga dnevnog lista predstavljali kao
Mađari i bili «deset puta prevareni». Prilog o tome je emitirala
mađarska izvještajna agencija MTI, a o «prijevarama Mađara»
govorilo se i u tisku (poglavito žutom), te na komercijalnim
televizijama.
Četvrti razlog je percepcija balatonskih poduzetnika kako je
Hrvatska glavna prepreka uspješnosti balatonskog turizma, o
čemu se gotovo svakodnevno pisalo i govorilo u mađarskim
medijima. Budući je ove godine i mađarska vlast poduzimala
značajnije akcije (posebni čekovi oslobođeni poreznih davanja,
oglašavanje u medijima i sl.) kako bi mađarski građani svoje
godišnje odmore provodili u domovini, mediji su cijelo ljeto iz-
rijekom naglašavali kako je puno jeftinije ljetovati na Balatonu
nego u Hrvatskoj.
Ove godine je također zabilježen daleko veći broj priloga
u mađarskim medijima o neugodnostima koje su doživjeli
mađarski turisti u Hrvatskoj: neurednost na destinacijama
(neredovito odvoženje smeća), neljubaznost domaćina, neljuba-
znost i nekorektnost od strane službenog osoblja, napose na
naplatnim mjestima na cestama, i sl. Loše vrijeme u kolovozu
također je utjecalo na pad broja dolazaka, o čemu svjedoče i naši
statistički pokazatelji, a isto tako i izviješća čelnika mađarskih
turoperatora.
Najveći problem ipak je činjenica da je djelovanjem mađarskih
medija tijekom sezone kod dijela građana stvorena negativna
slika o Hrvatskoj i hrvatskom turizmu. Plasirane su teze da su
Hrvati ksenofobični i «ne vole» Mađare, da je Hrvatska «bal-
kanska» zemlja u kojoj nerijetko varaju mađarske turiste, da je
Hrvatska skupa destinacija, i sl. Naravno, ovakvoj slici je po-
26 HTZ GLASNIK www.hrvatska.hr
s t a n j e n a t r ž i š t i m a
godovala i gospodarska situacija gdje je mađarska vlast najavila
drastični pad životnog standarda i velika poskupljenja, te su
tako mnogi svoje odustajanje od putovanja na godišnji odmor
u Hrvatsku, umjesto štednjom ili nedostatkom novaca, pravda-
li informacijama dobivenim iz negativnih medijskih priloga.
Nažalost, u glavama jednog dijela mađarskih građana, dublji
trag su ostavili negativni prilozi u mađarskim medijima, nego
pozitivni učinci naše promidžbene kampanje.
SLOVAČKARezultate turističke sezone 2006. na slovačkim tržištem možemo
ocijeniti pozitivno. U razdoblju od siječnja do rujna, boravak je
u Hrvatskoj realiziralo 222.977 prijavljenih slovačkih turista, uz
1.427.051 noćenja (porast 19 % dolazaka i 18% noćenja). Valja
napomenuti da ostvareni prosječan broj noćenja po dolasku iznosi
6,4 dana. Pozitivnom možemo ocijeniti i činjenicu da je porast
zabilježen gotovo u svim županijama (iako Splitsko-dalmatinska
županija predstavlja za slovačke turiste tradicionalno najposjećeniju
turističku destinaciju u Hrvatskoj).
Ostvareni rezultati pojedinih turoperatora mogu se brojčano us-
porediti s prethodnom godinom, a kod većine su i bolji.
Nastavlja se dugoročni trend porasta individualnog turizma u
odnosu na organizirani. To je logična posljedica «približavanja»
Hrvatske u kontekstu autocesta koje omogućuju slovačkim tur-
istima brzo i ugodno putovanje u našu zemlju. U suštini je riječ o
dobrom poznavanju Hrvatske od strane slovačkih turista. Slovački
turisti točno znaju što u Hrvatskoj traže i što će naći. Reklamni slo-
gan HTZ-a na slovačkom tržištu – «Viete kde je slovenské more?
Predsa v Chorvátsku!» (Znate li gdje se nalazi slovačko more? Nara-
vno, u Hrvatskoj!) postaje realnost.
U svezi s reklamnom kampanjom, nesporno možemo konstatirati
da je ona uspješno odigrala svoju ulogu. TV oglašavanje (koje je na
slovačkom tržištu realizirano prvi put) naišlo je na odličan prijem,
ali uspješno je provedeno i oglašavanje u tiskanim medijima i na
jumbo plakatima. Nezamjenljivu ulogu imale su i posebne prezen-
tacije, reportaže sa studijskih putovanja novinara realiziranih od
strane HTZ-a, koje su osigurale prisutnost Hrvatske u slovačkim
medijima u udarnim terminima.
Pozitivna je i naznaka povećanja interesa slovačkih turista za predse-
zonske i posezonske boravke. Tako je u mjesecu svibnju zabilježen
porast od 16% dolazaka i 8% više noćenja, unatoč lošijem vre-
menu.
Ipak, loše vrijeme je negativno utjecalo na broj turista sa slovačkog
tržišta u kolovozu (2 kišovita tjedna), tj. u razdoblju kada u
Hrvatsku putuje najviše slovačkih turista (srpanj – kolovoz, vri-
jeme školskih praznika) dok je rujan ponovo odličan, s povećanjem
od 19% u dolascima i 18% u noćenjima.
I u sezoni 2006. najveći je konkurent hrvatskim destinacijama bila
Grčka. Puno klijenata se umjesto Hrvatske odlučuje za grčke desti-
nacije, uglavnom zbog veće garancije lijepog vremena. Potrebno je
napomenuti i da Hrvatska ostaje jednom od najskupljih mediter-
anskih destinacija na slovačkom tržištu.
Možemo zaključiti da su dosad realizirani rezultati sa slovačkog
tržišta odlični. Ne samo zbog toga što je početkom sezone u
Slovačkoj općenito vladao manji interes za kupovinom odmorišnih
aranžmana, već i s obzirom na informaciju koju je objavilo
Udruženje slovačkih putničkih agencija i turističkih tvrtki da će
u sezoni 2006. na godišnji odmor u inozemstvo (putem orga-
niziranog prometa) putovati otprilike 4% manje osoba nego u
2005. godini.
U svezi s tim je potrebno napomenuti da je Slovačka relativno
malo tržište (5.389.160 stanovnika), a veliki broj putničkih agen-
cija, široka ponuda turističkih destinacija i aranžmana daleko
nadmašuje potražnju.
Hrvatska i u sezoni 2006. ostaje na slovačkom tržištu destinacija br.
1 (već 7 sezonu zaredom), a iz dosad navedenih pokazatelja proi-
zlazi da je svaki 24. građanin Republike Slovačke proveo godišnji
odmor u Hrvatskoj.
VELIKA BRITANIJA I IRSKAOsnovne karakteristike sadašnjeg trenutka britanskog turističkog
tržišta su s jedne strane (zahvaljujući stabilnoj gospodarskoj situ-
aciji Velike Britanije, jakoj funti i osjećaju blagostanja) stalno
povećanje broja putovanja u inozemstvo, a s druge strane značajne
promjene u dosadašnjoj strukturi turističke industrije.
Tradicionalni koncept “package holidays” koji je bio popularan
na britanskom tržištu
zadnjih 40 godina, doživljava u posljednje vrijeme drastične
promjene.
Velika 4 turoperatora Th omson TUI, Airtours MyTravel, Th om-
as Cook i First Choice koji posluju po konceptu “vertically inte-
www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 27
grated company”, tj. u sklopu kuće pokrivaju i sve glavne aspekte
putovanja: turoperatorstvo, vlastite zrakoplovne kompanije i vlas-
titu maloprodajnu mrežu, a neke i vlastite hotele, u destinacijama
i dalje dominiraju tržištem, ali gube svoj udio u broju putnika.
Prema najnovijim podacima Državne uprave civilnog zrakoplo-
vstva (CAA) koja izdaje ATOL licence turoperatorima, broj tradi-
cionalnih charter “package holidays” u 2005. je doživio najveći
pad u zadnjih 20 godina. Osnovni razlozi su:
- Nagli porast postotka gostiju koji sami izravno, bez posredo-
vanja turoperatora sami bukiraju svoj let, hotel i transfer i putuju
individualno.
- Kako se udio u tržištu velikih turoperatora smanjuje, tako se
udio specijaliziranih internet kompanija kao Lastminute.com,
Expedia, Opodo, Interactive Corp, povećava.
- Ogromni porast broja letova low-cost aviokompanija kao Ry-
anair, Easyjet, Wizzair, natjerao je nacionalne prijevoznike kao
British Airways na smanjenje cijena letova na svojim redovnim
linijama za europske i mediteranske destinacije, kako bi ostali
konkurentni i zadržali svoj udio na tržištu.
Ovakva situacija odražava se i na promjene strukture prema
Hrvatskoj. Za sezonu 2006. čak četiri low cost avio kompanije
uvele su značajan broj letova prema Hrvatskim zračnim lukama:
- Easjet, najveći konkurent Ryanair-u na britanskom tržištu 11
letova tjedno: za Rijeku iz Londona (Luton) i Bristola, te za Split
iz Londona (Gatwick)
- Wizzar za Zagreb i Split iz Londona (Luton)
- Globespan, regionalni low-cost prijevoznik iz Škotske za Pulu iz
Glasgowa i Edinburgha.
- Ryanair počinje prometovali 31. listopada iz Londona (Stansted)
za Pulu, 3 leta tjedno
Britanski su turisti u prošlosti rano bukirali svoje odmore, posebno
starija generacija i to čak do godinu dana unaprijed. Međutim,
situacija se drastično mijenja u posljednje dvije-tri godine. Uslijed
goleme ponude na tržištu, putnici odgađaju rani buking tako da
po najnovijoj analizi TGI Data, čak 14% putnika bukira odmor
14 dana prije polaska, a najveći broj 17,5% mjesec dana prije po-
laska.
U cjelini možemo biti zadovoljni sa porastom prometa iz Velike
Britanije prema Hrvatskoj, dok je Irska u određenoj mjeri pod-
bacila:
Velika Britanija indeks dolazaka:104 index noćenja: 102
Irska index dolazaka: 91 index noćenja: 88
Za potpunije sagledavanje situacije treba imati u vidu da je u 2005.
godini Britanija ostvarila veliki porast sa povećanjem od 23% u
dolascima i 33% u noćenjima, zahvaljujući značajnom dodatnom
naletu British Airways i charterima turoperatora, tako da je 2006.
godina, godina konsolidacije pozicije Hrvatske na ovom tržištu.
Iako su dolasci iz Velike Britanije u cjelini za Hrvatsku u porastu
od 4% u odnosu na isti period prošle godine, došlo je do značajnog
restrukturiranja u okviru regija i odnosa broja gostiju koji dolaze
organizirano preko turoperatora i avionskih individualaca:
Dubrovačka regija koja je imala do sada najveći porast, ove godine
je u padu zbog značajnog povećanja hotelskih cijena. To je posebno
vidljivo na irskom tržištu koje najvećim dijelom gravitira prema
Dubrovniku i Dalmaciji.
Ostale regije srednje Dalmacije i sjevernog Jadrana su u porastu,
zahvaljujući tržišno prilagođenoj politici cijena i uvođenju dodat-
nih letova na aerodrome Split, Krk i Pula low-cost avio prijevozni-
ka: Easyjet, Wizzair, Flyglobespan.
Opći je trend smanjenja bukinga preko velikih turoperatora, te
povećanje direktnog bukinga individualnih gostiju putem inter-
neta i direktno s avio kompanijama za letova te hotelima/vlasnici-
ma apartmana za smještaj. Sve veći broj gostiju ne želi biti “paketi-
ran” 7 ili 14 dana u jednom hotelu, uključujući i goste starije dobi
(primjerice oni od Sage), nego žele tijekom jednog odmora pos-
jetiti više mjesta i proboraviti 2-3 dana u svakom. Turoperatori se
u naletu konkurencije niskotarifnih avio prijevoznika silom prilika
prilagođavaju novonastaloj situaciji, prodajući samo let gostima na
svojim charterima. Iako na prvi pogled izgleda da time konkuri-
raju sami sebi, idu logikom “važno je popuniti sjedišta” na svojim
charter letovima. Tako je na nekim charter letovima Th omsona čak
60% gostiju koji su kupili samo let na njihovom webu www.thom-
sonfl y.com a samo 40% paket gostiju koji su bukirali paket preko
Th omson Holidays. Ovakav trend ne pogoduje hotelima koji su
do sada unaprijed imali osiguranu većinu kapaciteta popunjenu
alotmanskim gostima turoperatora.
Prema pisanju najnovijeg strukovnog tjednika TTG, ovo je najveća
kriza u turističkoj industriji u zadnjih 20 godina. Pad obujma buk-
inga turoperatora i travel agenata doveo je do otpuštanja velikog
broja osoblja, uključujući i najavu zatvaranja jednog od Th omso-
novih “call center”-a sa 450 rezervacijskog osoblja. S druge strane,
buking na Internetu raste stopom od +15% i stalno se povećava
broj letova niskotarifnih avio prijevoznika.
28 HTZ GLASNIK www.hrvatska.hr
s t a n j e n a t r ž i š t i m a
Nezadovoljstvo turoperatora i lošije punjenje hotela u Hrvatskoj
uzrokovali su i sljedeći čimbenici:
- uvođenje PDV-a i ukidanje subvencija u istoj godini znatno
je smanjilo konkurentnost u odnosu na druge destinacije: Tur-
sku, Tunis, Bugarsku, Cipar te na nove mogućnosti direktnog
bukinga koje su na raspolaganju individualnim gostima.
- neke hotelske kuće, posebno na jugu, povisile su cijene iznad
tržišno prihvatljivih
- koncept udruženog oglašavanja turoperatorima je kompliciran
Do kraja sezone može se očekivati porast od 4-5%, a British
Airways i Ryanair produžavaju letove tijekom cijele zime.
Sličan trend porasta realno bi se mogao nastaviti i u 2007. go-
dini, s obzirom na već objavljene kataloge i najave. Kod velikih
turoperatora, Th omson je konsolidirao program na razini real-
iziranog prometa 2006., First Choice je odustao s obzirom na
nezadovoljavajuće punjenje chartera ove godine, Th omas Cook
je proširio program na Istru, a Airtours My Travel i Holiday
Options ostali na sličnoj razini programa. Povećanje se i dalje
očekuje u individualnom avio prometu, te u segmentu 20 novih
turoperatora, uglavnom malih specijalista za ekskluzivnu kli-
jentelu sa selektivnim programima, van glavnih mass market
centara i van glavne sezone.
FRANCUSKASveukupno gledano, rezultati turističkog prometa na fran-
cuskom emitivnom tržištu nisu osobito dobri. Turoperatori,
članovi CETO-a, sezonu započeli su u travnju sa minusom od
9%, nastavili s malim poboljšanjem u svibnju (+2%) i lipnju
(+4%), dok srpanj bilježi pad od 2,4%. Loš srpanjski rezultat
iznenađuje, jer su se mnogi nadali pozitivnoj dinamici prodaje
nakon završetka svjetskog prvenstva. Sada je realno očekivati je
da će ukupan rezultat turoperatora biti negativan. Moguće je
međutim, prema riječima predsjednika francuskih turoperatora
René Marc Chikli-a, da će fi nancijski rezultat biti u progresiji,
što ipak nije razlog za optimizam, već rezultat porasta cijena
goriva i raznih dodatnih taxa (Financijski pokazatelji: svibanj
+6%, lipanj +4,3%, srpanj +4,5%). Također se radi o porastu
broja putovanja u daleke destinacije.
Što se tiče mediteranskih destinacija, rezultati su pozitivni kod
svih turoperatora za Španjolsku, Italiju s otocima, Portugal i
Grčku. Za Hrvatsku su iskustva različita i jedan dio turoperatora
bilježi značajan pad, dok su se drugi održali na prošlogodišnjoj
razini, odnosno zabilježili lagani porast. Rezultati Hrvatske se
često komentiraju u kontekstu ovogodišnjeg relativnog uspjeha
Bugarske, koja se pojavljuje kao izazivač.
Maroko i Tunis su također uspješne destinacije, dok Turska i
Egipat susreću poteškoće.
Kada su u pitanju turoperatori specijalizirani za Internet rezul-
tati su slični: dosadašnja dinamika rasta se usporava mada su
rezultati daleko pozitivniji od onih postignutih kod klasičnih
turoperatora. Primjerice, Opodo bilježi za srpanj i kolovoz rast
od 17% u odnosu na isti period 2005., mada su predviđanja
bila daleko bolja. Nakon zastoja uslijed svjetskog nogometnog
prvenstva, prodaja je krenula s 10. srpnjem i 60% rezervacija
je izvršeno u manje od 15 dana prije odlaska na put (48% u
2005.). Rasprodaje i niske cijene u zadnjem trenutku su sigurno
jedan od razloga ovom trendu. Klimatske prilike u Francuskoj
u srpnju i velike vrućine su također doprinijele da su Francuzi
ostali kod kuće, što objašnjava da je kolovoz, iako vremenski
nepovoljan, prodajno bolji od srpnja. Tunis je prva destinacija
prodaje turoperatora Opodo, slijedi Turska zbog izrazito atrak-
tivnih cijena, te Hrvatska za koju turoperator ima kapacitete na
području Istre koja nudi povoljnije cijene od regije Dubrovnika.
Najlošije rezultate bilježe Turska, Egipat i Cipar.
Kod turoperatora Expedia, kolovoz je također bio uspješniji
od srpnja i Tunis opet zauzima prvo mjesto u rezervacijama.
Zajednički nazivnik za ova dva specijalista na Internetu je i
prosječna cijena od 1100 do 1500 eura za dvije osobe.
Već ranije spominjali smo objektivne čimbenike - gospodarska i
politička kriza u Francuskoj, socijalni i studentski nemiri, opće
neraspoloženje i pomanjkanje dinamizma - koji su negativno
utjecali na pad putovanja u inozemstvo. Međutim potrebno
je naglasiti da je subjektivni moment vezan za destinaciju, tj.
značajno povećanje cijena u Hrvatskoj, prevagnuo. U momentu
kada Francuzi ne samo manje putuju u inozemstvo, već oni koji
se odlučuju, obzirom na pad kupovne moći reagiraju selektivno
u odnosu na cijenu, ova promjena je imala izrazito negativan
učinak. Dakle, u središtu problema nalazi se porast cijena, u
trenutku kada destinacija pomalo gubi efekt noviteta. U aktu-
alnom francuskom ozračju, gdje se ponašanje klijenta sve više
profi lira kroz kriterij cijene, interes za Hrvatsku opada.
Tome možemo dodati i neke negativne komentare gostiju koji
su ove godine ljetovali u Hrvatskoj prema kojima je, ljubaznost i
raspoloživost turističkih djelatnika, te osoblja na javnim mjesti-
www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 29
ma i u dućanima, obrnuto proporcionalna stupnju posjećenosti
mjesta. Komentari ove naravi sigurno neće pozitivno doprini-
jeti ukupnom dojmu o odnosu kvaliteta/cijena destinacije.
Zanimljivo je citirati analizu Francuskog nacionalnog turističkog
ureda (Maison de la France): ”Veliki dio Francuza koji je ove
godine htio otići u Hrvatsku nije otišao zbog povećanja cijena
nego je ostao u Francuskoj. Nisu tražili drugu destinaciju nego
su se usmjerili na francuske regije što je doprinijelo pozitivnim
rezultatima francuskog turizma”. Možemo pretpostaviti da je
ova vijest zadovoljila francuske profesionalce koji su se zadn-
jih godina osjetili ugroženima zbog sve veće atraktivnosti i
konkurencije Hrvatske kao destinacije.
Porast cijena je posebno naglašen u regiji Dubrovnika za koju se
Francuzi tradicionalno najviše opredjeljuju (31% u 2005.), što
se u velikoj mjeri odrazilo na evoluciju broja dolazaka i noćenja,
ne samo regionalno nego i u ukupnim rezultatima. Veliko
povećanje cijena u ovoj regiji automatski obvezuje destinaciju
da se orijentira na turoperatore koji prakticiraju proizvode više
cjenovne kategorije, te polako isključuje postojeće turoperatore
čiji klijenti odbacuju ponudu.
Ovaj trend na tržištu potvrđuju i globalni statistički podaci
noćenja i dolazaka za prvih devet mjeseci 2006. Za period
siječanj/rujan francusko tržište bilježi pad u dolascima od 12%,
kao i 10% kada su u pitanju noćenja. Za sam mjesec rujan
bilježimo pad od 13% u dolascima i 6% u noćenjima.
Loši rezultati su naglašeniji u Dubrovačko-neretvanskoj županiji
sa -19% u dolascima i -21% u noćenjima, što je i razumlji-
vo obzirom da ova regija registrira najveći broj Francuza koji
posjećuju Hrvatsku. Za sam mjesec rujan bilježimo pak –16%
u dolascima i -22% u noćenjima.
Značajan pad bilježimo i u regiji Kvarner sa –31% u dolascima
i -29% u noćenjima. Regija Zadra bilježi pad od -15% u dol-
ascima i -21% u noćenjima; dok regija Šibenik bilježi lagani
porast u dolascima +3%, te čak +38% u noćenjima.
Regija Split, relativno je stabilna u odnosu na isti period prošle
godine.
Istra bilježi porast od +9% u dolascima i +12% u noćenjima za
prvih devet mjeseci 2006.
Raspodjela dolazaka po regijama za period siječanj – rujan 2006
Regija 2005 % 2006 % 2006/2005
Dubrovnik 172 738 32 139 174 30 -19%
Split 95 764 18 95 910 20 0%
Kvarner 66 033 12 45 275 10 -31%
Zadar 57 591 11 49 115 11 -15%
Šibenik 46 432 9 47 656 10 3%
Istra 42 588 8 46 395 10 9%
Ostali 51 958 10 44 542 9 -14%
TOTAL 533 104 100 468 067 100 -12%
Raspodjela dolazaka po regijama se progresivno mijenja, na što
ukazuje udio regija u cjelokupnom rezultatu za prvih osam mjeseci
2005/2006.
Ova evolucija rezultat je našeg strateškog pristupa francus-
kom tržištu, koji proizlazi iz konstatacije da je razvijanje tržišta
moguće realizirati isključivo širenjem interesa Francuza na nove
regije i proizvode. Naš je nastup usredotočen na predstavljanje i
razrađivanje novih sadržaja koji karakteriziraju destinaciju.
Kada su u pitanju rezervacije turoperatora, tržišni lideri su većinom
u zaostatku u odnosu na plan, te predviđene avio i hotelske
angažmane. Fram je, međutim, u velikoj mjeri nadoknadio pad
rezervacija (-20%) na početku sezone, te se nada završiti sezonu
na prošlogodišnjoj razini. Nouvelles Frontières bilježi porast u seg-
mentu putovanja «à la carte» i turama, dok je negativan u alotman-
skim aranžmanima. Plein Vent bilježi porast od +8% te se za na-
redne sezone povlači iz Dubrovnika prema regiji Zadra (Biograd).
Specijalisti Bemextours i Croatie tours bilježe pad od 20-ak %, što
jednoglasno obrazlažu neadekvatnim odnosom cijena/kvaliteta na
terenu.
Specijalist Marsans/Transtour bilježi također pad rezervacija od
23%, te je smanjio broj letova kako bi se prilagodio novonastaloj
situaciji. Top of Travel i Travel Europe, pak, imaju pozitivne re-
30 HTZ GLASNIK www.hrvatska.hr
s t a n j e n a t r ž i š t i m a
zultate koji u potpunosti odgovaraju njihovim predviđanjima
(rezultati udvostručeni u odnosu na 2005.). Za 2007. predviđaju
povećanje kapaciteta i to iz provincije (otvaraju još jedan lanac
chartera). Rivages du Monde, specijalist za krstarenje, bilježi
također značajan porast.
Konačni rezultati turoperatora za 2006. uvelike će odrediti njihove
ambicije u Hrvatskoj i angažmane za 2007. godinu. Naravno, to će
ovisiti i o evoluciji odnosa kvaliteta/cijena proizvoda, te pozicioni-
ranja destinacije na višem cjenovnom nivou. Ovo pretpostavlja
smjenu turoperatora i sve veće prisustvu programa više cjenovne
kategorije. Pitanje je, naravno, da li ćemo u ovoj kategoriji biti
konkurentni.
SKANDINAVIJASkandinavski turoperatori na kraju sezone ne pokazuju preveliko
zadovoljstvo. U srpnju je potražnja naglo smanjena, last minute
bukinzi teško su se prodavali, pa je takva neplanirana rasprodaja
značajno smanjila zaradu. Osnovni razlog leži u vrlo dobrim
vremenskim prilikama u sjevernim zemljama Europe (rekordno
visoke temperature), koje su smanjile potrebu za putovanjima u
toplije i sunčanije krajeve.
U 2006. godini, na tržištu dolazi do povratka putnika prema
tradicionalnim destinacijama (Španjolska, Grčka) koje su potezi-
ma na području kvalitete i cijena uspjele vratiti dio skandinavskih
turista.
Skandinavsko tržište prema Hrvatskoj u 2006. godini bilježi rast
od 5% u dolascima i 2% u noćenjima, pri čemu u Danskoj dol-
azi do manjeg pada od -5%, Finska se kreće na prošlogodišnjem
nivou, Švedska bilježi porast od 5%, a Norveška porast od 21%
(siječanj-rujan).
Skandinavija – siječanj/rujan
Dolasci 2006. Dolasci 2005. Index 06/05
Danska 75.012 78.556 95
Finska 15.738 15.807 100
Norveška 63.049 51.922 121
Švedska 122.911 117.105 105
Ukupno 276.710 263.390 105
Manji broj dolazaka iz Danske rezultat je nekoliko čimbenika: po-
mak školskih praznika za tjedan dana smanjio je broj dolazaka u
lipnju, nepovoljne vremenske prilike su utjecale na kretanje kampera
u kolovozu, a i nivo cijena je utjecao na smanjenje broja dolazaka.
Finska je i pored isključivanja dubrovačke zračne luke iz kataloga ve-
likog turoperatora Aurinkomatkat, uspjela ponoviti prošlogodišnje
rezultate zahvaljujući boljem plasmanu splitske regije.
Norveška nastavlja s velikim skokovima (+21%) koji se u znatnoj
mjeri temelje na politici avio kompanije Norwegian, odnosno bro-
jnim letovima prema Dubrovniku, Splitu i Rijeci.
Švedska ove godine bilježi rast od 5%, što nakon nekoliko godina
većih pozitivnih pomaka, predstavlja stabilizaciju tržišta i izravnavan-
je ponude i potražnje prema Hrvatskoj pod danim tržišnim uvjeti-
ma. Naime, ove godine je broj organizatora putovanja koji uključuje
naše destinacije najbrojniji, trend građen na uzletu potražnje prema
Hrvatskoj. Povećana ponuda susrela se s potražnjom koja je porasla
za 5% ali time nisu ispunjena očekivanja svih organizatora put-
ovanja. Potvrđuje to i činjenica da za slijedeću godinu organizatori
putovanja planiraju približno isti obujam plasmana avio sjedišta, bez
bitnog povećanja.
Poseban osvrt zaslužuje Dubrovnik, koji registrira pad broja putnika
iz Švedske (-7%) i Finske (-12%), zbog odustajanja pojedinih tur-
operatora, ali i povećanje broja dolazaka iz Norveške za +33%, koje
čine uglavnom avio-individualci. Isti je slučaj s Estonijom čija je avio
kompanija Estonian air povezala Tallin s Dubrovnikom i ostvarila
promet s indexom 536 u dolascima i 925 u noćenjima ( značajno,
iako se radi o niskoj osnovici ).
Baltik (Estonija, Latvija, Litva)
Baltičke zemlje su još uvijek vrlo malo tržište za Hrvatsku, ali
ovogodišnji porast broja dolazaka od 22% (31.070 dolazaka u 2006,
u odnosu na 25.431. dolazaka u 2005.) upućuje na potencijal koji će
za naše destinacije biti sve značajniji u narednom razdoblju. Predu-
vjet našeg rasta na tom tržištu lezi u rješavanju osnovnih problema
vezanih uz prometnu povezanost.
Uzimajući u obzir da se na skandinavskom tržištu ostvaruju bro-
jke koje su za 20% iznad najboljih godina, ovogodišnji porast od
5% u dolascima i 2% u noćenjima može se ocijeniti dobrim rezul-
tatom. Pored toga, značajno je i to da skandinavski turisti i dalje vi-
soko ocjenjuju odmor u Hrvatskoj (lošije ocjene daju samo kvaliteti
smještaja).
www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 31
ŠVICARSKAAktualni statistički podaci Glavnog ureda za razdoblje siječanj-ru-
jan pokazuju povećanje broja dolazaka gostiju sa švicarskog tržišta
od 22 %, kao i 15% povećanja broja noćenja u odnosu na isto
razdoblje 2005.
Za vrijeme Svjetskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj očekivali
smo blagi pad dolazaka i noćenja sa švicarskog tržišta, jer je isto za
Švicarce bilo izuzetno važno. Naime, nakon stanke od 12 godina
Švicarska je konačno ponovo nastupila na svjetskom prvenstvu.
Ipak, sa zadovoljstvom možemo konstatirati da se prema statisti-
kama Glavnog ureda za mjesec lipanj (22% više dolazaka i 8% više
noćenja) i srpanj (14% više dolazaka i 11 % više noćenja) taj pad
nije dogodio.
Također nas veseli podatak da prema statistikama Glavnog ureda
u rujnu bilježimo 45% više dolazaka, te 24% više noćenja, što je
izuzetno dobar rezultat.
Interes za Hrvatskom raste, što pokazuje i sve veći broj organi-
zatora putovanja koji su Hrvatsku uključili u svoje programe. U
2005. godini bilo ih je 33, a ove godine 50 organizatora putovanja
nudi najrazličitije programe i destinacije Hrvatske.
Svima su poslani upitnici o stanju bukinga za prvih devet mjeseci
ove godine, a dobivene odgovore donosimo u slijedećoj tablici.
TUROPERATOR PAX
1 Balkan Holidays 148
2 Baumeler Reisen 70 *
3 Chiappa Travel 110
4 Croatia Tours 2400
5 Epicro 1050
6 Eurotrek 56
7 Franz Dähler Reisen 732
8 Imbach 118
9 Kroatische Segeln 284
10 Croaticum 483
11 Marti Ernst 300
12 Rattin AG 82
13Sunsail 430
14 Schoenes Dalmatien 44
15 Sunshine Touristik 5100
16 Unique Travel 5800
17 Univair Voyages 750
18 Zbären Reisen 50
* podaci se odnose na prvih pet mjeseci 2006. god.
Vrlo pozitivno poslovanje u usporedbi sa prošlom godinom ost-
varili su najveći turoperatori: Unique Travel, Croatia Tours i Sun-
shine Touristik.
Unique Travel je u prvih osam mjeseci ove godine poboljšao po-
slovanje za 20% (5800 paxa) u usporedbi s istim razdobljem prošle
godine (4800 paxa). Najtraženiji programi bili su vezani uz pus-
tolovni turizam, aktivni odmor u kombinaciji sa “Badeferien”, te
posebno biciklizam.
Isto tako, Croatia Tours je sa svojih 2400 paxa ostvario porast od
20% u usporedbi sa prošlom sezonom. Najbolje se prodavao Hvar
te srednja Dalmacija, a velika potražnja bila je i za hostelima za
mlade i krstarenjima.
Sunshine Touristik bilježi izvanredne rezultate od 5100 paxa. U
svojoj ponudi prodaje samo Solaris u Šibeniku za koji je zakupio
charter Dubrovnik Airlines-a. Ima rotaciju svake subote zrakoplo-
vom od 160 mjesta, u razdoblju od travnja do konca listopada.
Zbog ograničenog kapaciteta zrakoplova Croatia Airlines (ATR42)
koji prometuje iz Züricha prema Hrvatskoj, kao i nedostatka iz-
ravnog naleta na Dubrovnik, ove su godine turoperatori angažirali
veći broj charter letova nego lani.
Veseli nas činjenica da je novi charter Altenrhein (St. Gallen) –
Zadar opravdao očekivanja organizatora, a u razgovoru sa gđom.
Zlatarić dobili smo potvrdu da će se let na toj relaciji nastaviti i u
slijedećoj godini.
Broj upita telefonom, e-mailom kao i izravnih dolazaka u
predstavništvo osjetno se povećao u odnosu na 2005. godinu.
Među njima brojni su oni koji su Hrvatsku zadnji puta posjetili
prije 20-tak godina i sada ponovo žele putovati, ali i oni koji su
od prijatelja čuli da je u Hrvatskoj lijepo, pa žele i sami ići. Veseli
nas što smo tijekom ljeta dobivali dosta razglednica sa zahvalama
Švicaraca koji su se odlučili za konkretni program, hotel ili desti-
naciju nakon savjetovanja u predstavništvu.
Osim individualaca i organizatora putovanja, velik interes za
Hrvatsku pokazuju i mediji. U nastavku navodimo vrijednosti
članaka objavljenih za prvih osam mjeseci ove godine u usporedbi
sa istim razdobljem 2005.
32 HTZ GLASNIK www.hrvatska.hr
s t a n j e n a t r ž i š t i m a
Mjesec 2006. - iznos u Chf 2005. - iznos u CHF
siječanj 445’140.00 864’690.00
veljača 1’502’330.00 1’150’680.00
ožujak 1’914’070.00 807’210.00
travanj 1’579’140.00 1’892’530.00
svibanj 3’807’355.00 1’171’130.00
lipanj 3’052’666.00 468’370.00
Srpanj 2’806’976.00 1’434’130.00
Kolovoz 1’261’659.00 1’066’100.00
Rujan 1’159’093.00 1’369’810.00
UKUPNO 14’553’569.00 9’446’450.00
Unatoč svemu, moramo naglasiti da smo po prvi puta zabilježili
i negativne natpise u švicarskom tisku. Prenosili su napise iz
Hrvatske o problemu nedostatka vode na otoku Pagu i najezdi me-
duza na sjeverni dio Jadrana i Istru. Vijest o nedostatku vode, bila
je emitirana i na glavnim dnevnim vijestima na prvom programu
državne švicarske televizije (SF1). Posljedica ovih natpisa bili su
brojni telefonski pozivi turoperatora i individualaca. U dogovoru s
Glavnim uredom poslali smo adekvatne okružnice turoperatorima,
a individualnim gostima strpljivo smo objašnjavali da ne moraju
odgađati svoj odmor u Hrvatskoj.
Iako je vrijeme glavne turističke sezone iza nas, činjenica je da u
Švicarskoj jesenski školski praznici počinju 9. i traju do 21 listo-
pada, pa i u to vrijeme možemo očekivati dobre posezonske re-
zultate.
BELGIJA I LUKSEMBURGVeć na Danima Hrvatskog turizma u Cavtatu u 2005. godini na-
javili smo kako će sezona 2006. za hrvatske turističke destinacije u
Kraljevini Belgiji biti veoma teška, budući da su bile poznate tri, za
belgijsko tržište otežane okolnosti:
ukinute su subvencije za organizatore putovanja, uvedena je nova
stopa PDV-a za turistički promet iz inozemstva, hotelijeri, poglav-
ito dubrovački (a to je najpopularnija i jedina charter destinacija iz
Belgije) podigli su za 30 do 50% svoje, već ionako visoke cijene .
Ove odluke na belgijskom su tržištu rezultirale padom prometa,
koji je početkom siječnja 2006. iznosio između 35 i 40 %.
Usprkos tomu, ohrabreni pozitivnim znakovima koje smo iščitavali
iz povećanog interesa široke publike na sajmovima, još smo up-
ornije raznim aktivnostima nastavili slijediti već četvrtu godinu
zacrtani cilj predstavništva: raditi na promjeni strukture gostiju.
Početak pravog preokreta situacije nastupio je u travnju 2006., ti-
jekom emitiranja TV spota na najgledanijoj TV postaji u Flandriji
– na VTM-u. Stečenu smo situaciju htjeli po svaku cijenu iskoris-
titi i po mogućnosti intenzivirati interes za Republiku Hrvatsku
među srednjim i gornjim slojem stanovništva.
Svjesni položaja hrvatske turističke ponude na belgijskom tržištu,
morali smo pronaći što direktniji kanal obraćanja visoko-platežnoj
publici. Upravo zato smo intenzivirali kontakte s UPDATE maga-
zinom, koji je osim prikaza djela hrvatske suvremene umjetnosti
tiskao i dvije stranice oglasa Zagreba i Dubrovnika.
UPDATE art magazin je trendovski časopis koji izlazi dva puta
godišnje u nakladi od 100.000 primjeraka. Distribuira se u
Španjolskoj (Madrid i Barcelona), Francuskoj (Pariz), Grčkoj (At-
ena), Nizozemskoj (Amsterdam i Mastricht), Belgiji (Bruxelles,
Knokke), Švicarskoj (Lozana, Ženeva i Bazel) i Luksemburgu, i to
u sobama svih hotela s 5 zvjezdica.
Pretplatnicima UPDATE-a, koji uglavnom ne koriste usluge tur-
operatora, ne odgovaraju im destinacije koje su teško dostupne ili
do kojih treba mijenjati zrakoplove. Budući da je iz Belgije Croatia
Airlines za hrvatsku obalu imala samo jedan direktni let tjedno
(subotom za Split), podržavali smo SN Bruseles u namjeri uvođenja
redovite linije za Dubrovnik, i to svaki petak i ponedjeljak.
Dogovoren je inauguracijski let, a TZG Dubrovnika je iskazala
posebno razumijevanje prihvativši organizaciju i troškove boravka
sudionika inauguracijskog leta s pratećom skupinom novinara, čiji
su napisi u tisku dodatno utjecali na povećanje interesa individual-
aca koji ne pitaju za cijenu.
Nakon što je ovim dvjema akcijama (TV spot i UPDATE) donekle
ublažen pad prodaje kod turoperatora, što znači za Dubrovnik,
željeli smo nešto napraviti i za Kvarner, koji se lošije prodavao od
istarskih destinacija.
U razgovorima s VTM, došli smo do mogućnosti u Hrvatskoj
upriličiti snimanje završne ovosezonske epizode fl amanske naj-
popularnije «sapunice» Familie, koja se već 15. godinu prikazuje
na VTM-u. Predložili smo snimanje na Kvarneru te s TZŽ Pri-
morsko-goranske i TZG Opatije dogovorili dvotjedni boravak
45-člane ekipe u svibnju, snimanje u eksterijerima i interijerima
unajmljenih dviju vila. Zahvaljujući Croatia Airlines, osiguran
je prijevoz ekipe i opreme, a pomogli smo pri organizaciji ulaska
šlepera s kulisama i kostimima u RH.
Snimljeni materijal je bio toliko dobar i atraktivan da je VTM
umjesto jedne, zadnje, snimio čak četiri epizode na Kvarneru, u
www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 33
kojima se 120 puta spominje Hrvatska i Kvarnerske destinacije,
a u odjavi su vidno oglašeni Croatia airlines, Kvarner i TZ gra-
da Opatije. Ova akcija donijet će vidne učinke Kvarneru tek u
slijedećoj sezoni, ali je sigurno bilo neposredne koristi i ovog ljeta.
Činjenica da Hrvatska u ovoj sezoni nema značajan pad turističkog
prometa iz Belgije (indeks 101 posjeta i 95 noćenja) rezultat je
navedenih napora i akcija predstavništva.
Valja naglasiti da premda nije opao broj putnika, u masi je ostva-
reno 5% manje noćenja. Očito je da smo za belgijsko tržište postali
skupom destinacijom, točnije, belgijski turisti drže kako za cijenu
koju plaćaju ne dobivaju uslugu koju očekuju ili kakvu bi mogli
dobiti u konkurentnim odredištima. Zamjedbe se poglavito od-
nose na vanpansionske usluge – ali i na turističku infrastrukturu
u cijelosti.
Varijabilnost rezultata u prodaji kod pojedinih turoperatora je
znakovita:
TUI
Zrakoplov Jetair,VIP, Sunjets, Jet Only -29%
Jetair -14%
VIP -20%
Sunjets -31%
Jet Only -9%
Automobil -34%
THOMAS COOK
Zrakoplov TCook, Pegase, Neckermann -20%
TCook -20%
Pegase +24%
Neckermann -5%
Flight Only -30%
Automobil TCook, Neckermann +110%
TCook +108%
Neckermann +70%
ID Riva Belgija +2%
TRAVEL EUROPE (Ex- Tirol Hotels) +24%
EXPAIRTOURS -1%
CHRISTOPHAIR (brošura kasnila) -14%
INTERHOME +1.7%
HORIZON 2000 -11%
INTERTOUR -7%
LAUWERS +4%
ALL DREAM -16%
HERMAN & VANDAMME +10%
CAROLUS -6%
ZIGEUNER +18%
LEONARD +5%
NATURCLAM +1%
VERHOVENAUTOCAR +110%
VLAAMSEKAMPEERTOERISTEN -3%
Činjenica da unatoč podbačaju organiziranog prometa rezultat
nije još lošiji, posljedica je dolaska individualnih posjetitelja. Bora-
vak je skraćen, a u masi je smanjen promet turoperatora. Dodatni
udarac prodaju naših destinacija izazvalo je publiciranje članka s
bombastičnim naslovom «Turisti smatraju kako je Dubrovnik
preskup» u najtiražnijem fl amanskom dnevniku «Het Laatqste
Nieuwes» u srpnju, što se sigurno odrazilo na prodaju u kolovozu
i rujnu.
Analizirajući iznijete podatke, moramo ponoviti svoja već obznan-
jena zapažanja:
- Posebno zabrinjava slaba prodaja automobilskih aranžmana kod
grupacije TUI, jer je možda indikator da i u ovom segmentu, koji
je mnogo sličniji individualnim turistima, cijena počinje igrati pre-
sudnu ulogu.
- Indikativan je i pad prometa programa VIP, jer je taj program u
grupaciji TUI program luksuznih putovanja, na koji cijene ne bi
trebale bitno utjecati.
- Uspoređuju li se rezultati grupacije TC i TUI, može se zaključiti
kako Pegaz (luksuzni program) među zrakoplovnim aranžmanima
jedini ima porast, a automobilski su programi udvostručeni.
- Slabi rezultati grupacije TUI možda su dijelom vezani i za ne-
zainteresiranost za našu destinaciju, ali i za probleme u unutarnjoj
organizaciji.
- Autobusni programi su, ovisno o turoperatoru, različiti i svjedoče
o daljnjim mogućnostima u ovom kanalu prodaje.
- Činjenica da stagnira promet i kod specijalista najbolje govori o
tržišnoj poziciji Hrvatske u Belgiji.
- Očigledno je kako je ukidanje subvencija turoperatorima za
putovanja u pred i posezoni izazvalo znatne probleme, poglavito
stoga što charteri više nisu dovoljno konkurentni low cost zračnim
34 HTZ GLASNIK www.hrvatska.hr
s t a n j e n a t r ž i š t i m a
tvrtkama, kao ni alotmanski ugovori direktnoj prodaji putem In-
terneta.
- Zahvaljujući naporima predstavništva, u posljednjih se pet go-
dina potpuno izmijenila struktura belgijskih turista u RH. Ovaj
je tržišni segment manje osjetljiv na cijenu, ali je za njih presudna
kvaliteta cjelokupne turističke destinacije.
SAD i KANADAU posljednjih nekoliko mjeseci dolar bilježi lagan porast u odno-
su na Euro i ostale svjetske valute, dok cijena nafte na svjetskom
tržištu naglo pada, pa je sa 80 dolara po barelu, došla na razinu
ispod 60 dolara zadnjeg tjedna u rujnu.
Turoperatori uvelike pripremaju ponude za narednu sezonu, a
vodeći među njima koji nude Hrvatsku u svojim programima
su Gate 1, Tauck i Trafalgar. Cruise kompanije su također već
izašle na tržište sa svojim brošurama za 2007. godinu, u kojima
značajno mjesto zauzima Hrvatska. Elegant Cruises i Sterling Va-
cations nude kružna putovanja svojim brodovima Andrea, Monet
i Orion koji su već bukirani za sljedeću sezonu.
Prema statističkim podacima HTZ-a, u prvih devet mjeseci broj
dolazaka u Hrvatsku s američkog tržišta porastao je čak za 33%,
dok je broj dolazaka iz Kanade veći za 28%. Ovo je vrlo značajan
porast za oba tržišta, i svakako je rezultat odlične promidžbe u
vodećim medijima, kao i stalnih napisa o Hrvatskoj, pogotovo
tijekom ljetnih mjeseci.
US Offi ce of Tourism and Travel Industries je 3. listopada objavio
podatak da je u 2005. zabilježen novi rekord: čak 63.5 milijuna
Amerikanaca putovalo je u inozemstvo, s najvećim porastom
prekooceanskih i putovanja u Meksiko. Rekord svih vremena
zabilježen u broju putovanja preko oceana: 28.8 milijuna put-
nika. Interesantno je da je broj putovanja iz Amerike u Kanadu
pao za 5%.
Što se tiče turističke potrošnje, i u tom je segmentu zabilježen
rekord. Američki turisti su u 2005. godini potrošili u inozemstvu
čak 95 milijuna dolara više, uz porast od 6% u odnosu na go-
dinu ranije. Najviše se potrošilo u Velikoj Britaniji, a ta je zemlja
proglašena i najpopularnijom prekooceanskom destinacijom.
U rujnu je objavljena i lista «Top 20» svjetskih avio-kompani-
ja, gdje vodeće mjesto zauzima British Airways, a slijede ga Air
France-KLM i Lufthansa.
Na ovom tržištu je sve veći interes za Meeting and Incentives put-
ovanja, što se pokazalo i na nedavno održanom IT&ME sajmu
u Chicagu gdje je nastupio i HTZ. Veliki broj posjetitelja našeg
štanda tražio je informacije o kapacitetima hrvatskih hotela za
ovu vrstu turizma, koja postaje sve važniji segment na svjetskom
turističkom tržištu.
Odluka o obavezi posjedovanja putovnice prilikom putovanja u
područja Kanade, Kariba i Meksika, izazvala je veliko negodovanje
putnika kao i putničkih agenata. Dosada su američki državljani
mogli posjetiti ova područja (važeće i za cruise putovanja) samo
s identifi kacijskim dokumentom poput vozačke dozvole, a od
8. siječnja 2007. godine, bit će obavezno imati putovnicu (koju
dosada veliki broj Amerikanaca nije posjedovao). Predviđaju se
veća čekanja u procesiranju novih zahtjeva za izdavanje američkih
putovnica, što se može negativno odraziti na broj bukinga za spo-
menuta područja.
Novost je i da Delta uvodi letove za Zagreb i to od 29. listopada
svaki dan, code share s Air France-om (broj leta će biti DELTA
#8499) iz New Yorka, Atlante i Cinccinatia, preko Pariza, te dol-
askom Zagreb u 11.25 AM. Odlazak iz Zagreba će biti svakim
danom, Delta letom #8506 za Pariz, rani dolazak u Pariz i nas-
tavak leta za Ameriku.
STANJE BUKINGA TUROPERATORA - SIJEČANJ-RUJAN 2006.
__________________________________________________
US Turoperatori 78.125
US konsolidatori 32.500
Turoperatori za vjerska putovanja 20.100
KANADA - Turoperatori i konsolidatori 20.120
Ukupno: 150.845
Na kraju treba spomenuti da se posljednjih mjeseci u ovdašnjem
tisku sve više pažnje posvećuje novoj destinaciji, Crnoj Gori. U
prvom izdanju novog magazina Sherman’s Travel, na nekoliko
mjesta se Hrvatska spominje u negativnom kontekstu kao presku-
pa destinacija (najskuplja zemlja Jadrana) u odnosu na cjenovno
pristupačnu Crnu Goru. U još nekoliko napisa Hrvatskoj, poseb-
no onih posvećenih Dubrovniku, prigovara se visokim cijenama.
Prema svim pokazateljima i dalje vlada veliki interes za Hrvatsku,
te vjerujemo da će se i dalje nastaviti pozitivan trend putovanja u
našu zemlju. Sve više će dolaziti do izražaja programi od specijal-
nog interesa: kultura, gastronomija i wellness. U 2007. očekujemo
da će broj putnika sa ovog tržišta povećati za 7-10%.
www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 35
ŠPANJOLSKAPrema posljednjim analizama španjolskog Instituta za turistička
istraživanja, putovanja građana Kraljevine Španjolske u inozem-
stvo i dalje pokazuje uzlazni trend. U razdoblju od siječnja do
prosinca 2005. godine Španjolci su ostvarili 10,5 milijuna put-
ovanja u inozemstvo i od toga u 76,1% slučajeva za destinaciju
izabrali jednu od europskih zemalja. Posljednjih godina, put-
ovanja Španjolaca u inozemstvo bilježe prosječni godišnji porast
od 6,1%. Prema neslužbenim podacima španjolskog Instituta,
u 2006. godine nastavlja se sličan uzlazni trend.
Posljednji statistički podaci Službe za komunikaciju i izdavaštvo
HTZ-a o noćenju i dolascima španjolskih turista, govore nam o
sve većoj popularnosti Hrvatske kao turističke destinacije medu
španjolskim turistima, što potvrđuje naše vrlo pozitivne procjene
za ovogodišnju ljetnu sezonu koja još uvijek nije završena.
U razdoblju od siječnja do rujna Hrvatsku je posjetilo 99.489
Španjolaca, što je 30% više nego u 2005. U istom razdoblju
ostvareno je i 33% više noćenja. U travnju je pak zabilježeno
čak 205% više dolazaka i 232% više noćenja. Za vrijeme
uskršnjih praznika u Dubrovnik je doletjelo 14 čartera iz sedam
španjolskih gradova (Madrida, Barcelone, Valencije, Zara-
goze, Bilbaa i Palma de Mallorce). Kako kažu lokalni turistički
djelatnici, Španjolci su ove godine «spasili» uskršnju sezonu u
Dubrovniku. I u ostalim ljetnim mjesecima ponavlja se uzlaz-
ni trend. U svibnju je registrirano 27% više dolazaka i 41%
više noćenja; u lipnju 23% više dolazaka i 30% više noćenja, u
srpnju 37% više dolazaka i 40% više noćenja, u kolovozu 32%
više dolazaka i 34% više noćenja, a u rujnu 29% više dolazaka i
27% više noćenja nego u istom razdoblju 2005. godine.
Budući da većina charter letova sa ovog tržišta počinje tek
potkraj lipnja, odnosno početkom/sredinom srpnja, i za sada
spomenuti charteri predstavljaju jedinu direktnu avio poveza-
nost između Španjolske i Hrvatske, većina španjolskih turista
još uvijek posjećuje naše krajeve samo u ljetnim mjesecima no
nadamo se da će se ovaj problem ubrzo riješiti. U listopadu ove
godine, u Opatiji i Dubrovniku održan je kongres AEDAVE-
a (Udruženja španjolskih putničkih agencija) kojem su osim
predstavnika španjolskih turističkih agencija prisustvovali i
predstavnici španjolskih avio kompanija (Iberia-e i Spainair-a),
što je pružilo priliku da se izvidi mogućnost uspostavljanja re-
dovne linije između dvaju država, neophodne za razvoj hrvatsk-
og turističkog proizvoda na španjolskom tržištu kao i za vrlo
pozitivne rezultate koje narednih godina možemo postići.
Otvaranjem redovite linije Adria Airwaysa iz Ljubljane za Bar-
celonu, individualnim je turistima iz Katalonije sasvim sigurno
olakšan put do naše zemlje. Od 20. travnja Adria Airways uvela
je dva leta tjedno za Barcelonu, i to po vrlo povoljnim cijenama.
Za polaske do 20. svibnja postojali su promotivni letovi po ci-
jeni od 120 eura, a u ovom trenutku Adria Airways nudi karte
po promotivnoj cijeni od 180 eura, što je znatno povoljnije od
cijena avio karata koje Španjolci plaćaju za letove do glavnih
hrvatskih turističkih atrakcija (cca. 400 eura). Iako ovaj let neće
donijeti toliko pozitivne rezultate koliko bi to donijelo izravno
povezivanje Hrvatske sa Španjolskom, ipak je otvorio individu-
alnim gostima u ovom dijelu Španjolske, kojih je posljednjih
godina sve više, još jednu, jeftiniju mogućnost da posjete lj-
epote naše zemlje.
Važnost avio povezanosti dviju država može se vidjeti i u prim-
jeru Portugala. TAP Portugal ove je godine u suradnji s Croa-
tia Airlines-om uveo redovnu liniju Lisabon– Bologna-Zagreb
i kao rezultat u Hrvatskoj je registrirano 43% više dolazaka i
noćenja portugalskih turista u razdoblju od siječnja do rujna.
Budući da HTZ nema predstavništvo u Portugalu, razni por-
tugalski mediji koji su prepoznali ljepote naše zemlje obraćaju
se svakoga dana sve više uredu predstavništva u Madridu. Isto
tako nas kontaktiraju i portugalske turističke agencije i turop-
eratori koji žele uvrstiti hrvatsku turističku ponudu u svoje kat-
aloge. Nakon što se voditeljica ureda predstavništva u Madridu
sastala sa predstavnicima portugalske agencije za komunikaciju
i propagandu Artecomum iz Lisabona, uspostavljena je vrlo
dobra poslovna suradnja sa generalnim direktorom agencije.
Artecomum nam je ove godine ponudio pomoć prilikom pro-
moviranja Hrvatske na portugalskom tržištu, te smo ih redovito
opskrbljivali sa promotivnim materijalima u svrhu promidžbe
Hrvatske. Uz pomoć Glavnog ureda i u suradnji sa TAP Por-
tugalom, organizirala su se i studijska putovanja za novinare.
Agencija Artecomum organizirala je ove godine i par prezen-
tacija, te nas je redovito obavještavala o reportažama koje su
izlazile u portugalskim medijima.
Španjolski turoperatori i agenti još uvijek nerado daju točne
podatke bukinga, ali spominju vrlo dobre rezultate prodaje,
iako ističu da je omjer cijene i kvalitete turističkih objekata
neodgovarajući. Iberojet je ove godine u lipnju, srpnju i kolovo-
zu u Hrvatsku doveo 4.500 Španjolaca (27% više nego lani) te
očekuju da će do kraja godine imati 7.000 paxa (35% više nego
lani). Politours je u ljetnim mjesecima doveo 1800 Španjolaca
(10-15% manje nego lani), Panavision 1462 paxa (17% više),
Travelplan 1200 paxa (do sada nisu prodavali Hrvatsku), Tran-
srutas 600 paxa (300% više), Ambassador Tours 180 paxa, Ca-
36 HTZ GLASNIK www.hrvatska.hr
s t a n j e n a t r ž i š t i m a
tai Tours 150 paxa (300% više nego lani), Dubrovnik Travel
150 paxa. Gotovo svi turoperatori ove su godine ponudili po-
godnosti za rani buking, tj. već na naslovnici kataloga nudili
su 7% popusta za rani buking, dok su neki ponudili i dodatni
popust od 5% za specijalna putovanja u Hrvatsku kao što su
medeni mjesec i sl.
Ove godine bitno je porasla i potražnja za incentive putovan-
jima. Sve više agencija specijaliziranih za incentive i kongresni
turizam u svoje je kataloge uvrstilo Hrvatsku. Budući da taj tip
klijenata traži smještaj u hotelima s 5*/4*, najveća je potražnja
za Dubrovnikom i Zagrebom. Kao glavna zapreka navodi se
ponovno loša, odnosno nikakva avionska povezanost Hrvatske
sa Španjolskom.
Budući da većina čartera leti u Dubrovnik i Split, južna i sred-
nja Dalmacija i dalje su najpopularnije hrvatske destinacije
španjolskih turista, iako ove godine španjolski tisak sve više
piše i o istarskoj ponudi te o nacionalnim parkovima. Indi-
vidualni španjolski turisti koji se opredijele za godišnji odmor
u Istri uglavnom koriste aerodrom u Veneciji, jer su karte iz
španjolskih gradova za Veneciju daleko povoljnije od onih za
Hrvatsku. Zabilježen je i znatan pozitivni pomak u broju dol-
azaka Španjolaca.
Vjerujemo da prostora za Hrvatsku na ovom vrijednom
emitivnom tržištu ima, a na nama je da zajedničkim sna-
gama riješimo par ograničenja/nedostataka koji nas koče u
razvoju. Prvenstveno treba riješiti nepostojeću avio pove-
zanost španjolskih gradova s Hrvatskom, te povećati ponudu
promidžbenog materijala na španjolskom jeziku (Španjolci
prvenstveno traže kataloge na španjolskom) kao i osigurati
reprezentativne nastupe na turističkim sajmovima. Kroz bro-
jne i kvalitetne reportaže u španjolskim turističkim časopisima,
može se vidjeti da se na tržištu defi nitivno stvara vrlo pozitivan
imidž Hrvatske kao turističke destinacije. Piše se o Hrvatskoj
kao očuvanom i još neotkrivenom Mediteranu koji posjeduje
bogatu kulturnu i prirodnu baštinu. Ipak, cjenovna politika
hrvatskih turističkih subjekata mogla bi bitno promijeniti stvari
na ovom tržištu, ako se ne uskladi s ponudom nama konkurent-
nih zemalja.
www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 37
VIJE
STI I
Z PR
EDST
AVNI
ŠTAV
A NjemaËkaWorkshopovi u organizaciji predstavništva Hrvatske
turističke zajednice u Njemačkoj
U organizaciji predstavništva Hrvatske turističke zajednice u
Njemačkoj održana su dva važna workshopa. Prvi u Düssel-
dorfu, 27. rujna 2006. godine. Na workshopu su sudjelovale 24
tvrtke iz Hrvatske, te 21 tvrtka iz Njemačke i 12 predstavnika
njemačkih medija. Za sve sudionike workshopa priređena je
večera uz odabir hrvatskih specijaliteta i vina. Na workshopu
u Frankfurtu, 28. rujna 2006. godine, također je bilo mnogo
interesenata; 24 tvrtke iz Hrvatske, te 28 tvrtki iz Njemačke.
Workshopovi su uspješno obavljeni, te su se ostvarili korisni
kontakti s njemačkim partnerima. I njemački i hrvatski sudi-
onici izrazili su zadovoljstvo i korisnost održavanja workshop-
ova te podržali inicijative za njihovim budućim održavanjem.
U prigodi oba workshopa, direktor predstavništva Hrvatske
turističke zajednice, Zlatko Deželjin održao je prezentaciju o
hrvatskoj turističkoj ponudi.
Valja spomenuti i kako se u suradnji turoperatora Th omasa
Cooka i Hrvatske turističke zajednice, u Hrvatskoj u razdoblju
od 13. do 17. rujna 2006. organiziralo studijsko putovanje za
Izlaganje direktora Predstavništava HTZ-a u Njemačkoj Zlatka Deželjina
v i j e s t i i z p r e d s t a v n i š t a v a
Sudionici workshopa
v i j e s t i i z p r e d s t a v n i š t a v a
38 HTZ GLASNIK www.hrvatska.hr
devet njemačkih novinara. Tijekom pet dana posjetili su gra-
dove: Split, Trogir, Šibenik i Zadar, dva nacionalna parka: Krku
i Paklenicu, te razgledali objekte agroturizma u Starigradu-
Paklenici i okolici Primoštena. Snimljeno je nekoliko priloga
za radijske emisije i pregršt fotografi ja koje će se objaviti uz
reportaže i članke o Hrvatskoj, a koji će biti korisni za sve po-
tencijalne posjetitelje i turiste budući da mediji imaju sve jači
utjecaj na potrošača, što će možda biti odlučujući faktor u nji-
hovoj odluci da posjete Hrvatsku.
©panjolskaBrojni španjolski mediji o Hrvatskoj - naglasak na bogatoj
prirodnoj baštini i kulturno-povijesnom nasljeđu
Dnevne novine “La Vanguardia”, u posebnom izdanju “Viajar”
objavile su članak o NP Kornati – jedinstvenome mediterans-
kom arhipelagu, plavom labirintu idealnom za jedrenje, dok je
“El mundo”, u posebnom dodatku “Viajes siete leguas” objavio
na dvije središnje stranice reportažu o Dubrovniku, ističući uz
ostalo i dugu, bogatu povijest i slavu stare Dubrovačke Repub-
like. Časopis “Hola”, posebno izdanje “Viajes”, pod naslovom
“50 dragulja svijeta”, objavio je četiri velike stranice o Du-
brovniku. Časopis “Oxigeno” - velika stranica o Hrvatskoj pod
naslovom “Lijepa naša jadranska», gdje je Hrvatska proglašena
jednom od top destinacija posljednjih godina. Dnevne novine
“El Periodico”, posebno izdanje “Destinos” - velike dvije stran-
ice o Hrvatskoj pod naslovom: “Po jedan otok za svaki dan u
godini”. Časopis “Rutas del mundo” posvetio je četiri stranice
Dubrovniku, jednoj od najfascinantnijih destinacija u Europi.
Dnevne novine glavne španjolske aviokompanije “Iberia” ob-
javljuju reportažu o Hrvatskoj pod naslovom “Užici dalmatin-
ske obale”. Časopis “Capital” - članak posvećen Dubrovniku
– biseru Jadrana. Časopis “Viajeros” na osam stranica prikazuje
Hrvatsku kao “Mediteran kakav je nekad bio”, koja uz očuvanu
bogatu kulturnu i prirodnu baštinu nudi i vrhunske speci-
jalitete (najbolje kamenice na Mediteranu).
Časopis “Viajar”, rujansko izdanje, pod temom deset najljepših
mjesta na Mediteranu izabrao je Opatiju kao kvarnerski biser
ističući dugu turističku tradiciju Opatije – nekad omiljenog
ljetovališta moćnih austrougarskih obitelji.
U tjednom časopisu “Hola”, rujansko izdanje, objavljena je
Sajamski nastup u Njemačkoj
www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 39
reportaža o talijanskom modnom dizajneru Valentinu na luksu-
znoj jahti, za vrijeme njegova boravka po jadranskim otocima.
Tako se neizmjerna ljepota otoka i obale spominje više puta u
reportaži riječima: “...jedreći Jadranom i bacajući sidro u pre-
divnim kalama smaragdnog zelenog mora čarobnih hrvatskih
otoka...”
Također, TV ekipa Flying Apple koja snima dokumentarne
fi lmove i reportaže za španjolske emisije o putovanjima kao što
su MuchoViaje, Viajame, NotFar, realizirala je u srpnju put-
ovanje po Dalmaciji te snimila nekoliko različitih fi lmova o
Hrvatskoj. 7. listopada emitirao se prvi fi lm o otoku Hvaru
u sklopu programa Mucho Viaje na nacionalnoj španjolskoj
televiziji RTVE. Velik broj reportaža objavljene su kao najava
kongresu španjolskih putničkih agencija AEDAVE.
Povijesni muzej grada Barcelone organizirao je u ljetnim mjesec-
ima (srpanj, kolovoz i rujan) proslavu deset godina noćnih ak-
tivnosti i događaja pod nazivom “LES DEU I UNA NITS”.
Predstavništvo HTZ-a u Madridu sponzoriralo je događaj
darovavši putovanje u Split za dvije osobe. Tako je u sklopu pro-
grama 27. srpnja u samostanu “Pedralbes” u Barceloni održan
koncert ženske vokalne klape “Tamarin”, a 7. rujna u monu-
mentalnom kompleksu Kraljevskog trga, gdje je bilo prisutno
oko 1700 posjetitelja, održalo se i svečano nagradno izvlačenje.
Za vrijeme izvlačenja koje je obavio direktor muzeja, Antoni
Nicolau, na velikom se centralnom ekranu emitirao promotivni
fi lm Hrvatske turističke zajednice. Program aktivnosti tiskao
se u 30.000 primjeraka te je postavljeno 300 plakata po cijeloj
Barceloni s logom Hrvatske turističke zajednice.
ItalijaReportaže i izložbe obilježile promociju Hrvatske u Italiji
Tijekom ljetnih mjeseci objavljen velik broj reportaža u
svim tiskanim medijima. U mjesecu srpnju u uglednom
turističkom mjesečniku “Bell’Europa” objavljena je reportaža
o Primoštenu. U mjesečniku “Caravan e camper” objavljena je
reportaža od 10 stranica o otocima Hvaru i Korčuli. Redakcija
mjesečnika “DOVE” u nakladi od 152.000 primjeraka objavila
je reportažu „Od Splita do Mljeta“. U “Grand touru” izdavač
„De Agostini“ objavljena je opširna reportaža o Hrvatskoj,
na naslovnici je fotografi ja Dubrovnika. U mjesečniku „Par-
tiamo“ objavljena je reportaža o otoku Braču. Posebno mjesto
zauzela je reportaža o Istri i vilama Istre u mjesečniku „In viag-
gio“. Časopis „Itinerari e luoghi“ objavio je reportažu o oto-
cima Rabu i Pagu. U mjesečniku „Tutto turismo“ objavljena
je reportaža o Kornatskom otočju a „Progress viagg“ objavio
je priču o otocima Kvarnera. U modnom časopisu “Elle” u
nakladi od 200.000 primjeraka objavljena je reportaža o Du-
brovniku, a modni časopisu “Flair” reportaža o Hvaru.
Tromjesečnik “Milano giorno e notte” u nakladi većoj od
150.000 primjeraka objavljen je specijalni prilog o Hrvatskoj.
U časopisu o enogastronomiji i kulturi „PAPAGENO“ objav-
v i j e s t i i z p r e d s t a v n i š t a v a
40 HTZ GLASNIK www.hrvatska.hr
ljena je reportaža o Hvaru i Istri. U dnevnom listu “Corriere
della sera” reportaža o Dubrovniku i dolasku svjetske elite. „Il
gommone“ objavljeno je reportaža o otoku Pagu dok je „Main
Sail“ objavio reportažu o Palmižani. Mjesečnici Viaggiando,
Cucina e Vini, Solo Vela, Progress Viaggi i Sole24Ore on-line
objavili su raznolike reportaže nastale kao rezultat suradnje
Ispostave i rimskih novinara. Za realizaciju reportaže novinari
su se služili isključivo dokumentarnim materijalima i foto-
grafi jama iz bogate arhive rimske ispostave.
U 2006. godini u organizaciji rimske ispostave HTZ-a i
Glavnog ureda, te županijskih turističkih zajednica realizirane
su mnogobrojne televizijske emisije čime je ostvareno više od
18 sati televizijskog programa prikazanog na kanalima RAI-a,
Mediaseta i SKY-a.
Početkom lipnja u Splitsko dalmatinskoj i Dubrovačkoj
županiji boravila je TV ekipa prestižne turističke emisije Sere-
no Variabile koja je realizirala dvije reportaže prikazane na
programu RAIDUE krajem lipnja i srpnja. Emisija prikazana
www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 41
krajem srpnja, posvećena je Hvaru, Palmižani, Splitu i Stonu,
te je bila najgledanija emisija tog dana na talijanskoj televiziji
ostvarivši apsolutni rekord kod gledateljstva.
U suradnji s Adriaticom NET i Plov Putom na talijanskoj tele-
viziji tijekom ljeta u više emisija (Si Viaggiare, Sereno Varia-
bile i Pianeta Mare) prikazani su dijelovi fi lma o hrvatskim
svjetionicima. Boravak i ljetovanje na hrvatskim svjetionicima
je turistički proizvod koji najviše privlači pozornost talijanske
publike.
Također, Hrvatska se po prvi puta predstavila talijanskoj pu-
blici na Sardiniji i to u prestižnom ljetovalištu Stintinu kao
zemlja partner na četverodnevnoj manifestaciji “Sardegna in
Banchina” održanoj od 26. do 30. srpnja 2006. godine. Osim
Ispostave HTZ-a, na manifestaciji je nastupila Zadarska regija
koja je uz brojne promotivne materijale i pjesmu klape “Libur-
ni” predstavila turističke potencijale zadarskog kraja. Uz lokalno
stanovništvo hrvatski štand su posjećivali i turisti na odmoru u
Stintinu. Najviše upita bilo je za nautički turizam, te za regije
Istru, Kvarner, ali i za kontinentalnu Hrvatsku.
U umjetničkoj galeriji Ars Italica svečano je otvorena izložba
“Dalmacija u djelima hrvatskih i europskih umjetnika” u surad-
nji s Konzulatom Republike Hrvatske u Milanu i udruženjem
umjetnika “Jadertina” Zadar. Na otvorenju su sudjelovali
uglednici Milana i okolnih mjesta, generalni konzul RH u
Milanu, Andro Knego, predstavništvo Hrvatske turističke za-
jednice Milano, novinari, te brojni Hrvati koji žive u Italiji.
Izložba je realizirana u suradnji s Ministarstvom vanjskih po-
slova Republike Hrvatske, Ministarstvom kulture Republike
Hrvatske, Zadarskom županijom i TZ grada Zadra.
Prezentacija Hrvatske u Stintinu
Štand TZ Zadarske županije
v i j e s t i i z p r e d s t a v n i š t a v a
42 HTZ GLASNIK www.hrvatska.hr
U dnevnim listovima Italije od 15. rujna objavljena je vijest
o otvorenju izložbe “Lošinjska brončana statua” u Firenci, u
Palači Medici Riccardi koja je postala pozornica iznimnog kul-
turnog događaja predstavljanja brončanog kipa grčkog atlete
iz 4. stoljeća prije Krista, pronađenog 1999. u podmorju ak-
vatorija Vele Orjule nedaleko od Lošinja.
U prisutnosti brojnih predstavnika talijanskog kulturnog,
političkog i javnog života, izložbu je otvorio Božo Biškupić,
ministar kulture Republike Hrvatske. Sedmogodišnjih
zahtjevni restauratorski rad na kipu, koji potječe iz znamenite
Lisipove škole, rezultat je trajne i uspješne suradnje između
stručnjaka Hrvatskog restauratorskog zavoda iz Zagreba i in-
stituta Opifi cio delle Pietre Dure iz Firenze.
Izložba je otvorena 30. rujna i u nekoliko dana ju je pos-
jetilo vise od 2000 posjetitelja. Osim toga objavljeno je 11
stranica + naslovnica u „Archeologia viva“ - najpoznatijem
dvomjesečniku o arheologiji i povijesti u nakladi od 35.000
primjeraka.
Brončana statua atlete „Hrvatski Apoxyomenos“ smatra se
jednim od najljepših među dosad poznatih sedam replika
antičkoga prototipa i izazvao je golemo zanimanje talijanske
stručne i kulturne javnosti.
O izložbi i o kipu nazočnima se obratio i poznati umjetnički
kritičar Vittorio Sgarbi.
Otvorenju izložbe u fi rentinskoj palači, čiji je jedan od gra-
ditelja, Michelozzi (drugi je bio Michelangelo) istodobno gra-
dio i Knežev dvor u Dubrovniku, nazočio je, među ostalima,
veleposlanik Republike Hrvatske Tomislav Vidošević.
U okviru aktivnosti promocije Predstavništva održane su
prezentacije na sajmovima u Pordenoneu, Riminiu, Milanu
i Genovi. Na sajmu „Mondo natura“ u Riminiu, od strane
udruge „Confederazione Italiana Campeggiatori“ dodijeljene
su nagrade za najuspješnije kamove u 2006. godini. Prvo mjes-
to dodijeljeno je kampu „Zaton-Nin“, drugo mjesto „Stella
Maris-Umag“, a treće „Bi Village-Fažana“.
Slovenija“Riječke ljetne noći” uvod u promociju hrvatskog turizma
u Sloveniji
Krajem lipnja predstavništvo je sudjelovalo u proslavi hrvatsk-
og Dana državnosti. Prigodna svečanost održana je kao vrtna
zabava u parku Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici
Sloveniji. Tom se prigodom održala prezentacija grada Rijeke s
naglaskom na promociju manifestacije »Riječke ljetne noći« uz
gostovanje gradonačelnika Rijeke Vojka Obersnela i direktora
Turističke zajednice grada Rijeke Petra Škarpe. Delicije iz pri-
morskoga kraja priredili su kuhari riječkog hotela “Bonavia”, a
događaj je uljepšalo i gostovanje riječke klape “Fortunal”. Na
svečanosti se okupilo petstotinjak eminentnih uzvanika iz ja-
vnog i društvenog života u Sloveniji.
Tijekom srpnja i kolovoza u uredu predstavništva bilo je vrlo
živo. Ured je svakodnevno posjećivao velik broj slovenskih i stra-
nih turista koji su tražili informacije o Hrvatskoj. Podijeljen je
velik broj promotivnog materijala u izdanju Hrvatske turističke
zajednice, prospekata lokalnih turističkih zajednica, planova
gradova, te voznih redova trajektnih i brzobrodskih linija.
Predstavnica Istraturista Manuela Kraljević u društvu Jerka Sladoljeva, Klaudia Stojnića i Giannia Picillia
Detalj s promocije Rijeke u Ljubljani. Spremni za promociju, direktor Predstavništva Goran Blažić i djelatnice
www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 43
Najvažniji TV prilog ipak tijekom kolovoza bio je „tjedan
Hrvatske“ na najgledanijoj televizijskoj postaji TV NOVA, koji je
u tjednu od 7. do 11. kolovoza svakoga jutra u emisiji „Doručak
s NOVOM“ imao jednoga gosta koji je govorio o Hrvatskoj.
Dana 8.kolovoza u studiju je bio gost, direktor Predstavništva
HTZ Prag, Antun Plenković, koji se pojavio u programu u dva
navrata, te odgovarao na aktualna pitanja o turizmu i putovanju
u Hrvatsku.
Predstavništvo HTZ-a u Ljubljani i dalje je nastavilo medijsku
kampanju oglašavanjem u glavnim slovenskim časopisima, re-
vijama i magazinima u skladu s media-planom za 2006. go-
dinu, a objavljene su i reportaže u slovenskom magazinu za
putovanja »Horizont«.
Uz uobičajene informativne i promidžbene aktivnosti, nakon
održanog nastupa na sajmu turizma u Ljubljani, workshopa i
Hrvatske večeri, predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u
Ljubljani nastavilo je snažno promovirati hrvatsku turističku
ponudu. Početkom lipnja, direktor predstavništva HTZ-a u
Sloveniji Goran Blažić bio je gost informativne emisije na TV
Paprika, inače vrlo popularnoj među mlađim gledateljstvom.
Razgovaralo se o realiziranim aktivnostima Hrvatske turističke
zajednice na slovenskom tržištu, prikazane su snimke s Hrvatske
večeri održane u travnju i intervju s direktorom Glavnog ureda
Hrvatske turističke zajednice Nikom Bulićem. Govorilo se o
planiranim aktivnostima i o očekivanjima od turističke sezone.
Tijekom emisije postavljeno je i nagradno pitanje za gledatelje
povezano s temom turizma u Hrvatskoj, a gledatelj koji je dao
točan odgovor nagrađen je vikend aranžmanom za dvije osobe
u Hrvatskoj.
»eπkaHrvatska ponovno tržišni lider
Česi se kao turisti mijenjaju – tako ove godine emitivno turističko
tržište ocjenjuje domaći tisak. Mijenjaju se po navikama, ali i po
zahtjevima. Biraju destinacije kojih se na tržištu svakim danom
nudi sve više, mijenjaju način ljetovanja (ne putuju više većinom
u kampove i privatni ili jeftiniji smještaj), mijenjaju navike....
Hrvatska međutim, ipak ostaje destinacija broj jedan, jer se bez
problema može automobilom i najviše im je srcu prirasla. Cijela
Jadranska obala od Istre, preko Kvarnera pa sve do Dalmacije
bila je i još je uvijek, meta čeških turista. Ove će ih godine,
prema češkim statističkim pokazateljima, našu zemlju posjetiti
820.000. Stoga ni ne čudi da su svi češki mediji od praktički
svibnja, najviše ipak tijekom lipnja i srpnja, naveliko pisali i
izvještavali o Hrvatskoj kao „bajnoj ili luksuznoj turističkoj desti-
naciji“, „najljepšim plažama Europe“ ili kao o „odličnom izboru
za ljetne praznike“. O nekim napisima već je ranije bilo riječi,
ali valja istaći da je tijekom srpnja objavljeno više od 170 napisa
u svim vrstama tiska – od dnevnoga do najluksuznijih časopisa,
procijenjene vrijednosti oko pola milijuna eura, te da je tijekom
cijeloga srpnja emitiran program na najslušanijem češkom radiju
– Radio Impulsu s informacijama o Hrvatskoj i hrvatskom tur-
izmu i to u živo s voditeljicom ureda predstavništva Mirjanom
Žilić. Sličan program emitiran je tijekom srpnja i na lokalnoj ra-
dio-postaji Radio Vysočina. I u kolovozu o Hrvatskoj je pisano u
izuzetno mnogo medija, a na programu češke državne televizije,
ČT 1 emitirana su dva priloga u poznatoj turističkoj emisiji „Ob-
jektiv“ i to o šibenskim starim zanatima, te o Slavoniji i češkoj
manjini u Daruvaru.
Gostovanje direktora Predstavništva Antuna Plenkovića na televizijskoj postaji TV NOVA
v i j e s t i i z p r e d s t a v n i š t a v a
44 HTZ GLASNIK www.hrvatska.hr
Voditeljica Predstavništva HTZ-a, Mirjana Žilić na međunarodnom festivalu gastronomije u Znojnom
Najatraktivniji prilozi o Hrvatskoj tijekom ljeta objavljeni su u
luksuznom mjesečniku „Dolce vita“ o Dubrovniku, u ekskluz-
ivnom mjesečniku o umjetnosti „Art & Antiques“, također o
Dubrovniku, u vrlo čitanim tjednicima „Sretni Jim“, „Vlasta“
i u „Ritmu života“ dva puta o ljepotama Istre... Ove godine
gotovo nije bilo naslova u Češkoj koji barem jednom nije pisao
o Hrvatskoj.
Ovogodišnja studijska putovanja novinara iz Češke započela su
još u travnju (Lide a zeme), kada je u Hrvatskoj boravila i ekipa
TV NOVE, koji su snimali ovogodišnji hit – Hrvatsku za Novu
Cestomaniju (emitirana je 28.6., reprizirana 1.7.). Najviše put-
ovanja bilo je organizirano tijekom svibnja i lipnja, dok je u
rujnu pononvo u Hrvatskoj bila ekipa Češke državne televizije,
studija Ostrava, koji su po cijeloj Hrvatskoj snimali priloge za
13 tematskih emisija „Hrvatska očima Jaroslava Skalickog...“
U realizaciji je još jedno studijsko putovanje novinara državne
češke televizije, koji snimaju nacionalne parkove Velebit i Ko-
rnate za seriju reportaža o hrvatskim nacionalnim parkovima
(svaka po 15 minuta).
U razdoblju od 4. do 7. rujna predstavništvo Hrvatske turističke
zajednice u Pragu pozvano je, kao gost, prvi puta na „Zno-
jemski hrozen“, međunarodni TV i radio festival gastronomije.
Znojmo je inače centar jedne od najpoznatijih vinarskih oblasti
u Češkoj (južna Moravska), praktički uz austrijsku granicu, pa
je i pravo mjesto za ovakav festival. Ovo je bio osmi po redu,
a Hrvatska se svojim promidžbenim materijalima predstavila
u glavnom šatoru na gradskom trgu, uz Flandriju, Veliku Bri-
taniju i Slovačku.
I šećer na kraju: fi lm Hrvatske turističke zajednice „Mediteran
kakav je nekad bio“ dobio je treću nagradu na ovogodišnjem
međunarodnom festivalu turističkog fi lma u Karlovym Vary-
ma. Naš fi lm nagrađen je u oštroj konkurenciji više od 300
fi lmova iz cijeloga svijeta. Ovogodišnji GRAND PRIX Tourfi l-
ma pripao je slovenskom fi lmu pod naslovom „Diversity to dis-
cover“, prvu nagradu dobio je „City dance“ iz Austrije, a drugi
www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 45
Nizozemska
Posjet studenata Rotterdama Baranji
Kao što je kolovoz u Nizozemskoj bio zapamćen po nikad obil-
nijim kišama, tako će se i rujan pamtiti po izrazito toplom i
suhom vremenu koje je zasigurno mnoge Nizozemce srednje i
starije dobi bez obveza inspiriralo za putovanja.
U Utrechtu se od 19. do 24. rujna održavao sajam “50 Plus”
za osobe starije dobi. Na površini od 40.000 m2 bilo je 563
izlagača, a turističku ponudu svojih zemalja, osim Nizozemske
predstavile su: Italija, Mađarska, Češka, Bugarska, Irska, Bel-
gija, Švicarska, Engleska, Francuska. Na sajmu je sudjelovalo i
više nizozemskih turoperatora od kojih je važno spomenuti: I
D Riva Tours, OAD Reizen, De Jong Intra Vakanties, Kras, Bex
Reizen. Turoperatori su nudili razne pakete aktivnog odmora s
raznovrsnim outdoor aktivnostima i wellness programima.
Budući da s nizozemskog tržišta postoji pojačan interes za
wellness proizvodima u Hrvatskoj, nizozemski turoperatori
predlažu hotelskim kućama i lječilišnih ustanovama pojačanu
inicijativu u smjeru osmišljavanja rekreativnih programa koje
bi oni rado uvrstili u svoje posebne brošure i prezentirali na
je portugalski snimak pod naslovom „Body. Mind. Madeira“
Festival TOURFILM održava se ove godine po 39. put od 3. do
7. listopada u Karlovym Varyma. Također, među ovogodišnje
nagrađene uvrstila se i tvrtka Gideon Multimedija sa CD Ro-
mom “Split”, dok su web stranice Turističke zajednice Istarske
županije, koje je prijavilo predstavnistvo HTZ u Pragu, dobile
posebno priznanje zirija.
MaarskaPojačani napori za postizanjem pozitivnog imidža u
Mađarskoj
Rušenje mađarskih protuzakonito sagrađenih objekata na Viru
rezultiralo je negativno intoniranim prilozima o Hrvatskoj.
Povod su bili prilozi u hrvatskim medijima, koji su se prevodili
na mađarski jezik, te komentirali u dnevnim novinama, na ko-
mercijalnim televizijama i radio postajama.
Val negativnih priloga u mađarskim medijima izazvao je članak
objavljen u jednom hrvatskom dnevnom listu na temu kako
“Hrvati varaju mađarske turiste”. Predstavništvo je iskoristilo
sve mogućnosti kako bi ublažilo posljedice ovakvih priloga,
napose gostovanjima na TV i radio postajama, te izjavama
dnevnim listovima; komercijalnoj “TV2”, komercijalnoj radio
postaji “Radio cafe”, dnevnom listu “Blikk”, izvještajnoj agen-
ciji “MTI”.
U dogovoru s predstavništvom objavljeni su i prilozi o Hrvats-
koj; javna radio postaja “Petofi radio”, magazini; “Vilagjaro”,
“Holgyvilag”, “Elle”, “Aqua Magazin”, prilog sa studijskog
putovanja u magazinu “X Magazin” o raftingu na Zrmanji,
te prilozi u stručnim medijima; “Utazasi Info” i “GO Utazas
Magazin”.
Početkom rujna u Istri je boravio Laszlo Alkonyi, glavni
urednik magazina “Borbarat” sa suradnikom, kako bi priku-
pio materijal za priloge o istarskoj gastronomiji, posebice o
maslinama, tartufi ma i istarskim vinima. Prilozi će se objaviti
tijekom proljeća iduće godine. Iznimno kvalitetni magazin o
vinima i tradiciji općenito, obilježje kojega su prilozi visoke
literarne vrijednosti, planira na poseban način prezentirati
svojim čitateljima, ljudima koji znaju cijeniti kvalitetna vina,
postignuća istarskih vinara, ali isto tako i maslinara, te tar-
tufa.
U rujnu i listopadu mađarski nautičari, sada već tradicionalno,
organiziraju brojne regate na našoj obali, a ove se godine drugi
put organizira i državno prvenstvo Mađarske u jedrenju. U lis-
topadu i studenom planira se nekoliko studijskih putovanja za
mađarske novinare, a predstavništvo za studeni planira i treći
ovogodišnji workshop.
Radna atmosfera na sajmu 50 Plus
v i j e s t i i z p r e d s t a v n i š t a v a
46 HTZ GLASNIK www.hrvatska.hr
specijaliziranim sajmovima kao što je ovaj. Sajam je posjetilo
90.000 osoba što je u odnosu na prošlogodišnji sajam 5000
posjetitelja više. Naš štand, na kojem je suizlagač bio I D Riva
Tours, bio je iznimno dobro posjećen, a najviše su se tražile
brošure o kampovima, turističke karte Hrvatske i biciklistički
programi.
Za trajanja sajma ostvaren je kontakt s Višom turističkom
školom u Rotterdamu. Početkom studenog, studenti završne
godine studija destinacijskog menadžmenta posjetit će Ba-
ranju, i to na deset dana. Putovanje će imati više radni kara-
kter jer će, podijeljeni u grupe, studenti na terenu prikupljati
podatke o postojećem stanju razvoja turizma u Baranji u cilju
izrade studije koja bi ukazala na mogućnost porasta posjetitelja,
konkurentnosti, kvalitete i održivog razvoja destinacije.
Na inicijativu ministra savjetnika u odlasku, Marina Žužula
u hrvatskom veleposlanstvu u Den Hagu sastali su se hrvatski
gospodarstvenici koji rade i žive u Nizozemskoj. Ideja je bila da
se predstave i bolje upoznaju kako bi u budućnosti što bolje ko-
ristili svoje iskustvo i poslovne veze u smislu poboljšanja gospo-
darske razmjene i promidžbe Hrvatske u Kraljevini Nizozems-
koj. Ministar savjetnik u odlasku iskoristio je prigodu i nazočne
upoznao sa svojim nasljednikom, Aleksandrom Sunkom.
PoljskaBez subvencija EU-a Hrvatska brže gradi autoceste nego
Poljska!
Najutjecajniji fi nancijski IT-portal u Poljskoj, Money.pl obja-
vio je nedavno zapaženi članak u povodu otvaranja 103,5 km
duge dionice autoceste A 2 Konin-Strykow.
S velikim hvalospjevima autor članka opisuje primjer gradnje
autocesta u Hrvatskoj, koja ih bez pomoći EU-a gradi brže
nego Poljska, koja ima sve formalne uvjete i pristupe takvim
fondovima. Detaljno su opisani etape dosad izgrađenih dion-
ica autocesta u Hrvatskoj, način fi nanciranja te planovi dalje
gradnje u bliskoj budućnosti. S velikim ushitom autor piše o
za graditelje neusporedivo težim (i skupljim) uvjetima reljefa u
Hrvatskoj od onih u Poljskoj. Nadalje, autor ističe da su Hrvati
još potkraj 90-ih bili svjesni da će izgradnjom autocesta bolje
razvijati svoje gospodarstvo, posebice turizam.
Ovogodišnji laureat “Zlatne penkale” iz Poljske, popularni
Robert Maklowicz, snimio je tijekom svibnja ove godine nova tri
nastavka iz serijala “Kulinarska putovanja Roberta Maklowicza”.
Nastavci su snimljeni u Lovranu, Opatiji - Voloskom, Njivicama,
Pagu i Zadru. Svaka emisija traje 25 minuta, a premijerno je na
TV Polska krajem lipnja prikazana emisija o Kvarneru. Ostali
će se nastavci premijerno prikazati sredinom ove jeseni. Do sada
je snimljeno ukupno sedam emisija o Hrvatskoj, a planira se još
najmanje toliko. Ovaj serijal jedan je od najgledanijih programa
na poljskoj televiziji i neprekinuto traje preko osam godina.
Osim premijernih emisija stare se emisije repriziraju nekoliko
puta u sljedećih nekoliko godina.
Robert Maklowicz jedna je od rijetkih osoba s TV koja se na-
lazi na listi sto najutjecajnijih osoba u Poljskoj prema poljs-
kom izdanju magazina “Forbes”, a ove godine proveo je mje-
sec dana na godišnjem odmoru u Hrvatskoj, točnije na otoku
Ugljanu.
SlovaËkaSlovačko more je u Hrvatskoj
Rad ureda u prethodnom razdoblju uglavnom je bio orijentiran
na kontakt s javnošću, turoperatorima i slovačkim medijima.
Predstavništvo je zabilježilo izniman interes za informacije i
promotivni materijal o Hrvatskoj. Prethodni ljetni mjeseci
ponovno su potvrdili da Slovaci „imaju svoje more u Hrvats-
koj“.
Velikom interesu slovačkih turista za Hrvatsku prilagodili su
se i slovački mediji. Rezultat studijskih putovanja novinara i
dobre suradnje predstavništva HTZ-a s vodećim slovačkim
Susret u hrvatskom veleposlanstvu u Den Hagu
www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 47
medijima tijekom ljetnih mjeseci bila je kulminacija kvalitet-
nih reportaža o Hrvatskoj kako u tiskovnim medijima tako i na
televiziji i radiju.
Među veće priloge o Hrvatskoj u dnevnom tisku možemo svrsta-
ti srpanjsko izdanje posebnog priloga „Hrvatska“ – u dnevnom
listu „Pravda“ (treći najčitaniji dnevni list u Republici Slovačkoj,
izlazi u nakladi od 110.000 primjeraka), koji je nastao kao re-
zultat studijskog putovanja novinara organiziranog u lipnju ove
godine i suradnje predstavništva s redakcijom dnevnog lista. U
prilogu je objavljeno mnoštvo praktičnih informacija, novosti i
preporuka za godišnji odmor na hrvatskom Jadranu.
Rezultat drugog studijskog putovanja novinara zanimljiva je
reportaža na šest stranica „Dobar tek – Dobrú chuť!“ Spome-
nuta reportaža na inventivan način istodobno predstavlja gas-
tronomsku i turističku ponudu pojedinih regija. Sastavni dio
reportaže je i knjiga recepata tipičnih specijaliteta hrvatske
kuhinje. Reportaža je naišla na velik odjek kod čitatelja jed-
nog od slovačkih top mjesečnika – časopisa „MIAU“, koji je
reportažu objavio u srpanjskom izdanju.
Također valja spomenuti seriju reportaža o hrvatskom naivnom
slikarstvu i Muzeju naivne umjetnosti u Hlebinama za časopis
„Antik“. Namjeru predstavništva o promociji hrvatskoga kul-
turnog turizma realiziraju i dvije reportaže o izgradnji novih
prostorija za zagrebački Muzej suvremene umjetnosti, isto
nastale kao rezultat studijskog putovanja novinara. Reportaže
su objavljene u mjesečnim listovima „Antik“ i „Euroreport“ u
srpnju i kolovozu ove godine pod nazivom „Hrvatski Guggen-
heim“.
Jedna od najopsežnijih reportaža s ovogodišnjih studijskih put-
ovanja novinara neosporno je poseban prilog „Međimurska
županija“, koju je na 23 stranice objavio časopis „Dimenzije“ u
svom ljetnom dvobroju (srpanj-kolovoz).
Grupa slovačkih novinara krajem lipnja ove godine boravila je
na studijskom putovanju – krstarenje brodom po otocima Krku,
Rabu, Cresu i Pagu. S navedenog putovanja nastalo je mnoštvo
kvalitetnih reportaža za časopise, televizijske i radijske postaje.
Od mnoštva članaka o navedenim otocima možemo spome-
nuti reportažu pod nazivom „Otoci puni legendi“ za mjesečnik
modernog životnog stila „Ellen“ te reportažu „Hrvatska – zai-
grajte se moreplovaca“ za tjednik „Slovenka“ i mnogo drugih.
Opsežnu reportažu o otoku Cresu objavio je i renomirani dnev-
ni list „SME“ krajem kolovoza.
Vezano za ovo studijsko putovanje posebno treba istaknuti dva
vrlo važna priloga na TV Markiza (najgledanija TV postaja u
Slovačkoj) u „prime time“ i 15-minutni fi lm „Hrvatska s bro-
da“, koji je s navedenog putovanja realizirala TV A (komerci-
jalna reklamna TV postaja koja emitira na cijelom teritoriju
Republike Slovačke 24 sata dnevno). Valja napomenuti da je
TV A emitirala fi lm osam puta dnevno - u razdoblju od polov-
ice srpnja do polovice kolovoza ukupno 224 puta!
Navedeni kratki pregled predstavlja samo dio objavljenih
članaka o Hrvatskoj u prethodnom razdoblju u slovačkim
medijima. Većina njih nastala je kao rezultat studijskih put-
ovanja novinara u organizaciji Hrvatske turističke zajednice,
ali i rezultat dobre suradnje predstavništva s predstavnicima
medija.
Pozitivno je što su spomenute aktivnosti ureda, kao i oglašavanje
Hrvatske turističke zajednice u slovačkom tisku, a ove godine
prvi put i na televiziji, u odlučujućoj mjeri utjecali na povećanje
broja slovačkih turista u Hrvatskoj. Možemo zaključiti da je
Hrvatska bila neprekidno „prisutna“ u slovačkim medijima,
odnosno tijekom cijele turističke sezone.
Slovački tisak o Hrvatskoj
v i j e s t i i z p r e d s t a v n i š t a v a
48 HTZ GLASNIK www.hrvatska.hr
Velika BritanijaRyan air uvodi letove u Istru
Ryanair, najveća europska niskotarifna kompanija uvodi prve
nove rute u Hrvatsku, iz Londona (zračna luka Stansted) u
Pulu od 31. listopada 2006. godine i to tri puta tjedno. Ovo
je četvrti niskotarifni avioprijevoznik iz Velike Britanije koji ti-
jekom ove godine leti u Hrvatsku, što nas posebno veseli.
Ranije su letove uveli Easyjet iz Londona i Bristola u Rijeku
i Split, Wizzair u Zagreb i Split, te Flyglobespan iz Škotske
u Pulu. Dodatni letovi u Hrvatsku slijede zbog općeg trenda
povećanja broja individualnih gostiju u odnosu na klasične pa-
ket aranžmane preko turoperatora.
Slijedom uspješne promotivne medijske kampanje pred-
stavništva Hrvatske turističke zajednice u Londonu i lobiranja
turoperatora, više od 20 novih turoperatora, uglavnom manjih
specijalista za visoko platežnu klijentelu, uključilo je Hrvatsku
u svoje programe za iduću godinu. Tako će Hrvatska biti u
brošurama oko 160 turoperatora u 2007. godini. Vodeći tur-
operatori Cosmos i Th omas Cook, koji već duže godina rade
Hrvatsku, znatno su proširili svoje postojeće programe, poseb-
nu u novouređene hotele u Istri.
Tijekom proteklih mjeseci Hrvatska je i dalje bila u fokusu bri-
tanskih i irskih medija. Strukovni tjednik „TRAVEL WEEK-
LY“ u posebnoj rubrici “7 days in Istria, Croatia” donosi
iscrpnu reportažu novinarke Emily Bamber o dojmovima pri-
godom boravka u Istri, te preporuča potencijalnim turistima i
agentima vrlo bogat i raznovrstan program; čari Rovinja, velik
izbor plaža s kristalno čistim morem, povijesne jezgre starih
gradova iz rimskog i venecijanskog doba, unutrašnjost Istre s
bogatom eno-gastronomskom ponudom, obilazak vinograda,
biciklističke ture te izlete u Opatiju.
U popularnom “DAILY MIRRORU”, novinar Iain Mayhew
opisuje spektakularni prizor hrvatske obale i otoka koje je put-
nicima priuštio kapetan zrakoplova British Airwaysa iz Londo-
na na prilazu gradu Dubrovniku, a i sam oduševljen plavetni-
lom mora i ljepotom krajolika. Hotel gdje je boravio ispunio je
sva očekivanja, osoblje je bilo ljubazno, a posebno ga se dojmila
taverna sa svojim domaćim specijalitetima i pogledom na Stari
grad.
U „DAILY TELEGRAPHU, vikend izdanju, novinar James
Bedding opisuje svoje krstarenje jahtom po Dalmaciji i otoci-
ma, a sve bogato ilustrira slikama: Hvara, Dubrovnika, lokalnih
restorana i šarmantnih mjesta koje je opisao.(foto)
„DAILY EXPRESS“ cijelu je stranicu posvetio gradu Zagrebu
u reportaži pod nazivom “Zaljubljivanje u grad srdaca” koji je
poslije vikenda provedenog u Hotelu Esplanad s oduševljenjem
napisao njihov novinar Fergus Kelly.
Vikend izdanje „GUARDIANA“ prigodom otvorenja novih
linija britanske aviokompanije Easyjet iz Londona i Bristola u
Rijeku, a nakon posjeta grupe novinara Kvarneru, čitateljima
Napisi o Hrvatskoj u britanskim medijima
www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 49
preporuča sve draži „zlatnog otoka“ Krka, hotela i restorana
u Baškoj, uz izvrsne morske specijalitete i poznatu vrbničku
Žlahtinu.
U izdanju za kolovoz/rujan prestižni „FOOD AND TRAVEL
MAGAZINE“ pod naslovom “Gourmet travel” otkriva otok
Vis koji je sačuvao sve draži i kvalitete starog mediteranskog
ugođaja, autohtonu domaću kuhinju i izvrsno vino.
„SUNDAY TIMES“ u rubrici “City Breaks” donosi reportažu
novinara Richarda Greena o šarmu i dražima Zagreba, posebno
ističući jedinstvenu atmosferu na ulicama, trgovima i kafi ćima.
„OK! MAGAZINE“, luksuzni tjednik za bogate i poznate, na-
kon posjeta novinara Istri donosi reportažu o ljepotama obale,
otoka, izvrsnoj eno-gastronomskoj ponudi te listu holivudskih
glumaca i drugih poznatih osoba koje su boravili na odmoru i
krstarenju Jadranom, sve je ilustrirano izvrsnim fotografi jama
Poreča i Dubrovnika.
DAILY MIRROR u vikend izdanju 26. kolovoza donosi
reportažu pod naslovom “Baška u suncu...” novinara Mikea
Northa nakon studijskog putovanja grupe novinara po Kvar-
neru i Istri, ilustrirane fotografi jama plaža u Baškoj na Krku,
krstarenja “oldtimerom“ na Cresu, te slikom Arene u Puli.
DAILY MAIL Weekend Magazine, 9. rujna u reportaži no-
vinarke Jane Slade o trima najatraktivnijim destinacijama za
kasni jesenji odmor preporuča Mallorcu, Hrvatsku i Toskanu
pod naslovom “Croatia’s very own Cote d’Azur” s posebnim
osvrtom na otok Cres i mjestašce Beli, te posebno hvali eko-
centar Caput Insulae, koji iznimnom ljubavlju vodi brigu za
bjeloglave supove.
Zaključno, budući da su reportaže u medijima najjače promotiv-
no sredstvo za sve destinacije, strukovna Udruga predstavništava
nacionalnih turističkih ureda ANTOR u Velikoj Britaniji
održala je već tradicionalni workshop u Londonu 19. rujna
na kome je bilo preko 80 novinara glavnih britanskih medija.
Hrvatski štand kao i obično bio je vrlo dobro posjećen.
Francuska
Počela sezona sajamskih nastupa na francuskom tržištu
Sajam Top Résa u Deauvilleu obilježio je kraj ljetne sezone u
Francuskoj. Ovo već 28. izdanje prestižnog poslovnog sajma
okupilo je 16.455 profesionalaca, tj. 3% više nego u 2005. go-
dini To je skup gdje se, početkom jeseni, rade bilance za pro-
teklu i profi liraju novi trendovi za sljedeću sezonu.
Štand Hrvatske turističke zajednice (50 m2) privukao je bro-
jne hrvatske i francuske partnere što je omogućilo zajedničko
donošenje zaključaka o aktualnom stanju na tržištu te dogovor
o perspektivama i akcijama za 2007. s partnerima. Radi se o
organizaciji akcija kao što su road-show, informativni susreti
za agente, studijska putovanja i komunikacija na temu novih
v i j e s t i i z p r e d s t a v n i š t a v a
50 HTZ GLASNIK www.hrvatska.hr
proizvoda, razvoj regija itd. Top Résa također je mjesto gdje se
susreću turistički novinari, te se ugovaraju medijski projekti za
sljedeću sezonu.
Svake godine francuski grad Le Havre posvećuje jedan vikend
moru. Fešta se odvija u četvrti Saint-François gdje se održavaju
koncerti i brojni zabavni programi. U sklopu manifestacije or-
ganiziran je i turistički sajam na temu otoka. Već dvije godine
Hrvatska s velikim uspjehom predstavlja bogatu ponudu svojih
otoka na sajmu koji okuplja 40.000 posjetitelja.
Ljetni mjeseci bili su obilježeni brojnim reportažama i važnim
TV i radijskim emisijama i prilozima. Posebno ističemo dva
dokumentarna fi lma o Hrvatskoj: fi lm Pierrea Brouwersa
(dobitnik Zlatne penkale 2006.) «Croatie, le pays nouveau»
(52 min) i fi lm Alaina Dayana « Rivages de Croatie, une pont
entre l’Orient et l’Occident » (52 min), iscrpan povijesni pri-
kaz kulturne baštine od Pule do Dubrovnika. Oba su fi lma u
više navrata emitirana na specijaliziranom kanalu «Voyages» ti-
jekom ljetnih mjeseci.
Postaja France 3 reprizirala je reportažu o Splitu «Split, la ville
palais» iz poznate emisije Des Racines et des Ailes (Zlatna pen-
kala Grand prix 2005.) koja je emitirana prvi put 2003., te je
svojom kvalitetom obilježila promidžbu Hrvatske u Francuskoj
zadnjih godina.
Poznata francuska emisija «Zone Interdite» na postaji M6 u
emisiji pod naslovom «Les nouveaux Paradis de la fête» pred-
stavila je Hrvatsku - Dubrovnik, Hvar i Pag - reportažom u
trajanju od 26 min.
Nakon iznimno uspješne 2005. i šestogodišnje eksponencijalne
dinamike rasta prometa s francuskog tržišta, Hrvatska, kao des-
tinacija, ušla je s 2006. u fazu stabilizacije. Ona je i dalje u
središtu pažnje francuskih profesionalaca i medija i profi lira se
kao jedna od privilegiranih mediteranskih destinacija - s 58.
mjesta u 1999. popela se, s gotovo 600.000 francuskih gostiju
u 2005., na 11. mjesto na ljestvici najomiljenijih destinacija
Francuza.
SkandinavijaPorast estonskih turista u Hrvatskoj
Estonija, iako malo tržište, ove godine bilježi znatan porast
broja putnika za Hrvatsku (+23%). Rezultat je to otvaranja
aviolinije iz Tallina u Dubrovnik, koja je podržana organizaci-
jom posjeta TV ekipe i prikazivanjem reportaže o Hrvatskoj u
predsezoni.
Također, u pripremi promocije na fi nskom tržištu, u kolovozu
se organiziralo studijsko putovanje grupe novinara iz najjačih
dnevnika i tjednika, koji su ciljano posjetili Splitsko-dalma-
tinsku županiju (Makarska, Tučepi, Hvar...), a svoje utiske
objavit će u tisku u vrijeme jeseni i zime. Po povratku s put-
ovanja organizirana je ”Hrvatska večera” gdje su novinari još
jednom analizirali snimljeni materijal i razmijenili utiske s
iznimno uspješnog putovanja. Svi sudionici, a to su novinari
koji su proputovali svijet, iskazali su oduševljenje organizaci-
jom, gostoprimstvom te nadasve prirodnim ljepotama srednje
Dalmacije.
Da popularnost Brijunskog otočja i dalje raste, svjedoče i
reportaže danske novinarke Gunnile Heick u visokotiražnim
listovima gdje tekstom i fotografi jama dokumentira ljepote
Brijuna s posebnim naglaskom na glamur iz razdoblja 60-70-ih
godina. Pod naslovom ”Brijuni, izlet u prošlost” novinarka
navodi: ”Na otocima Brijuni, nekada privatnom ljetnom raju
maršala Tita, vrijeme kao da je stalo: pokraj antičkih ostataka
šeću životinje iz Indije, a jedini automobil na otoku je Titov
Cadillac, dar Johna Kennedyja”.
©vicarska
Promocija hrvatskog turizma u suradnji s članovima
„Corps touristique“ - udruženja nacionalnih turističkih
predstavništva u Švicarskoj u 2007.
Na sastanku održanom 12. rujna dogovorena je zajednička pro-
mocija članova stranih nacionalnih turističkih predstavništava
u Švicarskoj (Corps Touristique) za 2007. godinu, koja će se
fi nancirati iz članarine. Na svim sajmovima u Švicarskoj orga-
nizirat će se zajednički info štand pozicioniran na samom ula-
zu kraj kojega moraju proći svi posjetitelji. Svaka nacionalna
turistička organizacija izložit će svoju imidž-brošuru, uz koju
će informatori dijeliti letak s popisom članova i lokacijama nji-
hovih štandova. U suradnji s RailCity Lausanne organizirat će
se potkraj ožujka jednodnevni sajam s prigodnim programom
i nagradnom igrom.
Također, u najčitanijem švicarskom časopisu „Neue Zürcher
Zeitung“ objavljen je veliki članak o posebnom segmentu po-
nude hrvatskog turizma: „Inselhüpfen“ koji je u Švicarskoj jako
popularan.
www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 51
Na svom putovanju novinarka Heike Baldauf posjetila je Split,
Makarsku, te otoke Brač i Hvar. U članku opisuje prirodne
ljepote i gostoljubivost domaćina, a daje i posebne savjete
čitateljima koje bi takvi programi mogli zanimati. Također
navodi i turoperatore koji prodaju navedeni program.
Budući da švicarska predstavnica, novinarka Vivian Schwitzer
nije bila u mogućnosti prisustvovati svečanoj dodjeli nagrada i
priznanja Zlatna penkala, nagrada joj je uručena na prigodnoj
svečanosti u predstavništvu.
Vijest o tome popratili su brojni švicarski mediji.
Nova ponuda u zimskom redu letenja
U zimskom redu letenja na liniji Zagreb-Zürich-Zagreb Croatia
Airlines uvodi Airbus A319 (umjesto ATR 42) ponedjeljkom,
srijedom, petkom i nedjeljom.
AustrijaHrvatska u brojnim reportažama austrijskih medija
U srpnju je u austrijskim medijima objavljeno čak 223 članka,
vijesti i reportaža, kroz 371 objavu. U kolovozu 142 članka,
objavljenih 235 puta, da bi u rujnu uslijedilo 85 članaka sa
121 objavom. Najznačajnije objavljeno u proteklom razdoblju
sa izuzetnom turističkom vrijednošću bilo je sljedeće:
- članak novinara Rudija Schweigera objavljenog u „Kleine
Zeitung Ennstal“, tiskan u 1.541.650 primjeraka. Članak
pod nazivom «Wo jeder Tag ein Sonntag ist» govori o ljepoti
Šolte. Kurier Wien, objavio je članak novinara Karla – Heinza
Jellera, tiskan u 2.303.100 primjeraka pod naslovom «Luxus im
Camper-Land».Tekst donosi najznačajnije informacije oko ula-
ganja u hotele najviših kategorija. Ističe Hilton u Dubrovniku,
te naznačuje nove investicije lanca „Kempinski“ u Istri kao i
nova ulaganja od strane „Le Meridiena“ u Splitu.
- „Alpe Adria Magazin“ objavljuje divnu reportažu o Kvarneru
i to na pet stranica.
Novinar Christoph Wagner pod naslovom «Altösterreichs Riv-
iera» opisuje raznolikost i svu ljepotu Kvarnera, sa posebnim
osvrtom o kvalitetnoj gastro ponudi. Članak je tiskan u 45.000
primjeraka.
- «Servus die Rad”ln» članak novinarke Karin Hauensteiner ,
objavljen također u Alpe Adria Magazinu, donosi reportažu o
Istri, njezinim specifi čnostima sa posebnim osvrtom na ponudu
biciklističkih tura.
v i j e s t i i z p r e d s t a v n i š t a v a
52 HTZ GLASNIK www.hrvatska.hr
- Članak novinara Michaela Smejkala pod naslovom «Lissa-K.-
u.-k.-Vorposten im Meer» objavljenog u Salzburger Nachrich-
ten, tiskan je u nakladi od 134.070, i govori o prelijepom Visu
i njegovoj povijesti.
- „OÖ Nachrichten“ u nakladi od 161.820 primjeraka objav-
ljuje tekst novinara Stefana Mayera pod naslovom «Zu Gast im
Leuchtturm», koji opisuje Istru i otkriva njezinu unutrašnjost.
- Stručni časopis «Granatafel» objavljuje članak novinara Ber-
nharda Baumgartnera, tiskanog u 23.500 primjeraka. Autor se
divi otoku Krku i Baški, iskazuje ljepotu i raznolikost. Zasig-
urno najznačajnija reportaža koja je objavljena u Kuriru Wien,
bila je novinarke Melle Waldstein, i to o Hvaru pod nazivom
«Insel-Schönheit». Članak je tiskan u tiraži od 1.471.500 prim-
jeraka, i to na 9 stranica. Vrijednost navedenog članka ima vri-
jednost od 222.156 €. Članak govori o svim ljepotama Hvara,
o njegovim specifi čnostima, te o nevjerojatnoj i svima poznatoj
lavandi.
Također valja napomenuti kako su novinari TV kuće ORF u
razdoblju od 09. - 16. rujna 2006. godine boravili u Zadru. Sni-
mali su seriju reportaža od 45 minuta koje će biti prezentirane
na ORF-u u 2007 g. i to tri puta u udarnim terminima ožujka
i travnja. Uz navedeni Zadar, reportaže su o Ninu, slapovima
Krke, Telašćici, Zrmanji i o otoku Pagu.
U rujnu su Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u
Beču posjetili članovi Turističkog vijeća i Nadzornog odbora
Turističke zajednice Primorsko – goranske županije. Njihov
posjet iskorišten je za susret s predstavnicima austrijskih tou-
roperatora. Tema sastanka bila je analiza turističke sezone
na Kvarneru, sa svim prednostima i nedostacima koji su bili
uočeni u tijeku sezone. Sastanak je protekao u veoma otvorenoj Članovi Turističkog Vijeća i Nadzornog odbora Primorsko-goranske županije u radnom posjetu Predstavništvu HTZ-a u Beču
www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 53
i svrsishodnoj raspravi. Uvjerenja smo da su ovakvi sastanci i
prezentacije i vrlo korisni, pružaju mogućnost uvida u samo
tržište, dok s druge strane ukazuju na sve ono što se mora po-
praviti i učiniti boljim.
BelgijaNaporima predstavništva Hrvatske turističke zajednice u
Belgiji do više individualnih gostiju
Svjesni problema u prodaji aranžmana za naše destinacije, uz-
rokovanih porastom cijena (ukinute subvencija, uveden PDV
i znatno povećane hotelske cijene), predstavništvo ne prestaje
s akcijama za ublažavanje nastale situacije. Napori i rezultati
rada predstavništva očituju se u broju posjetitelja, ali se stvarni
učinci iskazuju u broju noćenja. Smanjenjem broja turista na
području zračne luke Dubrovnik nužno dolazi i do skraćenja
prosječnog trajanja boravka. U dubrovačkoj regiji 90% turista
stiže u zrakoplovom aranžmanu, što znači da tamo borave 7 ili
14 dana. U Istri, na Kvarneru i u Dalmaciji broj individual-
aca, koji u spomenuta odredišta stižu autobusom ili osobnim
automobilom, obrnuto je proporcionalan broju turista koji
zrakoplovom stižu na dubrovačko područje. Osim što kraće
borave (maksimalno jedan tjedan), oni su i daleko pokretljivi-
ji i ako im vrijeme ili destinacija ne odgovaraju, lakše i brže
napuštaju svoje odredište od onih koji su prisiljeni čekati
polijetanje svog zrakoplova. Ciljanom promocijom za novi
tržišni segment “treće dobi”, intenziviranjem kanala prodaje
kod autobusera, značajnijom obradom individualnog tržišta,
zahvaljujući intenziviranoj TV promidžbi na VTM-u, ali i
na nekoj od valonskih TV stanica te promocijom preko radija
BEL RTL, uvjereni smo da u sljedećoj godini možemo početi
novi uzletni ciklus plasmana hrvatskih turističkih destinacija
na belgijskom tržištu.
Ovogodišnja novost je početak sustavne obrade tržišnog seg-
menta “treća dob”, kojem do sada nismo posvećivali dovoljno
pozornosti. Skupinu predstavlja, na temelju procjena udruge
TO i WES anketa, oko 2.000.000 aktivnih potrošača. Sve
su to turisti natprosječno željni putovanja, budući da imaju
sredstava i neograničeno slobodno vrijeme. Često su samci,
ali katkad putuju i s unucima ili prijateljima. Vole promjene i
posjete novim destinacijama, ali su isto tako spremni navraćati
i nekoliko puta u odredište koje im se svidi. Kako je Belgija
zemlja bogatih stanovnika, to su i umirovljenici natprosječnih
platežnih mogućnosti u usporedbi s istim nacionalnim sku-
pinama drugih zapadnoeuropskih zemalja. Predstavništvo će
prvi put ove godine imati svoj štand na salonu “Zenit”, na
Heyzelu u Bruxellesu, od 21. do 25. studenoga. Tim povodom
predstavništvo organizira specijalizirani workshop namijenjen
poslovanju s klijentima “treće dobi”. S belgijske strane očekuje
se devet sudionika i oko 20 hotelijera i agenata iz Hrvatske.
Predstavništvo se intenzivno priprema za nastup na salonu “B
T EXPO”, koji se održava 14. i 15. prosinca u Bruxellesu.
Ovaj je sajam utoliko važniji što je jedini takve vrste isključivo
namijenjen profesionalcima. Ujedno, to je i najveći skup
turističke profesije svih triju federalnih jedinica Kraljevine Bel-
gije: Flandrije, Regije Bruxelles - glavni grad i Valonije. Iako se
organizira tek treću godinu, veoma je posjećen i koristan jer
dopušta “intervencije u posljednji trenutak”, neposredno pred
tiskanje najvećeg broja brošura malih i srednjih touroperatora.
Kako sajam ne pokriva i autobusere, predstavništvo će 14.
prosinca organizirati workshop za autobusere i hrvatske ho-
telijere. Očekuje se 15 belgijskih sudionika te 20-ak hrvatskih
hotelijera.
SADHrvatska i dalje prisutna u američkim medijima
Ova turistička sezona zabilježila je ponovni porast posjeta gos-
tiju s područja Sjeverne Amerike. Tomu su svakako pridonijeli
i konstantni pozitivni napisi i reportaže o Hrvatskoj objavljeni
u vodećim američkim i kanadskim novinama i magazinima. O
Hrvatskoj se i dalje piše kao o vodećoj europskoj destinaciji
s predivnim plažama, čistim morem i odličnom hotelskom te
eno-gastronomskom ponudom. Brojni festivali i ostale kul-
turne manifestacije također su zabilježeni u medijima i potakli
još veće zanimanje Amerikanaca za Hrvatsku.
U Americi su objavljeni sljedeći članci:
“Sun”, dnevnik grada Baltimora u državi Maryland, 9. srpnja
donosi tekst “Coasting Th rough Croatia” u kojem se, uz veliku
sliku Dubrovnika, govori o našoj obali i mjestima koja je vri-
jedno posjetiti. Tekst je napisao poznati novinar Robert Cross,
koji inače piše za “Chicago Tribune”.
“Modern Agent” u svom internetskom izdanju 11. srpnja gov-
ori o ljetnim zbivanjima diljem Hrvatske pod naslovom “Cro-
atia Hosts Series of Summer Festivals”. Posebice se izdvajaju
Dubrovačke ljetne igre, Riječke ljetne noći i Splitsko ljeto. U
internetskom izdanju 12. srpnja, pod istom rubrikom Desti-
nations, objavljuje članak “Croatia Sets Upgrade to Hotel In-
ventory”. Tu se spominje 150. godišnjica obilježavanja rođenja
Nikole Tesle, te novosti o hotelima koji su u izgradnji ili su tek
otvoreni u turističkim destinacijama Hrvatske od Istre preko
Zadra pa sve do Splita i Dubrovnika.
“Financial Times” (US Edition) 15. srpnja objavljuje tekst o
cijenama boravka u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na speci-
jalne ponude, kao što je iznajmljivanje svjetionika za višednevni
boravak. Naslov je “Life on the Ocean Waves...” uz prelijepu
sliku svjetionika na otoku Pločici.
“Chicago Tribune”, vodeći čikaški dnevnik, 23. srpnja objav-
ljuje reportažu pod naslovom “Walled in (and loving it)”. Du-
brovnik je glavna tema, uz podroban opis svega što ovaj grad
nudi, informacije i preporuke za smještaj, restorane, događaje
itd. Vrlo detaljan opis arhitekture i ostalih umjetničkih i kul-
turnih vrijednosti Dubrovnika.
“Th e Hartford Courant”, dnevne novine iz Connecticuta s
nakladom od 300.000 primjeraka, 23. srpnja objavile su tekst
v i j e s t i i z p r e d s t a v n i š t a v a
54 HTZ GLASNIK www.hrvatska.hr
“Adriatic Gem”, s tematskim podnaslovom o tome kako je
hrvatska obala već otkrivena, ali će njezina ljepota svakoga os-
taviti bez daha. Govori se o Dubrovniku, Korčuli i Splitu.
“Herald” (Broward County Edition) koji izlazi u Miamiju, u
kolumni What’s Happening, objavljuje tekst: Dubrovnik. In-
formativnoga karaktera, preporučuje hotele, restorane te lo-
kalna zbivanja i atrakcije.
“New York Times” (Travel Section) u nedjeljnom prilogu o tur-
izmu prestižnog New York Timesa objavljen je članak novinara
Alexa Crevara o Splitu.
„Subota u Splitu, lijepe Splićanke uživaju pod palmama, pre-
puni kafi ći na sunčanoj Rivi...“ uvod je u članak. Split više nije
klasičan lučki grad, najveći je grad u Dalmaciji, posjetitelji
i turisti dolaze u velikom broju, poznata je tržnica na kojoj
možete kupiti svježe domaće proizvode i ribu, kulturno-po-
vijesna baština, mladima nudi bogat noćni život i ima prekrasne
plaže... Po čemu je Split poznat? Na to pitanje novinar odgo-
vara: “Split je najpoznatije arheološko nalazište u kojem su se
skladno uklopili kafi ći, butici, hoteli...“
Kako ga razgledati? Novinar preporuča šetnju sunčanom rivom,
posjet tržnici, nezaobilaznu kavu, posjet katedrali sv. Duje, za
ručak preporuča poznatu „dalmatinsku pašticadu“ s njokima.
Novinar također ističe „najpoznatijeg stanovnika“ Splita, Gor-
ana Ivaniševića, sportski duh Hrvatske i veličanstven doček na
rivi nakon njegove pobjede u Wimbledonu 2001.
To je poseban grad u kojem morate ostati duže i bolje upoznati
sve njegove stanovnike, običaje, okolicu, plaže, bogatu kul-
turno-povijesnu baštinu. Članak završava servisnim i korisnim
informacijama za sve potencijalne posjetitelje i turiste: kako
doći, gdje odsjesti, gdje jesti, gdje izaći. Nakon objavljenog
članka predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u New
Yorku zaprimilo je velik broj upita o Hrvatskoj iz svih dijelova
Amerike.
“Los Angeles Times”, vodeće dnevne novine u državi Kali-
forniji, 30. srpnja objavljuje pismo čitateljice koja piše o svom
lijepom iskustvu u Zagrebu pod naslovom “Croatia: Fine Din-
ing in Zagreb”.
“Travel+Leisure”, kolovoz 2006., na dva mjesta spominje
Hrvatsku. Ovaj turistički magazin na listi najboljih svjetskih
otoka, u kategoriji za Europu, na prestižno četvrto mjesto
svrstava dalmatinske otoke, s posebnim naglaskom na Hvar. U
rubrici Reader’s Find, pod naslovom Croatia, objavljeno je pis-
mo pohvale dubrovačkom hotelu Argentina jednog njujorškog
turista.
“Conde Nast Traveler”, kolovoz 2006., objavljuje listu Travel
Specialists za vodeće svjetske regije, i svrstava Hrvatsku i Wan-
du S. Radetti s njezinom tvrtkom Tasteful Croatian Journeys
kao putničku specijalisticu za Hrvatsku.
“ETN” (Travel Industry News) u svom izdanju za 2. kolovoz
objavljuje prilog “What’s New in Croatia”, gdje donosi prije
svega vijest o iznimnoj čistoći mora u Hrvatskoj (podnaslov:
Beaches in Croatia Exceptionally Clean). Objavljene su i ostale
novosti iz hrvatske turističke ponude.
“MSNBC.com” 3. kolovoza u ovom internetskom izdanju
donosi tekst o Istri. Istra, predivna jadranska obala, zelenilo,
maslinici, vinogradi...
Uvod je u članak naziva „Nikad niste čuli za Istru? Pa čut ćete
...“ novinara popularnog američkog MSNBC TV-a, Charlesa
Leocha za on-line izdanje weba: www.msnbc.com. Nakon po-
vijesnih činjenica novinar preporučuje koje gradove i zname-
nitosti „morate“ vidjeti. Također, preporučuje smještaj (hotele
i kampove), biciklističke staze za rekreaciju koje su bogate
prirodnim kontrastima, plaže na kojima svatko može uživati
jer ima kamenih, pješčanih, stjenovitih... te iznimna područja
za ronjenje i jedrenje.
Novinar je očaran gradićem Motovunom koji je poznat po
bogatim šumama s nalazištima tartufa, Humom - najmanjim
gradom na svijetu, Grožnjanom - utočištem umjetnika koji su
svoje galerije smjestili u napuštene kamene kuće te njegovim
ulicama gdje se šećući vraćate kroz vrijeme. Nakon detaljnog
opisa svih istarskih gradova te preporuka koje turističke atrak-
cije nipošto ne smijete propustiti, novinar s oduševljenjem
opisuje istarsku kuhinju i njezine specijalitete. Osim toga,
preporuča posjet i smještaj u istarskim seoskim domaćinstvima
(agroturizam). Nakon toga slijede servisne informacije s vrlo
korisnim savjetima za potencijalne posjetitelje i turiste.
“Modern Agent” u web izdanju od 3. kolovoza u rubrici Desti-
nations piše: Croatian Waters Earn Environmental Blue Flags.
Uz podatke o čistoći mora, govori se i o novostima u turističkoj
ponudi.
“Women’s Wear Daily”, kolovoz 2006., modni časopis, u kat-
egoriji Shore Th ings objavljuje tekst “Treasure Island” koji je
posvećen Hvaru. Navode se imena poznatih osoba koje su pos-
jetile Hrvatsku i Hvar, i prozvale ga novim Saint Tropezom.
“Modern Agent” web izdanje od 4. kolovoza u istoj rubrici Des-
tinations donosi članak: Croatia Unveils Tourist Map of Central
Istria i daje opis tog novog printanog izdanja o središnjoj Istri.
“Daily News”, uz “New York Times” vodeći dnevnik u New
Yorku, s nakladom od oko 800.000, 6. kolovoza u sekciji
Travel donosi članak “A Cultured Croatian Vacation” uz sliku
Rovinja, govori se o ljetnim događajima u Hrvatskoj te o no-
vostima u turističkoj ponudi.
“Journal News”, dnevne novine grada White Plains, NY, u
nedjeljnom izdanju od 6. kolovoza pod naslovom Destination
Croatia donosi reportažu “Walled in (and loving it): Dubrovnik
Plays to the Crowds”. Uz lijepe slike Staroga grada i Cafe Buza,
prenosi se tekst novinara Roberta Crossa, izvorno objavljenog
u “Chicago Tribuneu” u srpnju.
“Contra Costa Times” 6. kolovoza objavljuje tekst “History is
Visible from Atop Wall in Dubrovnik”. Daje se pregled glavnih
povijesnih zbivanja ovoga grada te opis današnje atmosfere,
ljudi i događaja unutar zidina Dubrovnika.
“US Weekly” 7. kolovoza objavljuje vijest o posjetu poznatih
glumaca Catherine Zeta-Jones i Michaela Douglasa Hrvatskoj
pod naslovom: Catherine & Michael’s Cruise to Croatia uz sli-
ku njihove šetnje Dubrovnikom. Kao i mnogi drugi “poznati”,
oni su svojom jahtom obišli Jadran i posjetili neizostavan Du-
brovnik.
“Washington Post”, još jedan od vodećih američkih dnevnih
listova, u nedjelju 13. kolovoza, u rubrici Travel Q&A, obja-
vljuje pitanje i odgovor vezan za posjetu Hrvatskoj i trajektne
veze koje povezuju našu zemlju s Italijom.
www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 55
Pittsburgh Post–Gazette, dnevne novine s tiražom nešto većom
od 400.000, u nedjeljnom broju 13. kolovoz objavljuju tekst
“Discover the Antiquities, Beaches and Beauty of Croatia ”.
Uz velike fotografi je Grgura Ninskog i Dubrovnika na gotovo
cijeloj stranici opisuje se naša obala, daju se statistički podaci o
turističkom posjetu te pregled povijesnih događaja vezanih za
povijest Splita i ostalih važnijih središta u Hrvatskoj.
“Fort Worth Star-Telegram”, nedjelja 13. kolovoza, dnevne
novine prenose vrlo uspješnu reportažu novinara Chicago Tri-
buna Roberta Crossa o Dubrovniku, ovoga puta pod naslovom:
Dubrovnik’s Ancient Walls Embrace Visitors.
“National Geographic Adventure”, rujan 2006., donosi kratak
napis pod naslovom “Croatia’s Ancient Coast: Dubrovnik to
Trogir” u rubrici Th e Guided Tour daju se razlozi zašto da se
posjeti naša obala i preporuka za organiziranu turu.
„Destination Weddings & Honeymoons“ (jesensko izdanje za
2006. godinu), specijalizirani magazin za vjenčanja, objavio je
članak novinara Joea Yogersta “Th e Next great Honeymoon
spots” u kojem je na prvome mjestu uključio Hrvatsku kao ide-
alnu destinaciju za medeni mjesec. Hrvatska se u članku „Cro-
atia: Th e Other Mediterranean“ ističe kao destinacija koja je
bogata kulturno-povijesnom baštinom i drži do svoje tradicije
te je nazivaju „vrućim odredištem“ u Europi.
Novinar ističe da je Hrvatska poznata po dvije stvari: košarci
i plažama, „ova zemlja dala je više igrača NBA nego bilo koja
druga nacija, a obala, plaže i otoci razvedeniji su od Italije,
Francuske i Španjolske te je zemlja gotovo netaknute prirode i
odlična je alternativa Grčkoj i Francuskoj rivijeri“.
Kao posebnosti ističe stare gradove, čisto i bistro more - za ron-
jenje nije potrebna maska, vinograde i maslinike, Nacionalni
park Plitvička jezera, krstarenje po jadranskoj obali, romantična
mjesta za šetnje...
Tekst se dalje nastavlja nizom zanimljivih i korisnih infor-
macija, pričama i legendama kojima je Hrvatska bogata, „svako
mjesto ima svoju priču“, Bijela kuća u Washingtonu građena je
od bračkoga kamena, Korčula je rodno mjesto Marka Pola...
Ostale navedene destinacije su: Tuamotus (otočje u Francuskoj
Polineziji), Maldivi, otočje Grenadines na Karibima te Pana-
ma.
„Destination Weddings and Honeymoons magazin“ izlazi četiri
puta godišnje, naklada je 175.000 primjeraka (godišnja nakla-
da 700.000) te je jedan od popularnijih magazina za pripreme
medenog mjeseca.
“Conde Nast Traveler”, rujan 2006., u promidžbenoj sekciji
Great Getaways piše “Th e Regent Esplanade Zagreb: Luxury on
a Grand Scale”. Na dvije cijele stranice, uz slike hotela, detaljno
se piše o njegovoj ponudi i kvaliteti te o samom Zagrebu.
“Travel + Leisure”, rujan 2006., također u promidžbenom
dijelu pod naslovom: 35+ trips that will change your life, na
deveto mjesto stavlja Hrvatsku pod naslovom: Croatia’s Majes-
tic Coastline. Kratak opis turističke ponude na našoj obali uz
fotografi ju.
“Bellevue Club Refl ections”, rujan 2006., donosi reportažu
“Dubrovnik, Pearl of Adriatic”. Uz prelijepe slike Dubrovnika,
ali i sliku Plitvica, piše se o povijesti Dubrovnika, njegovim
ljepotama i događajima tijekom sezone. Daje se i lista web
stranica s informacijama o Dubrovniku i Hrvatskoj.
“International Travel News”, rujansko izdanje, u rubrici Report
Cards preporučuje nekoliko vila i restorana u Hrvatskoj, uz na-
vedene cijene i kratak opis kapaciteta.
KANADSKI MEDIJI O HRVATSKOJ
“La Presse”, montrealske dnevne novine 5. kolovoza u sekciji
o putovanjima objavila je glavnu reportažu o Hrvatskoj. Na
pune dvije strane u boji, tekst pod naslovom “La Croatie en
Goelette” opisuje našu obalu i otoke. Ovaj je tekst izazvao ve-
liku pažnju kanadskih čitaoca i rezultirao brojnim telefonskim
zahtjevima u naš ured za brošurama i informacijama.
“Cinema Television” iz Montreala 20. je kolovoza objavila TV
reportažu “Partons, la mer est belle”, koja će se prikazati jed-
nom godišnje u sljedeće četiri godine.
Sajmovi
Predstavništvo je sudjelovao na Trade Showu koji je organizira-
la ASTA u Orlandu, u Floridi, od 9. do 12. rujna. Sajam je bio
slabije posjećen nego prijašnjih godina iako i dalje postoji velik
interes putničkih agencija za Hrvatsku.
IT & ME (Incentive Travel and Meeting Executives), sajam u
Chicagu, od 26. do 28. rujna. “Motivation Show” velik je sa-
jam posebno važan za promociju incentive meetinga, na kojem
su sudjelovale voditeljica ureda i informator.
Dana 14. rujna u prostorijama “New York Timesa”, voditeljica
ureda N. Komarica održala je sastanak s još dvjema članicama
ETC-a, s novinarkom “New York Timesa”, Michelle Higgins,
koja ima svoju kolumnu i piše tekstove za “Travel Sunday Sec-
tion”.
Velika je vijest da ETC Kanada organizira Mini Trade Show, u
veljači 2007. godine u Kanadi. Predstavništvo će biti prisutano
na jednom od četiri seminara.
ETC workshop (European Travel Commission)
ETC (European Travel Commission) održao je 12. rujna u
New Yorku poludnevni workshop VisitEurope.com, kojem je
prisustvovala naša predstavnica. Cilj je bio upoznavanje s diza-
jniranjem stranica zemalja članica. Web stranica je osmišljena
tako da će svaka država pod raznim kategorijama moći unijeti
svoje podatke i fotografi je te tako privući potencijalne turiste
ovom vrstom promidžbe.
Također, predstavništvo HTZ-a prisustvovalo je susretima
predsjednika RH, Stjepana Mesića, predsjednika Vlade, Ive
Sanadera tijekom njihova nedavnog posjeta SAD-u.
Sponzorstvo predstavništva Hrvatske turističke zajednice
u Americi
Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u Americi sponzo-
riralo je na polju kulturnih manifestacija katalog velike izložbe
„Prvih pet stoljeća hrvatske umjetnosti“ u Klovićevim dvori-
ma.
“Dani hrvatskog turizma”Tradicionalni turistički kongres u organizaciji Hrvatske turističke
zajednice i pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike
Hrvatske, Stjepana Mesića, hrvatske Vlade i Ministarstva mora,
turizma, prometa i razvitka održat će se u razdoblju 25. – 27.
listopada 2006. godine u Cavtatu. Hrvatska turistička zajednica
i ove je godine uspješno provodila projekt „Volim Hrvatsku“ i
utjecala na sve subjekte u sustavu, a sve u svrhu unapređivanja
turističkog okružja i zaštite okoliša, te naravno podizanja razine
gostoljubivosti turističkih djelatnika. Ovogodišnja akcija se tradi-
cionalno završava dodjelom nagrada „Plavi cvijet“, „Zeleni cvijet“
i „Izbor djelatnika godine“ u sklopu manifestacije “Dani hrvatsk-
og turizma”. Velika hvala svim turističkim djelatnicima koji su
svojim naporima učinili našu zemlju ugodnom za boravak turista,
hrvatskim turističkim novinarima koji su pratili sastanke Stožera
akcije „Volim Hrvatsku“, medijskim pokroviteljima u akciji “Pla-
vi cvijet”: “Glasu Istre”, “Novom listu”, “Slobodnoj Dalmaciji”,
“Jutarnjem listu”, “Hrvatskom radiju”, “Zadarskom listu”, te
medijskim pokroviteljima u akciji „Zeleni cvijet“: “Večernjem
listu”, “Glasu Slavonije” i medijskom pokrovitelju NOVOJ TV
koja će izravno prenositi dodjelu nagrada i priznanja. Posebna
zahvala fotoreporterima Marinu Aničiću i Dragutinu Olvitzu
koji su svojim brojnim fotografi jama uljepšali ovogodišnje plavo
– zelene turističke priče...
PLAVI CVIJETNajuređenija turistička mjesta primorske Hrvatske
KATEGORIJA - GRADOVI
1. ROVINJ,
priznanje Plavi cvijet sa zlatnim znakom
2. RAB,
priznanje Plavi cvijet sa srebrnim znakom
3. MAKARSKA,
priznanje Plavi cvijet s brončanim znakom
Članovi Povjerenstva “Plavi cvijet”
KATEGORIJA - OPĆINSKA SREDIŠTA
1. BAŠKA VODA,
priznanje Plavi cvijet sa zlatnim znakom
2. PRIMOŠTEN,
priznanje Plavi cvijet sa srebrnim znakom
3. VRSAR i BAŠKA,
priznanje Plavi cvijet s brončanim znakom
KATEGORIJA - MJESTA
1. MLINI,
priznanje Plavi cvijet sa zlatnim znakom
2. PROMAJNA i SELCE,
priznanje Plavi cvijet sa srebrnim znakom
3. JEZERA,
priznanje Plavi cvijet s brončanim znakom
Posebna priznanja Plavi cvijet
NACIONALNA UDRUGA
OBITELJSKIH I MALIH HOTELA
ZA DOPRINOS RAZVOJU HRVATSKOG TURIZMA
priznanje Plavi cvijet sa zlatnim znakom
www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 57
i z r a d a g l a v n o g u r e d a
58 HTZ GLASNIK www.hrvatska.hr
BIOGRAD NA MORU
ZA NAJVEĆI POMAK U UREĐENOSTI TURISTIČKOG
GRADA
priznanje Plavi cvijet
TURISTIČKA ZAJEDNICA
PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE
ZA 10 GODINA IZLAŽENJA TURISTIČKOG GLASILA
KVARNER INFO
priznanje Plavi cvijet
Najbolji u pojedinačnim kategorijama u primorskoj Hrvatskoj - diploma Plavi cvijet
TRG
TRG REPUBLIKE HRVATSKE S RIVOM LOŠINJSKIH
KAPETANA, MALI LOŠINJ
ULICA
BRANIMIROVA OBALA, PAG
PARK
PARK ZRAČNE LUKE DUBROVNIK
OKUĆNICA
OBITELJ RABAK, PULA
BALKON
OBITELJ BEGOVIĆ, VODICE
JAVNA PLAŽA
PLAŽA PLANJKA-TRINĆEL, NOVALJA
CJELOVITOST I ORIGINALNOST SUVENIRSKE
PONUDE
SUVENIRSKI PROGRAM MARASCHINO
MARASKA, ZADAR
ORIGINALNA TURISTIČKA PONUDA
IZLETNIČKI PROGRAMI NA MOTORNOM
JEDRENJAKU, GALIJUN TIRENA,
ELITE TRAVEL, DUBROVNIK
TURISTIČKO INFORMATIVNI CENTAR
TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA NINA
BENZINSKA POSTAJA
BENZINSKA POSTAJA INA RAŽINE - ZAPAD,
ŠIBENIK
ZELENI CVIJETNajuređenija turistička mjesta kontinentalne Hrvatske
KATEGORIJA - GRADOVI
1. VARAŽDIN,
priznanje Zeleni cvijet sa zlatnim znakom
2. SISAK,
priznanje Zeleni cvijet sa srebrnim znakom
3. OSIJEK,
priznanje Zeleni cvijet s brončanim znakom
KATEGORIJA - MANJI GRADOVI
1. NAŠICE,
priznanje Zeleni cvijet sa zlatnim znakom
2. DARUVAR,
priznanje Zeleni cvijet sa srebrnim znakom
3. NOVSKA,
priznanje Zeleni cvijet s brončanim znakom
KATEGORIJA - MJESTA
1. STUBIČKE TOPLICE,
priznanje Zeleni cvijet sa zlatnim znakom
2. SV. MARTIN NA MURI,
priznanje Zeleni cvijet sa srebrnim znakom
3. FUŽINE,
priznanje Zeleni cvijet s brončanim znakom
Članovi Povjerenstva “Zeleni cvijet”
www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 59
Najbolji u pojedinačnim kategorijama u kontinentalnoj Hrvatskoj - diploma Zeleni cvijet
TRG
TRG IVANE BRLIĆ MAŽURANIĆ, SLAVONSKI BROD
ULICA
ULICA MIROSLAVA KRLEŽE, KOPRIVNICA
PARK
PERIVOJ PEJAČEVIĆ, NAŠICE
OKUĆNICA
DRAGO VUKNIĆ, TENJA
BALKON
SONJA KURPES, SVETA NEDELJA
KUPALIŠTE
TOPLICE SVETI MARTIN, SV. MARTIN NA MURI
CJELOVITOST I ORIGINALNOST SUVENIRSKE
PONUDE
AUTOR ZLATKO ODRČIĆ,
SKULPTURICA GOVEDO TUR, VELIKA GORICA
ORIGINALNA TURISTIČKA PONUDA
GROFOVA POUČNA STAZA U PARK ŠUMI JANKOVAC
JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE PAPUK
TURISTIČKO INFORMATIVNI CENTAR
TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA SISKA
BENZINSKA POSTAJA
BENZINSKA POSTAJA INA, KOLODVORSKA 33,
KOPRIVNICA
Posebna priznanja Zeleni cvijet
GRAD ZAGREB
ZA REALIZACIJU PROJEKTA ŠRC BUNDEK
priznanje Zeleni cvijet sa zlatnim znakom
LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA
ZA NAPREDAK U OBOGAĆIVANJU TURISTIČKE
PONUDE
priznanje Zeleni cvijet
DJELATNIK GODINE - ČOVJEK KLJUČ USPJEHAU TURIZMU
Najbolji u kategorijama - priznanje Djelatnik godine
ORGANIZATOR PUTOVANJA
ZDENEK HONEK
VITKOVICE TOURS, OSTRAVA-VITKOVICE
AGENCIJSKI DJELATNIK
BORIS ŽGOMBA
TURISTIČKA AGENCIJA UNILINE, PULA
DJELATNIK PRODAJE I MARKETINGA U TURIZMU
PETAR ŽIGO, IMPERIAL, RAB
TURISTIČKI INFORMATOR
MARIN PUHARIĆ
TURISTIČKA AGENCIJA KOMPAS, MAKARSKA
TURISTIČKI ANIMATOR
VLADIMIR PUHIERA
HOTEL LAPAD, DUBROVNIK
TURISTIČKI VODIČ
JASMINKA MUCIĆ-MUDRONJA
TURISTIČKA AGENCIJA ATLAS, ŠIBENIK
RECEPCIJSKI DJELATNIK
MARITA BILIĆ
HOTEL HORIZONT, BAŠKA VODA
KONOBAR
JOSIP GREGOROVIĆ
RESTORAN MALI RAJ, IČIĆI
KUHAR
BRANKO ŽUFIKA
RESTORAN GOSPODARSKI KLUB, ZAGREB
DJELATNIK HOTELSKOG DOMAĆINSTVA
ANA KOSTOPEČ
HOTEL CROATIA, CAVTAT
PRIVATNI IZNAJMLJIVAČ
ARINA ŠKOPAC I VIRNA ŠKOPAC
VILA ANTONINA, LABIN
CARINIK
VALERIJA BAŠTIJAN,
CARINARNICA VARAŽDIN, CARINSKA ISPOSTAVA I.
i z r a d a g l a v n o g u r e d a
60 HTZ GLASNIK www.hrvatska.hr
PROGRAM DOGAĐANJA
1. dan
srijeda - 25. listopada 2006.
Hotel “Hilton Imperial”, Dubrovnik
10.00 sati
Radni sastanak direktora predstavništava
Hrvatske turističke zajednice u inozemstvu s
direkcijom Glavnog ureda i predstavnicima medija
15.30 sati
Sjednica Nadzornog odbora Hrvatske turističke
zajednice
2. dan
četvrtak - 26. listopada 2006.
Hotel “Croatia”, Cavtat
Stručni skup “Hrvatska u svjetskom turističkom
okruženju”
9.00 sati
Gosti govornici iz svijeta
11.00 sati
Prezentacija “Analiza kamping ponude u
Hrvatskoj i prijedlog marketinških aktivnosti za
2007. godinu.”
11.45 sati
Prezentacija “Poslovanje hotelijerstva u
Hrvatskoj 2006.”
12.30 sati
Prezentacija “TOMAS - brodska kružna putovanja
2006.” - stavovi i potrošnja turista na brodskim
kružnim putovanjima u Hrvatskoj
13.30 sati
Radni ručak za sve sudionike sastanka
15.00 sati
Radni sastanci strukovnih udruga u turizmu RH:
- Hrvatske udruge hotelijera i restoratera
- Kamping udruženja Hrvatske
- Udruge hrvatskih putničkih agencija
- Udruženja nautičkog turizma Hrvatske
- Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela
- Hrvatskog kuharskog saveza
- Zajednice zdravstvenog turizma Hrvatske
15.00 sati
Sastanak Savjeta za kulturni turizam
15.00 sati
Sastanak Savjeta za kongresnu i insentiv djelatnost
17.00 sati
Sjednica Turističkog vijeća HTZ-a
17.00 sati
Radionica direktora predstavništava HTZ-a u
POLICAJAC
MILO MATE SMOKROVIĆ
POLICIJSKA UPRAVA ZADARSKA
I. POLICIJSKA POSTAJA ZADAR
INSPEKTOR
ANICA JAGUSTIN
DRŽAVNI INSPEKTORAT, PODRUČNA JEDINICA RI-
JEKA, ISPOSTAVA KRK
DJELATNIK U POMORSKOM PRIJEVOZU
GRGO DUJMOVIĆ
JADROLINIJA, RIJEKA
DJELATNIK U ZRAČNOM PRIJEVOZU
SILVA KARAČIĆ
CROATIA AIRLINES
SEKTOR ZEMALJSKIH OPERACIJA, ZAGREB
VOZAČ
ROBERT MIRKOVIĆ
PRIJEVOZNIČKO PODUZEĆE FILS, PULA
TAKSIST
ZDRAVKO MIHALJ - ERO
NAŠICE
PRODAVAČ
KATICA STOJANOVIĆ
DUBROVNIK
PRODAVAČ NA BENZINSKOJ POSTAJI
IVICA KOVAČEVIĆ
BENZINSKA POSTAJA INA - RATAC, MAKARSKA
HORTIKULTURNI DJELATNIK
BARBARA MATOŠOVIĆ TALAJIĆ
KOMUNALNI SERVIS, RJ PARKOVI I ZELENILO,
ROVINJ
ČISTAČ
ANTE MIOČIĆ I VLADIMIR BRATOVIĆ
ČISTOĆA, ZADAR
DJELATNIK U OSTALIM USLUŽNIM
DJELATNOSTIMA
VLADIMIR BRAJKOVIĆ
NACIONALNI PARK BRIJUNI, FAŽANA
DJELATNIK U SUSTAVU TURISTIČKIH ZAJEDNICA
IVO EŠKINJA
TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA BIOGRAD NA MORU
www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 61
inozemstvu s predstavnicima hrvatskog
turističkog gospodarstva
22.00 sata
Druženje uz glazbeni program sa solistima iz
svečane završnice dodjele nagrada i priznanja
3. dan
petak - 27. listopada 2006.
Hotel “Croatia”, Cavtat
10.00 sati
Susret hrvatskih turističkih djelatnika s
predstavnicima Vlade Republike Hrvatske na
temu Turistička 2006. i 2007. godina
13.00 sati
Radni ručak za sve sudionike sastanka
20.00 sati
Svečana dodjela nagrada i priznanja u akciji
Volim Hrvatsku:
- “Plavi cvijet 2006.” - izbor najuređenijeg
turističkog mjesta primorske Hrvatske
- “Zeleni cvijet 2006.” - izbor najuređenijeg
turističkog mjesta kontinentalne Hrvatske
- Izbor djelatnika godine u turizmu
21.30 sati
Svečana večera i veliki bal hrvatskih turističkih
djelatnika s prigodnim glazbeno-scenskim programom
Održana sjednica Turističkog vijeća HTZ-aDana 25. rujna 2006. godine održana je 14. sjednica Turističkog
vijeća Hrvatske turističke zajednice. Na dnevnom redu bilo
je prihvaćanje zapisnika s 13. sjednice Turističkog vijeća od 4.
srpnja 2006. godine, izvješće o tijeku sezone i aktualnom stanju
na tržištima, prijedlog izbora direktora predstavništva Hrvatske
turističke zajednice u Sloveniji sa sjedištem u Ljubljani prema
objavljenom natječaju, raspisivanje natječaja za odabir direk-
tora predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Kraljevini
Španjolskoj sa sjedištem u Madridu. Prihvaćene su polazne odred-
nice Programa rada Hrvatske turističke zajednice za 2007. godinu.
Sljedeća sjednica Turističkog vijeća održat će se 26. listopada 2006.
godine u Cavtatu.
“Anima Croatica” za zvukove Hrvatske u svijetuJedinstveni projekt Hrvatske turističke zajednice “Anima Croatica”,
koji na inovativan i moderan način predstavlja hrvatsku tradicijsku
glazbu, predstavljen je 9. listopada 2006. godine u Maloj dvorani
KD “Vatroslav Lisinski”, uz nazočnost velikog broja uglednika i
novinara. Projekt je izveden kao sedmerostruki nosač zvuka, atrak-
tivni CD box podijeljen u četiri karakteristične tematske cjeline:
kompilacijski album etno, narodne, klapske i duhovne glazbe.
Urednik cjelokupnog materijala je Ljubo Stipišić Delmata, dobit-
nik Porina za životno djelo, dok vizualno rješenje omota i prateće
knjižice potpisuje naš priznati dizajner Boris Ljubičić. „Anima
Croatica“ sadrži sedmerostruki nosač zvuka i to: po dva nosača
klapske, narodne i duhovne, te jedan nosač etno glazbe, a emi-
nentni hrvatski glazbenici uredili su ovo izdanje. Tako album etno
glazbe potpisuje urednik Ivan Ivančan ml., narodne glazbe (folk-
lor) urednički tim Božo Potočnik i Ivica Ivanković, dobitnik Porina
za životno djelo, klapske glazbe Ljubo Stipišić, također dobitnik
Porina za životno djelo i urednik cjelokupnog projekta, a duhovne
glazbe (sacra) Jozo Čikeš i Jakša Primorac. Sadržaj cjelokupnog
projekta adekvatno zastupa sve hrvatske regije i prikazuje bogatstvo
hrvatske glazbene baštine.
“Želja nam je bila kroz ovaj projekt stvoriti sinergiju turizma i
hrvatske tradicijske glazbe na kvalitetan i moderan način. Uvjeren
sam da će ‘Anima Croatica’ uspješno promovirati ‘zvukove iz
domovine’ i da ćemo uz njenu pomoć učiniti veliki iskorak u
predstavljanju naše zemlje u svijetu”, rekao je Niko Bulić, direktor
Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice.
Prvo izdanje CD boxa izaći će u nakladi od 10.000 primjeraka. Nje-
ga će Hrvatska turistička zajednica, uz druge brojne promidžbene
Press konferencija povodom predstavljanja “Anime Croatice”
i z r a d a g l a v n o g u r e d a
62 HTZ GLASNIK www.hrvatska.hr
materijale i suvenire, dijeliti kao poklon brojnim delegacijama koje
će biti gosti naše zemlje, distribuirati diljem svijeta putem velepo-
slanstava i konzularnih predstavništava, na konferencijama za novi-
nare, raznim promocijama Hrvatske turističke zajednice u svijetu,
a folklorni ansambl Lado ga već prezentira na svojoj turneji po
Japanu.
“Gotovo cijeli svoj život nastojim sačuvati narodne tradicije i
običaje od zaborava. Djela puka bilo kojeg naroda, tako i hrvatsk-
og, ogledalo su njegova identiteta, dokaz bogate prošlosti, ali i
kvalitetan polog za budućnost. Važno je istaknuti da ovaj projekt,
uz izuzetnu promotivnu, ima i veliku edukativnu vrijednost”, izja-
vio je Ljubo Stipišić Delmata, urednik projekta “Anima Croatica”.
AEDAVE U HRVATSKOJ, OPATIJA 15. - 18.listopada 2006. Redoviti, godišnji, 17. po redu kongres Udruženja španjolskih
putničkih agencija AEDAVE, održao se u Hrvatskoj, u Opatiji,
a domaćini su Hrvatska turistička zajednica i Turistička zajednica
Primorsko-goranske županije u suradnji s Turističkom zajednicom
Grada Opatije. Sudjelovalo je 330 sudionika kongresa - vlasnika
i predstavnika španjolskih putničkih agencija u pratnji partnera
i predstavnika španjolskih medija, koji su bili smješteni u hotelu
«Ambasador» u Opatiji, gdje se održavao i sam službeni dio kon-
gresa, od 15. – 18. listopada 2006. godine.
Čelnici AEDAVE, odnosno organizatori kongresa, u dva su navrata
(u veljači i u lipnju 2006. godine) posjetili Hrvatsku u cilju odabira
destinacije za održavanje kongresa, te su na inspekcijskom put-
ovanju po Kvarneru u suradnji s domaćinima prihvatili ponudu
i slijedom kongresne ponude Opatije i sadržaja izletničke ponude
kreirali bogat program boravka na Kvarneru. Tako su uz službeni,
radni dio kongresa, gosti razgledali Opatiju, Rijeku sa Trsatskim
svetištem i otok Krk, posebice grad Krk, otočić Košljun, te Vrbnik.
Za goste koji po prvi put borave u Hrvatskoj s posebnom pažnjom
bili su priređeni su gastronomski i eno užitci i to od samog hotela
«Ambasador» koji je poslužio raznovrsne menije, od dobrodošlice
i ručka u Grand hotelu «Bonavia», zatim ručka u hotelu «Malin»
u Malinskoj, te večere u vrbničkim konobama «Nada», «Gospoja»
i «Luce» s autoktonim specijalitetima, pa sve do gala večere s glaz-
benim programom u kristalnoj dvorani GH «Kvarner» u Opatiji.
AEDAVE kao nezaobilaznisudionik na domaćoj i inozemnoj ra-
zini, sudjeluje u promoviranju aktivnosti svojih članica, anticipira
i utječe na razvoj turističkog tržišta kroz promjene u okruženju,
potiče konkurentnost svojih članica.
Ovaj značajni događaj iznimna je prilika za intenzivnije povezivan-
je bogate, turističke ponude Hrvatske, a posebice regije Kvarner, i
velikog potencijala potražnje španjolskog tržišta. Gospodarski sub-
jekti – hotelijeri i putničke agencije – s područja Kvarnera pozvani
su da na info-pultu TZ Kvarnera izlože svoje materijale, odnosno
komercijalne programe i da, ukoliko žele, budu nazočni za kon-
takte s španjolskim partnerima. Hrvatska turistička zajednica je
za sve sudionike kongresa priredila brojne suvenire i promidžbene
materijale.
Svakako je značajno i sudjelovanje predstavnika španjolskih medija
koji su u pratnji kongresa, uključujući nacionalnu televiziju TVE
koja snima reportaže. Zatim, u kongresu uz vlasnike i predstavnike
putničkih agencija, sudjeluju i predstavnici nacionalnog aviopri-
jevoznika «Iberia», te avio prijevoznika «Spanair» i «Air Europa».
Udruženje španjolskih putničkih agencija odabralo je Hrvatsku za
destinaciju održavanja kongresa (nakon Brazila, Jordana, Egipta,
Tunisa, Kube, Maroka...) kao hit destinaciju u europskim i svjets-
kim turističkim kretanjima, odnosno kao potencijal za buduću su-
radnju španjolskih i hrvatskih partnera touroperatora.
Dokazuje to i dosadašnji turistički promet gostiju iz Španjolske,
koji iako ostvaruju mali udio u ukupnom broju dolazaka i noćenja,
bilježe velike stope rasta. Tako je za razdoblje siječanj-rujan 2006.
godine, samo na Kvarneru povećan broj dolazaka gostiju iz
Španjolske za 50 % i broj noćenja za 64 % u odnosu na 2005.
godinu. Na razini Hrvatske, u razdoblju siječanj – rujan 2006. go-
dine, Španjolci ostvaruju 4 % ukupnih noćenja, dok su stope rasta
u dolascima 30 %, u noćenjima 33 % u odnosu na 2005. godinu.
Detalj s press konferencije uoči kongresa AEDAVE
www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 63
Nakon radnog dijela kongresa, od 18. – 20. listopada sudionici su
se uputili na post kongresnu turu i to na jednodnevni izlet u Istru
te u Dubrovnik.
Na press konferenciji održanoj 12. listopada 2006. godine u
Opatiji, predstavnike medija pozdravili su: Benigno Miranda Gar-
cia, Predsjednik kongresnog odbora AEDAVE, Gordana Medved,
direktorica Turističke zajednice Primorsko – goranske županije, te
Niko Bulić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice.
Gordana Medved zaželjela je toplu dobrodošlicu sudionicima
kongresa i prezentirala nazočnim predstavnicima medija turistički
promet noćenja i dolazaka kojeg su na Kvarneru ostvarili španjolski
turisti, a koji bilježi pozitivni rast, predstavila program boravka na
Kvarneru, te nadasve zaželjela uspješan rad kongresa. Predsjednik
kongresnog odbora AEDAVE, Benigno Miranda Garcia zahvalio
je domaćinima na toploj dobrodošlici i nada se kako će održavanje
ovog kongresa u Opatiji utjecati na porast španjolskih turista u
našoj zemlji. Direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajed-
nice Niko Bulić, zahvalio je španjolskoj udruzi putničkih agencija
AEDAVE što su za održavanje godišnjeg kongresa izabrali upravo
Hrvatsku. Hrvatska turistička zajednica je prepoznavši potencijal
ovog velikog tržišta s 40 mil stanovnika, 2006. godine u Madridu
otvorila Predstavništvo i nada se daljnjem porastu turističkog pro-
meta s ovog važnog tržišta.
Nastupi Hrvatske turističke zajednice na sajmovima tijekom kolovoza i rujnaU kolovozu je održan sajam RDA u Kölnu, a u rujnu je Hrvats-
ka turistička zajednica nastupila na četiri sajma. Do kraja go-
dine predstoje nastupi na još 19 sajmova, što znači da smo u
2006. godini godine nastupili na 105 sajmova.
KÖLN, RDA, 8. - 10. 8. 2006.
Poslovni sajam RDA u Kölnu bio je vrlo uspješan jer je ujedin-
javao privredne subjekte, njih šest i opću turističku ponudu.
Hrvatska turistička zajednica prezentirala je hrvatske turističke
destinacije i proizvode. Kvarner, koji već tradicionalno nastupa
na ovom sajmu, te okuplja turističke subjekte s Kvarnera, imao
je štand do našega, tako da je cjelokupna hrvatska ponuda bila
na jednome mjestu, te uočljiva i dobro pozicionirana. Prvog
dana sajma Milo Sršen, pomoćnik direktora Hrvatske turističke
zajednice održao je vrlo uspješnu konferenciju za tisak.
DEAUVILLE, TOP RESA 21. - 23. 9. 2006.
TOP RESA još je jedan specijalizirani sajam za profesionalce u
turističkoj industriji, no na francuskom govornom području u
Deauvilleu i održava se na površini od 21.500 m2. Ovaj sajam
privlači velik broj hrvatskih poslovnih subjekata jer je najvažniji
poslovni sajam u Francuskoj. Hrvatski štand imao je povoljnu
poziciju i bio je vrlo dobro organiziran tako da je pet suizlagača
i njihovi poslovni partneri imalo odlične uvjete za poslovne
razgovore i susrete. Predstavilo se oko 400 izlagača iz 30 zemalja,
a sajam je obišlo oko 16.000 poslovnih posjetitelja.
ORLANDO (USA), THE TRADE SHOW, 10. - 12. 9. 2006.
ASTA (American Society of Travel Agents) je ove godine prvi put
organizirala ovaj sajam u Orlandu u partnerstvu s vodećim orga-
nizacijama kao što su ITB Berlin, USTOA, NTA, Th e Travel In-
stitute i druge. Koncepcija ovoga sajma vrlo je dobro osmišljena.
Prvi dan manifestacije bio je ujedno i najbolje posjećen, te je
prisustvovalo 1400 posjetitelja. Preostala dva dana bilo je više od
1500 predstavnika agencija i 139 novinara. Na sajmu se pred-
stavilo 500 suizlagača. Osim Hrvatske predstavile su se i druge
europske turističke destinacije – Francuska, Njemačka, Irska,
Portugal... Na hrvatskom štandu vladao je velik interes.
TOKYO, JATA, 22. - 24. 9. 2006.
Na ovom sajmu za poslovnu i široku publiku predstavilo se oko
1000 izlagača iz 75 zemalja na površini od 50.000 m2. 100.000
posjetitelja obišlo je sajam. Ovogodišnja tema sajma bila je
središnja Europa, u sklopu koje je predstavljena i Hrvatska. Prvi
dan sajma, prigodom otvaranja, po jedan predstavnik tj. pred-
stavnica iz zemalja središnje Europe, odjeveni u narodne nošnje,
predstavljeni su poslovnim uzvanicima i medijima. U suradnji s
ansamblom Lado, Hrvatska se predstavila prigorskom nošnjom.
Ove godine na štandu je prvi put zakupljen suizlagački pros-
tor (nažalost samo jedan suizlagač), dok su kao posjetitelji bile
prisutne još dvije hrvatske agencije. Naime, s obzirom na ve-
lik porast interesa Japanaca za Hrvatsku. Iako je prosječan broj
noćenja Japanaca svega 1,6 dana, riječ je o kvalitetnim turis-
tima koji traže vrlo kvalitetne smještajne kapacitete, te vrlo ak-
tivan odmor u smislu razgledavanja kulturne i prirodne baštine.
Nažalost, većina ostvarenih dolazaka, rezultat je japanskih
turističkih agencija.
ROTTERDAM, 50+ Beurs, 19. - 24. 9. 2006.
Sajam namijenjen starijoj populaciji posjetilo je ukupno 90.000
posjetitelja što je za 5000 više nego prethodne godine. Ukupna
površina na kojoj se sajam održavao iznosila je 40.000 m2, dok je
prošle godine iznosila 37.000 m2. Isto tako bilo je i više izlagača.
Ove godine 563, a lani 500. Od stranih izlagača, naših izravnih
konkurenata, koji su nudili turističke proizvode zastupljene su
bile sljedeće zemlje: Cipar, Portugal, Španjolska, Tunis i Fran-
cuska. Štand Hrvatske turističke zajednice, iako skroman na
svega 15m2, bio je iznimno dobro posjećen tako da se podijelio
gotovo sav promotivni materijal.
FRIEDRICHSHAFEN, INTERBOOT, 23. 9. - 1. 10. 2006.
Ovaj vrlo posjećeni specijalizirani nautički sajam održava se na
92.000 m2 površine. Hrvatski štand svake je godine zapažen i
odlično posjećen. Posjetitelji su oduševljeni našom obalom i
marinama, što je razlog da je i na ovom sajmu potvrđeno kako
i z r a d a g l a v n o g u r e d a
64 HTZ GLASNIK www.hrvatska.hr
je Hrvatska defi nitivno jedna od vodećih nautičkih destinacija
Nijemaca. Na hrvatskom štandu predstavila su se tri suizlagača i
općenito ukupna nautička ponuda, podijeljena na četiri cjeline:
marine, iznajmljivači plovila, brodari i ronioci.
Pripreme za sajamsku 2007. godinu Tijekom proteklih mjeseci defi niran je nov izgled štanda koji će
se primjenjivati za sajmove od 2007. godine. Trenutačno su u
izradi tehnički detalji štanda kako bi se izabrali najbolji tehnički
izvođači i odredile cijene izvođenja štanda u sljedećoj godini.
U idućoj godini suizlagači opet mogu nastupati zajedno s
Hrvatskom turističkom zajednicom na prostoru od šest, osam ili
više metara kvadratnih. Na internetskoj stranici www.hrvatska.
hr, na linku sajmovi 2007. mogu se naći svi potrebni podaci
o sajmovima na kojima nastupa Hrvatska turistička zajednica.
Osim podataka o terminima sajmova, mogu se pronaći i po-
daci o karakteristikama pojedinih sajmova. U karakteristikama
sajmova navedeni su samo najosnovniji podaci o sajmu, npr. za
sajam Boat show u Londonu:
Ime sajma, grad Fair, town LONDON
International Boat Show
Web stranica Web page www.londonboatshow.com
Vrijeme održavanja Dates 5. - 14. 1. 2007.
Poslovni dani Business Days 5. 1. 2007.: press day
Dani za široku publiku Open to public 6. - 14. 1. 2007.
Navesti područje Region/ State Svjetska nautika
(regiju ili državu) za for which it is World Nautic
koje je to najznačajniji most important
tur. sajam
Namijenjen je addressed to Široka publika
prvenstveno širokoj / business people General Public
poslovnoj publici / to public
Vrsta sajma (opći Fair Type Nautički specijalizirani
turistički, Nautical Fair
specijalizirani - koji...
Održava li se u Is it held within Nautička oprema
sklopu drugih sajmova, other fair Nautical Gear
tj. drugih djelatnosti manifestations
koje nisu direktno
vezane za turizam
Brojčane karakter- Figures: 2005. 2006.
istike sajma
Broj posjetitelja No. of visitors 210.000 195.000
Broj izlagača No. of exhibitors 2160 2318
Broj zemalja iz koje No.of countries
dolaze izlagači exhibitors come from 93 98
Površina na kojoj se Fair Area 65.000 m2 65.000 m2
održava sajam
Na taj smo način osigurali na jednome mjestu osnovne podatke,
te web adresu, gdje je moguće pronaći sve ostalo, za najvažnije
turističke sajmove.
Osim ovih podataka, na navedenoj web stranici mogu se pronaći
ostali podaci o sajmovima:
SAJMOVI
Opći uvjeti zakupa i suizlaganja
Prijavnica za suizlaganje
Popis sajmova
Sajmovi 2007. - rokovi prijave
Sajmovi 2007. - cijene
Poslovne radionice (workshopovi)
Hrvatska turistička zajednica, tj. predstavništva diljem svijeta, u
drugoj polovici godine organizirat će deset poslovnih radionica.
Dvije poslovne radionice već su održane u Njemačkoj, tako da
ih je preostalo još osam.
ZEMLJA GRAD MJESEC DAN
Njemačka Düsseldorf 9 27
Njemačka Frankfurt 9 28
Italija Rim 10 11
Italija Palermo 10 12
Češka Prag 11 3
Mađarska Budimpešta 11 8
Poljska Varšava 11 9
Slovačka Zvolen 11 18
Belgija Bruxelles 11 25
Slovenija Ljubljana 12 7
Uključujući ovih deset radionica, tijekom cijele 2006. godine uk-
upno je organizirano 47 radionica, dok se u 2007. godini planira
organizirati približno isti broj, tj. 50 poslovnih radionica.
Ove je godine Hrvatsko turističko gospodarstvo prepozna-
lo važnost održavanja poslovnih radionica i maksimalno se
uključivalo u sve akcije Hrvatske turističke zajednice. Uglavnom
su pozitivne reakcije, s pojedinim iznimkama, gdje je odaziv po-
slovnih partnera bilo manji od očekivanog. Hrvatska turistička
zajednica odlučila je da će sljedeće godine na svih 50 radionica
sudionicima osigurati:
- kompletnu organizaciju događaja
- strukturiranu listu sudionika i njihove kontakte
- prostor i potrebnu tehničku opremu u prostoru
- osvježenje tijekom poslovne radionice (kava, sok, voda)
Hrvatska turistička zajednica do kraja rujna 2006. godine realizirala 68,5% ukupno planiranog općeg i udruženog oglašavanjaGlavni ured Hrvatske turističke zajednice do kraja rujna 2006.
godine realizirao je glavninu općeg oglašavanje u tiskovnim i
elektronskim medijima na tržištima Njemačke, Italije, Velike Bri-
www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 65
tanije, Švedske, Danske, Finske, Norveške, Austrije, Češke, Ni-
zozemske, Poljske, Slovenije, Belgije, Švicarske, SAD-a, Slovačke,
Rusije i Španjolske, te plakatiranje na tržištima Švedske, Fran-
cuske, Mađarske, Slovačke, Rusije i Španjolske u visini od 37,78
milijuna kuna, odnosno 72% od ukupno planiranog općeg
oglašavanja u 2006. godini
U sklopu ukupno planiranih sredstava za opće oglašavanje,
nakon ljetne stanke, od 11. rujna 2006. godine nastavlja se
globalno televizijsko oglašavanje na CNN-u, dok je tele-
vizijsko oglašavanje na Eurosportu uspješno realizirano s 28.
svibnjem 2006. godine, kao i televizijsko oglašavanje na pri-
marnim i sekundarnim tržištima koje je uspješno realizirano
u Njemačkoj, Italiji, Austriji, Francuskoj, Nizozemskoj, Poljs-
koj, Sloveniji, Belgiji, Švedskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj,
Švicarskoj i Rusiji.
Udruženo oglašavanje u suradnji s ustrojem turističkih zajednica,
gospodarskim subjektima i stranim partnerima u sklopu odo-
brenih kandidatura tijeku je te je do kraja rujna realizirano 50%
od ukupno planiranog udruženog oglašavanja.
Strateški marketinški plan hrvatskog turizma 2008.-2012.U hrvatskim dnevnim tiskovinama 11. rujna 2006. godine objav-
ljen je natječaj za izradu Strateškog marketinškog plana hrvatskog
turizma za razdoblje 2008.-2012. Kao krajnji rok za prikupljanje
ponuda defi niran je 10. listopada 2006. Osim toga natječaj je ob-
javljen na web stranicama www.croatia.hr. Ponude će ocjenjivati
stručno povjerenstvo u sastavu Zdenko Mičić, državni tajnik za
turizam, Aljoša Milat, predsjednik Nadzornog odbora HTZ-a,
Veljko Ostojić, član Turističkog vijeća HTZ-a, Dragan Magaš,
član Turističkog vijeća HTZ-a i Niko Bulić, direktor HTZ-a.
Odluku o izboru izvođača donijet će Turističko vijeće HTZ-a do
kraja kalendarske godine, na temelju prijedloga povjerenstva.
Natječaj za izbor i imenovan-je direktora predstavništva Hrvatske turističke zajednice u kraljevini Španjolskoj sa sjedištem u Madridu 30. rujna 2006. godine raspisan je natječaj za izbor i imenovanje
direktora predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Kraljevini
Španjolskoj sa sjedištem u Madridu. Odluku o odabiru osobe koja
će u sljedeće četiri godine rukovoditi tamošnjim predstavništvom
donijet će Turističko vijeće HTZ-a na sjednici od 26. listopada
2006. Natječaj je objavljen u dnevnom tisku i na web stranicama
www.croatia.hr.
Dani hrvatske kulture i turizma u BerlinuU Muzeju europskih kultura u Berlinu održani su Hrvatski dani
kulture od 26. kolovoza do 24. rujna 2006. godine. Etnografski
muzej iz Zagreba postavio je izložbu Glazbala i identitet s pred-
stavljanjem bogate glazbene tradicijske baštine i radionicom iz-
rade tradicijskih glazbala te radionicom vokalne glazbe. U sklopu
Hrvatskih kulturnih dana predstavila se i Hrvatska turistička za-
jednica. Za vrlo uspjele promocije prikazan je 15-minutni igrano-
dokumentarni fi lm “Hrvatska-Mediteran kakav je nekad bio” re-
datelja Zrinka Ogreste. Berlinskoj kulturnoj publici objašnjeno
je da je ovo iznimno promotivno ostvarenje, nastalo u produkciji
Hrvatske turističke zajednice, nagrađeno turističkim Oskarom
(nagrada Th e Golden Citiy Gate) i proglašeno najboljim fi lm-
om na središnjem Svjetskom festivalu turističkih fi lmova što se
održao u ožujku ove godine u sklopu glasovitog Međunarodnog
turističkog sajma (ITB) u Berlinu.
O strateškim ciljevima, rezultatima i sadržaju turističke ponude
u Hrvatskoj na prezentaciji je berlinskoj publici govorio Milo
Sršen, pomoćnik direktora HTZ-a, ujedno nadležan i za kul-
turni turizam. Sršen je govorio o ostvarenjima i rezultatima u
ovoj sezoni, o ostvarenjima u prošloj godini od gotovo 10 mili-
juna gostiju te naglasio prednosti hrvatske turističke destinacije
pred konkurentima u susjednim zemljama. Turisti, naši gosti, u
Hrvatskoj su sastavni dio domicilnog stanovništva, inkorpori-
rani u društvo, u autentičnim mjestima i među ljudima s kojima
dnevno komuniciraju. To je jedan od razloga što imamo goste
koji već trideset godina dolaze u Hrvatsku. Nakon prezentacije
razvila se diskusija s njemačkim domaćinima od kojih su neki već
krajem pedesetih, a drugi početkom šezdesetih bili na hrvatskoj
obali. Vrlo pozitivna iskustva o boravku u Hrvatskoj iznijela su
ljudi koji su davno bili u Hrvatskoj ali i oni koji su bili ove i
prošlih godina na odmoru u Hrvatskoj, koja je za njih postala
zemlja čežnje u koju žele što prije ponovno doći.
Aktivnosti hrvatskog kongresnog i insentivnog uredaINSPEKCIJSKO PUTOVANJE PO HRVATSKOJ ORGANIZATORA KONGRESA I INSENTIVA IZ VELIKE BRITANIJE
Od 1. do 9. listopada 2006. godine u Hrvatskoj su boravili pred-
stavnici najznačajnijih organizatora kongresa, insentiva i eventa
iz Velike Britanije.
Hrvatski kongresni i insentivni ured izradio je program njihova
boravka u Hrvatskoj na način kako bi spomenuti predstavnici
stekli informacije i uvid u hrvatsku kongresnu i insentivnu po-
nudu. Gosti su se tako u devet dana upoznali s raznovrsnošću
hrvatskih kongresnih kapaciteta te s kulturnim znamenitostima i
prirodnim ljepotama Dubrovnika, Splita, Opatije, Istre i Zagre-
i z r a d a g l a v n o g u r e d a
66 HTZ GLASNIK www.hrvatska.hr
ba. Po završetku inspekcijskog putovanja predstavnici kongresa i
insentiva pokazali su velik interes za Hrvatsku, kao mjesto svog
budućeg poslovanja.
IT & ME MOTIVATION SHOW U CHICAGU: HRVATSKA TREĆA NAJZANIMLJIVIJA SVJETSKA DESTINACIJA
Hrvatski kongresni i insentivni ured od 26. do 28. rujna nas-
tupio je na kongresnoj i insentivnoj burzi u Chicagu, na kojoj
je Hrvatska proglašena trećom najzanimljivijom svjetskom desti-
nacijom na području insentivne djelatnosti. Poslovnim ljudima u
Americi, osim ostalih jadranskih destinacija, posebno su zanimlji-
vi Brijuni, kako zbog golfa, tako i zbog svoje zanimljive povijesti.
Osim tržišta SAD-a i Kanade, od prvih dana 60% izlagača sajma
čine europske turističke destinacije budući da je zbog reprezen-
tativnosti međunarodne klijentele koja u ta tri dana posjećuje
Chicago postalo neupitno da sajam generira ne samo kongresni i
insentivni biznis, već je na neki način barometar stanja pojedinih
destinacija u širem turističkom smislu za najjače emitivno svjets-
ko turističko tržište - SAD. Na 31.500 m2 izložbene površine
nastupilo je preko 2000 izlagača iz cijelog svijeta.
PRIPREME ZA NASTUP NA KONGRESNOJ I INSENTIV BURZI BTC, FIRENCA, 7. - 9. STUDENI 2006.
Kongresna i insentivna burza BTC iz godine u godinu bilježi
rast i pozicionirala se kao jedna od najvažnijih međunarodnih
burzi u Europi, a posebno što se tiče talijanskog tržišta. Nakon
višemjesečnih priprema Hrvatski kongresni i insentivni ured
nastupit će na spomenutoj burzi, a u sklopu hrvatskog štanda
nastupit će i Turistička zajednica grada Opatije i Valamar Hotels
& Resorts.
ImpresijeNedavno smo u Glavni ured zaprimili jedno interesantno pismo
koje nas je razveselilo. Naime, turistkinja iz Australije koja je
boravila u Hrvatskoj ovo ljeto napisala je prigodnu pjesmicu o
Hrvatskoj.U nastavku slijede njezine impresije o Hrvatskoj:
7th September 2006-10-06
Th e Director
Croatian Tourist Association
Iblerov TRG 10/IV
p.p. 251
10000 Zagreb
Croatia
Dear Sir/Madam,
I have had the good fortune of visiting Croatia twice in the past
twelve months, once in the autumn 2005 and the second visit in
the summer of August 2006. My partner, who is Croatian, and I
traveled quite extensively throughout the country.
On returning from our fi rst holiday, I felt compelled to write the
attached poem. In short it describes just some of the experiences
I had whilst there.
Everytime I go there now I fi nd more and more I would like to
return to see, with a wish to perhaps reside there oneday...
Yours faithfully,
(Ms) Lorene Hayden, Australia
Croatia
12th November- 3rd December 2005
by Lorene Hayden
Twelve thousand miles across the sea
Lies a land you only dream to see
Th e same size as Tasmania
Th is place is called Croatia
Th e coastline is Adriatic
Towns dotted along the road, erratic
Fish nets, olive trees and vines in sight
Feast fi t for a king awaits tonight
Rocky plaines, ploughed fi elds and mountain ranges
Th e scene before you forever changes
Stone walls and tiles, an orange hue
Pebbled waters, clear..a brilliant blue
Waterfalls, lakes and turquoise seas
Rivers, streams among the trees
Flowers and plants in lush gardens
Land producing food for farmers
Mined fi elds, past wars of the nation
Th ere you ‘ll step with trepidation
A war torn land in ruin, parts still
Rebuilt, restored with an iron will...
Lilac bougainvillea on white-washed walls
Whispers and echoes of ancient times through Dioclesian Halls
Historic statues and buildings in ports
Dubrovnik, old city, among walls of aged forts
Th e wind may blow at gale force
And will fail to keep your boat on course
Th is fi erce bura will have its way
And in its path you may fear to stray
For years have resided among Australians
... and have yearned to see those “Spotted Dalmatians”
For seasons in the month of November
Holidays in Croatia you ‘ll always remember...
www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 67
n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i
novosti
Hotel Istra
Novi sadržaji za potpuniji odmorHotel Istra, smješten na atraktivnom otočiću Sv. Andrija u
blizini slikovitoga grada Rovinja ponovno je uređen te je od ove
sezone postao još jedan istarski hotel s četiri zvjezdice. Hotel je
udaljen svega desetak minuta vožnje brodom od Rovinja, a na
otočiću se osim hotelskog kompleksa nalazi još samo stari dvo-
rac Huetterott u kojem je smješten restoran, depandansa hotela
te mali pomorski muzej.
Otočić Sv. Andrija i otok Maškin, koji su povezani nasipom,
čine zapravo cjelinu Crvenog otoka. On slovi kao jedan od na-
jatraktivnijih u rovinjskom arhipelagu, a zahvaljuje to upravo
ugođaju ovih dvaju otočića. Na njima je promet zabranjen, a
neke od atraktivnih šljunčanih plaža imaju i međunarodno
priznanje „Plava zastava“ te parkove s više od 180 različitih vrsta
zasađenoga mediteranskog bilja.
Gosti koji se žele baviti sportom također imaju izbora budući
da se na otoku nalaze tri teniska terena, mogu se unajmiti daske
za jedrenje, pedaline, motorni čamci, igrati mini-golf, stolni te-
nis, ići u školu jedrenja, ronjenja i slično, a i naturisti - koji su
česti istarski gosti - na Maškinu imaju “svoju” plažu.
Za još potpuniji odmor u sklopu hotela krajem srpnja otvoren
je i veliki wellness centar, izgrađen na temu mediteranskog
vrta u kojem se gostima nude bogati wellness i beauty pro-
grami s mogućnošću izbora bazena, sauna i ostalih pratećih
sadržaja. Dok se roditelji opuštaju na tretmanima, za djecu
se organizira niz vrlo atraktivnih animacijskih programa i
sportskih aktivnosti. Kako bi doživljaj cijele obitelji, kojoj je
hotel ponajprije namijenjen, bio potpun, brine se i obogaćena
“fl ota” izletničkih brodova. Novost je, naime, novi brod Mais-
tre, tvrtke u čijem se sklopu nalazi i hotel Istra, a koji je nami-
jenjen transferu gostiju tog hotela od Rovinja do otočića Sv.
Andrija i obratno. Brod će se služiti i za organizaciju izleta za
goste hotela.
Brod ima ukupan kapacitet 140 mjesta na vanjskoj i unutarnjoj
palubi te poseban VIP salon u kojem se udobno može smjestiti
dvadesetak putnika.
Istra
Kempinski gradi luksuzno hotelsko naselje Na zapadnoj obali Istre, nasuprot otočju Brijuni u mjestašcu
Porto Mariccio izgradit će se luksuzan resort kojim će upravl-
jati poznati svjetski lanac Kempinski.
Kempinski Hotel Porto Mariccio, kako će se kompleks zvati,
sastojat će se od luksuznog hotela s pet zvjezdica, rezidencijal-
nog područja s vilama, marine i igrališta za golf.
U hotelu, najavio je generalni direktor lanca Kempinski Reto
Wittwer, koji bi se trebao biti izgraditi do kraja 2008. godine,
nudit će se ukupno 250 soba i apartmana te ostali prateći
sadržaji u skladu s visokom kvalitetom ponude, dok će se u
rezidencijalnom dijelu odmorišta gosti moći smjestiti u 300-
tinjak jedinica raspoređenih u 72 vile u nizu te 90 samostalnih
vila.
Pri izgradnji svih kapaciteta, dizajn kojega će potpisivati pozna-
ti arhitektonski ured iz Londona WAT&G, posebna će se briga
voditi oko uređenja koje će biti u skladu s tradicionalnim istar-
skim nasljeđem i lokalnim ambijentom – dakle u stilu kamenih
zdanja.
Ponudu cjelokupnog resorta upotpunjavat će vrhunsko igralište
za golf s 18 rupa u sklopu kojeg će biti i golf-klub te golf-aka-
demija, a za koje direktor Reto Wittwer najavljuje kako će biti
jedno od luksuznijih igrališta za golf u cijeloj Europi. Uz obalu
će pak biti smještena i elitna marina Kempinski u koju će moći
uploviti više od 350 brodica. Inače, to će biti prva marina u
vlasništvu lanca Kempinski, a ideja o njezinoj izgradnji došla je
sama po sebi s obzirom na to da će se resort prostirati uz obalu
pa se očekuje da će velik dio gostiju u resort stizati i obalom, a
ne samo cestom.
n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i
68 HTZ GLASNIK www.hrvatska.hr
Lanac Kempinski koji se u cijelom svijetu prepoznaje po svojoj
kvaliteti, ali i velikoj različitosti vlastitog brenda, s obzirom na
to da nijedan njihov hotel ne sliči drugomu, ovim će resortom
obogatiti svoj ionako već bogat portfelj.
Crikvenica
Hotel Therapia ponovno mami turisteNakon gotovo dvije godine potpune obnove najstariji i
najreprezentativniji hotel na crikveničkoj rivijeri – hotel Th era-
pia ponovno je spreman ugostiti turiste.
Ponuda hotela, koji je inače izgrađen još davne 1895. godine,
podignuta je na standard četiriju zvjezdica, a riječ je o objektu
orijentiranom prema zdravstvenom turizmu koji će raditi ti-
jekom cijele godine.
Tijekom ljetne sezone, kada u hotelu borave klasični odmorišni
turisti, gostima je na raspolaganju unutarnji i vanjski bazen,
wellness i fi tness centar, teniski tereni, mini-golf te drugi
sadržaji, a od smještajnih kapaciteta u ponudi je ukupno 109
soba te tri apartmana.
Priča o ovom hotelu nije zanimljiva samo zbog njegove klasične
turističke funkcije, jer je taj hotel i u povijesti plijenio veliku
pažnju. Hotel, smješten u najljepšem dijelu grada Crikvenice,
izgradio je nadvojvoda Josip. Od 1899. godine, od kada nosi
ime Th erapia, hotel je sinonim kvalitetnog objekta sa zdravst-
venom i smještajnom funkcijom koji je još u davnim vremen-
ima rado posjećivala europska aristokracija. No zdanje plijeni
pažnju i svojim izgledom s obzirom na to da je građeno u spoju
arhitektonskih stilova secesije i klasicizma te je zbog toga često
prozivano jednom od najljepših crikveničkih građevina.
A danas, osim ljepote osvježene potpunom obnovom, hotel pli-
jeni pažnju i zbog svoga novog vlasnika. Hotel je, naime, kupio
poznati hrvatski nogometaš Igor Štimac, jedan iz tima osvajača
brončane medalje na Svjetskom nogometnom prvenstvu 1998.
koji je već za ovo ljeto u svoj hotel najavio dolazak i dvojce pro-
slavljenih engleskih reprezentativaca Franka Lamparda i Joea
Colea. Brojni se Crikveničani stoga nadaju da će u hotelu us-
koro biti smještene i druge poznate ličnosti iz svijeta nogometa,
a i šire, s obzirom na poznanstva koja Igora Štimca povezuju s
brojnim svjetskim poznatim ličnostima.
Podravina
Interaktivna karta za bolje snalaženje Predio smješten na sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, poznat
kao Podravina, turistički je prilično razvijen i svakako zaslužuje
veću pozornost kao turistička destinacija u svim razdobljima
godine. Kako bi se to područje zemlje snažnije turistički valo-
riziralo, Podravina je dobila svoju prvu interaktivnu kartu čija
je svrha dvojaka – promocija turizma te lakše snalaženje turista
koji se odluče posjetiti tu regiju.
Interaktivna karta poglavito je vezana za biciklističku stazu
Drava Route koja vodi kroz veliki broj općina, gradova i sela u
Podravini, a dugačka je 84 kilometra.
Staza se proteže od ušća rijeke Mure u Dravu kod mjesta Legrad
te uz Dravu do mjesta Pitomača. Neprekidno je obilježena i
lagana za orijentaciju zbog čega je idealna za obiteljski turizam
i rekreaciju. Staza izbjegava duge dionice kroz isti krajolik i
ne prolazi samo glavnim ulicama naselja, nego skreće u polja
i šume te zalazi u skrivene zaselke. Osim toga, vijuga i kroz sv-
jetski poznate Hlebine, kolijevku hrvatskog naivnog slikarstva.
Kako prolazi i pokraj jezera Šoderica i uz rijeku Dravu – tako
rekreativcima omogućava da se uz vožnju okupaju ili uživaju u
pikniku u prirodi.
Karta turista-namjernika precizno vodi do željenih odredišta,
a na njoj se nalaze i detaljni opisi svih turističkih sadržaja –
restorana, hotela, seoskih domaćinstava, najznačajnijih ribo-
lovnih točaka, kulturnih znamenitosti...
Na karti je ucrtano ukupno 49 mjesta rasprostranjenih po cijeloj
Koprivničko-križevačkoj županiji, a neka od njih, koja su zbog
svoje povijesti i tradicije zanimljivija, podrobnije su opisana kao
što su primjerice Hlebine ili pak Kloštar Podravski u čijoj se
blizini već odavna ispire zlato iz rijeke Drave.
Osim mjesta, na karti su opisana i sva prirodna blaga skrivena
u podravskim šumama i uz rijeku Dravu koja je svojom tokom
već odavno obilježila život i reljef podravskoga kraja.
Sunčani Hvar
Otvoren hotel Riva Potkraj lipnja Grupacija Orco otvorila je na srednjodalma-
tinskom otoku Hvaru butik hotel Riva, što posluje u sastavu
Sunčanog Hvara, koji je većinski vlasnik. Riječ je o hotelu s
56 luksuzno opremljenih soba i osam apartmana smještenom
u starogradskoj jezgri na hvarskoj rivi. Hotel je rekonstruiran
prema naputcima konzervatora, a njegovim otvaranjem je, kako
ističu u Grupaciji Orco, počela realizacija planova većinskog
vlasnika, Sunčanog Hvara.
Hotel Riva poslovat će u sklopu svjetske grupacije Small Luxury
Hotels of the World, koja broji 360 luksuznih hotela u 60 ze-
malja svijeta i zasad je jedini takav hotel u Hrvatskoj te jedan od
pet te vrste u Europi u vlasništvu Grupacije Orco. Za razliku od
eksterijera, koji su rekonstruirani pod paskom konzervatora, in-
terijer Rive odiše modernim dizajnom prilagođenim najnovijim
www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 69
n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i
arhitektonskim rješenjima i zahtjevima suvremene turističke
potrošnje. Osim staklenih pregrada postavljenih između soba
i kupaonica i oslikanih zidova hodnika, iznad uzglavlja kreveta
u sobama izložene su fotografi je Jamesa Deana, Brigitte Bar-
dott, Audrey Hepburne i Ursule Andress što goste podsjeća na
fi lmsko platno. Gostima hotela na raspolaganju su sadržaji B.B.
kluba, bara i restorana, kao i 24-satna usluga u sobama. Sas-
tavni dio ponude su i brojne aktivnosti na otoku – kazališne
predstave, privatne večere, piknici, ribolov itd.
Kada pomislimo na Hvar – pomislimo na otok vrijeska, sunca
i cvrčaka, otok lavande, kadulje i vina, otok ružmarina i osam-
ljenih uvala koji je zbog svoje ugodne mediteranske klime
privlačan i ljeti i zimi. Ovaj novi vrlo moderan objekt Hvaru
daje novu dimenziju turističke privlačnosti jer pruža odmor u
pomalo neobičnom ambijentu skrivenom u inače tradicional-
nom okružju. No sve to i nije toliko neobično s obzirom na to
da je Hvar posljednjih nekoliko godina postao pravi mamac za
ljubitelje i pripadnike hrvatskog i svjetskog jet seta te se i njegov
razvoj počeo kretati u tom smjeru.
Opatija
Sto godina hotela BristolJedan od najstarijih opatijskih hotela – hotel Bristol nedavno
je proslavio hvale vrijedan stogodišnji jubilej. Tim povodom
priređena je svečanost slična onima kakve su se održavale u doba
Austrougarske monarhije, za čije je vladavine u Opatiji, ali i dru-
gim mjestima ostavljen bogat trag prepoznatljive arhitekture.
Hotel Bristol, nekada poznat pod nazivom Palme, izgled kojega
se također veže uz doba Austrougarske monarhije, protekle je
godine potpuno obnovljen te je stoti rođendan dočekao i više
nego radno.
Hotel je izgrađen u razdoblju od 1903. do 1906. godine, a gra-
dio ga je stanoviti Wilhem Rudovitz koji je već tada u svoje
zdanje privlačio samo uglednike iz redova viših slojeva plemstva
i bankarstva.
Novi Bristol ima standard četiriju zvjezdica koji je imao i u
doba izgradnje te prvih godina rada. Hotel ima ukupno 78
soba – 67 dvokrevetnih te devet klasičnih i dva velika apart-
mana. U sklopu hotela nalazi se i poznata opatijska kavana
Palme uređena u stilu starih bečkih kavana u kojoj se nude bro-
jni specijaliteti domaće i internacionalne kuhinje. Veliki prostor
za ples što se prostire njome ponovno otkriva staru austrou-
garsku tradiciju po kojoj su se poznati barokni plesovi gotovo
svakodnevno organizirali.
Park prirode Lonjsko polje
Život na rubu močvare Iako su turisti u Park prirode Lonjsko polje, smješteno u
središnjem dijelu Hrvatske, sustavno počeli stizati tek prije
četiri godine, već sada se osjeća golemo zanimanje turista za to
močvarno područje. Lonjsko polje, međutim, nije tek klasično
močvarno stanište, ono plijeni pažnju i zbog očuvane tradici-
jske baštine koja se osjeća u brojnim segmentima – arhitekturi,
poljodjelstvu, stočarstvu te tradicionalnom suživotu čovjeka i
prirode.
Priča o Lonjskom polju gotovo uvijek počinje dvama njegovim
najpopularnijim mjestima – Čigoču, europskom selu roda te
Krapju, selu graditeljske baštine, no svatko tko se uputi na to
područje otkrit će bezbroj novih iznenađenja s obzirom na to
da gotovo svaki predio močvare krije određene resurse jedinst-
venog obilježja, a svi su oni odlično uklopljeni u edukativno-
rekreativne turističke programe koji se nude u sklopu posjeta
Parku prirode.
Jedan od najzanimljivijih jest program Bijela roda u Čigoču
putem kojeg se prezentira cjelovita priča vezana uz rode, njiho-
va staništa, ali i način pravljenja gnijezda na tipičnim posavskim
drvenim kućama. Najveći broj takvih tradicionalnih kuća, što
datiraju iz 18. stoljeća, nalaze se u Krapju, a neke od njih već su
preinačene u smještajne kapacitete. Upravo su te drvene kuće,
kao i rode postale glavne “maskote” Lonjskog polja, no nisu
jedine. Među ostalim se “maskotama” prepoznaju i posavski
konji, vodozemci, ptice žličarke... te nizinska poplavna šuma
hrasta lužnjaka koja prekriva dvije trećine cijelog zaštićenog
područja.
Uskoro će se krenuti i s najnovijim programom – Stazom
graničara koja će govoriti o povijesnoj važnosti toga predjela
budući da je južni dio Lonjskog polja predstavljao granicu
nekadašnje Vojne krajine i bio svojevrsni europski bedem od
Turaka pa će se na tom području urediti šetnica i izgraditi neko-
liko čardaka – bivših vojnih stražarnica koje će biti stavljene u
turističku svrhu.
Osim ovih programa, svaki turist koji posjeti Lonjsko polje
može uživati u obilju dodatnih tradicionalnih sadržaja poput
folklora, lokalnih običaja, proizvoda tradicionalnih obrta, bro-
jnih manifestacija, etnoloških zbirki i ukusne regionalne kuhin-
je te rekreativnih programa u prirodi.
Splitsko-dalmatinska županija
Ekspanzija seoskih domaćinstavaPosljednjih nekoliko godina na području Splitsko-dalmatin-
ske županije uočena je ekspanzija razvoja seoskih turističkih
domaćinstava, zbog čega se sve veći broj turista odlučuje za
novi doživljaj izvan obalnog pojasa. Boravak u starim kamenim
kućama na seoskim imanjima, susret sa životinjama kakve se u
urbanim sredinama danas mogu vidjeti još samo u knjigama i
zoološkim vrtovima te nezaobilazna seljačka gastronomska po-
nuda pravi su izazov za moderne turiste. U cijeloj je županiji da-
n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i
70 HTZ GLASNIK www.hrvatska.hr
nas registrirano 50-ak turističkih seoskih domaćinstava, pod-
jednako raspoređenih po Dalmatinskoj zagori te na otocima, a
neka od njih vjerna su slika autohtonih sela u malom.
Tako obitelj Škopljanac iz Radošića, malog sela smještenog u
zaleđu Kaštela ima u planu u budućnosti izgraditi pravo etno-
selo.
Od ukupno desetak kamenih kuća što okružuju maleni trg i
tako čine cjelinu budućeg etno-sela, zasad je uređeno tek njih
nekoliko. Od stare staje napravljena je tradicionalna dalmatin-
ska konoba u kojoj se za 50-ak gostiju, koliko ih se može smjes-
titi, nude autohtoni specijaliteti toga kraja – kruh pod pekom,
janjetina s ražnja i mnogi drugi.
U konobi se nalazi i poveća etnografska zbirka narodnih nošnji,
alata te starih predmeta za rad i zabavu poput gusala i dipala
– starih glazbenih instrumenata. U potkrovlju konobe uređene
su i sobe za 15-ak gostiju, a do nje je uređena i kuća kojom
dominira romantično seosko ognjište u kojem se pripremaju
razni specijaliteti pod pekom. U planu za sljedeće razdoblje je
uređenje još šest apartmana te još jedna konoba.
Uz klasičnu eno-gastronomsku ponudu obitelj Škopljanac
turistima nudi i obilje “seoske zabave”. Svatko tko želi može
se okušati u oranju ili košnji te brizi za njihovu farmu divljih
zečeva i ostale domaće životinje koje se tamo nalaze. U blizini
kompleksa nalazi se i veliki teren s brojnim zabavnim sadržajima
te potrebnom infrastrukturom za organizaciju jednodnevnih
izleta.
Uskoro će obitelj krenuti i s izgradnjom mlinice za mljevenje
brašna, a u planu im je i nabava pet konja za jahanje.
Novi Vinodolski
Vodene atrakcije uz evergreeneNekadašnje turističko naselje Zagori, čiji se naziv nakon ve-
likih ulaganja u uređenje i izgradnju novih sadržaja promijenio
u Novi Resort, turiste je već tijekom ljeta dočekalo s novim
atrakcijama koje također čekaju i goste kojima je odmor na
moru ljepši ujesen. Tijekom srpnja dovršen je novi kompleks u
sklopu kojeg se nalaze dva velika bazena, restoran, bar, pizzerija
i info-punkt.
Bazeni su različitih oblika, a zajedno zauzimaju površinu od oko
700 četvornih metara. Kako bi kvaliteta kupanja bila na razini
standarda četiriju zvjezdica, bazeni su uređeni tako da s mnogo-
brojnim atrakcijama zadovoljavaju želje svih tipova gostiju.
U bazenima su tako ugrađene hidromasažne mlaznice, a uz dva
velika izgrađena su i dva manja hidromasažna bazena, tako da u
svakom trenutku u kompleksu bazena nesmetano može uživati
do 500 kupača.
Cijeli ambijent odiše elegancijom i funkcionalnošću, a dojam
poboljšavaju i lagani zvuci evergreena što se šire cijelim komplek-
som. Uz bazene su i terase sa suncobranima i ležaljkama, vodeni
barovi te masažni stolovi skriveni u bijelim šatorima. Voda u
bazenima se grije, a temperatura se kreće oko 27 stupnjeva, što
je idealno za kupanje izvan glavne ljetne sezone. Za djecu je u
ponudi dječji grad sa šest atraktivnih dječjih sadržaja, a gosti
željni dodatne zabave mogu uživati u adrenalinskom parku gdje
se nudi park za paintball, nogomet u mreži, tereni za odbojku
na pijesku, tereni za sumo borbe, boks te slobodno penjanje po
stijeni.
Izgradnjom ovog kompleksa završena je druga faza velikih ula-
ganja u Novi Resort. Prvom fazom bila je obuhvaćena obnova
postojećih i izgradnja novih apartmanskih naselja s kojima re-
sort sada u ponudi ima ukupno tristotinjak apartmana te oko
200 soba, a sve su na razini četiriju zvjezdica. Treća faza ulag-
anja, koja počinje netom po završetku ovogodišnje turističke
sezone, obuhvatit će donošenje još detaljnijeg plana uređenja
te izgradnju wellness centra veličine 7000 četvornih metara,
središnjeg trga s četiri restorana, slastičarnicom, caff e barom,
vinskim barom, ekskluzivnim trgovinama te amfi teatrom.
Dubrovnik
Plaža Banje treća najljepša na svijetuAmerički ženski časopis Marie Claire u svom je ljetnom izdanju
dubrovačku plažu Banje proglasio trećom najljepšom plažom
na svijetu. Ispred nje su samo plaža Dreamland na poluotoku
Bukit na Baliju te plaža Anse Victorin na Sejšelima.
Ovo iznimno priznanje u kategoriji deset najljepših plaža na
svijetu dubrovačkim su Banjama, osim iznimne atraktivnosti,
pridonijeli i cjelonoćni partiji koji se tamo organiziraju. Za
Banje se, kako stoji u članku, ističe da imaju najljepši pogled
na Mediteranu s obzirom na to da izravno gledaju na najljepši
hrvatski turistički biser – dubrovačku staru jezgru. S plaže zaista
puca pogled na poznate dubrovačke zidine što joj daje dodatnu
čar posebno stoga što je slika snimana s plaže Banje vjerojatno
najpoznatija panoramska slika Dubrovnika koja obilazi svijet.
Osim tog priznanja, plaža Banje s klubom East West, koji je
na njoj smješten, ove je godine u godišnjoj publikaciji “Beach
Clubs” uvrštena i na prestižnu listu četrdeset najboljih svjetskih
klubova.
Za klub East West karakteristična je odlična gastronomska
ponuda te mnogo različitih programa - glazbenih, zabavnih,
noćnih, dnevnih... Dok danju funkcionira kao klasična plaža
s ponudom ležaljki i tzv. baldahina na čijim se ležajevima iza
zavjesa mogu udobno smjestiti dvije osobe, noću “East West”
postaje mjesto za pravi noćni izlazak. Ove su godine suvlasnici
kluba donji dio eksterijera opremili egzotičnim kožnim presv-
lakama i mnoštvom jastuka, a dobre ritmove i ove će godine u
noćnim satima pratiti dvije atraktivne plesačice.
www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 71
n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i
Dugačka je lista svjetski poznatih celebrityja koji su ispijali kok-
tele na Banjama, na njoj su uživali i nećak švedskoga kralja,
nogometaš Rio Ferdinand, glumica Tara Reid, švedski top-
model Carolin, pop-zvijezda Ulf Ekberg iz glasovitog sastava
Ace of Base te brojne druge zvijezde.
Umag
Garden Istra i službeno otvo-renU srpnju je službeno otvoren novi umaški turistički biser – re-
sort Garden Istra u uređenje kojega je u proteklim godinama
uloženo više od 30 milijuna eura. Umag je tako dobio i četvrti
turistički kompleks sa standardom kvalitete na razini četiriju
zvjezdica.
To se hotelsko naselje proteže na 60 tisuća četvornih metara i
raspolaže s 500 smještajnih jedinica, od kojih se njih oko 300
nalazi u hotelu, a 200 u tri odvojena objekta. Svi su objekti
povezani nadsvođenim perivojima koji goste usmjeravaju u ta-
kozvano istarsko selo iz čijih se zabavno-ugostiteljskih sadržaja
otvara pogled na vodeni park.
Garden Istra na tržištu se promovira kao sport & family resort
s mnogobrojnim sadržajima za rekreaciju svih uzrasta. Osim
vodenog parka i unutarnjeg bazena, wellness centra sa saunama,
salonima za masažu i fi tnesom gostima se nude i brojni sportski
sadržaji – nogometno, rukometno i košarkaško igralište, jahački
centar, 14 otvorenih i dva zatvorena teniska igrališta sa školom
tenisa, sportovi na vodi, mini-golf, tereni za odbojku na pijesku,
badminton, stolni tenis, trim-staza. Sve to smješteno je u centru
Sport Art gdje se svakodnevno organiziraju i animacijski pro-
grami za djecu i odrasle te tematske zabave za čitavu obitelj.
Bogata je i gastronomska ponuda s obzirom na to da se u sklopu
resorta nalaze tri različita restorana – istarski, mediteranski i
internacionalni.
Hotel će raditi tijekom cijele godine pa uz turističke nudi i
sadržaje za poslovne goste.
Osnovna karakteristika ovog resorta ne leži samo u kvalitetnoj
ponudi već i u iznimno atraktivnom izgledu kojim kroz frag-
mente arhitekture te tradicionalnih građevnih materijala – ka-
mena i drva, dominira pravi istarski ugođaj.
Betonski oscar
Hrvatski projekti među najboljima u svijetuMeđu najboljim građevinama u svijetu koje su izgrađene tijekom
protekle dvije godine – čak se dvije nalaze u Hrvatskoj. Prvi je
viseći most Skradin, a druge već nadaleko proslavljene Morske
orgulje koji su već sada postale jedan od zaštitnih znakova grada
Zadra.
Riječ je, doduše, tek o nominacijama u različitim kategorijama
za nagradu CEMEX – takozvani betonski ‘oscar’, a koju će na-
gradu koja građevina dobiti saznat će se početkom studenog kada
će međunarodni žiri u meksičkom gradu Montevideu obznaniti
najbolje projekte po pojedinoj kategoriji.
Most Skradin, na novoizgrađenoj autocesti Zagreb – Split,
natjecao se u kategoriji infrastrukturnih objekata, a zadarske
Morske orgulje, koje su u međuvremenu u Barceloni dobile i
prestižnu Europsku nagradu za urbani javni prostor, prijavljene
su u kategoriji javnih objekata.
Skradinski “viseći” most, koji krasi veliki betonski luk s rasponom
od oko 200 metara, vrlo je atraktivan i zbog iznimne lokacije jer
se s njega pruža nevjerojatan pogled – s jedne strane na zeleni
kanjon rijeke Krke i sam grad Skradin, a s druge na Prukljansko
jezero, zbog čega je most postao i glavni vidikovac toga kraja.
Za razliku od mosta koji je kao građevina uobičajena stvar u
svijetu, Morske orgulje nešto su posve drugo. Riječ je o pravim
orguljama smještenima u stepenasto betoniranoj morskoj rivi.
Duge su oko 70 metara, a u betonu se nalazi ukupno 35 cijevi
kroz koje struji zrak te po diktatu mora i vjetra sviraju jedinstve-
nu melodiju u kojoj danonoćno mogu uživati svi šetači na rivi.
Zadarska je riva tako, zahvaljujući ovom originalnom projektu,
postala novo okupljalište turista i samih Zadrana.
Krk
Terencima po “zlatnom otoku”U gradu Krku, na istoimenom kvarnerskom otoku, odnedavno je
turistima na raspolaganju i originalna i uistinu neobična ponuda
avanturističkih programa.
Riječ je o cjelodnevnim aranžmanima s terenskim vozilima. U
sklopu programa posjetitelji otoka Krka moći će kroz svojevrsni
fotosafari upoznati otok kakav nemaju prigode svakodnevno
doživjeti. Svi se programi, naime, baziraju na cjelodnevnim izleti-
ma terencima, tako da su rute kojima se prolazi uglavnom na
dosta nepristupačnim dijelovima, što im daje posebnu draž.
Osim po Krku, ista agencija organizira i jednodnevne izlete po
Gorskom kotaru, Istri, Nacionalnom parku Učka te Nacional-
nom parku Sjeverni Velebit.
Svi navedeni punktovi zamišljeni su tako da se turistima tijekom
vožnje približi prava slika “divlje” prirode, i to na način da se,
osim vožnjom inače nepristupačnim putovima, organiziraju
rute na kojima će se moći upoznati i dio tradicionalne baštine
kraja kojim se prolazi. Riječ je uglavnom o manjim sakralnim
sadržajima, arhitektonski autohtonim objektima, povijesnoj i
kulturnoj baštini... a upravo oni predstavljaju i takozvane foto-
punktove gdje turisti mogu predahnuti i ovjekovječiti uspomenu
na “divlju” stranu Hrvatske. Osim terenaca, u agenciji se mogu
unajmiti i sve popularniji ‘quadovi’ kojima se, uz pomoć stručnih
vodiča, obilaze pomno odabrani punktovi i vidikovci.
n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i
72 HTZ GLASNIK www.hrvatska.hr
Kako je riječ o cjelodnevnim programima, za turiste se orga-
nizira i gastronomski “predah”, uglavnom od biranih tradiciona-
lnih specijaliteta i vina. U slučaju Krka tu je nezaobilazno vino
Vrbnička žlahtina te specijaliteti od različitih plodova mora i
zemlje, zbog čijeg je obilja otok Krk još u antičko doba prozvan
“zlatnim otokom”.
Jadranovo
Odmor u vili i mediteranskom okružjuNa Crikveničkoj rivijeri, u mjestu Jadranovo nedavno je otvoren
novi, elitni hotel Villa “Anda”. Ponuda hotela na razini je četiriju
zvjezdica, no hotel, s obzirom na ugođaj, nudi mnogo više od
klasične ponude u skladu s tom kategorijom.
Moto hotela i njegovih vlasnika jest – “doživljaj u svakom tre-
nutku” i to se ne očituje samo u odnosu prema gostima, već i u
skladno uređenim vrtovima hotela, parkovima i drugim hortikul-
turnim rješenjima njegova eksterijera.
Cijeli kompleks, u kojem turisti na raspolaganju imaju osam luk-
suznih apartmana te niz dodatnih sadržaja, uređen je do najsitni-
jih detalja tako da se turistima nudi zaista kvalitetan mir i odmor
u mediteranskom okružju. Ponuda, prilagođena najzahtjevnijim
gostima, podrazumijeva opuštanje i relaksaciju u mediteranskom
vrtu koji okružuje cijeli kompleks. Na oko 20 tisuća četvornih
metara, koliko je vrt prostran, gosti mogu uživati u sjeno-
vitim predjelima ispod drveća, udobno smješteni u stolicama
i ležaljkama. Od vrta se stepenastim terasama stiže do mora i
uređene plaže, a ako se gostima ne da svakodnevno šetati do plaže
do koje vode 454 stepenice, mogu se osvježiti u hotelskom ot-
voreno-zatvorenom bazenu. Iz svakog apartmana pruža se pogled
na more, kvarnerske otoke te uređenu plažu na kojoj se nalazi bar
i veliki ‘aquagan’. Osim toga, na plaži i u moru za goste se orga-
nizira i niz sportsko-rekreativnih programa poput tečaja ronjenja,
jedrenja i vožnje čamcima, a za one koji svoje aktivnosti ne žele
vezati uz more u ponudi su tereni za tenis, nogomet, košarku i
stolni tenis. Za djecu je uređeno posebno igralište, tako da se
svatko zaista može opustiti i zabaviti na željeni način.
A kako bi gosti upoznali i širu okolicu hotela, vlasnici često orga-
niziraju izlete čamcima ili biciklima te niz zabavnih događaja.
Istarske vile
Tradicija i prošlost za elitni odmorStare tradicionalne kamene kuće smještene u unutrašnjosti Istre
već su nekoliko godina apsolutan hit među turistima, ali i među
arhitektima koji u tim povijesnim zdanjima, koja nerijetko dat-
iraju i s početka 19. stoljeća, vide odličnu priliku za ostvarenje
vlastitih dizajnerskih snova.
Jedno takvo zdanje danas defi nitivno zaslužuje svaku pohvalu,
što od strane turista koji “čekaju u redu” na slobodan smještaj, a
što od dizajnerskih i arhitektonskih stručnjaka koji jednostavno
nemaju zamjerke na njezino uređenje. Riječ je o Villi Peruni-
ka, smještenoj u selu Ročko Polje koje se nalazi između dvaju
važnih istarskih glagoljaških centara – mjesta Roč te Hum koji
je poznat i kao najmanji grad na svijetu.
Villa Perunika izgrađena je 1860. godine, a danas je zahvaljujući
bajkovitom načinu uređenja jedina vila s pet zvjezdica u tom
kraju. Ono što je kod nje posebno jest odličan spoj interijera i
eksterijera, a s koliko je pažnje uređena okućnica i vrt, najbolje
govori činjenica da su ga hrvatski fl oristi nagradili kao jedan od
najljepših u Hrvatskoj.
Lopoči, močvarne biljke, trave, perunike, čempresi, tuje i ce-
drovi koji i zimi stvaraju neponovljiv ugođaj, samo su mali
dio fl ore što privlači turiste sa svih strana. Osim atraktivnog
eksterijera Villa Perunika svojim gostima nudi dvije vrhunski
opremljene kućice – jednu za dvije, a drugu za tri osobe između
kojih se nalazi otvoreni bazen promjera sedam metara te manji
masažni bazen. Goste oduševljava i činjenica da u vili mogu
iznajmiti kuhara te dadilju tako da se zaista mogu opustiti, a da
bi odmor bio još upečatljiviji, vlasnici vile u večernjim satima
predlažu uporabu vrtnoga grila oko kojeg se mogu zabavljati do
kasnih noćnih sati.
U cijeloj se unutrašnjosti Istre, što je na web stranicama
županijske turističke zajednice prezentirano pod pojmom agro-
turizma, nudi velik broj turističkih kapaciteta – 120 ruralnih
kuća za odmor, 23 ‘bed & breakfasta’, 33 stancije, 26 seljačkih
turističkih gospodarstava, dva punkta ekoturizma, osam rural-
nih obiteljskih hotela te mnoštvo apartmana i soba na selu, ali i
u sklopu istarskih vinskih cesta.
Brod Moravice
Razvoj vjerskog turizmaMjesto Brod Moravice jedno je od mnogih privlačnih desti-
nacija Gorskoga kotara, a djelatnici lokalne turističke zajednice
osmislili su nedavno još jedan turistički projekt kojim u taj kraj
žele još snažnije privući turiste. Projekt je nazvan “12 crkava
na brodmoravičkom području”. Riječ je o promociji sakralnih
objekata kojima se počinje jači razvoj vjerskog, ali i povijesno-
kulturnog turizma s obzirom na to da cijeli kraj ima odlične
temelje za razvoj takve turističke ponude.
Iz tiska je tako nedavno izašla knjižica u kojoj se na četiri
jezika – hrvatskom, engleskom, njemačkom i talijanskom
te s mnoštvom fotografi ja promovira njihovih 12 crkava.
Riječ je o vrijednim sakralnim objektima razasutim cijelim
brodmoravičkim područjem. Crkva sv. Nikole u Brod Moravi-
cama najstarija je crkva u Gorskom kotaru, a izgrađena je 1434.
godine. U Moravičkim Selima nalazi se crkva Majke Božje
www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 73
n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i
Škapularske, na brdu Parag, nedaleko od sela Gornji Kuti davne
1640. sagrađena je kapelica posvećena svetom Andriji, a u selu
Podstena nalazi se crkva Sv. Petra i Pavla. Crkva Sv. Križa te
crkva Sv. Mihovila smještene se u Šimatovu, crkva Sv. Ane u
Zavrhu, crkva Srca Isusova u Malim Dragama, crkva Sv. Josipa
nalazi se u Starim Lazima, crkva Sv. Lucije u Goršetima, a u
Donjoj Dobri smještena je kapela Sv. Ivana.
Osim crkava na tom se području, a najviše uz rijeku Kupu, na-
lazi i mnoštvo raspela koja su posebno interesantna jer predstav-
ljaju radove pučkih anonimnih majstora, a obilježen je i Križni
put u Šimatovu i Završju.
Cijelo je to područje isprepleteno brojnim sakralnim objektima
pa u cjelini predstavlja zanimljivo izletište za turiste željne vjer-
skih sadržaja. Osim toga, put koji se mora prijeći od jednog do
drugog sakralnog objekta usput otkriva i niz prirodnih zname-
nitosti toga goranskoga kraja.
Markovec Našički
Egzotične životinje usred slavonske ravniceUz državnu cestu Našice – Đakovo, točnije u selu Markovec
Našički, nalazi se jedan od najpoznatijih zooloških vrtova u
Slavoniji. Riječ je o privatnom zoološkom vrtu obitelji Bizik
koja već pedesetak godina obogaćuje i čuva svoje životinjsko
carstvo.
Trenutačno se u zoološkom vrtu nalazi 90-ak životinjskih vrsta
sa svih kontinenata, a najveću pozornost privlače egzotične
vrste poput sibirskog tigra, afričkog lava, leoparda, pume te ve-
liki indijski piton.
Zoološki vrtovi koji imaju ovakve egzotične vrste životinja ug-
lavnom se nalaze u većim urbanim sredinama, pa je stoga ovaj
životinjski svijet smješten usred tradicionalne i pitome seoske
sredine pravo osvježenje za slučajne prolaznike, ali i goste koji
dolaze ciljano.
Markovec Našički selo je koje sliči svim ostalima u okolici –
može se pohvaliti slavonskom tradicijom, lokalnim kulturnim
običajima i svakodnevicom pa ovakav zoološki vrt predstavlja
zanimljiv bijeg u nesvakidašnju “divljinu”.
Gosti zoološkog vrta, najčešće đaci i obitelji s djecom, mogu
se tako usred slavonske ravnice opustiti u promatranju i hran-
jenju pojedinih životinja, manja djeca mogu se okušati i u ja-
hanju ponija, a oni najhrabriji kući će ponijeti fotografi ju sa
zmijama.
Krajolik koji okružuje zoološki vrt također je vrlo privlačan, na
neki način također egzotičan jer se uz malo jezero za labudove
te uz nastambe sa životinjama nalazi i bilje koje nije svojstveno
slavonskom krajoliku – palme, cedar, magnolije...
Ilok
Grad vinograda i bogate povijesti Kada se spomene Ilok, najistočniji grad Hrvatske, mnogima je
prva asocijacija dobro vino, o kvaliteti kojega mogu svjedočiti
i pripadnici engleske kraljevske obitelji, no grad je to koji je
poznat i po svom bogatom kulturnom nasljeđu.
Iz svake povijesne epohe ostali su vidljivi spomenici koji zorno
podsjećaju na nekadašnje vladare pa zbog njihovih karakter-
istika Ilok danas pruža zanimljivu turističku priču. U njoj su
ponuđene atrakcije poput tradicionalnog pecanja i šetnji Du-
navom s kojeg se pak pruža neobičan pogled na dunavske ade te
susjednu državu Srbiju. Za turiste se organizira i vožnja vlakom
koji krivuda kroz grad te njegove rodne vinograde otkrivajući
pritom dodatne ljepote krajolika i brojnih spomenika kulture.
Najistočniji hrvatski grad ima, dakle, što ponuditi suvremenim
turistima, a s obzirom na najavljena ulaganja, atrakcija će biti
još i više. Uskoro bi se trebalo krenuti s obnovom postojećih
objekata u sklopu tvrtke Iločki podrumi. Riječ o salašu Prin-
cipovac – starom seoskom imanju s gospodarskim zgradama,
zatim o starom vinskom podrumu te dvorcu Odescalchi.
Na salašu će se obnoviti objekti koji su nekada, za vrijeme kneza
Odescalchija, služili kao ergela konja, a obnovit će se i poznati
vidikovac s kojeg se vidi cijeli hrvatski dio Srijema. Iza dvorca
Odescalchi još uvijek traju iskapanja, a arheolozi su već pronašli
mnogo vrijednih povijesnih predmeta koji će biti izloženi u
muzeju na drugom katu dvorca. U prizemlju će se pak urediti
ugostiteljski prostor gdje će se moći objedovati te kušati brojna
iločka vina.
U planu je i obnova postojećeg bungalova te izgradnja još jed-
noga kako bi se u njima, u dogledno vrijeme, mogla smjestiti i
veća grupa turista.
Crikvenica
E-turizam kao u LondonuPopularna kvarnerska turistička destinacija, grad Crikvenica
nedavno je dobio suvremeni elektronički sustav poznatiji pod
nazivom E-turizam kakav je nedugo prije uveden i u europskoj
turističkoj meki, Londonu.
Riječ je o pilot-projektu elektroničkog sustava informiranja u
obliku info kioska u sustav kojega će se svakodnevno unositi
podaci vezani uz nove zanimljivosti s područja grada Crikven-
ice i njegove okolice. Kiosci E-turizma postavljeni su na sedam
mjesta duž crikveničke rivijere – od Jadranova i Dramlja pa sve
do Selca, a njime se mogu služiti svi zainteresirani građani i
turisti. Uz sve informacije o turističkoj ponudi, zabavi, mani-
festacijama, gradskim događajima... na kiosku se može nes-
n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i
74 HTZ GLASNIK www.hrvatska.hr
metano surfati i internetom. Informacije vezane uz crikveničku
rivijeru zasad su dostupne na pet, a uskoro će biti i na dodatnih
11 svjetskih jezika.
Crikvenica je poznato turističko središte i klimatsko lječilište
na Kvarneru, a s oko 2500 sunčanih sati godišnje ubraja se u
najsunčanija mjesta u Europi.
Turizam u Crikvenici ima stogodišnju tradiciju. Prvo kupalište
sagrađeno je 1888. godine. Tri godine poslije Crikvenica je dobi-
la i prvi hotel, a već 1891. godine tiskan je i prvi turistički vodič.
Danas Crikvenica ima desetak hotela, tridesetak odmarališta,
brojne vile i ljetnikovce, uređene plaže, od kojih tri nose oznaku
Plave zastave, sportske terene te lijepo šetalište uz more koje se
proteže cijelom rivijerom, od Selca do Kačjaka.
Zanimljiva je i njezina bliža okolica. Gorski kotar udaljen je
svega tridesetak kilometara, a u neposrednoj su blizini Krk te
Kraljevica, Senj i Novi Vinodolski s atraktivnom Vinodolskom
dolinom.
Lokve
Vikend u zelenom srcu HrvatskeAko želite doživjeti prirodu i uživati u njezinim plodovima,
slikovito mjesto Lokve i njegova okolica pravi su izbor za nezab-
oravan vikend. Lokve su od Rijeke udaljene tridesetak minuta
vožnje te oko sat i pol vožnje od Zagreba, a nalaze se u samom
zelenom srcu Hrvatske, kako se često naziva taj kraj u Gorskom
kotaru. Područje oko Lokava nudi brojne prirodne atrakcije
– Lokvarsko jezero, park-šumu Golubinjak, špilju Lokvarku,
u neposrednoj je blizini smješten i Nacionalni park Risnjak,
a u samim se Lokvama nude i sadržaji prilagođeni aktivnom
odmoru u prirodi.
No Lokve su posebne još po nečemu – njihov zaštitni znak su
žabe pa ne čudi da je velik dio lokvarske turističke i gastronom-
ske ponude vezan upravo uz te zelene vodozemce. U travnju se
tamo organiziraju natjecanja žaba u skakanju u dalj, jedinst-
veno u svijetu. Otvoren je i Muzej žaba u kojem se posjetitelji
mogu upoznati s cjelovitim životom tih vodozemaca, ali i kušati
bombone u obliku žaba te lokvarski liker Žablja krv izrađen od
borovnica, kupina i malina što sazrijevaju u tom kraju.
Borovnice su ljetni proizvod Lokava i na temelju njih stvoren je
bogat lokalni gastronomski meni – njoke s borovnicama, veprov
odrezak u umaku od borovnica i žele od piškota s tim ukusnim
bobičastim plodovima. U ostalim dijelovima godine meni se
proširuje na jela temeljena na drugim sezonskim namirnicama
– gljivama, svježim pastrvama, divljači...
Osim prirodnih “fenomena” u Lokvama se nudi i mnogo
sadržaja za aktivan odmor –biciklizam, paraglajding, rafting,
špiljarenje, lov i ribolov, a za one željne pravog odmora nudi se
smještaj u mirnom seoskom okružju ili posjet farmi Lazac gdje
“stanuju” konji, poniji, zečevi, jeleni, patkice i kokice.
Mirca - otok Brač
Prvi muzej uljarstva u DalmacijiU selu Mirca smještenom na sjevernom dijelu otoka Brača,
između Supetra i Sutivana, nedavno je otvoren prvi Muzej ul-
jarstva u Dalmaciji. Selo je to koje je već odavno poznato kao
selo maslinara, ali i umjetnika.
Muzej, koji je zapravo još uvijek u fazi razvoja, otvoren je u pro-
storu postojeće uljare, izgrađene 50-ih godina prošlog stoljeća.
Starinski strojevi, fotografi je i proizvodi od maslina, od ulja do
sve popularnijeg sapuna od maslina, za sada su izloženi u jed-
noj prostoriji u kojoj će se tijekom berbe prerađivati masline,
a ljeti će služiti kao svojevrsni info punkt Turističke zajednice
obližnjega grada Supetra te sela Mirca.
Prema planu ovog projekta, već je u rujnu počela edukacija
budućih vodiča koji će turiste voditi u maslinike i uljare te ih
poučavati o povijesti maslinarstva i ljekovitosti maslinova ulja.
Mirca su mjesto u kojem živi svega 300-tinjak stanovnika, ug-
lavnom poljoprivrednika, ribara te onih koji zarađuju od tur-
izma. Samo ime asocira na mirni odmor koji se može pronaći
na lijepoj plaži ili među starim kamenim kućama s popločanim
dvorištima koje se nalaze u gornjem dijelu sela. Donji dio
uz more posljednjih su godina oživjeli turistički apartmani
i restorani, no nedostajala je ovakva autohtona turistička po-
nuda.
Na Braču trenutačno postoji sedam pogona za preradu koji
dnevno mogu preraditi oko 200 tisuća maslina, a treba se istaći
i činjenica da su posljednje tri godine brački maslinari zaslužili
mnogobrojne nagrade na natjecanjima za ekološki uzgoj te
proizvodnju ekstra djevičanskog ulja vrhunske kvalitete.
U skladu s tim u planu je i razvoj još jednog projekta – Maslino-
va puta. Time bi se turisti još bolje upoznali s dugom tradicijom
maslinarstva i uljarstva na Braču.
Suza u Baranji
Učenje lončarstva od pravih majstora Stogodišnji mlin na glavnoj ulici slikovitog baranjskog mjesta
Suza, smještenog u općini Kneževi Vinogradi, u jesen će početi
“živjeti novim životom”. Nakon otkupa zapuštene zgrade za-
nimljive tradicije novi je vlasnik odlučio mlin obnoviti i staviti
ga u turističku svrhu kako bi proširio cjelokupnu ponudu tog
baranjskog sela.
U mlinu se trenutačno obavljaju završni radovi, a prve javne
aktivnosti očekuju se već u listopadu. Ideja vlasnika je da se us-
poredo s berbom grožđa i berbenom zabavom u Suzi organizira
i Dan otvorenih vrata te se u mlin pozovu svi zainteresirani. Tog
će se dana posjetiteljima omogućiti rad na dva grnčarska kola, a
ona će za početak biti temelj i svim daljnjim akcijama i radioni-
www.hrvatska.hr HTZ GLASNIK 75
n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i
Zagreb
Metropola dobiva dva nova smještajna objektaTijekom rujna u Zagrebu su otvorena dva nova visokokvalitetna
smještajna objekta. Prvi je Hotel Antunović Zagreb, luksuzni
objekt na devet katova u sklopu kojeg se nalazi i trgovačko-po-
slovni centar s čuvanim parkiralištem te benzinskom crpkom.
Hotel Antunović Zagreb prostire se na oko 30 tisuća četvornih
metara. U ponudi je 200-tinjak klasičnih smještajnih jedinica,
10 luksuznih apartmana te predsjednički apartman veličine 200
četvornih metara. Uz smještajne kapacitete i restorane hotel ima
i bogati wellness te kongresni centar, a posebna je atrakcija caff e
bar smješten u rotirajućoj kupoli na najvišem katu hotela s koje
se pruža lijep pogled na Zagreb i zagrebačku goru Sljeme.
Centar Antunović nalazi se u naselju Špansko, u jugozapadnom
dijelu Zagreba, a u blizini je zagrebačke obilaznice kojom se
do središta grada može stići za 20 minuta te je zbog toga, kako
ističe vlasnik hotela, odličan smještaj za poslovne goste kojima
je ovaj objekt poglavito i namijenjen.
Na poznatom zagrebačkom izletištu Sljemenu otvara se obnov-
ljena apartmanska kuća Snježna kraljica. Gostima će na raspo-
laganju biti ukupno 17 apartmana u kojima će otvoreni kamini
uz pucketanje vatre stvarati romantičan ugođaj. U ponudi će
biti i restoran prilagođen planinarskom ugođaju, a nudit će se
tradicionalna domaća kuhinja.
Snježna kraljica nalazi se na samom vrhu Sljemena i smještena
je u neposrednoj blizini skijaških staza, a s obzirom na to da
u ponudi ima i saune te whirpool, gostima skijašima bit će to
odlična prilika za odmor nakon dnevnih aktivnosti na snijegu
i u prirodi.
Dubrovnik
Hotelu “Dubrovnik Palace” turistički Oskar
Hotel »Dubrovnik Palace« na prestižnoj je dodjeli tzv. svjetskog
turističkog oskara – „World Travel Awards 2006“ drugu godinu
zaredom dobio dvije nagrade kao najbolji hotel u Hrvatskoj i
kao najbolji spa resort u Hrvatskoj.
Godišnja nagrada za postignuća u putničkoj i turističkoj indus-
triji (World Travel Awards) osnovana je 1993. godine s ciljem
odavanja priznanja i nagrađivanja postignuća u svim segmen-
tima svjetskog turističkog sektora.
Hotel Dubrovnik Palace iz Dubrovnika prvi je hrvatski hotel
nominiran za nagradu prestižnog World Travel Awardsa, tzv.
turistički oskar gdje se našao u vrlo oštroj konkurenciji 19 luk-
cama koja će se tamo organizirati. Naime, sam je vlasnik izučeni
lončar, a s obzirom na velik interes za tečajeve lončarstva te in-
teres turista za ovakve stare obrte, posjetitelji će u mlinu često
imati prilike naučiti ponešto od pravih majstora toga zanata.
Upravo je stoga vlasnik već kontaktirao i brojne lončare iz sus-
jedne Mađarske koji poznaju brojne tehnike obrade gline te će
se zajedno s njima organizirati i radionice za sve zainteresirane.
Mjesto Suza nalazi se u blizini najvećeg baranjskog turističkog
parka prirode Kopački rit, te nedaleko druge najdestinacije,
Bizovačkih toplica. I dosad je Suza bila uključena u jednodnevne
izlete s obzirom na to da se u mjestu nalazi stari Vinski po-
drum. Od ostalih atraktivnih lokacija na području Baranje tu je
i kompleks dvorca Tikveš, zatim etno-restoran Baranjska kuća
u kojem se nude autohtoni slavonski specijaliteti, a na samoj
granici sa Srbijom nalazi se i atraktivno mjesto Batina odakle se
pruža prekrasan pogled na Dunav, Bačku, Mađarsku i Baranju.
Šibensko-kninska županija
Etnoland i amfi teatriNačin na koji se nekada živjelo na području Dalmatinske zago-
re danas se rijetko gdje može doživjeti, no uskoro će se turis-
tima omogućiti i to. U Pakovu Selu, smještenom u zaleđu grada
Drniša, u Šibensko-kninskoj županiji intenzivira se gradnja Et-
nolanda – kamenoga kompleksa u kojem će se raznim sadržajima
tipičnim za to područje prikazivati način nekadašnjeg života
tamošnjih stanovnika.
Cijeli etnokompleks bit će opasan suhozidom, a u samom njeg-
ovu središtu gradi se veliki amfi teatar u koji će se moći smjestiti
400-tinjak posjetitelja. Amfi teatar je još u gradnji, no prostor
oko njega već je raspoređen pa će se tamo prema planu nalaziti
objekti sa starim zanatima, kovačnicama, stadima ovaca te et-
nografskim zbirkama.
Etnoland, kako se već sada naziva ovaj vrijedan kameni kom-
pleks, prostire se na oko 15 tisuća hektara i njime će dominirati
veliki amfi teatar. Ujedno će to biti treći amfi teatar na području
županije. Prvi, koji se nalazi na otoku Obonjanu poznatijem
i pod nazivom Otok Mladosti, izgrađen je sedamdesetih go-
dina prošlog stoljeća, a gradili su ga mladi izviđači. Drugi je
pak znameniti rimski vojni amfi teatar smješten u blizini mjesta
Ivoševci, između Knina i Drniša. On je pronađen 2003. go-
dine, a pomnim istraživanjima koja još uvijek traju otkriveno
je da ga je u prvom stoljeću poslije Krista dao izgraditi car Ves-
pazijan. U njemu su već pronađene velike količine keramike,
stakla, metala, rimskog novca te dijelova vojne opreme. Velik
dio pronađenih predmeta već je obrađen i konzerviran te spre-
man za izlaganje.
Očekuje se da će rimski amfi teatar uskoro biti otvoren i za pos-
jetitelje. Već su uređeni i prilazni putovi, a u planu je da on
postane mjesto koje će turisti gledati te će se u amfi teatru orga-
nizirati pojedini kulturni programi.
n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i n o v o s t i
76 HTZ GLASNIK www.hrvatska.hr
bogatstva, obavljat će se i lov, uređivat će se postojeća naselja i
organizirati turističko-rekreativne djelatnosti. Ukupno gospo-
darenje zaštićenim područjem može u nekim elementima biti
i restriktivno -primjerice u pitanjima nelegalne gradnje ili pak
u prekomjernom korištenju umjetnih gnojiva i pesticida. Dođe
li do ograničenja u obavljanju ribolova pojedinim alatima ili
na pojedinim mjestima, ovakve bi mjere išle u poboljšanju bo-
gatstva u moru, a onda time i u smjeru dobrobiti ponajprije
otočkog stanovništva.
suznih hotela iz Španjolske, Italije, Francuske, Grčke i drugih,
izvijestili su iz grupacije Jadranski luksuzni hoteli. Nakon što se
prošle godine središnja ceremonija dodjele prestižnih nagrada
održala u londonskom Royal Opera Houseu ovogodišnja tri-
naesta dodjela nagrada za postignuća u putničkoj i turističkoj
industriji održala se na otocima Turks & Caicos.
Zagora
Kulturno povijesni vodič Zagore i Splitsko-dalmatinske županijePo prvi puta objavljen je vodič pod nazivom Zagora. Vodič Zag-
ora su zajedno izdali Splitsko - dalmatinska županija i Turistička
zajednica županije Splitsko - dalmatinske uz potporu Hrvatske
turističke zajednice. Vodič je na 84 stranice i pet jezičnih mu-
tacija, a urednik i autor tekstova je Joško Belamarić, dok kon-
cept i dizajn potpisuje poznati splitski dizajner Mario Brzić.
Prva promocija vodiča održana je u rujnu ne Zagrebačkom vele-
sajmu, a u listopadu u Trilju. Ovaj vrijedni i kulturno-povijesni
vodič dalmatinske zagore ujedno je i najava serije vodiča koji bi
dotakli naše otoke i priobalje kroz prizmu ovakve ponude.
Lastovo
Lastovsko otočje proglašeno parkom prirodeLastovsku otočnu skupinu čine 44 otoka i otočića (najveći je
Lastovo, najudaljeniji je Sušac). Kopneni je dio bogat biljnim
i životinjskim svijetom, dok podmorje pripada u najbogati-
ja i najraznolikija područja u hrvatskom Jadranu. Cijelo je
područje vrijedno i s kulturno-povijesnog stajališta, tu je oso-
bita tradicijska arhitektura a i brojna arheološka nalazišta, kako
na kopnu, tako i u moru koje okružuje otočje. Zbog svojih
vrijednosti i obilježja predlaže se proglašenje zaštite u kategoriji
parka prirode. Ovom relativno liberalnom kategorijom zaštite
štite se prostrana područja koja su prirodna ili dijelom kultivi-
rana, a od međunarodne su ili nacionalne važnosti s naglašenim
krajobraznim, kulturno-povijesnim, odgojno-obrazovnim i
turističko-rekreacijskim vrijednostima. Park prirode „Lastovsko
otočje“ obuhvatio bi ukupnu površinu od 195 km2 . U parku
prirode dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti kojima se
ne ugrožavaju njegova bitna obilježja i vrijednosti.
Proglašenjem zaštite u ovom prostoru osigurat će se primjerena
pravna i stručna zaštita njegovih vrijednosti, a također omogućiti
cjelovito sagledavanje sveukupnih problema i iznalaženje opti-
malnih rješenja, kako za zaštitu prirodnih i kulturnih vrijed-
nosti, a na dobrobit poglavito tamošnjih stanovnika.
U zaštićenom području i nadalje će se gospodariti prirodnim
dobrima kao što su šume, koristit će se more i njegova prirodna
HRVATSKA TURISTI KA ZAJEDNICA
Iblerov trg 10/IV, p.p. 25110000 ZAGREBHRVATSKATel.: +385 1 46 99 333Fax: +385 1 45 57 827Internet: www.hrvatska.hrE-mail: [email protected]
Kroatische Zentrale für Tourismus1010 WienAm Hof 13 ÖsterreichTel.: +43 1 585 38 84 Fax: +43 1 585 38 84 20E-mail: offi [email protected]
Kroatische Zentrale für Tourismus60311 FrankfurtKaiserstrasse 23DeutschlandTel.: +49 69 23 85 350Fax: +49 69 23 85 35 20E-mail: [email protected]
Kroatische Zentrale für Tourismus 80469 MünchenRumfordstrasse 7DeutschlandTel.: +49 89 22 33 44 Fax: +49 89 22 33 77E-mail: [email protected]
Ente Nazionale Croato per il Turismo20122 MilanoPiazzetta Pattari 1/3ItaliaTel.: +39 02 86 45 44 97 Fax: +39 02 86 45 45 74E-mail: [email protected]
Ente Nazionale Croato per il Turismo00186 RomaVia Dell’oca 48ItaliaTel.: +39 06 32 11 0396Fax: +39 06 32 11 1462E-mail: offi [email protected]
Chorvatské turistické sdružení 110 00 Praha 1Krakovská 25Česká republikaTel.: +420 2 2221 1812 Fax: +420 2 2221 0793E-mail: [email protected]; [email protected]
Chorvátske turistické združenie821 09 BratislavaTrenčianska 5SlovakiaTel.: +421 2 55 562 054Fax: +421 2 55 422 619E-mail: [email protected]
Horvát Idegenforgalmi Közösség1053 BudapestMagyar ut. 36MagyarországTel./fax: +36 1 266 65 05 +36 1 266 65 33E-mail: [email protected]
Offi ce National Croate de Tourisme75116 Paris48, avenue Victor HugoFranceTel.: +33 1 45 00 99 55 Fax: +33 1 45 00 99 56E-mail: [email protected]
Croatian National Tourist Offi ceLondon W6 9ER2 Lanchesters162-164 Fulham Palace RoadUnited KingdomTel.: +44 208 563 79 79 Fax: +44 208 563 26 16E-mail: [email protected]
Narodowy O rodek Informacji TurystycznejRepubliki ChorwacjiIPC Business Centerul. Koszykowa 5400-675 Warszawa, PolskaTel.: +48 22 828 51 93 Fax: +48 22 828 51 90E-mail: [email protected]
Ofi cina de turismo de Croacia28001 Madrid, Espana Calle Claudio Coello 22, 1o C Tel.: centrala: +34 91 781 5514 Fax: +34 91 431 8443E-mail: [email protected]
Croatian National Tourist Offi ce New York 10118350 Fifth Avenue, Suite 4003U.S.A.Tel.: +1 212 279 8672 Fax: + 1 212 279 8683E-mail: [email protected]
Kroatiska Turistbyrån11135 StockholmKungsgatan 24, SverigeTel.: +46 853 482 080Fax: +46 820 24 60E-mail: [email protected]
Kroatisch Nationaal Bureau Voor Toerisme1081 GG AmsterdamNijenburg 2F, NetherlandsTel.: +31 20 661 64 22 Fax: +31 20 661 64 27E-mail: [email protected]
Offi ce National Croate du Tourisme1000 BruxellesVieille Halle aux Bles 38, BelgiqueTel.: +32 255 018 88 Fax: +32 251 381 60E-mail: [email protected]
123610 MoscowKrasnopresnenskaya nab. 12offi ce 1502, RussiaTel.: +7 095 258 15 07 Fax: +7 095 258 15 08E-mail: [email protected]
Hrvaška turisti na skupnost1000 Ljubljana Gosposvetska 2, SlovenijaTel.: +386 1 23 07 400 Fax: +386 1 230 74 04E-mail: [email protected]
Kroatische Zentrale für Tourismus8004 ZürichBadenerstrasse 332, SwitzerlandTel.: + 41 4 3321 8211Fax: +41 4 3321 8213E-mail: [email protected]