i zna]ajni krajobraz kanjon zrmanje - finalni...

Ovaj projekt financira Europska unija

Javna ustanova Natura Jadera

Ovaj projekt sufinancira Ured za udruge Vlade RH

ZAJEDNIČKI

ZA PODRUČJE EKOLOŠKE MREŽE NATURA 2000

HR4000030 NOVIGRADSKO I KARINSKO MORE

I ZNAČAJNI KRAJOBRAZ KANJON ZRMANJE

- FINALNI NACRT

Zagreb, travanj 2017.

PROJEKT

Zajednički plan upravljanja za NATURA 2000 područje Novigradsko i Karinsko more i Značajni krajobraz Kanjon Zrmanje

IZVRŠITELJ Zelena infrastruktura d.o.o.

NOSITELJ IZRADE Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije - Natura Jadera

NARUČITELJ Udruga za promicanje ekološke proizvodnje hrane, zaštite okoliša i održivog razvoja „Eko-Zadar“

UGOVOR BROJ 44/16

VODITELJ IZRADE Dr. sc. Hrvoje Peternel, mag.biol.

KONTROLA KVALITETE Prof. dr. sc. Oleg Antonić

ČLANOVI STRUČNOG TIMA ZELENA INFRASTRUKTURA D.O.O.

Sunčana Bilić, mag.ing.prosp.arch. - voditelj izrade Plana upravljanja za Značajni krajobraz

Kanjon Zrmanje

Fanica Kljaković Gašpić, mag.biol. - voditelj izrade Plana upravljanja za područje ekološke

mreže Novigradsko i Karinsko more

Jasmina Šargač, mag.biol., univ.spec.oecol.

Višnja Šteko, mag.ing.prosp.arch.

Andrijana Mihulja, mag.ing.silv.

Dr.sc. Tomi Haramina, mag.phys. et geo.phys.

Nikolina Bakšić, mag.ing.geol.

Zoran Grgurić, mag.ing.silv.

Matea Lončar, mag.ing.prosp.arch.

Martina Čipčić-Bragadin, mag.ing.prosp.arch.

VANJSKI SURADNICI

Melita Burić, mag.phys. et geophys.

VODITELJ RADIONICA Ognjen Škunca, dipl. ing. fiz.

DIREKTOR PROJEKTA Višnja Šteko, mag.ing.prosp.arch.

DIREKTOR Prof. dr. sc. Oleg Antonić

Autor fotografije na naslovnici: Darko Tokić

Zajednički Plan upravljanja za područje ekološke mreže Natura 2000 HR4000030 Novigradsko i

Karinsko more, te zaštićeno područje Značajni krajobraz Kanjon Zrmanje, nastao je u sklopu

projekta „B.transparent: Jačanje lokalnih partnerstva za transparentno upravljanje javnim dobrima

i prirodnim resursima na području Novigradskog i Karinskog mora“ kojeg provodi Udruga za

promicanje ekološke proizvodnje hrane, zaštite okoliša i održivog razvoja „Eko-Zadar“. Uz nositelja

projekta, kao partneri na projektu sudjeluju i Zadarska županija, Javna ustanova za upravljanje

zaštićenim dijelovima prirode Zadarske županije Natura-Jadera, Općina Novigrad, Udruga za

poticanje neformalnog obrazovanja, kritičkog mišljenja i filozofije u praksi „Mala filozofija“ i

Ekološka udruga Zrmanja.

Projekt „B.transparent“ je započeo s provedbom 10. studenoga 2015. godine, s ukupnim trajanjem

od 18 mjeseci odnosno do 10. svibnja 2017. godine. Ukupna vrijednost projekta je 175.597,81 EUR,

dok projekt financira Europska unija i sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske u

ukupnom udjelu od 94,52% (165.981,87 EUR). Udio EU iznosi 149.383,68 EUR (90%), a udio Ureda

za udruge Vlade Republike Hrvatske iznosi 16.598,19 EUR (10%). Projekt se provodi unutar

Programa Europske unije za Hrvatsku IPA.

Sadržaj ovog dokumenta isključiva je odgovornost autora, Javne ustanove za upravljanje

zaštićenim dijelovima prirode Zadarske županije Natura-Jadera, Zelene infrastrukture d.o.o. i

Udruge „Eko-Zadar” te se ni na koji način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije i

Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

1.1. Zakonodavni i institucionalni okvir zaštite i upravljanja ..................................... 10

1.1.1. Zaštićena područja .................................................................................................................... 10

1.1.2. Područja ekološke mreže......................................................................................................... 10

1.2. Plan upravljanja - svrha i zadaci .................................................................................. 11

1.3. Proces izrade Plana upravljanja ................................................................................... 11

2.1. OPĆI PODACI .....................................................................................................................12

2.1.1. Smještaj i granice područja obuhvata Plana ..................................................................... 12

2.1.2. Važeće kategorije zaštite i osnovna obilježja zaštićenih područja ............................ 13

2.1.2.1. Susjedna područja ekološke mreže i zaštićena područja ....................................... 13

2.1.2.2. Područje ekološke mreže POVS HR4000030 Novigradsko i Karinsko more

14

2.1.2.3. Zaštićeno područje Značajni krajobraz Kanjon Zrmanje .........................................19

2.1.3. Javna ustanova Natura Jadera.............................................................................................. 20

2.1.4. Vlasništvo zemljišta i prava na korištenje .......................................................................... 21

2.2. OPIS FIZIČKOG OKOLIŠA............................................................................................. 22

2.2.1. Geološka i geomorfološka raznolikost ............................................................................... 22

2.2.2. Pedološka obilježja ................................................................................................................... 23

2.2.3. Klimatska obilježja .................................................................................................................... 23

2.2.4. Hidrološka obilježja .................................................................................................................. 23

2.2.5. Fizika mora .................................................................................................................................. 26

2.3. OPIS BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI .............................................................................. 26

2.3.1. Biološka raznolikost mora i estuarija Zrmanje ................................................................. 26

2.3.2. Biološka raznolikost kopna .................................................................................................... 27

2.4. KULTURNO-POVIJESNA OBILJEŽJA ...................................................................... 29

2.4.1. Povijesni prikaz stanja ............................................................................................................. 29

2.4.2. Kulturna dobra ........................................................................................................................... 29

2.5. DRUŠTVENO-GOSPODARSKA OBILJEŽJA ........................................................... 30

2.5.1. Stanovništvo ............................................................................................................................... 30

2.5.2. Namjena i korištenje zemljišta ............................................................................................... 31

2.5.3. Gospodarske djelatnosti ......................................................................................................... 33

2.5.4. Infrastrukturni sustavi .............................................................................................................. 35

2.6. KRAJOBRAZNA OBILJEŽJA ...................................................................................... 36

3.1. Proces uključivanja lokalnog stanovništva i dionika ........................................... 39

3.2. Isticane vrijednosti i razvojne prednosti područja .............................................. 39

3.3. Isticane slabosti, problemi i prijetnje ....................................................................... 40

3.4. Vizija budućnosti ............................................................................................................ 40

3.5. Očekivanja od Javne ustanove Natura Jadera ...................................................... 41

3.6. Prepoznati rizici za uspješnu provedbu Plana i prijedlozi za njihovo

umanjivanje........................................................................................................................ 41

4.1. UPRAVLJANJE PODRUČJEM EKOLOŠKE MREŽE NATURA 2000

HR4000030 NOVIGRADSKO I KARINSKO MORE .............................................. 42

4.1.1. Vizija .............................................................................................................................................. 42

4.1.2. Teme, opći cilj, specifični ciljevi i aktivnosti ..................................................................... 43

4.1.2.1. TEMA I: Očuvanje ciljnih staništa na području ekološke mreže Novigradsko i

Karinsko more .................................................................................................................................. 43

4.1.2.2. TEMA II: Održivi razvoj sektora ........................................................................................... 51

4.2. UPRAVLJANJE ZNAČAJNIM KRAJOBRAZOM KANJON ZRMANJE .............. 58

4.2.1. Vizija .............................................................................................................................................. 58

4.2.2. Teme, opći cilj, specifični ciljevi i aktivnosti ..................................................................... 58

4.2.2.1. TEMA A: Zaštita i očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti krajobraza .........58

4.2.2.2. TEMA B: Održivo korištenje prirodnih dobara ........................................................... 63

4.2.2.3. TEMA C: Upravljanje posjećivanjem, edukacija, interpretacija i promocija .. 67

4.2.2.4. TEMA D: Upravljanje i administracija ............................................................................... 72

4.2.3. Upravljačko zoniranje Značajnog krajobraza Kanjon Zrmanje ................................... 74

4.2.3.1. Principi zoniranja u zaštićenim područjima ................................................................. 74

4.2.3.2. Zone upravljanja Značajnim krajobrazom Kanjon Zrmanje ................................. 74

4.2.3.3. Područja izvan Značajnog krajobraza ............................................................................ 76

4.3. PLANIRANI LJUDSKI RESURSI....................................................................................76

4.4. PLANIRANI FINANCIJSKI RESURSI ........................................................................... 77

4.4.1. Planirani financijski resursi za područje ekološke mreže Novigradsko i Karinsko

more 78

4.4.2. Planirani financijski resursi za Značajni krajobraz Kanjon Zrmanje .......................... 80

4.5. PRAĆENJE PROVEDBE PLANA UPRAVLJANJA .................................................. 82

4.6. PROCEDURA IZMJENE PLANA UPRAVLJANJA .................................................. 84

4.6.1. Revizija nakon deset godina .................................................................................................. 84

4.6.2. Izmjene i dopune nakon pet godina .................................................................................... 84

4.6.3. Godišnji programi ...................................................................................................................... 84

6.1. Prilog 1. Analiza dionika i opis njihovog uključivanja u proces izrade

Zajedničkog plana upravljanja ................................................................................... 89

AGRRA Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije

CLC CORINE Land Cover / CORINE pokrov zemljišta

EU Europska unija

GOPEM Glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu

GS Gospodarski subjekti

HAOP Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

HV Hrvatske vode

IUCN International Union for the Conservation of Nature and Natural Resources (Međunarodni

savez za očuvanje prirode)

IZO Inspekcija zaštite okoliša

IZP Inspekcija zaštite prirode

JLS Jedinica lokalne samouprave

JRS Jedinica regionalne samouprave

JU Javna ustanova

KONZ Konzultanti

KO Konzervatorski odjel

LAG Lokalna akcijska grupa

MZOE Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

MP Ministarstvo poljoprivrede

MK Ministarstvo kulture

MGPO Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta

NKS Nacionalna klasifikacija staništa

OCD Organizacije civilnog društva

OPEM Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu

OPPUO Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

OSŠ Osnovne i srednje škole

POP Područja ekološke mreže značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta

ptica od interesa za EU, kao i njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje

migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti

POVS Područja ekološke mreže značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih

vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za EU

PP Pomorska policija

PPUO/G Prostorni plan uređenja Općine/Grada

PUO Procjena utjecaja zahvata na okoliš

RH Republika Hrvatska

SS Savjetodavna služba

SPUO Strateška procjena utjecaja strategije, plana ili programa na okoliš

TZ Turističke zajednice

UOPUZOKP Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Zadarske županije

UR Uprava za ribarstvo

VGI Vodnogospodarska ispostava

VGO Vodnogospodarski odjel

ZI Znanstvene institucije

ZOP Zaštićeno obalno područje mora

ZPU Zavod za prostorno uređenje Zadarske županije

ZK Značajni krajobraz

ZŽ Zadarska županija

Zajednički plan upravljanja za područje ekološke mreže NATURA 2000 Novigradsko i Karinsko more i Značajni krajobraz Kanjon Zrmanje

O PLANU UPRAVLJANJA

Ovaj Plan upravljanja izrađen je kao zajednički strateški dokument za upravljanje područjem

ekološke mreže Natura 2000 HR4000030 Novigradsko i Karinsko more koje je značajno za vrste

i stanišne tipove (POVS), te zaštićenim područjem Značajni krajobraz Kanjon Zrmanje, koji se

dijelom preklapaju upravo na području kanjona Zrmanje, od ušća do Obrovca.

1.1. Zakonodavni i institucionalni okvir zaštite i upravljanja

1.1.1. Zaštićena područja

Područje kanjona Zrmanje zaštićeno je prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13), (u daljnjem

tekstu Zakon) u kategoriji značajnog krajobraza koji spada u zaštićena područja od lokalnog

značenja. Navedena kategorija zaštite usklađena je i kompatibilna s V. kategorijom zaštite

(zaštićeni kopneni / morski krajobraz) prema IUCN-u koja podrazumijeva područja gdje je

dugotrajna interakcija čovjeka i prirode proizvela osebujne ekološke, biološke, kulturne i estetske

vrijednosti, i gdje je održavanje tog odnosa nužno da bi se ove vrijednosti sačuvale. Prema

Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13), zaštićenim područjem upravlja javna ustanova koja obavlja

djelatnost zaštite, održavanja i promicanja zaštićenog područja u cilju zaštite i očuvanja izvornosti

prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih

dobara, nadzire provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim upravlja te sudjeluje u

prikupljanju podataka u svrhu praćenja stanja očuvanosti prirode (monitoring). Za upravljanje

Značajnim krajobrazom Kanjon Zrmanje nadležna je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim

dijelovima prirode na području Zadarske županije - Natura Jadera (u daljnjem tekstu JU Natura

Jadera), a upravljanje će provoditi na temelju ovog Plana upravljanja.

1.1.2. Područja ekološke mreže

Temelj EU zakonodavstva u zaštiti prirode, odnosno temelj ekološke mreže Natura 2000,

predstavljaju Direktiva o zaštiti ptica (Council Directive 79/409/EEC; 2009/147/EC) i Direktiva o

zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEC), (u daljnjem tekstu

Direktiva). Svaka zemlja članica EU pridonosi ekološkoj mreži Natura 2000 izdvajanjem

najvažnijih područja za svaku pojedinu vrstu i stanišni tip naveden u dodacima navedenih

Direktiva. U skladu s tim, ekološka mreža RH, koja čini dio ekološke mreže Europske unije Natura

2000, proglašena je Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/13) te je izmijenjena Uredbom o

izmjenama Uredbe o ekološkoj mreži (NN 105/15). Ekološka mreža Natura 2000 uspostavljena je

u svrhu očuvanja i ostvarivanja povoljnog stanja divljih vrsta ptica i njihovih staništa, te drugih

divljih vrsta životinja i biljaka i njihovih staništa, kao i stanišnih tipova, od osobitog značaja za EU i

RH. Ekološku mrežu stoga čine područja očuvanja značajna za ptice (POP) i područja očuvanja

značajna za vrste i stanišne tipove (POVS). Predio Karinskog i Novigradskog mora dio je ekološke

mreže RH kao područje značajno za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja pojedinih divljih

vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova (POVS). Pri tome se radi o nizu kopnenih,

obalnih i slanih staništa. Područjima ekološke mreže, neovisno o tome da li su zaštićeni dio

prirode sukladno Zakonu ili ne, upravlja javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima na

čijem teritoriju se nalaze. Za upravljanje ovim područjem ekološke mreže, također je nadležna JU

Natura Jadera, a upravljanje će provoditi na temelju ovog Plana upravljanja. Pri tome očuvanje


područja ekološke mreže osigurava javna ustanova, no i pravne osobe koje provode planove

gospodarenja na područjima ekološke mreže, svaka u okviru svoje nadležnosti.

1.2. Plan upravljanja - svrha i zadaci Plan upravljanja je strateški dokument koji utvrđuje svrhu i stanje zaštićenog područja te određuje

ciljeve upravljanja, aktivnosti potrebne za ostvarenje ciljeva i pokazatelje učinkovitosti upravljanja.

Donosi se za razdoblje od deset godina, uz mogućnost izmjene i/ili dopune nakon pet godina.

Plan upravljanja zaštićenih područja donosi se uz suglasnost nadležnog ministarstva, po

prethodno pribavljenom mišljenju Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (u daljnjem tekstu HAOP).

Prema Zakonu, javna ustanova koja upravlja područjima ekološke mreže može izraditi planove

upravljanja područjima ekološke mreže, pri čemu plan upravljanja sadrži analizu stanja ciljnih vrsta

i stanišnih tipova, ciljeve upravljanja i očuvanja, i načine postizanja ciljeva. Pri tome, prema članku

6. Direktive o staništima, kojim se definira upravljanje, države članice za posebna područja

očuvanja utvrđuju potrebne mjere za očuvanje koje prema potrebi uključuju u odgovarajuće

planove upravljanja, posebno priređene za ta područja ili integrirane u druge razvojne planove te

odgovarajuće zakonske, administrativne ili ugovorne mjere koje odgovaraju ekološkim zahtjevima

prisutnih prirodnih stanišnih tipova iz Priloga I. i vrstama iz Priloga II. Direktive.

1.3. Proces izrade Plana upravljanja Nositelj izrade zajedničkog Plana upravljanja POVS područjem ekološke mreže NATURA 2000

Novigradsko i Karinsko more i Značajnim krajobrazom Kanjon Zrmanje (u daljnjem tekstu Plan) je

JU Natura Jadera, a izrađivač Plana poduzeće Zelena infrastruktura d.o.o. Proces izrade Plana

uključuje slijedeće:

| prikupljanje i analizu relevantnih podataka te dokumentacije vezane uz predmetna područja;

| analizu i procjenu stanja područja po pojedinim segmentima (fizički okoliš, biološka

raznolikost, ciljevi očuvanja područja i vrsta, krajobraz, kulturološka obilježja, društveno-

gospodarska obilježja i stanovništvo);

| izradu upravljačkog dijela Plana - definiranje vizija za upravljanje područjima, glavnih i

posebnih ciljeva upravljanja, mjera i aktivnosti za upravljanje, pokazatelja za praćenje njihove

provedbe, te mogućih partnera u provedbi, kao i financijsku procjenu troškova aktivnosti za

desetogodišnje razdoblje;

| savjetovanje s dionicima koji imaju interes u upravljanju projektnim područjem bilo zbog

utjecaja Plana na njih ili njihovog utjecaja na ishod Plana, te kao takvi imaju važnu ulogu u

pripremi Plana (predstavnici lokalne i regionalne samouprave, organizacije civilnog društva,

lokalne akcijske grupe, dionici pojedinih sektora, lokalno stanovništvo, akademske institucije,

kao i niz pojedinaca koji imaju znanja potrebna za izradu Plana). Uključivanje dionika

predviđeno je kroz sve prethodne korake, odnosno cijeli proces izrade Plana;

| izradu nacrta i finalnog nacrta Plana upravljanja - uređivanje i objedinjavanje rezultata

prethodnih faza u cjeloviti dokument sa svim potrebnim materijalima i kartografskim

prikazima;

| javnu raspravu o finalnom nacrtu Plana upravljanja – objava i stavljanje finalnog nacrta Plana

upravljanja na javni uvid u trajanju od 30 dana koji uključuje održavanje javnog izlaganja;

| izradu završne verzije Plana upravljanja - odgovori na očitovanja, prijedloge i primjedbe

sudionika na finalni nacrt Plana, te prema potrebi, njihova implementacija u Plan;

| donošenje odluke o usvajanju Plana upravljanja – uz suglasnost nadležnog Ministarstva, po

prethodno pribavljenom mišljenju HAOP-a.


ZNAČAJNI KRAJOBRAZ KANJON ZRMANJE I NATURA

2000 PODRUČJE NOVIGRADSKO I KARINSKO MORE

U nastavku su izdvojeni osnovni podaci o području ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more,

te o Značajnom krajobrazu Kanjon Zrmanje, dok su detaljniji opisi fizičkog okoliša, biološke

raznolikosti, zaštićene kulturne baštine, te društveno-gospodarskih i krajobraznih obilježja

područja, uključujući prateće grafičke prikaze i analize pritisaka na područja, dani kao prilog

osnovnom dijelu Plana u Knjizi 2.

2.1. OPĆI PODACI

2.1.1. Smještaj i granice područja obuhvata Plana

Područje obuhvata Plana uključuje POVS područje ekološke mreže Natura 2000 HR4000030

Novigradsko i Karinsko more, te Značajni krajobraz Kanjon Zrmanje koji se dijelom preklapaju na

predjelu donjeg toka Zrmanje od Obrovca do ušća (Slika 2.1-1). Pri tome je analiziran i kontaktni

obalni pojas širine 1 km od granica navedenih područja. Iako nije pod ingerencijom JU Natura

Jadera, sagledan je kao izvor pritisaka koji proizlaze iz trenutnih načina korištenja prostora, ali i

potencijalnih pritisaka koji proizlaze iz planiranog načina korištenja i namjene prostora.

Slika 2.1-1 Prikaz područja ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more i ZK Kanjon Zrmanje u odnosu na administrativne granice jedinica lokalne samouprave


Prema administrativno-teritorijalnom ustroju, područje obuhvata Plana se nalazi na području

Zadarske županije, odnosno pet jedinica lokalne samouprave - Općina Jasenice, Posedarje i

Novigrad, te Gradova Benkovac i Obrovac. Prirodno-geografski, smješteno je na razmeđi nekoliko

cjelina - između krajnjih JZ obalnih padina Velebita i Velebitskog kanala na sjeveru, Ravnih kotara

na zapadu i jugu, te Bukovice na istoku.

2.1.2. Važeće kategorije zaštite i osnovna obilježja zaštićenih područja

Budući da je smješteno na razmeđi nekoliko prirodno-geografskih cjelina, šire područje obuhvata

Plana odlikuju znatna biološka, geološka i krajobrazna raznolikost. S obzirom na to, znatan dio

ovog teritorija je i u formalnom sustavu zaštite prirode.

2.1.2.1. Susjedna područja ekološke mreže i zaštićena područja

Predmetna područja, Značajni krajobraz Kanjon Zrmanje i područje ekološke mreže Novigradsko i

Karinsko more graniče ili se dijelom preklapaju s nekoliko slijedećih područja ekološke mreže i

zaštićenih područja (Slika 2.1-2):

| POVS HR2000641 Zrmanja – područje ekološke mreže koje obuhvaća cijeli tok Zrmanje od

izvora do ušća (dijelom se preklapa s predmetnim područjem na dijelu donjeg toka Zrmanje),

| POVS HR2001316 Karišnica i Bijela – ovo područje ekološke mreže obuhvaća šire područje

vodotoka Karišnica i Bijela koji se ulijevaju u Karinsko more, gdje se zbog miješanja slane i

slatke vode stvorilo iznimno bogato močvarno područje Tuvina, (graniči s predmetnim

područjem na krajnjem jugu uz Karinsko more),

| POP HR1000023 SZ Dalmacija i Pag - područje ekološke mreže koje obuhvaća velik teritorij

SZ Dalmacije i otoka Paga, značajno za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta

ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, (unutar vrlo velikog teritorija ovog

POP područja, u cijelosti se nalazi i predmetno POVS područje ekološke mreže Novigradsko i

Karinsko more),

| Park prirode Velebit - ujedno je i istoimeno područje ekološke mreže POVS HR5000022 Park

prirode Velebit, (dijelom se preklapa s predmetnim POVS područjem ekološke mreže

Novigradsko i Karinsko more i to na kraćem potezu vodotoka Zrmanje, uzvodno od Obrovca

do Jankovića buka).


Slika 2.1-2 Prikaz područja ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more i ZK Kanjon Zrmanje u odnosu na susjedna područja ekološke mreže i zaštićena područja s kojima graniči

2.1.2.2. Područje ekološke mreže POVS HR4000030 Novigradsko i Karinsko

more

Područje HR4000030 Novigradsko i Karinsko more čini dio Ekološke mreže RH kao područje

značajno za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja pojedinih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i

prirodnih stanišnih tipova koji su od interesa za EU (POVS), navedenih u Direktivi o staništima.

Ovo područje obuhvaća Novigradsko i Karinsko more te donji tok Zrmanje do Jankovića buka,

predjele iznimne biološke raznolikosti. Ukupna površina područja iznosi 3.738,8 ha, a obuhvaća 6

stanišnih tipova koji su proglašeni kao ciljevi očuvanja (Slika 2.1-3, Tablica 2.1-1), pri čemu je njihov

opis, područje rasprostranjenosti i grafički prikaz ekološke zonacije dan u nastavku teksta.

Osim toga, akvatoriji Novigradskog i Karinskog mora, iako površinom relativno mali, iznimno su

bogati školjkašima i ribljim vrstama, među kojima su i dvije endemične vrste riba (Knipowitschia

panizzae, Pomatoschistus canestrinii).


Slika 2.1-3 Prikaz ciljnih stanišnih tipova unutar POVS Novigradsko i Karinsko more

Tablica 2.1-1 Popis, površine i udjeli ciljnih stanišnih tipova unutar područja ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more

STANIŠTE POVRŠINA**

(HA)

UDIO** (%) U UKUPNOJ

POVRŠINI PODRUČJA

1110 Pješčana dna trajno prekrivena morem 1.800,13 48,15

1130 Estuariji 3.733,53 99,86

1150 *Obalne lagune 23,00 0,62

1310 Muljevite i pjeskovite obale obrasle vrstama roda Salicornia 5,00 0,13

1410 Mediteranske sitine 5,00 0,13

1420 Mediteranska i termoatlantska vegetacija halofilnih grmova 5,00 0,13

* prioritetno stanište

**Napomena – pojedina staništa se dijelom ili u potpunosti preklapaju stoga kumulativni zbroj udjela i

površina ne predstavlja, odnosno ne odgovara ukupnoj površini područja.


1110 Pješčana dna trajno prekrivena morem

Ovo stanište se rasprostire na području obalnog pojasa Novigradskog mora do dubine od 20 m,

dok u Karinskom moru u potpunosti prekriva morsko dno. Morsko dno je prekriveno sedimentom

različite granulacije uglavnom pijeskom i muljem (Bakran-Petricioli, 2011). Na ovom području

nastanjuju ga morske cvjetnice Zostera marina, Zostera noltii i Cymodocea nodosa, (Kruschel i sur., 2011; Garibović, 2011).

Popis staništa prema usmenom priopćenju Zonacija ciljnog staništa unutar ekološke mreže:

P. Kružić

G.3.2. lnfralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja

G.3.2.1. Biocenoza sitnih površinskih pijesaka

G.3.2.3. Biocenoza zamuljenih pijesaka zaštićenih obala (G.3.2.3.4. Asocijacija s vrstom Cymodocea nodosa, G.3.2.3.5. Asocijacija s vrstom Zostera noltii)

G.3.3. lnfralitoralni krupni pijesci s više ili manje mulja

G.3.3.1. Biocenoza krupnih pijesaka i sitnih šljunaka pod utjecajem pridnenih struja

G.3.3.2. Biocenoza krupnih pijesaka i sitnih šljunaka pod utjecajem pridnenih struja (pojavljuje se i u cirkalitoralu)

G.3.6.1. Biocenoza infralitoralnoh algi

G.4.1. Cirkalitoralni muljevi

G.4.1.1. Biocenoza obalnih terigenih muljeva

G.4.2.2. Biocenoza obalnih detritusnih dna

G.4.2. Cirkalitoralni pijesci

G.4.2.4. Biocenoza krupnih pijesaka i sitnih šljunaka pod utjecajem pridnenih struja pojavljuje se i u infralitoralu)

* unutar ovog područja prisutna su i staništa G.2.4.2. Biocenoza donjih stijena mediolitorala (G.2.4.2.6. Asocijacija s vrstom Fucus virsoides) te G.4.3.1. Koraligenska biocenoza.


1130 Estuariji

Ovo stanište se rasprostire na cijelom području ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more, a

radi se o specifičnom staništu koje je nastalo nakon otapanja ledenjaka i dizanja morske razine

poslije zadnjeg ledenog doba, što je dovelo do preplavljivanja ušća i kanjona Zrmanje. S okolnim

terestričkim staništima, ovo stanište čini jedinstvenu ekološku cjelinu. Predstavlja važno područje

mrijesta za morske i brakične vrste, (Bakran-Petricioli, 2011).

Popis staništa prema Zonacija ciljnog staništa unutar ekološke mreže:

Bakran-Petricioli, (2011.)

F.1.2. Supralitoralni muljevi

F.2.2. Supralitoralni pijesci

G.1.1. Pelagijske zajednice neritičke provincije

G.1.1.1. Prirodne pelagijske zajednice neritičke provincije

G.1.1.1.2. Pelagijal estuarija

K.1. Estuariji

1150 *Obalne lagune

Ovo stanište zauzima iznimno plitko obalno područje uvale Žabokrek, sjeverno i južno od crkve

Duha Svetoga.

Stanišni uvjeti variraju unutar ovog staništa, posebice salinitet koji ovisi o količini padalina,

evaporaciji i morskim mijenama, (Bakran-Petricioli, 2016).



K.2. Obalne lagune (kompleksna staništa)

G.3.1. Infralitoralni pjeskoviti muljevi, pijesci, šljunci i stijene u eurihalinom i euritermnom okolišu

G.3.1.1. Eurihalina i euritermna biocenoza


1310 Muljevite i pjeskovite obale obrasle vrstama roda Salicornia

Ovo stanište obuhvaća obalno područje sjeverno od crkve Duha Svetoga u Novigradskom moru,

a predstavljaju ga zajednice uglavnom jednogodišnjih biljaka (porodice Chenopodiaceae i roda

Salicornia) na periodično poplavljenim muljevitim ili pjeskovitim tlima uz morsku obalu, (Topić,

Vukelić, 2009).



F.1.1. Površine slanih, plitkih, muljevitih močvara pod halofitima

F.1.1.1. Slanjače caklenjača i muljevitih močvara pod halofitima sodnjača

F.1.1.1.1. Slanjača caklenjače

F.1.1.1.2. Slanjača sodnjače

1410 Mediteranske sitine

Ovo stanište obuhvaća obalno područje sjeverno od crkve Duha Svetoga u Novigradskom moru.

Radi se o halofilnim mediteranskim zajednicama reda Juncetalia maritimi koje nastanjuju vlažna

staništa uz bočate vode s različitim salinitetom, (Topić, Vukelić, 2009).




F.1.1.2. Sredozemne sitine visokih sitova

F.1.1.2.1. Europsko-mediteranske sitine visokih sitova

F.1.1.2.2. Zajednica tamnog sitnika i primorskog trpuca

F.1.1.2.3. Zajednica valjkastog tankorepića i primorske pirike

F.1.1.2.4. Sitina tupocvjetnog sita i politovca


1420 Mediteranska i termoatlantska vegetacija halofilnih grmova

Ovo stanište obuhvaća obalno područje sjeverno od crkve Duha Svetoga u Novigradskom moru.

Predstavlja ga vegetacija grmolikih trajnica na morskim slanim muljevitim obalama, (Topić,

Vukelić, 2009).




F.1.1.3. Sredozemne grmaste slanjače

F.1.1.3.1. Livada grmolike caklenjače i slankuše

F.1.1.3.2. Zajednica jesenske mrižice i modrikastog pelina

F.1.1.3.3. Zajednica jesenske mrižice i dalmatinskog vražemila

2.1.2.3. Zaštićeno područje Značajni krajobraz Kanjon Zrmanje

Područje kanjona Zrmanje proglašeno je zaštićenim 1964., temeljem akta o proglašenju (Rješenje

br. 159/4-1964.) koji je donio Zavod za zaštitu prirode, a danas je zaštićeno u kategoriji značajnog

krajobraza. Proteže se u duljini od oko 10 km, od ušća u Novigradsko more do Obrovca,

zauzimajući površinu od oko 557 ha. Pri tome osim samog vodotoka (pov. oko 146 ha), obuhvaća

i kopneni dio do ruba kanjonskih strana (pov. oko 411 ha). Prema Zakonu, značajni krajobraz je

prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i bioraznolikosti i/ili georaznolikosti ili

krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje. U značajnom

krajobrazu dopušteni su zahvati i djelatnosti koje ne narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen.

Kao osnovno obilježje zbog kojeg je područje zaštićeno, navodi se geomorfološki fenomen

kanjona Zrmanje koji predstavlja jedan od najljepših hrvatskih geomorfoloških i hidrografskih

fenomena u kršu. Kanjon je najizrazitije razvijen upravo u svom završnom dijelu od Obrovca do

ušća gdje je dubok i do 180 m. Slikovitost kanjona još više pojačava kontrast bistre modrozelene

Zrmanje i okolne goleti, te brojni denudacioni oblici i pećine. Kanjon je formiran u vapnenačkim

slojevima kredne starosti, a stvoren u pleistocenu kad je morska razina bila znatno niža. Danas se

u tom dijelu kanjona Zrmanje miješa morska i slatka voda što uvjetuje specifičnu i zanimljivu

biocenozu.


2.1.3. Javna ustanova Natura Jadera

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije -

Natura Jadera osnovana je 2002., a s radom je započela u travnju 2003. godine. Javna ustanova

upravlja s ukupno 13 zaštićenih područja, te s 90 područja ekološke mreže (koja se nalaze na

teritoriju Zadarske županije), uključujući i područja koja su predmet Plana.

Tijela JU: Javnom ustanovom upravlja Upravno vijeće od 5 članova koje imenuje župan, voditelj

ustanove je ravnatelj, a stručni voditelj vodi stručni rad ustanove.

Djelatnost JU: zaštita, očuvanje i promicanje zaštićenih dijelova prirode (osim parkova prirode i

nacionalnog parka) kao i područja ekološke mreže na području Zadarske županije, sve u cilju

zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i

održivog korištenja prirodnih dobara. JU također, unutar područja kojima upravlja, nadzire

provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode koji su sastavni dio dokumenata prostornog uređenja i

planova gospodarenja prirodnim resursima. U sklopu svoje djelatnosti JU vrši sljedeće poslove:

A - zaštita

| nadzire zaštićene dijelove prirode

| provodi mjere osiguranja i sprječavanja od oštećenja ili degradacije objekta područja

B - održavanje

| održava izvorne vrijednosti objekta i područja, te osigurava šumske i agrotehničke mjere koje

se provode u smislu održavanja

C – promicanje

| obavlja znanstvena proučavanja i istraživanja vrijednosti objekata i područja ili osigurava

obavljanje tih poslova

| vodi evidenciju relevantnih podataka o zaštićenoj prirodi

| organizira i sudjeluje u organizaciji turističkih obilazaka objekata i područja, te

| razmatra pristigle ponude i daje prijedloge za prvokup zemljišta na objektima i područjima.

Osim navedenih djelatnosti, JU Natura Jadera može, u svrhu zaštite, održavanja i promicanja

zaštićenih područja kojima upravlja, obavljati i sljedeće djelatnosti:

| upravljanje područjem ekološke mreže

| turističke usluge u ostalim oblicima turističke ponude

| ostale turističke usluge.

Financiranje JU: iz proračuna Županije, vlastitih prihoda, projekata i drugih izvora sukladno

Zakonu.

Djelatnici JU: četiri zaposlenika - ravnatelj, stručna voditeljica, glavni čuvar prirode i čuvar prirode.

U svojem radu, Javna ustanova surađuje s brojnim subjektima u procesu zaštite prirode. Na

državnoj razini, zaštita prirode spada u nadležnost Ministarstva zaštite okoliša i energetike, a

stručne poslove odrađuje Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, s kojom Javna ustanova surađuje.

Aktivna suradnja se provodi i s tijelima Zadarske županije, posebice Upravnim odjelom za

prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove, Upravnim odjelom za razvoj i europske

procese, Upravnim odjelom za more i turizam, Upravnim odjelom za proračun i financije, te

Upravnim odjelom za poljoprivredu.

Upravljanje zaštićenim područjima na godišnjoj razini provodi se na temelju godišnjih programa

zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih dijelova prirode. JU je također

obavezna donositi izvješća o ostvarivanju godišnjeg programa zaštite, održavanja, očuvanja,

promicanja i korištenja zaštićenog područja.


2.1.4. Vlasništvo zemljišta i prava na korištenje

Područje ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more obuhvaća more i vode koje su javno

dobro. Područje Značajnog krajobraza Kanjon Zrmanje, osim samog vodotoka, obuhvaća i uski

kopneni pojas kanjona čije zemljište je pretežno u državnom vlasništvu. Osim toga, kontaktno

područje kopna u pojasu širine 1 km od predmetnih područja, obuhvaća zemljišta u privatnom i

javnom vlasništvu.

Korištenje voda pravno je uređeno Zakonom o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14).

Zakon definira pravni status voda kao opće dobro koje ima osobitu zaštitu Republike Hrvatske.

Propisuje da vode u tijelima površinskih i podzemnih voda ne mogu biti objektom prava

vlasništva i drugih stvarnih prava. Vode se koriste, i na njima se stječu prava, na način i pod

uvjetima utvrđenim navedenim Zakonom i drugim propisima. Nositelji upravljanja vodama su

Hrvatski sabor, Nacionalno vijeće za vode, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, jedinice

lokalne i regionalne samouprave, te Hrvatske vode (HV) kao pravna osoba za upravljanje vodama.

Na predmetnom području HV upravljaju putem Vodnogospodarskog odjela (VGO) Split,

vodnogospodarske ispostave (VGI) Zadar. U okviru svoje djelatnosti Hrvatske vode zadužene su

za obavljanje poslova i organiziranje obavljanja poslova u vezi s osiguravanjem potrebnih količina

voda, te izradu planova i programa i poduzimanje mjera kojima se osigurava zaštita voda od

onečišćenja. Uz Ministarstvo poljoprivrede, koje je osnovna institucija za upravne poslove u

području upravljanja vodama, neka područja su u djelokrugu drugih tijela državne uprave, kao što

je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture za gospodarenje obalnim vodama te

Ministarstvo zdravlja u segmentu vode za piće.

Područje mora pravno je regulirano Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03,

100/04, 141/06, 38/09, 123/11 i 56/16). Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku

Hrvatsku, ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način propisan

navedenim Zakonom. Pomorsko dobro čine unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo

dno i podzemlje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi ili je proglašen

takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje. Pri tome se

dijelom kopna smatra: morska obala, luke, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, plaže, ušća rijeka koje se

izlijevaju u more, kanali spojeni s morem, te u moru i morskom podzemlju živa i neživa prirodna

bogatstva. Na pomorskom dobru ne može se stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava po

bilo kojoj osnovi. Pomorskim dobrom upravlja, vodi brigu o zaštiti i odgovara Republika Hrvatska

neposredno ili putem jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno jedinica lokalne

samouprave u skladu s odredbom navedenog Zakona. Pod upravljanjem pomorskim dobrom

podrazumijeva se održavanje, unapređenje, briga o zaštiti pomorskog dobra u općoj upotrebi, te

posebna upotreba ili gospodarsko korištenje pomorskog dobra na temelju koncesije ili

koncesijskog odobrenja koje se može dati fizičkim i pravnim osobama. O dijelu pomorskog dobra

u općoj upotrebi koje se nalazi na njenom području, vodi brigu o zaštiti i održava jedinica lokalne

samouprave.

Osim toga, područje obuhvata Plana dijelom spada i u zaštićeno obalno područje mora (ZOP)

koje je regulirano Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13), a podrazumijeva područje od

posebnog interesa za RH. Planiranje i korištenje prostora ZOP-a se radi zaštite, ostvarenja ciljeva

održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog razvoja provodi uz ograničenja u pojasu kopna i

otoka u širini od 1.000 m od obalne crte i pojasu mora u širini od 300 m od obalne crte (tzv.

prostor ograničenja).

Kopneni, kontaktni pojas širine 1 km od granice predmetnih područja, obuhvaća zemljišta u

privatnom i javnom vlasništvu. Pojas zauzima površinu od oko 7.828 ha, pri čemu u zemljišnom


pokrovu i namjeni korištenja zemljišta (prema klasifikaciji CLC Hrvatska 2012.), izuzev voda (33%),

najveći udio (26,6%) čine poljoprivredne površine (maslinici, pašnjaci, mozaici poljoprivrednih

površina, pretežno poljoprivredno zemljište sa značajnim udjelom prirodne vegetacije), zatim

šumska vegetacija (17,66%) i prirodna vegetacija (14,64%), (prirodni travnjaci, gole stijene i

područja s oskudnom vegetacijom). Najmanji udio (oko 8%) čine neprirodne (izgrađene) površine

(naseljena područja, industrijski ili komercijalni objekti, prometnice s pripadajućim zemljištem,

mjesta eksploatacije mineralnih sirovina, sportsko-rekreacijske površine).

Pri tome su šume i šumska zemljišta dijelom u državnom, a dijelom u privatnom vlasništvu.

Državnim šumama upravljaju Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma podružnica Split, šumarija Zadar

(gospodarske jedinice Novigrad, Lovinac, Posedarje), šumarija Obrovac (gospodarske jedinice

Kruševo – Medviđa, Golubić, Burovača, Zrmanja, Jasenice i Zaton), šumarija Benkovac

(gospodarska jedinica Karin). Dok su gospodarske jedinice privatnih šuma: Muškovci – Zelengrad i

Južni Velebit – Novigradske šume. Privatnim šumama i šumoposjednicima stručnu i savjetodavnu

pomoć pružaju djelatnici Savjetodavne službe po županijama. Za promatrana područja to je

Zadarska županija.

Lokalnim prometnicama upravljaju jedinice lokalne samouprave, županijskim županijske uprave za

ceste, a AC Hrvatske autoceste.

2.2. OPIS FIZIČKOG OKOLIŠA Smještaj područja obuhvata Plana na razmeđi nekoliko prirodno-geografskih cjelina, gdje se

Novigradsko i Karinsko more susreću s krajnjim JZ padinama Velebita i Velebitskim kanalom,

brdskim krajem Bukovice, te ravničarsko-brežuljkastim Ravnim kotarima, uvjetovao je razvoj

specifičnih obilježja fizičkog okoliša.

2.2.1. Geološka i geomorfološka raznolikost

Geološka raznolikost podrazumijeva geološku i geomorfološku raznolikost, odnosno raznolikost

nežive prirode - stijena, minerala, fosila, reljefnih oblika, podzemnih objekata i struktura te

prirodnih procesa koji su ih stvarali kroz geološka razdoblja. Geološka raznolikost ovog područja,

značajan je prirodni čimbenik na kojem se temelji razvoj pedoloških i hidroloških obilježja, a time i

biološke raznolikosti područja.

Područje obuhvata Plana geološki pripada geotektonskoj jedinici Adriatic koja je dio jadranske

litosferne ploče, a koju karakterizira karbonatni razvoj naslaga nastalih u razdoblju mezozoika od

prije 220-65 milijuna godina. Izgrađeno je od taložnih (sedimentnih) stijena koje su nastajale

taloženjem mineralnih skeletnih ostataka vodenih organizama tijekom milijuna godina. Postupnim

procesima kompakcije i cementacije na kraju su nastale čvrste stijene – vapnenci. Od ostalih vrsta

stijena zastupljene su i različite vrste vapnenaca, dolomita i breča s velikim brojem prijelaznih

naslaga.

Gledano geomorfološki, područje obuhvata Plana pripada megageomorfološkoj regiji Dinarskog

gorskog sustava. Dominacija karbonatno-vapnenačkih dolomitnih naslaga područja, odredila je

reljefne osobine područja tipične za krš. Osnovni geomorfološki oblici područja su potopljeni

estuarij rijeke Zrmanje, odnosno nekadašnja dolinska proširenja koja obuhvaćaju Novigradsko i

Karinsko more s pripadajućim Novskim i Karinskim ždrilom, te duboko usječeni (i do 180 m) krški

kanjon donjeg toka Zrmanje. Kanjon karakteriziraju brojni denudacioni oblici (stjenjaci, sipari,

erodirane površine, erozivne brazde, rovine, vododerine i jaruge) i uska poplavna dolinska

proširenja. Uz to, unutar promatranog područja nalazi se tek jedna sedrena barijera - Jankovića

buk i to na samoj granici područja ekološke mreže.


Kanjon je stvoren u pleistocenu, kad je morska razina bila znatno niža. Nakon zadnjeg ledenog

doba, došlo je do otapanja ledenjaka i dizanja morske razine. More je prodrlo duboko u kopno i

preplavilo ušće, kanjone i dolinska proširenja koja su se prostirala na području Novigradskog i

Karinskog mora, i tako stvorilo današnji estuarij u kojem dolazi do miješanja morske i riječne vode.

Novsko ždrilo predstavlja nekadašnje kanjonsko ušće paleo Zrmanje. Radi se o tjesnacu dubine do

30-ak m i duljine oko 4 km koji Novigradsko more spaja s Velebitskim kanalom. Novigradsko

more je duboko uvučeni morski zaljev, površine oko 28,65 km², najveće dubine oko 30 m.

Preko Karinskog ždrila, plitkog tjesnaca duljine oko 2,5 km, Novigradsko more je povezano s

Karinskim morem. Karinsko more još je dublje u kopno uvučen, gotovo zatvoren morski zaljev,

površine oko 7,5 km² i najveće dubine do oko 13 m.

2.2.2. Pedološka obilježja

Različitost i relativno veliki broj tipova tala šireg područja u najvećoj su mjeri uvjetovani

klimatskim i reljefnim faktorima. Krški reljef i morfologija terena koju karakteriziraju relativno

strme padine, uz djelovanje erozije, utjecala je na nastanak otvorenih stjenskih masa, potpuno

ogoljelih prostora i plitkog zemljišnog pokrova.

Na promatranom širem području, u zoni obalnog pojasa od 1 km, javlja se osam tipova tala

(Škorić, 1986). Najveći dio, zauzima smeđe tlo na vapnencu koje je zastupljeno u području kanjona

Zrmanje i uglavnom je okarakterizirano visokom stjenovitošću i kamenitošću. Od ostalih znatnije

su zastupljeni kamenjar, rendzina na laporu ili mekim vapnencima, crnica vapnenačko dolomitna,

dok ostali tipovi zauzimaju znatno manje površine.

2.2.3. Klimatska obilježja

Kao posljedica reljefne raznolikosti, te morskog utjecaja modificiranog brdsko-planinskim

„barijerama“, na području obuhvata Plana, javljaju se dva tipa klime – mediteranska i

submediteranska. Obalno područje obilježavaju topla, suha ljeta i blage, kišovite zime

mediteranske klime. Hladnije zime i veća temperaturna kolebanja obilježja su submediteranske

klime na području Bukovice i Ravnih kotara. Prema Koppenovoj klasifikaciji: i) obalno područje

ima Csa tip klime (sredozemna klima sa suhim vrućim ljetom); dok ii) Ravni kotari, Bukovica i

podvelebitsko primorje imaju Cfa tip klime (umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom).

Bukovicu karakteriziraju oštrije zime u odnosu na obalno područje, koje često pojačava bura,

nerijetko i s orkanskim udarima.

2.2.4. Hidrološka obilježja

Primorska krška tekućica Zrmanja, s izvorom podno planine Poštak i utokom u Novigradsko more,

dio je Jadranskog sliva u Dinaridima koje je tipično krško područje s razvijenom podzemnom

cirkulacijom vode. Na samu hidrologiju vodotoka Zrmanje utječu pritoke, oborine, kao i izrazito

razvijena topografija te površinski i podzemni fenomeni u kršu kojima dolazi do dotjecanja ili

otjecanja vode iz sliva. Najveća i najznačajnija pritoka Zrmanje je Krupa, a od ostalih pritoka, ističe

se Krnjeza koja se ulijeva u Krupu te ličke rijeke ponornice Ričica i Otuča. Podzemni tok Ričice

pod Velebitom javlja se kao Dobarnica, pritok Zrmanje. Otuča se nakon podzemna toka ispod

Velebita javlja kao Krupa (Slika 2.2-1). Šire područje obuhvata Plana također je bogato oborinama.

Pri tome su velike razlike u količini protoka između kišnog i sušnog razdoblja pa se u ljetnom

razdoblju vodostaj Zrmanje izrazito smanji, a na nekim mjestima rijeka potpuno presuši. Na slivu

postoje i značajni antropogeni zahvati (RHE Velebit) koji su utjecali na prirodni hidrološki režim.


Ispod Jankovića Buka, rijeka Zrmanja prelazi u estuarij, miješa se sa slanom, morskom vodom te

njezina voda postaje bočata. Veličina estuarija ovisi o dotocima vode Zrmanjom. U ljetnom

razdoblju kada su protoci mali, u estuariju more ulazi duboko u kopneni dio, dok se u zimskom

razdoblju, estuarij povlači nizvodno od Jankovića Buka. Sam estuarij Zrmanje je visokostratificiran

te se vodeni stupac dijeli na gornji bočati sloj i donji morski sloj koji su razdvojeni haloklinom, koja

je jače izražena u vrijeme pojačanog dotoka slatke vode.

Zrmanja utječe u Novigradsko more. U odnosu na ukupan volumen Novigradskog mora, sama

rijeka donese u prosjeku 2,3 puta više vode od količine sadržane u bazenu. Stoga je utjecaj

Zrmanje na fizikalna, kemijska i biološka svojstva Novigradskog mora značajan. Osim Zrmanje, u

Novigradsko more se još ulijevaju vodna tijela Bašćica, Novigradska Draga, Slapaća. Također su

važne i vode koje dotječu iz Karinskog mora u koje utječu Karišnica i Bijela, kratki povremeni

vodotoci, bujičnog karaktera. Na mjestu gdje se spajaju u zajedničko ušće i ulijevaju u Karinsko

more, nalazi se močvarno područje Tuvina.


Slika 2.2-1 Hidrološka karta šireg područja


2.2.5. Fizika mora

Novigradsko i Karinsko more čine srednji dio estuarija Zrmanje koji je tjesnacem Novsko ždrilo

povezan s Velebitskim kanalom. Temperatura i salinitet ovog područja pod značajnim su

utjecajem dotoka Zrmanje. U Novigradskom moru, raspon saliniteta znatno varira na površini, a

manje na većim dubinama. U situacijama s jakim protokom Zrmanje niski površinski salinitet u

površinskom sloju Novskog ždrila upućuje na istjecanje vode u tom sloju. U pridnenom sloju

Novskog ždrila voda ima visok salinitet čak i u situacijama s jakim protokom Zrmanje što upućuje

na stalno strujanje mora u pridnenom sloju iz Velebitskog kanala u Novigradsko more. U vrijeme

pojačanog dotoka slatke vode haloklina je vrlo izražena.

Strujanja u Novigradskom moru su zbog neposrednog ulijevanja Zrmanje, kao i prodiranja velikih

količina slane vode iz Velebitskog kanala, intenzivnija nego u Karinskom moru. U Novigradskom

moru se, neovisno o godišnjem dobu, pojavljuju dvije općenito nezavisne komponente strujanja

ovisne o jačini vjetra (osobito bure). S jedne strane se kod pojave velikih voda rijeke Zrmanje,

velike količine vode s jakim impulsom sastaju sa stajaćom vodenom masom koja se raslojava

ovisno o temperaturnim odnosima i udjelom lebdećih tvari te se, ili razvije u strujanje kroz Karinski

kanal u Karinsko more, ili se kao slatkovodna struja ulijeva u Velebitski kanal. S druge strane,

dolazi do jakih strujanja slane vode iz Velebitskog kanala u Novigradsko more, već prema

razlikama u gustoći zbog različitih temperatura i udjela soli u vodenoj masi (čak i u riječni tok

Zrmanje do Obrovca), te iz Novigradskog u Karinsko more. Kao posljedica tog, još u detalje

neistraženog režima vodenih struja, može u tom akvatoriju doći do saliniteta koji približno

odgovara vrijednostima otvorenog Jadrana.

Za razliku od termohalinih svojstava Novigradskog mora, koja su se u manjoj mjeri ipak istraživala,

o dinamici mora nema nikakvih podataka jer nisu provođena, niti mjerenja morskih struja, niti

hidrodinamička mjerenja tog akvatorija.

2.3. OPIS BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI S obzirom na specifična i raznolika obilježja fizičkog okoliša, područje Novigradskog i Karinskog

mora, te estuarija Zrmanje, kao i okolnog kopnenog pojasa, odlikuje velik broj raznolikih morskih,

vodenih i kopnenih stanišnih tipova i pripadajuće biocenoze.

2.3.1. Biološka raznolikost mora i estuarija Zrmanje

Novigradsko i Karinsko more čine dva odvojena bazena, duboko usječena u kopno. Oba sustava

primaju veće količine slatke vode, a glavni su im pritoci Zrmanja (u Novigradsko more) te

Karišnica i Bijela (u Karinsko more), stoga u ovom području dolazi do znatne varijacije ekoloških

uvjeta, naročito temperature i saliniteta, koji su pak uvjetovali razvoj specifičnih staništa, flore i

faune.

Donji tok Zrmanje, nizvodno od grada Obrovca, prelazi u estuarij Zrmanje koji pripada tipu krških

estuarija malih morskih mijena. U ovom području pojavljuje se infralitoralna biocenoza na

muljevima i muljevitim pijescima u eurihalinom i euritermnom okolišu. Riječ je o izrazito

osjetljivom staništu s malim brojem vrsti, ali redovito prisutnih s velikim brojem jedinki.

Karakteristične biljke su morske cvjetnice Zostera marina, Zostera noltii i Cymodocea nodosa

(Kruschel i sur., 2011; Garibović, 2011). Od prisutne faune pojavljuju se školjkaši, puževi i račići

(Bakran – Petricioli, 2016).

Eutrofni uvjeti unutar estuarija pogoduju rastu planktona te time i organizama koji se hrane

filtriranjem. U novigradskom je području dosad zabilježeno 35 vrsta školjkaša iz 12 porodica


(Legac, 2004), od kojih je najbrojnija dagnja (Mytilus galloprovincialis) koja u Novigradskom moru

čini gusta naselja.

Ihtiofaunu ovog područja čini više od 50 različitih vrsta morskih riba čija raznolikost i raspodjela

sezonski koleba ovisno o precipitaciji i evaporaciji koje određuju termohalina svojstva tog

područja, te ovisno o sedimentu i pokrovu. Najčešće vrste su gavun oliga (Atherina boyeri), cipal

balavac (Liza ramada), babica kukmašica (Lypophrys pavo) te glavoč travaš (Zosterisessor

ophiocephalus) jer je znatan dio tog područja obrastao morskom cvjetnicom (Zoostera marina).

U gornjem dijelu ušća Zrmanje rasprostranjene su vrste gavun oliga, endemske vrste glavočić

vodenjak (Knipowitschia panizzae) i glavočić crnotrus (Pomatoschistus sp.), te rijetko cipal

balavac. U nizvodnom dijelu kanjona prema Novigradskom moru prisutne su manje tolerantne, ali

još uvijek eurihaline vrste iz nekolicine porodica i rodova, kao što su: Diplodus sp. (špar, fratar,

pic), ostali cipli (Liza aurata, L. saliens i Chelon labrosus), glavoč blatar (Gobius niger); iglica

(Belone belone); usnjače (kosirica, Symphodus roissali; hinac sivi, S. cinereus i martinka, S.

ocellatus), brojna šila (Syngnathidae) te glavočić vodenjak (Matić-Skoko, 2015). Zahvaljujući

bogatstvu zooplanktona estuarij Zrmanje, ali i cijelo Novigradsko i Karinsko more, bogati su

malom plavom ribom, pogotovo inćunom (Engraulis encrasicolus) i srdelom (Sardina pilchardus),

(Viličić i Kršinić, 2016; Legac, 2004; Sinovčić, 1994). Također, zabilježene su i jedinke jegulje

(Kruschel i sur., 2011).

Od strogo zaštićenih vrsta prisutni su obični dupin (Delphinus delphis), dobri dupin (Tursiops

truncatus), morske kornjače Chelonidae, jegulja (Anguilla anguilla), morske spužve (Tethya spp),

(Garibović, 2011), morski konjic (Hippocampus ramulosus) koji je zabilježen samo u Novigradskom

moru i periska Pina nobilis (Kruschel i sur., 2011.).

Što se tiče flore, u području Novigradskog i Karinskog mora rasprostranjene su morske cvjetnice:

patuljasta svilina (Zostera noltii), morska svilina (Zostera marina) i čvorasta morska resa

(Cymodocea nodosa). Od prisutnih algi važno je spomenuti vrste jadranski bračić (Fuscus

virsoides) koji je endemska vrsta za Jadransko more te vrste iz roda Cystoseira (Garibović, 2011;

Kruschel i sur., 2011; Schultz i sur., 2009; Jolić, 2014). Sve prethodno navedene vrste spadaju u

strogo zaštićene vrste.

2.3.2. Biološka raznolikost kopna

Biološka raznolikost kopna odnosi se na kanjonske strane Značajnog krajobraza Kanjon Zrmanje,

a sagledan je i obalni pojas širine 1 km koji okružuje područje Novigradskog i Karinskog mora.

Raznoliki ekološki uvjeti područja, pogodovali su razvoju specifičnih staništa, flore i faune.

Kopneni stanišni tipovi na kontaktnom kopnenom pojasu uz područja koja su predmet Plana,

razlikuju se prema svom postanku, od čega su najzastupljeniji prirodni i poluprirodni

(antropogeno uvjetovani) stanišni tipovi, a u urbanim zonama i umjetni stanišni tipovi. Na širem

području prisutan je i veći broj povremenih vodotoka koji se ulijevaju u Novigradsko ili Karinsko

more te rijeku Zrmanju.

Područje oko Novigradskog i Karinskog mora pripada mediteranskoj vegetacijskoj regiji i

submediteranskoj vegetacijskoj zoni za koju je karakteristična veća količina padalina u zimskim

mjesecima i znatno niža temperatura zbog koje je vegetacija listopadna. Na području Zrmanje te

u zaleđu Novigradskog i Karinskog mora nisu dosad obavljena sustavna istraživanja flore, ali se

procjenjuje kako je na širem području rasprostranjeno više od 400 vrsta (HAOP - baza podataka,

2016).


U kanjonu Zrmanje moguća je prisutnost točila na kojima uspijevaju samo biljke točilarke,

odnosno njihove zajednice prilagođene takvom specifičnom staništu. Također, moguća je pojava i

hazmofitske vegetacije stjenjača pukotinjarki koja se razvija u pukotinama suhih vapnenačkih

stijena. U ovom tipu staništa rastu specifične biljke pukotinarke (hazmofiti) kojima pripadaju

mnogi endemi hrvatske flore kao što je prozorski zvončić (Campanula fenestrelata) i piramidalna

zvončika (Campanula pyramidalis), (Alegro, 2000).

Na području Novigradskog i Karinskog mora dosad nisu napravljena sustavna istraživanja faune,

dok je područje kanjona Zrmanje te Karišnice i Bijele, fauna djelomično istražena (BIOM, 2013,

DZZP, 2009).

Sisavci su na području kanjona Zrmanje zastupljeni s malim brojem vrsta. Od krupnijih vrsta

prisutan je jež (Erinaceus roumanicus), vidra (Lutra lutra), lisica (Vulpes vulpes), jazavac (Meles

meles) i divlja svinja (Sus scrofa). U špilji blizu ušća Zrmanje, te na području Karišnice i Bijele,

zabilježeni su šišmiši.

U kanjonu Zrmanje nizvodno od Obrovca tijekom istraživanja pronađene su 53 vrste ptica, a

većina od tih vrsta je zabilježena u prvih nekoliko stotina metara nizvodno od Obrovca (prije nego

vegetacija postane izrazito oskudna). Bliže ušću prisutne su povremene gnjezdarice modrokos

(Monticola solitarius) i primorska bjeloguza (Oenanthe oennathe) na stjenovitim padinama

kanjona te mali gnjurac (Tachybaptus ruficollis) koji se zadržava u blizini tršćaka na ušću. U

kanjonu se gnijezdi i ušara (Bubo bubo). Kanjon Zrmanje, s velikim točilima na kojima se razvijaju

jaki termali je i prostor kretanja bjeloglavih supova (Gyps fulvus).

Područje Novigradskog i Karinskog mora, uključujući i ušća Zrmanje, Karišnice i Bijele, predstavlja

važno zimovalište za močvarice, plijenore, morske patke, gnjurce i dr.

U kanjonu Zrmanje, ušću Karišnice i Bijele, te okolici Novigradskog i Karinskog mora, prisutan je

mali broj vrsta gmazova i vodozemaca. Najbrojniji je gušter krška gušterica (Podarcis

melisellensis), endem istočnog Jadrana, a područje naseljava i veliki zelembać (Lacerta trilineata).

Od zmija u širem području zabilježena je prisutnost šare poljarice (Hierophis gemonensis),

četveroprugog kravosasa (Elaphe quatuorlineata), bjelouške (Natrix natrix) i crvenkrpice (Elaphe

situla). U Zrmanji živi i barska kornjača (Emys orbicularis) koja bolje podnosi slanost od većine

slatkovodnih životinja.

Zaslanjenost vode u ušćima rijeka ne odgovara vodozemcima te su stoga prisutne samo dvije

vrste: velika zelena žaba (Palophylax ridibunda) i zelena krastača (Bufo virdis).

Istraživanja provedena na području oko Zrmanje, Karišnice i Bijele pokazuju da je fauna

beskralješnjaka izuzetno bogata i raznolika. Utvrđeno je 19 vrsta puževa (npr. uskoušćani zvrčić

Vertigo angustior), 64 vrste pauka, 12 vrsta vretenca (npr. žućkasti strijelac, Sympetrum

fonscolombii i istočni vilenjak, Orthetrum Coerulescens), 3 vrste bogomoljki (Matis religiosa,

Ameles decolor i Empusa fasciata), 7 vrsta kornjaša, 26 vrsta leptira (npr. prugasto jedarce,

Iphiclides podalirius i šahovnica, Melanargia galathea) te razne vrste ravnokrilaca, dvokrilaca i

opnokrilaca. Nizvodno od slapa Jankovića buk kod Obrovca trajno je prisutan sloj morske vode,

pa se ovdje uz morske vrste puževa i školjkaša mogu ponekad pronaći i glavonošci. U tom dijelu

Zrmanje prisutne su i neke vrste puževa iz porodice Hydrobiidae karakteristične za boćata

staništa (BIUS, 2013).


2.4. KULTURNO-POVIJESNA OBILJEŽJA

2.4.1. Povijesni prikaz stanja

Na današnja društveno-gospodarska obilježja šireg područja utjecala su burna povijesna zbivanja,

društvene okolnosti i gospodarske prilike. Zbog povoljnog geostrateškog položaja, područje je

naseljavano od prapovijesti i antike sve do danas. Svoje tragove tu su ostavili Iliri, Rimljani, a

potom i Slaveni, odnosno Hrvati koji su naselili područje u 7.st. U kasnijim razdobljima (od 15. do

17. st.), upravo se na području Bukovice i Ravnih kotara nalazila nekadašnja tromeđa Mletačke

Republike, te osmanskog i habsburškog carstva, a sukobi ovih velesila i povijesna previranja,

ostavila su najviše traga na kasnije formiranje i razvoj čitavog područja i pripadajućih naselja koja

se nalaze na kontaktnom kopnenom pojasu uz područja koja su predmet Plana.

Grad Obrovac je zbog povoljnog prirodno-geografskog položaja stoljećima bio jedno od

najvažnijih trgovačkih središta sjeverne Dalmacije. Još je u doba Rimljana bio važna točka koja

povezuje obalu s kopnenim dijelovima. Današnji grad se razvio kao suburbium srednjovjekovne

utvrde na brežuljku, a u ispravama se spominje od 1337.g. Obrovac je tijekom stoljeća bio

predmet interesa i pod vlašću nekoliko sila - Mletačke Republike, osmanskog carstva, te pod

austrijskom i francuskom upravom.

Stara jezgra Novigrada smještena je podno stare tvrđave (Fortice) okružen zidinama. Naseljen je

još od brončanog doba, kada ovaj kraj nastanjuju Liburni, o čemu svjedoči gradinsko naselje na

mjestu današnje tvrđave, a naselje se razvija i u rimsko doba, kao i nakon doseljenja Hrvata u 7.st.

Današnje ime Novigrad je dobio upravo po rimskoj kuli koja je bila obnovljena početkom 13.st. i

nazvana Castrum Novum, a koju su 1282. godine iz temelja pregradili Ličko-krbavski knezovi

Kurjakovići, tadašnji vlasnici Novigrada. Početkom 15. st. Novigrad je došao pod mletačku vlast.

Zbog prodora Turaka krajem 15. i početkom 16. st. utvrda je pojačana i Novigrad je ostao izvan

njihove vlasti. Nakon oslobođenja Ravnih kotara od Turaka krajem 17. st., Novigrad je ponovno

postao istaknuto upravno središte šireg područja.

Zbog geo-strateške važnosti područje je bilo privlačno za velike osvajačke vojske i izloženo

ratnim razaranjima, ne samo tokom srednjeg vijeka, već i u novijoj povijesti kada je tijekom

posljednjega, Domovinskog rata pretrpjelo velike štete. U novijem, predratnom razdoblju,

područje Ravnih kotara bilo je jedno od poljoprivredno najvrjednijih prostora u Dalmaciji s

razvijenom poljoprivrednom proizvodnjom. Nažalost, ovaj prostor je ujedno većim dijelom bio

pod okupacijom neprijatelja tijekom Domovinskog rata, te je došlo do masovnog iseljavanja

stanovništva. Siromašno područje Bukovice u novijoj je, predratnoj povijesti, s obzirom na

oskudne površine poljoprivrednog zemljišta, tradicionalno bilo orijentirano na stočarstvo. Problem

demografskog i gospodarskog razvitka bezuspješno se pokušao riješiti industrijalizacijom kraja i

otvaranjem Tvornice glinice u Obrovcu koja je naposljetku završila stečajem. Tokom

Domovinskog rata, ovo je područje bilo jedno od žarišta neprijateljske pobune, te je nakon

oslobođenja broj stanovnika znatno smanjen.

2.4.2. Kulturna dobra

Bogata kulturna baština, koju predstavljaju nematerijalni tragovi te fizički ostaci iz raznih

povijesnih razdoblja, svjedoči o povijesnim zbivanjima, društvenim okolnostima i gospodarskim

prilikama koji su utjecali na formiranje i razvoj teritorija. Od materijalnih ostataka, na kontaktnom

kopnenom pojasu širine 1 km, nalazi se 18 zaštićenih kulturnih dobara raznih kategorija, a još su

brojna kulturna dobra evidentirana prostorno planskom dokumentacijom.


Od zaštićenih kulturnih dobara na kontaktnom kopnenom pojasu uz područja koja su predmet

Plana, nalaze se dva arheološka lokaliteta - Gradina Budim južno od Posedarja i Stari grad

Obrovac, te dvije kulturno povijesne cjeline naselja - Obrovac i Novigrad. Preostalih 14 zaštićenih

kulturnih dobara pojedinačni su objekti sakralne i/ili profane graditeljske baštine koji se najvećim

dijelom nalaze unutar spomenute kulturno povijesne cjeline Novigrada. Manji broj nalazi se i u

naseljima Obrovac, Posedarje, Jasenice, Karin i Ribnica. Pri tome se svojom osobitom

prepoznatljivošću među njima ističu Tvrđava "Fortica„ u Novigradu, Samostan i crkva Bezgrešnog

začeća Marijina (Gospe od Anđela) u Karinu, te crkva Svetog Duha na otočiću pred Posedarjem.

Od navedenih, jedino je crkva Sv. Duha obuhvaćena razmatranim područjem ekološke mreže.

Na kontaktnom kopnenom pojasu područja obuhvata Plana također su evidentirana brojna

kulturna dobra. Uglavnom se radi o graditeljskim sklopovima i kopnenim arheološkim lokalitetima,

dok je unutar razmatranog područja ekološke mreže zabilježen i jedan pomorski arheološki

lokalitet kod Pridrage.

Najznačajnije evidentirane arheološke lokalitete na području Značajnog krajobraza Kanjon

Zrmanje predstavljaju ostaci utvrda. U blizini samoga ušća smještene su utvrde Pržunac na

kruševačkoj i Šibenik na jaseničkoj strani kanjona. Ove utvrde potječu još od prapovijesti, a u

rimskom i srednjovjekovnom razdoblju za vrijeme osmanlija, bile su u funkciji nadziranja

trgovačkog puta kanjonom Zrmanje od ušća do Obrovca. Uz navedene dvije manje utvrde, na

predjelu Bojnik se nalaze i vidljivi ostaci velike srednjovjekovne utvrde Otišne koju su također

osvojili Turci. Nalazi se uz lijevu obalu ponad ušća Zrmanje, na strateški važnom položaju zbog

pregleda nad kopnom i morem, a širi predio oko nje je također evidentirano kao arheološko

područje.

Osim toga, na brežuljku nad današnjim gradom Obrovcem uzdiže se evidentirano kulturno dobro

- srednjovjekovna tvrđava Kurjakovića / Obrovac koja je s vremenom mijenjala svoj izgled, a

danas je u prilično dobrom stanju.

2.5. DRUŠTVENO-GOSPODARSKA OBILJEŽJA

2.5.1. Stanovništvo

Socioekonomska i demografska obilježja stanovništva na području jedinica lokalne samouprave

koje okružuju predmetna područja - Gradovi Benkovac i Obrovac, te Općine Jasenice, Novigrad i

Posedarje, opisana su na temelju rezultata sociološkog istraživanja 1.

Prema zadnjem aktualnom popisu stanovništva (2011. god.), na teritoriju navedenih pet jedinica

lokalne samouprave nalazi se 64 naselja (od kojih tek šest ima više od tisuću stanovnika), u kojima

živi ukupno 22.855 stanovnika, što je povećanje od 2.472 osobe u odnosu na prethodni popis

stanovništva iz 2001. Pri tome najviše stanovnika broji G. Benkovac (11.026 st.), koji obuhvaća

gotovo polovinu stanovništva, zatim slijede G. Obrovac (4.232 st.), O. Posedarje (3.607 st.) i O.

Novigrad (2.375 st.), dok najmanje stanovnika broji O. Jasenice (1.398 st.) koja je teritorijalno

ujedno i najmanja jedinica lokalne samouprave.

Područje je izrazito rijetko naseljeno s obzirom da ga karakteriziraju teritorijalno velike jedinice

lokalne samouprave s malim brojem stanovnika i raštrkanim naseljima. Na površini od 1.117 st/km²

živi 22.855 stanovnika što čini gustoću naseljenosti od svega 20,4 st/km². Navedeno je daleko

1 Sociološko istraživanje za potrebe projekta „B.transparent: Jačanje lokalnih partnerstva za transparentno upravljanje javnim dobrima i prirodnim resursima na području Novigradskog i Karinskog mora“ (Marcelić, S. i Udruga „Eko-Zadar”)


ispod prosjeka Zadarske županije (46,6 st/km²) i državnog prosjeka RH (76 st/km²). Pri tome su

naročito rijetko naseljeni O. Jasenice (11,5 st/km²) i G. Benkovac (12,4 st/km²), dok su jedino O.

Novigrad i O. Posedarje na razini županijskog prosjeka.

S obzirom na prosječnu starost, stanovništvo je u odnosu na prosjek RH (41,7 god.) mlađe samo u

G. Benkovcu (40,8 god.), dok je starost stanovništva u O. Posedarje i O. Jasenice na razini

državnog prosjeka (41,8 god.). Stanovništvo u O. Novigrad je nešto starije (42,5 god), dok je u G.

Obrovcu najstarije (44 god.).

Prema razvijenosti2, četiri od pet jedinica lokalne samouprave spadaju u drugi stupanj razvijenosti,

između 50% i 74,99% prosjeka razvijenosti RH. Samo O. Jasenice spada u treću skupinu, između

75% i 99,99% državnog prosjeka. Ekonomski se radi o slabo razvijenim jedinicama lokalne

samouprave koje su pri samom dnu u Zadarskoj županiji. Naročito ga pogađaju niski prihodi

stanovništva i samih jedinica lokalne samouprave, a navedeno se odražava i na njihove financijske

kapacitete koji su često nedostatni za neke od temeljnih infrastrukturnih zahtjeva.

U konačnici, prema navedenim socioekonomskim i demografskim obilježjima, može se zaključiti

da najlošije stoji G. Obrovac čije stanovništvo ima najmanje osobne prihode, najveću

nezaposlenost i najveću prosječnu starost, a za razliku od toga, O. Jasenice je ukupno gledano u

najboljoj situaciji.

2.5.2. Namjena i korištenje zemljišta

S obzirom da se radi o području estuarija, najveći dio površine obuhvata Plana čine vode, dok se

na širem području, odnosno razmatranom kontaktnom kopnenom pojasu širine 1 km, javlja

raznolika struktura zemljišnog pokrova i načina korištenja zemljišta (Slika 2.5-1). Pri tome osim

voda (33,1 %, uglavnom more, a manje i vodotoci), najveći udio čine poljoprivredne površine

(26,6%, maslinici, pašnjaci, mozaici poljoprivrednih površina, pretežno poljoprivredno zemljište sa

značajnim udjelom prirodne vegetacije), zatim šumska vegetacija (17,66%) i prirodna vegetacija

(14,64%, prirodni travnjaci, gole stijene i područja s oskudnom vegetacijom). Najmanji udio (oko

8%) čine neprirodne, odnosno izgrađene površine (naseljena područja, industrijski ili komercijalni

objekti, prometnice s pripadajućim zemljištem, mjesta eksploatacije mineralnih sirovina, sportsko-

rekreacijske površine).

2 Razvijenost je mjerena prema podacima o indeksu razvijenosti koje je 2013. iznijelo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.


Slika 2.5-1 Karta zemljišnog pokrova i načina korištenja zemljišta na širem području obuhvata Plana prema klasifikaciji CORINE pokrova zemljišta RH (2012.)

Neprirodne površine na kontaktnom obalnom pojasu podrazumijevaju razne oblike antropogenih

aktivnosti koje ujedno predstavljaju i glavni izvor pritisaka na prirodne vrijednosti unutar obuhvata

Plana (Slika 2.5-2). Radi se o postojećim, ali i planiranim građevinskim područjima unutar i izvan

naselja, tj. zonama sportsko-rekreacijske, ugostiteljsko-turističke, gospodarske, te javne i

društvene namjene. Građevinska područja pri tome su najraširenija uz sjevernu obalu

Novigradskog mora, u manjoj mjeri uz obale Karinskog mora, dok je kanjon Zrmanje najvećim

dijelom očuvan od izgrađenosti, uz iznimku grada Obrovca s pripadajućim zonama gospodarske

namjene.


Slika 2.5-2 Postojeća i planirana građevinska područja na širem području obuhvata Plana (izvor: prostorno-planska dokumentacija)

2.5.3. Gospodarske djelatnosti

Iako šire područje obuhvata Plana predstavlja jedno od slabije razvijenih predjela Županije,

odlikuju ga povoljan geostrateški položaj i niz prirodnih resursa (more, rijeka Zrmanja, rezerve

mineralnih sirovina, obradive površine, šume), koji omogućuju razvoj raznih sektora, od ribarstva i

poljoprivrede, preko industrije, energetike i eksploatacije mineralnih sirovina, sve do turizma. No

navedene djelatnosti pri tome ujedno predstavljaju postojeće i/ili potencijalne pritiske na područja

koja su predmet Plana.


Slika 2.5-3 Lokacije proizvodnih postrojenja elektroenergetskog sustava, lokacije za eksploataciju mineralnih sirovina, te zone i lokacije marikulture na širem području obuhvata Plana (izvor: prostorno-planska dokumentacija)

Jedna od tradicionalnih djelatnosti ovog područja svakako je ribarstvo. Danas Novigradsko i

Karinsko more pripadaju ribolovnoj zoni E4, a dio akvatorija koji uključuje ušće rijeke Zrmanje,

proglašeno je posebnim staništem riba i drugih morskih organizama u kojem se posebnim

pravilnikom regulira ribolov. Uz to, Novigradsko more je kroz povijest bilo područje prikupljanja

školjkaša te područje prirodno bogato populacijom dagnji. Uslijed nekontroliranog izlova,

prirodne populacije školjkaša su značajno smanjene. Danas Novinarsko i Karinsko more pripadaju

zoni Z2, tj. području u kojem marikultura ima visoki prioritet, ali se dozvoljavaju i druge djelatnosti

(Slika 2.5-3).

Premda se radi o krškom području, stanovništvo ovog kraja tradicionalno se bavilo i

poljoprivredom. Pri tome poljoprivredne površine zauzimaju oko trećinu obalnog kopnenog

pojasa, od čega je znatan dio zapušten, a najzastupljeniji su pašnjaci (Slika 2.5-1). Za razliku od

toga, na širem području poljoprivredna djelatnost je nešto zastupljenija, stoga postoji rizik od

većeg unosa hranjivih tvari i pesticida koji ispiranjem mogu dospjeti u vodene ekosustave. Tako su

prema podacima Hrvatskih voda (listopad, 2016.) pojedine pritoke u Novigradsko i Karinsko more

(Bašćica, Meka draga, Novigradska jaruga i Karišnica) već opterećene povećanim

koncentracijama dušika i/ili fosfora.


Na području oko Novigradskog i Karinskog mora trenutno nema značajne industrijske

proizvodnje. Postojeće i planirane zone industrijske namjene razvijene su oko grada Obrovca te

na području Općine Jasenice (Slika 2.5-2). Pri tome najveći problem i prijetnju ovom području

predstavljaju ostaci nekadašnje tvornice glinice Jadral kod Obrovca zbog nesaniranih bazena

lužine i crvenog mulja, a dodatni ugrozu okoliša, posebice Zrmanje, predstavlja i zabilježeno

curenje mazuta. Osim toga, neposredno van granice razmatranog područja predviđena je

gospodarska zona Brčić, proizvodne - pretežito industrijske namjene, unutar koje se razvija

projekt tvornice žbuke i vapna, te hidrauličkih vezova za proizvodnju cementnog klinkera (za koji

je proveden postupak PUO i izdano je Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš).

Što se energetike tiče, na području obuhvata Plana nema postojećih proizvodnih postrojenja, no

na Zrmanji uzvodno od Obrovca, nalazi se RHE „Velebit“, dok su uzvodnije planirane još dvije, HE

„Zrmanja“ i HE „Žegar“, a sjeverno i plinska TE (Slika 2.5-3). Pri tome je i čitav vodotok Krupe,

najveće pritoke Zrmanje, također predviđen kao istražno područje za HE. Postojeća postrojenja

HE te potencijalna nova, predstavljaju prijetnju stabilnosti biocenoza Zrmanje zbog izmjene

hidrološkog režima i potencijalnog neodržavanja ekološki prihvatljivog protoka u donjim

dijelovima toka rijeke.

Područje južno od Zrmanje bogato je i mineralnim sirovinama, od kojih su najznačajnije boksit, te

građevinski i arhitektonski kamen. Predio Kruševo – Stari gaj, stoga je predviđen kao zona za

eksploataciju boksita, karbonatne sirovine za industrijsku preradu i tehničko-građevnog kamena, a

ovdje se nalaze i ostaci, tj. nesanirani površinski kopovi nekadašnje eksploatacije boksita koji se

često koriste kao divlja odlagališta otpada (Slika 2.5-3).

Uže, ali i šire područje obuhvata Plana ima značajnu, još uvijek u najvećem dijelu očuvanu

turističku atrakcijsku osnovu i potencijal za razvoj raznih vrsta turističke ponude. Atraktivnost

prostora ogleda se u povojnoj klimi te bogatstvu prirodnih (more, rijeka, geološka i biološka

raznolikost), kulturno-povijesnih (materijalna i nematerijalna baština – očuvana tradicionalna

kultura života i rada) i vizualno-doživljajnih vrijednosti koje ga čine poželjnim odredištem za

posjećivanje. S obzirom na to, vrste turističke ponude uključuju ljetno-kupališni turizam, turizam

zaštićenih područja prirode i ekoturizam, te ruralni, kulturni, aktivni i avanturistički turizam.

Opisani potencijal u sve širem obimu i sve dinamičnije počinje se i realizirati u stvarnosti.

Iako je s trenutnih oko 4.700 kreveta (kod oko 720 iznajmljivača / subjekata), oko 60.000 turista,

te oko 520.000 noćenja (što čini oko 5% istih veličina za ZŽ), još uvijek značajno ispod prosjeka

ZŽ, svi turistički pokazatelji bilježe vrlo brzi rast. U proteklom 5-godišnjem razdoblju broj dolazaka

i noćenja okvirno je rastao 100%, relativno prema rastu od oko 30% u ZŽ i RH, u prvom redu kao

posljedica rasta registriranih smještajnih kapaciteta (u većini JLS oko 200% u proteklih 5 godina),

a procjena TZ JLS je da će se opisani brzi rast nastaviti, ponajviše kroz daljnji rast smještajnih

kapaciteta. Višestruki rast smještajnih kapaciteta predviđen je i u prostornim planovima: 9.400

novih kreveta u 15 novih zona ugostiteljsko–turističke namjene izvan naselja na ukupno 122 ha

površine; oko 1.000 novih kreveta u okviru čak tri planirane zone za golf igrališta; te mogućnost

za značajne nove kapacitete privatnih iznajmljivača u okviru novoplaniranih 395 ha neizgrađenog

građevinskog područja unutar naselja, predstavlja značajno povećanje u odnosu na trenutnih oko

690 ha izgrađenog područja naselja.

2.5.4. Infrastrukturni sustavi

Šire područje obuhvata Plana ima povoljan geoprometni položaj koji je važan za povezivanje

teritorija, ne samo Zadarske sa susjednim županijama, već i šire - primorske sa središnjom

Hrvatskom preko visokogorskog vijenca Velebita. Navedeno je ostvareno postojećom i


planiranom mrežom prometnog sustava koji uključuje elemente cestovnog prometa (od kojeg su

najznačajniji koridori autocesta A1 i jadranska magistrala D8), te pomorskog i riječnog prometa,

budući da je Zrmanja plovna do Obrovca. Osim toga, uz koridor A1, planirana je i željeznička

pruga velike propusne moći.

Što se tiče opremljenosti komunalnom infrastrukturom, sustav javne vodoopskrbe postoji u većini

naselja uz predmetna područja. S druge strane, odvodnja otpadnih voda najvećim dijelom nije

adekvatno riješena budući da se otpadne vode uglavnom ispuštaju u tlo ili izravno u obalno more

bez prethodnog pročišćavanja. Pri tome je izgradnja sustava javne odvodnje s adekvatnim

pročišćavanjem planirana važećim dokumentima prostornog uređenja.

2.6. KRAJOBRAZNA OBILJEŽJA Područje obuhvata Plana se prema krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske (Bralić I., 1995) nalazi na

sjevernom, rubnom dijelu, osnovnog krajobraznog područja Sjeverno-dalmatinska zaravan, a

smjestilo se na razmeđi Ravnih kotara na zapadu i jugu, Bukovice na istoku te primorskih padina

Velebita na sjeveru.

Unutar obuhvata Plana razlikuje se pet manjih krajobraznih područja: Novigradsko more, Karinsko

more, Novsko ždrilo i Karinsko ždrilo, te kanjon Zrmanje – Obrovac (Slika 2.6-1).

Slika 2.6-1 Osnovna krajobrazna područja u prostornom kontekstu širih krajobraznih regija


Krajobrazno područje Kanjon Zrmanje – Obrovac, čini krški kanjon rijeke uskog toka i strmih,

stjenovitih strana koji se proteže nizvodno od akumulacije Razovac do ušća Zrmanje u

Novigradsko more. Oko 17 km dugačak dio kanjona prepoznatljiv je po izrazitoj stjenovitosti i

strmosti padina, te gradu Obrovcu smještenom u jedinom većem dolinskom proširenju. Ovo

područje se prema dominantnim krajobraznim obilježjima može dodatno podijeliti na tri

podpodručja: (1) Kanjon Zrmanje uzvodno od Obrovca od Jankovića buka karakteriziraju

pretežno prirodna obilježja, tj. uže korito i manja dubina kanjona, te uska, poplavna, dolinska

proširenja pod vlažnim livadama koja se mjestimice javljaju uz meandre riječnog toka (Slika 2.6-4);

(2) Kanjonsko proširenje Zrmanje kod grada Obrovca karakteriziraju pretežno antropogena

obilježja, budući da obuhvaća dolinsko proširenje na kojem se s obje strane obale razvio grad

Obrovac s osnovnim urbanim sadržajima (Slika 2.6-3); (3) Stjenoviti kanjon Zrmanje nizvodno od

Obrovca, odnosno područje ZK, karakterizira očuvana prirodnost, veća dubina kanjona (do cca

180 m), nešto šire korito (100-200 m) te izrazita stjenovitost, ogoljelost i strmost padina (Slika

2.6-2). Kanjon, posebice njegov dio nizvodno od predjela Punat Miljanić je geomorfološki

interesantan i prepoznatljiv po kompleksnosti formi stijena, litica i sipara koje se izdižu iz vode u

okomitim do dijagonalnim smjerovima.

Slika 2.6-2 Kanjon Zrmanje nizvodno od Obrovca

Slika 2.6-3 Kanjonsko proširenje Zrmanje kod grada Obrovca

Slika 2.6-4 Kanjon Zrmanje uzvodno od Obrovca

Novsko ždrilo je oko 4 km dugačak, relativno uzak (oko 250 m) i gotovo pravocrtan tjesnac koji

karakteriziraju vrlo strme (preko 30°) i visoke (oko 50 - 90 m.n.m) stjenovite obalne strane, a

osim toga, njegovo prepoznatljivo obilježje su i dva mosta (Slika 2.6-5).

Karinsko ždrilo je oko 2,5 km dug, uski tjesnac (100 - 300 m), nepravilnog toka kojeg zatvaraju

blage (cca 5 - 10°) i niske (do 15-ak m.n.m) stjenovite obalne strane (Slika 2.6-6). Jugozapadnu

obalu tjesnaca karakterizira visok stupanj prirodnosti, a za razliku od toga suprotna obala je

velikim dijelom urbanizirana apartmanskom novogradnjom.

Slika 2.6-5 Novsko ždrilo Slika 2.6-6 Karinsko ždrilo

Novigradsko more čini srednji dio potopljenog dolinskog proširenja rijeke Zrmanje. Iako je riječ o

moru, zbog svoje relativno male površine (cca 28 km²), te uokvirenosti kopnom ovo područje se

krajobrazno percipira više kao jezero. Osnovne značajke područja su prostranost, otvorenost i

sagledivost prostora pri čemu su glavni nosioci identiteta Novigradsko more, grad Novigrad sa


svojom zanimljivom morfologijom i smještajem u uskoj uvali (Slika 2.6-8), te crkva Sv. Duh

smještena u uvali Žabokrek uz Posedarje (Slika 2.6-7).

Slika 2.6-7 Uvala Žabokrek, Novigradsko more (izvor: JU Natura Jadera)

Slika 2.6-8 Grad Novigrad (izvor:internet)

Karinsko more zajedno s Novigradskim također čini srednji dio potopljenog dolinskog proširenja

rijeke Zrmanje koji je tjesnacem Karinsko ždrilo povezan s Novigradskim morem. Površinom

manje od Novigradskog mora, i ovo područje se zbog uokvirenosti kopnom percipira više kao

jezero (Slika 2.6-9). Osnovne značajke područja su također prostranost, otvorenost i sagledivost

prostora pri čemu su glavni nosioci identiteta Karinsko more, brdo Orljak s vjetroparkom, te ušće

rijeke Karišnice s franjevačkim samostanom Blažene Djevice Marije iz XV. stoljeća (Slika 2.6-10) i

obalnim područjem Tuvina koje predstavlja važno odmorište i hranilište brojnih ptica.

Slika 2.6-9 Karinsko more Slika 2.6-10 Ušće Karišnice s franjevačkim samostanom


- ŠTO KAŽU LOKALNO STANOVNIŠTVO I DIONICI?

3.1. Proces uključivanja lokalnog stanovništva i dionika Zajednički plan upravljanja NATURA 2000 područjem Novigradsko i Karinsko more i Značajnim

krajobrazom Kanjon Zrmanje izrađen je kroz participativni proces tijekom kojeg se nastojalo

uključiti i potaknuti na aktivno sudjelovanje što reprezentativniji i potpuniji skup lokalnih i drugih

dionika: predstavnika upravnih tijela i drugih relevantnih institucija, lokalnih korisnika prostora i

njihovih interesnih udruga, te lokalnog stanovništva i njihovih udruga. Uključivanje je provedeno

na više načina, s ciljem osiguranja: kvalitetne evaluacije ključnih tema i u stvarnosti utemeljenih

prijedloga za upravljački dio Plana; osjećaja uključenosti ključnih dionika u Plan; te uspostave

partnerstva potrebnih za njegovu učinkovitu provedbu. Cijeli spektar provedenih aktivnosti

uključivanja dionika detaljno je opisan u Prilogu 1., a uključivao je: (1) informiranje najšire javnosti i

otvorenu mogućnost za iskazivanje mišljenja i davanje prijedloga; (2) konzultacije s ključnim

dionicima; (3) anketiranje ključnih dionika; (4) radionice s pozvanim ključnim dionicima, ali

otvorene za sve zainteresirane; (5) interne radionice JU Natura Jadera i vanjskih konzultanata

suradnika na izradi Plana s Hrvatskom agencijom za okoliš i prirodu (HAOP) kao ustanovom koja

je metodološki i sadržajno usmjeravala proces izrade Plana, te kontrolirala kvalitetu procesa

planiranja i konačnog Plana.

Dorađeni rezultati svih aktivnosti s dionicima su, ili ugrađeni u teme, ciljeve, aktivnosti ovog Plana

upravljanja, ili su – u dijelu koji je izvan njegovog sadržajnog obuhvata – registrirane od strane

dionika kao ideje za buduće uključivanje u druge razvojno planske dokumente za područje, u

prvom redu LAG strategiju, FLAG strategiju i prostorne planove.

Plan je izrađivan kao jedna od aktivnosti projekta B.transparent koji je, kako je naznačeno u

podnaslovu projekta, osmišljen i iniciran s ciljem „Jačanja lokalnih partnerstva za transparentno

upravljanje javnim dobrima i prirodnim resursima na području Novigradskog i Karinskog mora“, a

potaknut recentnim podjelama u lokalnoj zajednici, te između lokalne samouprave i dijelova

zajednice, vezano uz razvojnu viziju i neke planirane projekte koji je na značajan način određuju.

Nastojanja oko uključivanja svih ključnih dionika u proces izrade Plana nisu u potpunosti uspjela

riješiti probleme i otvorena pitanja, dileme i nesuglasice, ali svojim i pristupom, i sadržajem

sigurno predstavljaju korak u pravom smjeru.

3.2. Isticane vrijednosti i razvojne prednosti područja Dionici su se na radionicama složili da osnovne vrijednosti i razvojne prednosti područja u prvom

redu uključuju:

- veliku prirodnu vrijednost i atraktivnost područja, njegovu izrazitu biološku, geomorfološku i

krajobraznu raznolikost na relativno malom prostoru;

- relativno dobru očuvanost područja, s još uvijek postojećim područjima „divljine“;

- uspostavljen sustav formalne zaštite (ekološka mreža i značajni krajobraz);

- bogatu kulturnu i povijesnu baštinu, još uvijek živu tradiciju, kulturu življenja, s brojnim

tradicijskim gastro proizvodima;

- povoljan geografski položaj (relativno prema nacionalnim i regionalnim središtima, drugim

turističkim atrakcijama - NP, PP, itd.) i prometna povezanost.


Među prilikama koje trenutno nisu dovoljno iskorištene naglašena je:

- mogućnost šire i dublje suradnje među dionicima, i lokalnim, i vanjskim (uključujući i sa

Zadarskim sveučilištem i drugim odgojno-obrazovnim institucijama u području; s okolnim

zaštićenim područjima, u prvom redu PP Velebit i NP Paklenica; te u okviru LAG-a Bura;

FLAG-a Tri mora te LAG-a Laura);

- veliki potencijal za održivi ruralni razvoj temeljen na kombinaciji: poljoprivredne i marikulturne

proizvodnje tradicijskih proizvoda s „pričom“ i vrhunskom kvalitetom (i višom cijenom …),

mogućnošću plasmana na lokalnom turističkom tržištu, na vlastitom gospodarstvu ili kod

susjeda (izrazita pogodnost za školjkaše zbog visoke primarne produkcije); očuvanju,

interpretaciji i turističkoj valorizaciji prirodne i kulturne baštine kroz eko, agro, razne vidove

pustolovno-aktivnog, gastro, zdravstvenog, kulturnog, te turizma sunca i mora – gdje je

upravo ta raznolikost velika prednost na današnjim turističkim tržištima.

3.3. Isticane slabosti, problemi i prijetnje Među problemima su istaknuti:

- velika osjetljivost ekosustava nevelikog, zatvorenog akvatorija, naročito u uvjetima: njegove

trenutne nedostatne analiziranost i osviještenosti po pitanju granica rasta koji neće imati

neželjene posljedice na prirodne vrijednosti, kvalitetu života i razvojne mogućnosti lokalne

zajednice; brzih uzlaznih razvojnih trendova; neadekvatne komunalne infrastrukture zbog

čega i manji razvojni pritisak može rezultirati značajnim negativnim utjecajima na okoliš;

- brojni nedostaci postojećeg sustava upravljanja, uključujući nepostojanje jasne, konzistentne,

široko prihvaćene razvojne strategije, zbog čega je razvoj diktiran parcijalnim interesima i

pritiscima kapitala; političku / institucionalnu rascjepkanost i nedovoljnu suradnju među

dionicima), nedovoljan stručni kadar i financije; u stvarnosti slaba zaštita i nadzor nad

područjem;

- depopulacijski trendovi, stanovništvo koje je u velikoj mjeri neaktivno, nezainteresirano,

neosviješteno o razvojnim mogućnostima, vrijednostima područja, šteti za okoliš i prirodu od

nekih trenutno postojećih ilegalnih praksi, te važnosti i potrebi zaštite i očuvanja prirodne i

kulturne baštine područja, kao njenog najvrjednijeg resursa;

- nerazvijeni programi, posjetiteljska infrastruktura i promocija kojom bi se potpunije realizirao

veliki turistički potencijal područja;

- ilegalne aktivnosti u prostoru (ilegalne ribolovne prakse, divlja odlagališta otpada, divlja

gradnja na pomorskom dobru - mulići, plažni objekti i sl., ilegalna mini-uzgajališta školjkaša,

nepropisni pomorski/riječni promet) u kombinaciji sa slabim nadzorom;

- nesanirani okoliš degradiran bivšom industrijom (bazeni lužine, površinski kopovi, mazutom

onečišćeno krško podzemlje).

Među prijetnjama su istaknuti:

- brzi uzlazni trend i postojeći planovi o višestrukom povećanju / izgradnji turističkih kapaciteta

/ apartmanizaciji Novigradskog i Karinskog mora; te

- planovi o ponovnoj gradnji velikih industrijskih objekata (tvornica žbuke i cementa).

3.4. Vizija budućnosti Ključni elementi vizije budućnosti područja koju su dionici usuglašavali na radionicama, uključili su:

- očuvanu prirodnu i kulturnu (materijalnu i nematerijalnu / tradicijsku) baštinu područja;

sanirane postojeće degradacije okoliša;


- razvoj temeljen prvenstveno na kombinaciji poljoprivredne i marikulturne proizvodnje

tradicijskih proizvoda, očuvanju, interpretaciji i turističkoj valorizaciji prirodne i kulturne

baštine kao prepoznatljive destinacije eko, agro, razne vidove pustolovno-aktivnog, gastro,

kulturnog, te turizma sunca i mora;

- razvojni model temeljen na mreži malih lokalnih poduzetnika, otporan na šokove, gdje

ostvareni višak vrijednosti ostaje u zajednici i koristi njenom daljnjem razvoju;

- demografski oporavljenu, dobro organiziranu zajednicu zadovoljnih stanovnika, osviještenih

čuvara i korisnika vrijednosti i posebnosti svog zavičaja;

- učinkovito i transparentno upravljanje i upravu, aktivno i uključeno stanovništvo, učinkovitu

komunikaciju i koordinaciju među ključnim dionicima;

- infrastrukturnu i komunalnu opremljenost koja osigurava visoku kvalitetu života lokalnog

stanovništva i razvoj, a bez negativnih posljedica po okoliš i prirodu;

- uspostavljen učinkoviti sustav zaštite prirode koji osigurava njeno očuvanje.

3.5. Očekivanja od Javne ustanove Natura Jadera Dionici su svjesni ograničenih kapaciteta, a u slučaju ekološke mreže, i nadležnosti JU Natura

Jadera u osiguravanju, usmjeravanju i upravljanju područjem s ciljem ostvarenja prethodno

opisane razvojne vizije. Međutim, očekuju da Javna ustanova bude podupiratelj, aktivni i zvučni

saveznik u njihovim nastojanjima u usmjeravanju razvoja u smjeru opisanog „zelenog“ razvojnog

scenarija.

Brojni dionici istakli su svoju želju za aktivno uključenje u provedbi Planom utvrđenih aktivnosti,

kao i pozitivna prethodna iskustva suradnje s Javnom ustanovom koja, prema riječima jednog

dionika „institucija koja zna pronaći i uspješno surađivati s partnerima na terenu“.

3.6. Prepoznati rizici za uspješnu provedbu Plana i prijedlozi za njihovo umanjivanje

Osim za diskusiju i verifikaciju nacrta Plana, posljednja radionica s dionicima iskorištena je i za

identifikaciju i diskusiju rizika za uspješnu provedbu izrađenog Plana, kao i prijedloga za njihovo

umanjivanje.

Među ključnim rizicima prepoznati su: 1) nedostatna i neučinkovita suradnja ključnih dionika; 2)

manjak financijskih i kadrovskih kapaciteta ključnih dionika (uključujući samu JU); 3) percepcija JU

kao nekoga tko samo „ograničava“, „zabranjuje“, i posljedično manjak motivacije kod dionika za

suradnju; 4) nedostatan nadzor nad provedbom, odnosno poštivanjem „pravila“ koja će se utvrditi

Planom i provedbom njegovih mjera.

Kao ključne prijedloge za umanjivanje navedenih rizika istaknute su: 1) s ciljem prepoznavanja JU

kao partnera, ulaganje više napora i resursa u objašnjavanje konkretnih koristi koju dionici imaju

od djelovanja JU, odnosno od zaštićenih područja o kojima ona skrbi; 2) s ciljem osiguravanja

veće motiviranosti dionika za aktivno uključivanje, sadržajno osmišljavanje i provedba planiranih

aktivnosti na način da ih korisnici dožive kao korisne, bilo za rješavanje nekog problema koji

doista osjećaju, bilo za unapređenje nekog aspekta njihova života; 3) s ciljem osiguranja

učinkovitog nadzora, uspostava direktnih kontakata i planiranje sustavne suradnje s institucijama

nadležnim za nadzor (lučka kapetanija, ribarska inspekcija, pomorska policija…); 4) uključivanje

lokalnih ljudi, izgradnja zajedničkog razumijevanja problema, odnosa povjerenja i suradnje; 5)

integracija upravljačkih dijelova Plana u relevantne prostorno-planske i razvojne dokumente; 6)

uspostava trajnog okvira / platforme za komunikaciju dionika vezano uz Plan i njegovu provedbu.


Zajednički Plan upravljanja je osnovni strateški dokument za upravljanje područjem ekološke

mreže Natura 2000 HR4000030 Novigradsko i Karinsko more, kao i Značajnim krajobrazom

Kanjon Zrmanje. U nastavku je upravljački dio Plana prikazan odvojeno za pojedino područje pri

čemu su za svako područje zasebno definirane vizije, teme, te opći i specifični ciljevi, kao i

aktivnosti za njihovo ostvarenje.

Vizija osigurava povezanost svih interesnih skupina i dionika, čija svrha je zaštita i očuvanje

prirodnih vrijednosti unutar područja ekološke mreže, odnosno zaštićenog područja s jedne, i

održivi razvoj lokalne zajednice s druge strane.

Teme podrazumijevaju upravljačke dijelove Plana unutar kojih su povezani međusobno srodni

skupovi pitanja, odnosno predstavljaju osnovna problemska područja koja su obrađena Planom.

Svaka tema ima jedan opći cilj koji definira ono što je Planom potrebno ostvariti u okviru svake

teme. Svaki opći cilj razrađen je pak na niz specifičnih ciljeva, a za svaki je razrađen niz aktivnosti

kojima ih je moguće ostvariti. Uz to, za specifične ciljeve i aktivnosti definirani su indikatori, tj.

pokazatelji provedbe aktivnosti koji omogućavaju praćenje ostvarivanja ciljeva, odnosno

provedbe Plana upravljanja.

Pri tome su zbog ograničenih ljudskih i financijskih kapaciteta JU, definirane i tri različite razine

prioriteta planiranih aktivnosti:

- Prioritet 1 – podrazumijeva aktivnosti koje se moraju provesti za vrijeme trajanja Plana. Ova

razina dodijeljena je samo ključnim aktivnostima čije bi neprovođenje narušilo uspješnost

cijelog Plana;

- Prioritet 2 – podrazumijeva aktivnosti koje bi se trebale provesti za vrijeme trajanja Plana. S

obzirom da postoji određena fleksibilnost, za njihovo neprovođenje treba postojati opravdani

razlog koji se u prvom redu odnosi na ograničene financijske i kadrovske resurse;

- Prioritet 3 – podrazumijeva aktivnosti koje se mogu provesti kada vrijeme i/ili sredstva postanu

dostupni nakon dovršenja aktivnosti 1. i 2. razine prioriteta.

Uz to, za svaku aktivnost predviđen je period provođenja Plana prema godinama, a navedeni su i

suradnici JU Natura Jadera u njihovoj provedbi bez kojih izvršenje aktivnosti ne bi bilo moguće.

4.1. UPRAVLJANJE PODRUČJEM EKOLOŠKE MREŽE NATURA 2000 HR4000030 NOVIGRADSKO I KARINSKO MORE

Područje ekološke mreže Natura 2000 Novigradsko i Karinsko more dijelom je zahvaćeno

granicama Parka prirode Velebit (poglavlje 2.1.2.1), odnosno postoji podijeljenost ingerencije nad

područjem između JU PP Velebit i JU Natura Jadere na dijelu vodotoka Zrmanje uzvodno od

Obrovca do Jankovića buka. S obzirom na to, upravljačke aktivnosti predviđene ovim Planom,

odnose se na onaj dio područja ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more nad kojim JU Natura

Jadera ima nadležnost, odnosno na dio ovog područja koje se nalazi van granica PP Velebit.

4.1.1. Vizija

Vizija upravljanja područjem ekološke mreže Natura 2000 HR4000030 Novigradsko i Karinsko

more, definirana je u suradnji s dionicima participativnog planskog procesa:


Područje Novigradskog i Karinskog mora prostor je očuvane cjelokupne biološke

raznolikosti i krškog područja, s povoljnim stanjem očuvanosti ciljnih Natura 2000 staništa,

što se ostvaruje kroz uzajamnu suradnju dionika iz sektora upravljanja vodama,

akvakulture, turizma i poljoprivrede, te promociju prirodnih vrijednosti i kulturnog nasljeđa

područja, kao i poticanje održivog razvoja prostora.

Planom predviđene aktivnosti i donošenje odluka moraju biti u skladu s ovom vizijom koja

odražava ciljeve razvoja i smjernice za upravljanje.

4.1.2. Teme, opći cilj, specifični ciljevi i aktivnosti

4.1.2.1. TEMA I: Očuvanje ciljnih staništa na području ekološke mreže

Novigradsko i Karinsko more

Procjena stanja

1310 Muljevite i pjeskovite obale obrasle vrstama roda Salicornia / 1410 Mediteranske sitine / 1420

Mediteranska i termoatlantska vegetacija halofilnih grmova

Navedena staništa rasprostiru se na malom području uvale Žabokrek. Sustavna istraživanja ciljnih

staništa na području Žabokreka nisu provođena, te stoga točna rasprostranjenost pojedinog

ciljnog staništa nije poznata (prema podacima JU Natura Jadera). Stanište 1310 prema dostupnim

informacijama (Topić, Vukelić, 2009., usmeno priopćenje J. Topić 2017.), nekada se rasprostiralo u

plikom obalnom području kod otočića Sv. Duh, međutim u međuvremenu je površina

rasprostiranja reducirana zbog izgradnje plažnog objekta. Osim prisutnih utjecaja korištenja

plažnog objekta, kao pritisci su prepoznati i planirana turistička zona na području Posedarja,

opterećenje Bašćice dušikom (Hrvatske vode, 2016.) i problem odlaganja građevinskog otpada na

rubnim područjima Posedarja prema uvali Žabokrek. Prema dostupnim podacima, može se

zaključiti da je stupanj očuvanosti ovih staništa smanjen. S obzirom na to da se radi o staništima

koja su rijetka na području jadranske obale, kao i prepoznate pritiske, potrebna su daljnja

istraživanja vezana za ciljna staništa u vidu utvrđivanja stupnja očuvanosti. Nadalje, potrebno je

provoditi sustavnu edukaciju o važnosti ovih staništa, razvijati suradnju s dionicima u prostoru s

ciljem zaštite, odnosno prioritetno provoditi aktivnosti predviđene ovim Planom.

1150 *Obalne lagune

Prema dostupnim informacijama (Topić, Vukelić, 2009., usmeno priopćenje J. Topić 2017.),

stanište 1150 *Obalne lagune obuhvaća plitko priobalno područje oko otočića Sv. Duh. Sustavna

istraživanja ciljnog staništa nisu provođena. Prema dostupnim podacima, može se zaključiti da je

stupanj očuvanosti ovog staništa smanjen. Osim prisutnih utjecaja zbog korištenja prethodno

spomenutog plažnog objekta, kao pritisci također su prepoznati: opterećenje Bašćice dušikom

(Hrvatske vode, 2016.) i neadekvatan sustav odvodnje na području Općine Posedarje

(kanalizacijski sustav sa sabirnom jamom na obali i ispustom u duljini od 20 m u more). S obzirom

da se radi o prioritetnom staništu koje je rijetko na području jadranske obale, kao i prepoznate

pritiske, potrebna su daljnja istraživanja vezana za ciljno stanište sa svrhom utvrđivanja stupnja

očuvanosti. Nadalje, potrebno je provoditi sustavnu edukaciju o važnosti ovog staništa, razvijati

suradnju s dionicima u prostoru s ciljem zaštite, odnosno prioritetno provoditi aktivnosti

predviđene ovim Planom.

1110 Pješčana dna trajno prekrivena morem / 1130 Estuariji

Na području ekološke mreže stanište 1110 Pješčana dna trajno prekrivena morem, rasprostire se u

obalnom području do dubine od 20 m, dok stanište 1130 Estuarij prekriva čitavo područje


ekološke mreže. S obzirom na dostupne podatke (Schultz i sur, 2009. Kruschel i sur., 2009,

Kruschel i sur., 2011, Garibović, 2011.), uočen je utjecaj urbanizacije na priobalnom pojasu na

morske cvjetnice koje se nalaze na području staništa 1110 (Zostera marina, Zostera noltii i

Cymodocea nodosa). Nadalje, istraživanja Kruschel i sur., 2011., ističu visoku bioraznolikost

ihtiofaune i beskralježnjaka Novigradskog i Karinskog mora, u odnosu na pojedina područja

Zadarske županije.

Što se tiče provedenih programa praćenja na području ova dva staništa, on je proveden u okviru

nadzornog monitoringa Hrvatskih voda. Naime, prijelazne vode Zrmanje, koje se preklapaju s

područjem ekološke mreže, a time i staništima 1110 i 1130, obuhvaćene su nadzornim

monitoringom, u skladu s prvim Planom upravljanja vodnim područjem (2013.-2015.) te je njihovo

stanje ocijenjeno kao dobro temeljem Uredbe o standardu kakvoće voda (NN 73/13, 151/14, 78/15 i

61/16), izuzev prijelaznih voda na području Novskog ždrila (vodno tijelo P2_3-ZR) koje je

ocijenjeno umjerenim prema bilološkim elementima kakvoće (ribe, makrofita).

U novom planskom razdoblju (prema Planu upravljanja vodnim područjem za razdoblje 2016.-

2021.), na svim prijelazim vodama Zrmanje, predviđen je i monitoring makrozoobentosa i morskih

cvjetnica uz biološke elemenate kakvoće (fitoplankton, ribe), prateće fizikalno-kemijske

pokazatelje, hidromorfološke pokazatelje i specifične onečišćujuće tvari te kemijsko stanje..

Stupanj očuvanosti ciljnih staništa 1110 i 1130 se stoga može procijeniti dobrim, pri čemu se stupanj

očuvanosti i dalje treba utvrditi i detaljnije istražiti u skladu s predviđenim aktivnostima ovog

Plana za ova ciljna staništa.

Rezultati istraživanja svih prethodno opisanih ciljnih staništa će, ovisno o utvrđenom stupnju

očuvanosti, poslužiti i kao osnova za definiranje usmjerenijih aktivnosti upravljanja ciljnim

staništima. Drugim riječima, ukoliko se tijekom provedbe Plana, realizacijom mjera i aktivnosti

upravljanja utvrdi potreba za novim osnovnim kao i dodatnim mjerama, kroz reviziju Plana i

Godišnje programe, nove mjere potrebno je uvrstiti u Plan upravljanja, uz konzultacije s nadležnim

Ministarstvom i Hrvatskom agencijom za okoliš i prirodu.

S obzirom na sve navedeno, definiran je slijedeći opći cilj, te pripadajuće mjere i aktivnosti

upravljanja koje su u obliku tablica dane u nastavku.

Klasifikacija različitih aktivnosti Plana:

Uvjetna aktivnost – aktivnost se provodi ovisno o rezultatima prethodno provedenih aktivnosti

Projektna aktivnost – aktivnost koja se povodi od strane JU

Suradnička aktivnost – aktivnost koju JU provodi u suradnji s različitim dionicima

Priprema dokumentacije za pristupanje različitim fondovima

Opći cilj I: Očuvati ciljna staništa na području ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more u

povoljnom stanju s očuvanim područjima rasprostiranja.


OPĆI CILJ I: OČUVATI CILJNA STANIŠTA NA PODRUČJU EKOLOŠKE MREŽE NOVIGRADSKO I KARINSKO MORE U POVOLJNOM STANJU S OČUVANIM PODRUČJIMA RASPROSTIRANJA

SPECIFIČNI CILJ I.1.: Doprinijeti postizanju dobrog ekološkog stanja voda i vodnih sustava na širem području

INDIKATOR: Održano dobro stanje prijelaznih voda Zrmanje te postizanje dobrog stanja vodnih tijela koje utječu u Novigradsko i Karinsko more i Zrmanju

BR. DODATNA MJERA AKTIVNOST P INDIKATOR Period provođenja plana (2017. – 2026.)

Suradnici Troškovi aktivnosti

Izvor financiranja 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

I.1.1.

Osigurati ekološki prihvatljiv protok za Zrmanju i za sva ostala površinska vodna tijela koja utječu u Novigradsko i Karinsko more

I.1.1.-1 Aktivno savjetodavno sudjelovanje u projektima izrade stručnih studija vezanih za procjenu ekološki prihvatljivih protoka

1 Održani sastanci s predstavnicima HV.

HV, MZOE, HAOP, JU PP Velebit

- Redovan rad JU

I.1.2.

Osigurati kakvoću vode u skladu s odredbama Uredbe o standardu kakvoće vode

I.1.2.-1 Podržati izgradnju kanalizacijske mreže s pripadajućim sustavom pročišćavanja

1 Održani sastanci s predstavnicima HV-a i JLS. JLS, HV -

Redovan rad JU

I.1.2.-2 Podržati istraživanja vezana za identificiranje izvora onečišćenja Zrmanje mazutom

1 Suradnja na istraživanjima s provedenim mjerama zaštite širenja mazuta.

HV, HAOP, MZOE

- Redovan rad JU


* Učestalost monitoringa treba biti definirana sukladno nalazima kroz aktivnosti I.2.1-1 i I.2.1-2

SPECIFIČNI CILJ I.2.: Utvrditi i istražiti stupanj očuvanosti 1110 Pješčanih dna trajno prekrivenih morem

INDIKATOR: Izrađeni izvještaji o provedenim istraživanjima 1110 Pješčanih dna trajno prekrivenih morem




I.2.1. Istražiti očuvanost 1110 Pješčanih dna trajno prekrivenih morem

I.2.1.-1 Provesti kartiranje staništa 1110 Pješčana dna trajno prekrivena morem

2 Karta staništa 1110 Pješčanih dna trajno prekrivenih morem

30

.00

0

30

.00

0

ZI, KONZ., OCD

60.000 Različiti fondovi

I.2.1.-2 Provesti inventarizaciju karakterističnih vrsta za stanište 1110 Pješčana dna trajno prekrivena morem

2 Popis vrsta vezanih za stanište 1110 Pješčana dna trajno prekrivena morem

25.0

00

ZI, KONZ., OCD


I.2.1.-3 Uspostaviti program praćenja stanja 1110 Pješčanih dna trajno prekrivenih morem

2 Proveden program praćenja stanja 1110 Pješčanih dna trajno prekrivenih morem

*30

.00

0

*30

.00

0

*30

.00

0

ZI, KONZ., OCD



SPECIFIČNI CILJ I.3.: Utvrditi i istražiti stupanj očuvanosti 1130 Estuarija

INDIKATOR: Izrađeni izvještaji o provedenim istraživanjima 1130 Estuarija




I.3.1. Istražiti očuvanost 1310 Estuarija

I.3.1.-1 Provesti kartiranje staništa 1310 Estuarij

3 Karta staništa 1310 Estuarija

50

.00

0

50

.00

0

50

.00

0

ZI, KONZ., OCD, JU PP Velebit


I.3.1.-2 Provesti inventarizaciju karakterističnih vrsta za stanište 1310 Estuarij

3 Popis vrsta vezanih za stanište 1310 Estuarija

20

.00

0

20

.00

0



I.3.1.-3 Uspostaviti program praćenja stanja 1310 Estuarija

3 Proveden program praćenja stanja 1310 Estuarija

*70

.00

0

*70

.00

0



I.3.1.-4 Sudjelovati u izradi hidrodinamičkog modela zaslađenog sloja u Novigradskom moru za sva 4 godišnja doba

3 Ostvarena suradnja pri izradi hidrodinamičkog modela

100

.00

0

80

.00

0

ZI, KONZ., JU PP Velebit


I.3.1.-5 Sudjelovati u zaštiti plaža kroz projekte određivanja ekološki prihvatljivih kapaciteta plaža pod velikim pritiskom posjećivanja

1 Ostvarena suradnja u zaštiti plaža s jedinicama lokalne samouprave

ZI, KONZ., JLS, OCD

- Redoviti rad JU

*Učestalost monitoringa treba biti definirana sukladno nalazima kroz aktivnosti I.3.1-1 i I.3.1-2


SPECIFIČNI CILJ I.4.: Utvrditi i istražiti stupanj očuvanosti 1150 *Obalnih laguna

INDIKATOR: Izrađeni izvještaji o provedenim istraživanjima 1150 *Obalnih laguna

BR. DODATNA

MJERA AKTIVNOST P INDIKATOR

Period provođenja plana (2017. – 2026.) Suradnici

Troškovi aktivnosti


I.4.1. Istražiti očuvanost 1150 *Obalnih laguna

I.4.1.-1 Utvrditi prisutnost i provesti kartiranje staništa 1150 *Obalne lagune

1 Karta staništa 1150 *Obalnih laguna

7.0

00

ZI, KONZ., OCD


I.4.1.-2 Provesti inventarizaciju karakterističnih vrsta za stanište 1150 *Obalne lagune

1 Popis vrsta vezanih za stanište 1150 *Obalne lagune

*5.0

00

ZI, KONZ., OCD


I.4.1.-3 Uspostaviti program praćenja stanja 1150 *Obalnih laguna

1 Proveden program praćenja stanja 1150 *Obalnih laguna

**5.0

00

**5.0

00

**5.0

00

ZI, KONZ., OCD


*Ukoliko se kroz aktivnost I.4.1.1 utvrdi da na području ekološke mreže nije prisutno ovo stanište, aktivnosti I.4.1-2 i I.4.1-3 nije potrebno provoditi

**Učestalost monitoringa treba biti definirana sukladno nalazima kroz aktivnosti I.4.1-1 i I.4.1-2


SPECIFIČNI CILJ I.5.: Utvrditi i istražiti stupanj očuvanosti 1310 Muljevitih i pjeskovitih obala obraslih vrstama roda Salicornia / 1410 Mediteranskih sitina / 1420 Mediteranske i termoatlantske vegetacije halofilnih grmova

INDIKATOR: Izrađeni izvještaji oprovedenim istraživanjima staništa 1310 Muljevitih i pjeskovitih obala obraslih vrstama roda Salicornia / 1410 Mediteranskih sitina / 1420 Mediteranske i termoatlantske vegetacije halofilnih grmova

BR. DODATNA

MJERA AKTIVNOST P INDIKATORI




I.5.1.

Istražiti očuvanost 1310 Muljevitih i pjeskovitih obala obraslih vrstama roda Salicornia / 1410 Mediteranskih sitina / 1420 Mediteranske i termoatlantske vegetacije halofilnih grmova

I.5.1-1 Utvrditi prisutnost i provesti kartiranje staništa 1310 Muljevitih i pjeskovitih obala obraslih vrstama roda Salicornia* / Provesti kartiranje staništa 1410 Mediteranskih sitina / 1420 Mediteranske i termoatlantske vegetacije halofilnih grmova

1

Karta staništa 1310 Muljevitih i pjeskovitih obala obraslih vrstama roda Salicornia/1410 Mediteranskih sitina/1420 Mediteranske i termoatlantske vegetacije halofilnih grmova

60

.00

0

ZI, KONZ., OCD


I.5.1-2 Provesti inventarizaciju karakterističnih vrsta za ciljna staništa

1

Popis vrsta vezanih za stanište 1310 Muljevitih i pjeskovitih obala obraslih vrstama roda Salicornia/1410 Mediteranskih sitina/1420 Mediteranske i termoatlantske vegetacije halofilnih grmova

60

.00

0

ZI, KONZ., OCD


I.5.1.-3 Uspostaviti program praćenja stanja ciljnih staništa

1

Proveden program praćenja stanja 1310 Muljevitih i pjeskovitih obala obraslih vrstama roda Salicornia/1410 Mediteranskih sitina/1420 Mediteranske i termoatlantske vegetacije halofilnih grmova

**35.0

00

**35.0

00

**35.0

00

ZI, KONZ., OCD


*Ukoliko se kroz aktivnost I.5.1-1 utvrdi da na području ekološke mreže nije prisutno stanište 1310 Muljevitih i pjeskovitih obala obraslih vrstama roda Salicornia, aktivnosti I.5.1-2 i I.5.1-3 nije

potrebno provoditi

**Učestalost monitoringa treba biti definirana sukladno nalazima kroz aktivnosti I.5.1-1 i I.5.1-2


SPECIFIČNI CILJ I.6.: Podići svijest o važnosti očuvanja ciljnih stanišnih tipova na području ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more

INDIKATOR: Osmišljeni edukativni i interpretacijski programi i materijali

BR. DODATNA





I.6.1.

Podizati svijest o Natura 2000 obalnim i morskim staništima

I.6.1 -1. Osmisliti program edukacije i izraditi edukativni materijal o važnosti prisutnih morskih i obalnih staništa na području uvale Žabokrek i području ekološke mreže

1

Održane edukativne radionice

Edukativne brošure o uvali Žabokrek i području ekološke mreže

Ostvarene suradnje pri realizaciji ljetnih škola za studente

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

10.0

00

ZI, OCD, KONZ

80.000 Proračun JU

I.6.1.-2 Izgraditi edukacijske šetnice i promatračnice s info pločama na području uvale Žabokrek

2

Izrađena projektna dokumentacija

Izgrađena edukacijska šetnica i promatračnica s info pločama

45.0

00

50

0.0

00

50

0.0

00

50

0.0

00

100

.00

0

ZI, OCD, KONZ

1.645.000 Različiti fondovi

I.6.1-3.Postaviti info ploče na području JLS o ciljnim staništima

2 U suradnji s JLS, postavljeno 5 info ploča na području 5 JLS

50

.00

0

ZI, OCD, KONZ, JLS



4.1.2.2. TEMA II: Održivi razvoj sektora

Procjena stanja

Aktivnosti čovjeka mogu pozitivno ili negativno utjecati na očuvanje i upravljanje područjem

ekološke mreže. Budući da se protiv opasnosti, pritisaka i aktivnosti s negativnim učincima može

djelovati mjerama i aktivnostima upravljanja, ove su informacije temelj za definiranje načina

upravljanja područjem.

Ciljna staništa područja ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more u izravnoj su vezi s

kakvoćom voda na ovom području. Uzevši u obzir prostorne planove jedinica lokalne i regionlne

samouprave, kao i dostupne dokumente o stanju okoliša, kao glavni sektorski pritisci na morska i

obalna staništa te vode (prvenstveno rijeke Zrmanje, ali i okolnih pritoka koji se ulijevaju u

Novigradsko i Karinsko more), izdvojeni su: energetika, industrija, vodno gospodarstvo -

odvodnja, poljoprivreda, pomorski promet, turizam i ribarstvo (marikultura i ribolov).

Energetika

Na rijeci Zrmanji uzvodno od Obrovca, nalazi se RHE Velebit i njena akumulacija Razovac. Utjecaj

izgradnje RHE i akumulacije očituje se u promjeni prirodnog hidrološkog režima rijeke uzvodno i

nizvodno. Tako je na vodomjernoj stanici Jankovića Buk vidljivo značajno smanjenje minimalnih

protoka uslijed zadržavanja vode u akumulaciji (Bonacci i Roje-Bonacci, 2015). Uz to, predviđene

su još dvije hidroelektrane na Zrmanji (Zrmanja i Žegar), koje bi se nalazile uzvodno od postojeće

RHE Velebit. Planirani hidroenergetski zahvati mogu imati potencijalno negativan utjecaj na

staništa rijeke Zrmanje zbog promjene hidrološkog režima i neostvarenja ekološki prihvatljivog

protoka u nizvodnom toku. Kao posljedica prethodno navedenog može doći do promjena na

širem području Novigradskog mora prvenstveno zbog promijenjenog dotoka vode iz Zrmanje,

odnosno na stratifikaciju estuarija.

Industrija

Na području oko Novigradskog i Karinskog mora nema značajnije industrijske proizvodnje. Zone

pretežno industrijske namjene razvijene su oko grada Obrovca i na području Općine Jasenice.

Najveći problem i prijetnju ovom području predstavljaju bazeni nekadašnje tvornice glinice Jadral

kod Obrovca koji su trenutno u postupku sanacije. Nakon trogodišnje proizvodnje, u bazenima

tvornice ostale su znatne količine crvenog mulja i otpadne lužine koja dospijeva u okolno

područje. Sanacija bazena još nije do kraja završena, međutim Ministarstvo zaštite okoliša i

prirode je donijelo suglasnost 2015. godine za Sanacijski program „Bazeni crvenog mulja i lužine

bivše tvornice glinice Jasenice“ čiji rok provedbe je pet godina, odnosno sanacija bi trebala biti

dovršena do 2020. godine. Dodatni problem predstavlja i mazut koji nakon velikih oborina,

ispiranjem i procjeđivanjem kroz krško podzemlje, dospijeva u Zrmanju.

Vodno gospodarstvo - odvodnja otpadnih voda

Odvodnja otpadnih voda na većem dijelu područja obuhvata Plana trenutno nije adekvatno

riješena budući da se otpadne vode uglavnom ispuštaju u tlo ili izravno u obalno more bez

prethodnog pročišćavanja. Kolektorska/kanalizacijska odvodnja u priobalnom području uglavnom

je riješena tako da se prikupljene otpadne vode ispuštaju izravno ili preko jednostavnih taložnica,

kroz kraći ili dulji podmorski ispust u more. U mjestima bez izgrađenog javnog sustava odvodnje,

odvodnja otpadnih voda uglavnom je riješena sabirnim i septičkim jamama koje su ili propusne pa

se njihov sadržaj cijedi izravno u krško podzemlje i potencijalno ugrožava podzemlje, ili se njihov

sadržaj povremeno ispumpava i nekontrolirano prazni na tlo, u neki vodotok ili more.

Nepročišćene otpadne vode u velikoj mjeri mogu pridonijeti povećanju koncentracije hranjivih


tvari te time i eutrofikaciji koja može uzrokovati narušavanje ekološke ravnoteže. Navedeno može

biti problem naročito za vrijeme turističke sezone kada u relativno kratkom razdoblju može doći

do naglog povećanja broja ljudi, odnosno opterećenja komunalne infrastrukture uslijed povećanih

količina otpadnih voda. Iako sustav javne odvodnje s adekvatnim sustavom pročišćavanja ne

postoji u većini naselja, njihova izgradnja planirana je važećim dokumentima prostornog uređenja.

Urbanizacija (stanovanje, turizam, sport i rekreacija)

Osnovni pritisci koje generira urbanizacija odnose se na izgradnju građevinskih područja unutar i

izvan naselja, kao i prateće infrastrukture. Pri tome jedan od najznačajnijih pritisaka predstavlja

izgradnja i uređenje obalnih dijelova Novigradskog i Karinskog mora u turističke svrhe. Višestruki

planirani rast smještajnih kapaciteta (opisan u poglavlju 2.), neupitno predstavlja značajan rizik i

izazov vezano uz njegovu provedbu na održivi način koji neće narušiti stanje okoliša i prirode.

Navedeno uključuje uređenje plaža, izgradnju smještajnih kapaciteta, te luka i pristaništa.

Turističke zone na obalnom pojasu, predviđene su u Posedarju, Maslenici, Novigradu, Ribnici, D.

Karinu i Pridragi, a uglavnom se radi o turističkim naseljima (zona T2). Pri tome su najugroženiji

stanišni tipovi 1150, 1410 i 1420 koji su koncentrirani na relativno malim površinama južno od

naselja Posedarje gdje je planirana izgradnja turističkog naselja i uređenje plaže. Nadalje, turizam

podrazumijeva i naglo povećanje broja ljudi u relativno kratkom razdoblju turističke sezone, što

može uzrokovati opterećenje komunalne infrastrukture uslijed povećanih količina otpadnih voda.

Uzevši u obzir da odvodnja otpadnih voda na većem dijelu područja obuhvata Plana trenutno nije

adekvatno riješena, ovaj pritisak može imati značajan utjecaj na kakvoću voda. Osim toga, turizam

može uzrokovati i porast nautičkog prometa. Porast broja plovila, a time i porast korištenja

benzina ili dizelskoga goriva može dovesti do povećanog onečišćenja mora. Sidrenje nautičara u

prirodnim uvalama također može uzrokovati njihovo onečišćenje kao i degradaciju morskog dna.

Pomorski promet

Na području Novigradskog i Karinskog mora odvija se pomorski promet koji je intenzivnijeg

karaktera za vrijeme turističke sezone. Kao posljedica pomorskog prometa može se javiti

onečišćenje okoliša, odnosno postoji povećan rizik od incidentnih situacija zbog povećane

gustoće prometa i/ili nepropisnog prometovanja.

Poljoprivreda

Premda je riječ o krškom području, Općine Posedarje i Novigrad imaju povoljne uvjete za

poljoprivredu jer prirodni uvjeti prostora uz Novigradsko i Karinsko more (kao što je ekološka

dubina tla, dreniranost i dominantni način vlaženja te nagib terena i stjenovitost površine)

omogućavaju uspješnu poljoprivrednu proizvodnju. Potencijalno intenziviranje poljoprivrede

značilo bi i veći unos hranjivih tvari i pesticida koji ispiranjem dolaze u vodene ekosustave te

mogu imati nepovoljan utjecaj na stanje voda kao i na obalna i morska staništa. Nepročišćene

otpadne vode u velikoj mjeri mogu pridonijeti povećanju koncentracije hranjivih tvari te time i

eutrofikaciji. Podaci Hrvatskih voda (listopad, 2016.) pokazuju kako su pritoci u Novigradsko i

Karinsko more (Bašćica, Meka draga, Novigradska jaruga i Karišnica) već opterećeni povećanim

koncentracijama dušika i/ili fosfora te je stoga potrebno riješiti pitanje odvodnje i poticati održive

načine poljoprivredne proizvodnje kako bi se spriječio nepovoljan utjecaj na stanje voda.

Ribarstvo (ribolov i školjkarstvo)

Kod ribolovne prakse najviše problema predstavlja športsko-rekreacijski ribolov s obzirom da

nema nadzora te ne postoji evidencija dozvola, lovi se bez dozvole, lovi se alatima koje dozvola

ne dopušta (puno veći broj udica na parangalu i sl.). Kao rješenje, nameće se potreba za jačim

nadzorom koji je moguće ostvariti kroz sustavnu suradnju JU Natura Jadera s Ribarskom


inspekcijom, Pomorskom policijom i Lučkom kapetanijom. Nažalost, još uvijek je prisutna i praksa

ribolova „dinamitom“. Što se školjkarstva tiče, postojeći kapacitet proizvodnje iznosi 350 t/a i

odvija se na ukupno 7 uzgajališta, a planirana buduća 3 uzgajališta s dodatnih 250 t/a godišnje

iznose tek 60% od mogućeg maksimalnog kapaciteta Novigradskog i Karinskog mora za uzgoj.

Utjecaj ove djelatnosti na okoliš, prisutan je kroz emisiju pseudofecesa na morskog dno i

zasjenjenje morskog dna ispod uzgojnih instalacija što za posljedicu može imati promjenu,

odnosno degradaciju staništa ispod uzgojnih instalacija.

Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu (OPEM) je postupak kojim se ocjenjuje utjecaj plana,

programa ili zahvata, samog kao i s drugim planovima, programima ili zahvatima, na ciljeve

očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Kao mehanizam očuvanja područja ekološke

mreže, postupak ocjene prihvatljivosti plana, programa ili zahvata omogućava učinkovito

upravljanje područjem ekološke mreže. OPEM se može provesti na dva načina; ili kao samostalni

postupak, ili kao dio postupka PUO, odnosno SPUO. OPEM se provodi u sklopu postupka PUO za

one zahvate za koje je PUO potreban (kao što je definirano Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13,

153/13 i 78/15) i Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17)) i kao samostalni

postupak za ostale zahvate. Javna ustanova može u ove postupke biti uključena kroz rad

stručnog savjetodavnog povjerenstva ili kroz mogućnost sudjelovanja u okviru javne rasprave.

Trenutno se nitko od djelatnika JU ne nalazi na popisu članova stručnog savjetodavnog

povjerenstva temeljem čl. 87. Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13 i 78/15), što je potrebno

promijeniti kako bi se doprinijelo zaštiti ovog područja ekološke mreže kao i drugih područja

ekološke mreže za koje je JU Natura Jadera nadležna.

S obzirom na sve navedeno, definiran je slijedeći opći cilj, te pripadajuće mjere i aktivnosti

upravljanja.

Opći cilj II: Poticati održivi zajednički razvoj sektora ribarstva i marikulture, poljoprivrede, turizma

i infrastrukture.


OPĆI CILJ II: POTICATI ODRŽIVI ZAJEDNIČKI RAZVOJ SEKTORA RIBARSTVA I MARIKULTURE, POLJOPRIVREDE, TURIZMA I INFRASTRUKTURE

SPECIFIČNI CILJ II.1.: Poticanje suradnje s različitim sektorima

INDIKATOR: Broj realiziranih suradnji

BR. DODATNA



Trošak aktivnosti


II.1.1.

Osmisliti program suradnje s dionicima u prostoru kroz radionice i edukativni materijal u duhu održivog razvoja turizma, kulturne baštine, lokalne poljoprivrede i akvakulture

II.1.1-1 Osmisliti program edukacije ribara o korištenju ribolovnih alata i njihovog utjecaja na morska staništa, prevenciji krivolova i prednostima uspostave no-take zona

3

Radionica za ribare

Brošura vezana za prevenciju krivolova na području ekološke mreže

2.0

00

2.0

00

2.0

00

MP, JLS, MZOE, UR

6.000,00 Različiti fondovi

II.1.1-2 Poticati suradnju s inspekcijskim službama

1 Radni sastanci JU i inspekcijske službe

MP, JLS, MZOE, IZP

- Redovan rad JU

II.1.1.-3 Osmisliti i provoditi program edukacije poljoprivrednika s ciljem poticanja ekološki prihvatljivog načina uzgoja uključujući i razvoj održive akvakulture

2

Ostvarena suradnja

Edukativni materijal

Provedene radionice

2.0

00

2.0

00

2.0

00

MP, JLS, SS, UR


II.1.1.-4. Osmisliti i provoditi program s turističkim zajednicama s ciljem promocije područja ekološke mreže i edukacije posjetitelja

2 Radionica za turističke zajednice

Brošura za turiste

2.0

00

2.0

00

2.0

00

2.0

00

2.0

00

TZ, JLS, MZOE


II.1.1.-5. Sudjelovanje u izradi programa promocije kulturne baštine

1 Ostvarena suradnja s nadležnim KO

MK-KO, TZ, JLS,

- Redovan rad JU

II.1.1.-6 Poticati izradu programa kartiranja usluga ekosustava na području ekološke mreže

1 Ostvarena suradnja na programu kartiranja usluga ekosustava

MZOE, ZI, KONZ. TZ, JLS, MP

- Različiti fondovi


II.1.2

Djelovati kroz uspostavljene instrumente zaštite prirode i okoliša te prostornog planiranja

II.1.2.-1 Sudjelovati u uspostavljenim zakonskim procedurama (SPUO, PUO, OPPUO, OPEM, GOPEM, izmjene i dopune PPUO/G, ID PP ZŽ)

1

Sudjelovanje u radu savjetodavnih-stručnih povjerenstava i javnim raspravama

JLS, MZOE, UOPUZOKP

-

Trošak sudjelovanja osigurano kroz troškove postupaka


Tablica u nastavku daje pregled ciljeva očuvanja i osnovnih mjera očuvanja za Natura 2000

stanišne tipove te je navedena i poveznica s brojem upravljačkih aktivnosti Plana koji se odnosi na

određeno stanište.

Tablica 4.1-1 Popis osnovnih mjera i njihov odnos prema aktivnostima Plana

IDENTIFIKACIJSKI BROJ

PODRUČJA NAZIV PODRUČJA

HRVATSKI NAZIV VRSTE/HRVATSKI NAZIV STANIŠTA

ZNANSTVENI NAZIV VRSTE /

ŠIFRA STANIŠNOG

TIPA

OSNOVNE MJERE AKTIVNOST

PLANA

HR4000030 Novigradsko i Karinsko more

Pješčana dna trajno prekriveno morem

1110 Očuvati povoljne stanišne uvjete održavanjem kakvoće morske vode;

I.1.1 -1 I.1.2 -1 I.1.2 -2



1110 Regulirati uporabu ribolovnih alata koji oštećuju/uništavaju stanišni tip;

II.1.1--1



1110

Ne dopustiti komercijalno iskorištavanje mulja i vađenje pijeska te ograničiti gradnju i betoniranje obale na području rasprostiranja stanišnog tipa i u neposrednoj blizini pješčanih plaža;

II.1.2.-1



1110 Odrediti ekološki prihvatljive kapacitete plaža pod velikim pritiskom posjećivanja;

A.3.1.-5


Estuariji 1130 Očuvati povoljne stanišne uvjete održavanjem kakvoće morske i slatke vode;

I.1.1 -1 I.1.2 -1 I.1.2 -2


Estuariji 1130 Regulirati uporabu ribolovnih alata koji oštećuju ovaj stanišni tip;

II.1.1--1


Estuariji 1130 Ne dopustiti uzgajališta bijele ribe;

II.1.2.-1


Obalne lagune* 1150 Očuvati povoljne stanišne uvjete u laguni održavanjem dobre kakvoće vode;

I.1.1 -1 I.1.2 -1 I.1.2 -2


Obalne lagune* 1150 Očuvati stalnu povezanost s morem;

II.1.2.-1


Obalne lagune* 1150 Ne dopustiti gradnju i nasipanje mora te zatrpavanje lagune;

II.1.2.-1


Obalne lagune* 1150 Ne dopustiti odlaganje otpada antropogenog porijekla;

II.1.2.-1, I.6.1 -1.


Obalne lagune* 1150 Ne dopustiti komercijalno iskorištavanje mulja i vađenje pijeska;

II.1.2.-1


Obalne lagune* 1150

Ne dopustiti uporabu ribolovnih alata koji oštećuju/ uništavaju stanišni tip

II.1.1--1


Muljevite obale obrasle vrstama roda Salicornia i drugim jednogodišnjim halofitima

1310 Ne dopustiti nasipavanje obale;

II.1.2.-1



1310 Ne dopustiti građevinske radove na stanišnom tipu i u njegovoj blizini;

II.1.2.-1


IDENTIFIKACIJSKI BROJ

PODRUČJA NAZIV PODRUČJA

HRVATSKI NAZIV VRSTE/HRVATSKI NAZIV STANIŠTA

ZNANSTVENI NAZIV VRSTE /

ŠIFRA STANIŠNOG

TIPA

OSNOVNE MJERE AKTIVNOST

PLANA



1310 Ne dopustiti komercijalno iskorištavanje mulja;

II.1.2.-1


Mediteranske sitine (Juncetalia maritimi)


II.1.2.-1


Mediteranske sitine (Juncetalia maritimi)

1410

Ne dopustiti građevinske radove na stanišnom tipu i građevinske radove u blizini stanišnog tipa kojima se uništava stanište;

II.1.2.-1


Mediteranska i termoatlantska vegetacija halofilnih grmova (Sarcocornetea fruticosi)


II.1.2.-1


Mediteranska i termoatlantska vegetacija halofilnih grmova (Sarcocornetea fruticosi)

1420

Ne dopustiti građevinske radove na stanišnom tipu i građevinske radove u blizini stanišnog tipa kojima se uništava stanište;

II.1.2.-1


4.2. UPRAVLJANJE ZNAČAJNIM KRAJOBRAZOM KANJON ZRMANJE

4.2.1. Vizija

Vizija upravljanja Značajnim krajobrazom Kanjon Zrmanje, definirana je u suradnji s dionicima

participativnog planskog procesa:

Značajni krajobraz Kanjon Zrmanje, prostor je iznimnih prirodnih i kulturnih krajobraznih

vrijednosti, u kojem lokalno stanovništvo, korisnici prostora i zaposlenici Javne ustanove

Natura Jadera, međusobnom suradnjom pridonose održivom razvoju, te uspostavi i

očuvanju dobrog stanja prirodnih procesa i krajobraznih vrijednosti područja.

Planom predviđene aktivnosti i donošenje odluka moraju biti u skladu s ovom vizijom koja

odražava ciljeve razvoja i smjernice za upravljanje.

4.2.2. Teme, opći cilj, specifični ciljevi i aktivnosti

4.2.2.1. TEMA A: Zaštita i očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti krajobraza

Procjena stanja

Budući da je smješteno na razmeđi nekoliko prirodno-geografskih cjelina dinarskog krša, područje

Značajnog krajobraza Kanjon Zrmanje odlikuju znatna biološka i geomorfološka, te krajobrazna

raznolikost. Uz to, zbog povoljnog geostrateškog položaja, područje je naseljavano od

prapovijesti i antike sve do danas, a tragovi toga vidljivi su u formi pojedinačnih materijalnih

kulturnih dobara na nekoliko lokaliteta.

Geomorfološka raznolikost

Geomorfološka forma kanjona Zrmanje koji predstavlja jedan od najljepših hrvatskih fenomena u

kršu, temelj je identiteta Značajnog krajobraza i osnovno obilježje zbog kojeg je ovo područje

zaštićeno. Uz to, georaznolikost je značajan prirodni čimbenik na kojem se temelje biološka

raznolikost te osnovna vizualna i ambijentalna obilježja područja.

Trenutno je geomorfološka raznolikost kanjona Zrmanje najvećim dijelom očuvana u svojoj

izvornoj prirodnoj formi, no potencijalne pritiske predstavljaju promjene prirodne morfologije

terena, tj. kanjonskih strana i/ili ruba kanjona, do kojih može doći uslijed širenja postojećih i

planiranja novih građevinskih područja i eksploatacije mineralnih sirovina. Uz sjeverni rub kanjona

nalaze se dva postojeća manja naselja – Rončevići i Maričići, te površina planirana za zabavni park

koja je predviđena na području Pariževačke glavice. Osim toga, na predjelu kanjona uz grad

Obrovac, predviđeno je širenje građevinskog područja naselja na relativno blagim sjevernim

padinama kanjona unutar Značajnog krajobraza. Iako postojeća građevinska područja ne

predstavljaju znatnu degradaciju krške forme kanjona, potencijalno daljnje širenje i gradnja mogu

dovesti do degradacije krških struktura, posebice ukoliko se planiraju na lokalitetima koji su

iznimno osjetljivi i/ili vrijedni, poput rubova kanjonskih strana. Postojeću degradaciju krške

strukture ruba kanjona predstavljaju i nesanirani otvoreni kopovi i nasipi jalovine nekadašnjih

eksploatacijskih polja, od kojih se manji dio nalazi unutar granica Značajnog krajobraza (predio

Čajer). Pri tome osim postojeće degradacije, potencijalnu ugrozu krške forme kanjona predstavlja

moguće buduće širenje eksploatacije mineralnih sirovina duž kanjonskog ruba.

S obzirom na to da do sada nisu vršena detaljna istraživanja geomorfološke raznolikosti kanjona,

kao osnovu za zaštitu i očuvanje ove prirodne vrijednosti potrebno je sustavno inventarizirati i

zabilježiti geomorfološka obilježja područja, s naglaskom na posebno atraktivne i/ili osjetljive


podzemne i nadzemne geomorfološke oblike. Navedeno uključuje istraživanje i kartiranje

speleoloških objekata, te izradu geomorfološke karte s posebnim osvrtom na izdvajanje područja

naglašenih geomorfoloških vrijednosti. Osim što će poslužiti kao temelj za usmjeravanje budućeg

razvoja van iznimno osjetljivih i/ili vrijednih krških struktura, svrha navedenih istraživanja je da

služe i kao osnova za planiranje promotivnih, interpretacijskih i posjetiteljskih programa

Značajnog krajobraza.

Biološka raznolikost

Specifična kombinacija ekoloških faktora koji se javljaju na području Značajnog krajobraza Kanjon

Zrmanje, pogoduje razvoju osebujnih staništa, flore i faune. Unatoč tome, područje nije sustavno

istraživano pa tako ne postoje pouzdani podaci o bioraznolikosti, odnosno prisutnoj flori i fauni

šireg područja. Prema podacima o flori šireg područja (HAOP, 2016), u kanjonu Zrmanje moguća

je pojava točila na kojima uspijevaju samo biljke točilarke odnosno njihove zajednice prilagođene

takvom specifičnom staništu. Također, moguća je rasprostranjenost i hazmofitske vegetacije

stjenjača pukotinjarki koja se razvija u pukotinama suhih vapnenačkih stijena. Najnovija

istraživanja faune provedena su u okviru projekta Turistička valorizacija bioloških sastavnica

kanjona Zrmanje od Obrovca do ušća (BIOM, 2013). Zabilježen je veći broj ptica i beskralješnjaka,

te manji broj sisavaca, gmazova i vodozemaca. Budući da ušće Zrmanje predstavlja prijelazne

vode u donjem dijelu rijeke Zrmanje prisutno je više od 40 vrsta morskih riba (Dulčić, Matić Skoko,

2014).

S obzirom na slabu istraženost bioraznolikosti ovog područja, trenutno stanje vrsta i staništa na

području kanjona nije moguće precizno procijeniti, stoga je svakako potrebno potaknuti

sustavnija istraživanja koja će uključiti kopnene i vodene ekosustave unutar kanjona Zrmanje. Pri

tome je važno napomenuti da je vodotok Zrmanje unutar Značajnog krajobraza, ujedno dio

ciljnog staništa područja ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more – 1130 Estuarij, a Planom

upravljanja za navedeno ciljno stanište ekološke mreže, propisana je provedba istraživanja

(kartiranje, inventarizacije i monitoring). S obzirom na to, predlaže se iz rezultata ovih istraživanja

izdvojiti podatke za donji tok Zrmanje. Na osnovi rezultata svih navedenih istraživanja, moguće je

planirati daljnje aktivnosti zaštite i očuvanja kopnenih i vodenih vrsta i staništa. Uz to, navedena

istraživanja također će poslužiti kao osnova za planiranje promotivnih, interpretacijskih i

posjetiteljskih programa.

Kao glavni sektorski pritisci koji uvelike mogu utjecati na stanje biološke raznolikosti kanjona, u

prvom redu samog vodotoka Zrmanje, prepoznati su: (1) energetska proizvodna postrojenja, tj.

jedna postojeća RHE Velebit i dvije HE planirane uzvodno koje mogu uzrokovati promjene

prirodnog hidrološkog režima rijeke i stanišnih uvjeta u vodotoku; zatim (2) ostaci nekadašnje

tvornice glinice Jadral kod Obrovca, tj. ostaci mazuta i nesanirani bazeni u kojima su preostale

znatne količine crvenog mulja i otpadne lužine, a koji ispiranjem mogu dospjeti u vodene

ekosustave te tako uzrokovati pogoršanje ekološkog (i kemijskog) stanja voda Zrmanje što se

direktno odražava i na pripadajuće biocenoze; i (3) odvodnja otpadnih voda bez adekvatnog

pročišćavanja koja također može uzrokovati pogoršanje ekološkog (i kemijskog) stanja voda

Zrmanje, kao i pripadajućih biocenoza.

Pri tome prepoznati sektorski pritisci nisu u direktnoj nadležnosti JU Natura Jadera, stoga

upravljački pristup podrazumijeva konzultacije i suradnju JU s nadležnim institucijama pojedinog

sektora, kao i tijelima lokalne i regionalne samouprave. U skladu s tim, upravljačke aktivnosti koje

se odnose na uspostavu suradnje s ciljem pronalaska rješenja za opisane pritiske, navedene su u

Temi C - Održivo korištenje prirodnih dobara.


Kulturno-povijesna baština

Područje Značajnog krajobraza Kanjon Zrmanje obuhvaća nekoliko evidentiranih arheoloških

lokaliteta, tj. ostatke nekadašnjih utvrda smještenih uz sam kanjonski rub, u blizini ušća. Radi se o

utvrdama Otišna na predjelu Bojnik, te Pržunac na kruševačkoj i Šibenik na jaseničkoj strani

kanjona koje potječu još od prapovijesti, a u rimskom i srednjovjekovnom razdoblju za vrijeme

osmanlija, bile su u funkciji nadziranja trgovačkog puta kanjonom Zrmanje od ušća do Obrovca.

Danas su vidljivi tek ostaci nekadašnjih utvrda. S obzirom da su bile u funkciji stražarnica,

smještene su na atraktivnim lokacijama s kojih je omogućen pregled nad kanjonom, no danas

uglavnom nisu pristupačne. Uz to, na širem prostoru uz Otišnu, južno od ušća Zrmanje,

evidentirano je i šire arheološko područje.

Kulturno-povijesna baština predstavlja važan dio identiteta ne samo Značajnog krajobraza, već i

šireg područja, no njena vrijednost trenutno nije prepoznata, naglašena i promovirana u prikladnoj

mjeri. Arheološki lokaliteti s ostacima nekadašnjih utvrda nisu dovoljno istraženi, teško su

dostupni i neuređeni. S obzirom na to, predlaže se u suradnji s nadležnim konzervatorskim

odjelom poticati izradu konzervatorskih podloga za evidentirane arheološke lokalitete na

području kanjona, te arheološka istraživanja na predjelu oko gradine na Bojniku s ciljem

identifikacije, analize stanja i valorizacije, te prema potrebi propisivanja mjera očuvanja ovih

kulturno-povijesnih vrijednosti. U konačnici, navedena istraživanja također mogu poslužiti kao

osnova za planiranje promotivnih, interpretacijskih i posjetiteljskih programa Značajnog

krajobraza.

Uz to, postoji znatan potencijal za tematsko-povijesno i prostorno povezivanje kulturnih dobara u

neposrednoj blizini Značajnog krajobraza, s onima unutar granica zaštićenog područja, te njihovo

korištenje u turističkoj ponudi i promociji Značajnog krajobraza. Neposredno uz područje

Značajnog krajobraza Kanjon Zrmanje, nalazi se zaštićeno kulturno dobro, kulturno-povijesna

cjelina grada Obrovca koja se razvila kao suburbium srednjovjekovne utvrde na brežuljku. Radi se

o tvrđavi Kurjakovića / Obrovac koja je danas evidentirano kulturno dobro, očuvano u prilično

dobrom stanju.

Ukupna krajobrazna raznolikost

Značajni krajobraz Kanjon Zrmanje odlikuje se bogatstvom prirodnih i kulturno-povijesnih

vrijednosti, koje prostor čine vizualno i ambijentalno izuzetno privlačnim i vrlo vrijednim.

S obzirom na prethodno utvrđene razvojne pritiske s jedne, i atraktivnost prostora s druge strane,

naročito je važno u budućem razvoju djelatnosti, odnosno prostornom planiranju primijeniti

politiku integralnog i održivog pristupa koje u obzir uzima zaštitu prirode. U tu svrhu predlaže se

izraditi krajobraznu studiju Značajnog krajobraza Kanjon Zrmanje (studiju krajobraznog

vrednovanja) koja bi služila kao stručna podloga pri izmjenama i dopunama prostorno-planske

dokumentacije. Svrha studije je dati sveobuhvatnu detaljnu analizu i vrednovanje prirodnih i

kulturnih krajobraznih elemenata, te u konačnici smjernice za njihovo očuvanje, unaprjeđenje i

održivo korištenje koje bi se implementirale u prostorno-plansku dokumentaciju..

Opći cilj: Zaštititi i očuvati ukupnu krajobraznu raznolikost kanjona Zrmanje, njegovih prirodnih i

kulturnih vrijednosti, te omogućiti uvjete za unapređenje stanja.


TEMA A: ZAŠTITA I OČUVANJE PRIRODNIH I KULTURNIH VRIJEDNOSTI KRAJOBRAZA

OPĆI CILJ A: Zaštititi i očuvati ukupnu krajobraznu raznolikost kanjona Zrmanje, njegovih prirodnih i kulturnih vrijednosti, te omogućiti uvjete za unapređenje stanja

SPECIFIČNI CILJ A1: Postići i/ili očuvati povoljno stanje geomorfološke raznolikosti Značajnog krajobraza

INDIKATOR CILJ A1: Inventarizirana i valorizirana geomorfološka raznolikost

BR. AKTIVNOST P INDIKATOR Period provođenja plana (2017. – 2026.)

Suradnici 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

A1-1 Provesti istraživanje i kartiranje speleoloških objekata. 2 Izrađen je izvještaj o istraživanju.

Izrađena je karta speleoloških objekata.

30

.00

0

30

.00

0

ZI, OCD, KONZ

A1-2 Izraditi geomorfološku kartu Značajnog krajobraza s posebnim osvrtom na izdvajanje područja naglašenih geomorfoloških vrijednosti.

2 Izrađena je geomorfološka karta.

15.0

00

ZI, OCD, KONZ

SPECIFIČNI CILJ A2: Postići i/ili očuvati povoljno stanje vrsta i staništa na području Značajnog krajobraza

INDIKATOR CILJ A2: Utvrđeno postojeće stanje vrsta i staništa i osigurano kontinuirano praćenje stanja


Suradnici 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

A2-1 Provesti istraživanje i kartiranje kopnenih staništa na području Značajnog krajobraza, na temelju rezultata definirati popis indikatorskih vrsta i staništa, te osigurati kontinuirano praćenje stanja.

2

Izrađen je izvještaj o istraživanju.

Izrađena lista indikatorskih kopnenih vrsta i staništa.

Izrađen plan praćenja stanja.

Izrađeno izvješće praćenja stanja.

60

.00

0

60

.00

0

ZI, KONZ, OCD

A2-2 Provesti detaljnu inventarizaciju flore na području Značajnog krajobraza, te osigurati kontinuirano praćenje stanja.

2

Izrađen je izvještaj o inventarizaciji.

Izrađen plan praćenja stanja.

Izrađeno izvješće praćenja stanja.

75.0

00

75.0

00

ZI, KONZ, OCD

A2-3 Provesti istraživanje rasprostranjenosti endemičnih vrsta na području Značajnog krajobraza te na osnovi dobivenih rezultata izraditi plan očuvanja.

2 Izrađen je izvještaj o istraživanju.

Izrađen plan očuvanja endemičnih vrsta.

25.0

00

25.0

00

ZI, KONZ, OCD

A2-4 Na temelju rezultata inventarizacije ciljnog staništa područja ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more - 1130 Estuariji, definirati popis indikatorskih vrsta za donji tok Zrmanje.

3 Izrađena lista indikatorskih vrsta za donji tok Zrmanje.

**

** ZI, KONZ.,

OCD



OPĆI CILJ A: Zaštititi i očuvati ukupnu krajobraznu raznolikost kanjona Zrmanje, njegovih prirodnih i kulturnih vrijednosti, te omogućiti uvjete za unapređenje stanja

A2-5 Iz rezultata monitoringa ciljnog staništa područja ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more - 1130 Estuariji, izdvojiti podatke za donji tok Zrmanje.

3 Izrađeno izvješće praćenja stanja. ** ** ** ZI, KONZ.,

OCD

** Financije za provedbu inventarizacije i monitoringa ciljnog staništa ekološke mreže, predviđeni su iz vanjskih izvora, a troškovi ovih aktivnosti procijenjeni su u Planu upravljanja ekološkom mrežom. S obzirom na to da će se koristiti rezultati inventarizacije i monitoringa ciljnog staništa ekološke mreže, pretpostavljeno je da ove dvije upravljačke aktivnosti ne predstavljaju dodatne troškove, već podrazumijevaju stručnu interpretaciju rezultata prethodno obavljenih istraživanja. Učestalost monitoringa treba biti definirana sukladno nalazima prethodne aktivnosti.


SPECIFIČNI CILJ A3: Zaštiti i očuvati materijalnu kulturnu baštinu na području kanjona Zrmanje

INDIKATOR CILJ A3: Ostvarena suradnja s nadležnim konzervatorskim odjelom u svrhu zaštite i očuvanja materijalne kulturne baštine


Suradnici 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

A3-1

Poticati izradu konzervatorskih podloga za evidentirane arheološke lokalitete na području kanjona - utvrde Pržunac, Šibenik i Otišnu na Bojniku s ciljem identifikacije, analize stanja i valorizacije, te prema potrebi propisivanja mjera očuvanja ovih kulturno-povijesnih vrijednosti.

1

Izrađeni su izvještaji o ostvarenim suradnjama s ciljem poticanja izrade konzervatorskih podloga za evidentirane arheološke lokalitete - utvrde Pržunac, Šibenik i Otišnu.

2.0

00

2.0

00

2.0

00

MK – KO, ZI, OCD, JLS, JRS

A3-2 Poticati arheološka istraživanja na području evidentiranog arheološkog područja koje obuhvaća širi predio oko gradine na Bojniku.

1 Izrađeni su izvještaji o ostvarenim suradnjama s ciljem poticanja provedbe arheološkog istraživanja.

2.0

00

2.0

00

MK – KO, ZI, OCD, JLS, JRS

SPECIFIČNI CILJ A4 : Očuvati i unaprijediti područje visoko vrijednog krajobraza kanjona Zrmanje

INDIKATOR CILJ A4: Izrađena stručna podloga za zaštitu i očuvanje ukupne krajobrazne raznolikosti kanjona


Suradnici 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

A4-1 Izraditi i implementirati krajobraznu studiju Značajnog krajobraza Kanjon Zrmanje kao prostorno-plansku stručnu podlogu.

3

Izrađena je krajobrazna studija.

Izrađeni su izvještaji o ostvarenim suradnjama s ciljem integracije mjera iz krajobrazne studije u prostorno-plansku dokumentaciju lokalne i regionalne razine.

30

.00

0

KONZ, ZI, UOPUZOKP


4.2.2.2. TEMA B: Održivo korištenje prirodnih dobara

Procjena stanja

Temeljno obilježje Značajnog krajobraza je izvorna prirodnost osebujnog geomorfološkog

fenomena - kanjona Zrmanje. Drugim riječima, njegova obilježja nisu primarno rezultat interakcije

čovjeka i prirode, odnosno nisu nastala pod utjecajem određene ljudske djelatnosti kojom bi

trebalo upravljati. No s druge strane, razvoj gospodarskih djelatnosti koji ne vodi brigu o

održivom korištenju prirodnih dobara, u prvom redu voda, te mineralnih sirovina, ali i samog

prostora koji je temeljni preduvjet za razvoj, lako može narušiti temeljna obilježja ovog zaštićenog

područja. Pri tome su kao glavni sektorski pritisci unutar samog područja prepoznati urbanizacija,

eksploatacija mineralnih sirovina i riječni promet.

Područje stjenovitog kanjona Zrmanje nizvodno od Obrovca karakterizira očuvana prirodnost i

gotovo da nema degradirajućih elemenata jer prostor zbog nedostupnosti najvećim dijelom nije

zahvaćen postojećom i/ili planiranom gradnjom i razvojem gospodarskih djelatnosti. Iznimka su

tri lokacije uz sjeverni rub kanjona gdje se nalaze postojeća i planirana građevinska područja. Radi

se o dva postojeća manja naselja – Rončevići i Maričići, te površini planiranoj za zabavni park koja

je predviđena na području Pariževačke glavice. Iako se sva tri područja većim dijelom prostiru uz

rub kanjona van zaštićenog područja, manjim se dijelom nalaze i unutar njega. S obzirom da su

navedena građevinska područja nalaze na vizualno istaknutim i osjetljivim rubnim predjelima

kanjona, predlaže se prostorno-planskim odredbama definirati detaljne smjernice i uvjete gradnje

na način da se buduća gradnja proporcijama i oblikovnim karakteristikama maksimalno prilagodi

prirodnim datostima i lokalnoj graditeljskoj tradiciji. Nadalje, nekadašnji razvoj rudarstva koji nije

bio utemeljen na principima održivog korištenja prirodnih dobara, ostavio je traga uz južni rub

kanjona, na predjelu Stari gaj, gdje se nalaze nesanirani otvoreni kopovi i nasipi jalovine

nekadašnjih eksploatacijskih polja – Dalmatinskih rudnika boksita. Pri tome se manji dio ovih

površina nalazi unutar granica Značajnog krajobraza (predio Čajer), dok se većina preostalih

proteže neposredno uz samu granicu (predio iznad Punat Miljanića). S obzirom da napuštena

eksploatacijska polja predstavljaju vizualnu degradaciju prostora koja je saglediva sa šireg

područja kanjona, te da ujedno postoji rizik od formiranja ilegalnih odlagališta otpada, potrebno je

poticati njihovu sanaciju. Osim toga, buduću eksploataciju mineralnih sirovina, koja je predviđena

južno od postojećih kopova, potrebno je svesti u održive okvire donošenjem prostorno-planskih

odredbi koje su u skladu sa zaštitom prirode. S obzirom na iznimnu atraktivnost ovog područja i

činjenicu da je većim dijelom dostupno jedino plovnim putem, sezonski se na Zrmanji odvija

izletnički riječni promet, a uglavnom se radi o turističkim turama brodom. Pri tome u slučaju

intenzivnijeg prometa i/ili nepropisnog prometovanja postoji rizik od oštećenja podvodnih i

priobalnih staništa, naročito za niskog vodostaja, stoga je nužno uspostaviti i održavati sustav

regulacije (zabrana sidrenja, oznake plovnog puta) i nadzora riječnog prometa (pomorska

policija).

Područje kanjona Zrmanje kod Obrovca odlikuju manje vizualno doživljajne vrijednosti, budući da

zahvaća periferne dijelove urbanog tkiva grada Obrovca - groblje i nogometno igralište koji su

smješteni na dolinskom proširenju neposredno uz rijeku. Pri tome dolinsko proširenje ima

potencijal da se osmisli kao gradska zelena površina s naglašenim boravišnim, rekreacijskim,

ekološkim i estetskim funkcijama, prilagođena postojećim krajobraznim obilježjima područja.

Ponad dolinskog proširenja, na relativno blagim padinama kanjona, predviđen i neizgrađeni dio

građevinskog područja naselja grada Obrovca. Sjeverno od ovog područja, odnosno uz sam rub

Značajnog krajobraza, planirano je širenje građevinskog područja naselja Grkovac na zaravni

sjeverno od kanjona. S obzirom da se navedena građevinska područja nalaze na vizualno


istaknutim i osjetljivim rubnim predjelima kanjona, predlaže se prostorno-planskim odredbama

definirati detaljne smjernice i uvjete gradnje kojima bi se minimizirala promjena morfologije terena

i gradnja maksimalno prilagodila prirodnim datostima.

Osim toga, pojedini sektorski pritisci, odnosno korištenje prirodnih resursa izvan područja

Značajnog krajobraza, također mogu predstavljati rizik za očuvanje njegovih prirodnih i vizualnih

vrijednosti. Navedeno se posebice odnosi na vodeni ekosustav Zrmanje uzvodno od granica

zaštićenog područja, čija kakvoća vode i vodni režim mogu izravno utjecati na ekološka i vizualna

obilježja samog zaštićenog područja. Pri tome glavne razvojne pritiske na vodni resurs Zrmanje

predstavlja razvoj energetike, ostaci nekadašnje industrije i odvodnja otpadnih voda.

Zahvaćanje vode iz Zrmanje za postojeću RHE Velebit, a potencijalno i za nekoliko planiranih HE

uzvodno, mogu uzrokovati promjene hidrološkog režima, što posljedično dovodi do promjena

stanišnih uvjeta u vodotoku, odnosno u distribuciji površina pod močvarnom i poplavnom

vegetacijom, te mjestimičnu eroziju obale koja se može odraziti u smanjenju vizualnih kvaliteta

krajobraza. Kako bi se ovo spriječilo, nužno je provoditi kontroliranu razinu zahvaćanja vode koja

osigurava ekološki prihvatljiv protok. Zbog nesaniranih ostataka nekadašnje tvornice glinice

(bazeni crvenog mulja i lužine, mazut), postoji rizik od zagađenja tla onečišćujućim tvarima koje

ispiranjem mogu dospjeti u vodene sustave, te tako uzrokovati pogoršanje ekološkog (i

kemijskog) stanja voda Zrmanje što se direktno odražava i na pripadajuće biocenoze. Pri tome bi

sanacijski program bazena crvenog mulja i lužine trebao bi biti proveden do 2020. godine. Do

pogoršanja ekološkog (i kemijskog) stanja voda Zrmanje, kao i pripadajućih biocenoza, može doći

i uslijed ispuštanja otpadnih voda iz sustava javne odvodnje bez adekvatnog pročišćavanja. Iako

grad Obrovac trenutno nema pročistač otpadnih voda, planiranja je njegova gradnja.

S obzirom na to da navedeni sektorski pritisci nisu u direktnoj nadležnosti JU Natura Jadera,

nužno je uspostaviti ili pojačati suradnju sa svim korisnicima prostora i nadležnim institucijama

(tijelima regionalne i lokalne samouprave, pravnom osobom za upravljanje vodama,

gospodarskim subjektima, inspekcijskim službama i dr.) kako bi se očuvalo dobro stanje te

osiguralo održivo i učinkovito upravljanje područjem.

Uz to, naročito je važno sudjelovati u postojećim procedurama koje su zakonska obaveza u

procesu prostornog planiranja i gradnje, a ujedno služe kao mehanizmi zaštite prirode. Navedeno

podrazumijeva postupke: (1) izmjena i dopuna prostorno-planske dokumentacije (na lokalnoj i

regionalnoj razini, DPU i UPU); (2) postupke strateške procjene utjecaja strategije, plana ili

programa na okoliš (SPUO); (3) procjene utjecaja zahvata na okoliš (PUO); kao i (4) prethodne /

glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu (OPEM / GOPEM) budući da je vodotok Zrmanje

dio ekološke mreže. Svaka od navedenih procedura uključuje javnu raspravu u okviru koje je

moguće davati primjedbe, prijedloge i mišljenja te na taj način utjecati na razvoj područja.

Osim toga, s ciljem osiguravanja provođenja mjera zaštite okoliša i objedinjenih uvjeta zaštite

okoliša za zahvate za koje je u okviru postupka PUO već izdano rješenje nadležnog tijela o

prihvatljivosti za okoliš, prema potrebi je moguće ostvariti suradnju s tijelima nadležnim za

inspekcijski nadzor (inspekcija zaštite prirode / inspekcija zaštite okoliša).

Opći cilj: Osigurati održivo korištenje prirodnih dobara kroz uspostavu sektorske suradnje i

primjenu postojećih mehanizama zaštite prirode.


TEMA B: ODRŽIVO KORIŠTENJE PRIRODNIH DOBARA

OPĆI CILJ B: Osigurati održivo korištenje prirodnih dobara kroz uspostavu sektorske suradnje i primjenu postojećih mehanizama zaštite prirode

SPECIFIČNI CILJ B1: Postići održivo korištenje prirodnih dobara kroz uspostavu sektorske suradnje

INDIKATOR CILJ B1: Broj ostvarenih suradnji s ključnim sektorskim dionicima


Suradnici 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

B1-1 Uspostaviti i nastaviti dobru praksu suradnje s nadležnim upravnim tijelima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, posebno inspekcijskim službama.

1 Izrađeni su izvještaji o ostvarenim suradnjama.

* * * * * * * * * *

MZOE, HAOP, ZŽ, JLS

B1-2 Poticati sanaciju degradiranih predjela krajobraza unutar i/ili u blizini kanjona – napuštenih otvorenih kopova eksploatacijskih polja i divljih odlagališta otpada (ukoliko se pojave).

1 Izrađeni su izvještaji ostvarenim suradnjama. 2

.00

0

2.0

00

ZŽ, JLS, IZP, IZO, GS, MGPO

B1-3 Ostvariti suradnju s tijelom nadležnim za kontrolu riječnog prometa s ciljem nadzora nad provedbom pravila korištenja prostora.


* * * * * * * * * * PP

B1-4 Osigurati ekološki prihvatljiv protok za Zrmanju kroz poticanje i aktivno savjetodavno sudjelovanje u projektima izrade stručne studije procjene ekološki prihvatljivog protoka.


2.0

00

2.0

00

HV, KONZ, ZI, JU PP Velebit

B1-5 Poticati istraživanja utjecaja lužine iz tvornice glinice na ekosustave kanjona Zrmanje.

1

Izrađeni su izvještaji ostvarenim suradnjama.

Izrađeni su izvještaji o istraživanjima.

2.0

00

2.0

00

HV, MZOE, ZŽ, JLS, ZI, KONZ

B1-6 Poticati istraživanje i identifikaciju izvora onečišćenja Zrmanje mazutom, te osigurati nadzor.

1

Izrađeni su izvještaji o ostvarenim suradnjama.

Izrađeni su izvještaji o istraživanjima.

2.0

00

2.0

00

HV, MZOE, ZŽ, JLS, ZI, KONZ

B1-7 Ostvariti suradnju s jedinicama lokalne samouprave s ciljem poticanja projekata izgradnje sustava javne odvodnje koji uključuje odgovarajući sustav pročišćavanja.

1 Izrađeni su izvještaji o ostvarenim suradnjama. 2

.00

0

2.0

00

HV, JLS

* Redovni trošak poslovanja JU


TEMA B: ODRŽIVO KORIŠTENJE PRIRODNIH DOBARA

OPĆI CILJ B: Osigurati održivo korištenje prirodnih dobara kroz uspostavu sektorske suradnje i primjenu postojećih mehanizama zaštite prirode

SPECIFIČNI CILJ B2: Postići održivo korištenje prirodnih dobara kroz primjenu postojećih mehanizama zaštite prirode

INDIKATOR CILJ B2: Broj sudjelovanja u zakonskim procedurama koje služe kao instrumenti zaštite prirode


Suradnici 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

B2-1 Sudjelovati u postupcima izmjena i dopuna prostornih planova lokalne i regionalne razine, UPU i DPU-a.

1 Broj sudjelovanja u postupcima za izmjene i dopune prostornih planova (javne rasprave, posebni uvjeti zaštite prirode).

* * * * * * * * * *

MZOE, ZPU, ZŽ – UOPUZOKP, JLS

B2-2 Sudjelovati u postupcima SPUO, PUO, OPUO i GOPEM. 1 Broj sudjelovanja u postupcima SPUO, PUO, OPUO i GOPEM.

* * * * * * * * * *

MZOE, ZPU, ZŽ – UOPUZOKP, JLS

B2-3

Ostvariti suradnju s tijelima nadležnim za inspekcijski nadzor s ciljem osiguravanja provođenja mjera zaštite okoliša i objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za zahvate za koje je u okviru postupka PUO izdano rješenje nadležnog tijela o prihvatljivosti za okoliš.


* * * * * * * * * *

MZOE - IZO, IZP



4.2.2.3. TEMA C: Upravljanje posjećivanjem, edukacija, interpretacija i promocija

Procjena stanja

Atraktivnost ZK Kanjon Zrmanje ogleda se u povojnoj klimi te bogatstvu prirodnih (rijeka,

geomorfološka i biološka raznolikost), kulturno-povijesnih (materijalna i nematerijalna baština –

kultura života i rada) i vizualno-doživljajnih vrijednosti krajobraza koje ga čine poželjnim

odredištem za posjećivanje. Uz to, pogodnost predstavlja i turistički atraktivno šire područje

Značajnog krajobraza koje uključuje Novigradsko i Karinsko more, područje Velebitskog kanala,

Bukovice i Park prirode Velebit, što omogućuje razvoj i povezivanje raznih oblika turizma (ljetno-

kupališni, ribolovni i lovni, kulturni, ruralni, lječilišni - ljekovito blato u Karinu Donjem, adrenalinski,

aktivni i avanturistički turizam).

Javna ustanova Natura Jadera trenutno upravlja posjećivanjem Značajnog krajobraza Kanjon

Zrmanje kroz naplatu ulaznica i organizirane posjete. Jedan sezonski čuvar prirode - recepcionar

obavlja poslove naplate ulaznica i kontrolu raznih turističkih aktivnosti. Posjetiteljima je dijeljen

letak u kojemu su ukratko opisane prirodne vrijednosti kanjona, pravila ponašanja u kanjonu, te

iznos koji se naplaćuje za razgledavanje i vožnju kanjonom. Posjetiteljsko-turistička ponuda na

području Značajnog krajobraza trenutno uključuje slobodne ili organizirane aktivnosti poput

izletničkih tura brodom, kanuing ili pak individualne posjete pojedinih lokaliteta. Organizirane

posjete provode ugovoreni koncesionari za obavljanje djelatnosti prijevoza turista, posjećivanje i

razgledanje, sidrenje brodova i pružanje ugostiteljskih usluga. Na području kanjona ne postoji

posjetiteljska infrastruktura (nema osmišljenih staza s odgovarajućom posjetiteljskom

signalizacijom) i interpretacijski sadržaji, no planirano je postavljanje četiri informativne ploče. Na

službenim internetskim stranicama JU Natura Jadera dane su osnovne informacije o ZK, a

izrađena je i brošura o prirodnim i kulturnim bogatstvima Novigradskog i Karinskog mora,

uključujući i kanjon Zrmanje. Drugi oblici interpretacije i promocije uglavnom nisu provođeni.

Unatoč znatnoj atraktivnosti i potencijalu, sadašnje stanje sustava posjećivanja i turističke ponude

ZK nije razvijeno u dovoljnoj mjeri, a dosadašnji napori JU u području edukacije, interpretacije i

promocije su skromni. Primarni razlog tome je financijska i kadrovska podkapacitiranost JU, a

moguće rješenje predstavlja umrežavanje javnog i privatnog sektora, tj. suradnja sa znanstvenim i

odgojno-obrazovnim institucijama, organizacijama civilnog društva, volonterima, turističkim

zajednicama, gospodarskim sektorom i sl.

S obzirom na sve navedeno, svakako je potrebno razviti i provoditi programe edukacije,

interpretacije i promocije ZK Kanjon Zrmanje. Edukacija, interpretacija i promocija

podrazumijevaju sadržaje i aktivnosti koji su u funkciji općeg informiranja i upoznavanja, a potom i

boljeg razumijevanja vrijednosti ovog područja. Od velikog su značenja za njegov daljnji razvoj i

očuvanje, budući da potiču znanje i osviještenost o značajkama ovog zaštićenog područja, tj. o

prisutnim prirodnim i kulturnim vrijednostima, kao i važnosti njihovog očuvanja i zaštite. Potreba

za edukacijom, ne samo posjetitelja, već i lokalnog stanovništva i korisnika prostora, sve je

izraženija zbog uočljivih razvojnih prijetnji. Dionici koji se bave pružanjem eko-turističkih usluga u

Kanjonu Zrmanje i širem okolnom području, istakli su da je krug ljudi koji je to područje posjetio i

doživio, i tako osvijestio njegovu vrijednost i atraktivnost, još uvijek relativno mali, čak i među

stanovništvom u samom području, a posebno šire. Upravo je edukacija učinkovit način za

podizanje svijesti o odgovornom i održivom korištenju resursa ovog područja. Osim toga,

edukacijski programi pogodni su i za osmišljavanje organiziranih grupnih posjećivanja budući da

podrazumijevaju razne oblike aktivnosti poput predavanja, radionica, terenske nastave za

predškolsku i školsku dob (škole na otvorenom, eko-kampovi), međunarodne radionice studenata,


stručna vođenja i sl. Edukacija je usko povezana s interpretacijskim sadržajima (info-panoi i table,

tiskani materijali (brošure), razni oblici informacijske i komunikacijske tehnologije) koji prirodne i

kulturne vrijednosti područja čine razumljivim laicima. Dodatno, promocija široj javnosti pruža

osnovne informacije o značajkama područja, mogućnostima posjećivanja i turističkoj ponudi.

Promotivni materijali važno su sredstvo informiranja potencijalnih posjetitelja, ali i izgradnje

imidža zaštićenog područja.

Uz to, potrebno je razviti i provoditi programe posjećivanja koji uključuju održive i neintenzivne

oblike posjećivanja i rekreacije čija svrha je doživljaj izvorne prirodnosti područja, a ujedno i

pomoć lokalnoj zajednici. Prije svega se radi o izletničkom turizmu koji uključuju tematske ture u

vezi prirodnih (bioraznolikost, georaznolikost) i kulturnih vrijednosti kanjona, a koji je poželjno

povezati s turističkom ponudom i sadržajima šireg područja, odnosno ruralnim i aktivnim

avanturističko-adrenalinskim, te kulturnim i ljetno-kupališnim turizmom.

U prilog tome idu i zaključci Glavnog plana razvoja turizma Zadarske županije, koji prema

provedenoj analizi atrakcijske osnove, navodi da šire područje Značajnog krajobraza, odnosno

područje Bukovice i donjeg Pozrmanja ima najviše potencijala za razvijanje ruralnog turizma te

adrenalinskog i aktivnog turizma. Pri tome se navodi da je ponudu ruralnog turizma Bukovice

poželjno upotpuniti s aktivnostima kulturnog turizma (etno turizam na seoskim domaćinstvima,

kulturne manifestacije, razgledavanje kulturne baštine) te aktivnostima turizma zaštićenih

prirodnih vrijednosti. Temeljna obilježja ZK kanjona Zrmanje, njegove geomorfološke posebnosti,

sama krška tekućica, te specifična flora i fauna, pružaju mogućnosti planiranja raznih znanstveno-

edukativnih turističkih aktivnosti, poput festivala znanosti i znanstvenih skupova s raznim temama

(geomorfologija, krška flora, krška fauna, i dr.), edukativne radionice za turiste i školsku djecu o

prirodnim specifičnostima, obilazak Zrmanje brodovima, kao i razne druge turističke aktivnosti.

Temelj za razvoj ponude aktivnog turizma na području Bukovice također predstavlja kanjon rijeke

Zrmanje s pritokama i podzemnim objektima. Pri tome, na brojnim stijenama, od koji su neke

atraktivne za sportsko slobodno penjanje, nema označenih i osiguranih penjališta. Rafting

(uzvodno od Obrovca) i kanuing predstavljaju najatraktivnije turističke aktivnosti na rijeci Zrmanji.

Uz to, postoji i interes za obilaske Bukovice brdskim biciklima, no zbog nedostatka obilježenih

biciklističkih staza, posjetitelji koriste glavne i lokalne prometnice i poljske putove. Šetnice uz

rijeku nalaze se u gradu Obrovcu, a planirano je i uređenje šetnice i biciklističke staze od Obrovca

do prvog slapa na Zrmanji – Jankovića buk. Na širem području ZK, odnosno donjem Pozrmanju

održavaju se i manifestacije pretežno sezonskog (ljetnog) karaktera.

Budući da unutar samog područja Značajnog krajobraza ne postoji posjetiteljska infrastruktura ni

interpretacijski sadržaji, potrebno ga je opremiti navedenim sadržajima koji su pogodni za razvoj

izletničkog turizma. Na predjelima prepoznatljivih prirodnih i kulturnih znamenitosti, odnosno na

lokacijama s panoramskim vizurama, predlaže se smještaj vidikovaca i odmorišta koji ujedno služe

kao interpretacijsko-informativni punktovi, te ih međusobno povezati sustavom poučno–

tematskih, pješačkih i biciklističkih staza koje su opremljene posjetiteljskom signalizacijom (smeđe

table i info-panoi). Uz to, potrebno je osigurati sustav i opremu za evidenciju i kontrolu

posjetitelja, odnosno obaveznu ophodnju djelatnika JU s ciljem nadzora i kontrole provedbe

definiranih pravila korištenja prostora.

S obzirom na to da se kao službeni ulaz u područje koristi plovni put na ulazu u kanjon, odnosno

ušću u Novigradsko more, predlaže se i na kopnenom dijelu područja planirati lokaciju koja bi bila

u funkciji ulaza i kontrolne točke za posjetitelje, opremljena posjetiteljskom infrastrukturom i

pratećim sadržajima (rekreacijski sadržaji, regulirane komercijalne aktivnosti). Pri tome je unutar


granica ZK, za ovakvu namjenu pogodan prostor dolinskog proširenja unutar kanjona Zrmanje

kod grada Obrovca koji je trenutno predviđen za sportsko-rekreacijsku namjenu.

Pri razvoju turističke ponude i sustava posjećivanja, svakako treba imati na umu da turizam

također može predstavljati prijetnju prirodnim vrijednostima ovog zaštićenog područja.

Navedeno se prije svega odnosi na povećani broj turista / posjetitelja i razvoj onih oblika turizma

koji nisu kompatibilni sa zaštitom područja. Nepoželjne posljedice mogu biti izravna fizička

degradacija prirodnih staništa (otpadci, buka, uznemiravanje, gaženje, čupanje), opterećenje

sustava javne vodoopskrbe, povećane količine komunalnog otpada, kao i komunalnih otpadnih

voda, sve do neprimjerene izgradnje infrastrukturnih i drugih građevina. Razvoj turizma se stoga

mora promišljeno planirati, uz sudjelovanje svih njegovih dionika, njihovo usuglašavanje oko vrsta

turističkih doživljaja najprimjerenijih za područje, te vrstu i intenzitet turističke ponude, kao i

organizaciju sustava posjećivanja na način da se utjecaji od aktivnosti drže unutar granica

prihvatljivih promjena (limits of acceptable change), u smislu da ne dosežu razine kojima bi se

ugrozio i doživljaj posjetitelja, i sam prirodni resurs.

Opći cilj: Unaprijediti sustav posjećivanja i razviti turističku ponudu, te osigurati da lokalno

stanovništvo, posjetitelji i korisnici prostora razumiju i cijene vrijednosti Značajnog krajobraza

kako bi doprinosili očuvanju i zaštititi njegovih vrijednosti.


TEMA C: UPRAVLJANJE POSJEĆIVANJEM, EDUKACIJA, INTERPRETACIJA I PROMOCIJA

OPĆI CILJ C: Unaprijediti sustav posjećivanja i razviti turističku ponudu, te osigurati da lokalno stanovništvo, posjetitelji i korisnici prostora razumiju i cijene vrijednosti Značajnog krajobraza kako bi doprinosili očuvanju i zaštititi njegovih vrijednosti

SPECIFIČNI CILJ C1: Osigurati održiv i funkcionalan sustav posjećivanja na području ZK Kanjon Zrmanje

INDIKATOR CILJ C1: Raznolikost posjetiteljskih programa, opremljenost posjetiteljskom infrastrukturom, posjećivanje u granicama prihvatljivih promjena


Suradnici 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

C1-1 Provoditi sustav naplate ulaznica u ZK Kanjon Zrmanje. 1 Broj prodanih ulaznica. * * * * * * * * * * -

C1-2

Prirodne i kulturne znamenitosti ZK Kanjon Zrmanje opremiti i povezati mrežom posjetiteljske infrastrukture i interpretativnih sadržaja (interpretacijsko-informativni punktovi, sustavi poučno–tematskih pješačkih i biciklističkih staza, vidikovaca i odmorišta, posjetiteljska signalizacija - smeđe table i info-panoi).

1

Izrađena je projektna dokumentacija za posjetiteljsku infrastrukturu.

Prirodne i kulturne znamenitosti ZK opremljene su posjetiteljskom infrastrukturom.

25.0

00

25.0

00

25.0

00

25.0

00

25.0

00

25.0

00

25.0

00

25.0

00

25.0

00

25.0

00

MZOE, KONZ, OCD, JLS, KONZ

C1-3

Razmotriti mogućnost prenamjene prostora kanjona Zrmanje kod grada Obrovca u funkciju ulaza i kontrolne točke za posjetitelje, opremljene posjetiteljskom infrastrukturom i pratećim sadržajima (rekreacijski sadržaji, regulirane komercijalne aktivnosti).

3

Izrađen je izvještaj o suradnji s JLS.

Izrađena je projektna dokumentacija za posjetiteljsku infrastrukturu.

Prostor je uređen u funkciji ulaza.

100

.00

0

20

0.0

00

20

0.0

00

JLS, MZOE, KONZ

C1-4 Surađivati u osmišljavanju i provedbi posjetiteljskih programa (vožnje brodom, kanuima, Winnetou-land, birdwatching), koji se temelje na prirodnim i kulturnim vrijednostima područja.

1

Izrađeni su izvještaji o ostvarenim suradnjama.

Broj osmišljenih i provedenih posjetiteljskih programa.

1.0

00

1.0

00

1.0

00

1.0

00

1.0

00

TZ, GS, OCD, ZI, OSŠ, MK - KO

C1-5 Organizirane obilaske ZK Kanjona Zrmanje provoditi kroz ugovorene koncesionare koji posjeduju potrebna stručna znanja, osoblje i opremu.

1 Broj ugovorenih koncesionara. * * * * * * * * * * GS

C1-6 Osigurati okolišno odgovorno ponašanje posjetitelja i korisnika prostora redovitom ophodnjom čuvara prirode s ciljem nadzora nad provedbom definiranih pravila korištenja prostora.

1 Izrađen je izvještaj s ophodnji. * * * * * * * * * * PP

C1-7 Definirati granice prihvatljivih promjena („limits of acceptable change – LAC“) Značajnog krajobraza Kanjon Zrmanje.

2 Izrađena je stručna studija o granicama prihvatljivih promjena.

75.0

00

75.0

00

ZI, KONZ



TEMA C: UPRAVLJANJE POSJEĆIVANJEM, EDUKACIJA, INTERPRETACIJA I PROMOCIJA

OPĆI CILJ C: Unaprijediti sustav posjećivanja i razviti turističku ponudu, te osigurati da lokalno stanovništvo, posjetitelji i korisnici prostora razumiju i cijene vrijednosti Značajnog krajobraza kako bi doprinosili očuvanju i zaštititi njegovih vrijednosti

SPECIFIČNI CILJ C2: Razviti turističku ponudu ZK Kanjon Zrmanje koja je u skladu sa zaštitom prirodnih vrijednosti i postojećom turističkom ponudom šireg područja

INDIKATOR CILJ C2: Raznolikost turističke ponude; prepoznatljivost ZK kao destinacije izletničkog i aktivnog turizma


Suradnici 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

C2-1

U suradnji s okolnim turističkim mikro-destinacijama, podupirati turistički razvoj ZK u smjeru prepoznatljive destinacije izletničkog aktivnog turizma, a koji je povezan s turističkom ponudom šireg područja (pustolovni, ruralni, kulturni i ljetno-kupališni turizam).


1.0

00

1.0

00

1.0

00

1.0

00

1.0

00

GS, TZ, OCD

C2-2

Umrežiti se s organizatorima zabavnih i kulturnih manifestacija (rafting regata, olimpijada starih tradicionalnih sportova u Kruševu, Obrovačko kulturno ljeto, manifestacija tragovima Winnetoua) u svrhu kreiranja turističkih paketa.

1 Izrađeni su izvještaji o ostvarenim suradnjama. 1.

00

0

1.0

00

1.0

00

1.0

00

1.0

00

GS, TZ, OCD

SPECIFIČNI CILJ C3 : Razviti edukaciju, interpretaciju i promociju vrijednosti Značajnog krajobraza Kanjon Zrmanje

INDIKATOR CILJ C3: Raznolikost edukacijskih, interpretacijskih i promotivnih programa; stupanj educiranosti i informiranosti lokalnog stanovništva i posjetitelja


Suradnici 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

C3-1

Razviti i provoditi edukacijske i interpretacijske programe o prirodnim i kulturnim vrijednostima Značajnog krajobraza za lokalno stanovništvo i posjetitelje (edukacijski i interpretacijski materijali, informacijske i komunikacijske tehnologije, predavanja i radionice, stručna vođenja, terenska nastava za predškolsku i školsku dob - škole na otvorenom, eko-kampovi, međunarodne radionice studenata i sl.).

1

Izrađeni su edukacijski i interpretacijski programi.

Broj realiziranih edukacijskih i interpretacijskih sadržaja.

Broj ostvarenih aktivnosti edukacije i interpretacije.

20

.00

0

20

.00

0

20

.00

0

20

.00

0

20

.00

0

20

.00

0

20

.00

0

20

.00

0

20

.00

0

20

.00

0 OCD, GS,

KONZ, JLS, KO, ZI, OSŠ

C3-2

Razviti i provoditi programe promocije prirodnih i kulturnih vrijednosti Značajnog krajobraza putem elektroničkih medija, tiskanih promo-materijala, sudjelovanjem na prigodnim manifestacijama (obilježavanjima značajnih datuma – dan bioraznolikosti, dan zaštite prirode…, sajmovima, stručnim kongresima).

1

Izrađen je program promocije.

Ostvarena je promocija ZK putem službene Internet stanice JU, društvenih mreža, lokalnih radio i TV emisija.

Broj publiciranih promo-materijala (brošura, letaka, plakata).

Broj sudjelovanja na prigodnim manifestacijama.

20

.00

0

20

.00

0

20

.00

0

20

.00

0

20

.00

0

20

.00

0

20

.00

0

20

.00

0

20

.00

0

20

.00

0 GS, OCD,

ZI TZ, KONZ, ZŽ, JLS, KO

C3-3 Razvijati mrežu vanjskih suradnika za pružanje usluga edukacije i interpretacije, odnosno stručnog vođenja.


* * * * *

ZI, KONZ, KO, OCD, GS


Zajednički plan upravljanja za područje ekološke mreže NATURA 2000 Novigradsko i Karinsko more

i Značajni krajobraz Kanjon Zrmanje

4.2.2.4. TEMA D: Upravljanje i administracija

Procjena stanja

Područjem Značajnog krajobraza Kanjon Zrmanje upravlja Javna ustanova za upravljanje

zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije - Natura Jadera. Rad financira iz

proračuna Županije, vlastitih prihoda, projekata i drugih izvora sukladno zakonu. JU ima četiri

zaposlenika - ravnatelja, stručnu voditeljicu, glavnog čuvara prirode i čuvara prirode.

Temeljni dokumenti za upravljanje područjem ZK su ovaj Plan upravljanja koji se donosi za

razdoblje od 10 godina, te godišnji programi zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja

zaštićenih dijelova prirode, kao i Pravilnik o unutarnjem redu u Značajnom krajobrazu Kanjon

Zrmanje iz 2011. godine (a pred donošenjem je i nova Odluka o mjerama zaštite, očuvanja,

unapređenja i korištenja, dokument koji predstavlja zamjenu za Pravilnik).

Od do sada provedenih aktivnosti održavanja, jedan sezonski čuvar prirode – recepcionar,

obavljao je poslove naplate ulaznica, kontrolu raznih turističkih aktivnosti te kontrolu ribolova.

Posjetiteljima je dijeljen letak u kojemu su ukratko opisane prirodne vrijednosti kanjona, pravila

ponašanja u kanjonu, te iznos koji se naplaćuje za razgledavanje i vožnju kanjonom.

Što se aktivnosti korištenja kanjona Zrmanje tiče, gospodarenje je pod koncesijskim odobrenjem i

unaprijed utvrđenim uvjetima zaštite prirode, povjereno pojedinim pravnim i fizičkim osobama za

obavljanje djelatnosti prijevoza turista, posjećivanje i razgledanje, sidrenje brodova i pružanje

ugostiteljskih usluga osobama (u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13), čl. 188.).

Odabrani koncesionari su osim interesa posjedovali i potrebna stručna znanja, osoblje i opremu.

Od osnovnih problema pri upravljanju područjem ističu se prethodno naglašavana financijska i

kadrovska podkapacitiranost JU. Moguća rješenja nedostatnih financijskih sredstava su

kandidiranje projekata za programe nacionalnih i međunarodnih fondova, te ostvarenje vlastitih

prihoda, a rješenja za manjak kadrova suradnja sa znanstvenim institucijama, udrugama civilnog

društva, volonterima, javnim sektorom i sl.

Opći cilj: Ojačati sustav upravljanja kroz unapređenje kadrovskog, materijalno-tehničkog i

financijskog potencijala JU.


TEMA D: UPRAVLJANJE I ADMINISTRACIJA

OPĆI CILJ D: Ojačati sustav upravljanja kroz unapređenje kadrovskog, materijalno-tehničkog i financijskog potencijala JU

SPECIFIČNI CILJ D1: Administrativno, kadrovski i materijalno-tehnički jačati kapacitet JU

INDIKATOR CILJ D1: Donesen opći akt o zaštiti i očuvanju zaštićenog područja; uključenost vanjskih suradnika u radu JU; primjena novih znanja i iskustava u radu JU; opskrbljenost opremom


Suradnici 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

D1-1 Donijeti Odluku o mjerama zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja zaštićenog područja usklađenu s prostorno-planskim dokumentima i Planom upravljanja.

1 Donesena je Odluka o mjerama zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja zaštićenog područja.

* MZOE

D1-2 Stvoriti uvjete za uključivanje više volontera i vježbenika u rad JU. 1 Izrađeni su izvještaji o ostvarenim volonterskim suradnjama. 1.

00

0**

1.0

00

**

1.0

00

**

1.0

00

**

1.0

00

**

OCD, ZI

D1-3 Kontinuirano obučavati i usavršavati sve djelatnike JU. 1 Broj prisustvovanja na programima stručnog usavršavanja, stručnim skupovima i sl. 2

.00

0**

2.0

00

**

2.0

00

**

2.0

00

**

2.0

00

**

2.0

00

**

2.0

00

**

2.0

00

**

2.0

00

**

2.0

00

**

MZOE

D1-4 Nabavljati opremu i sredstva za rad stručnih službi JU u skladu s tehnološkim napretkom.

2 Broj i vrsta nabavljene opreme.

20

.00

0**

20

.00

0**

20

.00

0**

20

.00

0**

20

.00

0**

20

.00

0**

20

.00

0**

20

.00

0**

20

.00

0**

MZOE

D1-5 Uspostaviti razmjenu znanja i iskustava s JU ostalih zaštićenih područja u zemlji i inozemstvu.

1 Izrađeni su izvještaji o ostvarenim suradnjama / primjeni novih znanja i iskustava.

* * * * * * * * * * MZOE

SPECIFIČNI CILJ D2: Financijski jačati kapacitet JU

INDIKATOR CILJ D2: Osigurana dostatna financijska sredstva za učinkovitu provedbu Plana upravljanja


Suradnici 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

D2-1 Osigurati trajne izvore financiranja putem županijskog proračuna, donacija i vlastitih prihoda.

1 Izrađeni su financijski izvještaj. * * * * * * * * * *

MZOE, ZŽ, GS

D2-2 Osigurati dodatne izvore financiranja prijavljivanjem projekata na natječaje i programe nacionalnih i međunarodnih institucija.

1

Izrađeni su financijski izvještaj.

Broj projekata koji su provedeni temeljem financijske pomoći nacionalnih i međunarodnih institucija.

* * * * * * * * * *

MZOE, ZŽ, JLS, OCD, ZI, KONZ

* Redovni trošak poslovanja JU / ** Aktivnosti, odnosno troškovi koji će služiti JU u redovnom poslovanju, ne samo za upravljanje ZK-om.


4.2.3. Upravljačko zoniranje Značajnog krajobraza Kanjon Zrmanje

4.2.3.1. Principi zoniranja u zaštićenim područjima

Zoniranje zaštićenog područja predstavlja osnovni instrument i prvi korak u planiranju korištenja i

upravljanja prostorom sa svrhom očuvanja vrijednosti zaštićenog područja. Postupak zoniranja

uključuje podjelu područja na zone ovisno o postojećim ili planiranim upravljačkim potrebama i

korištenjem prostora. Zoniranje se prema stupnju zaštite područja provodi u rasponu od zone

gdje nije dozvoljen gotovo nikakav ljudski utjecaj, pa do zone intenzivnijeg korištenja gdje

prirodni prostor unutar zone može biti znatno promijenjen. Pri tome sve zone predviđene u

sustavu zoniranja ne moraju biti zastupljene u svakom zaštićenom području.

4.2.3.2. Zone upravljanja Značajnim krajobrazom Kanjon Zrmanje

Značajni krajobraz Kanjon Zrmanje, podijeljen je u dvije osnovne zone, odnosno tri podzone (Slika

4.2-1), a zoniranje je izrađeno na temelju procjene stanja ovog zaštićenog područja, te utvrđenih

pritiska, odnosno postojećih i planiranih načina korištenja i namjene prostora.

Slika 4.2-1 Upravljačko zoniranje Značajnog krajobraza Kanjon Zrmanje (tumač: N – naselje, T – turistčka zona, I – gospodarska zona, pretežno industrijska, ZP – zabavni park, SR – sportsko-rekreacijska zona)


1. Zona stroge zaštite

Ova zona obuhvaća stjenoviti kanjon Zrmanje nizvodno od Obrovca, područje koje odlikuju velike

prirodne vrijednosti, čije očuvanje je od iznimne važnosti i ne zahtijeva nikakve ili samo iznimne

upravljačke intervencije. Cilj upravljanja je očuvanje prirodnih procesa i staništa, odnosno zona je

namijenjena očuvanju prirodnih vrijednosti krajobraza, te vizualnih i ambijentalnih obilježja

kanjona koja proizlaze iz njih. Ovdje se odvijaju prirodni procesi uz minimalnu intervenciju

upravljanja i bez intenzivnog razvoja gospodarskih djelatnosti i gradnje. Uz to, dopuštena su

znanstvena istraživanja, te inventarizacija i praćenje stanja, ali i kontrolirano posjećivanje pod

nazorom (rekreacijske aktivnosti, plovidba).

Zaštita se provodi indirektno kroz stručna istraživanja, te direktno kroz ophodnju i provedbu

definiranih pravila korištenja, kao i pružanje osnovnih informacija i interpretaciju.

2. Zona korištenja

Zona korištenja obuhvaća područja niže vrijednosti za očuvanje i/ili područja gdje je prisutan

određeni stupanj korištenja. Cilj upravljanja područjem unutar ove zone je održivo korištenje

prostora, u skladu s ciljevima očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti područja. Predstavlja

kompromis između korištenja i zaštite, a njeno korištenje mora biti u skladu s načelima održivog

razvoja, bez narušavanja svrhe zaštićenog područja i ugrožavanja temeljnih obilježja područja.

Ova zona je podijeljena na dvije podzone različitih prostornih karakteristika i razvojnih

mogućnosti.

2a. Zona korištenja - enklave i koridori

Enklave i koridori korištenja obuhvaćaju nekoliko ograničenih lokacija unutar zone stroge zaštite

na kojima se već nalazi postojeća ili planirana gradnja, kao i lokalitete koji su potencijalno privlačni

za posjećivanje zbog svojeg atraktivnog položaja i/ili sadržaja. Navedeno uključuje građevinska

područja koja se dijelom protežu uz sam rub kanjona, tj. izgrađene dijelove naselja Rončevići i

Maričići, te zonu javne namjene predviđenu za zabavni park na području Pariževačka glavica. Uz

to, ove zone obuhvaćaju i arheološke lokalitete – utvrde Pržunac, Šibenik i Otišna na predjelu

Bojnik. Unutar ovih enkalava korištenja, moguće je organizirano i regulirano posjećivanje većem

broju ljudi, često u specifična i značajna doba godine (kulturno i ekološki prigodna sezonska

događanja), odnosno pogodne su za razvoj posjetiteljske infrastrukture poput vidikovaca,

odmorišta sa sjenicama, poučnih / tematskih staza. S obzirom na to da ova podzona obuhvaća

posebno osjetljive rubne dijelove kanjona, sva posjetiteljska infrastruktura bi svojim proporcijama i

oblikovnim karakteristikama trebala biti prilagođena lokalnoj graditeljskoj tradiciji.

Upravljanje uključuje zaštitu koja se provodi kroz pojačani nadzor i ophodnju lokaliteta, te kroz

osiguranje objekata za kontrolirani pristup definiranim putevima.

2b. Zona korištenja – kanjon Zrmanje kod grada Obrovca

Ova zona obuhvaća stjenoviti kanjon Zrmanje kod grada Obrovca. Radi se o dostupnom i manje

osjetljivom, dijelom izgrađenom području koje može primiti veći broj posjetitelja i korisnika.

Pogodno je za razvoj posjetiteljske infrastrukture (pr. tematska staza / šetnica s uređenim

prostorom za škole u prirodi, posjetiteljski info-centar s eventualnim izložbenim prostorom,

suvenirnicom, prezentacijsko-edukacijskom dvoranom…) i rekreacijskih sadržaja (pr. kamp, dječja

igrališta…), te reguliranih komercijalnih aktivnosti. S obzirom na razvojne mogućnosti - prostor

dolinskog proširenja ima potencijal da preuzme funkciju ulaza i kontrolne točke za posjetitelje,

odnosno da se uredi kao gradska zelena površina s naglašenim boravišnim, rekreacijskim,


ekološkim i estetskim funkcijama, prilagođena postojećim krajobraznim obilježjima zaštićenog

područja.

Upravljački pristup uključuje pružanje detaljnih informacija i interpretaciju sadržaja na samoj

lokaciji, te osiguranje infrastrukture za posjetitelje i ostale korisnike, uz obaveznu provedbu

definiranih pravila ponašanja za korisnike. Osim toga, u slučaju intenziviranja posjećivanja, nužno

je osigurati i adekvatnu pristupačnost do lokacije (pristupne ceste, parkirališta), urbanu opremu

(rasvjeta, koševi za otpadke, klupe) i komunalnu infrastrukturu (sanitarni čvorovi s odgovarajućim

sustavom pročišćavanja otpadnih voda).

4.2.3.3. Područja izvan Značajnog krajobraza

Specifičnost Značajnog krajobraza su osjetljivi vodeni ekosustavi koji uvelike ovise o kakvoći vode

i vodnom režimu rijeke Zrmanje uzvodno od granica samog zaštićenog područja. Uz to, doživljaj i

izgled kanjona također u velikoj mjeri ovise o karakteru šireg područja koje se prostire i van

granica Značajnog krajobraza. Drugim riječima, u kontaktnom pojasu širine oko 1 km, odvija se

gospodarski razvoj i razvoj naselja koji uvelike može utjecati na obilježja kanjona (Slika 4.2-1). Iako

JU Natura Jadera nema direktne ingerencije nad ovim područjem, moguća je uspostava suradnji,

partnerstva i konzultacija s korisnicima prostora (tijelima lokalne i regionalne samouprave,

pravnom osobom za upravljanje vodama, prostornim planerima, gospodarstvenicima i ostalim

dionicima) s ciljem promicanja neometajućih, održivih aktivnosti koje neće naštetiti zaštićenom

području, te osvješćivanja i edukacije lokalnog stanovništva i posjetitelja.

4.3. PLANIRANI LJUDSKI RESURSI JU Natura Jadera trenutno ima četiri zaposlenika - ravnatelja, stručnu voditeljicu, glavnog čuvara

prirode i čuvara prirode, te po potrebi sezonske djelatnike. Pri tome definirana sistematizacija

radnih mjesta obuhvaća ukupno 10 pozicija (Tablica 4.3-1). S obzirom na ukupan broj zaštićenih

područja (13) i područja ekološke mreže (90) kojima je JU dužna upravljati, svakako je potrebno

predvidjeti zapošljavanje novih kadrova koji nedostaju prilikom obavljanja redovitih poslova JU, a

predviđeni su sistematizacijom radnih mjesta.

Navedno se posebno odnosi na potrebu zapošljavanja savjetnika za provedbu programa i

projekata, budući da većinu troškova aktivnosti Plana upravljanja područjem ekološke mreže

Novigradsko i Karinsko more nije moguće financirati iz proračuna JU te se njih planira osigurati

kroz traženje financiranja u sklopu različitih dostupnih fondova.

U skladu s tim, u skorijoj budućnosti planirano je zapošljavanje savjetnika za provedbu programa i

projekata. Tablica u nastavku daje pregled plana zapošljavanja na ostalim pozicijama kroz

desetgodišnje razdoblje.


Tablica 4.3-1 Plan zapošljavanja

RADNA MJESTA VREMENSKI RASPORED KADROVSKOG POPUNJAVANJA

G1 G2 G3 G4 G5 G6 G7 G8 G9 G10

Popunjena radna mjesta

Ravnatelj

Stručni voditelj

Glavni čuvar prirode

Čuvar prirode

Nepopunjena radna mjesta

Savjetnik za provedbu programa i projekata +

Viši savjetnik +

Viši stučni suradnik +

Viši referent + +

Administrativni referent + +

Tehnička služba i održavanje +

+ planirana godina zapošljavanja

4.4. PLANIRANI FINANCIJSKI RESURSI Djelatnost JU Natura Jadera, financira se iz nekoliko izvora: (1) proračuna Zadarske županije, (2)

vlasitih prihoda i (3) vanjskih izvora, uglavnom putem natječaja od strane nacionalnih i

međunarodnih institucija raspisanih za dodjelu financijske pomoći za odgovarajuće projekte.

Pregled ukupnih prihoda i rashoda JU Natura Jadera za razdoblje 2014.-2016. dan je u tablici u

nastavku.

Tablica 4.4-1 Pregled ukupnih prihoda i rashoda JU Natura Jadera za razdoblje 2014.-2016.

godina 2014. 2015. 2016.

prihodi

županijski proračun 964.793,00 1.040.161,00 769.275,00

vlastiti prihodi 184.275,00 335.744,00 215.892,00

donacije i pomoći 981.709,00 269.456,00 6.751,00

ukupno 2.130.777,00 1.645.361,00 991.918,00

rashodi

rashodi za zaposlene 616.668,00 575.180,00 533.258,00

materijalni rashodi 623.695,00 579.449,00 396.130,00

rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 367.332,00 285.706,00 2.766,00

pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna 392.918,00 192.306,00 0,00

financijski rashodi 7.467,00 0,00 0,00

ukupno 2.008.080,00 1.632.641,00 932.154,00


4.4.1. Planirani financijski resursi za područje ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more

Iznos rashoda provedbe aktivnosti Plana upravljanja područjem ekološke mreže Novigradsko i

Karinsko more, kroz razdoblje od 10 godina procijenjen na oko 2.734.000 kn (Tablica 4.4-2 -

Tablica 4.4-4).

S obzirom na ograničene proračunske stavke JU Natura Jadera (prethodni podaci odnose se na

poslovanje JU u svih 13 zaštićenih područja kojima upravlja), za provedbu aktivnosti Plana

upravljanja područjem ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more, iz proračunskih stavki JU

moguće je financiranje samo ukupnog iznosa upravljačkih aktivnosti 1.6.1-1 kroz desetogodišnji

period. Ostale troškove aktivnosti ovog Plana nije moguće financirati iz proračuna JU te se njih

planira osigurati kroz traženje financiranja u sklopu različitih dostupnih fondova.

Tablica 4.4-2 Rashodi provedbe upravljačkih aktivnosti Plana za područje ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more prema prioritetima i temama

RASHODI PRIORITETA PO TEMAMA

P1 P2 P3 UKUPNO KN PO

TEMI

I 332.000 1.870.000 510.000 2.712.000

II 0 12.000 6.000 22.000

Ukupno kn po prioritetima 332.000 1.886.000 516.000 2.734.000


Tablica 4.4-3 Rashodi provedbe upravljačkih aktivnosti Plana za područje ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more prema prioritetima

PRIORITET G1 G2 G3 G4 G5 G6 G7 G8 G9 G10 UKUPNO KN

PO PRORITETIMA

P1 - - 77.000 75.000 10.000 50.000 10.000 50.000 10.000 50.000 332.000

P2 - - 32.000 82.000 27.000 79.000 502.000 532.000 500.000 132.000 1.886.000

P3 - - 50.000 50.000 150.000 102.000 20.000 72.000 - 72.000 516.000

Ukupno kn godišnje

- - 159.000 207.000 187.000 231.000 532.000 654.000 510.000 254.000 2.734.000

Tablica 4.4-4 Rashodi provedbe upravljačkih aktivnosti Plana za područje ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more prema temama

TEMA G1 G2 G3 G4 G5 G6 G7 G8 G9 G10 UKUPNO KN

PO TEMI

TEMA I - - 157.000 205.000 185.000 225.000 530.000 650.000 510.000 250.000 2.712.000

TEMA II - - 2.000 2.000 2.000 6.000 2.000 4.000 - 4.000 22.000

Ukupno kn godišnje - - 159.000 207.000 187.000 231.000 532.000 654.000 510.000 254.000 2.734.000


4.4.2. Planirani financijski resursi za Značajni krajobraz Kanjon Zrmanje

S obzirom na to da se prethodni podaci (Tablica 4.4-1) odnose na poslovanje JU Natura Jadera u

svih 13 zaštićenih područja kojima upravlja, procijenjeno je da se od ukupnih financijskih sredstava

JU za provedbu upravljačkih aktivnosti Plana upravljanja Značajnim krajobrazom Kanjon Zrmanje,

može izdvojiti oko 80.000 kn godišnje.

Pri tome je iznos rashoda provedbe upravljačkih aktivnosti Plana kroz razdoblje od 10 godina

procijenjen na oko 1.975.000 kn (Tablica 4.4-5 i Tablica 4.4-6). Budući da se radi o iznosu koji

nadilazi trenutne financijske mogućnosti JU, upravljačke aktivnosti su podijeljene u tri različite

razine prioriteta, od kojih:

- Prioritet 1 – podrazumijeva aktivnosti koje se moraju provesti za vrijeme trajanja Plana. U ovu

razinu svrstane one aktivnosti koje su s obzirom na procjenu stanja smatrane prioritetnima, a

ujedno iziskuju najmanje financijskih sredstava. Navedeno podrazumijeva (1) one aktivnosti

kojima se kroz razne oblike suradnje i/ili primjenu postojećih mehanizama zaštite prirode u

uspostavljenim procedurama, nastoje ublažiti prepoznati sektorski pritisci; zatim (2) aktivnosti

opremanja posjetiteljskom infrastrukturom, te edukacije, interpretacije i promocije kojima se,

između ostalog, nastoji preventivno djelovati; te (3) aktivnosti jačanja kapaciteta JU. Uzme li se

u obzir da je njihova provedba obavezna za vrijeme trajanja Plana, kao i predviđena financijska

sredstva koja je iz proračuna JU moguće izdvojiti za ZK, rashodi planirani za provedbu

aktivnosti ove razine prioritetnosti ne prelaze iznos veći od 80.000 kn godišnje (Tablica 4.4-5).

- Prioritet 2 – podrazumijeva aktivnosti koje bi se trebale provesti za vrijeme trajanja Plana. S

obzirom da postoji određena fleksibilnost, za njihovo neprovođenje treba postojati opravdani

razlog koji se u prvom redu odnosi na ograničene financijske i kadrovske resurse. Rashodi

planirani za provedbu aktivnosti ove razine prioritetnosti prelaze iznos koji JU godišnje može

izdvojiti za upravljanje ZK Kanjon Zrmanje (Tablica 4.4-5). S obzirom na to, financijska

sredstva za njihovu provedbu predlaže se osigurati iz vanjskih izvora, uglavnom putem

natječaja od strane nacionalnih i međunarodnih institucija raspisanih za dodjelu financijske

pomoći za odgovarajuće projekte. Pri tome su u ovu razinu prioriteta svrstane aktivnosti koje

se odnose na provedbu stručnih istraživanja ili studija.

- Prioritet 3 – podrazumijeva aktivnosti koje se mogu provesti kada vrijeme i/ili sredstva

postanu dostupni nakon dovršenja aktivnosti 1. i 2. razine prioriteta. Financijska sredstva za

njihovu provedbu također se predlaže osigurati iz vanjskih izvora.


Tablica 4.4-5 Rashodi provedbe upravljačkih aktivnosti Plana za Značajni krajobraz Kanjon Zrmanje prema prioritetima

PRIORITET G1 G2 G3 G4 G5 G6 G7 G8 G9 G10 Ukupno kn

po prioritetu

1 78.000 77.000 74.000 73.000 74.000 69.000 68.000 67.000 68.000 67.000 715.000

2 0 50.000 50.000 35.000 80.000 156.000 171.000 96.000 46.000 46.000 730.000

3 0 0 0 0 0 30.000 0 100.000 200.000 200.000 530.000

ukupno kn po god.

78.000 127.000 124.000 108.000 154.000 255.000 239.000 263.000 314.000 313.000 1.975.000

Tablica 4.4-6 Rashodi provedbe upravljačkih aktivnosti Plana za Značajni krajobraz Kanjon Zrmanje prema temama

TEMA G1 G2 G3 G4 G5 G6 G7 G8 G9 G10 Ukupno kn

po temi

A 2.000 32.000 32.000 17.000 62.000 90.000 75.000 75.000 25.000 25.000 435.000

B 6.000 6.000 2.000 2.000 2.000 2.000 0 0 0 0 20.000

C 67.000 66.000 67.000 66.000 67.000 141.000 142.000 166.000 267.000 266.000 1.315.000

D 3.000 23.000 23.000 23.000 23.000 22.000 22.000 22.000 22.000 22.000 205.000

Ukupno kn po god.

78.000 127.000 124.000 108.000 154.000 255.000 239.000 263.000 314.000 313.000 1.975.000

Tablica 4.4-7 Rashodi provedbe upravljačkih aktivnosti Plana za Značajni krajobraz Kanjon Zrmanje prema prioritetima i temama RASHODI

POJEDINOG PRIORITETA PO

TEMAMA

P1 P2 P3 P4 Ukupno kn

po temi

A 70.000 320.000 45.000 435.000 435.000

B 12.000 4.000 4.000 0 20.000

C 810.000 505.000 0 1.315.000 1.315.000

D 25.000 180.000 0 205.000 205.000

Ukupno kn po prioritetu

917.000 1.009.000 49.000 1.955.000 1.975.000


4.5. PRAĆENJE PROVEDBE PLANA UPRAVLJANJA Kako bi se utvrdilo da li se Plan djelotvorno primjenjuje, odnosno postižu li se zadani ciljevi,

potrebno je kroz niz aktivnosti motrenja pratiti provedbu upravljačkih aktivnosti Plana, odnosno

nadzirati i prikupljati njihove rezultate. Kroz aktivnosti praćenja provedbe Plana također se

omogućava da se kroz promatranje pojedinih indikatora upravljanja, sakupe rezultati temeljem

kojih će se tijekom provedbe Plana prilagođavati upravljačke aktivnosti.

Praćenje tako omogućava da se kroz motrenje učinkovitosti upravljanja prikupe iskustva na

temelju kojih se upravljačke aktivnosti mogu prilagođavati. U skladu s rezultatima praćenja učinka

Plana, predlagat će se redovne godišnje izmjene programa praćenja provedbe. Tako aktivnosti za

nadolazeću godinu mogu biti prilagođene iskustvima prošlogodišnje realizacije ili promijenjenim

okolnostima i novim saznanjima. U završnoj godini provedbe Plana, potrebno je napraviti cjelovitu

procjenu postignuća, ciljeva i vizije. Rezultati revizije uključit će se u Plan za slijedeće razdoblje.

Tablica 4.5-1 Aktivnosti praćenja provedbe Plana upravljanja za područje ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more

AKTIVNOSTI PRAĆENJA PROVEDBE PLANA ŠIFRA AKTIVNOSTI UPRAVLJANJA KOJE SE PRATE

A1 Redovito nadopunjavati bazu podataka o prirodnoj baštini u informacijskom sustavu zaštite prirode.

I.2.1-1, I.2.1-2, I.2.1-3, I.3.1.-1, I.3.1.-2, I.3.1.-3, I.4.1-1, I.4.1-2, I.4.1-3, I.5.1-1, I.5.1-2, I.5.1-3

A2 Voditi evidenciju o održanim edukativnim i informativnim aktivnostima.

I.6.1 -1, I.6.1-2, II.1.1.-1, II.1.1.-3, II.1.1.-4

A3 Voditi evidenciju o broju i vrsti izrađenih i distribuiranih informativnih i edukativnih materijala.

I.6.1 -1, I.6.1-3,

II.1.1.-1, II.1.1.-3, II.1.1.-4., II.1.1.-5

A4 Voditi evidenciju o održanim sastancima s dionicima. I.1.1 -1, I.1.2 -1, I.1.2 -2, II.1.1--2

II.1.1.-1, II.1.1.-3, II.1.1.-4., II.1.1.-5

A5 Uspostaviti i voditi evidenciju pojavljivanja u medijima. I.6.1 -1, I.6.1-3

II.1.1.-1, II.1.1.-3, II.1.1.-4., II.1.1.-5

A6 Uspostaviti i voditi bazu prijavljenih i odobrenih projekata. I.2.1-1, I.2.1-2, I.2.1-3, I.3.1.-1, I.3.1.-2, I.3.1.-3, I.4.1-1, I.4.1-2, I.4.1-3, I.5.1-1, I.5.1-2, I.5.1-3, II.1.1.-6

A7 Osigurati da se web stranica redovito ažurira. I.6.1 -1, I.6.1-2, II.1.1.-1, II.1.1.-3, II.1.1.-4

A8 Pripremiti punu procjenu realizacije Plana upravljanja tijekom pete godine implementacije i proizvesti revidiranu verziju uz izvještavanje dionika o provedenim aktivnostima.

Sve akcije Plana započete u prvih 5 godina provođenja Plana


Tablica 4.5-2 Aktivnosti praćenja provedbe Plana upravljanja za Značajni krajobraz Kanjon Zrmanje

AKTIVNOSTI PRAĆENJA PROVEDBE PLANA ŠIFRA AKTIVNOSTI UPRAVLJANJA KOJE SE PRATE

M1 Osigurati da se za sav terenski i/ili istraživački rad proveden od strane zaposlenika JU ili kao ugovorna obveza suradnika, pravovremeno podnesu izvještaji, a rezultate istraživanja ažurno unositi u bazu podataka, redovito ih analizirati i pratiti trendove.

A1-1, A1-2, A2-1, A2-2, A2-3, A2-4, A2-5, A3-1, A3-2, A4-1, C1-6

M2 Osigurati da se za sve aktivnosti suradnje između zaposlenika JU i dionika pravovremeno podnesu izvještaji.

A3-1, A3-2, B1-1, B1-2, B1-3, B1-4, B1-5, B1-6, B1-7, C1-3, C1-4, C2-1, C2-2, C3-3, D2-5

M3 Održavati arhivu stručnih studija, istraživačkih i drugih izvještaja, projekata, interpretacijskih i edukacijskih materijala, projektne dokumentacije za posjetiteljsku infrastrukturu i sl.

A1-1, A1-2, A2-1, A2-2, A2-3, A2-4, A2-5, A4-1, C1-2, C1-3, C1-7, D3-2

M4 Osigurati da su sva partnerstva formalizirana i potvrđena kroz izmjenu dopisa, ugovora i sporazuma o suradnji.

C1-5, C3-3, D3-2

M5 Voditi evidenciju o sudjelovanju u zakonskim procedurama koje služe kao instrumenti zaštite prirode.

B2-1, B2-2, B2-3

M6 Voditi evidenciju o broju posjetitelja i provedenim programima posjećivanja.

C1-1, C1-4, C1-5, C2-1, C2-2

M7 Voditi evidenciju o opremljenosti ZK posjetiteljskom infrastrukturom.

C1-2, C1-3

M8 Voditi evidenciju o izrađenim i provedenim programima edukacije, interpretacije i promocije.

C3-1, C3-2, C3-3

M9 Održavati aktualan popis i dokumentaciju zaposlenika i volontera JU, izvještaja o službenim putovanjima, stručnom osposobljavanju i edukacijama (odrađenim tečajevima i radionicama), općih akata, te vozila i opreme JU.

D2-1, D2-2, D2-3, D2-4, D2-5, D3-1 D3-2

M10 Pripremiti punu procjenu realizacije Plana upravljanja tijekom pete godine implementacije i proizvesti revidiranu verziju uz izvještavanje dionika o provedenim aktivnostima.

Sve akcije Plana započete u prvih 5 godina provođenja Plana


4.6. PROCEDURA IZMJENE PLANA UPRAVLJANJA Plan upravljanja određuje i opisuje način upravljanja zaštićenim područjem temeljen na najboljoj

praksi poznatoj u vrijeme njegove izrade, no praćenjem stanja u prostoru i spoznajom novih

informacija te pojavom nekih novih utjecaja, može doći do potrebe za promjenom načina

upravljanja. Plan stoga treba biti prilagodljiv na način da omogućuje izmjenu planiranih aktivnosti

sukladno promjenama do kojih je došlo.

4.6.1. Revizija nakon deset godina

Plan upravljanja zaštićenim područjima se, prema članku 138. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13),

donosi za razdoblje od deset godina. Pri tome se kroz revizije Plana nakon isteka deset godina,

omogućuje uklapanje promjena do kojih je došlo u proteklom razdoblju. Mogućnost unošenja

izmjena postojećih akcija osigurava Upravi JU da bude fleksibilna u svom radu, ali da istodobno

zadržava opći smjer upravljanja koji je definiran vizijom i ciljevima.

Vizije Plana upravljanja zapravo su dugoročni ciljevi upravljanja zaštićenim područjem i

područjem ekološke mreže. One se stoga postavljaju za razdoblje koje je dulje od trajanja samog

Plana. Vizija bi dakle, ukoliko se status zaštićenog područja / ekološke mreže ne promijeni, trebala

ostati ista i pri sljedećoj izradi Plana upravljanja, osiguravajući tako kontinuiranost upravljanja

područjem. Slično tome, osim ako ne dođe do neke značajne promjene, pojedinačni ciljevi Plana

trebali bi ostati nepromijenjeni barem za sljedeće desetogodišnje razdoblje.

4.6.2. Izmjene i dopune nakon pet godina

Nakon proteka razdoblja od pet godina analizira se provedba Plana upravljanja i ostvareni

rezultati, te se po potrebi obavlja revizija Plana na način i u postupku kako je to propisano za

njegovo donošenje. Ukoliko se ukaže potreba, ponovno treba sastaviti aktivnosti upravljanja,

djelomično ili potpuno. U poglavlje o praćenju provedbe Plana treba uključiti analizu uspješnosti

provedbe dotadašnjih aktivnosti, tj. onoga što se napravilo i što se nije napravilo te razloge zbog

kojih se aktivnost nije provela, kao i druga saznanja i iskustva koja su poslužila pri reviziji Plana

upravljanja.

4.6.3. Godišnji programi

Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13), godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja,

promicanja i korištenja zaštićenog područja je provedbeni dokument kojim se na godišnjoj bazi

provodi Plan upravljanja. U godišnje programe ugrađuju se aktivnosti predviđene Planom

upravljanja za tu godinu, koje se, ukoliko se ukaže potreba, mogu dodatno razraditi. Također se,

uz relevantno obrazloženje, kroz izradu godišnjih programa može napraviti manje odstupanje od

Planom predviđenih aktivnosti ili dodavanje aktivnosti izvan okvira Plana, te provjera i ponovno

definiranje prioriteta aktivnosti kao i izmjena vremenskih okvira.


Propisi

Direktiva o zaštiti ptica / Council Directive 79/409/EEC; 2009/147/EC

Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore / Council Directive 92/43/EEC

Odluka o Planu upravljanja vodnim područjima (66/16)

Odluka o načinu obavljanja ribolova u pojedinim posebnim staništima, određenim ribolovnim

alatima i na određeno vrijeme (NN 125/07)

Pravilnik o granicama u ribolovnom moru Republike Hrvatske (NN 05/11)

Pravilnik o posebnim staništima riba i drugih morskih organizama i regulaciji ribolova u

Velebitskom kanalu, Novigradskom i Karinskom moru, Prokljanskom jezeru, Marinskom zaljevu i

Neretvanskom kanalu (148/04, 152/04, 55/05, 96/06, 123/09, 130/09 - ispravak)

Pravilnik o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru

pridnenom povlačnom mrežom – kočom u 2016. godini (NN 81/16)

Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13)

Uredba o izmjenama Uredbe o ekološkoj mreži (NN 105/15)

Uredba o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08)

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16)

Zakon o prostornom uređenju (153/13)

Zakon o vodama (153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14)

Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15)

Zakon o zaštiti prirode (80/13)

Strateška i planska dokumentacija

Prostorno-planska dokumentacija

Prostorni plan Zadarske županije (Sl. glasnik Zadarske županije 2/01, 6/04, 2/05, 17/6, 3/10, 15/14)

Prostorni plan uređenja Grada Obrovca (Sl. glasnik Grada Obrovca 1/09, 2/09, 4/10, 6/10)

Prostorni plan uređenja Grada Benkovca (Sl. glasnik Grada Benkovca 1/03, 6/03, 2/08, 4/12,

02/13, 5/13, 6/13, 02/16)

Prostorni plan uređenja Općine Jasenice (Sl.glasnik Zadarske županije 12/06, 7/10, 6/11, 6/13, 2/16)

Prostorni plan uređenja Općine Posedarje (Sl. glasnik Zadarske županije 3/04, 3/07, 1/13)

Prostorni plan uređenja Općine Novigrad (Sl. glasnik Zadarske županije 11/02, 14/02, 13/06, 8/07,

8/08, 11/09, 6/10, 10/10, 20/12, 3/11, 15/11, 8/13)

Sektorske strategije, planovi i programi regionalne i lokalne razine

Županijska razvojna strategija Zadarske županije (2011.-2013.)

Strategija razvoja ljudskih potencijala Zadarske županije (2014.-2020.)

Lokalna razvojna strategija LAG Mareta (2012. – 2015.)

Lokalna razvojna strategija LAG-a Bura za razdoblje 2014.-2020.


Glavni plan razvoja turizma Zadarske županije (2013.-2023.)

Izvješće o stanju okoliša Zadarske županije (2013.)

Program zaštite okoliša Zadarske županije (2014.)

Studija korištenja i zaštite mora i podmorja Zadarske županije (2003.)

Program ruralnog razvoja Zadarske županije (2012. - 2014.)

Program održivog razvoja poljoprivrede Zadarske županije (2013.-2015-)

Program razvoja sektora ribarstva Zadarske županije (2013.-2015.)

Program razvoja ribarske infrastrukture Zadarske županije (2012.)

Stručna i znanstvena literatura

Hidrologija

Bonacci, O., Trninić, D., Roje-Bonacci, T. (2015): Analysis hydrological changes along the river

Zrmanja, Vodoprivreda, 47, 276-278; 177-186

Bonacci, O. (1999): Water circulation in karst and determination of catchment areas: example of

the River Zrmanja. Hydrological Sciences Journal 44(3), 373-386.

Burić, I. (2006): Vodni sustavi slivnog područja rijeke Zrmanje - diplomski rad

Burić, Z., Katarina Caput, Goran Olujić, Damir Viličić (2003): Raspodjela fitoplanktona i nutrijenata

u estuariju rijeke Zrmanje (srpanj 2000). 3. Hrvatska konferencija o vodama, hrvatske vode u 21.

stoljeću, Osijek

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, Austrijska agencija za okoliš (2015): Stručne smjernice –

male hidroelektrane. „Twinning Light“ projekta EU HR/2011/IB/EN/02 TWL „Jačanje stručnih

znanja i tehničkih kapaciteta svih relevantnih ustanova za Ocjenu prihvatljivosti zahvata za

ekološku mrežu (OPEM)”.

Hrvatske vode (2016): Podaci o stanju vodnih tijela

Hrvatske vode (2014): Provedbeni plan obrane od poplava branjenog područja sektor F – Južni

Jadran, branjeno područje 26: područje malog sliva Zrmanja - zadarsko primorje

Viličić, D. (2011): Estuarij Zrmanje i njegova ekološka svojstva. Hrvatske vode, 77, pp 201-214.

Internet izvori

http://hr.metapedia.org/wiki/Zrmanja_i_Karin

Projekt Jadran - Hrvatski nacionalni monitoring program

(http://jadran.izor.hr/jadran/index.htm)

Kakvoća mora u Republici Hrvatskoj

(http://baltazar.izor.hr/plazepub/kakvoca_detalji10), Institut za oceanografiju i ribarstvo

Bioraznolikost

Alegro, A. (2000): Vegetacija Hrvatske. Interna skripta, Botanički zavod PMF-a, Zagreb

Bakran – Petricioli, T. (2016): Morska staništa. Priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja.

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, Zagreb


Ćaleta, M., Buj, I., Mrakovčić, M., Mustafić, P., Zanella, D., Marčić,Z., Duplić, A., Mihinjač, T., Katavić, I.

(2015): Hrvatske endemske ribe. Agencija za zaštitu okoliša, Zagreb

Garibović T. (2011): Effects of coastal development on habitat structure, biodiversity and water

quality in the Novigrad Sea, eastern Adriatic Sea, Croatia. Master thesis - Institute for Botany and

Landscape Ecology, University of Greifswald and University of Zadar

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (2016): Podaci iz baze podataka

Jolić, M. (2014): Ugroženost morskih cvjetnica u Jadranskom moru. Seminarski rad.

Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

Kruschel, C., Schultz, S. T., Stiefel J. (2011): High diversity and sensitivity to coastal development of

fish and invertebrates of the Novigrad and Karin seas: A metacommunity study in the northern

Adriatic, Croatia. Annales Ser. hist. nat. 21(2011), 1, 11-20

Legac, M. (2003): Prilog poznavanju školjkaša (Bivalvia) Novigradskog područja. Pomorski

zbornik 41 (2003)1, 209-218.

Matić-Skoko, S. (2015): Ihtiofauna i ribarstvo Novigradskog mora. Knjižica sažetaka znanstvenog

skupa Novigrad nekad i sad, Zadar i Novigrad

Schultz, S. T., Kruschel, C., Bakran-Petricioli, T. (2009): The influence of seagrass meadows on

predator–prey habitat segregation in an Adriatic lagoon. Marine Ecology Progress Series 374: 85–

99.

Sinovčić, G. (1994): Neki aspekti biologije adolescentna brgljuna (Engraulis encrasicolus) u

estuarnim uvjetima. Zbornik sažetaka priopćenja V kongresa biologa Hrvatske, Zagreb

Šikić, Z., Zjalić, S. (2015): Vegetacija na području općine Novigrad. Knjižica sažetaka znanstvenog

skupa Novigrad nekad i sad, Zadar i Novigrad

Topić J., Vukelić, J. (2009): Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi

o staništima EU. Državni zavod za zaštitu prirode RH, Zagreb.

Udruga BIOM (2013): Turistička valorizacija bioloških sastavnica kanjona Zrmanje od Obrovca do

ušća. Zagreb

Viličić, D., Kršinić, F. (2016): Ekološka i specifična biološka svojstva hrvatskoga dijela Jadrana.

More – hrvatsko blago (pripremio: Zvonimir Radić), Zagreb

Župan, D., Leko, K. i sur. (2009): Stručna podloga za zaštitu - Značajni krajobraz ''Karišnica i

Bijela''. Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb

Internet izvori

Internet portal kataloga zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta u Republici Hrvatskoj

(http://zasticenevrste.azo.hr/), Agencija za zaštitu okoliša

Internet portal informacijskog sustava zaštite prirode (http://www.iszp.hr/), Hrvatska agencija za

okoliš i prirodu

Fizika mora i klima

"Dippold und Gerold" - Germering, "Dippold & Gerold - Hidroprojekt 91 (2005): Studija izvedivosti

o mogućnostima odvodnje na području Novigradskog i Karinskog mora. Zagreb

Branković, Č., Patarčić, M., Güttler, I., Srnec, L. (2012): Near-future climate change over Europe

with focus on Croatia in an ensemble of regional climate model simulations. Climate Research 52

(2012): 227-251.


Viličić, D. (2011): Estuarij Zrmanje i njegova ekološka svojstva. Hrvatske vode, 19 (2011), 77, 201-

214.

Internet izvori

Klima i klimatske promjene (http://klima.hr/klima.php?id=klimatske_promjene), Državni

hidrometeorološki zavod

Ribarstvo i marikultura

Bavčević, L., Glamuzina, B., Marguš, D. (2009): Integralni planovi razvoja školjkarstva – Područja

Malostonskog zaljeva, ušća rijeke Krke i akvatorija sjeverozapadnog dijela Zadarske županije,

UNDP Grubišić, F. (1982.): Ribe, rakovi i školjke Jadrana. Naprijed, Zagreb.


6.1. Prilog 1. Analiza dionika i opis njihovog uključivanja u proces izrade Zajedničkog plana upravljanja Zajednički plan upravljanja NATURA 2000 područjem Novigradsko i Karinsko more i Značajnim

krajobrazom Kanjon Zrmanje izrađen je u sklopu projekta B.transparent koji je, kako je naznačeno

u podnaslovu projekta, osmišljen i iniciran s ciljem „Jačanja lokalnih partnerstva za transparentno

upravljanje javnim dobrima i prirodnim resursima na području Novigradskog i Karinskog mora“.

Sukladno tom projektnom cilju, osim same aktivnosti izrade Zajedničkog plana upravljanja, kroz

projekt je proveden i niz drugih aktivnosti koje su značajno doprinijele identificiranju i uključivanju

dionika u izradu Plana, kao i izgradnji partnerstva nužnih za njegovu buduću provedbu. Tablica

6.1-1. daje kratki opis najznačajnijih takvih aktivnosti iz šireg projektnog konteksta izrade

Zajedničkog plana upravljanja.

Tablica 6.1-1 Aktivnosti iz šireg projektnog konteksta izrade Zajedničkog plana upravljanja od najvećeg značaja za uključivanje dionika u njegovu izradu i buduću provedbu

AKTIVNOSTI IZ ŠIREG PROJEKTNOG KONTEKSTA

Izgradnja partnerstva među ključnim dionicima

- Kao partneri u provedbi projekta već su okupljeni brojni regionalni i lokalni dionici, iz javnog i civilnog sektora, ključni za upravljanje područjem, uključujući: 1) Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije Natura Jadera, 2) Zadarsku županiju, 3) Općinu Novigrad (u kojoj se nalazi prezentacijsko-posjetiteljski centar za NATURA 2000 područja Kula Buta), 4) regionalno aktivnu Udrugu za promicanje ekološke proizvodnje hrane, zaštite okoliša i održivog razvoja Eko Zadar (kao vodećeg partnera na projektu), 5) najaktivniju i najutjecajniju lokalnu Ekološku udrugu Zrmanja, te 6) Udrugu za poticanje neformalnog obrazovanja, kritičkog mišljenja i filozofije u praksi “Mala filozofija”.

- S ciljem poboljšanja suradnje između stanovništva, gospodarstva i općina u području Novigradskog i Karinskog mora, kroz 5 radionica sa svim zainteresiranim dionicima je artikulirana zajednička Komunikacijska strategija,. kojoj je jedan od fokusa bio upravo komunikacija izrađivanog Plana upravljanja unutar lokalne zajednice i među ključnim razvojnim dionicima.

Analiza dionika, njihovih stavova, socio-eko-nomskog konteksta i društvenog kapitala

- Provedeno Sociološko istraživanje (na preko 150 ispitanika: građana, predstavnika organizacija civilnog društva i predstavnika jedinica lokalne samouprave) ukazalo je na: relativno zadovoljstvo stanjem okoliša; pozitivno vrednovanje udruga; važnost OPG-ova kao oblika gospodarske aktivnosti koji također ima jasne interese i želju za uključivanje u procese odlučivanja o upravljanju prirodnim javnim dobrima; ali i neriješenu odvodnju otpadnih voda i nepostojeću kanalizacijsku mrežu kao na glavni problem po pitanju materijalne infrastrukture; akutnu prisutnost problema komunikacije između JLS, organizacija civilnog društva i građana u prostoru Novigradskog i Karinskog mora; izrazit manjak udruga građana kao potencijalnih aktera društvenog života; nezadovoljstvo razinom transparentnosti i vlastitog uključivanja u procese odlučivanja; nezadovoljstvo lokalnim čelnicima. Analiza osnovnih gospodarskih i demografskih parametara pokazala je „da se radi o rijetko naseljenom prostoru s velikim brojem naselja, ekonomski slabo razvijenom i s jedinicama lokalne samouprave koje nemaju dostatne resurse za financiranje nekih od temeljnih infrastrukturnih zahtjeva“.

Osvješćivanje, analiza, diskusija, informiranje i edukacija za ključne teme Plana upravljanja

- Organizirana su tri zajednička obilaska područja za najaktivnije dionike na projektu, s ciljem razvoja komunikacije i partnerstva među njima, ali i njihova osvješćivanja i upoznavanja s potencijalima područja za zeleni razvojni scenarij kao kombinaciju raznih vidova ekoturizma i poljoprivredne proizvodnje.

- Održano je nekoliko edukacija i okruglih stolova na teme od najvećeg interesa dionika, uključujući o postupku koncesioniranja pomorskog dobra; o postrojenju tvornice glinice Jadral i njegovom utjecaju na okoliš; te o utjecaju fekalnih ispusta na Novigradsko i Karinsko more, odnosno o perspektivi i planovima za rješavanje tog problema.

- S ciljem osvješćivanja vrijednosti i atraktivnosti područja, organiziran je natječaj, a potom i izložba fotografija koje najbolje prezentiraju i interpretiraju ljepotu i bogatstvo područja


Novigradskog i Karinskog mora; te je u suradnji s JLS i TZJLS izrađena brošura “Prirodna i kulturna bogatstva područja Novigradskog i Karinskog mora“, prezentirana u prezentacijsko-posjetiteljskom centru Kula Buta.

Uključivanje dionika tijekom samog procesa izrade Zajedničkog plana upravljanja provodilo se na

više načina i razina. Tablica 6.1-2 daje pregled cijelog spektra prakticiranih načina uključivanja, od

pasivnog jednosmjernog informiranja najšireg kruga zainteresirane javnosti javnim objavljivanjem

relevantnih informacija o Planu i procesu njegove pripreme, do aktivnog uključivanja kroz

usmjeravanje procesa i davanje prijedloga na radionicama, odnosno sudjelovanja u detaljnim

analizama pojedinih tema/podtema/pitanja kroz konzultacije.

Tablica 6.1-2 Načini uključivanja dionika korišteni prilikom izrade Zajedničkog plana upravljanja

CILJ I FORMAT UKLJUČIVANJA

KRATAK OPIS PROVEDBE U PROCESU IZRADE ZAJEDNIČKOG PLANA UPRAVLJANJA

I Informiranje najšireg kruga zainteresiranih dionika i javnosti

Kao glavni kanali korištene su web stranice projektnih partnera i facebook stranice projekta B.transparent koju je tijekom projekta pratilo oko 200 raznih zainteresiranih dionika.

K Konzultacije s ključnim dionicima

Tijekom cijelog projekta – od faze uvodnih analiza i evaluacija, preko faze definiranja elemenata prijedloga nacrta Plana, pa do traženja komentara i sugestija, te verifikacije sadržaja nacrta Plana – provođene su konzultacije s tridesetak ključnih dionika, koji su uključivali:

- predstavnike ključnih institucija (uključujući same djelatnike JU Natura

Jadera, 5 JLS u području, njihove TZ, Županijski odjel za more i turizam,

Zavod za prostorno uređenje ZŽ, TZ Zadarske županije; Savjetodavnu

službu, Županijsku agenciju za ruralni razvoj AGRRA-u, Pomorsku policiju,

Lučku kapetaniju Zadar, Ispostavu Starigrad-Paklenica; Ribarsku inspekciju

Ministarstva poljoprivrede i Ispostave Uprave za ribarstvo u Zadru, JU Park

prirode Velebit, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u

Zadru, Hrvatske vode – zatraženi i dobiveni službeni podaci o stanju vodnih

tijela na predmetnom području, odnosno praćenjima stanja vodnih tijela),

- predstavnike ključnih sektora / korisnika prostora i interesnih grupa u

području (Udruga Novigradska dagnja, tri najznačajnija pružatelja turističkih

usluga selektivnih oblika turizma u području, voditelja FLAG-a tri mora kao

predstavnika lokalnih profesionalnih ribara), te

- OCD u području (LAG Bura, FLAG Tri mora, Ekološka udruga Zrmanja).

Od Hrvatskih voda, kao ključnog institucionalnog dionika za ključnu temu očuvanja povoljnog statusa voda i rješavanja problema odvodnje otpadnih voda, zatraženo je posebno očitovanje, odnosno verifikacija i potencijalne sugestije za izmjene i dopune za nacrt ciljeva i aktivnosti Plana u kojima one imaju glavnu i suradničku ulogu - no do izrade finalnog nacrta Plana, Hrvatske vode se nisu očitovale.

A Anketiranje ključnih dionika

U početnoj fazi projekta, provedena je anketa među lokalnim TZ s ciljem utvrđivanja recentnog stanja, trendova u području, stavova o mogućnostima i prijetnjama, te aktualnih aktivnosti i planova.

Verifikacija nacrta Plana provedena je na način da je nacrt poslan svim ključnim dionicima (uključujući u prvom redu one dionike na čiju se suradnju računa u njegovoj provedbi), s upitnikom u kojem se tražilo očitovanje vezano uz: 1) eventualno neslaganje i/ili dopune glavnih elemenata Plana (vizije, tema, aktivnosti, zonacije); 2) prepoznate rizike uspješnoj provedbi Plana; 3) prijedloge za umanjivanje tih rizika.


CILJ I FORMAT UKLJUČIVANJA

KRATAK OPIS PROVEDBE U PROCESU IZRADE ZAJEDNIČKOG PLANA UPRAVLJANJA

R Radionice s dionicima, s ciljem uključivanja ključnih dionika u analizu problema, usmjeravanje procesa, predlaganje i suodlučivanje o mogućim rješenjima (ciljevima / aktivnostima)

Ukupno je održano pet radionica s dionicima, raspoređenih po glavnim fazama izrade Plana. Na radionice su direktno pozivani predstavnici ključnih institucionalnih dionika, te ključnih sektora i interesnih grupa u području, ali su bile otvorene i za druge zainteresirane dionike koji bi došli do informacije, bilo od nekog od direktno pozvanih dionika, bilo preko korištenih kanala informiranja najšire kruga zainteresiranih dionika (facebook i web).

Na prvoj radionici se: upoznalo dionike s ulogom, svrhom, dobrom praksom izrade i provedbe planova upravljanja; prezentiran je dio nalaza o području, vrijednostima, stanju, pritiscima, prioritetima očuvanja i razvojnim prilikama, prikupljen temeljem analize relevantnih postojećih izvora, te je isti kroz otvorenu diskusiju verificiran i dopunjen. Na drugoj radionici je ta prezentacija, diskusija, verifikacija i dopuna literaturnih podataka dovršena za sve standardne teme Plana upravljanja. Na trećoj i četvrtoj radionici se kroz rad u grupama, s ključnim dionicima prošlo kroz cjelokupni proces izrade Plana, od identifikacije ključnih vrijednosti, prilika, prijetnji, problema, preko definiranja ključnih tema, do osmišljavanja vizije, te identifikacije ključnih ciljeva i aktivnosti kojima se pridonosi ostvarenju utvrđene vizije. Pri tome je na trećoj radionici fokus bio na području Značajnog krajobraza Kanjon Zrmanje, a na četvrtoj na području ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more. Na petoj radionici predstavljen je i verificiran nacrt Plana, te su prodiskutirani i integrirani prijedlozi za izmjene i dopune prikupljeni od ključnih dionika kojima je nacrt Plana direktno poslan na verifikaciju i komentare. Uz to, na posljednoj radionici se zajedno nastojalo identificirati ključne rizike za uspješnu provedbu Plana, kao i prijedloge za njihovo umanjivanje. Na svakoj radionici, tijekom cijelog procesa izrade Plana, sudionici su ohrabrivani da svoja razmišljanja i prijedloge dostave izrađivaču Plana.

U prosjeku je radionicama prisustvovalo oko 25 dionika, a sastav grupe dionika je dijelom bio stalan (dionici koji su već uključeni kao projektni partneri, te dio dionika koji je pokazao najjači interes za uključivanje, a manji dio je varirao od radionice do radionice). Broj izravno pozivanih dionika rastao je tijekom procesa, kako se povećao broj identificiranih zainteresiranih i/ili dionika značajnih za neku od identificiranih ključnih tema. Termini radionica bili su prilagođeni institucionalnim dionicima (u radnim danima, tijekom radnog vremena), što je umanjilo njihovu pogodnost za lokalno stanovništvo, no pretpostavka je bila da je ono predstavljeno kroz široku lepezu institucionalnih dionika koji su se odazivali na radionice, uključujući i lokalne udruge građana i interesne sektorske udruge.

D Uključivanje dionika u donošenje odluka i proces usvajanja

Tijekom procesa izrade Plana upravljanja održana su 3 sastanka s predstavnicima Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP), koji su osigurali službene ulazne podloge, metodološke smjernice, te sugestije za doradu nacrta Plana.

Tablica 6.1-3 daje analizu dionika Zajedničkog plana upravljanja, u kojoj je za svakog

identificiranog dionika pojašnjen njegov odnos / interes / aktivnost / relevantnost za područja za

koja se izrađuje Plan, te naznačena poželjna razina uključenja u izradu i provedbu Plana, na

relativno uvriježenoj skali sa 7 razina uključivanja dionika (Pretty, J.N. et al 1995; preuzeto iz

Appleton, M.R. i Hotham, P.A.E (2007) - Izrada planova upravljanja zaštićenim područjima u

Hrvatskoj - Priručnik. Fauna & Flora International, Cambridge, UK), odnosno realizirani način

uključivanja u proces izrade Plana (korištenjem oznaka koje definira Tablica 6.1-2).

Korištenih 7 razina uključivanja, redom od najpasivnije do najaktivnije, uključuju: a) pružiti

informaciju; b) zatražiti informaciju; c) konzultirati / prikupiti informacije i stavove; d) potaknuti

dionike na prikupljanje informacija, ponuđenom naknadom ili na drugi način; e) uključivanje u

radne skupine za specifična pitanja; f) uključenje u analizu problema i usmjeravanje procesa

sudjelovanjem u radionicama; g) uključiti u donošenje odluka i/ili sam proces usvajanja.


Tablica 6.1-3 Analiza dionika Zajedničkog plana upravljanja NATURA 2000 područjem Novigradsko i Karinsko more i Značajnim krajobrazom Kanjon Zrmanje

NAZIV DIONIKA

ODNOS / INTERES / AKTIVNOST / RELEVANTNOST ZA ZAŠTIĆENO PODRUČJE

NAČIN UKLJUČIVANJA

POŽELJAN REALIZIRAN

JAVNI SEKTOR: nacionalna, regionalna, lokalna razina; institucije relevantne za razne teme Plana upravljanja

JU Natura Jadera

Nositelj izrade i provedbe Plana upravljanja a,b,c,d,e,f,g I,K,A,R,D

Zadarska županija

Osnivač i glavni izvor prihoda JU Natura Jadera; njeni razni Upravni odjeli relevantni za razna pitanja (npr. Upravni odjel za more i turizam vodi postupke dodjele koncesija za korištenje pomorskog dobra). Povezuje više JLS na svom području u rješavanju pitanja od zajedničkog interesa /npr. vrlo aktualni problem rješavanja otpadnih voda unutar područja).

a,b,c,d,e,f,g I,K,A,R

Grad Obrovac Lokalna samouprava s nizom nadležnosti i odgovornosti, uključujući osiguranje komunalne infrastrukture, prostorno planiranje i uređenje, i dr.

a,b,c,d,e,f,g I,K,A,R*

Grad Benkovac Lokalna samouprava s nizom nadležnosti i odgovornosti, uključujući osiguranje komunalne infrastrukture, prostorno planiranje i uređenje, i dr.


Općina Jasenice

Lokalna samouprava s nizom nadležnosti i odgovornosti, uključujući osiguranje komunalne infrastrukture, prostorno planiranje i uređenje, i dr.

a,b,c,d,e,f,g I,K,A,R*

Općina Novigrad



Općina Posedarje



TZ Grad Obrovac

Nadležna za unapređenje, umrežavanje, predstavljanje, promociju turističke ponude i turističke destinacije

a,b,c,d,e,f I,K,A,R

TZ Grad Benkovac


a,b,c,d,e,f I,K,A,R

TZ Općina Jasenice


a,b,c,d,e,f I,K,A,R*

TZ Općina Novigrad


a,b,c,d,e,f I,K,A,R

TZ Općina Posedarje


a,b,c,d,e,f I,K,A,R*

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP)

Središnja ustanova koja obavlja stručne poslove zaštite prirode u Hrvatskoj, nadležno i za metodološko i sadržajno usmjeravanje procesa izrade Plana, kontrolu kvalitete i davanje konačnog Mišljenja na prihvatljivost izrađenog Plana.

a,b,c,e,f,g I,K,A,R,D

Hrvatske vode Javna ustanova koja upravlja vodnim resursima RH, nadležna između ostalog i za provedbu Okvirne direktive o vodama, praćenje stanja voda, zaštitu voda, projekte zbrinjavanja otpadnih voda

a,b,c,e,f I,K,A,R**

Ministarstvo kulture – Konzervatorski odjel u Zadru

Nadležno za registriranje i zaštitu kulturne baštine unutar područja a,b,c,d,e,f I,A,R

Zavod za prostorno uređenje Zadarske županije

Donosi PP ZŽ s kojim moraju biti usklađeni svi PP JLS u području a,b,c,d,e,f I,K,A,R

Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije (AGRRA)

Potpora poljoprivrednicima i ribarima, između ostalog u organiziranju, umrežavanju, pripremi projekata

a,b,c,d,e,f I,K,A,R

Turistička zajednica Zadarske županije

Središnja organizacija nadležna za razvoj, umrežavanje, unapređenje, predstavljanje turističke ponude turističke destinacije Zadarske županije, vrlo aktivna i u profiliranju Zadarske županije kao prepoznatljive destinacije raznih vidova turističke ponude, za koje predmetno područje ima izraziti potencijal. Naročito relevantne inicijative su već provedena Zadar Bike Magic, aktualna Welcome Rural, te nedavno započeta Zadar Trail Magic, koja se provodi baš na području Paklenice, Velebita, Zrmanje, Obrovca, a koja bi trebala poslužiti kao pilot za daljnje trailprojekte u ZŽ.

a,b,c,d,e,f I,K,A

ZADRA Županijska razvojna agencija ZŽ podupire pripremu i provedbu raznih a,b,c,e,f I


NAZIV DIONIKA




projekata relevantnih za održivi razvoj područja

Lokalna komunalna poduzeća

Komunalna poduzeća koja su nositelji budućih projekata vezanih za realizaciju javnih sustava odvodnje unutar predmetnog područja

a,b,c,e,f I,K

Zavod za Javno Zdravstvo Zadar

Provodi analizu kakvoće vode na plažama na području ZŽ, pa i u Novigradskom i Karinskom moru

a,b,c,d,e,f I

Zadarsko sveučilište

U prvom redu Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu; Odjel za turizam i komunikacijske znanosti; Odjel za geografiju

a,b,c,d,e,f I,K,A,R

Narodni muzej Zadar

Prirodoslovni odsjek – potencijalna suradnja za istraživanju i interpretaciji područja

a,b,c,e,f I

Arheološki muzej Zadar

Suradnja u promociji bogate kulturne baštine, naročito na lokalitetu Cvijina gradina kod Obrovca

a,b,c,e,f I

Zavičajni muzej Obrovca

Potencijalni predvodnik u razvoju interpretacije i prezentacije baštine područja

a,b,c,d,e,f I

Osnovne i srednje škole iz područja

Potencijalni partneri u upravljanju, participativnom praćenju stanja prirode, raznim oblicima „citizen science“, akcijama uređenja okoliša, škole u prirodi, i dr.

a,b,c,d,e,f I

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Financira / sufinancira projekte zaštite prirode i održivog razvoja a,b,c,e,f I

Ministarstvo poljoprivrede i APPRRR

Administriraju Program ruralnog razvoja. Izvor financiranja za razne aktivnosti kojima se pridonosi održivog ruralnog razvoju temeljenom na očuvanom području, uključujući i financiranje LAG-ova, FLAG-ova.

a,b,c,e,f I

Savjetodavna služba

Služba nadležna za savjetovanje poljoprivrednika i ribara (glavni savjetnik za ribarstvo ima sjedište u Zadru)

a,b,c,d,e,f I,K,A,R

HGSS Značajni partner u planiranju i provedbi raznih vidova aktivnog turizma u prirodi

a,b,c,d,e,f I

Ribarska inspekcija

Nadzor ilegalnih ribolovnih praksi na moru (Uprava ribarstva, njena Ispostava u Zadru, te odnedavno i drugi ovlaštenici pri drugim službama, najbrojniji u sklopu Pomorske policije)

a,b,c,d,e,f I,K,A

Lučka kapetanija

Također ovlaštena za nadzor ilegalnih ribolovnih praksi na moru (Lučka kapetanija Zadar i njena ispostava Starigrad – Paklenica)

a,b,c,d,e,f I,K,A

Pomorska policija

Također ovlaštena za nadzor ilegalnih ribolovnih praksi na moru (Postaja pomorske policije Zadar, odnosno posada plovila stacioniranog u Šimunima, Pag)

a,b,c,d,e,f I,K,A

JU PP Velebit Upravlja susjednim zaštićenim područjem koje je s predmetnim područjem povezano i po pitanjima očuvanja i po pitanju planiranja održivog razvoja

a,b,c,d,e,f I,K,A,R

JU NP Paklenica

Upravlja susjednim zaštićenim područjem, koje sa predmetnim područjem čini cjelinu u smislu šire turističke destinacije

a,b,c,e,f I,R

Lokalni poduzetnici, udruge poduzetnika i drugi oblici udruživanja s ciljem poticanja održivog razvoja područja

Turističke agencije aktivne u outdoor turizmu

3 predstavnika: Riva rafting centar putnička agencija – Đuro Župan (pionir i najveći pružatelj raznovrsne turističke ponude agro turizma i raznih oblika aktivnog turizma na području Zrmanje; jedan od suosnivača Zadar Outdoor Festivala); Marin Marasović Majo (vodeći pružatelj raznih vrsta turističke ponude u području Velebita, Zrmanje, Paklenice); F-Zrmanja, Frane Sinovčić, pružatelj turističkih usluga na gornjem i donjem toku Zrmanje.

Pružaju turističku uslugu, imaju interesa u razvoju područja kao atraktivne, prepoznatljive destinacije održivog turizma

a,b,c,d,e,f I,K,A,R

Privatni iznajmljivači


a,b,c,d,e,f I,R

Ugostiteljski objekti


a,b,c,d,e,f I,R

Hrvatska udruga putničkih agencija

Potencijalno važni partner u razvoju turističkih programa unutar područja a,b,c,e I


NAZIV DIONIKA




Udruga turističkih vodiča

Potencijalno važni partner u razvoju turističkih programa unutar područja a,b,c,e I

Treking liga

Organizatori raznih pustolovnih / traking utrka unutar i u bližoj okolici područja (Velebit ultra trail, Zrmanja adventure festival, i dr. kojima se promovira i prezentira ljepote, atraktivnosti i potencijal područja za razvoj raznih oblika prepoznatljive turističke ponude

a,b,c,e,f I

LAG Bura

OCD za partnerstvo između lokalnih samouprava, poduzetnika i civilnog društva područja kojeg obuhvaća u svrhu održivog razvoja. LAG Bura pokriva područje devet JLS: Obrovac, Jasenice, Novigrad, Poličnik, Posedarje¸ Ražanac, Starigrad, Vrsi i Zemunik Donji. Recentna Strategija zelenog ruralnog razvoja područja iz 2014. ima ciljeve kompatibilne ciljevima očuvanja iz Plana upravljanja.

a,b,c,d,e,f I,K,A,R

LAG Laura LAG koji obuhvaća središnje područje Ravnih Kotara i Biogradsku rivijeru, što je susjedno područje predmetnom području obuhvata Plana, te na mnoge načine, a naročito u smislu turističke destinacije, predstavlja jedinstveno područje.

a,b,c,d,e,f I,A,R

Udruga Pčelara Velebit

Proizvođači vrhunskog proizvoda, aktivnost kompatibilna s razvojnom vizijom promoviranom Planom upravljanja.

a,b,c,d,e,f I

Inicijativa Pčelarski dom Jasenice

Vrijedna inicijativa, važna za promociju i razvoj djelatnosti kompatibilne s razvojnom vizijom promoviranom Planom upravljanja.

a,b,c,d,e,f I

FLAG 3 mora

Lokalna inicijativa za partnerstvo između lokalnih samouprava, poduzetnika i civilnog društva područja kojeg obuhvaća (Obrovac, Jasenice, Novigrad, Poličnik, Posedarje, Ražanac i Starigrad) u svrhu održivog razvoja, koja će po odobravanju i usvajanju razvojne strategije (Nacrt predan MPRR na mišljenje u prosincu 2016.) postati službeni FLAG s proračunom do 2 mil€ u razdoblju 2014-2020. Osim 7 JLS, suosnivači su i 3 OCD (Posedarje moje, Eko Zrmanja, Fortica), te 9 gospodarskih subjekata (3 ribarska obrta, 1 d.o.o., 5 uzgajivača školjkaša). Recentno pripremana strategija FLAGA ima ciljeve kompatibilne s ciljevima Plana upravljanja: npr. da bi proizvodno područje Novigradskog mora ostalo u mikrobiološkoj zoni "A" za uzgoj školjkaša, nužno je poboljšanje razine pročišćavanja sadašnjih korisnika sustava odvodnje i nametanje visokih standarda pročišćavanja budućim korisnicima.

a,b,c,d,e,f I,K,A,R

Udruga Novigradska dagnja

Udruga uzgajivača dagnji s područja Novigradskog mora, osnovana 2016., trenutno s projektom zaštite naziva oznakom izvornosti.

a,b,c,d,e,f I,K,A,R

Udruga vinogradara i vinara "Nadin"

Predvodnici u ekološkom vinogradarstvu, kompatibilno s zelenom razvojnom vizijom područja.

a,b,c,e,f I

Obiteljska poljop. gospodarstva

Poljoprivredni proizvođači, ponuditelji agroturističke ponude – sve aktivnosti kompatibilne s očuvanjem prirode i područja kao pretpostavke zelenog ruralnog razvoja.

a,b,c,e,f I,R

Organizacije civilnog društva

Eko – Zadar Najaktivnija regionalna organizacija civilnog društva, aktivna u pripremi i provedbi raznih projekata zaštite prirode, okoliša i održivog razvoja. Vodeći partner na projektu B-transparent.

a,b,c,d,e,f I,K,A,R

Ekološka udruga Zrmanja

Najaktivnija organizacija civilnog društva za promicanje očuvanja prirode, okoliša, baštine i promociju održivog ruralnog razvoja. Partner B-transparent projekta, u sklopu kojeg se izrađivao Plan upravljanja. Članica LAG-a i FLAG-a.

a,b,c,d,e,f I,K,A,R

Udruga Posedarje moje

Organizacija civilnog društva aktivna u promicanju očuvanja i održivog razvoja svog mjesta, ali i u povezivanju sa sličnim inicijativama iz cijelog područja. Potencijalno značajni partner u provedbi aktivnosti očuvanja u zoni Žabokrek / Sv Duh.

a,b,c,d,e,f I,A,R

Udruge vikendaša i mještana

Npr. za naselje Meka Draga – Kruševo. Organizirani mještani posebno zainteresirani za unapređenje okoliša svojih naselja.

a,b,c,d,e,f I,R

Športsko ribolovna društva

Npr. Iglica iz Karina Gornjeg, Sipa iz Benkovca. Važan partner u edukaciji rekreativnih ribolovaca o važnosti održivih praksi i štetnost ilegalnih ribolovnih praksi.

a,b,c,d,e,f I


NAZIV DIONIKA




Planinarske udruge

Npr. "Tulove grede" – Jasenice. Udruga građana posebno senzibiliziranih na vrijednost očuvane prirode, s navikom aktivnog boravka u prirodnom okolišu.

a,b,c,d,e,f I

Dobrovoljna vatrogasna društva

Uključujući u Posedarju, Jasenicama i Pridrazi. Tradicionalni oblik volonterskog okupljanja mještana koji se potencijalno može usmjeriti i u aktivnosti vezane uz očuvanje i održivo korištenje prirode.

a,b,c I

KUD-ovi Npr. Ruža Hrvatska i Zrmanja iz Obrovca; Vila Velebita iz Jasenica; Fortica, Luzarica i Novigrad iz Novigrada; Kamen i Branimir iz Benkovca; Klapa Asserija iz Benkovca

a,b,c,d,e,f I,R

Udruge žena Npr. Kamenica iz Obrovca; Sv. Katarina iz Novigrada. Moguće uključivanje i u aktivnosti relevantne za Plan, posebno u dijelu promicanja održivog razvoja i lobiranju za očuvanje.

a,b,c,d,e,f I

Organizacije civilnog društva aktivne u znanstvenom radu

Npr. HBSD, BIOM (BIOM je npr. radio 2013 na projektu Turistička valorizacija bioloških sastavnica kanjona Zrmanje od Obrovca do ušća), Hrvatsko geološko društvo.

a,b,c,d,e,f I

Vjerske zajednice

Župe unutar predmetnog područja, također mogu djelovati kao facilitator društvenih aktivnosti na unapređenju javnog dobra i interesa

a,b,c,e,f I

* Značajan napor uložen je u najaktivnije uključivanje ovih dionika s područja obuhvata Plana. Rezultat nije u

svim slučajevima bio onakav kakav se želio, posebice u slučaju 5 JLS, a zbog realnih ograničenja političkih

rivaliteta, te prethodnih neslaganja i otvorenih političkih suprotstavljanja vezano uz planirane razvojne

projekte koji na značajan način usmjeravaju razvojni scenarij za područje. U određenoj mjeri se to reflektiralo i

na uključivanje lokalnih TZ, koje su također pod ingerencijom JLS.

** Poseban napor učinjen je oko uključivanja Hrvatskih voda, kao izrazito značajnog dionika za mnoge aspekte

upravljanja područjem, no iako je službeno očitovanje Hrvatskih voda s odgovarajuće institucionalne razine

zatraženo, do izrade finalnog Nacrta Plana nije zaprimljeno. Uključenost u širem smislu je postignuta kroz

organizaciju posebne radionice, u sklopu projekta B.transparent, vezano uz temu rješavanja otpadnih voda.




Ovaj dokument izrađen je uz pomoć Europske unije i Ureda za udruge Vlade RH.

ISBN 978-953-99436-7-5

i zna]ajni krajobraz kanjon zrmanje - finalni...

Documents