ˇICT Informaticka tehnologija u poslovanju

Dražen PeharAsseco HrvatskaPredsjednik Uprave

CIJENA:32 kn4,5 €8,5 KM

Broj 1794-5/2010

VIRTUALIZACIJA- mogućnosti

bez granica

ICT rješenjaza uspješnije

poslovanje

Najavljujemo:TOP100 TOP50

SIGURNOST- goleme štetemalih ušteda

Tema godine:Tema godine:

179/4-5/2010 InfoTrend �

INFOTRENDPrvi hrvatski časopis zainformatiku u poslovanjuNakladnik: INFO PRESS d.o.o. stručnepublikacije, grafičke i prigodne uslugeRockfellerova 47, 10 000 ZagrebTel. 01/23 44 666; Faks 01/24 42 215e-pošta: redakcije@trend.hrInfotrend online: www.infotrend.hrDirektor: Branko KosecTel. 01/23 44 666Zamjenica direktora:Suzana Hostnjake-pošta: admin@trend.hrGlavni i odgovorni urednik:Branko Kosece-pošta: redakcije@trend.hrIzvršni urednik:Petar Bukovace-pošta: redakcije@trend.hrStručni urednici:Marijan PrevićTomislav Žganece-pošta: redakcije@trend.hrDopisnik iz BiH: Haris HamidovićJezična obrada: Anđelko KovačevićMarketing:Nataša Bolješiće-pošta: marketing@trend.hrOdjel pretplate:Tel. 01/23 44 666Faks 01/24 42 215e-pošta: pretplata@trend.hrPretplata (poštarina uključena):HRVATSKA: 12 brojeva 320 knINOZEMSTVO: 12 brojeva 70 €Žiro-račun:Privredna banka Zagreb d.d.2340009-1110401891

OIB 85327276676

Grafičko oblikovanje i prepres:HARD-3D45 d.o.o., ZagrebTisak: Vjesnik d.d.Izrada i održavanje web portala:Novena d.o.o., ZagrebPrilozi u InfoTrendu pripremaju se pomno i stručno, no izdavač ne može odgovarati zaposljedice njihove primjene.Članci izražavaju mišljenje autora i ne poklapajuse nužno sa stajalištem redakcije.Sve primjedbe na sadržaj lista primaju se sa zahvalnošću i bit će im posvećena puna pozornost, a za možebitnu suradnju potreban je prethodni pismeni ili telefonski dogovor.Rukopisi, slike i crteži ne vraćaju se ako to nijeizričito unaprijed dogovoreno.Autorska prava su zaštićena. Nije dopušteno prenošenje tekstova u cijelosti ili djelomično bez pismenog odobrenja izdavača.

Na pomolu je svođenje računa

Rokovi su prošli, a na klasičan ili suvremen način godišnji su obračuni stigli do servera u FINU. Razvrstani po Nacionalnoj kvalifikaciji djelatnosti pružit će

zainteresiranima koliko-toliko točnu sliku o radnoj 2009. i potvrditi ili ne, recesijska nagađanja, jadikovke i ucjene.

Za informatičku i komunikacijsku industriju, koje nas prvenstveno zanimaju, a u suradnji s kolegama iz FINE, već je pripremljen pregled osnovnih pokazatelja za prošlu godinu – prihoda, dobiti i broja zaposlenih.

Nakon obradbe podataka i usporedbe s onom ranije, pripremit ćemo, petnaestu godinu zaredom, pregled nauspjelijih informatičkih i telekomunikacijskih

tvrtki – TOP100 i TOP50 u globalu i podijeljeno po sektorima s odgovarajućim komentarom i pregledom predvidivih očekivanja za cjelokupnu 2010.

Da bi InfoTrendov godišnji pregled postignuo svoju svrhu – upozorio na slabosti, istaknuo promjene i pružio poslovno vrijedne podatke za planiranje daljnjih djelatnosti, nužna nam je i vaša

pomoć: I ove ćemo godine, sukladno propisima, od svih tvrtki obuhvaćenih pregledom zatražiti

dopuštenje za objavu podataka. Molimo Vas za brz i pozitivan odgovor jer nakon dugotrajne

obradbe ne preostaje previše vremena za pripre-mu i tisak.

Prošle je godine 8% informatičkih i 26% telekomunikacijskih tvrtki zabranilo objavljivaje podataka. Ako

zbog posebnih poslovnih i obračunskih razloga završni račun ne pokazuje stvarno stanje poslovne godine, redakcija će rado objaviti i

bilješku koja će to dodatno objasniti. Vaš urednik

P. S.Ako ova poruka nije do Vas došla redovitom pretplatom na InfoTrend, sljedeći

broj s prilogom TOP100 i TOP50 možete posebno naručiti e-poštom na adresu:pretplata@trend.hr

www.infotrend.hr

Dražen PeharAsseco HrvatskaPredsjednik Uprave

SnimioDario Sabljak

info UvodnikˇICT Informaticka tehnologija u poslovanju

Dražen PeharAsseco HrvatskaPredsjednik Uprave

CIJENA:32 kn4,5 €8,5 KM

Broj 1794-5/2010

VIRTUALIZACIJA- mogućnosti

bez granica

ICT rješenjaza uspješnije

poslovanje

Najavljujemo:TOP100TOP50

SIGURNOST- goleme štetemalih ušteda

Tema godine:Tema godine:

4 InfoTrend 179/4-5/2010

www.infotrend.hrU ovom broju6 - 7 MIPRO 2010Najava međunarodne konferencije koja je ove godine u znaku nanotehnologije, održivoga razvoja, digitalnoga televizijskoga programa...

8 - 11 Vizije suvremenoga bankarstvaU Umagu će biti održana konferencija New Banking Vision 5 u organizaciji tvrtke Asseco SEE.

12 - 17 WinDays10Svoju je tradicionalnu tehnološku konferenciju tvrtka Microsoft Hrvatska ove godine dopunila poslovnom konferencijom.

18 - 20 Pogled prema vrhuCisco Expo konferencija u ozračju slogana “Kolaboracija - nova snaga poslovne suradnje”

22 - 23 Vruće temeHP je održao drugu Poslovno-tehnološku konferenciju na kojoj je bilo riječi o najaktualnijim ICT-ovim temama sadašnjice.

24 BPC 2010Održana 8. europska konferencija o poslovnim procesima.

28 - 30 Izazov zvan HG SpotPrema novoj poslovnoj strategiji HG Spota ta bi tvrtka trebala postati najkompetentnije mjesto na području informacijske tehnologije povezane sa suvremenim životnim stilom.

31 - 34 CRM kao filozofijaKada tvrtka jednom prihvati stajalište da želi pružiti jednostavnu, transparentnu, korisniku prilagođenu uslugu, sve su drugo samo alati kako to postići uzduž lanca vrijednosti.

53, 55 OsvrtWeb strategija, CRM

56 - 57 Na izvoruBorislav Juzbašić prethodnik elektronske revolucije

58 - 59 Strana ICT tržištaBiH, Srbija

60 Treba pročitatiSeth Godin: Plemena

61 - 67 BiroTrend 61 - 62 20 ključevaKako poslovati brže, bolje i jeftinije, uz motivirane zaposlenike.

64 - 66 Dobar savjet... Korisnici, kao ni proizvođači tehnologijâ, nisu se odrekli savjeta Gartnerovih analitičara.

67 Zanimanja budućnostiPromjene koje će na tržištu rada uzrokovati napredak znanosti i tehnologije.

38 - 39 Virtualizacija Suština virtualizacije, mogućnosti primjene i stanje u Hrvatskoj.

40 - 42 Društveno odgovorno poslovanjeU doba krize tehnologija je manje bitna od sustavnoga pristupa naporima da se svi procesi u tvrtkama učine djelotvornijima.

43 Centrix u praksiNova je uredba omogućila povećanje djelotvornosti uredskoga poslovanja pomoću elektroničke razmjene dokumenata.

44 - 46 Infomare ima rješenjaNove tehnologije ne mogu same povećavati prihode ni smanjivati troškove. Potrebna su vam rješenja, partneri i primjereni partnerski odnosi da bi posao uspio bez potresa i velikih rizika.

32 – 52 TEMA::

ICT-ova rješenja za uspješnije poslovanje36 - 37 ICT potrebe i mogućnosti hrvatskoga gospodarstvaDa bismo spoznali koje informatičke i komunikacijske potrebe naše gospodarstvo može i želi podmiriti u ovoj kritičnoj 2010., zamolili smo direktore tvrtki iz različitih djelatnosti i veličine da nam odgovore na kratku anketu koju smo uputili na više stotina adresa u hrvatskome gospodarstvu.

46 Sales VisionHrvatska je tvrtka Media-Soft u Beogradu, predstavila CRM-ov proizvod koji služi za upravljanje suradnjom s korisnicima u području farmacije.

47 Sustav poslovnih informacijaKvalitetnim partnerstvom do djelotvornijega i isplativijega poslovanja

48 - 49 Sigurnost IS-aPojmovi su računalne sigurnosti i sigurnosti računalnih sustava vrlo zapretani, a u široj javnosti unose neke pomalo mistične elemente. Ipak, riječ je o pojmovima koji danas duboko zadiru u život svakoga živoga čovjeka.

50 - 52 Upravljanje kontinuitetomSigurnosna rješenja za financijske ustanove. Zašto problemi nastaju, kako ih izbjeći ili otkloniti.

2 - 3 Korisnički usmjerena upravaPrva godina provedbe - Strategija razvoja elektroničke uprave u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2009. do 2012. 4 - 6 ESUD elektronički sustav upravljanja dokumentacijom

7 - 8 Biti ili ne bitiKonferencija o elektroničkome poslovanju E-biz2010

VAŠ POSAO VAŠEOBRAZOVANJE

VAŠEZDRAVLJE

VAŠODMOR

� InfoTrend 179/4-5/2010

Najava

33. Međunarodni ICT skup MIPRO održat će se pod visokim pokro-viteljstvom predsjednika Repu-

blike Hrvatske Ive Josipovića uz generalno sponzorstvo T-Hrvatskoga Telekoma Zagreb. Poduža se lista pokrovitelja, suorganizatora i sponzora nalazi na www.mipro.hr i u svim tiskanim i elektronskim materijalima zajed-no. To otvoreno mjesto nekomercijalnoga okupljanja gospodarstva, obrazovanja, zna-nosti i javne uprave, s jakim naglaskom na najširi društveni interes, ponovno će okupi-ti preko tisuću sudionika iz tridesetak zema-lja, što je svakako rekord među nekomercijal-nim skupovima u ovome dijelu Europe. Svoje će poslanje širenja znanja, sažetomu u sinta-gmi Lampadem tradere MIPRO, i ove godine ispuniti na najbolji mogući način okupljajući sve one kojima je znanje put k boljitku.

Savjetovanja – slika stanja tehnologije, znanosti i primjena

Obrise ICT skupa MIPRO 2010 opisali smo u ožujskome broju našega časopisa. Ovdje upozoravamo na neke ključne događaje koji će obilježiti skup. Počet ćemo od deset znan-stvenih i stručnih savjetovanja/konferencija koje razmatraju pojedina uža područja ICT-a, elektronike i mikroelektronike, sa sekci-jom studentskih radova. Ovo su savjetovanja: Telekomunikacije i informacije, Mikroelek-tronika, elektronika i elektronička tehnologi-ja, Računala u obrazovanju, Računala u teh-ničkim sustavima, Inteligentni sustavi, Grid i vizualizacijski sustavi, Digitalna ekonomi-ja, Poslovni inteligentni sustavi, Sigurnost in-formacijskih sustava, Uprava, lokalna upra-va, javni servisi.

Na tim će se savjetovanjima predstaviti više od 300 radova autora iz tridesetak zemalja, a tri će najbolja rada biti nagrađena. Brojem

radova prednjače prva tri savjetovanja te će tematika kojom se bave ta savjetovanja pre-vladavati skupom.U sekciji će se studentskih radova predstaviti radovi studenata dodi-plomske nastave iz Hrvatske i susjednih ze-malja.

Okrugli stolovi – zrcalo stvarnosti

Dio MIPRO-vih skupova, okrenut širokoj publici, okrugli su stolovi koji su redovito po-svećeni aktualnim znanstvenim ili stručnim temama s velikim društvenim impaktom.

Kronološki prvi po redu je okrugli stol Di-gitalna televizija u Hrvatskoj – gdje smo i kako dalje. Taj okrugli stol MIPRO organizi-ra u suradnji s Hrvatskom agencijom za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM).

Cilj je okrugloga stola objasniti Vladinu strategiju prelaska na digitalno odašiljanje te-levizijskoga programa, opisati poteškoće u provedbi, istaknuti stečena iskustva i najaviti sljedeće korake, kao i analizirati nove prilike za proizvođače televizijskih sadržaja i njihov položaj na tržištu. Odgovorit će se na pitanje što je to digitalna dividenda i vrjednujemo li ispravno njezin značaj u daljnjem razvoju te-lekomunikacija.

Uvodničare će dati Državni ured za e-Hr-vatsku te Ministarstvo mora, prometa i in-frastrukture (Krešo Antonović), Agencija za elektroničke medije (Zdenko Ljevak), Oda-šiljači i veze d.o.o. (Denis Kulišič), Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikaci-je (Željko Tabaković). Voditelj i odgovorna osoba je Miljenko Krvišek, predsjednik Vi-jeća HAKOM-a. Taj će se okrugli stol odr-žati u srijedu, 26. 5. 2010. u 16 sati u hote-lu Adriatic.

Drugi je okrugli stol Nanotehnologije – novi tehnološki izazov u Republici Hrvatskoj. Suorganizator je toga okrugloga stola Institut Ruđer Bošković Zagreb. Taj okrugli stol uvo-di novo znanstveno i tehnološko područje na-notehnologije u sadržaje MIPRO-vih skupo-va. On treba odgovoriti na neka od sljedećih pitanja: Što su slabosti, a što je snaga istra-živanja u području nanotehnologijâ u RH? Koje su potrebe i mogućnosti RH? Koji su izazovi za buduću industriju zasnovanu na nanotehnologijama? Hoćemo li znati dje-lotvorno usmjeriti odgovarajuća sredstva za istraživanje i razvoj? Što treba poduze-ti kako bi se osigurao održiv razvoj i proi-zvodnja u području nanotehnologijâ. Koja je uloga države u prihvatu i razvoju nano-

33. međunarodni ICT skup MIPRO 2010 u znaku nanotehno-logije, održivoga razvoja, digitalnoga emitiranja televizijskoga programa...

Zagrepčanin u vrhu istraživanja detektoraVeljko Radeka danas je jedan od vodećih američkih istraživača u području detektora. Rođeni je Zagrep-čanin (21.11.1930). Diplomirao je na Elektrotehničkome fakultetu u Zagrebu školske godine 1954./55., a doktorirao na istome fakultetu 1961. Kraće je vrijeme radio na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu i na Elektrotehničkome fakultetu u Zagrebu, gdje je biran u zvanje docenta. U Brookhaven National La-boratory radi od 1962. do 1964. kao gostujući istraživač, a od 1966. u stalnome je radnome odnosu. Od 1972. voditelj je Odjela za instrumentaciju. Autor je 170 CC radova od kojih su mnogi objavljeni u bit-nim knjigama. Sada je Life Fellow IEEE-a i Fellow američkoga fizikalnoga društva. Dobitnik je većega broja nagrada i priznanja, a najveće priznanje je IEEE-ova nagrada Harold Wheeler koju je 2009. dobio „za vrhunsko vođenje i doprinose u razvoju detektora, što je omogućilo otkrića u mnogim područji-ma znanosti i tehnologije“.

179/4-5/2010 InfoTrend 7

tehnologija? Postoje li već “nanotehnološki materijali budućnosti”?

Uvodničare po pojedinim užim nanoteh-nološkim segmentima daju Institut Ruđer Bošković Zagreb (S. Musić), Institut za fi-ziku Zagreb (M. Milun), Microsoft Hrvat-ska Zagreb (I. Vidaković), Končar-Institut za elektrotehniku Zagreb (S. Car), (Fakul-tet elektrotehnike i računarstva Zagreb (P. Biljanović), Group4Labs USA (D. Babić), University of Uzghorod, Ukraina (Vladi-mir Mitsa), Tekstilno-tehnološki fakultet Zagreb (S. Bischof Vukušić) i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.

Voditelj i odgovorna osoba je Mile Ivan-da, Institut Ruđer Bošković Zagreb. Okru-gli će se stol održati u četvrtak, 27. svibnja 2010. u 12 sati u hotelu Admiral.

Treći je okrugli stol ICT i e-održivost. Suorganizator je Ericsson Nikola Tesla d.d. Zagreb.

Održavanje je toga okrugloga stola pota-knuto činjenicom da se ove godine obilježa-va desetogodišnjica donošenja “Ciljeva mi-lenijskog razvoja”, a analitičari i autoriteti u segmentu održivoga razvoja očekuju da će se informacijske i komunikacijske tehno-logije u sljedećih pet godina ustaliti u ulozi ključnoga čimbenika u borbi protiv siromaš-tva i promjene klime te djelovati kao kata-lizator u procesu ubrzanja gospodarskoga oporavka. Stoga se ICT industrija treba okre-nuti prema dodatnim mogućnostima rasta i predvoditi promjene koje će donijeti mnoge dobrobiti društvu, poput preobrazbe i unapr-jeđenja zaštite zdravlja, povećanja dostupno-sti i kvalitete obrazovanja te stvaranja novo-ga dohotka. Zato su najnovija ICT rješenja i tehnologije među preduvjetima za postizanje e-održivosti, a znanje, kreativnost i inovativ-nost zaposlenika ključni su resursi za uspjelo tržišno natjecanje i održivi razvoj.

Lista uvodničara još nije definirana, no uskoro će biti objavljena na portalu www.mi-pro.hr. Okrugli će se stol održati u četvrtak, 27. svibnja 2010. u 10 sati u dvorani Fortuna u Grand hotelu Adriatic. Odgovorna je osoba Jasna Glavaš, Event manager, Ericsson Niko-la Tesla d.d.

Plenarna tema i pozvana predavanja – aktualne teme

Svečano će se otvaranje skupa MIPRO 2010 održati u srijedu, 26. 05. 2010. u 10.30 sati u Kongresnoj dvorani Grand hotela Adri-atic. Uz svečano otvaranje, koje se smatra središnjim i najposjećenijim događajem na skupu, ide i plenarna tema istaknutoga struč-njaka iz zemlje ili inozemstva. MIPRO redo-vito plenarnu temu posvećuje nekoj od bitnih tehnoloških i društvenih tema. Ove je godine angažiran Ivan Vidaković, jedan od najkom-petentnijih hrvatskih menadžera, odnedav-no novi direktor Microsoft Hrvatska. Tema o kojoj će se govoriti je Kriza ili šansa? Po-znavajući toga vrsnoga i dobro informirano-ga predavača, nadamo se vrlo kvalitetnoj pre-zentaciji.

Među pozvanim predavačima na savjeto-vanjima ovogodišnjega MIPRO-a nalaze se i poznati američki stručnjaci podrijetlom iz Hrvatske: Veljko Radeka i Boris Petrov. U sklopu savjetovanja Mikroelektronika, elek-tronika i elektronička tehnologija održat će ukupno četiri predavanja. Veljko Radeka će predstaviti teme The Role of Electronics in Scientific Discoveries i Noise in Electron De-vices: From Vacuum Tubes to Single Electron Transistors. Boris Petrov govorit će o temama Analog and Power IC Market and Technolo-gies and Potential Opportunities for Croatian Technical Community i Evolution and Impli-cations of Global IC Industry - 2010 to 2015 and beyond.

U sklopu savjetovanja Računala u obrazo-vanju Christian Gutl, Graz University of Te-chnology, Austria, održat će pozvano pre-davanje Immersive Collaborative Virtual Environments for Science and Engineering Education. O ostalim će sličnim događajima biti pravodobno više informacija na

www.mipro.hr.

Seminari-stjecanje novih znanja

Kontinuirano je obrazovanje jedno od stal-nih djelovanja MIPRO-a. Održat će se dva seminara. Prvi je Informacijska i komunika-cijska tehnologija u elektroprivrednoj djelat-

nosti namijenjen ICT stručnjacima iz HEP-a i srodnih tvrtki. Voditelji su Josip Kljaić i Ivan Šturlić, HEP Operator prijenosnoga su-stava Zagreb. Drugi je Izazovi tržišne refor-me u Hrvatskoj, namijenjen stručnjacima iz sustava koji se prilagođavaju pravilima funk-cioniranja koje propisuje EU.

Voditelj je Dubravko Sabolić, HEP Opera-tor prijenosnoga sustava Zagreb.

Zbog svoje aktualnosti ti seminari tradicio-nalno privlače više od sto polaznika pa vjeru-jemo da će tako biti i ove godine.

Osim navedenih sadržaja organizirat će se i tradicionalna izložba ICT opreme, tehničkih rješenja i usluga koja ostavlja dojam o stanju razvijenosti ICT industrije u Hrvatskoj.

Bit će toga još. Navedimo sastanak Hrvat-skog poluvodičkog klastera SEMICRO na ko-jem će se rezimirati aktivnosti u oživljavanju poluvodičke proizvodnje u Hrvatskoj njego-vanjem tehnoloških niša temeljenih na zna-nju, a ne na skupoj opremi. Sastanak je otvo-ren za sve zainteresirane pojedince, tvrtke i ustanove. Održava se u srijedu 26. 05. s po-četkom u 16. sati u Grand hotelu Adriatic. Tu su i dvije radionice. Jedna je eCall posvećena sigurnosti prometa (FER Zagreb i Ministar-stvo mora, prometa i infrastrukture), u srijedu 26. 05. u 18. sati u Grand hotelu Adriatic, dru-ga je “Kakav regulatorni okvir želi/treba Hr-vatska na pragu ulaska u Europu” (Ministar-stvo mora, prometa i razvitka).

Da bi se osigurali uvjeti novinarskoga rada, do-stojni velikoga skupa, MIPRO otvara Press Cen-tar u prostorima Grand hotela Adriatic gdje će novinari moći razgovarati s određenim istaknu-tim osobama, dobivati potrebne informacije i priopćenja te slati svoja izvješća. Za funkcioni-ranje Press Centra odgovorna je osoba Vladimir Mrvoš, iznimno učinkovit PR MIPRO-a.

Zagrepčanin u vrhu američkih strateških istraživanjaBoris Petrov(čić) danas je jedan od vodećih američkih stručnjaka za strateški konzalting i istraživanje tr-žišta u području poluvodičkih tehnologija koje nose cjelokupan teret razvoja ICT-a.Rođeni je Zagrepčanin (7.3.1943.). Diplomirao je na Elektrotehničkome fakultetu u Zagrebu školske go-dine 1965./66. Osim fakultetske diplome, stekao je MSEE i MBA stupanj na uglednome Stanford Uni-versity.Danas vodi konzalting tvrtku Petro Group u Palo Alto. Radio je studije o razvoju tehnologija i tržišta za vodeće američke divove, kao što su IBM, INTEL i ostali. Svakako je jedan od najkompetentnijih stručnja-ka u poluvodičkoj „branši“. Veliko je pitanje zašto naša državna uprava ne koristi znanje naših vrhun-skih stručnjaka u svijetu.

Opatija, od 24. do 28. svibnja 2010. Grand hotel Adriatic i hotel Admiral

Nadamo se još jednom uspješnom ICT skupu MIPRO na kojem očekujemo više od tisuću posjetitelja koji će, svaki ponaosob, iz bogatog sadržaja pronaći ono što mu je najzanimljivije. Tome će pridonijeti niz sponzora, pokrovitelja i suorganizatora navedenih na portalu www.mipro.hr, a organizator konferenci-je MIPRO i tvrtka Končar Inem svim regi-striranim sudionicima skupa pokloniti će jednogodišnju pretplatu na !

PRESS

Petar BiljanovićPredsjednik Programskoga odbora

konferencije MIPRO 2010

� InfoTrend 179/4-5/2010

Nakon višegodišnjih priprema, partnerstava i konačnih akvizicija, na području je jugoistočne Europe osnovana snažna grupacija speci-jalizirana za širok spektar rješenja za bankarsku industriju ujedinju-jući bitne bankarske i financijske ustanove, pružajući im snažnu po-dršku i suvremenu uslugu prilagođenu lokalnim potrebama.

Asseco SEE grupa djeluje na području jedanaest zemalja jugoistoč-

ne Europe, a u svojem stopostotnom vlasništvu posjeduje tvrtke s preko tisuću zaposlenih. Snažno je prisutna u bankarskome sektoru cijele regije, a od početka godine ime Asseco u Hrvatskoj više nije samo još jedna strana tvrtka koja dolazi na hrvatsko tržište, nego uje-dinjuje sve što su do sada napravile dvije vodeće hrvatske informa-tičke tvrtke u bankarskome i javnom sektoru - Logos iz Zagreba i Arbor informatika iz Rijeke.

Svjesna svoje uloge i odgovornosti za razvoj bankarskoga sektora regije, Asseco SEE organizirala je konferenciju New Banking Visi-on o čemu razgovaramo s Draženom Peharom, predsjednikom Upra-ve Asseco Hrvatska, članom Uprave Marinkom Čulinom, voditelji-com marketinga Vanjom Svetina i Majom Bajza Ljubičić, stručnom suradnicom za marketing i prodaju.

Konferencija treba pokazati zainteresiranima kako Asseco SEE vidi bankarstvo sutrašnjice, tj. što mi, kao kompanija koja se bavi ponudom rješenja i usluga, možemo ponuditi bankama, postojećim i budućim kupcima te zašto bi banke trebale koristiti upravo naša rje-šenja.

Očekuju se prije svega predstavnici bankarskoga sektora regije, ali i gospodarstvenici i političari. Učesnici dolaze iz Hrvatske, Bosne i

U Umagu će od 25. do 28. svibnja 2010. biti održana konferencija New Banking Vision 5 u organizaciji multi-nacionalne kompanije Asseco SEE koja, s preko 1000 zaposlenika, želi cijelu regiju upoznati sa svojom ponudom proizvoda i usluga za bankarski sektor.Vizije

suvremenoga bankarstvaS obzirom na to da banke gospodare financijskim osnovama države i gospodarstva, o znanju, sposob-nostima i vizijama bankara ovisi, u konačnici, poli-tička i gospodarska stabilnost države i društva. A u okolnostima ubrzanoga tehnološkoga razvoja, otva-ranja do jučer nezamislivih mogućnosti i do sada ne-postojećih opasnosti po imovinu i financijske proce-se kako banaka tako i njihovih stranaka, budućnost je suvremenoga bankarstva doista nepredvidiva i iza-zovna. New Banking Vision je konferencija na kojoj će informatičari Asseco South Eastern Europe gru-pacije i bankari jugoistočne Europe zajednički po-tražiti rješenja za izazove budućnosti.

NBV5 je najveća konferencija fi-nancijskoga sektora na po-

dručju jugoistočne Europe. Održat će se od 25. do 28. svibnja 2010. u Umagu (Hrvat-ska), hotel Sol Coral, u organizaciji Asseco SEE grupacije. Konferencija će okupiti čla-nove upravnih odbora i menadžere banaka i drugih financijskih ustanova, vodeće ICT stručnjake i predstavnike državnih ustano-va zemalja jugoistočne Europe kako bi se na jednome mjestu susreli s najnovijim trendo-vima i izazovima suvremenoga bankarstva i ICT tehnologijama posljednje generacije.

Pozivi su poslani na cijelo područje jugo-istočne Europe pa očekujemo sudionike iz financijskoga i bankarskoga sektora i to ne

samo iz Hrvatske, nego i iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Kosova, Sloveni-je, Rumunjske, Bugarske itd.

InfoTrend: Ovo je 5. po redu konfe-rencija koju priprema Asseco SEE.

Koja su iskustva prethodnih po čem se ova od njih razlikuje? Jesu li okupljale isti profil sudionika? Koliko su bile uspješne?

Prijašnje su četiri konferencije održane na Ohridu u organizaciji tvrtke Pexim iz Beo-grada, koja je danas također članica Asse-co SEE grupacije. Prethodne su konferenci-je okupljale isti profil sudionika i na njima su bile razmatrane slične teme, kao i one koje su planirane za ovogodišnju konferen-

ciju – dakle trendovi i izazovi u bankarstvu i ICT tehnologijama koje prate bankarski, od-nosno financijski sektor. Na dosadašnjim je konferencijama bilo 150 – 200 sudionika, a ove godine očekujemo isto toliko, ako ne i više.

IT: Čemu odluka o promjeni lokaci-je? Kako to da je Hrvatska, odnosno

Umag ove godine izabran za mjesto doga-đanja konferencije? U čem je, osim u pro-mjeni mjesta održavanja, posebnost ove konferencije?

Nakon formiranja Asseco SEE grupe, kon-ferencija je postala događaj koji organizira cijela grupacija. Smatralo se da bi promjena lokacije bila dobrodošla, i odlučeno je da se konferencija ove godine održi u Hrvatskoj, u gradu Umagu koji je u široj regiji poznat kao sportsko, konferencijsko i turističko sre-dište. To ne znači nužno da će se i sljedeće

New Banking Vision 5činjenice i brojke:

179/4-5/2010 InfoTrend 9

Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Slovenije, Makedonije, Rumunjske, Bugarske, Albanije i drugih zemalja okruženja.

Dražen Pehar: Treba imati u vidu da je Asseco u sve te zemlje ulo-žio novac putem tvrtki koje su sada članovi grupacije. S obzirom na to da inozemna ulaganja pridonose konsolidaciji IT industrije u Hr-vatskoj i regiji, treba razmotriti kako ta ulaganja mogu doprinijeti po-većanju izvoza kako ne bismo zarađivali samo u svojoj zemlji nego što više i izvan Hrvatske. To je, dakle, i prvorazredno gospodarsko i političko pitanje pa stoga, osim guvernerâ nacionalnih banaka, že-lja nam je dovesti i ugledne političare i gospodarstvenike koji bi bili uključeni u sam čin otvaranja konferencije. Na njih se, dakako, ne odnosi program stručnih predavanja jer od njih više očekujemo po-dršku u otvaranju i predstavljanju vrijednosti i ozbiljnosti same kon-ferencije. Da se istakne da je to najjača konferencija toga tipa u regi-ji i da ima velik utjecaj na gospodarstvo.

Asseco, kao grupa, želi podijeliti s bankarskom i IT industrijom našu viziju kuda će se kretati bankarstvo u idućih pet godina kroz ključna predavanja i teme okrugloga stola.

Govoriti o tome da je bankarstvo sutrašnjice samo šaltersko, samo mobilno ili samo internetsko, jednostavno nema smisla. Mobilno bankarstvo, primjerice, nije konkurencija internetskome bankar-stvu, isto kao što ni bankomat nije konkurencija šalteru.

Smisao je u tome da bankarska industrija mora ponuditi što više servisa i proizvoda koje klijenti traže pa ćemo na NBV konferenci-ji predstaviti kako mi vidimo ulogu informatičkih rješenja u bankar-skome poslovanju i, prije svega, pokušat ćemo odgovoriti na poslov-ne probleme. Zato je to izvanredna prilika za branding Asseco SEE i upoznavanje cijele regije s našom ponudom i mogućnostima.

Prirodno je da su do sada mediji i javnost bili zaokupljeni kup-njom, preuzimanjem i reorganizacijom naših tvrtki. No sada je prili-ka da to ostavimo iza nas i pokažemo naš novi brend, te što radimo i zašto smo vodeći u regiji.

konferencije održavati u Umagu, možda će to idući put biti u nekom drugom gradu i/ili u nekoj drugoj zemlji u kojoj naša grupaci-ja ima tvrtke.

Konferencija je posebna zbog same činjeni-ce da se ove godine organizira pod okriljem cijele Asseco grupacije, što znači da u njezi-noj organizaciji i koordinaciji sudjeluje više tvrtki iz različitih zemalja. Iza ovogodišnje konferencije stoji multinacionalna kompani-ja s preko 1000 zaposlenika, koja želi ista-knuti svoju snagu i veličinu u području u ko-jem djeluje, a tu u prvome redu mislimo na rješenja za financijsku industriju, pošto ona čine preko 80 posto našega portfelja.

Konferencija je zajednički projekt na razi-ni regije, u kojem u prvom planu više nisu pojedinačne tvrtke iz pojedinih zemalja koje je Asseco SEE preuzeo u prethodnim godi-nama. Možemo reći da je to prvi veći zajed-nički projekt svih tvrtki članica. Položaj grupacije Asseco na europskome tržištu

Dražen Pehar, predsjednik Uprave Asseco Hrvatska

10 InfoTrend 179/4-5/2010

IT: Što se želi postići okupljanjem na jednome mjestu predstavnika

bankarske industrije, IT industrije i poli-tičkoga života?

Konferencija je namijenjena ponajprije članovima upravnih odbora i menadžerima banaka i drugih financijskih ustanova i ICT stručnjacima iz zemalja jugoistočne Europe. Željeli bismo istaknuti da u dijelu otvaranja očekujemo dolazak guvernerâ središnjih ba-naka zemalja regije.

Ali, NBV 5 bit će i najjača konferencija toga tipa u regiji i imati velik utjecaj na gos-podarstvo pa je naša želja, kao organizato-ra, dovesti i predstavnike državnih ustanova i organizacija koji bi mogli pridonijeti vri-jednosti i značaju konferencije kako za Hr-vatsku tako i za okolne zemlje. Sve te ljude želimo okupiti na jednome mjestu kako bi razmjenili iskustva o najnovijim trendovima i izazovima suvremenoga bankarstva i ICT tehnologijama posljednje generacije.

IT: Kako će se trenutačna kriza u svijetu, zemljama okruženja i kod

nas odraziti na odaziv sudionika? Očeku-jete li probleme sa sponzoriranjem konfe-rencije?

Cijenu smo sudjelovanja na konferenciji, odnosno kotizaciju prilagodili trenutačno-mu stanju na tržištu. S obzirom na teme, go-vornike i ostalo što nudimo u okviru konfe-rencije, smatramo je više nego korektnom. Istina jest da je kriza, ali ne možemo se u nedogled izvlačiti na krizu, jer kriza jednom mora završiti te moramo krenuti dalje. Že-lja nam je da ova konferencija ponudi odgo-vore, mogućnosti i ideje i u tome dijelu, od-nosno u tome smjeru. Ovdje želimo naglasiti da već sada, dva mjeseca prije konferenci-je, imamo pedesetak prijavljenih sudionika. To pokazuje da interes postoji. Svi sudionici plaćaju jednaku kotizaciju. Osim što uklju-čuje mogućnost sudjelovanja na predavanji-ma, seminarima i radionicama, kotizacija

pokriva i trošak smještaja u hotelu s 5 zvjez-dica za tri dana. Na prijašnjim je konferen-cijama podrška od strane sponzora bila ve-lika. Očekujemo da će sponzori, koji su bili uz nas prošlih godina, i ove godine doći na konferenciju i podržati nas. Popis mogućih sponzora se dakako i širi, jer je sad u organi-zaciju konferencije uključeno više zemalja, odnosno tvrki pa su pozivi za sponzorstva upućeni na dodatni broj partnerskih tvrtki. Očekujemo dobar odaziv.

IT: Na što biste skrenuli posebnu po-zornost u programu konferencije?

Program se konferencije sastoji od pred-stavljanja, ekskluzivnih najava, radionica i okruglih stolova u koje će biti uključeni ICT stručnjaci i menadžment, odnosno do-nositelji odluka iz banaka i drugih financij-skih ustanova, predstavnici sponzora, odno-sno partnerskih tvrtki Asseca SEE. Glavne teme pokrivaju područja kao što su:

- Core bankarski sustavi najnovije generacije- Rješenja za mobilno bankarstvo i autentifikaciju- Preobrazba poslovnice banke – korak k boljemu iskustvu- Poslovna inteligencija- End-to-end rješenja- Rješenja za kartično poslovanje- Disaster recovery and business continuity- Network security itd.

IT: Što namjerava predstaviti hrvat-ski dio Asseco grupe? Na čem je na-

glasak s Vaše strane?Teme koje želimo posebno istaknuti su au-

tentifikacija (prijavljena tema nosi naslov “Authentication – Key Issue in on-line tran-sactions”), mobilno bankarstvo (prijavljena tema nosi naslov „Mobile banking challan-ges“) i kontaktni centar (prijavljena tema

Dražen Pehar: Od početka godine nema ni Logo-sa ni Arbora, tj. te se dvije tvrtke sada zovu Asseco SEE d.o.o. u okviru kojeg djeluju već više od godi-nu i pol. Do sada nema promjena u upravi, lokal-nomu je menadžmentu prepušteno voditi tvrtku tako da zajedno s upravom Grupe definira ciljeve i učini sve što je moguće da ih ispuni. Asseco SEE se ne upliće u vođenje tvrtke, nego surađuju samo u postavljanju cijeva i prate njihovo ispunjenje.Dok god nas drže kao upravu, znači da vjeruju u nas. Ako nas smijene, to će biti zato jer nismo ispu-nili dogovorene ciljeve. Zajednička uprava Asseco Hrvatska sastavljena je od dosadašnjih uprava dviju tvrtki i u njoj nema ni jednoga stranca. Naš vlasnik nije Asseco Poljska, naš je vlasnik burza odnosno naši su vlasnici dioničari. Za sada nema otpuštanja radne snage, u Zagrebu

je bilo i novih zapošljavanja, a u Rijeci je stanje kao i prije. Drugo je pi-tanje kako zaposleni prihvaćaju promjene - koliko mi je poznato, nitko do sada, ni iz Zagreba ni iz Rijeke, nije samovoljno otišao jer mu se ne-što promijenilo u radnome okruženju.

Marinko Čulina: Iskustva tvrtke u Rijeci (bivša Arbor Informatika), ista su kao i zagrebačka. U ova se tri mjeseca vidjelo da kultura poslovanja nije toliko različita jer smo nastali otprilike u istim vremenima, radili na istome tržištu, preživjeli i imali dobre poslovne rezultate, te je poslovna politika vrlo slična. U ta smo se tri mjeseca, pod zajedničkim imenom, još uspjeli približiti te mislim da smo back office izuzetno dobro konso-lidirali. Slažem se da naša Uprava ima potpunu podršku vlasnika i nema nekoga miješanja pa su i u tome pogledu iskustva vrlo povoljna.

Tablica članova Asseco SEE grupe i njihovih poslovnih područjaČlanovi Asseco SEE grupe ProfilAsseco SEE d.o.o. Croatia autentifikacija, mobilno bankarstvo, kontaktni(prije nazivi Arbor Informatika i Logos) centri, e-commerce rješenja, telekom, integracijaAsseco SEE s.r.l. Rumunjska bankarstvo, integracija (prije nazivi FIBA Software i Net Consulting) Asseco SEE Srbija bankarstvo, card management, (prije nazivi Antegra, Pexim i Pexim Cardinfo) telekomunikacije, integracijaAsseco SEE dooel Makedonija bankarstvo, card management, telekom, integracija(Prije naziv Pexim Makedonija)Probass, Rumunjska bankarstvoeMON, Crna Gora e-bankarstvoAsseco SEE sh.p.k. integracija(prije naziv Pronet)

Suživot poslovnih kultura

179/4-5/2010 InfoTrend 11

nosi naslov “Contact Centers in banking in-dustry: From Call to Contact Processing”).

IT: Namjeravate li nešto posebno po-kazati u izložbenome dijelu konfe-

rencije?U izložbenome dijelu namjeravamo demon-

strirati rješenja grupacije u okviru „Branch of the future“ ili „Poslovnice budućnosti“. Zamisao je stvoriti okruženje poslovnice u kojoj klijent može obaviti, tj. probati obavi-ti određene transakcije, a koje uključuju: šal-tersko poslovanje, bankomat & POS, mobil-no bankarstvo, autentifikaciju i sl.

IT: Što je planirano u neslužbenome dijelu konferencije? Ili želite da to

ostane iznenađenje za sudionike?Uz stručni dio konferencije, NBV5 je za-

Referentna lista Asseco SEE – vodeće banke SEE regije

mišljena kao mjesto za širenje poslovne i društvene mreže kroz zabavu, sport, izle-te i promidžbene aktivnosti koje sveukupno doprinose iznimnoj atmosferi i opušteno-mu poslovnomu ambijentu. Neke aktivnosti planirane u tome dijelu ipak ostanu tajnom. Možemo samo reći da bi bilo dobro da su-dionici budu jako gladni, noge lagane, i da more bude mirno.

IT: Kako teku organizacijske pripre-me konferencije?

Sigurno je velik izazov uskladiti sve te or-ganizacijske aktivnosti, a pogotovo kad kon-ferenciju organiziraju ljudi iz nekoliko ze-malja. Međutim, možemo reći da sve ide po planu i da smo svi skupa jako dobar tim. Po-zitivni smo, imamo velika očekivanja, ali vjerujemo u to da mi to možemo i da će nam konferencija biti uspješna.

U suradnju s Assecom išli smo zato što smo dosegnuli gra-nice rasta u Hrvatskoj. To ne znači da u Hrvatskoj nema pro-stora za djelovanje, naprotiv, ima, ali je upitno kolik je taj prostor za rast. S Logosom smo pokrili svojim rješenjima ovo malo tržište pa bismo svake dvije do tri godine morali ići s novim rješenjima. Nije upitno hoćemo li i jedni i drugi i dalje posvećivati pozornost ovomu tržištu, ali nam je zajed-nički cilj da raste udio prihoda izvan Hrvatske. Recimo da je početna strategija ASSECA SEE bila usredoto-čena upravo na područja koja su pokrivali bivši Logos (ban-karstvo) i Arbor Informatika (telekomunikacije, javni sektor). Sada želimo ojačati u sektoru IT usluga pa tražimo tvrtke koje nam mogu pomoći ostvariti strategiju u bankarskome dijelu što bezbolnije, što brže i uz što manje ulaganja. U tome smislu dogovaramo akvizicije još dviju hrvatskih tvrtki: s jednom smo značajno odmakli i očekujemo dokon-čanje do kraja ove godine, a s drugom smo tek započeli pre-govore koji bi mogli biti završeni krajem 2010.

Prihodi poslovne jediniceHrvatska po sektorima

• Bankarski softver i servisi 3%

• Mob. bankarstvo i sigurnost 77%

• Javni sektor – integracije 3%

• Javni sektor i ostali 17%

Asseco Hrvatska 2009./2010.

BankaUnicredit Group Erste Group Raiffeisen GroupSociete Generale Group NLB GroupIntesa Sanpaolo GroupHypo GroupOTP Group EFG Group NBG Group Volksbank GroupBanca TransilvaniaCEC BankKomercijalna Banka ProCredit Group Hrvatska Postanska BankaAIK Banka (1)

Poslovanje u SEE regiji - udjeli po-slovnih jedinica u prihodima 2009.

• Bankarstvo 18%

• Kartičarstvo 13%

• Mob. bankarstvo i sigurnost 7%

• Integracija - servisi 29%

• Integracija – oprema 33%

New Banking VisionWednesday, 26th of May - Main Sessions - Opening of NBV 5 - welcome speech of ASEE CEO

(Piotr Jelenski) - Round table with SEE Central Banks Officials and Ban-

king Experts- Experience™ - Next Generation of Core Banking Appli-

cations - Modern branch insight - Calculation of capital charges according to Basel II -

standardized and advanced methods

Wednesday, 26th of May - Parallel Sessions - Authentication - Key Issue in on-line transactions - Contact Centers in banking industry: From Call to

Contact Processing - Validation, back testing and stress testing of Basel II in-

ternal models

Wednesday, 26th of May - Parallel Sessions - E Banking trends- Multidimensional General Ledger Advantages- Experience™ - Next Generation Platform

Thursday, 27th of May - Main Sessions - Overview of Levant regional FSI market. - EU SEPA standards with Direct Debit Solution - Retail eBanking - Mobile Banking Challenges

Thursday, 27th of May - Parallel Sessions - Are Banks REALY ready for the Document Manage-

ment? - Banking Products Pricing Solution, new flexibility! - Universal Payment Gateway advantages

Thursday, 27th of May - Parallel Sessions - Experience™ Product Studio - Managing banking pro-

duct lifecycle - IT Infrastructure of the future- Payment Card Industry Data Security Standard, why

and when?

Friday, 28th of May - Main Sessions - Microsoft presentation - IBM presentation - Closing of NBV 5 Conference

Friday, 28th of May - Parallel Sessions - Cisco presentation - EMC presentation - NetApp presentation

Friday, 28th of May - Parallel Sessions - Vasco presentation- Reserved slot

12 InfoTrend 179/4-5/2010

Svoju je tradicionalnu teh-nološku konferenciju tvrt-ka Microsoft Hrvatska ove

godine preselila nešto sjeverni-je, iz Opatije u Rovinj. Pri tome je uobičajeno okupljanje struč-njaka iz informatičke industrije

Održana tradicionalnaMicrosoftova konferencija WinDays2010

Pozdraviz RovinjaIako će zasigurno većinu čitatelja slogan „Pozdrav iz Rovinja“ asocirati na jednu sasvim drugu industriju, ovaj slikoviti istarski gradić bio je, barem nakratko, sjedište hrvatske informatičke, ali i poslovne elite

dopunila poslovnom konferen-cijom čime su, prema vlastitim očekivanjima, htjeli pružiti pri-liku za razmjenu mišljenja po-slovne i tehnološke zajednice. Taj je „dvospolni“ događaj (slo-žimo li se da je tehnologija žen-

skoga, a posao muškoga roda) imao dva otvaranja i dva za-tvaranja, pri čem je zatvaranje tehnološkoga dijela bilo ujed-no i otvaranje poslovnoga dije-la konferencije.

Zanimljivim vrijedi istaknuti da su obje konferencije otvorene prikazom istoga proizvoda ili, bolje rečeno, tehnologije. Riječ je o PowerPivot dodatku za naj-novijega člana Office 2010 po-rodice, tablični kalkulator Excel 2010. PowerPivot je pomagalo za analizu golemih količina po-dataka izravno u memoriji osob-noga računala, pri čem je riječ o mogućnostima obradbe stoti-na milijuna zapisa. U Microsof-tu tvrde da su tom tehnologijom približili pojam poslovnoga oba-vješćivanja (BI - Business Inte-

ligence) širokomu krugu kori-snika koji do sada nisu imali na raspolaganju jednostavne i rad-nim navikama bliske alate.

Tehnološki je dio konferencije otvorio Rafal Lukawiecki, tra-dicionalni gost predavač Micro-softovih događanja u Hrvatskoj i svijetu, zabavljajući nazočne statističkim podatcima popula-cije stanovnika Novoga Zelan-da te postavljanjem upita nad bazom svih prodanih ulaznica u kinima Sjedinjenih Američ-kih Država u proteklim trima godinama (101411707 ulaznica). Pošto se kroz PowerPivot, za-hvaljujući korištenju internoga sustava Vertipaq, mogu takore-ći trenutačno filtrirati i sortirati milijuni redaka podataka, tako su na ekranu dvorane „film-

Iako nije nazočio otvaranju WinDays Technology konferenciji zbog problema sa zatvorenim zrakoplovnim lukama, direktor Microsofta Hrvatska Ivan Vidaković ipak je uspio stići na otvaranje WinDays Business konferencije. Prema njegovim je riječima otvaranju zračnoga prostora pridonijela i poruka u kineskome kolačiću sreće, kupljenome u zrakoplovnoj luci Seattlea.

Ivanu Vidakoviću, novomu direktoru Microsofta Hrvatska, uspjelo je ono što nije ni jednom njegovom prethodniku u proteklih deset godina. Naime, otvaranju poslovne konferencije WinDays Business nazočila je predsjednica vlade i poslušala što joj imaju poručiti okupljeni gospodar-stvenici iz ICT-ova sektora.

179/4-5/2010 InfoTrend 1�

skom“ brzinom dobivani odgo-vori je li isplativije snimati fil-move namijenjene tinejdžerima adolescentske ili horor-temati-ke. S obzirom na to da je gos-podin Lukawiecki svoje preda-vanje održao na računalu tvrtke Apple (doduše na Microsofto-vome operacijskome sustavu), ne začuđuje da ga je na otvara-nju Poslovne konferencije, koje-mu je nazočio i hrvatski držav-nih vrh na čelu s predsjednicom Vlade i ministrom gospodar-stva, zamijenio domaći dvojac Luka Abrus i Darko Jovišić.

Vješto prikazujući podatke Micrtosoftove izmišljene tvrt-ke Contoso kao prihode i ras-hode hrvatskih županija, dje-latnici Microsofta primorali su predsjednicu Vlade Jadranku Kosor da za govornicom, prije svoje sada već legendarne izja-ve o dresuri konjâ, glasno uzvi-kne: „To mi treba!“ Očekivano je takva izjava izazvala radost na licima prodajnih predstav-nika Microsofta koje iduće go-dine očekuju pregovori s Vla-dom o novome ugovoru za prava na uporabu Microsoftovih apli-kacija koje se koriste u Vladi, ministarstvima i ostalim tijeli-ma državne uprave i javne vla-sti teškoga više desetaka miliju-na kuna.

Microsoft Hrvatska tehnološ-ku je konferenciju iskoristio pr-venstveno za domaću premijeru cijele skupine novih proizvoda. U sklopu jedne od najvećih ob-nova svoje programske platfor-me ikad, Microsoft je dovršio razvoj Office obitelji proizvo-da te su se posjetitelji WinDays konferencije imali prilike upo-znati s konačnim inačicama proizvoda te linije: Office 2010, Project 2010, Visio 2010 i Sha-rePoint Server 2010. Svi ovi pro-izvodi međusobno rade zajedno i usklađeno kako bi u okruženja u kojima se koriste donijeli nove mogućnosti i bolje se prilagodi-li današnjem načinu rada i kola-boracije.

Otkako je probna inačica ured-skoga paketa Office 2010 posta-la javno dostupna u studenome

prošle godine, više od 7 miliju-na ljudi isprobalo je novi Office 2010 i dojavilo svoje komentare Microsoftu. U Microsoftu tvr-de da je u novi paket uključe-no više stotina poboljšanja, a od niza novih značajki koje poma-žu korisnicima najprivlačnijima se čine Office Web Apps i Office

Mobile 2010 koji im omogućuju biti proizvodnijima neovisno o uređaju na kojem rade sa svojim dokumentima – može biti riječ o osobnome računalu, nekom drugom računalu na kojem im je dostupan samo web-pregled-nik ili pak mobilnome telefonu. Dokumenti se mogu pregledati

i uređivati na svakome podrža-nome uređaju zadržavajući pri-tom jednak način i logiku rada na koje su naviknuti. Isporučite-lji će gotovih računala (OEM tr-žište) moći na svoja računala in-stalirati za krajnjega korisnika „besplatne“ inačice Office 2010, nazvane Starter, koje će zamije-niti dosadašnji proizvod Works i pružiti osnovnu razinu funkcio-nalnosti. Office 2010 Starter sa-državat će Word Starter 2010 i Excel Starter 2010. Word Star-ter, primjerice, ne će moći izvo-diti makronaredbe ni generirati indekse, dok Excel Starter ne će podržavati pivot tablice ni druge naprednije funkcije.

Razvijači su se programske podrške na konferenciji okupili oko skupa predavanja povezanih s premijerom nove inačice Visu-

Na otvaranju je tehnološkoga dijela konferencije Microsoft Hrvatska prigodno predstavio predavače koji su predavali na WinDays konferenciji svih 10 godina. U pravilu je riječ i o predavačima koje je publika, iz godine u godinu, ocijenila najvišim ocjenama. Sudionika, koji su isto toliko godina plaćali kotizaciju, nisu se sjetili.

Svoju je tradicionalnu tehnološku konferenciju tvrtka Microsoft Hrvatska ove godine preselila nešto sjevernije, iz Opatije u Rovinj. Rovinj je dostojno zamijenio Opatiju, a prostorije su se nekadašnje tvornice duhana pokazale kao zanimljivim rješenjem za okupljanje većega broja ljudi na jednome mjestu.

Osvrt

14 InfoTrend 179/4-5/2010

al Studio 2010 razvojnoga ala-ta te prateće .NET Framework 4 arhitekture. On omogućava ra-zvojnim timovima pisanje apli-kacija i razvijanje rješenja koja svoj naglasak stavljaju na djelo-tvornost, pouzdanost, integraci-ju s već postojećim rješenjima i kreativnost u primjeni tehnolo-gija. Od novosti vezanih za taj alat vrijedi spomenuti novoga urednika (editora), prilagodlji-vije i funkcionalnije okruženje, punu podršku tehnologijama prisutnima u Windows 7 okru-ženju (multitouch, radne trake), integriranost sa SharePoint po-služivačem te alate za razvoj aplikacija namijenjenih teh-

nologiji računalstva u oblaci-ma Windows Azure. No, osim za programere, Visual Studio 2010 donosi i mnoštvo noviteta koje će zanimati cijeli razvojni tim. Projektni menadžeri dobi-vaju mogućnost hijerarhijskoga povezivanja zadataka, a arhitek-ti programske podrške alate za izradbu i validaciju arhitektu-re. Ispitivači ispravnosti dobiva-ju sasvim nov alat za upravljanje testnim slučajevima i automa-tizirano testiranje primjenom funkcije IntelliTrace, koja bi trebala bilježiti slijed provedbe aplikacije, čime se uvelike olak-šava reprodukcija pogrješaka i rješavanje problema. Korište-njem Visual Studija 2010 podr-žan je i razvoj aplikacija za novu generaciju Microsoftove mobil-ne platforme, Windows Phone 7. Prema najavama iz Redmon-da prvi uređaji koji će ju koristi-ti pojavit će se na tržištu krajem ove godine.

Predstavljena je i nova inačica SQL Server 20008 R2 koja do-

datno proširuje mogućnosti koje pruža SQL Server 2008. Naj-značajnija je novost napredna analitika i podrška za izvješći-vanje putem posebnoga dodatka za Microsoft Excel, a tu su i alati pomoću kojih se izvješća mogu integrirati s Microsoft SharePo-int Serverom. Podrška za uspo-redbenu obradbu znači da je ko-rištenjem SQL Servera 2008 R2 moguće postići skalabilno skla-dištenje podataka u rasponu od nekoliko desetaka do nekoliko stotina terabajta.

Već tradicionalno Microsoft je na konferenciji predstavio svo-je vizije i rješenja za „vertikal-ne industrije“. Uobičajeno za Microsoft, ali i za druge velike ICT-ove tvrtke, to su tri ključna (u prijevodu – platežno sposob-na) segmenta: telekomunikacij-ska i financijska industrija te jav-ni sektor kroz informatizirane usluge koje bi država trebala nu-diti svojim građanima, ali i pri-mijeniti informatičke tehnolo-gije za vlastiti djelotvorniji rad. Upravo javnoj upravi Microsoft otkriva prednosti web 2.0 tehno-logija nudeći ih kroz viziju na-zvanu „Goverment 2.0“

Međutim, da bi se mogla pri-mijeniti programska rješenja koja omogućuju dvosmjernu komunikaciju tijela javne vla-sti i građana, „potrebna je ja-sno definirana strategija primje-

ne informacijskih tehnologija s naglaskom na sigurnost, pouz-danost i razmjenu informacija s brojnim drugim informacijskim sustavima u državi“, istaknuo je Ratko Mutavdžić, direktor u se-gmentu rješenja za javnu upra-vu u Hrvatskoj. Posjetitelji su konferencije imali priliku vi-djeti što je dosad postignuto u Hrvatskoj kroz inicijative Sre-dišnjega državnoga ureda za e-Hrvatsku, kao što su e-Ured i e-Interoperabilnost koji omogu-ćavaju razmjenu podataka izme-đu različitih sustava te upravlja-nje resursima i znanjem. Primjer je interne koordinacije svih dr-žavnih službi uključenih u rješa-vanje nekoga problema prikazan kroz portal o H1N1 (“svinjskoj gripi”). Na tome su se porta-lu, zasnovanome na SharePoint tehnologiji, našle sve bitne oba-vijesti za sudionike u sustavu zdravstva, dok je središnji dio portala omogućio jednostavnu razmjenu informacija između bolnica i Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo te koordinaciju u takvome slučaju krize.

Telekomunikacijskoj je indu-striji Microsoft na konferenciji predstavio infrastrukturna rje-šenja za usluge poput IP televi-zije (IPTV).

Sudionicima konferencije pri-kazan je MediaRoom 2.0, rješe-nje za operatore koje omogućava usluge na zahtjev, interaktivne

Primjenu PowerPivot programa kao BI alata pokazao je Rafal Lukawiecki, tradicionalni gost predavač Microsoftovih događanja u Hrvatskoj i svijetu. Zanimljivo da je gospodin Lukawiecki svoje predavanje održao na računalu tvrtke Apple.

Office 2010 predstavili su Wim Dierickx, voditelj marketinga za „Information Worker“ grupu proizvoda u Microsoftu na razini središnje i istočne Europe, te Sanja Grčić Plečko, voditeljica poslovne grupe proizvoda za produktivnost u Microsoftu Hrvatska. Svi će proizvodi biti dostupni u maloprodaji tijekom lipnja ove godine, dok će hrvatska inačica Microsoft Officea 2010 biti raspoloživa na jesen.

Ako želite nešto novo raditi za pet godina, već se sada počnite obrazovati za građevinara, stolara ili zavarivača - poručuje Sanja Crnković-Pozaić, direktorica hrvatsko-austrijske kompanije BIT-Croatia, savjetničke kuće koja djeluje na prostoru Balkana na području obrazovanja, upravljanja i politike na tržištu rada.

179/4-5/2010 InfoTrend 15

aplikacije, pristup sadržajima koji se nalaze na strani opera-tora uz istodoban pristup i sadr-žajima trećih strana poput videa dostupnoga na Internetu. Kraj-nji korisnici tim uslugama mogu pristupati kroz različite uređaje: od klasičnih televizijskih prija-mnika (uz MediaRoom uređaj), preko osobnih računala opre-mljenih Windows Media Center i Windowsima 7 okruženjem,

ali i ostalih osobnih računala putem web-preglednika, pa do igraće konzole Xbox 360 i po-držanih pametnih mobilnih te-lefona.

“Za većinu je tvrtki glavni cilj u vrijeme recesije učiniti poslo-vanje jeftinijim i djelotvornijim, no to moraju učiniti tako da svo-jemu poslovanju ne naštete i da izlazak iz krize dočekaju kao

inovativne, kreativne i konku-rentne tvrtke. Na ovogodišnjoj konferenciji WinDays želimo pokazati da ove dvije želje – že-lja za uštedama i optimizacijom troškova te želja za rastom i ra-zvojem – ne moraju nužno biti u suprotnosti. Nove informa-tičke tehnologije, poput ‘cloud’ usluga i virtualizacije uspijeva-ju ispuniti upravo navedene ci-ljeve i omogućiti bolje korište-

nje postojeće infrastrukture”, istaknuo je direktor konferenci-je Marko Makovac.

Gotovo su svi Microsoftovi proizvodi posve spremni za vri-jeme cloud computinga, a mno-ge su Microsoftove usluge, kao i rješenja, već dugo dostupne na taj način (poput Windows Live usluga). No tu su i druge uslu-ge u oblaku: Exchange Online,

Dojmovi s WinDaysa10 Jubilarna je deseta WinDays konferencija dovršena i prepuni smo dojmo-va iz Rovinja. U sljedećim ćemo tjednima podrobno analizirati sve učinke ovogodišnje konferencije. Prikupit ćemo dojmove, komentare i osvrte na konferenciju iz mnogih izvora uključujući i obrasce koje su posjetitelji mo-gli popuniti na licu mjesta, no već sada mogu reći kako je početna ocjena, koju zasnivamo na mnogobrojnim povratnim informacijama naših partne-ra i posjetitelja, vrlo pozitivna. Mnogo toga se promijenilo ovogodišnjom desetom konferencijom. Prese-ljena je na novu lokaciju, u Rovinj, gdje smo po prvi put posjetiteljima mogli omogućiti sve konferencijske sadržaje na jednom središnjem mjestu. Loka-cija neposredno uz obalu, kombinirana s predavanjima na jednome mjestu i mogućnostima druženja u središnjim prostorima konferencije, odmah je prepoznata prvoga dana kao velika i značajna prednost. S logističke je stra-ne bila nužna velika podrška Maistre koja se pokazala iznimno dobrim par-tnerom, a napravljen je i iskorak u pogledu broja sponzora i medijskih po-krovitelja konferencije, pa ih je ove godine bilo čak i više nego lani. Sve je to oko WinDaysa stvorilo drukčije, vrlo pozitivno i u velikoj mjeri posve novo ozračje.Po prvi su put WinDaysi imali dva jasno usmjerena aspekta (tehnološku i po-slovnu konferenciju) pri čem smo poslovnu konferenciju organizirali zajed-no s jakim medijskim partnerom, Europapress Holdingom. Naša je osnov-na zamisao bila dodatno približiti tehnološki i poslovni svijet jer su se oni rijetko kada imali prilike susresti na istim događanjima. U tom smo smje-ru tijekom jednoga dana svim posjetiteljima omogućili posjećivanje preda-vanja na obje konferencije, pripremivši i određene specijalizirane sadrža-je. Na konferenciji smo, vjerujem, uspjelo povezali tehnologiju i poslovanje te stručnjake koji se bave tim područjima. Bolje razumijevanje i aktivan raz-govor preduvjet je uspjeha za obje skupine i područja. Taj je novi koncept bio naš odgovor na trenutak i ekonomske okolnosti u kojima su se WinDaysi održavali (lokalno tržište, informatička industrija i generalno gospodarstvo trenutačno su u najtežem položaju još od prvih WinDaysa do sada).Tim smo zadovoljniji što je u uvjetima štednje broj posjetitelja ovogodiš-nje konferencije zadržan na prošlogodišnjoj razini. S obzirom na to da tvrt-ke značajno štede kako na izobrazbi tako i na troškovima vezanima uz se-minare i konferencije, mi svakako činjenicu, da za WinDayse vlada stalan interes, smatramo uspjehom. Pritom smo uz velik broj informatičkih i teh-noloških stručnjaka ove godine uspjeli privući znatno veći broj vodećih lju-di iz gospodarstva te ekonomske stručnjake koji svojim odlukama oblikuju nacionalnu ekonomsku politiku. To je WinDays konferenciji dalo jednu po-sve novu dimenziju i značenje za one koji su bili na licu mjesta, ali je ujedno osiguralo i bolju medijsku popraćenost, što je bila prilika da glavne poruke s konferencije dođu i do šire javnosti.Slobodno možemo reći da smo već u prvoj godini održavanja ovoga po-slovnoga dijela uspjelo pozicionirali WinDays i kao poslovnu konferenci-ju na kojoj se okupljaju bitni domaći i strani ekonomski stručnjaci. Drago nam je da smo na WinDaysima imali prilike doživjeti i podršku gospodar-stvu i tehnologiji od strane izvršne vlasti, jer je to značajan preduvjet da baš

tehnološki i IT-ov sektor budu jedan od generatora novoga rasta te snažan alat koji stoji iza inovativnosti i kreativnosti, glavnih tema naše ovogodiš-nje konferencije.Određenih je problema bilo u logističkome pogledu. Naime, zbog masov-noga otkazivanja letova dio predavača iz svijeta, na žalost, nije uspio na vri-jeme doći do Rovinja, ali smo gotovo sva njihova predavanja zamijenili pre-davanjima ekvivalentnoga sadržaja koja su održali domaći stručnjaci. Na kraju smo bili prisiljeni otkazati samo 3 od ukupno više od 150 predavanja – doista zanemariv postotak, ako uzmemo u obzir okolnosti na koje nikako nismo mogli utjecati. Usprkos tomu, kao i gospodarskomu trenutku, deseti su WinDaysi održani na vrlo visokoj razini i nadam se da su posjetitelji kon-ferencije zadovoljni onime što su u Rovinju dobili.I, na kraju, još jednom moram zahvaliti suorganizatorima WinDays Busine-ss konferencije, Europapress Holdingu i Jutarnjemu što su imali hrabrosti iskoračiti u jedan i za njih i za nas posve nov projekt, kao i svim partnerima i sponzorima konferencije. S nama su tradicionalno bili HP i HT, kao gene-ralni sponzor i sponzor komunikacijskih tehnologija, te brojne druge tvrtke – Pliva i Zagrebačka banka, kao glavni sponzori, te Algebra, Combis, Com-ping, King ICT, Maista, Nokia, Perpetuum Mobile, Span, Špica u ulozi spon-zora, te Hrvatska udruga poslodavaca i Studena kao pokrovitelji. Bez njih, kao i bez brojnih medijskih pokrovitelja – od kojih je jedan bio i infoTrend – ne bi bilo moguće

Piše: Marko Makovac, direktor konferencije i direktor marketinga i poslovanja Microsofta Hrvatska

Marko Makovac, direktor WinDays konferencije, tehnološki je dio otvorio u nešto manje formalnome izdanju nego poslovni dio konferencije: “Tehnološki su stručnjaci danas suočeni s dodatnim izazovom: više nisu samo odgovorni za informatičku infrastrukturu u njihovoj organizaciji nego se od njih očekuje i da aktivno doprinose ciljevima tvrtke.”

Osvrt

1� InfoTrend 179/4-5/2010

SharePoint Online, Microsoft Dynamics CRM Online, SQL Server Dana Services, te ime-ničke usluge AD/Live ID. Pre-davanja su na temu virtualizacije omogućila posjetiteljima konfe-rencije bolje razumjeti kako ko-rištenjem te tehnologije mogu povećati iskoristivost sklopov-ske infrastrukture te osigurati bolju dostupnost svojih usluga i rješenja na razini tvrtke ili pre-ma korisnicima.

Drugi dio Microsoftove kon-ferencije, onaj poslovni, održan je u mnogo formalnijem okru-ženju. Stapanjem dviju konfe-rencija kroz jedan zajednički tehnološko-poslovni dan, orga-nizatori su konferencije poslov-nim ljudima očito htjeli pruži-ti predavanja koja će ponuditi tehnološka rješenja za pojedi-ne sektore industrije. Istodob-no, informatičkim su stručnjaci-ma poslovna predavanja trebala omogućiti bolje razumijevanje trenutačnoga gospodarskoga okruženja. S obzirom na gospo-darsku situaciju jedno od najin-

Za one kojima nije dovoljno samo slušati o novim proizvodima i tehnologijama, pripremljen je niz IT-ovih praktikuma na kojima su se posjetitelji po hands-on načelu mogli upoznati s pojedinim proizvodima, vidjeti kako rade, koje mogućnosti imaju i kako se koriste.

Osvrt

“Moramo uvesti praksu inovacija i inovacijske procese u srž kulture svake organizacije. Doista vjerujem da tvrtke mogu ponovno postati inovativne”, izjavio je Soumitra Dutta, ugledni profesor na INSEAD-u, jednoj od najboljih poslovnih škola u svijetu, predavač na Gospodarskome forumu u Davosu i koautor hvaljene knjige “Throwing Sheep in the Boardroom”.

trigantnijih predavanja Poslovne konferencije svakako je trebalo biti ono pod naslovom „Poslovi bez kojih nećete moći u nared-nih 5 godina.“

Predavanje je – koje je održala Sanja Crnković-Pozaić, direk-torica hrvatsko-austrijske kom-panije BIT-Croatia (savjetnič-ke kuće koja djeluje na prostoru Balkana i to na području obra-zovanja, upravljanja i politike na tržištu rada) – trebalo dati odgo-vor o trenutačnim, ali i budućim potrebama u Hrvatskoj. Na ža-lost, pravoga odgovora gotovo da i nije bilo jer podatak o nedo-stajućim građevinarima, stolari-ma i zavarivačima u trenutcima kada građevinska i drvno-prera-đivačka industrija te brodograd-nja broje svoje najteže dane, teš-ko da može bilo koga privući u osposobljavanje za ta zanima-nja.

Na izravno pitanje voditelja okrugloga stola, koji je potom održan na istu temu, Ivan Vida-ković, direktor Microsoft Hrvat-ska, zaključio je da će biti riječ

Riccardo Illy, osoba koja stoji iza poznatoga proizvoda kave, svojim je predavanjem prenio sudionicima WinDays konferencije svoju priču o uspjehu pokušavajući ih nadahnuti da se ponovno počnu ponašati kao startup tvrtke. Mlade, tek osnovane tvrtke, imaju jednu odliku koja se pomalo izgubila, a nužna je za preživljavanje u današnjem svijetu pogođenome ekonomskim problemima: probitačnost.

o poslovima koje „sami moramo osmisliti“. Takva se izjava pot-puno uklapa i u sadržaj predava-nja koje je održao profesor So-umitra Dutta, „prva zvijezda“ poslovnoga dijela konferencije, barem prema pisanju dnevnih tiskovina i medijskih sponzora konferencije. Ključ je uspjeha u inventivnosti i inovacijama, po-ručio je okupljenima u dvorani.

Deseta je Microsoftova kon-ferencija protekla u znaku no-voga mjesta okupljanja te velike „eko-zajednice“. Rovinj je do-stojno zamijenio Opatiju, a pro-storije su se nekadašnje tvornice duhana pokazale kao zanimljiv način okupljanja većega broja ljudi na jednome mjestu. No do pravoga je kongresnoga sjedišta dug put, a organizatorima ovo-godišnje WinDays konferencije preostaje godinu dana za otkla-njanje ovogodišnjih nedostata-ka i osmišljavanje novih sadrža-ja. Tko zna, možda ćemo se za deset godina, kada će se održati stota WinDays konferencija, su-sresti samo u virtualnome okru-ženju. Nije vam jasna računica? Tko ne razumije jednostav-nu matematiku 10+10=100, već sada može rezervirati mjesto za

iduću Poslovnu konferenciju, a informatičarima prepustiti teh-nologiju i binarnu aritmetiku.Tekst i slike: Tomislav Žganec

179/4-5/2010 InfoTrend 17

Najava

07. 06. Informatizacija poslovnih procesa, metodologije razvoja, modeliranja i arhitekture (SOA, SaaS...)Otvaranje: E-Hrvatska: „Smjernice za razvoj informacijskih sistema držav-ne uprave“Darije Ramljak, IBM Hrvatska: „Dinamički prilagodljivi poslovni procesi kroz BPM i SOA koncepte“Sandro Gerić, FOI: „Kako procijeniti spremnost organizacija za SOA?“Tomislav Vidačić, Floxia, Sandro Gerić, FOI: „Servisne mješavine – što su one zapravo“Duško Vukmanović, Oracle: „SOA Roadmap“ Darko Gulija, Hrvoje Staneković, Mario Marko Karaj, Infodom: „Enterprise Ser-vice Bus: Ključ uspjeha za uspješne integracije SOA“ (Radionica)Zdravko Dragičević, Apis IT: „Umrežena uprava i SOA“Dragan Kovač, Super-King: „Organizacijska diagnostika kroz analizu atribu-ta u bazi podataka“Damir Vuk, VŠMTI: „Non-SQL baze podataka – jesu li relacijske baze ugro-žene“Marin Bezić, CONCERO: „Razvoj softvera - Iskustva iz Microsoft develo-pment tima„ (Pozvano predavanje)Dragutin Kermek, FOI Varaždin: „Usporedba novih tehnologija za bogato korisničko sučelje“ Alen Jakupović, Veleučilište u Rijeci, Mile Pavlić, Odjel za informatiku, Sve-učilište u Rijeci: „Procjena veličine poslovnih djelatnosti podržanih ERP rje-šenjima“Ivan Magdalenić, Željko Šmaguc, FOI: „Nadogradnja ERP sustava za e-poslo-vanje“ (Radionica)Daniel Pavlić, Marko Golem, RIS, Rijeka: „Thin ERP – PHAROS“ (predstavlja-nje)Dobriša Adamec, Vedran Kaldi, Citus: „Izrada bogatih Internet aplikacija (RIA) – Microsoft Silverlight 4 & RIA Services“ (seminar)Marin Bezić, CONCERO: „Razvoj softvera - Iskustva iz Microsoft develo-pment tima „ (seminar)Ivana Cepetić, Apis IT: „Primjena SOA arhitekture“

08. 06. Razvoj rješenja (Cloud computing, Mobile, Alati za razvoj, BI...)Ivan Pogarčić, Dragan Đorđević, Vlatko Davidović, Veleučilište u Rijeci: „ Dva aspekta Cloud Computinga“ (predavanje)Miho Pitarević, HURID, Luka Rister, Infodom: „Cloud computing- kako razu-mjeti i iskoristiti nove mogućnosti“Marijan Prević, samostalni savjetnik: „Prožimajuća poslovna inteligencija“Kornelije Rabuzin, FOI Varaždin: „Razvoj sustava poslovne inteligencije i ETL“ Boris Draženović, Helios Vienna Insurance Group: „Razvoj vlastitog Data Warehouse rješenja za osiguranje“

CASE22 Developers Conferencepozvane i prijavljene teme

7. – 9. lipnja 2010., ZagrebHypo - Alpe Adria Centar, Slavonska avenija 6

Pokrovitelji: CITUS, FOI, VELEUČILIŠTE U RIJECI, ZIK...Zlatko Stapić, FOI: „Nagrađeni studentski radovi i ideje - Imagine Cup“Zlatko Stapić, Neven Vrček, FOI: „Izazov sinkronizacije podataka između mo-bilnih i standardnih baza podataka“Dobriša Adamec, Tomislav Bronzin, Citus: „Razvojni alat Visual Studio 2010“ Tomislav Car, Infinum: „Odabir tehnologija za razvoj mobilnih aplikacija“ (pozvano predavanje)Tomislav Bronzin, Dobriša Adamec, Citus: „Case Study: Protect@Work Mobile: kako s mobilnim rješenjem uštedjeti i povećati produktivnost?“)Dobriša Adamec, Tomislav Bronzin, Citus: „Kako razvijati za Windows Phone 7 Series već danas?“ (radionica)

OKRUGLI STOL: „Razvoj mobilnih aplikacija – nova razvojna prilika?“Vedran Kaldi, Dobriša Adamec, Citus: „Praktični primjeri uključenja socijalnih mreža u programska rješenja“ (seminar).Mario Sajko, ZIK: „Primjena metodologija i CRAMM alata za procjenu infor-macijskih rizika“ (seminar)Jakov Jakišić, Edward De Bono Trainer, Austria: „Kako postati kreativniji“ (se-minar)

09. 06. Prikaz rješenja, testiranje, kvaliteta, upravljanje, iskustva, sigurnost…Tomislav Bronzin, Vedran Kaldi, Citus: „Kako iskoristiti socijalne mreže u pro-gramskim rješenjima?“ Peter Sonntagbauer, Active Solutions Software AG., Austria: „E-Business in the EU – trends“ (pozvano predavanje)Dijana Plantak Vukovac, FOI: „Metode vrednovanja web upotrebljivosti“Boris Denona, Ivan Andrić, Infosistem: „Modeliranje i razvoj web aplikacija pomoću iDeveloper 10 1.3u“Ivan Voras, Svebor Prstačić, Krešimir Kroflin, Kristian Zimmer, FER: „Portal nove generacije (FER-a)“ Zlatko Sirotić, Istra informatički inženjering: „Revizija sigurnosti Oracle RSUBP-a” Davor Banović, Pet minuta & Hrvatski odbor za testiranje softvera: „O ukusima i defektima: testiranje upotrebljivosti sučelja za bolje korisničko iskustvo“ Željko Filipin, Aktiva Info: „Automatika testiranja za web aplikacije“ (radio-nica)Mladen Varga, Ek.fakultet, Zagreb: „Kako mjeriti kvalitetu informacija“Miroslav Baća, FOI Varaždin: „Razvoj otkazivih biometrijskih karakteristika“ Katarina Ćurko, Vesna Bosilj Vukšić, Matija Poljanec, Ek. fakultet Zagreb: „Su-stavi upravljanja poslovnim učinkom kao potpora uspješnosti poslovanja“

IZLOŽBA: CITUS, FOI, VELEUČILIŠTE U RIJECI, ZIK...Informacije: www.case.hr/case22

Svim sudionicima s plaćenom kotizacijom CASE poklanja polugodišnju pretplatu na - informatički časopis za menadžere

1� InfoTrend 179/4-5/2010

Osvrt

Pa iako je moguće pronaći alternativna rješenja na tr-žištu, Ciscova je prevlast

dojmljiva, nudeći predodžbu „single-fabric data center“ podat-kovnoga središta, gdje su virtu-alizirani poslužitelji, sustavi za pohranu podataka (storage) te mrežni sustavi upravljani kroz je-

InformationWeek u svojem nedavnom prikazu 10 najbitnijih prodavateljskih tvrtki u IT svijetu (The 10 Most Strategic IT Vendors) smjestio je tvrtku Cisco na peto mjesto, odmah iza IBM-a, SAP-a, Microsofta i Oraclea (slijede HP, Teradata, VMware i EMC). „Ni jedna IT tvrtka ne prevladava svojim dijelom tržišta kao Cisco, pri čem im se suparnici nadmeću tek za drugu poziciju“

Pogled prema vrhu

dinstvenu (Cisco) arhitekturu.No Ciscove ambicije sežu i da-

lje. John Chambers, izvršni di-rektor tvrtke osnovane prije 25 godina, u razgovoru s novinari-ma časopisa InfoWorld iznio je planove po kojima bi Cisco tre-bao postati najbitnija IT tvrtka na tržištu. U članku „Kako ću pro-

maknuti Cisco u najbitnijega IT igrača“, Chambers objašnjava za-što njegova tvrtka danas nudi doi-sta sve – od osobnih videokamera i set-top uređaja do visokodjelo-tvornih telepresence sustava, od običnih preklopnika do mega usmjerivača i najnovije - posluži-telja za podatkovne centre.

Snaga je Ciscove strategije sva-kako u brojnim akvizicijama, njih blizu 140. I dok kod drugih tvrtki gotovo 90% akvizicija nije uspje-lo, u Ciscu tvrde da je kod njih 70% preuzimanja ispunilo oče-kivanja. Pri tome navode model zadržavanja dosadašnje uprave, ključnih inženjera, nastavljanje s objavom idućih generacija proi-zvoda tvrtki koje preuzimaju, te povećavanje tržišnoga udjela. A za akvizicije, na čem se dobrim dijelom i zasniva Ciscovo šire-nje, treba imati financijsku pod-logu. Upravo u tome Cisco pred-njači. U godinama recesije (2007. – 2009.) Cisco je povećao svoje rezerve gotovoga novca s 22,7 na 39,6 milijardi dolara. Na tablici svjetskih IT tvrtki s najvećim ga

Ana Blažinić, v.d. generalnog direktora Cisco Hrvatska

U svjetlu novih pogleda ove tvrtke na globalno IT tržište održana je već tradicionalna, deveta po redu hrvatska Cisco Expo konferencija. Slaveći 25 godina tvrtke i njezinu desetogodišnju prisutnost u Hrvatskoj, Ana Blažinić, v.d. generalnoga direktora Cisco Hrvatska, najavila je slogan konferencije “Kolaboracija - nova snaga poslovne suradnje” prenoseći Ciscovu predodžbu preobrazbe današnjega poslovanja.

179/4-5/2010 InfoTrend 19

Osvrt

Pogled prema vrhu

rezervama slijede Microsoft (36,1 milijardi dolara), Apple (24,8 mi-lijardi dolara) Google (24,5 mili-jardi dolara) i Oracle (20,8 mili-jardi dolara).

U svjetlu novih pogleda ove tvrt-ke na globalno IT tržište održana je već tradicionalna, deveta po re-du hrvatska Cisco Expo konfe-rencija. Slaveći 25 godina tvrtke i njezinu desetogodišnju prisutnost u Hrvatskoj, Ana Blažinić, v.d. generalnoga direktora Cisco Hr-vatska, najavila je slogan konfe-rencije “Kolaboracija - nova sna-ga poslovne suradnje” prenoseći Ciscovu predodžbu preobrazbe današnjega poslovanja.

Upravo trendovi koji se nameću u mrežnim tehnologijama i servi-sima koje one proizvode (socijal-ne mreže, web 2.0 alati i sl.) poka-zuju da je kolaboracija budućnost uspjeloga poslova-nja. U studenome je prošle godine Cisco objavio niz inovacija i novosti u postojećem sku-pu proizvoda pod nazivom “Colla-boration”. Izme-đu ostaloga, spo-menute inovacije uključuju i novu platformu za kolaboraciju i za-jednički rad unutar tvrtke i s po-slovnim partnerima (Enterpri-

se Social Software), novu inačicu “Mobile Communicatora” (kli-jent za širok skup mobilnih tele-fona uključujući i iPhone), We-bEx klijent za smart-telefone, nov način preusmjeravanja pozi-va (“Service Advertisement Fra-mework and Intercompany Me-dia Engine”) te nove IP telefone.

Primjerice, 90 posto tvrtki s Fortune 500 liste koriste WebEx

sustav kolabora-cije putem kojega se globalno odr-ži preko 200 tisu-ća sastanaka sva-koga dana. Sama tvrtka Cisco dose-že nove razine dje-lotvornosti otkad omogućuje djelat-

nicima rad i međusobnu suradnju bez obzira na to gdje se fizički na-laze. Prema vlastitim podatcima, procjenjuje se da je tvrtka ostva-rila godišnju uštedu od 277 mili-juna dolara zahvaljujući poveća-noj proizvodnosti koja je rezultat odluke da omoguće zaposlenici-

ma rad kod kuće ili na nekoj dru-goj udaljenoj lokaciji. Pri tome prosječni Ciscov zaposlenik radi na daljinu dva dana tjedno, a 60% ušteđenoga vremena, zahvaljuju-ći radu na daljinu, koristi za rad, dok 40% koristi na privatne stva-ri.

U Ciscu smatraju da je sav nov i uzbudljiv razvoj u IT svijetu ve-zan uz mreže i komunikacije pa je stoga pozivno predavanje održao Tony Shakib, potpredsjednik za tržišta brzoga ekonomskoga ra-sta zadužen za pružatelje usluga. Predstavljajući glavne izazove s kojima se suočavaju današnji pru-

žatelji usluga, ali i izazove koji će prevladavajuće utjecati na ICT tr-žište i industriju, Tony Shakib iz-dvojio je tri razine koje se nalaze u novome mrežnome sustavu, a to su videomreže, mobilni Internet i “cloud computing”.

Mreže nove generacije treba-le bi poslužiti pružateljima uslu-ga kao kritična infrastruktura u zadovoljavanju rastućih potreba svojih korisnika, posebice u vi-deo i podatkovnim aplikacijama. Stoga Pružatelji usluga, s obzirom na visoke stope rasta tržišta u ra-zvoju, moraju pronaći djelotvor-no rješenje kako stvoriti mrežnu infrastrukturu koja će omogu-ćiti potporu postojećim, ali i tek razvijenim uslugama, posebice u onim regijama koje iskazuju dvo-znamenkaste stope rasta.

Video je napravio revoluciju u korištenju mreže, jer kako podat-ci pokazuju, sve manji broj ljudi koristi Internet za pretraživanje i upotrebu on-line aplikacija, dok je videostreaming i preuzimanje videosadržaja trend koji će se na-staviti i u nadolazećim godina-ma. Do 2011. videosadržaji činit će oko 28% cjelokupnoga prome-ta na mreži, usporedno sa sma-njenjem standardnih aktivnosti, poput korištenja e-pošte i pretra-živanja mreže.

Cloud computing i virtualizacija budućnost su poslovanja, posebi-ce za pružatelje usluga. Razvojem cloud computinga omogućava se drastičan razvoj infrastrukture, dodatno jačanje mreže i stvaranje virtualnih mjesta za pohranu po-dataka, što utječe na razvoj veli-

Velika dvorana, detalj s otvaranja konferencije

Tony Shakib, potpredsjednik za tržišta brzoga ekonomskoga rasta

InfoTrend i novi IP telefoni

Sudionici jednog od brojnih predvanja

••• Cloud com-puting i virtualiza-cija budućnost su poslovanja, posebice za pružatelje usluga

20 InfoTrend 179/4-5/2010

Osvrt

koga broja novih usluga i moguć-nosti te iziskuje razvoj i primjenu složene infrastrukture. Cisco je zajedničkom suradnjom s tvrtka-ma EMC i VMware donio rješe-nje za izgradnju potpunoga virtu-alnoga podatkovnoga centra koji čini Cloud Computing. Na vlasti-tome primjeru iznose uštede ko-je donosi virtualizacija kroz vi-šestruko uvećanu iskorištenost poslužitelja. Prije konsolidaci-je podatkovnih centara iskorište-nost je procesora na Windows i Linux poslužiteljima iznosila iz-među 5 i 15 posto, a na Unix po-služiteljima iznosila je između 10 i 30 posto. Iskorištenost je disko-va iznosila oko 20 posto. Virtua-lizacija je povećala iskorištenost servera i diskova na oko 70 posto. Cisco danas u svojem poslovanju koristi više od 19 tisuća poslužite-lja. Jedan sistemski administrator može upravljati s 72 poslužitelja jer nije opterećen jednostavnim repetitivnim zadatcima migraci-je podataka.

Kao odgovor na nove potrebe u području informacijskih teh-nologija u distribuiranome po-slovnome okruženju, Cisco je predstavio arhitektonski pristup mrežama bez granica (Border-less Networks) i plan u pet faza, kako bi pružio usluge i aplikaci-je bilo kada, bilo komu i bilo gdje na bilo kojem uređaju. Kao prvi proizvod u arhitekturi mreže bez granica Cisco je predstavio dru-gu generaciju usmjerivača Inte-grated Services Router, ISR G2 Ciscova arhitektura mreža bez granica ujedinjuje usmjeravanje i prespajanje bežičnih i sigurno-snih tehnologija, usko vezanih uz mrežnu infrastrukturu, pomo-

ću čega tvrtke mogu potpunije i djelotvornije koristiti video i ko-laborativne aplikacije te druge mrežne usluge u svim dijelovi-ma poslovanja. U mrežama bez granica IT menadžeri mogu jed-nostavnije upravljati, prilagođa-vati, održavati i štititi mrežu te

žavanje i aplikacije za suradnju. Primjerice, mrežom T-Hrvat-skoga Telekoma u 2009. izmije-njeno je 5 milijardi elektroničkih poruka te preneseno više od 63 petabajta podataka (za neupuće-ne, 1 petabajt ekvivalent je 1000 terabajta ili sadržaju 250 tisuća DVD-ova). Ako vam je to mno-go, usporedbe radi, CERN-ov no-vi sudarač čestica generira 100 petabajta podataka svake minute. Srećom, ti se podatci (još) ne pre-nose internetskom mrežom, no svejedno u Ciscu očekuju petero-struko povećanje IP prometa pri-bližavajući se stopi od 56 eksabaj-ta mjesečno u 2013. Već u 2010. predviđa se da će Internetom pro-teći 175 exabajta podataka (1 exa-bajt ekvivalent je 1000 petabajta). Do 2013. godišnji će IP promet dosegnuti dvije trećine zetabajta (jedan zetabajt je trilijun gigabaj-ta). I toj brojci možemo dati kvali-tativnu usporedbu – 300 zetabajta podataka jest količina vizualnih informacija koja protekne iz očiju prema mozgu cjelokupne ljudske populacije u godinu dana. (Hoće-te još? 1000 zetabajta jest jedan yottabajt, a 20 yottabajta veličina je holografske snimke cijele po-vršine našega planeta).

Najveći će pokretač rasta inter-netskoga prometa biti video. Tako procjenjuju da će do spomenute

2013. zbroj svih oblika videoza-pisa (TV, Video na zahtjev, Inter-net video i P2P) činiti više od 90 posto globalnoga korisničkoga IP prometa. Pri tome će promet vi-deokomunikacija porasti desete-rostruko. Jesu li te brojke pretje-rane? Valja podsjetiti da je pionir Hollywooda, Harry M. Warner (osnivač tvrtke Warner Brothers), 1927. ustvrdio da „nitko ne želi čuti glumce kako govore“, a 1946. Darryl F. Zanuck iz 20th Century Foxa zaključio je da će televizi-ja za šest mjeseci svima dosaditi. U tome svjetlu pomalo zastrašu-juće izgleda novi Ciscov CRS-3 usmjerivač (router) koji je u stanju za 4 minute prenijeti videonizove (videostream) svih filmova ikada snimljenih. Kapaciteta od 322 te-rabajta u sekundi, taj usmjerivač može prenijeti cjelokupnu pisa-nu zbirku američke Kongresne knjižnice (Library of Congress) za nešto više od sekunde.

Mobilni internet i njegovo dra-stično povećanje stavio je usredo-točenost na razvoj pametnih tele-fona (smart-phone) i internetskih ready uređaja, a porast se prodo-ra bilježi svakim danom. Prema Ciscovim predviđanjima global-ni će se mobilni promet poveća-ti za 39% po kumulativnoj godiš-njoj stopi rasta (CAGR) od 108% u sljedećih pet godina. Takav je razvoj odraz eksplozije raznoli-kih mobile-ready uređaja te po-rasta preuzimanja videosadržaja u mobilnim širokopojasnim mre-žama. Nova Cisco predviđanja najavljuju kako će do 2014. pre-ko 5 milijardi ljudi diljem svije-ta svakodnevno koristiti mobilne mreže za preuzimanje videosa-držaja. Drugim riječima, u slje-dećih će pet godina gotovo 66% ukupnoga svjetskoga prometa na mobilnome Internetu činiti vide-osadržaji.

Tomislav Žganec

- Unazad nekoliko godina globalni je mobilni promet porastao mjesečno na 90 petabajta, što je gotovo 160%-tno povećanje;- Globalni mobilni promet danas raste 2,4 puta brže nego fiksni podatkov-ni promet. Pametni će telefoni (smart phones) i laptop kartice do 2014. pre-nositi više od 90% globalnoga mobilnoga prometa;- Do 2014. više od 400 milijuna korisnika pristupat će Internetu koristeći is-ključivo mobilne mreže;- U navedenome razdoblju Indija i Kina zabilježit će najveći porast mobilno-ga prometa uz godišnje stope rasta od 222, tj. 172%; - Bliski Istok i Afrika prednjačit će u porastu mobilnoga Interneta uz godiš-nju stopu rasta od 133%, dok će područje Azije i Pacifika rasti sa 119%-tnom stopom.

Video je napravio revoluciju u korištenju mreže, jer kako po-datci pokazuju, sve manji broj ljudi koristi Internet za pretraživanje i upotrebu on-line aplikacija, dok je videostreaming i preuzimanje videosadržaja trend koji će se nastaviti i u nadolazećim godinama. Do 2011. videosadržaji činit će oko 28% cjelokupnoga prometa na mreži, usporedno sa smanjenjem stan-dardnih aktivnosti, poput korištenja e-pošte i pretraživanja mreže.

bolje iskorišćivati sinergiju izme-đu korisnika, uređaja, aplikacija i poslovnih procesa. Analitičari smatraju da će Cisco iskoristiti tr-žišni naziv „Borderless Networ-ks“, slično kao nekad Intel s „Intel Inside“ pristupom te se pokušati nametnuti širokopotrošačkomu tržištu.

Prema riječima Vedrana Haf-nera, zaduženoga za tehničku po-dršku javnomu sektoru, najveći problem danas u Hrvatskoj jest zagušenje agregacijskih mreža domaćih davatelja internetsko-ga pristupa te se ubrzano radi na njegovome rješavanju. Današnja prosječna širokopojasna konek-cija mjesečno generira 11,4 gi-gabajta internetskoga prometa. Svakoga mjeseca više od trećine prometa prosječne globalne ši-rokopojasne konekcije otpada na videosadržaje, društveno umre-

Vedran Hafner, Luka Markota i Nikica Škunca

22 InfoTrend 179/4-5/2010

Osvrt

Konferenciju je otvorio Alojzije Ju-kić, generalni direktor Hewlett-Pac-karda Hrvatska, a uz njega su se na-

zočnima obratili predstavnici tvrtki Oracle i Microsoft, HP-ovih softverskih partnera. U nastavku je događanja uvodno predavanje održao Robert Cisar, iskusni tehnički struč-njak koji je govorio o jednoj od najvrućih IT-ovih tema današnjice – Cloud Computingu. Predavanja su zatim nastavljena kroz četiri tematske skupine.

U prvome su bloku predavanja nazočni mogli saznati više o problematici prilago-đavanja infrastrukture poslovnim potreba-ma, kojom prigodom je predstavljen ujedi-njen HP-ov portfelj proizvoda počevši od poslovno-kritičnih poslužitelja iz linije Inte-grity servera do Blade Matrixa, HP-ova rje-šenja koje omogućuje optimizaciju poslov-nih procesa ujedinjavanjem jedinstvenih

HP održao drugu Poslovno-tehnološku konferenciju

Vruće temePoslovno-tehnološka konferencija Hewlett-Packarda je okupila više od 350 gostiju, predstavnika iz IT i poslovnoga sektora uz predavanje u četiri tematske skupine

HP-ovih tehnologija u jednu cjelinu. Uz to, predstavljena je Konvergirana infrastruktu-ra koja omogućuje lakše grupiranje aplika-cijskih okruženja, niže troškove održavanja mreže i pojednostavnjenje, tj. optimizirano korištenje preko virtualnih “bazena” resur-sa te poboljšanu integraciju energije i djelo-tvornosti zahvaljujući data center smart grid tehnologiji. Prva je skupina predavanja zao-kružena predstavljanjem ProCurve Networ-king rješenja.

Drugi je blok predavanja predstavio inova-tivna rješenja najčešćih poslovnih problema, u kojem se govorilo o IT-ovoj sigurnosti te njezinoj usklađenosti sa zahtjevima poslov-ne regulative, osuvremenjivanju aplikacija, strateškome vođenju IT-a te Cloud Compu-tingu iz aspekta tvrtke Microsoft, partnera konferencije. Treći je blok predavanja obra-dio softverski segment, odnosno inovaciju kroz primjenu aplikativnih rješenja počev-

ši od predstavljanja optimizacije upotrebe informacijske tehnologije u poslovnim pro-cesima, preko upravljanja virtualiziranim okruženjem i prednostima automatizacije IT-ove infrastrukture, do pogleda u perfor-manse poslovnih procesa koje podržava da-našnji IT.

Četvrti je blok predavanja bio posvećen temi djelotvornoga upravljanja poslovnim podatcima. Nazočni su mogli saznati više o HP-ovim tehnologijama za pohranu po-dataka, Oracleovim rješenjima za Busine-ss Intelligence koja počivaju na navedenim tehnologijama te rješenju za ujednačenu su-radnju i komunikaciju unutar tvrtki. Pod-nevni je dio programa nastavljen predava-njem Christine Pillon iz HP-ova Centra za inovacije. U završnome se dijelu konferen-cije sudionicima kao poseban gost obratio Ante Tomić, pisac i kolumnist Jutarnjega li-sta, koji je na jedinstven i inovativan način opisao svijet tehnologije viđen očima “obič-noga” čovjeka. Po završetku cjelodnevnoga događanja održano je nagradno izvlačenje, a najsretniji su osvojili vrijedne nagrade: HP Mini 110-1199EM by Studio Tord Boontje PC, HP LA2205wg LCD Monitor te HP De-skjet F2480 AIO.

179/4-5/2010 InfoTrend 2�

Osvrt

InfoTrend: Gospodine Jukić, kakvi su dojmovi

Konferencije? Alojzije Jukić: Ako se uzme

u obzir sve ono što je danas HP i koja je njegova širina, smatram kako je naziv konferencija pre-jak. Počeli smo s tim i drago mi je što se to događa u kontinuite-tu. Osobito sam zadovoljan oda-zivom ljudi i s prijamom kon-ferencije. Kad smo započeli s registracijom, većina ljudi koja je došla na konferenciju prijavila se prije zadanoga roka. To zna-či kako su oni prepoznali konfe-rencijske teme, prepoznali svoje interese i odlučili nazočiti kon-ferenciji. Prijave su počele po-četkom ožujka i za petnaestak su se dana skoro svi prijavili. Društvo na konferenciji je ša-roliko. Na njoj se nalaze oso-be koje su u začetku svoje kari-jere, primjerice, administratori, pa sve do osoba koje se brinu za informatiku u području svojega poslovanja. Tako smo i postavili konferencijske teme, prilagodili je široj publici i podijelili na če-tiri usporedna predavanja kako bi se svaki sudionik prilagodio svojemu interesu.

IT: Zašto u nazivu konfe-rencije ističete suvreme-

ne ekonomske izazove?Jukić: To je samo aktualni

naziv. Ono što treba razumjeti, jest to da ekonomske krize nisu izum našega doba. One postoje od kada postoje i ljudi. Ako pra-timo zapise starih naroda, uvi-jek nailazimo na zapise o kri-znim razdobljima. Najbolji je primjer za to onaj iz Biblije o se-dam debelih i sedam mršavih krava. To su određeni povijesni ciklusi. Naziv naše konferenci-

je za suvremene ekonomske iza-zove asocira me na tehnologiju koja na to odgovara, a ne na da-našnju aktualnu krizu. Zašto? Zbog toga što je jednim dije-lom i današnja ekonomska kri-za generirana tehnologijom koja je ubrzala poslovanja i pumpa-la neke balone koji nisu bili po-kriveni stvarnim ekonomskim vrijednostima pa u tome smi-slu možemo povlačiti usporedbu suvremenosti.

IT: Kako komentirate neka predviđanja kako će

ubrzo na tržištu nestati stolna računala i pratite li trendove mobilnih komunikacija?

Jukić: Mi ne pratimo trendo-ve, jer kad bismo mi bili tvrtka koja prati trendove, ne bismo se baš dobro proveli. Mi ne želi-mo nikada biti pratitelji, mi že-limo biti oni koji nameću tren-dove. HP je tvrtka koja nameće i trendove i promjene i koja po-kazuje kako nešto drugo može biti drukčije. HP je jedna od pr-vih tvrtki koja je pokrenula pri-ču kako desktop računala ne će postojati. Ako gledamo u tome segmentu, znači segment prije-nosnika različitih tipova i oblika danas je nama većinski segment u isporukama. Dokle god ima potrebe i potražnje na tržištu, mi ne zanemarujemo ni drukči-ja rješenja, kao što su, primjeri-ce, desktop računala. Nastojat ćemo ih isporučivati dokle god za to budemo imali ekonomsko opravdanje. Ponovit ću još jed-nom, definitivno smo mi ti koji namećemo određene trendove, određene promjene, znači vi-dimo i ekonomske i tehnološke razloge zašto ćemo ići u tome smjeru.

IT: Imenovani ste za re-gionalnoga menadžera.

Odnosi li se to samo na pro-stor bivše Jugoslavije?

Jukić: Osim bivše Jugoslavi-je, kao jednoga segmenta novo-ga tržišta, tu je još pet velikh tr-žišta: Rumunjska, Bugarska, Albanija, Malta i Moldavija. Sama je Rumunjska po veliči-ni i broju stanovnika bila jed-naka prostoru bivše Jugoslavije. Ona je sama za sebe vrlo veliko tržište. Ja dolazim na nešto što za nas nije novost. HP je predo-bro uređena tvrtka i nisam do-bio zadatak otvoriti spomenuta tržišta, nego sam preuzeo po-ložaj regionalnoga menadže-ra za određen segment poslova-nja. U cijeloj smo regiji nazočni sa svojim tvrtkama, a s prodaj-nim uredima na manjim tržišti-ma kao što su Bosna i Makedo-nija. Na većim tržištima kao što je Hrvatska, Slovenija, Srbija, Rumunjska i Bugarska imamo pune pravne etintete koji odra-đuju svoj posao. Dakle, mi s jed-ne strane želimo zadržati vodeći položaj na tim tržištima, podiza-ti tržišne udjele i kroz to ostvari-vati svoj daljnji rast.

IT: Recite nešto o vašim partnerskim odnosima s

Microsoftom i Oracleom?

Jukić: Ono što treba razlučiti jest to kako tu nije riječ ni o ka-kvom tripartitnome savezu. Mi s Microsoftom i s Oracleom su-rađujemo posebno. S Microsof-tom imamo dugogodišnju su-radnju. To je jedna dimenzija te suradnje i ona se iskazuje u nizu područja. Ove je godine ta su-radnja dodatno pojačana s jasno definiranim segmentima u koje se strateški zajednički želi ula-gati. To su segmenti jedinstvene komunikacije kroz zajedničke oblike tehnologije i tehnoloških rješenja do claoud computinga. Dakle, dimenzija cloud compu-tinga, dimenzija je baze podata-ka u jednoj domeni. I to je nešto što je samo nadogradnja posto-jeće suradnje s Microsoftom. Ona dovodi do toga da idemo korisnicima s upakiranim rje-šenjima. Znači rješenjima koja su već dimenzionirana za potre-be korisnika ovisno o broju za-poslenika ili broju konkretnih korisnika te infrastrukture ta-kvih rješenja, da se korisnik ne mora ni za što brinuti. Drugim riječima, to je već sve tvornički zapakirano i, kad se dođe kori-sniku, samo se komponente spo-je na struju i mrežu i on može početi raditi u roku od nekoliko minuta.

Alojzije Jukić, regionalni menadžer Hewlett-Packarda

HP nameće trendove i promjene

Za čitatelje InfoTrenda govori Alojzije Jukić, regionalni menadžer Hewlett-Packarda

24 InfoTrend 179/4-5/2010

Znanstvenik Davor Pavuna

Osma Europska konferen-cija o poslovnim proce-sima BPC 2010. održana

je 15. travnja u Hotelu Shera-ton u Zagrebu pod visokim po-kroviteljstvom Vlade Republi-ke Hrvatske i Business Process Management instituta. Pod mo-tom ‘Vitalne vrijednosti kreira-ju budućnost’, BPC 2010 stavio je naglasak na znanja, sredstva i iskustva koja tvrtkama, držav-nim tijelima i društvu u cjelini mogu pomoći u ovim recesij-skim uvjetima. Konferencija je privukla više od 300 sudionika,

Više od 300 sudionika na konferenciji BPC 2010

a ugostila je govornike iz Belgi-je, Njemačke, Velike Britanije, SAD-a, Italije, Turske, Mađar-ske, Slovenije, Bosne i Herce-govine, Crne Gore, Srbije i Ma-kedonije. Izdvajamo Stefana Engela-Flechsiga, predsjedni-ka EU povjerenstva za e-Račun, Blaža Goloba, direktora Cen-tra za razvoj e-Governance za jugoistočnu Europu iz Ljublja-ne, Zlatka Lagumdžiju s Eko-nomskog fakulteta u Sarajevu te Davora Pavunu s Fakulteta te-meljnih znanosti u švicarskom Laussaneu.

U sklopu Konferencije održan je okrugli stol na temu ‘Uprav-ljanje poslovnim procesima kao ključni faktor strateškog repozi-cioniranja u recesijskoj dinami-ci’ na kojem su sudjelovali Ivica Mudrinić, predsjednik Nacio-nalnog vijeća za konkurentnost, Vesna Trnokop Tanta, potpred-sjednica Hrvatske gospodarske komore, Bernard Jakelić, glavni direktor Hrvatske udruge poslo-davaca, Stefan Engel-Flechsig, predsjednik EU povjerenstva za e-Račun, Zlatko Lagumdži-ja, profesor na Ekonomskom fa-kultetu u Sarajevu, Markus Csa-ba, Deloitte Hungary te Slavko Vidović, direktor konferencije BPC 2010. Istaknuto je kako po-slovno upravljanje u gospodar-stvu i javnom sektoru traži brze reakcije u recesiji, što omogu-ćavaju riznice poslovnih proce-sa i elektroničko poslovanje koji donose velike uštede, ubrzavaju poslovanje, poboljšavaju komu-nikaciju s klijentima i dobavlja-čima, te sustav čine efikasnijim.

Kada je 2002. godine u Za-grebu održana prva Konferen-cija o poslovnim procesima, bio

je to ujedno prvi takav događaj u Europi. Osam godina kasni-je Konferencija je stekla status najveće regionalne Konferencije u regiji s tematikom poslovnih procesa i upravljanja znanjem, a prepoznat je i njezin utjecaj na projekte brojnih organizacija u gospodarstvu i javnom sektoru. Glavni organizatori su Ekonom-ski fakultet iz Zagreba, Fakul-tet organizacije i informatike iz Varaždina i InfoDom Grupa, a suorganizatori su Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzet-ništva, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Središ-nji državni ured za e-Hrvatsku, Hrvatska gospodarska komo-ra i Regionalni Centar za razvoj e-Governance iz Ljubljane.

Osvrt

U ime organizatora konferenciju je otvorio direktor

Infodoma, Slavko Vidović

179/4-5/2010 InfoTrend 25

VijestiZapošljavanje u ICT sektoru Visoka škola za primijenjeno računarstvo i Algebra, u suradnji s HUP-Udrugom Informatičke i komunikacijske djelatnosti te Udruženjem za informacijske tehnologije HGK u veljači ove godine proveli su istraživanje

među 450 vodećih hrvatskih tvrtki, najznačajnijih IT poslodavaca. Istraživanje koje Visoka škola provodi ved drugu godinu zaredom, dobar je pokazatelj trendova stanja potreba za IT stručnjacima u našoj zemlji. Rezultati istraživanja o zapošljavanju u IT sektoru pokazali su kako, unatoč kriznim vremenima čak 53 posto hrvatskih IT poslodavaca namjerava zapošljavati nove IT kadrove jer se potreba za zapošljavanjem IT stručnjaka pokazala nužnom za uspješnost poslovanja. U okviru istraživanja, 87 posto IT poslodavaca je istaknulo nedostatak kvalitetno educiranog IT kadra što negativno utječe na planove razvoja njihovih tvrtki, a time i na poslovne rezultate. Rezultati istraživanja pokazali su nastavak prošlogodišnjeg trenda – ponovno su najtraženiji IT stručnjaci softverski inženjeri (programeri) – 46 posto, sistemski inženjeri – 21 posto, analitičari informacijskih sustava – 10 posto te konzultanti – 9 posto.

New York Times na hrvatskomThe New York Times i Poslovni dnevnik pokreću zajednički prilog (International Weekly) na hrvatskom jeziku. Poslovni dnevnik se time priključuje svjetskoj mreži najprestižnijih novina koje u 29 zemalja objavljuju prilog The New York Timesa, International Weekly... New York Times, zahvaljujući Poslovnom dnevniku, time postaje dostupan hrvatskim čitateljima i to na hrvatskom jeziku. Poslovni dnevnik, u zajedničkom prilogu s NYT-om, primjenit će dizajn New York Timesa i svojim čitateljima donijeti ekskluzivne reportaže, komentare i tekstove s područja politike, biznisa, kulture, mode i društvenih trendova.

Informatički stresKvarovi na računalu, sporo pokretanje programa i ogorčenje korisnika kada moraju u pomoć pozvati informatičare izaziva sve češće “sindrom informatičkog stresa”, navodi se u novoj studiji...Današnji korisnici, ovisnici

o informatici, svakim su danom sve više preplavljeni tehničkim problemima i postaju sve uzrujaniji u svakodnevnom životu. Taj stres nastaje zbog složenih i frustrirajućih kvarova na računalima, zbog zaraza računalnim virusima i zbog dugih čekanja kako bi se ti problemi riješili. Gotovo dvije trećine korisnika moralo je pozvati tehničara zbog poteškoća ili su patili od “sindroma informatičkog stresa” u protekloj godini. Računala su postala toliko važna da su danas mač s dvije oštrice. Kada sve dobro funkcionira, računala su sjajna. No kad nešto ne ide kako treba, odmah paničarimo i to je ustvari sindrom informatičkog stresa.

Pauze za Internet

Francuski dnevni list Le Figaro objavio je rezultate istraživanja koje je provela kompanija Olfeo koji pokazuju kako je svaki zaposleni u Francuskoj prošle godine prosječno provodio na Internetu 86 minuta, od čega je samo trećina vremena korištena za poslovnu upotrebu. Istraživanje je pokazalo da je većina poslodavaca svjesna da zaposlenici provode na Internetu više vremena nego što im je neophodno za poslovnu komunikaciju, ali da prešutno odobravaju takvo ponašanje zato što je tehnički nemoguće potpuno zabraniti zaposlenicima da, primjerice, slušaju glazbu ili čitaju mrežna izdanja novina. Direktori tvrtki obuhvaćenih istraživanjem, složili su se u tome da je razumno korištenje Interneta u radno vrijeme prihvatljivo, ali da se ne smije tolerirati zloupotreba tog prava. Pravni stručnjaci smatraju da poslodavci imaju pravo kontrolirati privatno dopisivanje svojih zaposlenika ako ide preko službenih naloga, ali ne i komunikaciju preko privatnih računa elektronske pošte. Analizirajući rezultate ovog istraživanja, nekoliko analitičara je zaključilo da bi zaposlenici bolje i produktivnije radili ako bi im se omogućile povremene kratke pauze za korištenje Interneta, slične onima koje je poslodavac dužan osigurati za pušače.

IN2 osnovao tvrtku u MakedonijiNakon višegodišnje prisutnosti i na makedonskom tržištu IN2 grupa iz Zagreba je 27. travnja obilježila početak poslovanja nove članice. IN2 dooel, Skopje deseta je članica IN2 Grupe. Osnivanjem samostalne tvrtke, IN2 pokazuje namjeru za jačim djelovanjem na tržištu Makedonije gdje je do sada bila prisutna samo kroz matičnu tvrtku iz Zagreba. Na makedonskom tržištu IN2 je do sada imao projekte samo u financijskom sektoru što je samo jedno od područja našeg djelovanja. Osnivanjem tvrtke IN2 želi proširiti svoje djelovanje i u ostalim tržišnim segmentima s posebnim naglaskom na zdravstvo i javni sektor. Želja vodstva IN2 grupe je da kroz skopsku tvrtku poboljša plasman vlastitih softverskih rješenja i IT usluga te time, makedonskom tržištu, učini dostupnim znanje i iskustvo svojih stručnjaka stečeno kroz 18 godina rada i prisutnosti na regionalnom IT tržištu. S druge strane se nada da će upošljavanjem kvalitetnih makedonskih stručnjaka te njihovim dodatnim educiranjem u vlastitom edukacijskom centru u Zagrebu pojačati svoj stručni potencijal i sveukupnu kvalitetu.

2� InfoTrend 179/4-5/2010

Vijesti

Zlatna medalja za Protect@WorkU vrlo jakoj međunarodnoj konkurenciji na sajmu inovacija “Archimedes” u Moskvi hrvatska je tvrtka CITUS dobila je prestižnu nagradu za inovaciju Protect@Work. Protect@Work je informacijski sustav koji omogućuje planiranje, provedbu i nadzor zaštite na radu uz povećanje sigurnosti radnika, značajne uštede pri nabavi i korištenju zaštitnih sredstava i povećanje produktivnosti radnika. Inovacija aplikacije Protect@Work se sastoji od tri djela: inovativno korisničko sučelje – vizualizacija poslovnih podataka, podrška za rad sa sporim ili povremeno dostupnim vezama, inteligentni sustav alarmiranja managementa, efikasna komunikacija – uspostava govornih veza, slanje poruka, provjera dostupnosti itd.

Održana 4. Oracle konferencija „The Information Age“Najveće hrvatsko okupljanje ICT profesionalaca iz zemlje i regije, konferencija Oracle «The Information Age» održana je 13- 04 2010. u zagrebačkom hotelu Sheraton. Organizator konferencije, tvrtka Oracle u suradnji s partnerom, tvrtkom Hewlett-Packard, predstavila je najnovija tehnološka dostignuća te novosti vezane uz Oracle proizvode i usluge...Nova verzija rješenja za pohranu podataka - Oracle Exadata te integrirana hardverska i softverska platforma - Sun Oracle Database Machine bili su u središtu pažnje posjetitelja ovogodišnje konferencije. Nova platforma predstavlja trenutno najbolju infrastrukturu za skladišta podataka i transakcijske sustave te nudi performanse nekoliko puta bolje u odnosu na postojeće platforme. Ono po čemu se ističe ispred konkurencije svakako su napredni oblici kompresije koji omogućuju deseterostruko smanjenje potrebnog diskovnog prostora te činjenica da više nije potrebno prilagođavanje aplikacija. Uz organizatore, na izložbenim prostorima posjetitelji su mogli razgledati ponudu brojnih pokrovitelja konferencije: Asseco, Combis, Comping, Computech, Croz, Dekod, IN2, Infoart, Multicom, Neos i TIS-OIS.

Dobit 200 milijuna euraNajveći europski proizvođač potrošačke elektronike, nizozemski Philips, objavio je za prvi kvartal znatno bolje rezultate poslovanja od očekivanja analitičara. Tvrtka je ostvarila čistu dobit od 200 milijuna eura,

dok je u istom razdoblju godinu ranije poslovala s gubitkom od 59 milijuna eura. Ti su rezultati znatno nadmašili očekivanja analitičara koji su predviđali dobiti od oko 82,3 milijuna eura. Ukupni prihodi tvrtke porasli su 12%, na 5,68 milijardi eura, za što je najzaslužniji rast prodaje rasvjetnih tijela, kao i veliki rast prodaje na brzo rastućim tržištima poput Indije i Kine. U Philipsu očekuju kako će se dobra prodaja potrošačke elektronike nastaviti i u drugom kvartalu, posebice televizora zbog dolazećeg svjetskog prvenstva u nogometu. No za ostatak godine u tvrtki još uvijek nisu sigurni kako će se razvijati situacija na tržištu, tako da najavljuju nastavak mjera štednje i restrukturiranja na što će tokom drugog kvartala utrošiti između 100 i 125 milijuna eura.

RECRO-NET obnovio status Cisco Gold PartneraTvrtka RECRO-NET već je šestu godinu za redom dobila Cisco Gold Partner certifikat. Gold Partner status je najviši nivo certifikacije za tvrtku koju Cisco partner može steći, a uključuje nekoliko vrlo strogih zahtjeva. Tvrtke moraju imati najmanje 12 certificiranih pojedinaca, specijalizaciju u četiri tehnološka područja: Advanced Routing and Switching, Advanced Security, Advanced Unified Communications i Advanced Wireless LAN, te visoko zadovoljstvo korisnika u prethodnom certifikacijskom razdoblju...Svake godine tvrtke zlatni partneri iznova moraju proći zahtjevnu reviziju poslovanja koju vodi nezavisni revizor. Radi se o cjelodnevnom detaljnom pregledu poslovnih procesa kojima se u stvarnosti provjeravaju sposobnosti tvrtke u prodaji, implementaciji i održavanju IT i mrežnih rješenja i usluga Cisco Systems.

Noćno gledanje Znanstvenicima na Sveučilištu u Floridi uspjelo je napraviti tanki film od OLED materijala koji pretvara infracrveno zračenje u vidljivu svjetlost. Na taj način je korištenjem ove tehnologije moguće vrlo jeftino dodati mogućnost gledanja u mraku mobitelima i fotoaparatima, pa čak i premazom OLED filma učiniti vjetrobranska stakla ili obične naočale

sposobnim za gledanje u mraku. Materijal koristi sedam slojeva OLED-filmova koji reagiraju na IC svjetlost koja prolazeći kroz slojeve ovog materijala biva pojačana i prebačena u vidljivi spektar. U ovom trenutku istraživačima je uspjelo napraviti samo 1 kvadratni milimetar materijala, ali navodno ne postoji razlog zašto se ovo ne bi moglo skalirati i na veće površine, poput spomenutog vjetrobrana. Prve funkcionalne uređaje koji koriste ovu tehnologiju bismo, predviđaju na Floridi, mogli vidjeti već za 18 mjeseci.

179/4-5/2010 InfoTrend 27

Appleove financije

Za ovu godinu Apple najavljuje još novih proizvoda. Apple je objavio rezultate poslovanja za drugi kvartal fiskalne godine 2010. koji je završio 27. ožujka. U tom je razdoblju kompanija prodala proizvoda u vrijednosti od 13,5 milijardi dolara, što je velik rast u usporedbi s istim razdobljem godinu ranije kada je promet iznosio 9,08 milijardi. Ukupna dobit u proteklom je fiskalnom kvartalu iznosila 3,07 milijardi dolara. Prodano je 2,94 milijuna Macova što je na godišnjem nivou rast od 33%, 10,89 milijuna iPoda što je pad od 1%, te 8,75 milijuna iPhonea što je rast od čak 131% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Prema riječima Stevea Jobsa, ovo je najbolji kompanijin kvartal ikad, ako se u obzir ne uzima blagdansko razdoblje. Za tekući kvartal Apple očekuje prihode između 13 i 13,4 milijardi dolara.

Konferencija o testiranju softvera u Osijeku

U Osijeku će se 4. lipnja ove godine održati konferencija namijenjena softverskim testerima nazvana ViaQA 10. Ovu besplatnu konferenciju

organiziraju tvrtke Pet minuta i tehnologijsko-razvojni centar TERA. Konferencija je zamišljena kao mjesto za međusobno druženje ljudi koji se bave testiranjem i kvalitetom softvera, a dobro su došli i svi drugi koje zanima problematika, od programera do krajnjih korisnika, koji su ujedno i najčešći testeri. Na konferenciji će sudjelovati brojni domaći i strani stručnjaci - prijepodne je rezervirano za predavanja, a poslijepodne za radionice.

Prodano 100 mili-juna Windows 7 Windowsi 7 su najbrže prodavani Windowsi u povijesti, barem prema službenim podacima iz Microsofta koji tvrdi da ih se od 22. listopada do sada prodalo preko 100 milijuna primjeraka. Upravo je ovako dobra prodaja zaslužna za izvrsne kvartalne rezultate, pa je tako prihod za posljednji obračunski kvartal koji je u Microsoftu završio 31. ožujka bio čak 14,5 milijardi dolara. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, Windowsi su zabilježili za 28% veći prihod.

Nexus One ipak i u EuropiGoogleov smartphone Nexus One polako nalazi svoj put i na europsko tržište, gotovo pet mjeseci nakon premijere kupcima u SAD-u. Prvi europski operater koji je u ponudu uvrstio Nexus One britanski je Vodafone, koji uređaj nudi besplatno uz ugovor na dvije godine i mjesečni plan od barem 34 funte. Naravno, moguć je i ugovor na 18 mjeseci (minimalno), no tada kupci za besplatni uređaj moraju uzeti tarifu od 40 funti. Korisnici dobivaju i gigabajt podatkovnog prometa uračunatog u cijenu, a isporuke onima koji se sada predbilježe za svoj primjerak kreću krajem ovog mjeseca. Google je i ranije najavljivao širu dostupnost smartphonea tijekom proljeća, tako da uskoro možemo očekivati početak distribucije na ostalim europskim i svjetskim tržištima.

Slabija prodaja laptopaPrema istraživanju IDC-a, tržište više nije zainteresirano za netbookove, barem ne u toj mjeri kao pred godinu-dvije. U prvih

nekoliko mjeseci ove godine, potražnja je, kako kažu, “dramatično” pala.

U prvom kvartalu udio Atoma od svih isporučenih Intelovih mobilnih

procesora iznosio je 20,3%, dok je kvartal ranije udio tih procesora za

netbookove bio 24,3%. Istovremeno, Intelovi prihodi od prodaje Atoma umanjili su se za 19%.

Analitičari vjeruju da je kraj turbulentnog ekonomskog razdoblja kupce “ohrabrio” da ne obraćaju toliko pažnje na cijenu računala. Umjesto netbookova, potrošači se radije odlučuju za brže i ergonomski ugodnije prijenosnike.

Rješenje za podatkovne centreU klasičnom okružju dvorca iz 19. stoljeća tvrtka Centrovox je predstavila infrastrukturna ICT rješenja koja čine osnovu suvremenih i učinkovitih podatkovnih centara. Direktor tvrtke, Franz Weichselbaum, u kratkom je osvrtu predstavio dosadašnji rad i temeljne Centrovoxove djelatnosti te je prepustio riječ predstavnicima partnerskih tvrtki Conteg i Siemon koji su demonstrirali konkretna rješenja i tehnologije koje se koriste prilikom izgradnje suvremenih podatkovnih centara.

2� InfoTrend 179/4-5/2010

Hrvoje Prpić, od osnivača do savjetnika

U HG SpotuIntervju

InfoTrend: Recite nam zašto ste se odlučili vrati-

ti u HG Spot?Hrvoje Prpić: Odlučio sam se

ponovno vratiti u HG Spot zbog izazova. Imao sam osjećaj kako svoju nekadašnju tvrtku mogu vratiti na stare staze. Da budem iskren, u tome mi se trenutku nije činilo da će to biti tako za-mršeno. Mislio sam kako će biti mnogo jednostavnije, a kako je u posljednjih šest mjeseci bilo dosta posla, iskristalizirao se i put koji smo zacrtali. Prvo smo morali odrediti tko su naši kup-ci? Dakle, morali smo pogleda-ti tko nam je suparnik. Kako u ovome trenutku nema Vemila,

Prema novoj poslovnoj strategiji HG Spota ta bi tvrtka trebala postati najkompetentnije mjesto na području informacijske tehnologije povezane sa suvremenim životnim stilom. Pomak bi u odnosu na dosadašnju poslovnu filozofiju trebao biti u iskoraku od prodaje IT uređaja prema uključenosti tvrtke u životni stil potrošača. O provedbi spomenute strategije za vraćanje tvrtke na stare staze razgovarali smo sa savjetnikom i osnivačem HG Spota Hrvojem Prpićem.

ostali su Tehnomax i Konikom s jedne strane i Links i Mikronis s druge strane. Tehnomax i Ko-nikom okrenuli su se širokomu mnoštvu, kupcima koji se nala-ze u trgovačkim centrima, dok su se Links i Mikronis okrenu-li stručnijim kupcima, kupcima koji traže neku ekspertizu. Mi smo tražili nešto između tih dvi-ju krajnosti. Tako da smo trenu-tačno u položaju da ne budemo ni najjeftiniji, ali ni najskuplji. Okrenuli smo se onim kupcima koji ne mogu dobiti ono što nudi Konikom i Tehnomax jer su oni više okrenuti bijeloj tehnici i kućnoj elektronici, ali su stoga zanemarili informatiku. Dakle

mi u ovome trenutku tražimo taj srednji put i mislim kako smo ga sada i pronašli. Mi se usredoto-čujemo na ljude koji nas vole, a ne na ljude koji nas ne vole i uči-nit ćemo sve da oni imaju još po-zitivnije mišljenje o nama.

IT: Stekao se dojam kako HG Spot i nije imao po-

voljnije cijene u odnosu na konkurenciju. Čak se i u ne-kim malim prodavaonicama znala naći povoljnija cijena nekih artikala?

Prpić: Niste u krivu i zato smo unutar tvrtke imali veli-ko restrukturiranje naše naba-ve. Premda se uvijek mogu do-

goditi neke pogreške, moram priznati kako nakon preustroja naše cijene mogu odstupati iz-među jedan i dva posto od tre-nutačnih tržišnih cijena. Dakle uvijek postoje neke web-trgovi-ne koje će prodavati neku robu ispod cijene. Po našem mišlje-nju oni i nisu naša konkurenci-ja i na njih i ne obraćamo pozor-nost jer je to uzak cilj, tj. uska publika okrenuta tomu segmen-tu i jednostavno smo ju zane-marili. Njima je cijena bitnija od kvalitetne usluge i tu mi ne možemo i ne želimo konkurira-ti. Mogli bismo, primjerice, i mi otvoriti podrumsku prodavaoni-cu i reći: sada u njoj možete ku-povati, nema gledanja, nema ni-šta, evo vam popis pa kupujte.

IT: U IT industriji, kao i drugim granama privre-

de, pod posebnim je pritiskom trgovina i one tvrtke, koje ne pronalaze nove oblike proda-

sam zbog izazova

179/4-5/2010 InfoTrend 29

U HG SpotuIntervju

je, u pravilu propadaju. Naj-bolji je primjer za to njemačka trgovinska kuća Quele koja je godinama zanemarivala inter-netsku prodaju. Kad je objavi-la stečaj i preko Interneta po-nudila prodaju 18 milijuna artikala s popustom do 30 po-sto, došlo je do sloma internet-ske mreže tvrtke. Što u svezi s tim poduzima HG Spot?

Prpić: Naša se on-line prodaja sigurno ne će zasnivati na tome da bude najjeftinija. Dakle ima-te tvrtku koja ima svoj posao u svojem stanu i koja može radi-ti sa samo dva posto zarade jer nema nikakvih troškova. Ona je jednostavno na nuli i vlasnik je sretan što može uz svoju plaću dodatno zaraditi nekih petstoti-njak eura. Mi takvim tvrtkama ne možemo i, kao što sam rekao, ne želimo konkurirati zato što one svojim kupcima ne donose nikakvu sigurnost. Drugim ri-ječima, hoće li se netko usuditi uplatiti desetak tisuća kuna ne-koj tvrtki za koju nikad nije čuo i nikad se ne zna hoće li sutra uopće za nju čuti. Dakle, mi no-simo svoje ime i HG Spot je iza njega, a na kupcima je da izabe-ru jesu li spremni riskirati ili ne. Za razliku od uobičajenih on-line kupaca mi možemo uspo-rediti dva različita proizvoda, dok većina trenutačnih on-line kupaca to ne može. Kod nas se mogu usporediti proizvodi s ka-rakteristikama, dok se kod dru-gih može usporediti tekst s dru-gim tekstom. Kod nas je svaki atribut proizvoda sortiran u po-seban atribut i potpuno je jed-nako prikazan u svim proizvo-

dima. Znači ili u gigahertzima ili megahertzima., ili u gigabaj-tima ili megabajtima, tako da ih je vrlo lako uspoređivati. Uosta-lom, kako će se naš web-shop razvijati, imat ćete priliku vi-djeti. Kroz različite filtere moći ćete pretražiti različite ploče ili televizore koji imaju samo 100 hertza ekran. Mi imamo dobru infrastrukturu pa nam je razvoj web-shopa jednostavniji i lakši nego kod onih koji je nemaju.

IT: Hoće li vaša virtualna prodavaonica Trilenium

imati neke veze s HG Spotom?Prpić: Nikako. To su dvije pot-

puno različite koncepcije koje će jedna drugoj konkurirati. U HG Spotu će se ići s ciljem da se kupi nekakvo računalo i in-formatička oprema, dok ćete u Trilenium ići zabaviti se i nešto kupiti. Trilenium će konkurira-ti i Tehnomaxu i Konikomu, ali ne samo njima nego i svim dru-gim prodavaonicama koje se na-laze u trgovačkim centrima koji su okrenuti takvomu načinu tr-govanja. Budući da se u Trileni-umu nalaze velike trgovine, pri-mjerice Tehnomax i Links, oni će konkurirati sebi samima.

IT: Preskaču li velike tvrtke prodavaonice po-

put HG Spota i naručuju li proizvode izravno od proizvo-đača?

Prpić: Velike se tvrtke uglav-nom obraćaju veleprodaji. Da-kle, nije samo bitno doći do robe nego je za to potrebna cijela lo-gistika. Robu najprije treba is-poručiti, zatim posložiti, potom

pohraniti. Zašto je King ICT to-liko jak? Zato što može pružiti jednu potpunu uslugu. Nije riječ samo o tome da isporučite raču-nala u neku određenu prostoriju i kažete: mi smo svoje napravi-li i to je to. Treba računala ras-pakirati, priključiti, instalirati softver i sve to skupa iskušati. U tome je King ICT najjači i teško im je konkurirati i zato oni drže to tržište i mi u to tržište ne že-limo ulaziti jer je to trenutačno nemoguće. Isto tako mi ne mo-žemo konkurirati Linksu u is-poruci skupih proizvoda. Kad netko, primjerice, želi složiti ra-čunalo od nekih dvadesetak ti-suća kuna i biti siguran u svaku komponentu, što Links može, to

izlazi iz naših okvira. Mi tu ne možemo, ne ćemo niti želimo uopće konkurirati.

IT: Zašto ste vašu novu stranicu uspoređivali s

Googleom?Prpić: Zato što je Google u

ovome trenutku put prema kraj-njemu cilju Interneta, a to je da postavite bilo koje pitanje raču-nalu i dobijete informaciju koju ste zatražili. Iako Google još uvijek nije na tom krajnjem ci-lju, vidljivo je kako prema tomu cilju korača – od toga kako su tražilice sve pametnije pa do prevoditeljskih softvera, a usko-ro se ubacuju i softveri za prepo-znavanje govora. I, konačno, ko-rak po korak, dogodit će se to da ćete pitati računalo kao što ljudi u kvizu Milijunaš, kad nešto ne znaju, pitaju gospodina iz Zadra koji u pravilu uvijek zna odgo-vor. Na to će se, na kraju, svesti i računalo, a po meni je to cilj i u informatici. Dakle, kad dođete u prodavaonicu, neovisno o tome što se računala čine sve jedno-stavnijima i jednostavnijima, opet se pokazalo da ni Pevec ni Konzum ne mogu prodavati in-formatičku opremu. Premda su oni i to pokušavali, na kraju su od tih proizvoda odustali. I to zbog vrlo jednostavnoga razlo-ga: kupci računala ipak žele i

sam zbog izazova

Otvorena poslovnica u DubraviPoslovnica Dubrava otvorena je prvi put 5. listopada 2005. na adresi Aveni-ja Dubrava 37, a zatvorena je 30.06.2009. jer je tadašnja strategija HG Spota bila da se posluje u poslovnicama velikog formata. Promjenom Uprave na čelu koje je sada Gorana Češnovar koji je u HG Spot došao na prijedlog Hr-voja Prpića, promjenjena je strategija, te su nove poslovnice ponovno po-slovnice malog formata. Tako je 9. travnja 2010. otvorena ponovno poslov-nica Dubrava u istoj ulici, ali ovoga puta na kućnom broju 136. Prednost nove pozicije su 5 parkirnih mjesta ispred poslovnice, te veća blizina jedne od najprometnijih avenija u Zagrebu, pošto je prošla poslovnica bila uvuče-na od ceste. Druga velika prednost je i blizina tržnice Dubrava, glavnog cen-tra tog najvećeg istočnog zagrebačkog kvarta.

Cijela je naša središnja zgrada prije krize vrijedila 60 milijuna kuna, a sada vrijedi svega 30 milijuna. I te kako bi nam tih 30 milijuna pomoglo. Prodali bismo, primjerice, zgradu te napravili dokapitalizaciju tvrtke i iz krize bismo izašli već u ljeto ove godine

Goran Čašnovar, predsjednik Uprave HG Spota

�0 InfoTrend 179/4-5/2010

Intervju

stručne savjete koje kod Peveca i Konzuma nisu imali. Za to je najbitnija stručna radna snaga. I naš je krajnji cilj da za nekih 4-5 godina naša web-stranica ima toliko informacija da može pru-žati sve usluge i servise, približ-no slične Googleu. Znači, po-sjetitelji su naših stranica uzak segment ljudi koji se zanima-ju za tehnologiju i znanost i si-gurno ih zanima informacija na drugim mjestima do kojih danas ne mogu doći. Večernji i Jutar-nji list prenose vrlo malo vijesti za ljude koje zanima tehnološka informacija i sigurno će im biti korisnije doći na našu web-stra-nicu.

IT: Prema nekim ana-lizama desktop računa-

la izlaze iz uporabe, a sad su aktualni tableti koji ugroža-vaju status prijenosnih raču-nala. Što mislite o tim predvi-đanjima?

Prpić: Premda znam za ta predviđanja, nikako ne treba us-poređivati prijenosno računalo i tablet. Tablet je nešto što ko-ristite na brzinu (čitate novine), dok je prijenosno računalo sred-stvo za rad. Dakle, prijenosno računalo može zamijeniti raču-nalo, dok tablet ne može zami-jeniti računalo. Po mojoj procje-ni svi ćemo za nekih 3-4 godine imati i smarthphone, tablet PC i prijenosno računalo. Za stol-na računala nisam siguran da će postojati, iako se nikad ne zna. No neovisno o tome mi ćemo se prilagoditi tržišnim trendovima. Uostalom, za to će se pobrinuti proizvođači. Ako kupac ne bude imao interesa za stolna računa-la, svi ćemo se pobrinuti da tu nešto napravimo i to od malo-prodaje do veleprodaje.

IT: S obzirom na novčane poteškoće, kad očekujete

oporavak HG Spota?Prpić: Mislim da bismo u

travnju ove godine trebali sta-ti na nulu, neovisno o plaća-nju kamata jer se one defini-tivno ne će moći platiti ni ove godine. Naravno da i ova kriza uzrokuje poteškoće. Cijela je naša središnja zgrada prije kri-

ze vrijedila 60 milijuna kuna, a sada vrijedi svega 30 miliju-na. I te kako bi nam tih 30 mi-lijuna pomoglo. Prodali bismo, primjerice, zgradu te napravili dokapitalizaciju tvrtke i iz kri-ze bismo izašli već u ljeto ove godine. Mi smo s prometom kakav imamo otprilike u ova-kvoj situaciji: Ja bih to nazvao da smo zrakoplov iznad džun-gle koji smo uspjeli ispraviti da ne padne na tlo i koji ovo-ga trenutka grebe po vrhovi-ma krošnji. Naš cilj je ponov-no se vinuti u zrak, a nadamo se da se neće pojaviti kakvo veće drvo na putu da nas sruši.

IT: Zašto ste uopće otišli iz HG Spota?

Prpić: Nisam želio držati sva jaja u istoj košarici i to je razlog odlaska. Inače, ja sam dugo pla-nirao izlazak iz tvrtke. 2002. smo došli u ovu zgradu, 2004. smo otišli u dioničko društvo, a 2005. smo doveli profesional-noga menadžera. To su sve bile predradnje za izlazak iz tvrtke. Osim toga, kad sam se vratio iz Australije i poželio ponovno ra-diti u tvrtki vidio sam kako ja i ostali vlasnici ne dijelimo za-jedničku vizija, kako se moja strategija ne uklapa s tadašnjim šefovima Uprave i to je bio pri-jelomni trenutak zbog čega sam otišao.

IT: Recite nešto o vašim projektima za izlazak iz

krize?Prpić: Mi imamo mini projek-

te i svaki taj mini projekt ima u sebi i svoje zadatke na kojima radimo. Svaka stvar koja se radi pretvori se u projekte i zadatke i za svaki se dio odredi tko je za što zadužen, do kad to treba napraviti i što se događa nakon toga. Nakon uvođenja takvoga rada, broj je neizvršenih zada-taka pao za 70 posto. Djelotvor-nost je nevjerojatna jer svi znaju zadatke koje računalo nadzire. Dakle otkad smo to uveli, jed-nu složeniju akciju izvedemo za sedam dana. Primjerice, naša je akcija čišćenja računala organi-zirana za samo 4 dana, od pone-djeljka do petka.

Kao i svugdje u svijetu i u nas primjenu CRM-a predvodi telekomu-

nikacijski sektor i bankarstvo. Naravno, mogućnosti je mno-go i u turizmu, maloprodaji, a ja bih posebice voljela vidjeti nje-govu primjenu u javnoj upravi.

CRM danas više nije „buzz word“ nego integralni dio marketinga, štoviše prevladavajuća marketinška strategija

CRMkao poslovnafilozofija

Kada tvrtka jednom prihvati stajalište da želi pružiti jednostavnu, transparentnu, korisniku prilagođenu uslugu, sve su drugo samo alati kako to postići uzduž lanca vrijednosti. Koje mjesto danas CRM zauzima u poslovnim procesima tvrtke, pitali smo Andreu Doko Jelušić, direktoricu korisničkih operacija H1 Telekoma

To bi značilo jednostavnu uslu-gu bez mnoštva papira koje no-site u niz ustanova i gdje posjet svakoj znači mnoštvo uputa što, kada, kako i gdje morate predati da biste stigli na sljedeću razinu. Moja je savjetnička tvrtka „Ak-centris“ bila prva e-tvrtka u Za-

179/4-5/2010 InfoTrend �1

Upravljanje odnosima s korisnicima

CRMkao poslovnafilozofija

grebu, tj. s registracijom obav-ljenom elektroničkim putem. To me je iskustvo kao CRM struč-njaka doista veselilo, kao i mo-gućnost da na određenome bro-ju MUP-a provjerite je li gotova vaša osobna iskaznica, što su, svakako, lijepi iskoraci.

Ono što bih zasigurno želje-la vidjeti je da, primjerice, žene koje su udajom promijenile svo-je prezime, što je podatak koji država ima trenutkom sklapanja braka, dobiju SMS podsjetnik da trebaju promijeniti dokumen-te u zakonskome roku ili da na-kon predaje zahtjeva za osobnu iskaznicu prime na kućnu adre-su već novu izdanu vozačku do-zvolu, poreznu karticu ili radnu knjižicu. Usluge te vrste građani

će zasigurno znati cijeniti, kao što takve napore korisnici cijene u sektorima koji aktivno primje-njuju CRM filozofiju.

Takvi će poslovni procesi koji su proizašli iz usredotočenja na korisnika, a potpomognuti teh-nologijom, omogućiti brzu uslu-gu građanima, kao i poslovnim subjektima. Smanjit će radne sate javne uprave na šalterima i zaprimanju dokumenata, ali će, primjerice, otvoriti nove moguć-nosti u kontaktnome centru jav-ne uprave ili u privatnome sek-toru koji se bavi poštanskom ili osobnom dostavom.

Velike mogućnosti primjene vidim u zdravstvu. Bilo bi lijepo da vas vaš obiteljski liječnik ili

bolnica podsjeti da trebate po-noviti godišnji pregled, a nakon pregleda pošalje vam e-mailom pisane upute vezane uz vašu te-rapiju ili zdravstveno stanje. Ta-kvi su procesi danas potpuno mogući s obzirom na informa-tizirane liječničke ordinacije, bez da liječnik osobno sastavlja i šalje e-mail ili pismo. Dovolj-no bi bilo da liječnik vidi da je takva poruka odaslana pacijen-tu. Takvi bi automatizirani pro-cesi zasigurno mogli pridonije-ti preventivi bez daljnjih velikih troškova kada se procesi jednom uspostave.

U turizmu se uvijek bavimo time kako privući novoga po-sjetitelja te se u to ulažu velika sredstva. Zašto ne raditi istim intenzitetom da prošlogodišnji

gost ponovi svoj posjet bilo ove godine ili za nekoliko godina? Posjetitelj je boravio kod nas, bilo mu je ugodno, stekao je lije-pe uspomene. U svijetu je uobi-čajeno dati mu neki znak pažnje kako bi ocijenio svoja iskustva i ostavio kontaktne podatke. Za-što ga, primjerice, ne podsje-titi usred zime u Nizozemskoj na ugodan odmor i poslati mu MMS podsjetnik ili mu e-ma-ilom poslati ponudu za istu ili drugu destinaciju u Hrvatskoj sukladno preferencijama koje je opisao u upitniku: aktivan od-mor u Istri, obilazak arhitekture u nekom neposjećenom dalma-tinskom gradu ili, jednostavno, ponoviti robinzonski odmor na nekom drugom otoku?

�2 InfoTrend 179/4-5/2010

Intervju

načine na koje nam može olak-šati život, uštedjeti vrijeme za doista lijepe i bitne stvari: obi-telj, sport, putovanja, „quality time“ kako god sam ga u tome trenutku osmislila.

Inače je jedna od uobičajenih pogrešaka da se tvrtke korisni-cima odluče posvetiti kada ri-ješe neke druge „bitnije“ stva-ri. Time, međutim, zapadaju u probleme upravljanja promjena-ma što je jedan od najznačajnijih izazova za primjenu te strategi-je i vjerujem glavnim razlogom neuspjelih CRM inicijativa.

Iako su se neke organizaci-je, posebice kartične kuće, oko 2000. već oslanjale na CRM strategiju, jedan je novi mobilni operator svojim pristupom ipak donio veliku promjenu na cijelo tržište. Godine 2001. imala sam priliku osnovati i voditi prvi CRM odjel u telekomunikacija-ma, uvesti loyalty program, kao i naprednu analitiku i automa-tizaciju marketinških kampa-nja. Čak i u relacijama telekoma izvan Hrvatske to je bila raz-mjerno rana implementacija so-fisticiranih strategija i alata.

Kako vidite ulogu CRM alata u poslovanju tvrtke?

IT industrija i telekomunika-cije učinile su danas gotovo sve mogućim. Od toga da u svoju marketinšku kampanju primje-nom napredne analitike uključi-te upravo one moguće korisnike kojima je takva ponuda bitna i doprinosi kvaliteti njihovoga ži-vota pa sve do toga da im pri-lazite kroz različite, njima pri-lagođene kanale: pismo, SMS, e-mail, web, bluetooth kampa-nju te kroz dolazni ili odlazni te-lefonski poziv ili, klasično, ma-sovne medije.

Uz to kampanju možete op-timizirati praćenjem interesa i realizacije ponude, kao i stva-rati svoju bazu znanja za budu-ću, još bolju kampanju. Zahva-

InfoTrend: Kako biste definirali pojam CRM?

Andrea Doko Jelušić: Na-mjerno sam spomenula CRM kao poslovnu filozofiju. Naime, kada tvrtka jednom prihvati sta-jalište da želi pružiti jednostav-nu, transparentnu, korisniku prilagođenu uslugu, sve su dru-go samo alati kako to postići uz-duž lanca vrijednosti.

U mnoštvu definicija CRM-a, osobno koristim jednu, u CRM-ovim relacijama, vrlo staru. To znači da sam ju primijetila prije gotovo 10 godina i više nisam ni sigurna tko je autor:

„CRM je poslovna strategi-ja usmjerena na korisnika koja obuhvaća poslovne procese i in-formacijsku tehnologiju i omo-gućuje organizaciji da uspješni-je privuče, zadrži i pruža uslugu vrijednim korisnicima i poveća vrijednost za dioničare“.

American Marketing Associa-tion, udruženje američkih mar-ketinških stručnjaka i člano-va akademske zajednice 2007. promijenilo je svoju definiciju marketinga pri čemu je istaknu-ta CRM dimenzija: „Marketing je aktivnost, niz institucija i pro-cesa za stvaranje, komunicira-nje, isporuku i razmjenu ponuda koje imaju vrijednost za korisni-ke, klijente, partnere i društvo u cjelini“.

To znači da CRM više nije „buzz word“ nego je integral-nim dijelom marketinga danas, štoviše prevladavajuća marke-tinška strategija.

Koliko je informatička tehnologije važna za

CRM aktivnosti?Za razliku od mnoštva prijate-

lja i kolega iz IT-ova sektora ni-sam netko tko će se oduševljava-ti tehnologijom samom po sebi. Ipak, nakon 10 godina u teleko-munikacijama, tehnologija me je „kupila“ i oduševljena sam kada osmislim ili uočim nove

ljujući povećanoj efektivnosti i efikasnosti takvih kampanja, korisnici su zacijelo na dobit-ku jer boljim definiranjem cilj-ne skupine tvrtka si može priu-štiti dati korisniku bolju ponudu i pogodnost. Analitika je po-sebno značajna jer donosi onaj „golden nugget“, kako kaže je-dan moj prijatelj koji je analiti-čar SAS-a.

Alati su iznimno bitni, ali ljudi s odgovarajućim stajalištem još bitniji. Primjena CRM strategi-je danas donosi konkurentsku prednost. U telekomunikacija-ma zasigurno, a isti će trend sli-jediti i druge industrije.

Hrvatski su mobilni operato-ri napravili već mnogo i doista rade u skladu sa svjetskim tren-dovima. Fiksni operatori inten-zivno na tome rade. Postoje ope-ratori koji posluju primarno u B2B segmentu koji je u CRM relacijama specifičan. Nadma-šiti očekivanja poslovnoga su-bjekta ne znači da ih ushitite rođendanskom porukom, prem-da ni to nije na odmet ako za-dovoljite i ostala mjerila. CRM u tome svijetu znači poznavati potrebe poslovanja vašega kori-snika, predvidjeti ih, pružiti po-uzdanost, slijediti korisnika u njegovom rastu i razvoju.

H1 telekom sa stotinjak tisu-ća većinom privatnih korisnika ima svoju razinu složenosti ope-racija i automatizacija je prvi preduvjet. Bez obzira na to kako lijepe marketinške zamisli ima-te i istinsku želju slušati korisni-ka, ako nemate mogućnost to i brzo procesirati te pružiti kon-zistentnu informaciju korisni-ku, nećete uspjeti ispuniti oče-kivanja.

H1 je od samoga početka implementirao CRM rješenje s automatizacijom procesa uklju-čenja te danas taj najosjetljivi-ji trenutak za većinu korisnika

prolazi glatko i brzo. U teleko-mu, kao i u drugim industrija-ma, posebno je osjetljivo i za poslovanje bitno pitanje odlaza-ka korisnika. H1 kroz kontak-tnu strategiju vrlo uspješno radi u tome segmentu kao, uostalom, i brzim rješavanjem možebitnih pritužbi korisnika upravo podr-žanima kroz CRM sustav koji koristi većina od 130 zaposleni-ka. Uostalom, to je tvrtka koja aktivno interno potiče zadrža-vanje korisnika, a ne samo akvi-ziciju novih. Kada imate uspje-lu akviziciju, a istodobno čuvate svoju bazu postojećih korisni-ka kojima ujedno aktivno nudi-te dodavanje novih, naprednijih usluga, imate situaciju stalnoga rasta i u broju korisnika i u fi-nancijskim pokazateljima.

Usprkos recesiji H1 TELEKOM

uspješno je završio 2009. s 19%-tnim povećanjem prihoda. U kojoj je mjeri CRM zaslužan za taj uspjeh?

Telekomunikacijske su usluge danas doslovce ušle u život sva-koga građanina pa je razumljivo da se utjecaj krize posljedično osjeti i na poslovanju telekomu-nikacijskih tvrtki. U prvi plan dolazi oprez na osobnim troš-kovima, a štedi se na svemu pa tako, naravno, i na telekomuni-kacijskim uslugama.

U takvim situacijama CRM posebno dolazi do izražaja jer postaje još bitnije boriti se za svakoga korisnika. Dolazak no-vih korisnika je uvijek iznimno bitan, stoga smo u H1 TELE-KOM-u ciljanim aktivnostima povećali akviziciju u pojedinim segmentima usluga za 50 posto. Međutim, u ovim kriznim vre-menima borba s odlaskom kori-snika postaje zapravo još i bit-nija. „Churn“je inače specifičan telekomunikacijski naziv, u kar-tičarstvu se još naziva „attriti-on“, a zapravo se odnosi na pre-stanak korištenja usluga ili kada se korisnik odlučuje za prelazak drugom operatoru.

U svakome slučaju nastojanje za zadržavanjem korisnika za-htijeva neka specifična znanja.

Partnerski odnosiCRM u H1 TElEkOMu

179/4-5/2010 InfoTrend ��

Intervju

Mi već nekoliko mjeseci imamo dobre rezultate u tome dijelu po-slovanja, tj. smanjili smo stopu odlazaka uvođenjem kontaktne strategije s korisnicima.

U različitim se tvrtkama uloga CRM-a različito i

definira. Čini se da je kod H1 TELEKOM-a čvrsto ugrađena u poslovnu kulturu tvrtke?

CRM je zasigurno poslovna strategija, mi u H1 TELEKOM-u je vidimo kao bitnu točku za dostizanje konkurentske pred-nosti. Ne razmišljamo o njoj samo kao o alatu ili postupku nego, prije svega, kao o načinu vođenja tvrtke. Ta je strategija podržana i vođena s vrha kom-panije i mi ju nastojimo imple-mentirati uzduž cijeloga našega lanca vrijednosti. CRM u nas ne djeluje samo u jednoj točki nego doista i u prodaji i u financija-ma, dakle u različitim dijelovi-ma tvrtke od kojih svaki ima svoju ulogu u tome usredotoče-nju na korisnika. CRM, dakle, vidimo kao poslovnu strategiju koja uz pomoć poslovnih pro-cesa, informacijske tehnologije i organizacije ostvaruje primarni cilj, a to su pridobivanje, razvoj i zadržavanje korisnika u čijoj provedbi sudjeluje većina od na-ših 137 zaposlenika. Nije riječ o izoliranoj aktivnosti, nego doi-sta o aktivnoj primjeni CRM-a u našem poslovanju.

Kako procjenjujete vrijednost CRM-a kao

marketinške strategije u od-nosu s krajnjim korisnicima? Mislite li da uočavaju i cijene takve napore tvrtke?

Kontaktna strategija H1 TE-LEKOM-a radi aktivno upravo na tome da imamo što kvalitet-niju i otvoreniju dvosmjernu ko-munikaciju s korisnicima naših usluga. Jedna od najosjetljivih točaka u životnome ciklusu ko-risnika je proces aktivacije. Za-hvaljujući CRM sustavu kojeg imamo i koji je praktički auto-matizirao taj u nas vrlo osjetljiv dio procesa, on prolazi glatko i brzo. Sljedeća je bitna točka do-bivanje prvoga računa. To je sta-

nje kada korisnici zapravo pro-cjenjuju jesu li donijeli dobru odluku pa je komunikacija s nji-ma tada posebno bitna.

U tome trenutku im se obra-ćamo kako bismo iz prve ruke saznali jesmo li ispunili njiho-va očekivanja, treba li im nešto dodatno pojasniti, jesu li im ja-sne sve stavke na računu, vide li oni to zaista kao svoju dobru od-luku i na kraju da čujemo njiho-va razmišljanja u kojem smjeru naša usluga može biti dodatno poboljšana. Da je našim korisni-cima kao i nama ta komunika-cija zaista dragocjena, potvrđuje činjenica da dobivamo vrlo lije-pe i korisne povratne informaci-je. Uz to provodimo provjere za-dovoljstva korisnika i koristimo alate relationship marketinga i u kasnijim točkama životnog ci-klusa naših korisnika.

Čini se da takav pristup otvara jedan novi, huma-

ni pristup klasičnim odnosima između operatora i korisnika?

Danas je tržište takvo da ljudi s pravom očekuju da im se obra-ćate kao partneru. Čak ne samo kao partneru nego kao prijatelju, da razumijete njihove probleme i da u što kraćem vremenu re-agirate na njih. Tri su elemen-ta vrijednosti koji utječu na per-cepciju vrijednosti usluge koju pružate korisniku: tržišna vri-jednost, tj. objektivna upotre-bljivost usluge, vrijednost mar-ke i vrijednost odnosa. Danas samo povoljna cijena i kvalitet-na usluga, koliko je god riječ o naprednoj tehnologiji, nije do-voljna.

Za početak, samo je uključe-nje u fiksnoj telefoniji razmjer-no složen postupak, a dodatnu razinu složenosti daje i broj ko-risnika. To više nije pet ni de-set tisuća pretplatnika, riječ je o vrlo visokoj brojci i, kada do-đete na tu razinu, automatiza-cija postaje prvim preduvjetom za uspješno poslovanje. Mi smo u tome uspjeli pa je proces pra-ćenja korisnika gotovo u cijelo-sti automatiziran i zahvaljujući tomu naši se zaposlenici mogu

usredotočiti na dodatne vrijed-nosti za korisnika.

Je li ostvarenje takve ra-zine CRM-a visok trošak

i pokazuje li se, u konačnici, kao isplativo ulaganje?

CRM je osigurao visoku razi-nu djelotvornosti koja je tvrtki omogućila da bez velikih troš-kova posluje u budućnosti. To znači da onaj najveći dio aktiv-nosti, koji inače traži jako mno-go ljudskoga rada, teče bez pro-blema i razmjerno glatko. Kada imate dobru uslugu i možete ju ponuditi na tržištu, vi to možete pravodobno i djelotvorno odra-diti bez većih problema, a tu za-sigurno implementacija CRM-a ima veliku ulogu. Što se tehno-logije tiče, riječ je o specifič-nome telekomunikacijskome rješenju koje je zaista vrlo pri-lagođeno pratiti naše potrebe do

posljednje pojedinosti.

Kako procjenjujete porast ugleda tvtke,

ovisno o djelovanju CRM-a?Ugled tvrtke proizlazi prven-

stveno iz zadovoljstva i lojalnosti njezinih korisnika, a upravo to je područje kojim se CRM primar-no bavi. U svakome slučaju ako pouzdanost i vjerodostojnost tvrtke ne proizlazi iz korisničke baze, onda je ona na klimavim nogama. Ugled se gradi time da ste u svakome trenutku vjero-dostojan sugovornik: ako ste u krivu, ako napravite pogrešku, a one su, na žalost, uvijek mo-guće, onda to treba ispraviti što je moguće prije. Ako korisniku možete pomoći, bit je da to doi-sta i učinite. Treba biti vjerodo-stojan u svakome trenutku. Vje-ruju li vaši korisnici u vaš ugled pokazuju svojom lojalnošću.

�4 InfoTrend 179/4-5/2010

Intervju

Kako se H1 i njegov CRM pripremaju za sve agre-

sivniji nastup mobilnih tehno-logija?

Kako god trendovi polako vuku na stranu mobilne telefo-nije i svi držimo svoj mobilni te-lefon uvijek pokraj sebe, činjeni-ca jest da još uvijek značajan dio našega ukupnoga telekomuni-kacijskoga tržišta počiva na fik-snoj tehnologiji. Usluge bazira-mo na tehnologiji koju mobilna tehnologija u segmentu kapaci-teta još uvijek ne može zamije-niti, a uz to je povoljnija i sigur-nija za krajnjeg korisnika.

Fiksna tehnologija je još uvi-jek nenadmašna po pitanju uslu-ga kao što su video konferencije, još uvijek snažno zastupljenih faks usluga, ima kritičnih tran-sakcija kod kojih poslovni ko-risnik posebno zahtijeva da ni u kojem segmentu mreža nema nikakav doticaj sa bežičnom tehnologijom.

Fiksna tehnologija je još uvi-jek nezaobilazna u poslovanju, a

broj privatnih korisnika široko-pojasnog pristupa Internetu ta-kođer još uvijek brzo raste.

Tu još dolazi IPTV, dakle plat-forma fiksne telefonije ima jako velik potencijal rasta.

Nedavno je T-HT, naš najveći operator usluga

fiksne telefonije, kupnjom tvrt-ke Combis proširio svoje dje-lovanje na područje IT uslu-ga. Kako tumačite takav korak i pripremate li se za slične pot-hvate?

IT usluge vrlo logično dopu-njavaju ponudu za poslovne ko-risnike, dakle razumljiva mi je odluka HT-a da uđe u taj dio po-slovanja. Činjenica ulaska u IT domenu više utječe na konku-renciju na poslovnome tržištu. To nije naše primarno tržište. Unatoč činjenici da H1 TELE-KOM vrlo uspješno radi u po-slovnome sektoru i ima brojne zadovoljne velike poslovne ko-risnike, ipak je velikim dijelom usredotočen na privatne korisni-

ke, koji su više skloni područ-ju kućne zabave nego području specifičnih IT usluga.

Gdje su u marketingu do-dirne točke CRM-a i služ-

be odnosa s javnošću?Njihove su uloge komplemen-

tarne, nikako konkurentne. Uz redovnu komunikaciju s javno-šću putem PR- alata, kroz kana-le direktnog marketinga komu-niciramo s našim potencijalnim i postojećim korisnicima. Pri tome koristimo klasične meto-de pisane komunikacije, ali i e-mail, telefon, račun, web strani-ce. Kanali direktnog marketinga omogućuju osobno obraćanje i prilagođenu komunikaciju koju će korisnici prepoznati kao za njih relevantnu.

Ponegdje prevladava uvjerenje da je uvođenje CRM-a pitanje odabira odgovarajućega softve-ra. Iz svega što ste rekli proizla-zi da je tehnologija samo podlo-ga na kojoj se CRM razvija.

Točno je da se katkad misli da

je dovoljno instalirati softver pa će se stvari posložiti same po sebi. Po mojem iskustvu, to se jednostavno tako ne događa. Po-gotovo kada u već postojećoj or-ganizaciji (kada nije riječ o no-voj tvrtki koja tek uvodi svoje poslovne procese) morate pro-vesti change management pro-ces, promijeniti postojeće pro-cese i odnose, a to se zbiva dosta teško. Iza toga mora postojati ja-sna predodžba u vrhu kompanije koje poslovne ciljeve želi ostva-riti, na koji način, kroz koje re-surse, a softver je samo jedan od alata koji će to omogućiti.

Nekoliko je standardnih izazo-va za primjenu CRM strategije, neovisnih o industriji: uključi-vanje CRM projekata u strateš-ko planiranje, jasna definicija ciljeva i obuhvata CRM inici-jativa, sustav mjerenja učinaka i promjena organizacijske kul-ture u smislu fokusa na korisni-ka umjesto uobičajeno fokusa na proizvod ili uslugu.

13. svibnja 2010. godine,Hotel Antunović, Zagreb

IDC IT Security,Virtualization and Datacenter Roadshow 2010

IDC IT Security, Virtualization and Datacenter Roadshow 2010 vodeća je regionalna konferencija koja pruža platformu za razmjenu ideja i iskustava te slučajeva u praksi između najboljih neovisnih stručnjaka, analitičara, vodećih industrijskih eksperata te korisnika rješenja.

Dođite, pridružite nam se i saznajte kako na atraktivne teme gledaju vodeće globalne i hrvatske kompanije.

Za predstavnike kompanija čija primarna djelatnost nije ICT prisustvovanje konferenciji je BESPLATNO.Predstavnici ICT kompanija za prisustvovanje konferenciji trebaju platiti kotizaciju u iznosu EUR 200.Prijaviti se možete putem slijedećeg linka: www.idc-cema.com/events/secstor10cr

Za dodatna pitanja slobodno kontaktirajte:Ana Papež, Sales and Conference ManagerEmailom: apapez@idc.com ili putem telefona: +385 1 30 40 057.

Si lver Par tner i

Par tner Medi jsk i pok rovite l j

�

�� InfoTrend 179/4-5/2010

Istraživanje

potrebe imogućnosti hrvatskoga

gospodartstva

Globalno informacijsko društvo donosi promjene koje su jedna-ko bitne kao one iz doba industrijske revolucije. Današnji svi-jet oblikuju tri glavne odrednice: globalizacija, liberalizacija i

tehnološki razvoj. U tome svijetu informacija postaje ključni čimbenik, a znanje i sposobnost učenja ključne usporedbene prednosti. Informa-tizacija bi našega društva trebala pravodobno iskoristiti tu priliku i omogućiti da prednosti i učinci informatike dovedu do kvalitativnih pomaka u sveopćem razvoju zemlje i izlasku iz sadašnje gospodarske krize. Pri tome se nikako ne bismo smjeli služiti mehaničkim preslikom modela razvijenih zemalja, jer za njima već drastično zaostajemo, pa bi ta metoda samo doprinijela produbljivanju gospodarskoga jaza.

Razina je gospodarskoga razvoja Hrvatske danas takva da bi bilo po-trebno gotovo pola stoljeća rasta društvenoga proizvoda po godišnjoj stopi od 7% da sustignemo napredne europske zemlje. Brže je premo-šćivanje jaza moguće jedino novim pogledima koji ne polaze od logike kontinuiteta i malih pomaka, nego od traženja svojega puta primjenom radikalnih i izvornih modela razvoja. Na traženju toga puta moramo biti svjesni brojnosti i složenosti problema koje nasljeđujemo i koje tre-ba što prije prevladati.

A to su: birokratizacija cjelokupnoga života i rada, izostanak podu-zetničkoga duha, otpor prema promjenama, nedovoljna obrazovanost poslovnoga i političkoga rukovodstva u shvaćanju i upravljanju pro-mjenama koje donosi informacijsko društvo, sporost pri uvođenju in-formacijske infrastrukture, slaba razvijenost elektroničkoga poslova-nja itd. Za navedene probleme treba naći odgovarajuća rješenja. U tome bi kontekstu opći ciljevi informatizacije našega gospodarstva tre-bali imati neke svoje odrednice. Prije svega trebalo bi stvoriti poticaj-no ozračje za razvoj gospodarstva (podići razinu volje, motivacije i sa-mopouzdanja kao nužnih preduvjeta budućega uspjeha).

Pitali smo korisnike:Da bismo spoznali koje informatičke i komunikacijske potrebe naše gospodarstvo može i želi podmiriti u ovoj kritičnoj 2010. godini, za-molili smo direktore tvrtki, različitih djelatnosti i veličine, da nam odgovore na kratku anketu koju smo uputili na više stotina adresa u hrvatskome gospodarstvu.

Anketa je provedena uz obvezu da ne će biti objave pojedinačnih, nego samo zbirnih podataka da bi se mogli uočiti osnovni trendovi očekivane informatizacije gospodarstva.

Na sljedeća pitanja... Područje djelatnosti Vaše organizacije? Dosadašnja uloga ICT-a u Vašem poslovanju (pomoćna/perifer-na, značajna, nezaobilazna)?

Pretežna namjena korištenja ICT-a (analitika i izvješćivanje, po-slovni procesi, proizvodnja itd.)?

Namjeravate li ove godine ulagati u ICT manje, jednako ili više nego u 2009.?

Koja područja poslovanja želite unaprijediti IC tehnologijom (po-drška poslovnomu odlučivanju, veća djelotvornost i transparen-tnost radnoga procesa, pridobivanje i zadržavanje klijenata, opti-mizacija troškova poslovanja itd.)?

Dosadašnja iskustva u kontaktu s dobavljačima ICT-a? Vaše napomene

Razina gospodarskoga razvoja Hrvatske danas je takva da bi bilo potrebno gotovo pola stoljeća rasta društvenoga proizvoda po godišnjoj stopi

od 7% da sustignemo napredne europske zemlje

ICT

179/4-5/2010 InfoTrend �7

istraživanje

...odgovorili su nam: Područje djelatnosti Vaše organizacije?

Iako su odgovori stigli iz najrazličitijih djelatnosti (od prerađivačke industrije i trgovine, komunalnih djelatnosti i tehničke zaštite pa sve do državnih agencija), odgovori na daljnja pitanja pokazat će da su gospodarske i poslovne zakonitosti univerzalne pa su slijedom toga i potrebe za tehnološkim uslugama u osnovi vrlo slične.

Dosadašnja uloga ICT-a u Vašem poslovanju (pomoćna/peri-ferna, značajna, nezaobilazna)?Penetracijau ICT-a u naše gospodarstvo možda najbolje oslikavaju podatci o važnosti koju tvrtke pridaju informatičkoj i komunikacij-skoj tehnologiji u svojem poslovanju. Ona im je:

- Pomoćna funkcija u 2% anketiranih tvrtki- Značajna u 12,5 % tvrtki- Nužna u 68% tvrtki

Činjenica da zbroj postotaka premašuje 100, posljedica je više odgo-vora tipa „značajna i nužna“.

Pretežna namjena korištenja ICT-a (analitika i izvješćivanje, poslovni procesi, proizvodnja itd.)?Zadaće namijenjene tehnologiji pokazuju raznolikiju sliku:- Pomoćnu ulogu imaju u 6% tvrtki- ERP 12,5 %- Sve što smo naveli u pitanju 26 %- Poslovni procesi i proizvodnja 25%- Specifične potrebe 18%- Istraživanje i razvoj 6%

Za mobilno poslovanje, kategoriju koja je u nas tek u nastajanju, za-nima se već 6% tvrtki, a u većem su broju odgovora uzgred spome-nuti analitika i izvješćivanje. Primjer jednoga iscrpnijega odgovora: „ERP/I I (Transakcijski mo-duli: Financije (GK, SKK, SKD, PP), Prodaja, Nabava, Logistika i distribucija/transport, Proizvodnja) – podržana većina poslovnih procesa”.

Namjeravate li ove godine ulagati u ICT manje, jednako ili više nego u 2009.?Rezultati, koji su dobiveni analizom odgovora, ohrabrujući su ba-rem u odnosu na crna predviđanja koja se mogu čuti u ICT krugovi-ma. U 2010. korisnici namjeravaju, u odnosu na prethodnu godinu, u tehnologiju uložiti:

- Manje 29,4%- Jednako 40,2%- Više 30,4 %

Koja područja poslovanja želite unaprijediti ICT tehnologijom (podrška poslovnomu odlučivanju, veća djelotvornost i transpa-rentnost radnoga procesa, pridobivanje i zadržavanje klijenata, optimizacija troškova poslovanja itd.)?Evo što žele postići:Reinžinjering postojećega sustava 11,5 %Optimizacija troškova i poboljšanje poslovnih procesa 12 %Praćenje proizvodnje i analitika 18 %Podrška poslovnomu odlučivanju 23,5 %Veća djelotvornost i transparentnost radnoga procesa 35,3 %

Dosadašnja iskustva u kontaktu s dobavljačima ICT-a?Ovdje ima i potpuno suprotnih ocjena, što ukazuje na neujednače-nost kvalitete usluga na našem tržištu ICT-a. Odgovori se kreću od pohvala zadovoljnih korisnika do prigovora onih koji su dobili neko-risno „rješenje s police“ od dobavljača koji se nije potrudio shvatiti njihove potrebe. No evo i brojki o zadovoljstvu uslugama:

- Dobro do vrlo dobro 41,2 %- I dobra i loša iskustva 35,2 %- Loše i vrlo loše 23,5 %

Navodimo jedan opširniji odgovor u kojem su sažeti problemi koji se provlače kroz primjedbe drugih sudionika u anketi:

1. Nedostatak kvalitetnoga (i cjenovno prihvatljivoga) ERP-ova su-stava za male i srednje tvrtke koje u sebi sadržava ‘best practice’ poslovnih procesa određene industrijske grane. Od svjetskih su pro-izvođača (vendora) ERP-ovih rješenja prisutni isključivo Microsoft i SAP, koji nemaju vertikalna softverska rješenja za pojedine indu-strijske grane te, sukladno tomu, nedostaju funkcionalnosti speci-fične za pojedinu industriju.2. Od lokalnih proizvođača većina nema ugrađen ‘know-how’ jer su sustavi razvijani po zahtjevu ‘prvoga’ mogućega kupca.3. Nedostatak stručnoga znanja za pojedina poslovna područja - prvenstveno imaju dobra ICT-ova znanja, ali ne i znanja pojedi-nih poslovnih područja, odnosno nedostatak poznavanja poslovne prakse.

Vaše napomene:Loše je iskustvo s (tvrtka X, ime poznato uredništvu) koji su nam prodali server (prije 4 godine) i već 1 godinu ne uspijevaju nabaviti nadogradnju memorije za isti server koji su isporučili. Te se memori-je mogu kupiti na e-bayu. Molim da ostanemo anonimni(Treba) povećati konkurenciju dobavljačima ICT-a i softvera, otvori-ti tržište iz EU-a i ostalih zemalja da bude bez predrasuda, kao i da može srušiti ucjenjivački lobi ICT-a u HrvatskojSvi moramo preuzeti dio tereta recesije. Kod ITC-a je, zbog munje-vitih promjena, to područje veoma osjetljivo. Nedostaje integracija između konzultanata i ICT providera kako bi se teorija lakše prenijela u praksu.

Zašto to radimo?Redakcija InfoTrenda pripremila je ovu anketu kao svoj prilog bo-ljoj komunikaciji korisnika i dobavljača na našem ICT tržištu. Uko-liko ga obje strane smatraju korisnim, rado bismo ovo malo istraži-vanje pretvorili u trajni dijalog i pozivamo sve koji imaju i nešto reći i predložiti da u njemu trajno surađuju.

�� InfoTrend 179/4-5/2010

ICT rješenja za uspješnije poslovanje

Još prije nekoliko desetlje-ća virtualizacija je zaživje-la kao tehnologija, ali samo

na velikim, mainframe, IBM ra-čunalima. Osnovna ideja je bila da se više virtu-alnih strojeva, a virtualni stroj čine operativ-ni sustav i apli-kacije koje rade na njemu, isto-vremeno rade na jednom raču-nalu. Ono što se u međuvreme-nu dogodilo je da su napredak tehnologije i s time povezan rast snage x86 procesora omogućili da virtualizacija kao tehnologija bude dostupna zaista svima.

Tvrtka koje je prva prepozna-la tržišni potencijal virtualiza-cije na x86 platformama, a to je sad već svima poznati VMware, unazad desetak godina narasla

O suštini virtualizacije, mogućnostima primjene i stanju u Hrvatskoj

Virtualizacijau Hrvata

Voditelj informatike neke tvrtke virtualizaciju će definirati kao tehnologiju koja omogućuje radikalno povećanje efikasnosti i dostupnosti IT infrastrukture i aplikacija, direktor financija kao tehnologiju za smanjenje troškova IT-a, a administratori kao

nešto što im krajnje olakšava rad

je od start-up kompanije do tvrt-ke sa nekoliko tisuća zaposlenih i prometom od 2 milijarde dola-ra godišnje. A virtualizacija je još u stvari na početku, pogoto-

vo u našoj regiji. Danas gotovo da nema više proi-zvođača IT opre-me koji ne nudi rješenja bazirana na virtualizacij-skim tehnologi-jama ili barem uz osiguranu kom-patibilnost sa nji-ma.

Na pitanje što je to virtualizacija postoji više odgovora, ovisno o tome kome se pitanje postavi. CIO neke tvrtke vjerojatno će virtualiza-ciju definirati kao tehnologiju koja omogućuje radikalno po-većanje efikasnosti i dostupno-sti IT infrastrukture i aplikacija, CFO kao tehnologiju za smanje-

nje troškova IT-a, administratori kao nešto što ima krajnje olakša-va rad, a vlasnici Apple računala kao tehnologiju koja im omogu-ćuje da na svojim obožavanim Macovima pod OS-X povreme-no pokrenu neku od verzija Mi-crosoft Windowsa-a ili Linuxa. Naravno, ovo su samo neki od mogućih odgovora jer u načelu istu tehnologiju različiti korisni-ci koriste iz različitih razloga i na različite načine.

Čisto tehnički gledano, virtu-alizacija podrazumijeva odva-janje operativnog sustava i apli-kacije koje se vrte na njemu od

hardvera. U fizičkom svijetu na jednom računalu u istom tre-nutku radi samo jedan operativ-ni sustav čiji driver-i su posebno prilagođeni hardveru od kojeg je to računalo sastavljeno. Bilo kakve bitne promjene ili prese-ljenje u pravilu podrazumijevaju reinstalaciju cijelog sustava na istom ili drugom računalu. Za-tim, nije moguće paralelni rad više operativnih sustava, sla-ba je iskoristivost snage računa-la (računa se da je iskorištenost servera u prosjeku 10% od nji-hove nominalne snage), a kom-plicirano je i skupo osigurati

U Hrvatskoj danas gotovo da nema tvrtke koja nije krenula u virtualizacij-ske projekte ili barem razmišlja o takvim projektima. Razlike su prije svega u tome koliko daleko se otišlo u virtualizaciji, sa kojim rješenjem i u razumi-jevanju same vizije virtualizacije kao podloge za cloud computing i budu-će poslovanje. Mogućnosti primjene virtualizacije su gotovo neograničene. Istu tehnologiju, samo u različitim poslovnim modelima koriste osigurava-juća društva, škole, banke, bolnice, državna administracija, telekomunika-cijski operateri, pojedinci, tvrtke i ustanove različitih veličina.

••• Tehnički gledano, virtualizacija podrazumijeva odvajanje operativnog sustava i aplikacije koje se vrte na njemu od hardvera

179/4-5/2010 InfoTrend �9

visoku dostupnost pojedinog ra-čunala, dijela ili cijele IT infra-strukture.

Pojednostavljeno, možemo reći da postoje dva načina vir-tualizacije računala. U prvom se na postojeći operativni sustav instalira virtualizacijski sof-tver, a potom na njega gostujući operativni sustavi kao virtualni strojevi. U pravilu takva rješe-nja koriste se na osobnim raču-nalima za povremeno pokreta-nje drugog operativnog sustava ili istog ali sa različitim aplika-cijama. Postoje i verzije koje se mogu pokrenuti na serverskim operativnim serverima, obič-no su besplatne i u glavnom se koriste za testne potrebe. Pro-blem je u performansama i po-uzdanošću jer imamo duplira-nje operativnog sustava na više instanci i virtualizacijskog sof-tvera između njih. Zato se, pri drugom načinu, kod virtualiza-cije servera i data centara ide na instalaciju virtualizacijskog sof-tvera direktno na hardver tj. ser-vere. Time se osim postizanja boljih performansi postiže neza-visnost virtualnih strojeva u od-nosu na servere jer nije važno da li je operativni sustav kompati-bilan sa hardverom na koji se in-stalira već samo sa nadzornim sustavom. Nezavisnost virtual-nih strojeva o hardveru otvara neslućene mogućnosti.

Zamislimo da je virtualni stroj jedna datoteka. Sve ono što mo-žemo raditi sa datotekom mo-žemo i sa virtualnim strojem. Kopirati, seliti, slati, brisati, po-hraniti, napraviti zaštićene ko-pije itd.. Naprednija virtuali-zacijska rješenja omogućuju i seljenje virtualnih strojeva u re-alnom vremenu između fizičkih servera, pa čak i između sustava za pohranu podataka bez pada aplikacija i prekida poslovanja.

Ako na jednom fizičkom ser-veru možemo imati više vir-tualnih strojeva tj. servera po-većava se iskoristivost svakog pojedinog servera te kao poslje-dicu imamo potrebu za manjim brojem servera ili iz istog bro-ja servera dobivamo puno više

soku dostupnost potrebno je na-praviti skupu i kompliciranu klasterizaciju pojedinih servera ili servisa.

Ovo su samo neke od predno-sti virtualizacije a često je samo maštovitost u kreiranju poslov-nih rješenja ograničavajući fak-tor u kreiranju i primjeni virtua-lizacijskih rješenja.

Mogućnosti primjene virtuali-zacije su gotovo neograničene. Istu tehnologiju, samo u različi-tim poslovnim modelima kori-ste osiguravajuća društva, škole, banke, bolnice, državna admini-stracija, telekomunikacijski ope-rateri, pojedinci, tvrtke i ustano-ve različitih veličina.

U Hrvatskoj danas gotovo da nema tvrtke koja nije krenula u virtualizacijske projekte ili ba-rem razmišlja o takvim projek-tima. Razlike su prije svega u tome koliko daleko se otišlo u virtualizaciji, sa kojim rješe-njem i u razumijevanju same vi-zije virtualizacije kao podlo-ge za cloud computing i buduće poslovanje.

Danijel Bara Direktor Sektora informatike

u Jadranskom osiguranju

resursa. Manji broj servera po-drazumijeva manje prateće in-frastrukture, manje održavanja, manje potrebnog prostora i ma-nje potrošene energije, a narav-no i financijsku uštedu.

Daljnji korak je virtualizaci-ja data centra. Ako virtualizaci-ju ograničimo samo na pojedini server, pad tog servera je i pad

svih virtualnih strojeva i apli-kacija koje se na njima vrte. Na nivou data centra i mrežnih su-stava za pohranu podataka pad virtualiziranog fizičkog servera znači samo to da će se virtual-ni strojevi sa toga servera podi-ći na nekom drugom i nastaviti rad. Kod klasičnih, nevirtualizi-ranih sustava, da bi postigli vi-

40 InfoTrend 179/4-5/2010

InfoTrend: Molimo Vas da ukratko predstavite či-

tatejima InfoTrenda područje vašega djelovanja.

Tihomi Šicel: Trenutačno imam odgovornost za proda-ju u segmentu koji mi naziva-mo Industrija i društvo, što zna-či da sam odgovoran za prodaju koja nije izravno vezana uz te-lekomunikacijske operatore. To je jedno od područja koje je, u

ICT rješenja za uspješnije poslovanje

U doba krize tehnologija je manje značajna od sustavnog pristupa naporima da se svi procesi u tvrtkama učine djelotvornijima

DruštvenoodgovornoposlovanjeNastojanje da se poboljšaju procesi i ostvare uštede u segmentu informa-cijsko-komunikacijske tehnologije trebalo biti uvijek prisutno. Ne radi se o projektu ili natječaju, već o pristupu, načinu razmi-šljanja i rada - upravo u krizi takav pristup može pomoći da se kriza počne rješavati.

nekoliko prethodnih desetlje-ća razvoja Ericssona, doživje-lo vrlo velike promjene. Naši su proizvodi nekada bili tradici-onalni: uglavnom su to bile te-lefonske centrale, a danas su to raznorodni i složeni sustavi koji su dio tehnologije primijenjene u svim segmentima našega sva-kodnevnoga života i u svim po-rama društva. Na ovu sam duž-nost došao s mjesta savjetnika

predsjednice nakon dugogodiš-njega iskustva u prodaji, a prije toga i u razvoju.

Smatrate li da je u uvjeti-ma krize i smanjenih mo-

gućnosti ulaganja, potrebno razgovarati o suptilnijim od-nosima dobavljača i korisnika tehnologije?

To je izrazito zanimljiva i, u razdoblju krize koja je trenutač-

no nastupila, nužna tema jer svi upravo zbog nje moramo uloži-ti dodatne napore u poslovanju. Naše je stajalište da u ovakvoj situaciji tehnologija postaje ma-nje značajna od sustavnog pri-stupa općenitom pokušaju da se svi procesi u tvrtkama učine djelotvornijima, jer je djelotvor-nost drugi naziv za uštedu.

U takvim se prilikama če-sto sjetim korijena riječi kriza koja je u kineskom predstavlje-na s dvama ideogramima. Jedan znači opasnost, a drugi priliku. Osnovna je poruka da u krizi čovjek mora odvagnuti i jedno i drugo te biti dovoljno mudar da u opasnosti prepozna svoju pri-liku.

Nastojanje da se poboljšaju procesi i ostvare uštede u ovom

O osnovnoj smo temi ovoga broja u Ericssonu Nikoli Tesli razgovarali s Tihomirom Šicelom, direktorom prodaje za industriju i društvo. Cilj razgovora nije bio promidžba određenih proizvoda i usluga, nego nastojanje da se u okviru teme ovoga broja iznesu kvalificirana gledišta na probleme odnosa do-bavljača i korisnika informatičke i komunikacijske opreme u ovome vrlo osjetlji-vome razdoblju opstanka hrvatskoga gospodarstva. U Tihomiru Šicelu, savjet-niku predsjednice Ericssona NT-a i stručnjaku s velikim iskustvom u razvoju i prodaji, našli smo sugovornika višestruko kvalificiranoga za tu problematiku.

179/4-5/2010 InfoTrend 41

segmentu informacijsko-komu-nikacijske tehnologije o kojem razgovaramo, trebalo biti zapra-vo uvijek biti prisutno. Ne radi se o projektu ili natječaju, već o pristupu, načinu razmišljanja i rada. Zanimljivo je da upravo u krizi takav pristup može po-moći da se kriza počne rješava-ti. Pojasnit ću.

Prije otprilike godinu dana u Varšavi sam bio na simpozi-ju na temu „kriza kao šansa“ ili zbog čega baš u krizi treba ulagati. Preporučuje se ulagati upravo kada nema dovoljno nov-ca, a bez ulaganja nikada se ne ćemo ni pomaknuti. Na izgled, to je jedan začaran krug u ko-jem ipak mnogo toga ovisi o za-danim okvirima igre i, jasno,o igračima.

U trenutku kada kriza nastu-

pi, pravila igre se mijenjaju i do izražaja dolaze neki unutarnji procesi. To su oni procesi koje primjenjujete u vlastitoj tvrtki i oni čijom implementacijom mo-

žete pomoći i drugim tvrtkama. Pod drugom tvrtkom mislim na sva poduzeća, ali i na tijela dr-žavne uprave, javna i državna poduzeća. Sve je to zapravo je-dinstveno trži-šte koje je zbog krize postalo pasivno. Zna-či - ništa ne do-gađa, sve stoji, nitko ne ula-že. Činjenica je da neki nema-ju, ali i oni koji bi mogli ulaga-ti, ne usude se i čekaju vanjske poticaje.

Kako prekinuti taj začarani krug?

Da bi se tržište pokrenulo, ne-što se mora dogoditi, netko mora postati inicijator. To se može do-goditi jedino tako da aktivnosti pokrenu one tvrtke koje imaju mogućnosti. Dobro je kada vo-lju za suradnjom iskažu domaće tvrtke i predlože rješenja kojima se uložena sredstva vraćaju u re-lativno kratkom roku.

To su osnovni preduvjeti. Pri-tom nije najvažnije koliko je ulaganje, nego kako će se brzo uloženo vratiti. Dugoročno gle-dano, ulaganje mora postati sva-kodnevni proces koji brzo vraća uložen novac.

Taj proces možemo sagleda-vati na različite načine, ali moje

je stajalište sljedeće: U uvjetima krize, velike se tvrtke koje ima-ju mogućnost pomoći društvu ne bi trebale usmjeriti isključi-vo na promicanje vlastite tehno-

logije, već svoje resurse usmjeri-ti i na pomoć dru-gima da što brže profunkcioniraju.

Ako tvrtka može realizirati potpu-na end to end rje-šenja, i pri tome još ima podršku iz najvećih svjet-skih centara, kao što je to slučaj s kompanijom Eri-csson Nikola Te-

sla, onda bi se morala uključiti u taj proces. Mi smo to prepozna-li vrlo rano, godinama prije po-četka ove krize i usmjerili se na strategiju jačanja uloge znanja, nove kompetencije i sve osta-lo što razvija segment industri-je i društva. Naš strateški hram podržavaju četiri stupa, a jedan od njih je upravo informacijsko-komunikacijski segment vezan uz industriju i društvo. Kada se strateški tako odredite, onda počnete od sebe pa unutar svo-je kuće pokrenete procese koji će vama donijeti uštedu, a ujed-no provjeravate i ideje koje ćete ponuditi tržištu.

Tako, na primjer, u kompaniji svakodnevno koristimo desetak i više aplikacija koje štede na tone papira i skraćuju silne sate čekanja. Vlastitim smo snaga-ma informatizirali i automatizi-rali mnoge procese, od kreiranja putnoga naloga, naručivanja po-slovnih kartica, biblioteke, prije-nosa autorizacije pa sve do pot-pisivanja. Kad krećem na put, jednim pritiskom tipke autorizi-ram osobu koja će me zamijeniti dok sam odsutan. To strahovito pospješuje procese i čini ih dje-lotvornijima.

Upravo zato sam spominjao snagu domaće tvrtke koja ima vlastiti razvoj. Mi prilagođa-vamo rješenja potrebama kori-snika. Dakako, uvijek ima ne-

Bilo bi neuvjerljivo tvrditi da Ericsson Nikola Tesla radi samo za opće do-bro, bez želje da se tu napravi i nekakav posao. Mi radimo da bismo zara-dili. Međutim, nismo od onih koji nastoje, žele i hoće ostvariti svoje rezul-tate na osnovi jednokratne prodaje jer je to kratkoročno, to je malo. Nas zanima partnerski odnos, dugogodišnji zajednički rad na sustavnoj izgrad-nji društva kojemu ćemo pomoći da bude bogatije kako bismo i mi mogli više zaraditi.To se može postići usmjeravanjem na dugoročno kvalitetne rezultate i od-nosom unutar kojega partner razumije da se rješenje, kakvo mu je potreb-no, može ostvariti samo zajedničkim radom. Bez obzira na to tko je korisnik – država, neko javno ili privatno poduzeće. Mi nismo tvrtka koja govori u prazno, dakle kada krenemo u projekt, onda ga želimo i ostvariti, da se vide rezultati i da svi budemo zadovoljni. Nije važno da samo mi zadovoljni zarađenim već i da taj korisnik i partner po-novo dođe k nama, a da ga mi opet rado primimo jer smo s njim već lijepo surađivali. To je ono što mijenja tradicionalno poslovanje i tako je, po mom mišljenju, danas jedino moguće dugoročno uspješno raditi.

••• Nama je jako bitno da sve što razvijamo provjera-vamo i koristimo u vlastitoj kući. Naša rješenja dnevno koristi 1650 ljudi i to prije no što s njima izađemo na tržište

42 InfoTrend 179/4-5/2010

kih brzih rješenja, ali to nije naš osnovni cilj. Nekadašnji proce-si tipa „ja to nudim, a vi kupi-te“, danas u segmentu industri-je i društva praktički ne postoje, izuzev za neka proširenja, neke sitnice. U suvremenom se po-slovnom svijetu tako ne živi. Danas kupac i prodavač zajed-nički promišljaju i pronalaze op-timalno rješenje. A onda, i opet zajednički, moraju biti sposobni to i ostvariti.

U opisanim uvjetima, dakako, dolazi do izražaja snaga tvrtke koja ima 650 ljudi u razvoju, ne-koliko stotina stručnjaka u ser-visnome dijelu. To je snaga s ko-jom treba računati i na državnoj razini. Poznato je da Ericsson Nikola Tesla vodi velike projek-te počevši od katastra i zdravstva pa inteligentnih transportnih su-stava i mnogih drugih, a svi su usmjereni i na djelotvornost te brzo vraćanje uloženoga. Navest ću samo jedan primjer (iako ih je jako mnogo): kada se u proce-su informatizacije zdravstva re-cepti prestanu pisati na papiru, to će biti godišnja ušteda od 77 tona papira. Sada ulažemo u ra-zvoj mobilnog zdravstva. Ovdje, u Hrvatskoj, razvijamo rješe-nja koja omogućavaju mjerenje pacijentovih vitalnih funkcija. Proizvod će uskoro biti i na tr-žištu.

Nikada ne temeljimo poslo-vanje na jednokratnoj prodaji. Njegujemo partnerske odnose u poslovanju. To je način koji je nama blizak, prihvatljiv i za koji mislimo da je dugoročno je-dini moguć.

Osim toga spremamo se za EU, pravi-la se mijenja-ju, sva su naša rješenja usmje-rena upravo onome što Europa i svijet očekuju i čemu teže u smi-slu ekologije i održivog razvoja. Vrlo je važno da su naša rješe-nja u načelu skalabilna tako da omogućavaju postupna prošire-nja do ostvarenja krajnjega ci-

lja. Ona su i open source tipa, što znači da ne prodajemo rješe-nja koja kupce obvezuju da zau-vijek koriste samo naše proizvo-de i solucije.

Govorimo li tu samo o rješenjima za javnu

državnu upravu?Nema segmenta

u društvu na koji se opisani pristup ne može primje-njivati i ne primje-njuje. Spomenuli smo inteligentne transportne susta-ve, a to je tek je-

dan skup poslovnih i tehnološ-kih rješenja koja se primjenjuju na javni i privatni prijevoz ljudi i robâ. Drugo je bitno područje upravljanje različitim energet-skim postrojenjima, postroje-njima za distribuciju i eksploa-

taciju plina, struje i vode. Tu su zatim tzv. pametni gradovi ili okruženja i tako u nedogled. Bit-no je, međutim, razumjeti da se te stvari ne rješavaju preko noći pa su opet glasni prigovori o du-goročno preskupim projektima. Zato su naša rješenja skalabilna, mogu se jednostavno nadogra-đivati i to ne isključivo u surad-nji sa samo jednom tvrtkom jer su temeljena na otvorenim suče-ljima. Jasno je da se u ovom se-gmentu ništa ne može napravi-ti preko noći pa stoga govorimo zapravo o dizanju svijesti.

Ni mi, ni neka druga tvrtka koja ima mnogo znanja, svijesti i volje, ne možemo to ostvariti sami, bez suradnje s društvom.

U Hrvatskoj ima potencijala koji se racionalnim sinergijama mogu dovesti do puno više razi-ne. Male su tvrtke preslabe da bi vodile takav proces, ali niz ma-

lih tvrtki može se, uz dobru ko-ordinaciju, osposobiti i za ova-kve projekte.

Ericsson i Ericsson Nikola Te-sla su apsolutno spremni predvo-diti općenito dizanje mogućno-sti u ICT segmentu. To stajalište tvrtke ujedno je i logična poslje-dica njezine odgovornosti pre-ma društvu u kojem djeluje.

Kako ste zadovoljni stup-njem i brzinom informa-

tizacije u Hrvatskoj?Mislim da u Hrvatskoj postoji

svijest o potrebi informatizaci-je. Jasno, uvijek se mogu prona-ći nekakva poboljšanja jer u re-alizaciji uvijek može biti bolje. Mi se trudimo pomoći svim tije-lima koja su odgovorna za pro-vedbu informatizacije društva i u svakome smo trenutku spre-mni s njima raditi na poboljša-nju aktualne situacije.

Naš sugovornik Tihomir Šicel, direktor prodaje za industriju i društvo u Ericssonu Nikoli Tesli, odgovoran je za pro-daju svih segmenata koji nisu izravno vezani uz telekomunikacijske operatore.

••• Osnovno je pitanje zašto ulagati u krizi? Zato jer ćemo time pokrenuti tržište!

ICT rješenja za uspješnije poslovanje

179/4-5/2010 InfoTrend 4�

IT podrška uredskomu polovanju

Nova Uredba o uredskom poslovanju značajan je korak naprijed i postavi-

la je novi zajednički izazov pred tijela državne uprave i IT par-tnere – elektronička razmjena dokumenata.

Istaknuti su strateški ciljevi ti-jela državne uprave povećanje djelotvornosti i smanjenje troš-kova poslovanja, približavanje građanima i povećanje kvalitete pružene usluge u svim dijelovi-ma. Osnovni su resurs poslova-nja državne uprave dokumenti, stoga je informatička podrška za upravljanje dokumentima da-nas nužna poslovna infrastruk-tura.

Centrix, specijalizirano rješe-nje za uredsko poslovanje u tije-lima državne uprave poduzeća Omega software, pruža infor-matičku podršku upravljanju dokumentima, obradbi predme-ta te upravljanju i nadzoru po-slovnih procesa.

O prepoznatoj kvaliteti i po-slovnoj koristi koje rješenje Centrix pruža govore sljedeće činjenice:

Certifikat Izvorno Hr-vatsko – po-tvrda poslovne izvrsnosti od strane Hrvatske gospodarske komore.

Trenutačno ukupno 23 tijela državne uprave korisnika Cen-trix rješenja.

Trenutačno preko 5000 služ-benika koji svakodnevno kori-ste Centrix rješenja.

“Uvođenjem rješenja Centrix značajno smo unaprijedili i ubr-zali uredsko poslovanje, imamo uvid u statuse predmeta, osigu-ranu dostupnost dokumenata i izvještajni sustav na razini Mi-nistarstva”- Jasminka Draženović, načelni-ca Odjela za informatizaciju, Mini-starstvo kulture

“Centrix rješenje omogućilo nam je digitalizaciju svih ulaznih, izlaznih i internih dokumenta, planiranje i ubrzanje procesa rada te

Nova uredba omogućila je povećanje djelotvornosti poslovanja pomoću elektroničke razmjene dokumenata...

...a Centrix jeprovodi u praksi

potpunu kontrolu tijeka svih dokumenata kroz tvrtku.” - Ivica Nikolić, dipl.inž.šum., Ruko-voditelj Informatičke službe, Hrvat-ske šume d.o.o.

Ključneposlovne koristi:

Transparentnost poslova-nja – uvid i upravljanje ključ-nim pokazateljima djelotvorno-sti uredskoga poslovanja.

Povećanje brzine rada – djelotvorna suradnja na doku-mentima i trenutačna dostu-pnost potrebnih informacija.

Smanjenje operativnih troškova poslovanja – uklanja-nje višestruko ponavljanih ak-tivnosti i skraćenje vremena i troškova ostvarenja poslovnih procesa.

Bitnost uspostave korisnički usmjerene, dostupne, odgovorne i djelotvorne e-uprave prepozna-ta je i definirana u dokumentu „Strategija razvoja elektroničke uprave u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2009. do 2012. godi-ne“ od strane Vlade RH.

Omega software, u istodobnim

ulogama pružatelja IT usluga ti-jelima državne uprave i kori-snika njezinih usluga, ugrađuje stečena znanja i iskustvo u dalj-nji razvoj Centrix poslovnoga rješenja. Središte koristi stavlja se na specifične poslovne pro-cese, karakteristične za pojedi-no tijelo te na razmjenu poda-taka s drugim specijaliziranim sustavima.

Pokazatelji unaprjeđenja:

Web-prijave za financiranje javnih potreba od strane Mini-starstva kulture RH integrirane s izvještajnim sustavom za po-trebe kabineta Ministra – trenu-tačan uvid u utrošena sredstva te skraćenje administrativ-ne obradbe s 9 mjeseci na 40 dana.

Podrška procesu subvenci-oniranja poljoprivrednih gos-podarstava u Gradskome ure-du za poljoprivredu i šumarstvo (Grad Zagreb) - ažurna eviden-cija i praćenje subvencioniranja poljoprivrednika na području Grada Zagreba ili Zagrebač-ke županije.

Donedavno se globalna elek-tronička razmjena dokumenata smatrala neizvedivom radi nepo-stojanja standardnih formata koji se primjenjuju za stvaranje elek-troničkih dokumenata. Također, većinom se pozornost usmjera-vala samo na stvaranje elektro-ničkih dokumenata, a ne na nji-hovo daljnje korištenje.

Aktualne smjernice Središnje-ga državnoga ureda za e-Hrvat-sku potvrđuju potrebu standar-dizacije uredskoga poslovanja i uspostave interoperabilnosti kao osnove budućega razvoja informatičke podrške, a nova je Uredba o uredskome poslovanju otvorila mogućnost uspostave elektroničkoga poslovanja u tije-lima državne uprave.

Institut Ruđer Bošković, najve-ći hrvatski istraživački institut u području tehnologija i Omega software završili su prvu fazu ra-zvojno-istraživačkoga projekta „Razvoj modula za elektronič-ku razmjenu dokumenata i in-formacija u uredskom poslova-nju“ s ciljem razvoja IT rješenja za elektroničku razmjenu doku-menata koje će zadovoljavati bu-duće potrebe te bitno unaprijediti djelotvornost i sigurnost razmje-ne podataka u okviru uredskoga poslovanja.

Koristi od elektro-ničke razmjene:

Postupna zamjena papirna-te distribucije sigurnom i stan-dardiziranom elektroničkom razmjenom dokumenata značajna racionalizacija troškov-nih i vremenskih aspekata admi-nistrativnih postupaka

Povećanje djelotvornosti uredskoga poslovanja raste-rećenje uključenosti korisnika u cjelokupan postupak i koncen-tracija na jednu točku – isporu-ku usluge

Smanjenje iskorištavanja ograničenih prirodnih resursa

šira odgovornost TDU-a kao značajnoga potrošača prirodnih resursa u svojem poslovanju.

www.omega.software.hr

Suradnja između TDU – elektronička razmjena dokumenata

Prip

rem

ljeno

u su

radn

ji s t

vrtk

om

44 InfoTrend 179/4-5/2010

ICTKada bi netko pitao poveća-

va li tehnologija metalske, gra-đevinske, prerađivačke, agro ili ine industrije prihod i smanjuje li troškove, izazvao bi, barem na kratko, čuđenje i različite odgo-vore. Razuman je odgovor: Ovisi o tome kakva je i kako se njome koristimo.

„ Svep r i su t-nost“ infor-matičke i ko-munikacijske t e h n o l o g i j e (ICT) povećava njezin značaj i vjeru da donosi sveopću korist. Ni jedna druga tehnologija ne utječe toliko na rad, učenje, ko-municiranje i rezultate poje-dinaca, organizacijskih jedinica, poslovnih područja, trgovačkih društava, javne uprave, korpo-racija ili nekih drugih „zajedni-ca“, različitih djelatnosti, veli-čine i složenosti. ICT je postala tehnologija svih djelatnosti i go-tovo svakoga subjekta.

Ulaganja nekih subjekata u ICT

ima rješenja za povećavanjeprihoda i smanjivanje troškova

ICT rješenja za uspješnije poslovanje

Nove tehnologije ne mogu same povećavati prihode ni smanjivati troškove. Potrebna su vam rješenja, partneri i primjereni partnerski odnosi da bi posao uspio bez potresa i velikih rizika.

često brže rastu od njihova priho-da i dobiti, čak i za vrijeme kri-ze. Razlog je tomu jednostavan. Bez takvih ulaganja ne bi mo-gli opstati na tržištu nastavljaju-ći istu djelatnost, neovisno o nji-hovoj poslovnoj uspjelosti, krizi ili konjunkturi... To vrijedi za sve

one čiji su proi-zvodi ili usluge vrlo složeni. Pri-mjerice, može li se ostati kon-kurentan u proi-zvodnji zrakoplo-va ili informacija smanjujući ula-ganja u ICT? Je li moguća refor-ma javne uprave uz smanjena ula-ganja u ICT?

Nove tehnolo-gije ne jamče po-većavanje priho-da ni smanjivanje

troškova, nego ih omogućuju. To vrijedi i za ICT. U prilog rečeno-me navest ćemo nedavnu vijest iz Business.hr: Ping Wang, pro-fesor na University of Maryland, proučavao je deset godina podat-ke vezane uz 109 tvrtki s Fortu-neova popisa 500 najboljih kom-panija. Utvrdio je da poduzeća

koja više ulažu u suvremene IT tehnologije uživaju bolju reputa-ciju i njihovi čelnici imaju veće plaće, ali to ne znači i da više za-rađuju, barem ne odmah. Wang je praćenje IT mode definirao kao “kolektivno prolazno uvjere-nje da su najnovije informacijske tehnologije nužne za djelotvor-no poslovanje”. Naveo je baze podataka, ERP-ove, CRM-ove i upravljačke sustave kao primje-re popularnih tehnologija u 90-im godinama prošloga stoljeća ... ... ... No nabava je vruće tehnolo-gije značila pad zarade poduzeća u godini nakon ulaganja. Zašto? Odgovor je logičan: “Trebalo im je u prosjeku tri godine da apsor-biraju negativne utjecaje, opora-ve se od poremećaja i poboljša-ju performanse”, veli u zaključku Wang“.

RješenjaU kontekstu rasta prihoda i

smanjenja troškova bolje je go-voriti o „rješenjima“, a ne o sa-mim tehnologijama i provjerava-ti doprinose li tomu, u kojoj mjeri i to bez „velikih stresova“. Rješe-njem zovemo fazne ili „ključ u

ruke“ isporuke i rezultate inže-njeringa ICT-a u kojima se:

proizvode potpune specifika-cije funkcionalnih i tehničkih zahtjeva za isporuke, njihovu implementaciju, integraciju, pro-dukcijsko korištenje, održavanje i podršku korisnicima

definira arhitektura sustava dobavljaju i implementira-

ju komponente ICT-a u skladu s prethodno navedenim specifi-kacijama.

Dijelovi tako shvaćenoga rje-šenja su znanje i iskustvo (refe-rencije) proizvođača i implemen-tatora, njihova poslovna etika i komercijalna politika, organiza-cijska i komunikacijska kultura. Ako se potonja svojstva jako ra-zlikuju od vaših, implementaci-ja kvalitetnoga rješenja može biti vrlo rizičan posao.

ERP systems /EASPoslovni aplikacijski sustavi

(ERP systems / EAS) su rješenja koja mogu donijeti mnogo veće koristi od mnogih drugih („ver-tikalnih“ ili „izoliranih“ ) rješe-nja ICT-a jer sustavi ERP-a po-državaju planiranje, obavljanje, kontrole i nadzor gotovo svih ti-jekova procesa, materijala, robe, proizvoda, novca i dokumenta-cije, kao i upravljanje resursima i zalihama u svakoj organizaciji koja se njima koristi. „Vertikal-nim“ rješenjem zovemo infor-macijski sustav za jednu poslov-nu funkciju, a „izoliranim“ kada nije integriran s ERP-om.

Osim „sveprisutnosti“ susta-va ERP-a u organizaciji njegova korisnika, postizanju velike ko-risti pridonose mogućnosti ne-kih (boljih!) rješenja da se „kroz

Naša je prilika u dodavanju vrijednosti“Svaki Cigo svoga konja hvali”. Hvalu i pokude proizvođača i dobavljača va-lja dokazivati i provjeravati. Rečeno ne vrijedi za „navijače“, strastvene pri-padnike interesnih skupina i... Oni sve znaju „unaprijed“ - ne provjeravaju, a dokaze prečuju.U Hrvatskoj ne proizvodimo informatičku ni komunikacijsku tehnologiju osim malih, ali vrijednih iznimaka. Naša je prilika u informacijskoj tehnolo-giji (aplikacijski SW), „dodavanju vrijednosti“ – primjeni. I za primjenu je nu-žan razvoj, istraživanje i proizvodnja. To je „pogon“ za povećanje prihoda i smanjivanje troškova.

••• Sustav ERP će prije smanjiti troško-ve no što će pove-ćati prihod njegova korisnika. Prihode će znatnije povećati oni ERP-ovi s kojima su integrirani CRM i BI, a moguće i drugi sustavi za podršku sustavima kvalitete i prodaje.

179/4-5/2010 InfoTrend 45

njih“ (SW) nameću poslovna i organizacijska pravila, „uredi“ (normira) sustav i poveća poslov-na i tehnološka disciplina zbog automatizacije kontrole i nadzo-ra te veće integriranosti cjeloku-pne poslovne tehnologije.

Sustavi ERP-a manje mogu povećati prihod nego što mogu smanjiti troškove njegova kori-snika. Prihode će znatnije po-većati oni ERP-ovi „u kojima su“ ili „s kojima su“ integrirani sustavi upravljanja odnosima s kupcima (CRM – Customer Re-lationship Management), sustavi poslovnih istraživanja (BI – Bu-siness Intelligence), a moguće i drugi sustavi za podršku susta-vima kvalitete i prodaje. Troško-ve će smanjivati svaki iole kon-kurentan ERP.

Kako odabrati?Osim zadovoljavanja vaših za-

htjeva i informacijskih potre-ba, najbitnija su sljedeći kriteri-ji odabira:

brzina povrata ulaganja (ROI – Return Of Investment)

kvaliteta implementatora i br-zina implementacije

bliskost organizacijske kulture i razine znanja autora rješenja, implementatora i naručitelja.

Prethodno navedenim mjerili-ma posredno izražavamo kriti-ku „vulgarne“ primjene mjerila najniže cijene u javnoj nabavi te rješenja o kojima govorimo i za-lažemo se za razvoj i primjenu mjerila ekonomski najprihvatlji-vije ponude.

„Hoću najbolje“, katkad je vrlo rizičan pothvat ili „zaklon“ vla-stite (ne)odgovornosti za odabir. Realnije je: „Hoću rješenje s ko-jim mogu brže rasti bez velikih potresa“.

Katkad valja priznati da nema-mo dovoljno znanja ni iskustva za izradbu navedenih specifika-cija i tada je vrijedno angažirati „vanjske snage“ (outsourcing) da bismo uštedjeli vrijeme i novac te smanjili rizike.

Naša rješenja iuspjeli primjeri

Glavni su proizvodi INFOMARE-a ili, kako bi neki rekli, brandovi, poslovni aplikacijski sustavi:

Gospodarenje proračunskim sredstvima (GPS®) za javnu upravu

Poslovni sustav poduzeća (PSP®) – za trgovačka društva.Za potankosti o tim rješenjima nije dovoljan prostor ovoga članka.

winGPS je nova inačica GPS®-a. Uspjelo je implemen-tirana u Varaždinu i Šibeniku, Državnoj upravi za zašti-tu i spašavanje, kazalištu Gavella, Auto klubu Siget i sl.

Kod tih korisnika nismo mjerili ostvarene izravne koristi.Opće je mnijenje struke da se najveće uštede u regionalnoj (župa-

nijskoj) upravi i lokalnoj samoupravi postižu u integriranome sustavu programske podrške za poslove municipalne riznice s programskom podrškom za nabavu, računovodstvo i financije korisnika sustava ERP-a i svih korisnika njegovoga proračuna i za to postoje brojni do-kazi i mjerenja (benchmarks) . winGPS je takav sustav.

U slijednome smo razvoju željeli doprinijeti povećanju prihoda regi-onalne (županijske) uprave i lokalne uprave. S našim partnerima Geo-

data d.o.o. iz Splita i ICE Grupa iz Pazina, članovima klastera (poslov-noga udruženja) ICT Assocciated, razvili smo sučelja između naših rješenja winGPS INFOMARE-a, Geografski informacijski sustav (GIS) Geodate i Komunalni informacijski sustav (KIS) ICE Grupe. U tijeku je implementacija i integracija tih sustava u Šibeniku i Kašteli-ma. Tako integrirani sustavi jamačno će povećati prihode tih gradova. Osim navedenih društava u našem su klasteru Jadrija d.o.o. iz Zagre-ba – specijalist za tješenja mobilne računalne i komunikacijske tehno-logije, ProSoft d-o-o- iz Rijeke - dobava komponenti ICT-a, usluge i sistem-integracija.

PSP-DDMS je nova inačica PSP®-a, namijenjena mreža-ma i svakomu pojedinomu partneru automobilske industri-je (regionalni i nacionalni distributeri, dealeri, servisi, pro-

daja rezervnih dijelova, trgovanje rabljenim autima). Sustav je implementiran u mrežama partnera Hyundai Motor Company u Hr-vatskoj i Srbiji. Ima sve standardne funkcije ERP-a, CRM i podržava sve funkcije osnovne djelatnosti korisnika.

Hyundai Auto Zagreb d.o.o. (HAZ) je hrvatski distributer HMC-a s mrežom od 25 ovlaštenih partnera koji se koriste PSP-DDMS-om in-staliranim na poslužitelju HAZ-a. Reviziju je (ocjenu) implementira-noga sustava obavila austrijska savjetodavna kuća po narudžbi HAZ-a. HAZ i mi smo zadovoljni nalazima njihove studije.

HAZ i INFOMARE zajedno su mjerili koristi od PSP-DDMS-a. Re-zultate mjerenja izravne koristi najbolje iskazuju navodi u potvrdi re-ferencije koju nam je izdao HAZ:

„INFOMARE je naš strateški poslovni partner za informacijski su-stav i razvoj ICT-a. Tijekom realizacije prethodno navedenih ugovora, izgradili smo jedinstven, središnje upravljan ERP za nacionalnu mre-žu partnera HMC-a u Hrvatskoj. Sustav podržava sve funkcije osnov-ne djelatnosti, nabavu, prodaju i logistiku vozila i rezervnih dijelova, trgovanje rabljenim vozilima, upravljanje jamstvima, servise i CRM.

U suradnji s tvrtkom INFOMARE d.o.o. iz Zagreba ostvarili smo sljedeće poslovne ciljeve:

unaprijedili smo kontakte s prospektima i kupcima i agresivno po-većali tržišni udio naše mreže na hrvatskome tržištu

povećali smo standardizaciju i kvalitetu svake operacije i servisa uspostavili smo djelotvoran sustav kontrole i nadzora u skladu sa

standardima HMC-a i ugovorima s partnerima.Istodobno smo ostvarili značajne koristi. Tijekom smo 2008. na

osnovi ušteda i porasta proizvodnosti ostvarili izravnu (izmjerenu) ko-rist u ukupnome iznosu od 190.000 eura u prodaji 4000 novih vozila i na uslugama servisiranja 25.000 vozila naših kupaca.

Ostvarene su i sljedeće („neizravne“) koristi: Sada se narudžbe rezervnih dijelova proizvode pomoću PSP-DDMS-

a u trajanju 1-2 sata. Prije su se proizvodile 1-2 dana. Ključni su tijekovi procesa potpuno automatizirani. Primjerice:

a. Od radnoga naloga servisa i s njim vezane narudžbe rezervnih di-jelova za središnju zalihu ili nabavu distributera do narudžbe prema HMC-u, prijama dijelova i njihovoga distribuiranja naručiteljimab. Zapisnici o primjeni jamstava automatski se proizvode iz radnih na-loga. Cijeli se proces njihova odobravanja (dealer – distributer – HMC i „nazad“) u cijelosti obavlja pomoću PSP-DDMS-a. Odobrenja HMC-a automatski proizvode račune dealera za distributera i/ili HMC.c. Svi dokumenti logistike (prijevoz, carinjenja, skladištenja...) proi-zvode se i knjiže automatski bez sudjelovanja zaposlenika u računo-vodstvu.

Informacije:Ante Radelić direktor konzaltinga

ante.radelic@infomare.hr • www.infomare.hrTel. ++385-(0)1-46-03-831 • GSM: +385-(0)99-21-25-631

4� InfoTrend 179/4-5/2010

d. Sve logističke poslove i upravljanje pratećom dokumentacijom obavlja samo 1 logističar za 6000-7000 vozila godišnje.e. U 2007. je HMC odobrio 98,54% zapisnika o primjeni jamstava jer PSP-DDMS ne dopušta slanje zapisnika koji su u neskladu s radnim nalozima i propisanim jamstvenim uvjetima.f. Redoviti se servisi moraju obavljati u skladu s LTS-om (Labor Time Standard). Nije moguće obaviti redoviti servis, a da nije obavljeno svih 6 obveznih (standardnih) postupaka.g. Distributerove zalihe rezervnih dijelova „vidljive su“ dealerima, a njihove su vidljive distributeru i svim drugim dealerima. PSP-DDMS to omogućuje i za vozila pa se tako može oblikovati „burza nekuren-tnih zaliha“ cijele nacionalne mreže.“ (završen citat)

Aktualni razvoj Sve će se buduće inačice naših proizvoda moći implementirati na gotovo sve vodeće informatičke i komuni-

kacijske „platforme“/tehnologije na svjetskome tržištu. Korisnici će moći rabiti naša rješenja u sustavima različitih operacijskih sustava (bazama podataka, komunikacijskim protokolima za „otvorene“ sustave...) kako to i danas mogu korisnici winGPS-a i winPSP-a. Tako povećavamo našu poslovnu neovisnost i konkurentnost, ali i neovisnost i konkurentnost naših kupaca.

Zaključujemo „I mi konje za tržišnu utrku imamo“ - INFOMARE ima rješenja. Nahvalili smo ih. Nastavit ćemo mjeriti i dokazivati. Nove tehno-logije ne mogu same povećavati prihode ni smanjivati troškove. Potrebna su vam rješenja, partneri i primjereni partnerski odnosi da bi posao uspio bez potresa i velikih rizika. Za svaki je sljedeći korak potrebno najmanje dvoje :-)

Ante Radelić

ICT rješenja za uspješnije poslovanje

Hrvatska je tvrtka Media-Soft 26. ožujka 2010. predstavila

softverski proizvod “Sales Visi-on Pharma CRM” u Beogradu. Softverski paket “Sales Vision” spada u kategoriju CRM-ovih (Customer Relationship Mana-gement) softvera i služi za uprav-ljanje suradnjom s korisnicima u području farmacije.

Media-Soft je u Beogradu, osim postojećih, predstavio i ne-koliko novih softverskih proi-zvoda i poslovnih novosti. Zato je osmišljen „Sales Vision Road Show“ koji je započeo u Beogra-du i odnosio se ne samo na kori-snike iz Srbije nego i na farma-ceutske tvrtke iz zemalja u regiji. Predstavljanju je u „In Hotel Be-ograd“ nazočilo oko 70 sudioni-ka iz 32 zainteresirane farmace-utske tvrtke.

Sudionicima su se obratili Da-mir Šafarić iz CEO Media–Soft-a te Dario Šafarić iz CMO Me-dia-Soft-a. Oni su predstavili programska i marketinška do-stignuća svoje tvrtke, uspjehe u integraciji marketinga i proda-je kroz CRM, primjenu softvera “Sales Vision Pharma” te obavili svjetsku premijeru novosti iz dje-

Sales Vision Pharma predstavljen uBeogradu

latnosti tvrtke. Tvrtka je Media-Soft osnovana 1996. i tijekom svih godina razvijala je speci-jalna CRM-ova softverska rješe-nja namijenjena farmaceutskim tvrtkama. Prvi su korisnici bili Bayer, Krka i Lek. Danas tvrt-ka Media-Soft ima oko 6000 ko-risnika u 30 zemalja i spada u 3 najuspjelije tvrtke te vrste u Eu-ropi u produkciji CRM-ovih sof-tvera za tvrtke u području farma-cije. Sjedište je tvrtke u Čakovcu, u Hrvatskoj, i u Londonu.

Farmaceutsko je tržište u svi-jetu prošle godine iznosilo 929 milijardi dolara i ima prosječni godišnji rast od 5 posto.Upravo zato vlada velika konkurencija i zato je ulaganje u nove tehnolo-gije jedini način za opstanak na tržištu.

“Sales Vision Pharma CRM” omogućuje prelazak s masovno-

ga k poosobljenu marketingu u kojem je kupac u središtu pozor-nosti. “Sales Vision” obuhvaća poslovne procese karakteristič-ne za tvrtke iz područja farmaci-je i sadržava module kao što su: identifikacija korisnika, surad-nja s kupcima, mjerenje učinka, postupanje s uzorcima, liječnici, podrška u odlučivanju i dr.

Za menadžere su razvijeni slje-deći moduli: analize, marketinš-ki planovi, prodajni plan i dr.

Velika se pozornost posvećuje ostvarenim učincima jer je zabi-lježeno da se primjenom “Sales Vision Pharma CRM” poveća-va proizvodnost rada za 24 po-sto, prihodi tvrtke za 15 posto i zadovoljstvo kupaca za 26 posto. Zabilježeno je da su neke farma-ceutske tvrtke povećale svoju do-bit za 60 posto u jednoj godini. Za “Sales Vision Pharma CRM”

karakteristično je da zahtijeva niska ulaganja, da je prilagodljiv i pokriva sve potrebe farmaceut-skih tvrtki.

Media-Soft nudi svoja softver-ska rješenja na 3 platforme i to na: PC-u, webu i „pocket“ ure-đajima. Sada se upravo najavlju-je i rješenje za primjenu na iPho-ne, a što će vjerojatno biti novost za cijeli svijet. Zanimljivo je da su sva ta rješenja podudarna i da se mogu kombinirati.

Sa širenjem primjene “Cloud Computing”-a za takve je kori-snike pripremljena inačica “Sa-les Vision GO!”, a koja se može koristiti uz najam potrebne infra-strukture i time znatno ekono-mičnije poslovati.

Novina je da je “Sales Visi-on Pharma CRM” usuglašen s Windows 7, da će biti raspoloživa “Pharma CRM” za rad na iPho-nu, da se “Expert Vision” može dobiti besplatno na korištenje ti-jekom 6 mjeseci, da se priprema otvaranje predstavništva u Beo-gradu i dr.

Na skupu se vidjelo da je Me-dia-Soft svjetska tvrtka i da izni-jeti rezultati pokazuju da će ona tek iznenaditi svijet. Medijski je sponzor predstavljanja u Beogra-du bio časopis InfoTrend iz Hr-vatske. (nm)

Osvrt

Prip

rem

ljeno

u su

radn

ji s t

vrtk

om

SUSTAV POSLOVNIH INFORMACIJA

Danas je gotovo nemoguæe uèinkovito poslovati bez korištenjakvalitetnih informatièkih rješenja - potreba za brzinom obradepodataka i protoka informacija raèunala i poslovne aplikacije èinikljuènim faktorom u poslovnoj uspješnosti svake organizacije.

Zato ne èudi što se na tržištu može pronaæi velik brojinformatièkih rješenja koja obeæavaju uspješnost i uèinkovitost,od pojedinaènih aplikacija s cijenom od nekoliko stotina kuna dokompletnih sustava za upravljanje financijama i poslovnimprocesima koji koštaju nekoliko stotina tisuæa kuna. Kako u moruponuda prepoznati kvalitetno informatièko rješenje?

Zapoènite s razmatranjem ponuditelja. O kakvoj se tvrtki radi?Koliko dugo posluje? Koliko i kakvih korisnika ima? U kolikosegmenata poslovanja mi može pomoæi? Pruža li podršku usvakodnevnom radu i u kojem obimu? Jesu li ponuðena rješenja napravljenja u novim tehnologijama? Mogu li raèunati nakontinuirani razvoj programa, te postoji li moguænost ugraðivanjaposebnih funkcionalnosti baš za moje potrebe?

Ovo su neka od kljuènih pitanja na koja treba dobiti pozitivanodgovor prilikom odabira partnera s kojim æete zapoèeti suradnjuza unapreðivanja vašeg poslovanja. Jer upravo to vam jepotrebno, partner s kojim æete zajednièki izgraditi novi naèinposlovanja - brži, uèinkovitiji, profitabilniji naèin poslovanja.

LIBUSOFT CICOM d.o.o. je tvrtka koja još od 1992. razvijavlastita rješenja za voðenje proraèunskog, profitnog i neprofitnograèunovodstva i koja su okupljena pod registriranim nazivom:

Radi se o sustavu koji koristi preko 500 organizacija u RH, meðunjima više od 30% svih jedinica lokalne samouprave (županije,gradovi i opæine), ali i brojna profitna poduzeæa i neprofitneorganizacije. Osim raèunovodstvenih aplikacija, ukljuèuje iniz drugih aplikacija za praæenje i optimizaciju poslovnihprocesa, a u kojem obimu æe biti implementiran ovisi o potrebamai željama korisnika.

Proces implementacije prilagoðen je svakom korisniku i može sepodijeliti na tri faze:

organizacija poslovnih procesa - po potrebi, preporukapoboljšanja u radnim procesima, te definiranje potrebnih SPIaplikacija

instalacija i obuka - instalacija potrebnog sistemskogsoftvera i izgradnja adekvatne mreže, te instalacija SPIaplikacija i obuka za rad

SUSTAV POSLOVNIH INFORMACIJA - ®SPI

®SPI

105 proraèunskih korisnika

28 komunalnih poduzeæa

60 gradova

110 opæina

8 županija

KVALITETNIM PARTNERSTVOM DO UÈINKOVITIJEG I PROFITABILNIJEG POSLOVANJA

DIO KORISNIKA SPI SUSTAVA

MATERIJALNOSKLADIŠNO

POSLOVANJE

FAKTURIRANJE

USLUGA

PREDŠKOLSKOG

ODGOJA

DODATNAZAŠTITA

PRISTUPAPODACIMA

GLAVNA KNJIGA PRORAÈUNSKA

GLAVNA KNJIGAPROFITNA

GLAVNA KNJIGANEPROFITNA

OTKUPSTANOVA

BLAGAJNA

PUTNI NALOZI

e-JAVNANABAVA

LOKALNARIZNICA

IZRAÈUNVISINE

ZAŠTIÆENENAJAMNINE

EVIDENCIJAPRISUTNOSTI

REGISTARNEKRETNINA

KOMUNALNIINFORMACIJSKI

SUSTAV

UREDSKOPOSLOVANJE

TRAJNINALOZI

OBJEDINJENANAPLATA

EVIDENCIJA

DUGOTRAJNEIMOVINE

OBRAÈUNPLAÆA I

NAKNADA

SALDA KONTIKUPACA

IDOBAVLJAÈA

ISPISVIRMANA

KNJIGANABAVE IUTROŠKA

MATERIJALA

GOSPODARENJEPOLJOP.

ZEMLJIŠTEM

URUDŽBENIZAPISNIK

UPRAVLJANJESTAMBENIMZGRADAMA

OBRAÈUNNAKNADE

OVLAŠTENOMPREDSTAVNIKU

OBRAÈUNPDV-a

TEHNIÈKAEVIDENCIJA

ZGRADA

Integrirani SPI sustav®

MENADŽERSKAIZVJEŠÆA

Odabirom aplikacija i tvrtke LIBUSOFT CICOM dobivajtejednog KVALITETNOG PARTNERAkoji æe vam pružiti podrškuu brojnim aspektima vašeg svakodnevnog poslovanja umjesto da rješenja za svoje poslovne potrebe tražite kod više dobavljaèa.

LC korisnici na raspolaganju imaju:

raèunovodstvene i poslovne aplikacije sa svim potrebnimoperativnim funkcionalnostima te brojnim opcijamaizvješæivanja

poèetnu i naprednu obuku za rad s aplikacijamacjelodnevnu podršku za rad s aplikacijama, kao i sistemsko

tehnièku podršku za informatièki sustavna raspolaganju struène i certificirane konzultante iz podruèja

raèunovodstva proraèuna, upravljanja financijama,upravljanja imovinom, uèinkovite naplate potraživanja iprovoðenja postupaka javne nabave

besplatne nove verzije programa nakon njihovog usklaðivanjas novim zakonima ili dogradnje novim funkcionalnostima

informacijski sustav koji štedi vrijeme i novac

Kada govorimo o uštedi vremena u korištenju sustava, ona seostvaruje djelomièno kroz njegovu integriranost (pojedinaèneaplikacije unutar sustava su meðusobno povezane i dijele podatke)tako da se isti podaci nikad ne moraju unositi više puta. Drugivažan segment uštede vremena je automatizacija poslova gdje godje to moguæe - npr. prihvatom izvoda koji FINA korisniku upuæujee-poštom i njegovim preuzimanjem u sustav, automatski æe sezatvoriti sve prepoznate otvorene stavke u knjigama ulaznih iizlaznih raèuna, a zatim slijedi automatsko kontiranje u glavnuknjigu

OSIGURANADUGOROÈNASURADNJA

Možda i najvažniji faktor u odabiru partnera svakako treba bitipotencijal dugoroène suradnje koji LIBUSOFT CICOM svakakoispunjava. U razvoju rješenja uvijek se koriste najnovijetehnologije koje omoguæavaju najbolju raspoloživu sigurnost ibrzinu rada, a sve se aplikacije usklaðuju sa zakonskim izmjenamai dopunama, tako da korisnici nikad ne moraju brinuti da bi improgrami mogli u nekom trenutku postati zastarjeli ili neadekvatni.

Više o tvrtki LIBUSOFT CICOM imožete saznati na www.spi.hr.

JEDAN PARTNER ZABROJNE POSLOVNE POTREBE

Sustavu Poslovnih Informacija

®SPI

®SPI

®SPI

4� InfoTrend 179/4-5/2010

Sigurnost informatičkih sustava

Stanje je danas, s tim poj-movima, slično vremenu kada je Louis Pasteur uvo-

dio mikrobiologiju u medicinu, sa svim pripadajućim promje-nama, nepredvidivim učincima i otporima. S pravnoga gledi-šta zapanjujuće sličnosti posto-je i s vremenom širenja tehno-logije parnih strojeva, posebno ako se uspoređuje nastupanje državne i međunarodne regula-tive u odnosu na sigurnost teh-nologije i poslovnu praksu. To ističemo odmah na samome po-četku kako bismo pokazali da problem sigurnosti sustava nije

Stanje nije dobrouvođenja novih, na izgled jefti-nih kanala pristupa korisnicima nosi svoj dio problema, isto kao i uvođenje neprovjerenih proizvo-da i tehnologija bez prikladnih mehanizama kontrole i nadzora. Financijska kriza također uzima svoj danak putem različitih za-hvata štednje, što na osoblju, što na opremi, što na postupcima. Takvom štednjom ostvarene pri-vidne uštede obično u konačni-ci rezultiraju golemim štetama. No to nije ništa novo, sličan su problem sa štednjom zrakoplov-ne tvrtke na teži način odavna prošle, a svi znamo kako se pad zrakoplova odražava na njihovo poslovanje.

Zašto stvaramo tako crnu sli-ku? Pa zato da bi se pokaza-lo stvarno stanje, ali ujedno da bi se objasnilo da takvo stanje nije novo, nego uvijek slijedi na-

Stanje sigurnosti računalnih i informatičkih sustava nije dobro, niti će u budućnosti biti bolje, proliferacija tehnologija i korištenje općenamjenskih operacijskih sustava pouzdano su onemogućili tradicionalne sigurnosne modele i metode

nov ni poseban te da se s njim mora i može izaći na kraj. Pita-nje je samo hoće li se to obaviti na teži, uobičajeni i evolucijski način ili sustavno i nadzirano....

Stanje sigurnosti računalnih i informatičkih sustava nije do-bro, niti će u budućnosti biti bolje, proliferacija tehnologi-ja i korištenje općenamjenskih operacijskih sustava pouzda-no su onemogućili tradicional-ne sigurnosne modele i metode. Loše stanje komercijalnoga sof-tvera koji je pisan ne vodeći ra-čuna o sigurnosti te inherentna

nesigurnost osnovnih mrežnih protokola također narušavaju pretpostavke sigurnosti svakoga informatičkoga sustava. Uglav-nom, opće je stanje tehnologi-je na kojem se zasniva infor-matički sustav, sa sigurnosnoga stanovišta, prilično loše. Još je gore od toga razumijevanje rizi-ka i problema sigurnosti infor-matičkoga sustava od strane lju-di koji o tome sustavu odlučuju, koriste ga ili ga održavaju. Da bi slika bila još teža, što je poslov-ni sustav dalje od čistoga IT-a, to je razumijevanje rizika i opa-snosti lošije. Poslovni pritisak

Pojmovi su računalne sigurnosti i sigurnosti računalnih sustava vrlo zapretani, a u široj javnosti unose

neke pomalo mistične elemente. Ipak, riječ je o pojmovima koji

danas duboko zadiru u život svakoga živoga čovjeka

179/4-5/2010 InfoTrend 49

kon primjene neke nove radikal-ne ideje ili tehnologije. Navede-ne su sličnosti s Pasteurom zbog jednostavnoga razloga što pro-diranje IT-ovih tehnologija u svakodnevni život ide isto tako duboko kao i prisutnost mikro-organizama s gotovo istim pato-genim učincima.

Ideja PAN (Personal Area Network) dovodi takoreći do mogućnosti osobne zaraze pa-togenim pro-gramima, ako se ne provode istovrijedne hi-gijenske mje-re. Isto to vri-jedi za mjesto na kojem bora-vimo, živimo i radimo. Razu-mijevanje je rizikâ kojima smo izloženi u potpuno novome IT-ovu svijetu ključan korak u nji-hovu nadzoru, a time i nadzoru problema sigurnosti informatič-kih sustava. Medicinska i pri-padajuća higijenska analogija vrlo je bitna jer vrijede gotovo ista pravila. Izvori su ugrožava-nja u oba slučaja običnim osjeti-lima nevidljivi, a opet možebit-no nevjerojatno opasni. S druge strane svijest da ti izvori postoje te njihovo razumijevanje na jed-noj jednostavnoj, osnovnoj razi-ni, kao i provedba jednostavnih i jeftinih protumjera, omogućuje vrlo pouzdanu zaštitu. Ipak, da još malo nastavimo medicinsku analogiju, uz te osnovne jedno-stavne osobne mjere, postoji ci-jela visokorazvijena i pouzdana infrastruktura medicine i zdrav-stvenoga sustava i pripadajuće legislative.

Na primjeru parnoga stroja, po-sebno uvođenja parnoga stroja u transport, možemo vidjeti zapa-njujuće sličnosti u procvatu ko-munikacije, ali i pojavi sasvim novih problema pouzdanosti i sigurnosti u društvu. Uvođenje željeznice tijekom devetnaesto-ga stoljeća ima neke zapanjuju-će sličnosti s „internetizacijom“ današnjice. Također ne treba za-nemariti ni strateške implikacije nove komunikacijske tehnologi-

je na vojne vještine, odnosno po-jam cyber ratovanja, cybewarfa-re, koji već godinama postoji.

Računalni je kriminal, kao i računalno ratovanje, tu i dobro je uhodan, a u stvarnome svijetu postoje velika preklapanja izme-đu tih dvaju segmenata. Izvori su ugrožavanja koje predstavlja računalni kriminal potencijal-no golemi. Cilj je računalnoga kriminala zarada, područje rada

cijeli svijet, a ras-položiva tehnolo-gija i znanja uve-like nadmašuju protumjere koje se provode. Do-voljno je samo usporediti confi-ker kod sa stan-dardnim alatima

kojima ga se pokušalo nadzirati. Kvaliteta koda, pouzdanost, dje-lotvornost – svi su ti atributi na strani confikera, tj. napadača. O obrani je bolje i ne govoriti, pro-blemi koji su izvučeni na svjetlo dana upozoravaju na katastrofal-no lošu administraciju napadnu-tih sustava. O tragičnome stanju čak i velikih poslovnih sustava s izdašnim resursima odlično go-vori Verizonov „DATA BREA-CH INVESTIGATIONS RE-PORT“ za 2008 i 2009. Ključne su riječi nepoznato i zaborav-ljeno, kopije podataka, računa-la, aplikacije, korisnički računi. Posebno je zastrašujuće trajanje incidenata koje se mjeri tjedni-ma i mjesecima, te većinom sa-svim slučajno otkrivanje incide-nata.

Svi ti znakovi upozoravaju na duboko nerazumijevanje ili za-nemarivanje vrijednosti admi-nistracije sustava i prevencije. Osnovni je korak svake sigur-nosti poznavanje rizika i njegov nadzor, a u informatičkim susta-vima to prvenstveno znači po-znavanje vlastitoga sustava, po-sebno njegovoga trenutačnoga stanja, od razine nadzora fizič-koga pristupa pa do poznavanja aplikacijskih značajki sustava. Ipak, istina je da koliko god ulo-žili u sigurnost, to ne znači da

će informacijski sustav biti pot-puno siguran. Sustavni osvije-šteni pristup tu opasnost svodi na najnižu mjeru i nadzire ju u stvarnome vremenu. Legislativa je tu iznimno bitna nametanjem okvira odgovornosti te definira-njem obveza i dugoročnih po-stupaka koji inače ne bi bili pri-hvatljivi ni izvedivi.

Stanje koje je navedeno vrije-di za cijeli svijet pa tako vrijedi i za nas. Ipak, naša je lokalna per-spektiva drukčija: približava-njem Hrvatske i ostalih zemalja regije Europskoj uniji standardi na području IT-ove sigurnosti i zaštite, koje će tvrtke i organi-zacije morati zadovoljiti, sve su stroži i složeniji. Isto tako ula-skom u NATO neki će se izvo-ri ugrožavanja pojačati, a ujed-no će se pojaviti regulatorski pritisci. Nedostatak će kvalitet-noga osoblja, planova i progra-ma doći do izražaja, a moguća je i znatna šteta. Širenje će eko-nomske krize tijekom 2010. ta-kođer dovesti do pojava dodat-noga unutarnjega ugrožavanja sustava putem nezadovoljnih ili otpuštenih ljudi tzv. „digruntled employees“. Bankarstvo, osi-guravajuće kuće, izdavaštvo i sva druga područja djelatno-sti ne će biti pošteđena. Pojačat će se i drugi izvori ugrožava-nja, a pogotovo je opasno sma-njenje sredstava za IT-ove odjele i učinak dugoročnoga izgladnji-vanja.

Prepoznavanje je takvoga sta-nja i kvalitetna priprema za nje-ga – od legislative do svakoga pojedinoga sustava – svakako preobilan zadatak za raspoloži-vo vrijeme. Ono što se može i mora napraviti jest priprema su-stava za moguću incidentu situ-aciju te definiranje barem okvir-nih planova i politika, tako da se barem grubo zna što se mora odraditi i na koji način i čime. Nužno je ugrađivanje poznatih i preporučenih postupaka u sva-kodnevno održavanje sustava i to u onoj mjeri u kojoj nagla pro-mjena načina funkcioniranja ne će ugroziti sam sustav. Ključno

je za razumijevanje da je riječ o tome što uraditi KAD se inci-dent dogodi, a ne AKO se sigur-nosni incident dogodi, jer će se on svakako dogoditi.

Na nacionalnoj se razini takvo stanje može promatrati kao kri-za, ali i kao prilika za uvođenje novih znanja i tehnologija. Ako se uspije postići značajno sred-njoročno pojačanje sigurnosti IT-ova sustava, postiže se stra-teška prednost u odnosu na kon-kurentske zemlje i to ne samo u susjedstvu. Dobar je znak u tome smjeru pojava specijali-stičkih IT-ovih sigurnosno ori-jentiranih predmeta i smjerova u visokoškolskome obrazovanju. S druge strane neprimjerena je zastupljenost računalne i infor-matičke sigurnosti u osnovnome i srednjoškolskome obrazovanju nešto nad čim se treba i te kako zabrinuti.

U svakome nas slučaju na po-dručju sigurnosti informacijskih sustava očekuje dosta dramatič-na bliska budućnost. S obzirom na stanje pripremljenosti i ras-položive resurse bit će žrtava, a jedino što je dobro jest da to mo-žemo promatrati kao dio evolu-cijskoga procesa koji će dovesti do poboljšanja ukupnoga sta-nja. Analogije iz povijesti mož-da upućuju na načine kako će se taj proces zbivati i s kojim, mož-da neočekivanim ishodima.

Damir Delija

Autor Damir Delija trenutač-no radi kao savjetnik na primje-ni EnCase Enterprise i srodnih alata računalne forenzike. Dok-torirao je računalstvo na FER-u u Zagrebu 1998. iz nadzora i upravljanja računalnih mreža i sustava. Područjem sigurnosti i administracije računalnih mreža i sustava bavi se od 1990.

••• Sustavni osviješteni pristup svodi opasnost na najnižu mjeru i nadzire ju u stvarnome vremenu

50 InfoTrend 179/4-5/2010

Mogući scenarij: Pred-sjednik uprave Banke toga je poslijepodneva

primijetio da slanje i primanje jednostavne elektroničke pošte traje neuobičajeno dugo i da se gubi veza s mail serverom. Po-kušava nazvati direktora infor-matike, ali na ekranu njegovo-ga IP telefona piše Connecting... Mobilnim telefonom ipak uspi-jeva dobiti direktora informati-ke koji mu objašnjava da nema razloga za brigu jer će problem uskoro otkloniti. Prema prvim procjenama, riječ je samo o pro-laznome opterećenju procesora glavnoga switcha koje je uzro-kovano naglim porastom pro-meta. Predsjednik uprave tra-ži da problem riješe što prije jer mu je rad otežan, a očekuje i bi-tan poziv iz inozemstva.

Direktor informatike zove svo-jega voditelja IT odjela i pita za status rješavanja problema. Vo-ditelj kaže da intenzivno rade

na tome, ali da još nisu pro-našli uzrok nagloga povećanja prometa. Usput mu pojašnjava da se isti problem ponavlja po-sljednjih nekoliko dana, da traje kraće vrijeme i prestaje sam od sebe. Na žalost, ovaj se put sta-nje nije vratilo u normalu.

Uskoro su počeli pozivi dje-latnika iz središnjice i poslov-nica Banke putem mobitela s pritužbama da telefoni ne rade, poslovna aplikacija ne funkcio-nira i da se na šalterima stvara-ju redovi nezadovoljnih korisni-ka. Sad je već postalo očito da u mreži imaju problem s nekon-troliranim prometom koji ovaj put ne će prestati sam od sebe.

Voditelj IT odjela odluču-je gasiti jedan po jedan switch i tako pronaći izvorište proble-ma. Plan je zvučao razumno, no gašenje je switcheva uzrokova-lo intenzivne STP rekalkulacije i njihovo dodatno opterećenje. Pozivi djelatnika nisu prestajali, a Služba za korisnike nije mo-

gla primati pozive korisnika jer aplikacija zvana Kontakt centar ne funkcionira.

Predsjednik uprave spušta se do ureda direktora informati-ke vidjeti što se događa. Situa-cija je postala kritična. Voditelj je IT odjela od-lučio promije-niti pristup i po-novno pali sve switcheve. Do-bra je vijest da je utvrđeno po-stojanje petlje unatoč imple-ment i ranomu STP protokolu. Odlučeno je da se problem privremeno zaobiđe i ugase sve redudantne veze. Si-tuacija se u mreži napokon nor-malizirala, ali je već bio kraj radnoga vremena. Voditelj je IT odjela s ljudima ostao cijelu noć podrobno pregledati konfigura-ciju mreže i pronaći uzrok pet-lje, no bez uspjeha. Ponovo su

vratili sve redundantne veze i problem se nije pojavio.

Sljedećega se jutra problem ponovio.

Mreža je bila zagušena ne-kontroliranim prometom i po-

slovanje je Ban-ke ponovo stalo. Po definiranoj je proceduri sazvan hitan sastanak BCM tima i di-rektor sigurnosti banke predlaže prebacivanje po-slovanja na po-moćnu lokaci-ju. Predsjednik

uprave zahtijeva pripremu izja-ve za medije i daje direktoru in-formatike rok od sat vremena da riješi problem. Šteta se već pro-cjenjivala u milijunima.

Direktor informatike odlučuje odmah angažirati vanjske struč-njake za mrežu, ali u tome tre-nutku jedan od djelatnika IT

Upravljanjekontinuitetomposlovanja

RECRO-NET sigurnosna

rješenja za financijski sektor

Zašto problemi nastaju, kako ih izbjeći ili otkloniti reći će Vam RECRO-NET stručnjaci, nositelji najpriznatijih ICT certifikata.

Sigurnost informatičkih sustava

••• U slučaju pojavljivanja nekih nepravilnosti u poslovnoj mreži potrebno ih je što prije otkriti i utvrditi uzroke

179/4-5/2010 InfoTrend 51

••• Rezultati procjene sigurnosti i penetracijskoga ispitivanja podrobno opisuju pronađene ranjivosti i razinu rizika te daju preporuke za poboljšanja sustava

odjela javlja da mreža i sve apli-kacije funkcioniraju normalno. Drugi djelatnik IT odjela javlja da je u jednome od ureda prona-šao mali, jeftini switch koji je je-dan od djelatnika banke posljed-njih nekoliko dana povremeno priključivao u mrežu zbog ne-dostatka utičnica kako bi mogao priključiti dodatno računalo.

Problem je naravno ukazao na propuste duž cijele vertika-le sigurnosnoga sustava.

Od same činjenice da djelat-nicima nije jasno iskomunicira-na sigurnosna politika Banke pa sve do toga da na switche-vima u mreži nisu bili uklju-čeni odgovara-jući sigurnosni m e h a n i z m i . Banka se štiti-la samo izva-na, a iznutra je bila vrlo ranji-va. Naoko be-

zazlen potez izazvao je raspad cjelokupnoga poslovanja.

Zašto takvi problemi uopće nastaju i kako ih otkloniti te na koji način izbjeći takve situaci-je reći će Vam RECRO-NETovi stručnjaci s najpriznatijim ICT certifikatima.

Upravljanje kontinuitetom poslovanja

Upravljanje kon-tinuitetom poslo-vanja (Business Continuity Mana-gement) zapravo je usluga planira-nja i izradbe po-drobnih procedu-ra za postupanje u slučaju nastanka

rizičnih događaja, nadomjesnih postupaka u slučaju nemoguć-nosti zbivanja poslovnih proce-sa na uobičajen način i procedu-ra za povrat u normalno stanje nakon prestanka utjecaja rizič-noga događaja. Cilj je planira-nja jasno definirati moguće ri-zične događaje i mehanizme za minimaliziranje njihova utjeca-ja, osigurati neprekidnost kritič-nih poslovnih procesa i moguće gubitke svesti na prihvatljivu ra-zinu.

Upravljanje kontinuitetom po-slovanja sukladno BS25999 standardu obuhvaća:

Analizu utjecaja rizičnih do-gađaja na poslovanje (BIA, Business Impact Analysis) Procjenu rizika (RA, Risk Assessment)

Plan upravljanja kontinuite-tom poslovanja (BCP, Business Continuity Plan) Plan tehnološkoga oporav-ka (DRP, Disaster Recovery Plan) Upravljanje kontinuitetom

poslovanja jedan je od zahtje-va koje, sukladno Basel II pre-porukama, postavlja i HNB. RECRO-NET, u strateškome partnerstvu s uglednom savjeto-davnom tvrtkom KPMG, pruža klijentima usluge implementa-cije BCM procesa te integraciju tehničkih rješenja za Upravlja-nje kontinuitetom poslovanja.

Sigurnosni pregled cjelokupnoga ICT sustava i penetracijsko testiranje

Tehnička je procjena sigur-nosti, sukladno zahtjevu HNB i PCI, usluga sustavne provjere dizajna sigurnosti, mjera zaštite kao i konfiguracija komponen-ti informacijskoga sustava. Cilj je procijeniti u kojoj je mjeri si-gurnost informacijskoga sustava

Prepustite se s povjerenjem u ruke stručnjaka!RECRO-NET tim stekao je najcjenjenije certifikate na području informacij-ske sigurnosti: CISA (Certified Information Systems Auditor), CISSP (Certifi-ed Information Systems Security Professional), CISM (Certified Information Security Manager), ISO27001LA -ISO 27001 lead auditor, CCIE (Cisco Certifi-ed Internetwork Expert) –Security.

52 InfoTrend 179/4-5/2010

korisnika usklađena s međuna-rodnim preporukama i politika-ma sigurnosti korisnika. Pentra-cijski je test usluga simuliranoga napada na informacijski sustav korisnika koristeći iste metode napada koje bi koristili mogući napadači. Cilj je penetracijskoga testa izmjeriti razinu otpornosti informacijskoga sustava na na-pad, stvarnu djelotvornost mjera zaštite i utvrditi ranjivosti koje je moguće slučajno aktivirati ili namjerno iskoristiti.

Rezultati su procjene sigurno-sti i penetracijskoga testiranja dokumenti koji podrobno opisu-

ju pronađene ranjivosti i razinu rizika te daju preporuke za po-boljšanja sustava.

Usklađivanje s ISO stan-dardima (ISO 27001)

GAP analiza usluga je anali-ze raskoraka između postojeće-ga stanja sigurnosti informacij-skoga sustava i željenoga stanja, usklađenoga sa zahtjevima me-đunarodne norme ISO27001. Cilj je GAP analize sustavno procijeniti trenutačnu razinu si-gurnosti informacijskoga susta-va i u kojim je područjima po-trebno napraviti poboljšanja i to koristiti kao osnovicu za određi-vanje prioriteta i potrebnih re-sursa. Rezultat GAP analize jest dokument koji sadržava zahtje-ve norme ISO27001, opisuje tre-nutačno stanje pregledanoga in-formacijskoga sustava, definira razinu usklađenosti i daje smjer-nice za poboljšanje.

Centralizirani sustav za analizu sistemskih poruka

U cilju djelotvornoga nadzo-ra korištenja informacijskoga sustava na pojedinim je kom-ponentama sustava (aplikacije, baze podataka, operacijski su-stavi, mrežna oprema) uključe-no generiranje sistemskih po-ruka. Iste je, sukladno zahtjevu HNB-a i PCI-a, potrebno nepre-kidno analizirati i trajno pohra-niti. Kako je riječ o velikoj ko-ličini podataka, bez sustava za centralizirano prikupljanje i ko-relaciju sistemskih poruka vrlo je teško utvrditi što se u određe-nome trenutku dogodilo i tko je odgovoran za nastali problem.

Praćenje funkcioniranja poslovnih aplikacija i kvalitete usluge iz perspektive korisnika

End-user-experience (EUE) monitoring sustav podrazumije-va praćenje funkcioniranja po-slovnih aplikacija iz perspektive krajnjega korisnika kao jedino-ga bitnoga mjerila s obzirom na to da zadovoljstvo krajnjega ko-risnika ima ključni utjecaj na re-zultat poslovanja. Sustav aktivno

prati funkcio-niranje mreže i aplikacijâ te daje uvid u per-cipiranu kvali-tetu usluge od strane pojedi-noga korisnika, jasno identifici-rajući korisnike zahvaćene degradacijom perfor-mansi kritičnih aplikacija i pri-kazujući trendove degradacije. Na taj je način moguće jasno de-finirati utjecaj problema na po-slovanje te označiti prioritete u rješavanju problema. Sustav je u tome smislu djelotvorna opera-tivna poveznica između IT i po-slovnoga segmenta financijskih tvrtki. Rezultat je implementa-cije toga rješenja brzo i djelo-tvorno otkrivanje i izolacija pro-blema u sustavu, čime se otvara mogućnost rješavanja problema prije negoli ga korisnik uopće osjeti, čime se u konačnici spr-ječava gubitak kredibiliteta od strane korisnika i mogući gubi-tak prihoda.

Forenzična analiza mrežnoga prometa

Suvremeno je mrežno okru-ženje iznimno dinamično s če-stim promjenama. Sigurnosna se politika u praksi tipično im-plementira kreiranjem pravila na firewall sustavima i Access Control Listama. Time se kon-

trola provodi na perimetrima i na takav se način ne obuhvaća ukupan mrežni promet. U takvim okolno-stima djelotvorno kontroliranje pri-stupa mrežnim resursima i su-

kladnosti tijekova prometa unu-tar poslovne mreže s internom sigurnosnom politikom i/ili vanjskim regulatornim zahtje-vima postaju pravi izazov. Po-droban uvid u ukupne promet-ne tijekove također je jedan od osnovnih preduvjeta optimalne uporabe mrežnih resursa. Takav uvid treba pružati informaciju tko komunicira, što komunici-ra i s kim komunicira. U slučaju pojavljivanja nekih nepravilno-sti u poslovnoj mreži potrebno ih je što prije otkriti i utvrditi uzroke kako povećavanjem pro-blema ne bi došlo do ispada po-jedinih mrežnih segmenata, od-nosno da ne bi funkcionalnost ukupne poslovne mreže bila do-vedena u pitanje.

Izreka ‘’Vrijeme je novac’’ potpuno je primjerena za tra-ding dio financijskoga sektora. Nadzor i planiranje mrežnih re-sursa zasnovan na 15-minutnim agregiranim podatcima nije pri-mjeren za trading aplikacije. Djelotvoran trading zahtijeva i praćenje specifičnih parameta-

••• Kvalitetna i pouzdana ICT infrastruktura ključni je preduvjet funkcioniranja poslovnih sustava financijskih tvrtki

Korisnici o nama:“RECRO-NET je naš dugogodišnji, pouzdani poslovni partner. Svojom fi-lozofijom koja u ishodište svih aktivnosti postavlja razumijevanje poslov-nih potreba korisnika RECRO-NET je aktivno uključen već u fazama promi-šljanja i predlaganja rješenja koja bi optimizirala i unaprijedila poslovanje Jadranskoga osiguranja. Takav poslovni odnos daje rezultate koji su često iznad sfere čisto ekonomskih kriterija i kao takav za nas ima neprocjenjivu vrijednost.“Danijel Bara, direktor Sektora informatike Jadranskoga osiguranja

“During long-term collaboration, we found RECRO-NET as our partner that supports OTP bank business needs and actively takes part in creating solu-tions and services which enhance our business activities. Security and reli-ability are key characteristics of our information system and RECRO-NET’s service is indeed in accordance with that approach. Thus, business relation-ship that we have with RECRO-NET is inestimable for us.“ Balazs Bekeffy, Member of the Management Board OTP banka Hrvatska d.d.O RECRO-NETu

RECRO-NET je vodeća hrvatska sistem integratorska tvrtka sposobna osmisliti, realizirati i održavati suvremena rješenja na području informacijsko-komuni-kacijskih tehnologija kao odgovor na poslovne potrebe korisnika.Razumijevanje potreba korisnikâ i visoka specijaliziranost za usluge konzaltinga, razvoja i projektiranja, implementacije, nadzora, održavanja i optimizacije ukupnih korisničkih ICT sustava osnovne su kvalitete RECRO-NETa. Tijekom svih faza životnoga ciklusa definiranih rješenja vodi se posebna briga o djelotvornoj integraciji u postojeće korisničko okruženje u cilju očuvanja već ostvarenih ulaganja i smanjivanja ukupnih operativnih troškova.RECRO-NET zasniva svoju ponudu na strateškome partnerstvu sa svjetskim proizvođačima ICT opreme. Tvrtka je stekla najviše partnerske statuse: Cisco Gold Certified Partner od 2004.; Cisco Learning Partner od 2005.; Microsoft Gold Certified Partner od 2006.; HP Gold Preferred Business Partner od 2008.Tvrtka RECRO-NET nastala je 2001. izdvojivši se kao samostalna tvrtka iz tvrtke RECRO d.d. Danas RECRO-NET u Zagrebu ima 90 zaposlenih te se pozicionirao kao jedan od vodećih sistem integratora u Hrvatskoj. RECRO-NET je razvio i svoju regionalnu prisutnost. U Bosni i Hercegovini posluje tvrtka RECRO-NET Sarajevo d.o.o, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima RECRO-NET Middle East a u Srbiji RECRO-NET Beograd.

Sigurnost informatičkih sustavaPr

ipre

mlje

no u

sura

dnji

s tvr

tkom

179/4-5/2010 InfoTrend 5�

ra poput Financial Informati-on eXhange, Multicast market feeds, TibCo visibility i drugih.

PKI: sigurna identifika-cija, digitalni potpis i enkripcija podataka

Infrastruktura javnoga klju-ča (Public Key Infrastructure, PKI) uporabom kriptografije omogućava pouzdanu provjeru identiteta (zahtjev HNB i PCI), digitalni potpis, neporecivost digitalnih transakcija i sigur-nu razmjenu podataka na nesi-gurnim mrežama kao što je In-ternet. Implementacijom PKI-a povećava se sigurnost informa-cijskoga sustava i smanjuju troš-kovi uvođenjem poslovanja pu-tem Interneta. Većina gotovih aplikacija, kao što su mail pro-grami, web-serveri i pregledni-ci, MS Office paket, MS AD, bežične mreže te VPN mreže, već sada omogućava upotrebu PKI sustava i pametnih karti-ca za pohranu digitalnih certi-fikata.

Pouzdana ICT infrastruktura

Kvalitetna i pouzdana ICT in-frastruktura ključni je predu-vjet funkcioniranja poslovnih sustava financijskih tvrtki. Vir-tualizacija značajno povećava iskoristivost kapaciteta fizičkih resursa i aplikacijâ unutar orga-nizacije, konsolidira infrastruk-turu te posljedično smanjuje troškove. Mogućnost instalaci-je više virtualnih servera na je-dan fizički server povećava nje-govu iskoristivost s prosječnih 5–8% na 60–80%, pojednostav-njuje administraciju te pruža mogućnost razdvajanja produk-cijskih aplikacija na više virtu-alnih sustava čime sprječavamo njihovo međusobno interferira-nje. Osiguranje dostupnosti i in-tegriteta poslovnih informacija pohranom sigurnosnih kopija na različite medije osnovni je zada-tak svakoga sustava za sigurno-snu pohranu. U svrhu povećanja pouzdanosti IT sustava te zaštite podataka od neželjenoga brisa-nja, gubitka ili oštećenja, nužno je implementirati sustav za za-

štitu pohrane podataka koji pe-riodično pohranjuje sigurnosnu kopiju podataka na odgovara-juće medije. Središnje arhivira-nje e-mail kolaboracije i datote-ka s datotečnih servera postavlja se kao jedna od najbitnijih funk-cija suvremenih informacijskih sustava. Potrebu za takvim su-stavom generira i ovlašteno tije-lo koje uvjetuje da se sva e-mail korespondencija mora pohrani-ti i čuvati određeno zakonski re-gulirano vrijeme.

Sigurnosni mehanizmi na mrežnoj razini

Problemi u funkcioniranju po-slovnih aplikacija vrlo često na-staju upravo na mrežnoj razini. IT osoblje se primarno usredoto-čuje na zaštitu viših razina svojih informacijskih sustava zanema-rujući pritom osnovne meha-nizme mrežne sigurnosti čime se značajno narušava sigurnost ukupnoga poslovnoga sustava. Mrežna oprema, osim osnovne funkcionalnosti prijenosa po-dataka, posjeduje i brojne si-gurnosne mehanizme koji, kada su pravilno primijenjeni, mogu značajno podići sigurnosnu ra-zinu ukupnoga informacijskoga sustava.

Nadzor računalnih sesija

Kako bi se sukladno zahtje-vu HNB-a osigurao nadzor ak-tivnosti vanjskih partnera ko-jima je prepušten dio poslova i IT osoblja s posebnim ovlasti-ma, potrebno je snimati njiho-ve računalne sesije na informa-cijskome sustavu tvrtke. Cilj je nadzora dvojak; otkriti pogr-ješke i neovlaštene aktivnosti te djelovati psihološki preventivno na njihovome sprječavanju. Sni-mljene sesije sadržavaju i meta-podatke na osnovi kojih se može raditi brzo pretraživanje te iz-vješćivanje prilagođeno potre-bama korisnika.

www.recro-net.hr

Osvrt

Čini se kako se “dobri developerski duh” pokazao u najboljem svje-tlu. Ono što nas je posebno obradovalo na ovoj konferenciji jest to

da je unatoč krizi dvorana bila prepuna, tražio se stolac više. Očito je da Internet kao mreža i kao način života i poslovanja sve dublje ula-zi i u sve društvene pore i u Lijepoj Našoj. Čini se kako nam pamet-nih mozgova ne nedostaje, što je pokazala i Web::Strategija 07, koja je tradicionalno održana u zagrebačkome Hypo EXPO XXI centru. Internet svakodnevno utječe na naše živote, na ekonomiju, društvene odnose. Ovaj se put konferencija usredotočila na onaj poduzetničko-programerski dio koji upravo kreira sve ono što se nalazi na Internetu. Razvoj Interneta i njegov utjecaj na društvo u posljednjih nekoliko go-dina uzrokovao je neke od glavnih društvenih i ekonomskih promjena i time otvorio nove poslovne mogućnosti. Na konferenciji su o svojim iskustvima u razvoju weba govorili Saša Šarunić, Mladen Vukmir, Gordan Orlić, Tomislav Bilić, Vlatko Ko-šturjak, Tomislav Tipurić, Ratko Mutavdžić, Hrvoje Hudoletnjak, Alan Pavičić, Željko Filipin, Stjepan Zlodi, Igor Vuksanović, Miro-slav Varga te drugi sudionici panelne rasprave. Dodjeljene su zlatne nagrade Web::Strategije u sklopu regionalne konferencije o web deve-lopmentu pod nazivom “Web::Strategija 7 – Dobri developerski duh”. Zlatna je nagrada dodijeljena u dvjema kategorijama. Prva je katego-rija Web upotrebljivost 2010, a druga Web inovativnost 2010. U kate-goriji upotrebljivosti dobitnici nagrade su iDEA studio, Globaldizajn, web.burza i WEB marketing/POSLuH. U kategoriji Web inovativnost nagrađene su tvrtke Omnisdata i Listopad Web Studio.

Web::Strategija 07

54 InfoTrend 179/4-5/2010

Vijesti

Printec Grupa srebrni sponzor Printec Grupa objavljuje da je kao srebrni sponzor prisutna na IDC CEMA IT Security Roadshow koji se u razdoblju od 9.ožujka do 13. svibnja održava u Bukureštu, Ateni, Sofiji i Zagrebu. Tema ovogodišnjeg, osmog po redu, Roadshowa je “Battling Sophisticated Threats: Security Strategies for the Resilient Enterprise”, a održava se u 25 većih gradova Centralne Europe, Bliskog Istoka i Afrike. Ove godine naglasak je na holističkom pristupu IT sigurnosti, predstavljajući ju ne kao dodatni trošak već neophodno ulaganje u poslovanje. Printec Grupa sponzorira konferenciju u nekoliko gradova: Bukurešt 09.ožujka, Atena 23.ožujka, Sofia 24.ožujka i Zagreb 13.svibnja. Kao srebrni pokrovitelj Printec poziva sudionike konferencije da nas posjete na štandu, upoznaju se sa našim stručnjacima te vide kojim proizvodima i uslugama mi možemo pomoći modernim organizacijama u borbi sa ključnim izazovima u području IT sigurnosti. Sudionici će također imati priliku poslušati našu prezentaciju na temu “Data Leakage Prevention (DLP) – Before and After Firing up a DLP Solution” koju će držati Grigorios Dimitropoulos, MSc Infosec, CISSP, Group Solutions Manager, Information Security Services.Ovaj prepoznatljiv događaj prvenstveno je namijenjen donosiocima odluka, top menadžerima i IT stručnjacima iz Bankarskih i Financijskih institucija, Transporta, Organizacija koje se bave energetikom i komunalnim uslugama, Putničih i prijevozničkih agencija, Telekomuni-kacija i Medija, Vladinih udruga i Javne Administracije. Konferencija će okupiti internacionalne stručnjake koji će raspravljati o temama poput utjecaja globalnih ekonomskih promjena na ulaganja u IT sigurnost, Upravljanje, Rizici i Usklađenost kao i nadolazeći trendovi, kritične potrebe i izazovi u IT Sigurnosti, sve to uz brojne stvarne primjere i stručne savjete o pametnim ulaganjima u sigurnost te stategije za obranu.

Cilj zagrebačke tvrtke INsig2 je osmišljavanje i imple-

mentacija sofisticiranih rješe-nja integrirane korporativne sigurnosti, i po tome je da-nas vodeća tvrtka na tome području u Hrvatskoj, a svoje znanje i iskustvo širi i na ostale zemlje u regiji, gdje također sudje-luje na projektima izrad-be i implementacije sustava integrirane sigurnosti. Sigur-nost je poslovanja imperativ, a pristup je sigurnosti vezan uz kori-štenje i implementaciju suvremenih informacijskih tehnologija na osnovi prepoznatih rizika.

Za područje računalne forenzike glavni je partner Insig2 tvrt-ka Guidance Software, koja je osnovana 1997. s ciljem razvoja rješenja koja traže, identificiraju, obnavljaju i isporučuju digi-talne informacije koristeći napredne računalne forenzičke me-tode. Proizvodi i rješenja tvrtke Guidance Software omogu-ćavaju integraciju s drugim sigurnosnim tehnologijama, kao što je Hbgarry i Bit9. Među više od 20 tisuća klijenata tvrt-ke Guidance Software, nalaze se korporacije, vlade i istražne agencije. Osim toga Guidance za implementaciju svojih susta-va godišnje izobrazi više od tri i pol tisuće IT-ovih stručnjaka. Porodica EnCase platformi jest rješenje koje je promijenilo na-čin na koji se provode istrage sigurnosnih incidenata u računal-nim sustavima.

Na osnovi je toga rješenja tvrtka Gartner svrstala Guidance Software među tri vodeće svjetske IT-ove tvrtke u svojem iz-vješću. EnCase se danas koristi kao napredan sigurnosni alat koji računalne sustave tvrtki i organizacija, poput Rolls-Roycea i NATO-a, štiti od upada i nedopuštenih radnji. Implementa-cijom EnCase rješenja i sustavima tvrtke Guidance Softwa-re koristi se 90 posto svih američkih istražitelja te niz vladi-nih i vojnih ustanova. Bez obzira na ulaganja u sigurnost, ne znači da će informacijski sustav biti potpuno siguran. INsig2, međutim, tu opasnosti svodi na najnižu moguću razinu uvode-ći sustave preventivne računal-ne forenzike i savjetujući o nji-hovoj primjeni.

Računalna forenzika

Google Maps Hrvatska

Na novoj Google domeni maps.google.hr od danas su dostupne detaljne karte Hrvatske - Google Maps Hrvatska - kojima lokalni korisnici i tvrtke mogu pristupati putem bilo koje internet tražilice. Riječ je o detaljnim kartama Hrvatske koji su od sada osim na internetu dostupne na hrvatskom jeziku i na mobilnim telefonima koji imaju mogućnost pristupa internetu. Ta nova usluga omogućuje korisnicima Google Mapsa pretraživanje online karata, lokacija tvrtki, kreiranje vlastitih karata i provjeravanje lokacija, dok su u pokretu. To znači da su informacije o ulicama, adresama, lokalnim tvrtkama i uslugama sada dostupne i putem mobilnog telefona. Ističući da je Hrvatska turistička destinacija, iz Googleovog ureda u Zurichu napominju i kako vjeruju da će korištenje tih karata brojnim turistima iz europskih zemalja olakšati i pojednostaviti planiranje odmora i snalaženje u Hrvatskoj.

179/4-5/2010 InfoTrend 55

Brojnim su predavanjima i interaktivnim panelnim raspravama predstavljeni

potencijali CRM-a, gdje je ista-knuto da samo usmjerenim i su-stavnim pristupom prema ko-risniku organizacije mogu ne samo premostiti otežane gos-podarske prilike nego i postići znatnu konkurentsku prednost na tržištu, a samim time i ostva-riti povećanje profita. Uvodni je govor održala Carmen Maje-tić Pavić, direktorica tvrtke Ta-goras i programski menadžer Konferencije koja je istaknu-la da svako uvođenje CRM-a započinje s vizijom i strategi-

U organizaciji Infoarena Grupe 28. travnja održana je 7. regionalna konferencija „CRM Arena 2010.- Konferencija o upravljanju odnosima s korisnicima“ koja je u zagrebačkome hotelu Westin okupila brojne stručnjake iz zemlje i regije...

7. SEE CRM Arena

Osvrt

Tomislav Gavazzi, direktor Infoarena GrupeIsplati se ulagati u CRMInfoTrend: Gospodine Gavazzi, kakvi su Vaši doj-movi nakon održavanja 7. SEE CRM Arene – „Konfe-rencije o upravljanju odnosima s korisnicima“ te je li konferencija ispunila Vaša očekivanja?Tomislav Gavazzi: Odgovorit ću u duhu Konferencije i teme koju smo željeli prenijeti našim korisnicima. Nai-me, timu Infoarena Grupe i meni osobno bitno je kakve su dojmove naši korisnici i partneri stekli te je li ovogo-dišnja Konferencija ispunila njihova očekivanja. Pre-ma prvim informacijama koje smo dobili od sudioni-ka i partnera mogu kazati da smo postigli uspjeh baš na tome području jer smo kvalitetnim predavanjima i brojnim primjerima iz prakse pomogli sudionicima do-biti nova saznanja koja im mogu pomoći u njihovome daljnjem radu. Posebno me veseli činjenica da smo, uz prijenos novih informacija i trendova iz područja upravljanja odnosi-ma s korisnicima, pomogli našim sudionicima i partne-rima obnoviti stara i stvarati nova poznanstva koja im mogu pomoći u ostvarenju novih prosperitetnih po-slovnih prilika. U ime tima Infoarena Grupe želim zahva-

jom te da je nužno provesti or-ganizacijsku preobrazbu kroz „change management“ - uvo-deći kulturu usmjerenosti pre-ma korisnicima. Tijekom Kon-ferencije raspravljalo se zašto je propalo preko 70% ulaganja u CRM te koje su preprjeke uvo-đenju CRM-a u tvrtke. Tomi-slav Čorak, direktor A. T. Kear-neyja, istaknuo je da se vjera u CRM vraća, što govori i činje-nica da potrošnja u CRM-u raste 12% godišnje, što je opet dobar pokazatelj da tvrtke prepozna-ju vrijednosti koje im generi-ra ulaganje u CRM. Pozitivnim su primjerima iz prakse, poput

Plive, Lantea Grupe i Iskona, predstavljeni slučajevi uspjelo-ga uvođenja CRM-ove filozofi-je unutar organizacije.

Tijekom Konferencije inten-zivno se raspravljalo o komu-nikacijskome pristupu prema korisnicima i to posebno u se-gmentu digitalnoga marketinga i društvenih mreža. Alen Goj-četa iz IBM-a Hrvatska ista-knuo je da su društvene mreže, kao i općenito Web 2.0 tehnolo-

gije, udahnule nov život CRM-u kakav do sada poznajemo te da se u tome dijelu kriju neslućene mogućnosti koje omogućuju in-teraktivnost i obostranu uklju-čenost korisnika i organizacija u procesu izgradnje i održavanja međusobnoga odnosa. O utje-caju CRM-a na djelotvornost u komunikaciji govorio je i Kre-šo Čuljak iz Grafik.net-a koji je predstavio mogućnosti koje se kriju u ciljanoj komunikaciji prema korisnicima.

CRM ne samo da omogućava tvrtkama prilagodljivost, sniža-vanje troškova, smanjivanje ad-ministracije ili, primjerice, dje-lotvornu komunikaciju nego ostavlja i prostor za inovacije, kreiranje novih izvora prihoda te razvoj jedinstvenoga pristupa korisnicima koji je nužan za op-stanak na tržištu.

7. regionalna CRM konferen-cija završena je tradicionalnim VIP panelom tijekom kojega je zaključeno da je svako uvođenje CRM-ove inicijative specifično i ovisi o industriji te da nije spor-na potreba za uvođenjem i razvi-janjem CRM-a. Za uspjelo uvo-đenje CRM-ove filozofije nužno je da se razvije svijest unutar or-ganizacije o mogućnostima koje CRM donosi za cijelu organiza-ciju te je bitno premostiti počet-ni strah od promjene.

liti našim korisnicima i brojnim stručnjacima iz područ-ja upravljanja odnosima s korisnicima koji su sa svojim konstruktivnim prijedlozima bili sukreatorima ovogo-dišnjega nadahnutoga druženja. Koristim ovu prigo-du pozvati sve zainteresirane za područje CRM-a da na-stave druženje putem Infoarena CRM Communitya na LinkedInu. Glavni je cilj postojanja naše društvene za-jednice na LinkedInu njegovanje održivoga interaktiv-noga okruženja koje može našim korisnicima pomoći u njihovome svakodnevnome radu.

Koji je bio osnovni cilj ove konferencije?Cilj je ovogodišnje Konferencije bio osvijestiti isplati-vost ulaganja u CRM. Program je bio koncipiran na na-čin da prenese našim korisnicima prednosti koje im omogućava CRM, odnosno kako da kreiraju nužnu kon-kurentsku prednost na tržištu uz pomoć svojih korisni-ka. Nadalje, bilo nam je bitno tvrtkama pružiti dodatne obavijesti kako izbjeći prepreke s kojima se mogu su-sreti pri uvođenju te značajne poslovne filozofije u svo-je poslovanje.

5� InfoTrend 179/4-5/2010

Od Zdravka Bendekovi-ća rastali smo se u lje-to 2009., a od Borislava

Juzbašića u travnju 1990., da-kle prije punih dvaju desetljeća. Po godini su rođenja bili blizu – Borislav Juzbašić bio je 4 godi-ne mlađi te su u najvećem dijelu svojega života djelovali paralel-no, ali svaki na svoj način - Ben-deković u industriji, a Juzbašić na tadašnjem Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Borislav Juzbašić, rođen u Osi-jeku 20.11.1923., potjecao je iz ugledne građanske obitelji. Osnovnu školu i gimnaziju po-hađao je u Osijeku od 1930. do 1942., da bi se potom upisao na Tehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odjel za elektroteh-niku, smjer Slaba struja. Diplo-

Sigurnost informatičkih sustava

Prethodnici elektroničke revolucije – Borislav Juzbašić

mirao je 1950. i odmah se zapo-slio kao asistent na istome fakul-tetu, na tadaš-njem Zavodu za visokofrekventnu tehniku (kasnije Zavod za elektro-niku i još kasnije Zavod za elektro-niku, mikroelek-troniku, računal-ne i inteligentne sustave). Održavao je auditor-ne i laboratorijske vježbe iz po-dručja elektroničkih elemena-ta, točnije elektronskih cijevi. Predavanja je obavljao profesor Vinko Albert koji je bio i pred-stojnik Zavoda.

Za docenta Juzbašić je izabran

1961., za izvan-rednoga profesora 1971., dok je redo-vitim profesorom postao 1979. Cijeli je radni vijek pre-davao kolegije iz elektroničkih ele-menata i poluvo-dičke elektronike na dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi. U pravom je smislu defini-

rao to fundamentalno područ-je elektronike na ETF/FER-u u Zagrebu i pomogao da se defi-nira i u drugim sličnim sredi-nama. Doktorirao je 1979. s te-mom disertacije Mogućnosti povećanja efikasnosti silicijevih solarnih ćelija.

Među studentima bio je pre-poznat kao vrstan profesor koji duboko poznaje problematiku poluvodiča i poluvodičkih elek-troničkih elemenata koji ranih šezdesetih godina sve više pre-vladavaju elektronikom istisku-jući vakuumske elektronske ci-jevi iz svih područja primjene osim iz područja velikih odaši-ljača i nekih specifičnih aplika-cija (npr. dio akustičnih uređa-ja). Njegova su predavanja bila posjećena poput propovijedi vr-hunskih misionara, što je logič-no – sam je bio propovjednik i misionar poluvodičke elektroni-ke u pravome trenutku – u vre-menu u kojem se ona rađala ne samo kod nas nego i u svijetu. Studenti su mu vjerovali – nika-da nije održao predavanje pred

Na izvoruosnovnogaznanja

••• Među studentima bio je prepoznat kao vrstan profesor koji duboko poznaje problematiku poluvodiča i poluvodičkih elektroničkih elemenata

Prije nekoliko mjeseci pisali smo o Zdravku Bendekoviću, pioniru poluvodičke industrije u Hrvatskoj i u susjednim zemljama. Ono što je Zdravko Bendeković bio u industriji, Borislav Juzbašić, zvani Boco, bio je u visokoškolskome obrazovanju u Hrvatskoj

179/4-5/2010 InfoTrend 57

dvoranom koja nije bila puna, a nerijetko su studenti i stajali na predavanjima.

To je vrijeme kada su svoje fundamentalne članke objav-ljivali Ebers, Moll, Ross, Ear-ly, Sparkes, Pritchard, Beaufoy, Deal, Shockley, Bardeen, Bra-ttain, Kingston, Madigan, Esa-ki, Mead, Sze, Blatt, Gummel, Esaki, de Graaff, Slotboom, We-bster, Lanyon, Gray, Boothroyd, Middlebrook, Richman, Klaa-ssen, Pao, Sah, Meindl i ostali. Većina je tih čla-naka objavljivana u kultnome ame-ričkome časopi-su Proceedings of the IRE (ka-snije Proceedin-gs oft he IEEE), a u manjoj mje-ri u engleskome časopisu Solid State Electroni-cs. Danas je pret-plata na strane časopise uobi-čajeno lako izvodiva operacija koja zahtijeva vrlo malo vreme-na. U ono doba, šezdesetih godi-na, nije bilo privatnih deviznih računa, ustanove su imale skro-mne devizne „kvote“, pretplata je bila „malo“ dulja procedura. Nije to stvar samo procedure – u to je doba sve bilo složenije nago danas jer je stupanj ukupne ra-zvijenosti bio niži.

Kada je profesor Juzbašić osi-gurao pretplatu za Proceedings oft he IRE i Solid State Electro-nics, i kada bi ti časopisi stiza-li na Zavod, nije ih ispuštao iz ruku dok ih nije podrobno pro-učio. Oni su takoreći već sutra bili dio njegovih predavanja. Bio je to doslovce prijenos znanja iz Amerike u našu zemlju. Studen-ti su učili ne samo od profeso-ra Juzbašića nego, zahvaljujući njemu, neizravno i od najboljih američkih istraživača i profe-sora. Mi, koji smo tada bili asi-stenti profesora Juzbašića i Al-berta, čekali bismo da profesor Juzbašić prouči časopise pa bi-smo se odmah potom i mi „ba-cili“ na njih proučavajući ih od

korica do korica. Tako se stva-ralo znanje koje je s godinama sve više raslo. Danas, u popla-vi različitih časopisa i knjiga, a o Internetu da i ne govorimo, iz sve više izvora studenti dobivaju sve više informacija i sve manje osnovnoga znanja, a ono, jer je sve dostupnije, postaje sve ma-njim izazovom.

Težište je rada profesora Juz-bašića bila nastava te se je po-sebno posvetio pisanju nastav-nih tekstova iz područja prvo

elektronskih cijevi, a potom i poluvo-dičkih elemenata. Ne ćemo ovdje sve navoditi jer nam nije cilj dati po-drobnu bibliografi-ju, nego navodimo samo njegovo fun-damentalno djelo – sveučilišni udž-benik Elektronički elementi (prvo iz-

danje Tehnička knjiga, Zagreb, 1971.). Udžbenik je doživio više izdanja i dobro oslikava stanje razvoja elektroničkih elemena-ta u šezdesetim godinama. Slu-žio je niz godina studentima (i nastavnicima!) svih elektroteh-ničkih fakulteta u bivšoj Jugo-slaviji.

Udžbenik je podijeljen u tri cje-line. Prvi dio nosi naziv Fizikal-na elektronika. U tome se dije-lu daje pregled pojava u čvrstim tijelima (metali, poluvodiči), va-kuumu i u plinovima. To je pod-loga za analizu svih postojećih elektro-ničkih elemenata. Drugi dio nosi na-ziv Elektronske ci-jevi i, kao što ime kaže, bavi se opisom rada i svojstvima va-kuumskih i plinom punjenih elektronskih cijevi. Težište je na diodama i triodama koje u velikoj mje-ri determiniraju i svojstva više-rešetkastih cijevi (tetroda, mla-znih tetroda, pentoda, heksoda i heptoda). U trećem su dijelu opisani Poluvodički elementi.

Podrobno se analiziraju spoje-vi p i n poluvodiča ili pn spo-jevi i spojevi metal-poluvodič kao osnovni dio svih poluvodič-kih dioda i bipolarnih elemena-ta općenito. Potom se daje opis bipolarnih tranzistora i njihova svojstva te opis tiristora. Slije-di opis unipolarnih tranzistora i to spojnih i onih koji se zasniva-ju na strukturama metal-oksid-poluvodič. Treba istaknuti vrlo točne i precizne opise rada po-jedinih elektroničkih elemenata koji čitatelja ne ostavljaju u dvoj-bi je li nešto krivo shvatio. U us-poredbi s najboljim američkim i europskim udžbenicima toga doba ova knjiga svakako spada u „gornji dom“, što je potvrdila i njezina široka prihvaćenost na svim tadašnjim sveučilištima u okruženju.

Posebno su ga zanimale „ne-standardne“ primjene poluvo-dičke tehnike pa je proučavao solarne ćelije zasnovane na sili-ciju u vrijeme kada se ta tehno-logija tek probijala. Na toj temi je i doktorirao, a na osnovi nje-govoga opsežnoga elaborata o solarnim ćelijama KONČAR je u Splitu ranih sedamdesetih go-dina izgradio tvornicu solarnih ćelija i panela koja je radila sve do nedavno.

Ono što je kod profesora Juz-bašića bilo dojmljivo jest či-njenica da je bio sveučilišni profesor staroga kova u najpozi-tivnijem smislu tih riječi, tj. da je bio pravi gospodin kako to i

dolikuje sveučiliš-nomu profesoru, da je imao vrlo širo-ke poglede i veliku erudiciju, da je bio dobro informiran i o područjima izvan svoje struke, da je ravnopravno mogao

razgovarati o znano-sti, kulturi, umjetnosti,

politici, ali i o nogometu, ga-stronomiji (bio je Slavonac!), o vinima, da mu je bila apsolut-no strana svaka isključivost i ne-snošljivost bilo koje vrste, da je bio društven i da nije bilo te sile

koja bi ga spriječila da svakoga dana u šest sati poslije podne ne dođe na špicu, koja je u njego-vo doba bila kultno mjesto oku-pljanja zagrebačkih intelektu-alaca od studenata pa nadalje. Tomu treba „pribrojiti“ i popu-larni Kavkaz (za one koji ne zna-ju, kraći naziv za Kazališnu ka-vanu), Gradsku kavanu, Gradski podrum i tadašnju Rubin salu u tadašnjoj Esplanadi i još poneko od bitnih okupljališta tadašnjega Zagreba. Na svim je tim mjesti-ma bio zapažen i cijenjen gost, a kolege, prijatelji, poznanici i njegovi studenti rado su s njim razgovarali i često prepričava-li anegdote o njem, a kojih nije bilo malo. Spomenimo da je na špici često bio u društvu pozna-tih profesora Marija Padelina i Zlatka Smrkića, poznatoga ka-rikaturiste Ota Reisingera, ali i mlađih nastavnika s ETF-a koji su se tu redovito okupljali.

I na kraju recimo da je bio bri-ljantan predavač, izvrstan ko-zer i vrlo duhovit čovjek enci-klopedijskoga znanja. Oni koji su bili njegovi studenti uvijek će se sjećati da ih je uveo u svijet suvremene elektronike i time im omogućio da taj svijet dalje sami upoznaju, osvajaju, ali i grade.

Petar Biljanović

••• Studenti su mu vjerovali – nikada nije održao predavanje pred dvoranom koja nije bila puna, a nerijetko su studenti i stajali na predavanjima

5� InfoTrend 179/4-5/2010

ICT tržištaNovosti BiHLegalizacija

Microsoft BiH, vođen podatcima koji pokazuju da oko 80% tvrtki u BiH ima do 10 uposlenika, a da velik broj njih koristi nelicenciran softver, pokrenuo je kampanju koja ima za cilj upoznati bosansko-hercegovačke tvrtke s jednostavnim legaliza-cijskim rješenjem s kojim dobivaju ne samo izvornu licencu nego i sigurnije i pouzdanije poslovanje. Poruka je kratka i jasna: „S piratom ne ćete daleko!“ I to zbog jednostavnoga razloga što tvrtke ne samo da uporabom nelicencirana softvera posluju protuzakonito nego i svoje poslovanje izlažu nepotrebnu riziku zbog mogućnosti gubitka podataka. Tijekom dva mjeseca kampanje namjera je bila posjetiti preko 1000 tvrtki i dati preporuke i savjete za jednostavno i pristupačno legalizacijsko rješenje pod nazivom GGK (Get Genuine Kit), koje nudi legalizaciju operativnoga sustava i to kroz nabavu najnovijega operativnoga sustava Windows 7 Professional.Lejla Hadžiabdić, menadžer za antipiratske aktivnosti u Microsoftu BiH, veoma je zadovoljna prvim rezultatima koje su postignule GGK-ove patrole tijekom posjeta tvrtkama u Banjoj Luci, Bijeljini, Brčkom, Zenici, Mostaru i Sarajevu te je u objavi tih rezultata istaknula sljedeće: „Veoma smo zadovoljni zbog produktivnosti naših GGK-ovih patrola, ali i otvorenosti na koju su naišle pri posjetama preko 500 malih i srednjih preduzeća u BiH tokom prvih 20 dana kampanje. Naime, oko 250 kompanija je izrazilo interes za nabavku proizvoda koji se

Prip

rem

io: H

aris

Ham

idov

ić

nude u kampanji s ciljem obezbjeđenja uslova za produktivno i sigurno poslovanje, što je odličan pokazatelj da sve više kompanija u BiH prepoznaje prednosti koje sa sobom donosi korištenje licenciranog softvera.“ Microsoft BiH putem ove kampanje nastoji podržati i djelovanje državnih tijela protiv softverskoga piratstva i ponukati mala i srednja poduzeća na razmišljanje o nabavi licenciranoga softvera kao pouzdanoga alata za njihovo svakodnevno poslovanje. Ukratko, tvrtke koje posjeduju do deset računala, a na kojima je instalirana nepropisna licenca Windowsova operativnoga sustava, mogu putem GGK-ove ponude dobiti licence za Windows 7 Professional, kao i za prijašnje inačice toga proizvoda.

Lejla Hadžiabdić, menadžer za antipiratske aktivnosti u Microsoftu BiH

UslugeU Avaz Twist Tower-u 31.3.2010. tvrtka ANEKS d.o.o. održala je konferenciju za novinare na kojoj su predstavljene usluge IP telefonije i Interneta, a koje su od nedavno na raspolaganju korisnicima na području Sarajeva.Tvrtka ANEKS d.o.o. licencirani je operator javne fiksne telefonije, internetski servis provider, mrežni operator i sistemski integrator, u većinskome vlasništvu Telekoma Slovenije, a na bosansko-hercegovačkome tržištu je najprepoznatljivija kroz svoj proizvod blic.net. Nedavnim su otvaranjem blic.net Centra u Avaz Twist Tower-u korisnicima na ponudi dvije usluge i to IP telefonije i neograničen pristup Internetu u PRIMO paketu. „Vlastita platforma, kvalitetna oprema svjetskih renomiranih kompanija Cisco i Motora te razmjena znanja, vrhunskih tehnoloških rješenja, a svakako i podrška na relaciji Slovenija – Bosna i Hercegovina, omogućava visok kvalitet usluga uz konkurentne i prihvatljive cijene“, istaknuo je predsjednik Upravnoga odbora ANEKS d.o.o. gospodin Željko Puljić tijekom predstavljanja tvrtke i u nastavku dodao: „Danas ANEKS ima oko 100 zaposlenih sa poslovnom politikom koja podrazumijeva konstantne investicije u nove tehnologije te širenje mreže i uvođenje novih usluga, a s obzirom na to da vjerujemo da je pristup informacijama i tehnologiji komunikacijâ osnova daljega razvoja i informatičke pismenosti u Bosni i Hercegovini, smatramo da je naš zadatak obezbijediti najbolji kvalitet usluga za korisnike.“

UslugeU Avaz Twist Tower-u 31.3.2010. tvrtka ANEKS d.o.o. održala je konferenciju za novinare na kojoj su predstavljene usluge IP telefonije i Interneta, a koje su od nedavno na raspolaganju korisnicima na području Sarajeva.Tvrtka ANEKS d.o.o. licencirani je operator javne fiksne telefonije, internetski servis provider, mrežni operator i sistemski integrator, u većinskome vlasništvu Telekoma Slovenije, a na bosansko-hercegovačkome tržištu je najprepoznatljivija kroz svoj proizvod blic.net. Nedavnim su otvaranjem blic.net Centra u Avaz Twist Tower-u korisnicima na ponudi dvije usluge i to IP telefonije i neograničen pristup Internetu u PRIMO paketu. „Vlastita platforma, kvalitetna oprema svjetskih renomiranih kompanija Cisco i Motora te razmjena znanja, vrhunskih tehnoloških rješenja, a svakako i podrška na relaciji Slovenija – Bosna i Hercegovina, omogućava visok kvalitet usluga uz konkurentne i prihvatljive cijene“, istaknuo je predsjednik Upravnoga odbora ANEKS d.o.o. gospodin Željko Puljić tijekom predstavljanja tvrtke i u nastavku dodao: „Danas ANEKS ima oko 100 zaposlenih sa poslovnom politikom koja podrazumijeva konstantne investicije u nove tehnologije te širenje mreže i uvođenje novih usluga, a s obzirom na to da vjerujemo da je pristup informacijama i tehnologiji komunikacijâ osnova daljega razvoja i informatičke pismenosti u Bosni i Hercegovini, smatramo da je naš zadatak obezbijediti najbolji kvalitet usluga za korisnike.“

179/4-5/2010 InfoTrend 59

ĆirilicaRegistar nacionalnoga internetskoga domena Srbije (RNIDS) vodi akciju na predlaganju i uvođenju ćirilične internetske domene. ICANN je stvorio mogućnost da se nacionalna domena oblikuje i na nacionalnome pismu koje nije latinično. Moći će se koristiti sva pisma s UNICOD-ove tablice. Već je iznijeto nekoliko desetina prijedloga za ćiriličnu domenu, kao što su: „sr“, „srb“, „srbija“, „ić“ i dr. Zainteresirani se mogu na sajtu www.rnids.rs uključiti u predlaganje ćirilične internetske domene Srbije. e-razvoj

Ciljevi su Udruženja poticanje i koordinacija izradbe projekata koji su od interesa za razvoj informatičkoga društva u Srbiji. Udruženje će se, između ostaloga, baviti i sljedećim: sagledavanjem izvora financiranja za projektiranje, razvojem metodologijâ projektiranja, stručnim usavršavanjem, organizacijom stručnih skupova, objavljivanjem knjiga i publikacija i drugim aktivnostima u području e-razvoja. Za predsjednika Upravnoga odbora Udruženja izabran je Slobodan Krstić iz tvrtke Jugoimport-SDPR.

Ugašena .yu domenaU Srbiji je 30. ožujka u 12.00 ugašena internetska .yu domena. Izbrisane su adrese svih sajtova, DNS servera, nazivi svih servisa i svi drugi elementi Interneta s adresom .yu. Taj je događaj dugo najavljivan i komentiran u mnogum medijima, ali je ipak ostalo nešto manje od 4000 vlasnika domene .yu koji se nisu htjeli ili nisu znali prebaciti na .rs domenu. Misli se da su to bile pasivne domene. U “Muzeju istorije Jugoslavije” 30. ožujka 2010. održan je skup posvećen gašenju .yu domene. Na skupu su o uvođenju i razvoju Interneta govorili Mira Tasić, Slobodan Marković i Nikola Marković. Internetska je domena .yu nastala 1989. i primjenjivala se u SFRJ, SRJ, SCG i Srbiji. Dakle ta je domena 30. ožujka 2010. prestala postojati te je simbolično predana muzeju. Internet je počeo s nekoliko desetina akademskih korisnika da bi se danas u Srbiji oko 2,5 milijuna ljudi koristilo Internetom.

ProvjeraRepublički zavod za zdravstveno osiguranje (RZZO) od 8. travnja 2010. omogućava zaposlenim osiguranicima u

Srbiji provjeriti je li njihov poslodavac uplatio doprinose za zdravstveno osiguranje. To omogućuje “Pretraživač za uplatu doprinosa”, koji je objavljen na lokaciji www.rzzo.gov.rs. Pretraživač za uplatu doprinosa radi tako što korisnik unese broj svoje zdravstvene knjižice i osobni broj osiguranja (LBO) koji se nalazi na prvoj stranici zdravstvene knjižice. Pretraživač razvrstava poslodavce na “zelene” koji su izmirili obveze i na “crvene” koji nisu izmirili svoje obveze te “žute” za koje Porezna uprava nije dostavila podatke.

CeBIT 2010.Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza – SIEPA i Ministarstvo za telekomunikacije i informaciono društvo i ove su godine organizirali promociju IT-ovih tvrtki iz Srbije na sajmu CeBIT 2010. Andrija Bednarik, savjetnik za IKT u agenciji SIEPA, u izjavi je za Tanjug rekao da su se na nacionalnome štandu međunarodnoj stručnoj publici predstavile sljedeće tvrtke: „2D Soft“, „Ascendant Technology“, „Advant“, „Belit“, „Galeb Group“ i „PSTech. U okviru su nacionalnoga štanda domaće IT-ove tvrtke dobile mogućnost organizirati predstavljanja te predstaviti svoje proizvode i usluge. CeBIT je za tvrtke iz Srbije bio uspjeliji nego prošle godine. Sve su tvrtke bile veoma zadovoljne brojem ostvarenih kontakata i lidova na samome sajmu i vjeruju da će im to donijeti nove poslovne aranžmane u sljedećih nekoliko mjeseci.

PlaketeDruštvo za informatiku Srbije (DIS) uručilo je 7. travnja 2010. plakete za najveće rezultate u informatici. Stručni je žiri izabrao dobitnike između 20 pristupnika. Plakete DIS dobile su tvrtke Delta Sport,

SDD Information Technology Group, Belit i Saga. Plaketa DIS, za objavljen znanstveni rad iz područja informatike, dodijeljena je dr. Vladimiru Rankoviću za doktorsku disertaciju “Kompjutersko dizajniranje stentova“. Upravni je odbor Društva za informatiku Srbije odlučio i da se Plaketa DIS 2010 za dugogodišnje uspjelo angažiranje na funkcioniranju Interneta u Srbiji dodijeli Mirjani Tasić, koja je gotovo 20 godina volonterski obavljala funkciju administratora .yu domene.

PorezPočevši od 8. ožujka 2010., poduzeća mogu podnositi porezne prijave Poreznoj upravi elektronskim putem, a za početak to se može učiniti samo iz Beograda, Niša, Kragujevca, Novoga Sada i Leskovca. To je pilot projekt koji Privredna komora Srbije radi zajedno s Poreznom upravom, a već će od 1. siječnja iduće godine podnošenje poreznih prijava elektronskim putem, uz elektronski potpis, postati zakonskom obvezom. Sve je to omogućeno jer je Privredna komora Srbije (PKS) postala Certifikacijsko tijelo (CA) i počela poduzećima dodjeljivati kvalificirane elektronske certifikate. Gubitak

Neke općine, kao što su Lapovo, Leskovac i Zaječar, nisu produljile registraciju svojih internetskih domena. Pošto nije produljena registracija ni plaćena registracija u iznosu od 2.060 dinara, te su domene smatrane „napuštenima“. Poslije 1. travnja 2010. domene lapovo.rs, zajecar.rs i leskovac.rs postale su slobodne i mogle su se zakupiti. Domene su izgubile status rezerviranih domena za lokalnu samoupravu i sada su od strane trećih osoba i ponuđene na prodaju.

Dijaspora Ministar za dijasporu u Vladi Republike Srbije, Srđan Srećković, izjavio je 24. ožujka 2010. na Europskome regionalnome ekonomskome forumu (EREF) da je intelektualna dijaspora potencijal za napredak Srbije kao stabilne i suvremene europske zemlje, i dodao da su posljednjih godina u ekonomskome razvoju Srbije bitnu ulogu odigrali uspjeli pojedinci iz dijaspore koji rade ili su na čelu svjetskih poznatih tvrtki. Prema njegovim je riječima njihovom zaslugom u Srbiji otvoren velik broj tvrtki i predstavništava koji su donijeli inovativne tehnologije i postavili nove standarde poslovanja. U vremenu opće krize sve je jasnije da je ulaganje u znanje i obrazovanje, razmjenu informacija, razvoj intelektualne mreže dijaspore i povezivanje s obrazovnim i poslovnim kapacitetima u zemlji jedan od bitnih stupova napretka Srbije k željenomu položaju punopravnoga člana Europske unije, zaključio je Srećković.

ICT tržištaNovosti Srbija

Prip

rem

io: N

ikol

a M

arko

vić

POSEBNA PONUDA ZA ČITATELJE INFOtrenda:Naručite bilo koje dvije knjige iz ponude SETHA GODINA (Plava krava, Svi marketinški stručnjaci su lažljivci, Malo je in, veliko je out, Plemena) i povoljniju ćete dobiti uz popust od 50%.

Naručite putem telefona: 01 4804 023 ili e-maila: marketing@naklada-ljevak.hr

Najnoviji bestseler iz peraSetha Godina, zagovara mišljenje da se trajne i bitne promjene mogu najlakše postići u sklopu „plemena“: skupine ljudi koja dijeli uzajamnu povezanost, strast i zajedničkoga vođu. Pametni i uspjeli izumitelji pronalaze ili okupljaju pokret sastavljen od istomišljenika i uspijevaju pokrenuti i potaknuti pleme pomoću novoga proizvoda, usluge ili poruke, često putem Interneta (kao primjer može poslužiti Obamina kampanja, Facebook ili Twitter). Plemena mogu postojati unutar ili izvan korporacije, kaže Godin, i gotovo svatko može postati vođom. Većina ljudi i ne pokušava iskoristiti vlastite mogućnosti u strahu od kritike i pogrješaka. Nakon godina građenja čvrstih osnova marketinške strategije, Seth Godin ovom je knjigom stekao titulu gurua liderstva. Plemena će vam pomoći osmisliti nove poslovne strategije te otkriti vlastiti liderski potencijal kako biste se pozicionirali na način koji će vam omogućiti uspjeh u suvremenome svijetu.Pleme je skupina ljudi – velika ili mala – povezanih međusobno i sa svojim vođom, koji dijele neki zajednički cilj ili interes. Tisućama su se godina ljudi udruživali u plemena – bilo na vjerskoj, etničkoj, političkoj ili čak glazbenoj osnovi. To nam je u prirodi.Danas je Internet izbrisao zemljopisne granice te ograničenja u obliku utroška novca ili vremena. Bezbrojni blogovi i društveni networking pomažu postojećim plemenima razvijati se, a možebitnim plemenima omogućuju biti rođenima – okupljajući skupine ljudi kojima su bitni njihovi iPhonei, ili neka politička kampanja, ili nov način borbe protiv globalnoga zagrijavanja, ili

udomljavanje napuštenih pasa i mačaka...Tko će voditi sva ta plemena? Web može učiniti zadivljujuće stvari, no ne može ponuditi vodstvo. Ono ipak mora poteći od pojedinaca – ljudi poput Vas, koji gaje strast prema nečemu. Svatko tko bi želio dati vlastiti doprinos, sada ima alat nadohvat ruci. Ako vam se čini da uloga vođe nije za Vas, razmislite ponovno – vođe dolaze u najrazličitijim oblicima. Uzmite kao primjer Joela Spolskoga i njegovo međunarodno pleme opako inteligentnih softveraša. Ili Garyja Vaynerchucka, stručnjaka za vina, i njegovu odanu sljedbu. Chris Sharma vodi pleme penjača po nemoguće strmim stijenama, a Mich Mathews, iz Microsofta, pleme marketinških stručnjaka.Ako propustite ovu priliku postati vođom, riskirate pretvoriti se u pokornu ovcu – u nekoga tko se bori za očuvanje statusa quo pod svaku cijenu, ne pitajući se pritom donosi li ta poslušnost Vama (ili Vašoj tvrtki) ikakvo dobro. Današnje vrijeme nimalo ne pogoduje poslušnim ovcama.Plemena će Vas potaknuti kako biste razmislili (i to vrlo ozbiljno) o prilikama da vodite svoje kolege s posla, svoje klijente, ulagače, hobiste, čitatelje... To nije lako, ali je zasigurno lakše nego što mislite.

Seth Godin je marketinški stručnjak i autor deset

međunarodnih hitova. Knjige su mu prevedene na više od 25 jezika, a među njima su i sljedeći naslovi: Svi marke-tinški stručnjaci su lažljivci,

Plava krava, Malo je in veliko je out (kao i Plemena prevedeno na hrvatski), The Dip, Permi-

ssion Marketing, Meatball Sundae itd. Godin je osnivač i direktor tvrtke Squidoo.com (golemo i brzorastuće pleme)

i jedan od najpopularnijih svjetskih blogera.

PlEMENA

Treba pročitatiPLAVA KRAVAPostpotrošački potrošač potrošio je sve što je mogao. Ono što nam je potrebno, to imamo. Dakle potrebno nam je vrlo malo, zapravo smo previše zaposleni kako bismo gubili vrijeme istražujući ono što ste Vi napornim radom stvorili za nas. Odjel marketinga preuzima gotovo dovršen proizvod ili uslugu i troši novac kako bi ciljanu publiku upoznao s njihovim posebnim predno-stima. Taj pristup ne daje više željeni učinak. Ova knjiga govori o tome zašto biste plavu kravu morali ugraditi u sve što stvarate te zašto televizija i radio nisu više vaše tajno oružje.

SVI MARKETINŠKI SRUČNJACI SULAŽLJIVCIMoć kazivanja vjerodo-stojnih priča u sumnjičavu svijetu. Osnovni poučak marketinških stručnjaka – da opažaj pobjeđuje stvarnost – polazište je nove knjige marketinškoga gurua Setha Godina, autora kultne knjige Plava krava. Marketinški stručnjaci zapravo nisu lašci. Oni su samo pripovjedači. Uspjeli promidžbeni stručnjaci ne govore o prednostima određenoga proizvoda u odnosu na druge. Oni pripovijedaju priče. Priče kojima potrošači žele povjerovati. Ovo je nezamjenjiva, snažna knjiga, osobito za one koji žele stvarati ono što ljudi doista žele (umjesto robe koja ima je tek puka potreba).

MALO JE IN, VELIKO JE OUT... i još 195 različitih zasebnih improvizacija, bombastični govora i izvanrednih poslovnih ideja. Kao jedan od

najutjecajnijih poslovnih mislilaca današnjice, Godin pomaže vojsci obožavatelja ostati usredotočenima, povezanima i nezadovoljnima uobičajenim stanjem, to jest onim što je obično i dosadno. Njegove su knjige, postovi na blogu, članci u časopisima i govori nadahnuli bezbrojne poduzetnike, marketinške struč-njake, izumitelje i menadžere diljem svijeta. U uvodu Godin piše: “Jamčim Vam da ćete ovdje pronaći neke ideje koje ne će funkcionirati za vas, no siguran sam da ste dovoljno pametni da prepoznate stvari koje ste oduvijek željeli napraviti, a zakopane su duboko u nekima od ovih improvizacija”. Najeksplozivnije, virusne, izvorne i nadahnjujuće poslovne ideje za ljude koji se ne žele pomiriti s prosječnošću!

179/4-5/2010 InfoTrend �1

Suočena s globalnim kon-kurentima, a u cilju uspjela natjecanja u novim uvjeti-

ma, poduzeća moraju neprekid-no poboljšavati poslovanje u smislu kvalitete, troškova, ispo-ruke, sigurnosti i motiviranosti te obavljati poslovne zadatke bo-lje, brže i uz niže troškove.

Okvir za implementaciju 20 ključeva

Suvremena poduzeća nastoje stvoriti preduvjete za osvajanje novih tržišta i povećanje plasma-na vlastitih proizvoda i usluga. U želji za poboljšanjem konkuren-tnosti na lokalnome i svjetsko-me tržištu, kao i dosezanjem ra-zina uspjelosti vodećih svjetskih tvrtki, odabiru se različiti meto-dološki pristupi. Usprkos broj-nim naporima, održiv se uspjeh rijetko postiže. Često je razlog tomu nerazumijevanje činjenice da uspjele tvrtke slijede složen, cjelovit pristup usmjeren k uspo-stavljanju unutarnje kulture ne-prekidnih poboljšanja te da pot-puno integriraju svoje inicijative za unaprjeđenja.

Primjeren je odabir metodolo-gija 20 ključeva, sveobuhvatan i pragmatičan sustav usmjeren na

BirotrendBirotrend

20 ključeva

Poseban prilog InfotrendaPoseban prilog Infotrenda

neprekidna poboljšanja poslov-nih rezultata poduzeća. Sustav je zamišljen kao skup alata čijim se sinergijskim djelovanjem ostva-ruje napredak u dvadeset poslov-nih područja. Metodologiju je razvio japanski autor Iwao Ko-bayashi zasnivajući ju na Toyo-tinome proizvodnome sustavu. Zbog širine područja, kao i sve-obuhvatnosti tema koje pokri-va, uočljiva je bliskost elemenata metodologije s brojnim drugim inicijativama usmjerenima na unaprjeđenje poslovanja, poput Kaizena, Lean pristupa, Balan-ced Scorecard sustava, TQM su-stava itd.

Osnovna je ideja poboljšati pro-izvode i usluge, ubrzati njihovu isporuku i sniziti cijene, uključu-jući u aktivnosti unaprjeđenja sve zaposlenike. Stoga se kao prepo-znatljivo obilježje takva pristupa prihvaća moto „Kako poslovati brže, bolje i jeftinije, uz motivi-rane zaposlenike“.

Među ciljevima primjene me-todologije potrebno je istaknuti sljedeće:

primijeniti najbolje prakse u cilju postizanja svjetske razine poslovanja,

ostvariti strateške ciljeve po-slovanja,

VAŠ POSAO

VAŠ NOVAC

VAŠ ODMOR

53

55

56

Upravljanje poslovanjem pomoću metodologije:

PUTOVANJA

58

Kako poslovati brže, bolje i jeftinije, uz motivirane zaposlenike

unaprijediti brzinu učenja i inoviranja u poslovanju,

prepoznati i ukloniti sve obli-ke „otpada“ (aktivnosti koje ne dodaju vrijednost) u svrhu po-boljšanja zadovoljstva kupa-ca i povećanja tržišnoga udjela stvarajući proizvode i pružajući usluge bolje, brže i jeftinije,

energetski osvježiti i pota-knuti zaposlenike kako bi rad usmjerili na ostvarenje ciljeva,

poboljšati proizvodnost i isplativost,

ostvariti dugotrajno održivu konkurentnost poslovanja.

Primjena alata “20 ključeva”

Primjenom metodologije 20 ključeva uvodi se dvadeset prak-tičnih i međusobno povezanih metoda, čiji sinergijski učinci doprinose uspostavi i razvijanju kulture neprekidnoga poboljša-nja, kao osnove održivoga uspje-ha i stalnoga napretka poduzeća. Teme pojedinih „ključeva“ i nji-hova međusobna povezanost pri-kazani su na slici 1.

Ta dokazana metodologija usmjerena na održiva poboljša-nja poslovanja pomaže u stvara-nju zajedničke predodžbe o tome gdje smo (kao poslovni sustav) i gdje želimo biti te uključuje sve u organizaciji i to na svim razina-ma i funkcijama.

S jedne strane upravljanje pri-mjenom alata 20 ključeva usmje-reno je na ljudske potencijale poduzeća, s ciljem stvaranja po-godnih uvjeta za povećanu moti-viranost zaposlenika. U tu svrhu posebno su bitne teme:

usklađenost ciljeva (što je izravno predmet ključa 2 – K2),

sudjelovanje zaposlenika u pronalaženju i primjeni pobolj-šanja (K3, K14),

organiziranost radnoga pro-stora (K1, K5),

(samo)disciplina (K10), raznovrsnost vještina (K15).

S druge strane, alati su usmje-reni na procese/potprocese/ak-tivnosti koji karakteriziraju po-slovni sustav te su u tome smislu prioritetna područja djelovanja:

optimiranje procesa: razlu-čivanje aktivnosti koje doda-

Autor Žarko Jakovljević, mr.sc.dipl.ing. strojarstva, već dvadeset godina uspješno djeluje u domaćim i međunarodnim poduzećima inženjering-projektantske i konzultantske djelatnosti. U posljednjih pet godina vodeći je ekspert u implementaciji metodologije “20 ključeva“, ranije kao menadžer u konzultantskoj tvrtki Deloitte&Touch, a danas kao direktor tvrtke Epitychija. Bavi se i temama razvoja strategije i organizacijske strukture te unaprjeđenja procesa, kao i razvojem vještina s područja komunikacije, vođenja i timskog rada.

�2 InfoTrend 179/4-5/2010

BirotrendBirotrendju vrijednost od onih koje pred-stavljaju gubitak (K6, K13), te osiguranje ispravne provedbe (K7);

poboljšanje protoka materijala i informacija: „nedovršena pro-izvodnja“ i zalihe (K4), među-sobna povezanost procesa (K8), planiranje aktivnosti i praćenje djelotvornosti (K16, K17), pre-poznavanje odnosa „kupac-do-bavljač“ (K11, K12);

iskorištenje resursa: način ko-rištenja strojeva i opreme (K9), odnosno energije i materija-la (K19);

razvoj tehnologije: uvođenje novih tehnologija i potrebnih znanja (K20), osiguranje infor-matičke potpore (K18).

Za ostvarenje je željenih re-zultata u primjeni metodologije nužno osigurati uspjelu ugradnju alata 20 ključeva u svakodnev-ne poslovne aktivnosti, kao dio nove kulture te novih pravila i načina ponašanja. U tu je svr-hu osobito bitno osigurati pot-poru te stalnu i izravnu uklju-čenost rukovoditelja svih razina – od najvišega vrha unutarnje hi-jerarhijske strukture na niže, do voditelja malih organizacijskih jedinica. K tomu je potrebno osi-gurati redovitost i učestalost ko-ordinacijskih i poučnih susreta, pratiti provedbu planova aktiv-nosti i napredak u primjeni no-vih alata te integrirati alate koje donosi metodologija u postojeće sustave upravljanja (kvalitetom, zaštitom okoliša i sl.), odnosno s drugim aktualnim inicijativama (HACCP, 6 Sigma, i sl.).

Očekivani rezultatiU svjetskim razmjerima meto-

dologiju primjenjuje više od pet-

sto poduzeća, u nekoliko deseta-ka država, na svim kontinentima. Tvrtke izvješćuju o značajnim poboljšanjima u smislu poveća-nja proizvodnosti, smanjenja nei-spravnosti, smanjenja zaliha (ne-dovršenih procesa), smanjenja troškova, razvitka vještina za-poslenih te bolje komunikacije i razumijevanja poslovnih cilje-va, kao i pitanja koja na te cilje-ve utječu.

U Republici Hrvatskoj meto-dologija je prisutna od 2004., a do danas se na implementaciju odlučilo šezdesetak poduzeća, s ukupno četrdeset tisuća zapo-slenih. Domaće su tvrtke-sudi-onice u primjeni metodologije 20 ključeva predstavljale svoja postignuća na godišnjim konfe-rencijama nacionalne, regional-ne i međunarodne razine. Prema prikazima samih predstavnika uključenih tvrtki, a zasnovano na njihovim vlastitim neposred-nim iskustvima u primjeni meto-dologije, među osnovnim su re-zultatima „domaće“ primjene istaknuti:

Olakšano postizanje poslov-nih ciljevaPrijenos i prepoznavanje ciljeva kroz cijelu organizaciju – od po-slovnih ciljeva uprave društva do pojedinačnih ciljeva svih orga-nizacijskih jedinica; vizualiza-cija praćenja ostvarenja ciljeva; poboljšana višerazinska komu-nikacija.

Uključenost zaposlenikaZaposlenici organizirani u male skupine sudjeluju u postavljanju ciljeva, planiraju aktivnosti ko-jima će ostvariti postavljene ci-ljeve, prate provedbu aktivno-sti i ostvarenje ciljeva, prikazuju rezultate u svojim radnim pro-storima te predlažu poboljšanja (u rasponu od uređenja radnoga

mjesta i prostora do inovacija na proizvodima).

Ostvarenje izravnih financij-skih uštedaNajznačajnije uštede, jednokrat-ne ili trajne, ostvarene su racio-nalizacijama u procesima koje su rezultirale smanjenjem utroš-ka vremena u provedbi aktivno-sti ili smanjenjem utroška ma-terijala i energenata. Pozitivni su financijski učinci ostvareni i izravnim djelovanjem na sma-njenje otpada te ostvarenjem „malih“ poboljšanja koja su predložili sami zaposlenici.

Postupna izgradnja i razvi-tak nove kulture – kulture nepre-kidnoga poboljšanja. Shvaćajući

kulturu neprekidnoga poboljša-nja kao cjelokupnost postojanja i međudjelovanja raznovrsnih po-zitivnih inicijativa usmjerenih k boljemu poslovnomu rezultatu i ukupnomu jačanju konkurentno-sti, tvrtke-sudionice prepoznaju u primjeni metodologije 20 klju-čeva vrijedan iskorak koji zahti-jeva uporan, dosljedan i strpljiv angažman.

Žarko JakovljevićNAJAVlJUJEMO: U slje-

dećim nastavcima bit će pred-stavljene osobitosti u pristupu implementaciji metodologije 20 ključeva i opisani primjeri uspješne primjene.

Ključevi 1, 2, 3 i 20 su temeljne i ujedno pokretačke teme. Ostalih še-snaest su načelno grupirani oko osnovnih interesnih područja – kva-litete, troškova i isporuke, pri čemu dvosmjerne strelice simboliziraju

međusobnu povezanost i uzajamni učinak. Djelovanjem po temama klju-čeva 4, 6, 11 i 19 ostvaruju se brzi izravni učinci. U središtu svih aktivnosti je pojedinačno radno mjesto, unaprijeđeno i osnaženo sinergijskim učin-kom svih ključeva.

1. Čišćenje i organiziranje 2. Racionalizacija sustava/ Usklađivanje ciljeva 3. Aktivnosti u malim grupama 4. Smanjenje medufaznih zaliha/ nedovršenih procesa 5. Brza promjena/ prilagodba alata 6. Kaizen operacija 7. Proizvodnja bez nadgledanja 8. Spajanje/povezivanje procesa 9. Održavanje strojeva i opreme 10. Radna disciplina 11. Upravljanje kvalitetom

Slika 1: 20 ključeva

12. Razvijanje dobavljača 13. Eliminiranje gubitaka i rasipnosti 14. Ovlašćivanje zaposlenika - uvodenje poboljšanja 15. Svestranost vještina i međusobna obuka 16. Planiranje i kontrola procesa 17. Kontrola učinkovitosti 18. Upotreba informacijske tehnologije 19. Štednja energije i materijala 20. Vodeća tehnologija i potrebne vještine

Upravljanje poslovanjem pomoću metodologije 20 ključevaUpravljanje poslovanjem pomoću metodologije 20 ključeva

179/4-5/2010 InfoTrend ��

�4 InfoTrend 179/4-5/2010

Najbolja pomoću doba recesije?

Analitika ICT tržišta

Gartner Inc., svjetska analitička tvrtka na području primjene informatičke tehnologije u poslovanju, može se pohvaliti da usprkos općemu trendu smanjenja troškova u gotovo svim područjima poslovanja, bilježi pozitivne rezultate.

Gene Hall, predsjednik Uprave Gartner Inc. za-dovoljno je komentirao

poslovne rezultate 2009. godine: “Po prvi smo put, otkada je re-cesija započela, u četvrtome tro-mjesečju 2009. uspjeli zabilježi-ti rekordan broj novih poduzeća koja su nam postala klijentima, generirali smo rekordan broj no-vih ugovora, a istodobno nam je porastao broj klijenata koje smo zadržali, kao i prihod koji smo od njih ostvarili. Kao rezul-tat toga povećali smo vrijednost ugovora o korištenju istraživa-nja i savjeta Gartnerovih analiti-

Dobar savjet, zlatavrijedi

čara (Gartner Research) za gotovo 42 mi-lijuna USD, što je rast od šest po-sto u odnosu na tre-će tromjesečje 2009.”

Vrijednost je ugovora, uz zadr-žavanje klijenata i zadržavanje novčanika, ključni parametar za ocjenu uspjelosti Gartnero-va poslovanja jer se po njem vidi utjecaj koji analitičari imaju na tržište. Gartner je tijekom 2009. uspio održati vrijednost ugovora gotovo nepromijenjenima u od-

nosu na 2008. – vri-jednost se smanjila za

jedan posto kada se izuzme utjecaj promjene tečaja. Riječ je o godišnjoj vrijednosti svih Gartner Research usluga zasno-vanih na pretplati, izračunanoj određenoga nadnevka, neovisno o duljini pojedinoga ugovora.

Uobičajeno je da klijenti pot-pisuju ugovore kojima se odre-đenim pojedincima unutar njihovog poduzeća omoguću-je pristup Gartnerovu sadrža-ju istraživanja tijekom određe-noga vremenskoga razdoblja. Usprkos teškim ekonomskim uvjetima Gartner u 2009. bilje-ži uspjeh u zadržavanju posto-jećih klijenata – čak je 78 po-sto poduzeća, krajnjih korisnika IT-a, obnovilo svoje ugovore s Gartnerom. Bitan je pokazatelj poslovne uspjelosti i tzv. zadr-žavanje novčanika (wallet reten-tion) kao mjera novčanoga udje-

la vrijednosti ugovora koji je Gartner ostvario s prošlogodiš-njim klijentima, a koji je u 2009. iznosio 87 posto.

Oslanjajući se na te poslov-ne pokazatelje, prihod je od Gartner Researcha u poslov-noj 2009. iznosio 752,5 milijuna USD, što je pad od jedan posto kada se izuzme utjecaj promje-ne tečaja. Marginalan doprinos, razlika između prihoda od pro-daje i troškova prodanih uslu-ga, popravio se za približno dva posto na godišnjoj razini dose-gnuvši 65 posto.

IT stručnjaci, krajnji korisnici informatičke tehnologije u pri-vatnim i javnim poduzećima i organizacijama odabiru Gar-tner Research, usluge korištenja istraživanja Gartnerovih analiti-čara i izravnoga savjetovanja s njima, ovisno o svojem područ-ju djelovanja i izvršnoj razini. Osnovna se podjela Gartner Re-searcha može svesti na nekoli-ko glavnih kategorija. Prva Gar-tner Executive Programs koja je

Naime, vodeće svjetske kompanije (korisnice tehnologijâ), kao i proizvođači tehnologijâ, nisu se odre-kle savjeta Gartnerovih analitičara – naprotiv, pojedine su tvrtke odlučile po prvi put zatražiti njihovu pomoć. Naime, Gartnerovi analitičari osiguravaju podrobne analize svih tehnoloških područja uključujući hardver, softver, usluge, upravljanje IT-em, analize tržišta i predviđanja s posebnim uvidom u određene sektore i industrije, kao što su: financije, energetika, proizvodnja, novi mediji, zdravstvo, javni sektor. Tijekom se recesije, već od sredine 2008. posebice bave savjetima i istraživanjima o smanjivanju troškova i održavanju poslovanja.

Research 752.5Consulting 286.8Events 100.4

Gartner Inc. - Ukupni prihodi

Gartner Inc. - Prihod u milijunima USD i udio po poslovnim

područjima u 2009.

179/4-5/2010 InfoTrend �5

namijenjena najvišoj rukovode-ćoj strukturi, kao što su članovi Uprava zaduženi za informati-ku te izvršni direktori informa-tike koji su usmjereni na ostva-rivanje strateških i financijskih ciljeva uz pomoć informacij-ske tehnologije. Slijedi katego-rija Gartner for IT Leaders koja je namijenjena višemu i sred-njemu upravljačkomu kadru, IT stručnjacima koji strateški, ali i operativno podržavaju poslova-nje poduzeća u osam osnovnih područja IT poslovanja: pobolj-šanja poslovnih procesa, apli-kativne podrške i razvoja, IT arhitekture, IT infrastrukture i razvoja, zaštite i upravljanja ri-zikom, upravljanja projektima, poslovne inteligencije te uprav-ljanja odnosima s vendorima. IT vendori, proizvođači softvera i hardvera, kao i pružatelji usluga vezanih uz ICT te ulagači, od-lučuju se na korištenje Gartner for Business Leaders istraživa-nja i izravnih savjeta Gartnero-vih analitičara.

“Gartnerov je cilj osnažiti cje-lokupnu ponudu kako organ-skim rastom tako i akvizicija-ma. Od 1993. kada je Gartner izlistan na burzi, ostvareno je oko 32 akvizicije. Najveća je bila akvizicija tvrtke Meta Gro-up u proljeće 2005. u vrijedno-sti od 163 milijuna USD.”, ista-knuo je Gene Hall, predsjednik Uprave Gartner Inc. “Završili smo dvije strateške akvizicije, AMR Research i Burton Group, koje ne ulaze u vrijednost ugo-

vora u 2009., a za koje očekuje-mo da će povećati naše tržišne izglede i tijekom vremena do-prinijeti ubrzanju naše stope ra-sta. Istodobno nam je naše dje-lotvorno upravljanje troškovima omogućilo imati jaku maržu i optjecaj novca. Taj nas pozitivni trenutak u našem poslovanju po-voljno pozicionira da ostvarimo dvoznamenkasti rast prihoda i vrijednosti ugovora u 2010.”

Gartner je 30. prosinca 2009., neposredno pred kraj poslov-ne 2009., kupio Burton Group za približno 56 milijuna USD. Burton Group je vodeća istraži-vačka i savjetodavna tvrtka koja je usmjerena k pružanju praktič-nih i podrobnih tehničkih savje-ta IT stručnjacima koji se opera-tivno bave tehnologijom. Burton Group je u trenutku akvizicije,

dvadeset godina nakon osniva-nja, imao 41-og analitičara i 40 zaposlenika zaduženih za pro-daju i brigu o klijentima te pro-jicirani prihod za 2009. u iznosu od 30 milijuna USD. Akvizi-cijom Burton Group-a Gar-tner širi svoju paletu proizvoda i usluga. Gene Hall je istaknuo

kako je Gartner tradicionalno bio usredotočen na osigurava-nje strateških uvida članovima uprave zaduženima za IT i sta-rijim izvršnim direktorima, dok je Burton Group postao vodeći u niši praktičnih savjeta za prvu liniju operativnih IT stručnjaka. “Stoga se Burton Group izvrsno strateški nadopunjuje s Gartne-rom te bi trebao omogućiti Gar-tneru nuditi složenija rješenja za sve segmente unutar IT organi-zacije. Očekujemo da će Gar-tnerova veličina i sposobnost distribucije usluga diljem svije-ta značajno doprinijeti rastu po-slovanja Burton Group-a u bu-dućnosti”.

Početkom prosinca 2009. Gar-tner je za 64 milijuna USD kupio AMR Research , privatnu neovi-snu istraživačku tvrtku usredo-točenu na globalno upravljanje lancem nabave i tehnologijama koje ga podržavaju. AMR Rese-arch zapošljava oko 40 analitiča-ra i 45 prodajnih predstavnika, dok Gartner ima 650+ analiti-čara i više od tisuću prodajnih predstavnika. Gartner posluje u 80 zemalja, dok AMR Research djeluje u SAD-u i Velikoj Bri-taniji. AMR Research osigura-va savjetodavne usluge na osno-vi pretplate te nudi mogućnost međusobne komunikacije kli-jenata, većinom izvršnih direk-tora nabave, održivoga razvoja i IT-a u sektorima potrošačkih proizvoda, životne znanosti (zdravstvo i medicina, kemija i farmaceutika), proizvodnje i u sektoru maloprodaje. Uz pru-žanje usluga primarno tim indu-

Gartner predstavio poslovne rezultate za 2009. Ostali naglasci iz 2009.:

Gartner održao 54 događanja kojima je ukupno nazočilo 30.610 sudionika Gartner Executive Programs broji već 3700 članova - CIO-a i IT direktora Objavljena “Godišnja CIO Agenda” koju objavljuje Gartner Executive Programs na osnovi odgovora 1500 CIO iz 30 zemalja, u svakoj glavnoj industrijskoj vertikali i u javnome sektoru, osigurava uvid u trendove vezane uz pri-oritete i ulaganja članova uprava zaduženih za IT (CIO – Chief Information Officer) i izvršnih direktora informatike

12.000 održaniih Gartner Vendor Briefinga godišnje Objavljene dvije nove knjige Gartnerovih analitičara: “Mastering the Hype Cycle” (objavio Harvard Business Pre-ss) i “Event Processing” ( objavio McGraw-Hill)

Oko 850 novinarskih upita mjesečno The Wall Street Journal, The Economist i The Financial Times, zajedno sa 30+ vodećih poslovnih publikacija ši-rom svijeta navodili Gartner u prosjeku 70 puta tjedno

650 Gartnerovih analitičara godišnje odgovori na 260 tisuća upita Gartnerovih klijenata 500 Gartnerovih konzultanata bilo je uključeno u 1500 projekata

Peter Sondergaard, prvi čovjek Gartner Researcha

Prihod - Gartner Research

�� InfoTrend 179/4-5/2010

strijskim segmentima, oni tako-đer savjetuju glavne tehnološke i servisne vendore. U tome se-gmentu glavne teme istraživa-nja uključuju ERP, planiranje i provedbu u lancu nabave, zele-nu tehnologiju, poslovnu inteli-genciju, proizvodne operacije, upravljanje odnosima s klijenti-ma, upravljanje odnosima s ven-dorima i nabavom.

“IT industrija će se uvijek ra-zvijati i uvijek će biti komplek-sna, a Gartner je najbolji i troš-kovno najdjelotvorniji izvor pomoći”, ističe Peter Sonderga-ard, prvi čovjek Gartner Rese-archa. Gartnerova metodologi-ja (kao što su Magic Quadrant koji pozicionira vendore pre-ma njihovoj uspjelosti u odre-đenim područjima IT-a te Hype Cycle koji pozicionira tehnološ-ke novitete, ovisno o korištenju i kvaliteti) pomaže u iskorištava-nju promjena u IT okruženju jer omogućuje donošenje boljih, in-formiranijih odluka.

Gartner Inc. se uz istraživanja, kao osnovne poslovne djelatno-sti, bavi i pružanjem savjetodav-nih usluga (Gartner Consulting) koje su u 2009. ostvarile prihod u iznosu od 286,8 milijuna USD, što je pad od 15 posto u odnosu na prethodnu godinu, te organi-zacijom simpozija, konferencija i izložbi vezanih uz IT (Gartner Events) koji su u 2009. ostvari-li prihod u iznosu od 100,4 mi-lijuna USD, što je pad od 32 po-sto u odnosu na 2008. Tijekom cijele 2009. Gartner je održao 54 događaja (od kojih je Euro-pi najistaknutiji Gartner Sympo-sium/ITxpo u Cannesu) kojima je ukupno nazočilo 30.610 sudi-onika. Ovi pokazatelji ne uklju-čuju nedavnu akviziciju tvrtki AMR Research i Burton Group.

Za cijelu 2009. ukupan je pri-hod Gartner Inc. iznosio 1.139,8 milijuna USD, razrijeđena je dobit po dionici bila 0,85 USD, neto-dobit 83 milijuna USD i usklađena je dobit iz poslovanja prije amortizacije (EBITDA) bila 191,2 milijuna USD. Ne uzi-majući u obzir utjecaj promjene tečaja, ukupan je prihod pao za 8 posto na godišnjoj razini.

U Hrvatskoj, međutim, još nije provedeno ni jedno istraživanje o budućim

potrebama za radnom snagom koje bi postavilo osnovu za ra-zvoj suvremenih i bitnih nastav-nih programa.

Takvo je istraživanje, na za-htjev britanske vlade, nedavno provela kompanija Fast Future, čiji je cilj bio utvrditi koja će za-nimanja biti najtraženija u idu-ćih 20 godina, odnosno koja bi se nova zanimanja mogla poja-viti. Među novim su se zanima-njima našli i svemirski turistički vodiči, trgovci vremenom, virtu-alni učitelji te kirurzi za pobolj-šanje pamćenja. Uz navedena se zanimanja predviđa i potra-žnja za stručnjacima za stvara-nje novih organa, specijalistima za nanomedicinu, menadžeri-ma za opuštanje starijih osoba, svemirskim pilotima i arhitekti-ma, osobnim medijskim djelat-nicima, čistačima informacija, organizatorima virtualnoga ži-vota, virtualnim odvjetnicima, psiholozima za virtualno nepri-lagođene i dizajnerima nove ge-neracije vozila.

Prema anketi koju je na tu temu, među 360 ispitanika, pro-veo MojPosao (www.MojPo-sao.net), a u kojoj su se nasto-jale utvrditi prednosti između 4 zanimanja budućnosti uključe-na u britansko istraživanje, is-

Istraživanje

Najzanimljivijazanimanja budućnostiIako se u trenutku povećanja broja nezaposlenih može činiti da je tema o “zanimanjima budućnosti” prilično apstraktna, europske se zemlje već dulje vrijeme pripremaju za promjene koje će na tržištu rada uzrokovati napredak znanosti i tehnologije

pitanici su najviše zainteresira-ni za zanimanje stručnjaka za klimatske promjene. Naime, na pitanje “Za koje biste se od po-nuđenih zanimanja budućnosti najradije školovali/prekvalifici-rali?”, 29% ispitanika odabralo je upravo to zanimanje. Većina ih ističe kako je to, s obzirom na dinamične klimatske promjene koje se događaju, sigurno zani-manje koje će u budućnosti biti traženo.

Posao specijalista za nanome-dicinu odabralo bi 19% ispita-nika i to ponajviše stoga jer to smatraju zanimljivim područ-jem znanosti te stoga što smatra-ju da nanomedicina i regenera-tivna medicina jesu budućnost. Njih 14% htjeli bi postati struč-njaci za stvaranje novih organa, također zato što smatraju da će se u budućnosti pojaviti potre-ba za tim zanimanjem te kako bi pomogli ljudima u rješavanju zdravstvenih tegoba. Za 6% is-pitanika pravo je zanimanje bu-dućnosti zanimanje farmera za

uzgoj genetski modificiranih biljaka, prije svega radi pomo-ći čovječanstvu u preživljava-nju, ali i zbog života u prirodi i slobode koju, prema njihovomu mišljenju, takav život pruža.

Ostalih 32% ispitanika oda-bralo bi neko drugo zanimanje, među kojima su najzanimljivija stručnjak za robotiku, astrona-ut, terapeut alternativne medici-ne i stručnjak za antikorupciju. Među poželjnim su zanimanji-ma budućnosti, prema mišljenju ispitanika, i stručnjak za eko-logiju, farmaceut, stručnjak za elektroniku i komunikacije te antropolog. Čini se da većina is-pitanika smatra i kako zanima-nje političara ima dobru per-spektivu za budućnost jer ga je velik broj njih istaknuo kao za-nimljivo.

Anketu je na temu zanima-nja budućnosti, među 360 ispi-tanika, proveo portal MojPosao, a u kojoj su se nastojale utvrdi-ti prednosti između 4 zanima-nja budućnosti uključena u bri-tansko istraživanje, ispitanici su najviše zainteresirani za zani-manje stručnjaka za klimatske promjene. Zbog jednostavno-sti ispunjavanja ankete nisu za-bilježeni demografski podatci o ispitanicima, tako da se rezulta-ti ne mogu generalizirati, ali su indikativni.

www.MojPosao.netPrip

rem

ljeno

u su

radn

ji s t

vrtk

om

Medijski pokrovitelji:

®

Edukativna poslovna manifEstacijaKotizacija samo 365,00 kn (PDV uračunat)

kristalna dvorana, Hotel Westin, Zagreb,

27. svibnja 2010. Od 9 do 16 sati

U organizaciji časopisa Poslovni savjetnikrazloga zašto doći na 2. Dane poslovne edukacije10

1 15 VrhunsKih hrVatsKih PreDaVača

2 PreDaVanja namijenjena isKljučiVO PraKsi

3 sami Kreirajte sVOj ObrazOVni PrOgram– sVaKi sat Vremena zaPOčinje nOVOPreDaVanje u 3 DVOrane – sami ODaberiteu KOjOj DVOrani želite slušati PreDaVanja

4 zabaVni DiO – u Pauzama PrOgrama zabaVitće Vas stanD uP KOmičari gruPe sretnalubenica

5 KOtizacija samO 365,00 Kn (PDV uračunat)

6 POlugODišnja PretPlata na POslOVnisaVjetniK (liPanj-PrOsinac 2010.) i brOjsVibanj POslOVnOg saVjetniKa - gratis!

7 tVrtKe KOje žele POslati Više OsOba imaju PraVO na POseban POPust OD 50% nareDOVnu cijenu – tj. za sVaKOg nareDnOgPOlazniKa cijena je samO 182,50 Kn(148,37 Kn + PDV 23%).

8 u cijenu seminara uračunata je KnjigazaKOn O raDu – PraKtični Primjeri:ugOVOra, ODluKa, PraVilniKa i DrugihDOKumenata

9 mOgućnOst stjecanja nOVih POslOVnihKOntaKata

10 mOgućnOst POVOljnije KuPnje KnjigaizDaVačKe Kuće m.e.P.

kako sE prijaviti?Prijavu svog sudjelovanja (vaše ime i prezime, naziv tvrtke, Oib tvrtke, adresa, broj telefona) možete poslati na poslovnisavjetnik@ripup.hr, nakon čega ćemo vam poslati predračun..svaki polaznik u cijeni kotizacije dobiva:

odluka, pravilnika i drugih dokumenata”.

Prezentacije predavača potražite nakon manifestacije na web stranici Poslovnog savjetnika.

Više informacija na tel. 01/49 21 742.

Sponzor:

Stručni partner:

Službena odjeća manifestacije:

Partneri:

tajni

KREATIVNILJUDI

INOVATIVNA RJEŠENJA

Ericsson Nikola Tesla osigurava inovativna ICT rješenja koja unaprjeđuju život ljudi, stvaraju novu vrijednost i pozitivno utječu na okoliš.

ericsson.com/hr

179/4-5/2010 eHRVATSKA InfoTrend 1

Korisnički usmjerena upravaStrategija razvoja elektroničke uprave u RH

Posebni prilog časopisa infoTrend

Konferencija o elektroničkome

poslovanju E-biz2010

eGovernment

ESUDelekronički sustav upravljanja dokumentacijom

Biti ili ne biti

2 InfoTrend eHRVATSKA 179/4-5/2010

Ključni je cilj te Strategije izgradnja sveobuhvatno-ga sustava elektroničke

uprave kao cjeline unutar koje će se povezivati postojeći i novi sustavi u tijelima državne upra-ve i graditi umrežena uprava.

Pritom je naša vizija uz po-dršku informacijsko-komuni-kacijske tehnologije izgradi-ti djelotvornu, bržu, troškovno racionalnu i građanima usmje-renu upravu. U ostvarenju te vizije također želimo omogu-ćiti uključivanje građana u sam proces oblikovanja i definiranja elektorničkih javnih usluga po-moću suvremenih komunikacij-

skih kanala i društvenih mreža (Facebook, Twitter, Web 2.0...), što u konačnici treba realizira-ti „korisnički usmjerenom upra-vom“.

Po prihvaćanju Strategije čla-novi Radne skupine u kojoj su sudjelovali predstavnici javno-ga, akademskoga i privatnoga sektora izdvojili su projekte koji su označeni prioritetima, a koji će uz postojeće sustave u tijeli-ma državne uprave te uz zajed-ničku infrastrukturu koja je već uspostavljena u obliku računal-ne mreže tijela državne uprave – HITRONet, središnjega portala uprave Moja uprava, sustava za

Prva godina provedbe - Strategija razvoja elektroničke uprave u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2009. do 2012.

Korisnički usmjerna uprava

e-uprava po mjeri građana

Vlada Republike Hrvatske prihvatila je 22. siječnja 2009. Strategiju razvoja elektroničke uprave u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2009. do 2012., za čije je praćenje i upravljanje provedbom zadužila Središnji državni ured za e-Hrvatsku.

razmjenu informacija o Osob-nome identifikacijskome bro-ju (OIB), omogućiti oblikovanje elektroničkoga sustava umreže-ne uprave.

To su redom projekti: Hrvatski okvir za

interoperabilnost, e-ured, Središnji sustav za

autorizaciju i autentikaciju, Sustav za upravljanje

resursima vezanima uz primjenu ICT-a,

Portal Moja uprava, HITRONet.

Prvu fazu provedbe Strategi-je e-uprave, koja je provedena tijekom protekle godine, pred-stavljala je analiza zatečeno-ga stanja, odnosno raspoložive infrastrukture, a slijedom koje smo utvrdili kako se u postoje-ćem načinu poslovanja tijela dr-žavne uprave ne koriste potpu-no mogućnostima koje donosi informacijsko-komunikacijska tehnologija. Iako postoji nekoli-ko pozitivnih primjera u kojima su tijela državne uprave pomoću tehnologije provela optimizaciju i racionalizaciju poslovnih pro-cesa, takvih je primjera malo. Kao rezultat takvoga dosadaš-

179/4-5/2010 eHRVATSKA InfoTrend �

njega postu-panja, današ-nja je državna uprava infor-matizirana na način da svako tijelo državne uprave samo za sebe pred-stavlja ‘’informatizirani otok’’, odnosno ima vlastitu informa-tičku opremu, potrebne licence i baze podataka iz svoje nadlež-nosti. Pritom je, također, u odre-đenoj mjeri prisutno pogrješno uvjerenje kako je uspostavlja-njem informacijskoga sustava u određenome sektoru završena informatizacija.

Međutim, bez umrežavanja iz-dvojenih ‘’otoka’’ u jedinstvenu i sigurnu mrežu, povezivanja re-gistara te uvođenja jasnih pravi-la planiranja i provedbe infor-matičkih projekata u državnoj upravi, ne ćemo moći ostvariti željene ciljeve. Stoga kroz pro-vedbu Strategije e-uprave že-limo upravo istaknuti najbolju praksu i pomoći tijelima držav-ne uprave ostvariti nužne predu-vjete radi uspostavljanja među-sobnih veza na već izgrađenoj infrastrukturi.

Provedba Strategije e-upra-ve također mora osigurati da ti-jela državne uprave od građa-na ne će zahtijevati opetovano i potpuno nepotrebno višekrat-no podnošenje podataka koji se nalaze u re-gistrima tijelâ državne upra-ve. Pri tome je važno da se poštuje načelo temeljnoga upi-sa, to jest, da se koriste podatci iz tijela koje je nadležno za pri-kupljanje i vođenje određenih podataka, dok je isto tijelo duž-no ažurno voditi sve promjene u tim podatcima.

Nadalje, tijela su državne upra-ve u protekloj godini samo za troškove otpreme pošte izdvoji-

Republici Hrvat-skoj u posljednjem desetljeću Nada-lje, tijela su držav-ne uprave u prote-kloj godini samo za troškove otpre-me pošte izdvojila 182 miljuna kuna, Hrvatskoj te time

neposredno doprinijeti ukupnoj provedbi reforme državne upra-ve i poboljšanju konkurentnosti hrvatskoga društva.

Daljnja će provedba Strategi-je u prvoj polovini 2010. rezul-tirati izradbom specifikacija po-jedinih sastavnica arhitekture elektroničke uprave (sustava za interoperabilnost, središnjega sustava za autorizaciju i auten-tikaciju, sustava za elektroničko uredsko poslovanje, sustava za upravljanje resursima vezanim uz primjenu ICT-a…). Te će spe-cifikacije biti sastavni dio doku-menata koji će biti predstavljeni široj javnosti, pa tako i na ovo-me mjestu u sljedećih nekoli-ko mjeseci kako bi se predsta-vio dosadašnji rad, razmijenile informacije sa svim dionicima, prikupili potrebni komentari i utvrdile sljedeće aktivnosti koje će biti potrebno poduzeti.

Tomislav Vračić

••• Želimo omogućiti uključivanje građana u sam proces definiranja elektorničkih javnih usluga

Autor Tomislav Vračić pridružio se Središnjem državnom ure-du za e-Hrvatsku 2004. godine od kada je sudjelovao u strateš-kim projektima poput pripreme Strategije razvoja elektronič-ke uprave 2009.-2012., pripremi Strategije prelaska s analognog na digitalno emitiranje TV pro-grama I drugim projektima.Na položaju zamjenika držav-nog tajnika, zadužen je za pro-vedbu projekata o okviru Stra-tegije razvoja elektroničke uprave.Također je zadužen za koordi-naciju pripreme benchmarking izvještaja o elektroničkoj upravi za Europsku komisiju.Završio je Ekonomski fakultet u Zagrebu gdje je nastavio usavr-šavanje na Poslijediplomskom studiju “Informatički manage-ment” s primarnim interesom u istraživanju mogućnosti mjere-nja uspješnosti ulaganja u ICT u državnoj upravi.

••• Jošje malo primjera u kojima su tijela državne uprave pomoću tehnologije provela optimizaciju i racionalizaciju poslovnih procesa

••• Državna juprava je u 2009. samo za otpremu pošte utrošila 182 miljuna kuna

la 182 miljuna kuna, što samo ističe potrebu za uspostavlja-njem sustava koji će omo-gućiti elektro-ničku razmje-nu podataka

i dokumenata u tijelima držav-ne uprave i značajno smanjenje toga troška, barem za 50 posto u sljedećih nekoliko godina.

U provedbi Strategije prven-stveno smo se oslonili na resurse državnih tvrtki koje su od stra-ne Vlade Republike Hrvatske određene za podršku i razvoj informacijsko-komunikacij-ske tehnologi-je, ali u sva-kome projektu računamo i na znanja držav-nih službenika koji posjeduju stručna znanja i iskustva iz već uspostav-ljenih rješenja, kao i znanja ICT tvrtki te aka-demske zajednice.

Dosadašnja je komunikacija i razmjena informacija sa svim dionicima u provedbi Strategije iznimno ohrabrujuća jer su pre-poznati jasni ciljevi koji se pro-vedbom Strategije žele postići, a to je uvođenje jasnih standar-

da planiranja i provedbe in-fo r mat ičk i h poslova u dr-žavnoj upravi, pri čem će svi dionici u skla-

du s potrebama pojedinih proje-kata biti uključeni i u održavanje specifikacija za pojedine dijelo-ve e-uprave. Provedba Strategije e-uprave i donošenje standarda razvoja informatičkih projekata i usluga u tijelima državne upra-ve jedan je od najbitnijih pro-cesa u primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije u

4 InfoTrend eHRVATSKA 179/4-5/2010

ESUD elektronički sustav upravljanja dokumentacijom

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje javna je ustanova osnovana osnovana Zakonom o mirovinskom osiguranju, s ovlastima u rješa-

vanju o pravima i obvezama iz mirovinskog osigura-nja na temelju generacijske solidarnosti. Jedinstvena stručna služba Zavoda ustrojena je tako da osigurava nesmetano, racionalno i uspješno obavljanje djelatno-sti, dostupnost ostvarivanja prava iz mirovinskog osi-guranja svim osiguranim osobama, provedbu poslova ostvarivanja prava na doplatak za djecu te obavljanje stručnih, pravnih, administrativnih i drugih poslova.

Zavod svoje poslove obavlja u Središnjoj službi www.mirovinsko.hr/default.asp?ID=2113” sa sjedi-štem u Zagrebu, u 20 područnih službi i 92 ispostave sa sjedištima u gradovima i općinama Republike Hrvatske.

S ciljem da Zavod preobrazi u modernu javnu ustanovu, podigne kvalitetu usluga koje Zavod pruža svojim korisnicima, skrati trajanje postupaka ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja i – posljed-nje, ali ne i najmanje važno - smanji troškove poslovanja, Vlada Re-publike Hrvatske je zaključkom od 2. lipnja 2005. prihvatila studi-ju “Osnove preustroja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje”, čime je započeo opsežan rad na preustroju Zavoda.

Na početku rada na preustroju utvrđeni su projekti ključni za uspješno provođenje programa preustroja, te je izrađen dokument “Strateški program za restrukturiranje Zavoda” koji sadrži područ-ja, kriterije i osnovni okvir programa modernizacije, definira finan-cijske i tehničke potrebe te ljudske potencijale za uspješnu provedbu

Automatizacijom radnih postupaka ESUD nad dokumentima uvodi nadzor nad procesima koji se odvijaju u postupku obra-de dokumenata i nadzor nad djelatnicima koji obavljaju pojedine postupke

programa preustroja. Na temelju utvrđenih projeka-ta definirani su opseg i cilj svakog projekta, smjerni-ce, financijski i ljudski resursi, načini komunikacije i procesi izvješćivanja kao i Operativni plan proved-be preustroja.

Zavod se u svom poslovanju svakodnevno susreće s problemima koji se odnose na nedostatak poslovnog, a naročito arhivskog prostora te opterećenost susta-va velikim količinama papirnate dokumentacije koju zaprima, koja nastaje u samom Zavodu kao interna dokumentacija te izlazne dokumentacije namijenjene krajnjim korisnicima, tijelima državne i javne upra-ve i stranim nositeljima osiguranja. Prema analiza-ma provedenim u Zavodu, u ovom trenutku u arhivu

je pohranjeno oko 250 milijuna dokumenata u papirnatom obliku, a svakodnevno poslovanje tu brojku i dalje znatno povećava. Kako bi se veliki dio ovih problema smanjio ili otklonio, u sklopu preustroja, pokrenut je projekt uvođenja elektroničkog sustava upravljanja do-kumentacijom (ESUD).

Tri su strateška cilja ovog projekta: osigurati dugoročnu sposobnost sustava da trajno pohranjuje svu relevantnu dokumentaciju o osiguranicima,

bitno povećati iskoristivost pohranjenih podataka radi postizanja maksimalne učinkovitosti kod rješavanja statusa osiguranika,

smanjiti operativne troškove pohranjivanja i korištenja tih poda-taka.

eGovernment

••• Po podacima Zavoda u ovome je trenutku u arhivu pohranjeno oko 250 milijuna papir-natih dokumenata u papirnatome obliku, a taj se broj svakodnevnoznatno povećava

179/4-5/2010 eHRVATSKA InfoTrend 5

U odvijanju poslovnih procesa u Zavodu, na temelju provedenog reinžinjeringa poslovnih procesa, utvrđeno je da su oni optere-ćeni nizom čimbenika:

“fizičkim” (papirnatim) spisima ograničenjima prostora i njegovom dislociranošću “ručnim” radom koji ne dodaje vrijednost (dostava, ulaganje, evi-dentiranje podataka o predmetima, sudionicima i dokumenti-ma i sl.)

ručnom otpremom pošiljaka ovisnošću o papirnatom mediju.

S obzirom na spomenute čimbenike, ideja je ESUD-a da cjelokupan poslovni proces ostvarivanja određe-nog prava od trenutka ulaska zahtjeva (skeniranjem papirnog izvornika, izradom u samom sustavu ili uvozom u elektroničkom obliku) i nadalje kroz cije-li životni ciklus (što podrazumijeva dinamičko izra-čunavanje prava pristupa korisnika uvjetovano njiho-vom pripadnošću korisničkim ulogama u ESUD-u) pa sve do njegovog arhiviranja – bude objedinjeno u aplikativnom rješenju u kojem je sadržana poslovna logika sustava.

Za ubrzanje poslovnih procesa kao i njihovu automatizaciju, za-služan je visok stupanj konfigurabilnosti sustava jer je moguće unaprijed odrediti:

sudionike/skupine ovlaštene za pokretanje određenog poslovnog procesa

dozvoljene predloške za izradu dokumenata (MS Word) sudionike/skupine u korisničkim ulogama u procesu faze postupaka sukladne obilježjima postojećeg sustava s auto-matiziranim aktivnostima u pojedinim fazama

politiku verzioniranja dokumenata (uvjetovano promjenom sadr-žaja i/ili metapodataka)

generiranje automatskog nazivlja dokumenata određenog tipa memorijske lokacije za pohranjivanje dokumenata definicije za automatsko publiciranje dokumenata (prijenos vri-jednosti metapodataka u sam sadržaj MS Word dokumenata)

skup akcija dozvoljenih pojedinim korisničkim ulogama, u ovi-snosti od faze postupka

skup dozvoljenih metapodatka dokumenta (kako za uvid, tako i za promjenu), također u ovisnosti od trenutne faze postupka

dozvoljene veze među različitim tipovima dokumenata, uključu-jući i automatsko povezivanje dokumenata)

čarobnjake (eng. wizard) koji vode korisnike, korak po korak, kroz procese (npr. izrada ili uvoz dokumenata) i dr.

ESUD daje novu dimenziju kontroli poslovnih procesa, ubrzava ih i učinkovito detektira eventualna “uska grla”. Automatizacijom rad-nih postupaka nad dokumentima uvodi se nadzor nad procesima koji se odvijaju u postupku obrade dokumenata i nadzor nad djelatnicima koji obavljaju pojedine postupke.

Centralizirana pohrana omogućuje jednostavno pretraživanje i do-hvaćanje potrebnih dokumenata. Trenutan pristup dokumentima skraćuje vrijeme potrebno za njihovu obradu. Pored toga, prosljeđi-vanje dokumentacije sudionicima počiva na automatiziranoj distri-

buciji i uklanja potrebu za ručnom dostavom velike količine doku-mentacije unutar HZMO-a.

Dokumenti se nalaze u kontroliranoj okolini, izbjegava se multi-pliciranje istih dokumenata na različitim lokacijama i u različitim oblicima, nestaje potreba za ručnom distribucijom dokumenata dis-lociranim radnicima i organizacijskim jedinicama, što dovodi do po-većanja učinkovitosti i time izravno utječe na značajno smanjenje troškova poslovanja.

ESUD je danas u produkcijskom radu u područnoj službi u Splitu te u Središnjoj službi. Obuhvaćeno je oko 120 radnika u četrnaest uloga (operater, kom-pletator, referent…). Svim predstojnicima područ-nih službi dostavlja se, osim toga, putem ESUD-a sva nužna statistika koja se koristi u redovitom praćenju poslovanja.

Sustavom je podržano odvijanje temeljnih poslova Zavoda, odno-sno ostvarivanje gotovo svih vrsta prava iz mirovinskog osiguranja (starosna i prijevremena starosna mirovina, invalidska mirovina, obiteljska mirovina nakon smrti osiguranika ili korisnika mirovine, utvrđivanje mirovinskog staža i priznavanje svojstva osiguranika.

Implementacija razvijenih funkcionalnosti ESUD-a automatizi-rala je naveći dio “ručnog” rada, bitno olakšala dostavu pred-meta među sudionicima u postupku te u potpunosti automatizi-rala niz aktivnosti otpreme dokumenata:

ispis adresnih podataka pošiljatelja i primatelja ispis administrativnih podataka (UP broj, klasa, broj spisa) izračun mase pošiljke (papir 80 g/m2, koverta težine 10 g) oznaka o plaćenoj poštarini (na jeziku u ovisnosti o državi pri-matelja)

oznaka preporučene pošiljke ispis R broja (kao brojčani zapis i u formi barkoda)

Automatska je i izrada tri tipa knjiga otpreme (sa cjenovnim kumulativima):

tuzemne preporuke inozemne preporuke obične pošiljke (mješovito)

Korištenjem funkcionalnosti ESUD-a rješavanje zahtjeva (postu-panje po predmetu) traje prosječno oko 35 dana, dok je to u postoje-ćem sustavu oko 80 dana.

Sa zaprimljenim zahtjevima postupa se na sljedeći način: radnik u uredskom poslovanju zaprima zahtjev i evidentira ga u bazi podata-ka uredskog poslovanja. Za svaki zaprimljeni dokument sustav ge-nerira pripadajući barkod koji ga jednoznačno identificira. Označene dokumente se skenira, nakon čega je zahtjev gotovo trenutno dostav-ljen prvom sudioniku u postupku (trajanje dostave je u projektu oko 1 sekunde, dok to u redovitom postupanju traje oko dva dana). Sudi-onik u postupku pregledava dokumente i izrađuje dokumente služeći se jedinstvenim repozitorijem elektroničkih predložaka u MS Word formatu temeljem kojih ovlašteni korisnici mogu izrađivati različite tipove dokumenata (dopise, zamolnice, požurnice, rješenja...).

••• ESUD je razvio funkcionalnosti koje danas djeluju u područnoj službi u Splitu te u Središnjoj službi

� InfoTrend eHRVATSKA 179/4-5/2010

eGovernment

ESUD sustav, prilikom izrade dokumenata,automatizira i sljedeće aktivnosti:

popunjavanje metapodataka dokumenta vrijednostima koje se već nalaze pohranjene u metapodacima Predmeta (automatskim indeksiranjem ili ručnim unosom od strane korisnika)

sadržajno popunjavanje MS Word dokumenata administrativ-nim i ostalim podacima (UP, klasa, voditelj postupka, prezime i ime osiguranika...) koji se već nalaze pohranjeni u metapodaci-ma Predmeta (automatskim indeksiranjem ili ručnim unosom od strane korisnika), zahvaljući predefiniranoj defini-ciji publiciranja, određenoj za svaki tip dokumen-ta temeljem odgovarajućih tiskanica

Omogućeni su neposredan pristup i uvid u pred-met i kolanje predmeta među sudionicima u svim smjerovima. Dohvat i pregled predmeta omogućen je svakom sudioniku (radniku Zavoda) u skladu s njegovim ovlastima, bez obzira gdje radi. Kako to izgleda, najbolje je prikazati slikom.

Za razliku od dosadašnjeg načina postupanja koji je posljedica fizičkog ograničenja – papirnatog spisa (koji je zapravo skup svih predmeta koji se odnose na jednu osobu) – koji omogućuje sli-jedno postupanje uvijek samo po jednom predmetu, ESUD uvo-di veliku promjenu u postupanju sa spisima. Automatska izrada elektroničkog “virtualnog” spisa u koji se pohranjuju predmeti, omogućuje istovremeno postupanje s više predmeta koji se odno-se na istu osobu. U predmetima su sadržani svi ulazni, interni i izlazni dokumenti koji su zaprimljeni ili su nastali tijekom pro-vedbe postupka ostvarivanja prava.

Prednost je i jednostavno prebacivanje zaduženih predmeta od jednog radnika drugome, za razliku od sadašnjeg postupanja (izrada popisa spisa i njihov fizički prijenos uz evidentiranje tih postupaka u bazi podataka uredskog poslovanja).

Razvijene funkcionalnosti sustava neposrednom rukovoditelju omogućavaju delegiranje predmeta od jednog k drugom radniku uz automatsku izradu svih potrebnih zapisa o trenutnom stanju predmeta i zaduženom radniku. Takva funkcionalnost omoguća-va i premošćivanje prostornih granica, pa se, primjerice, u sluča-ju potrebe, predmeti vrlo lako i gotovo trenutno mogu prebaciti iz jedne područne službe u drugu, za što je u današnjim uvjetima poslovanja potrebno desetak dana, uz neusporedivo više troškove nego u ESUD-u (u kojem su troškovi gotovo zanemarivi).

Velike uštede postižu se u vremenu potrebnom za postupak u predmetima (automatskim zaduženjima sudionika, omoguća-vanjem trenutnog dostupa aktivnim i arhiviranim predmetima i paralelne obrade zahtjeva te nadzora nad tijekom procesa i ak-tivnosti), ali najviše izostavljanjem aktivnosti koje, kako je već spomenuto, ne dodaju vrijednost procesu (uporabom tiskanica s automatskim popunjavanjem administrativnih i drugih podata-ka, prestankom potrebe prijepisa tiskanica koje se sada popunja-

vaju ručno, “terećenja” sudionika, automatizirano adresiranje). Na temelju dosadašnjih iskustava iz projekta, može se utvrdi-

ti da je moguće stvoriti “ured bez papira”. No, isto tako, potreb-no je imati na umu da se svaka promjena u sustavu koji dugo vre-mena funkcionira na ustaljeni način teško prihvaća i provodi. To, međutim, nije razlog da se u promjene i provedbu ovakvih proje-kata ne krene, pri čemu je jedan od najbitnijih preduvjeta strateš-ki opredijeljeno rukovodstvo.

Donošenje odluke o opredijeljenosti za promjene, naime, ključan je, važan, ali i često posve dekla-rativan čin. Točnije, ostat će deklarativan, ako iza njega ne slijede djela, odnosno odlučnost i hrabrost poslovodstva da bez obzira na sve teškoće i prepre-ke, uzevši u obzir društveni trenutak i raspoloži-vost financijskih sredstava shvati koristi i financij-ski učinak ovakvih promjena, te ustraje u podršci. Jer, bez odlučne podrške projekti poput ESUD-a nemaju šanse za realizaciju.

U tom smislu ESUD je imao sreće, budući da niti u jednom tre-nutku podrška projektu nije dolazila u pitanje. Rezultat je to kako činjenice da je bio dio šireg, strateškog i od izvršne vlasti podrža-nog programa restrukturiranja tako i stvarne, operativne podrš-ke njegovoj provedbi. Zato se bilo moguće suprotstaviti (istina, neznatnim) pojavama inercije sustava i pristupu “pa to se odu-vijek tako radilo”. ESUD je uistinu doživljen kao projekt Zavo-da, kao nešto što će donijeti novu kakvoću njegovom radu i uči-niti ga učinkovitijim kako za korisnike, tako i za njegove radnike. A radnici Zavoda, njihovo znanje i iskustvo i – možda zvuči pa-tetično, ali je, bez obzira što mislili, istinito – predanost radu i lo-jalnost prema ustanovi u ovom su slučaju u punoj mjeri došli do izražaja.

Ovaj projekt otvara cijeli niz pitanja i problema. Za sada, na pi-tanja postoje odgovori i problemi se rješavaju (neki lakše, neki teže). Jedno od pitanja je u kojoj mjeri će ljudski rad biti zamije-njen „automatikom“. Činjenica je da uvođenjem projekta u pro-dukciju neki poslovi nestaju, ali drugi (novi) poslovi nastaju. Ti drugi, novi poslovi, podrazumijevaju daleko višu razinu informa-tičke pismenosti i daleko višu razinu kvalitete rada.

Pred radnike se postavljaju novi zahtjevi i traže nova znanja i vještine. Ali, nije li to proces koji se kontinuirano odvija u svim sferama našeg života? I nije li, u krajnjoj liniji i zahtjev javnosti da javne ustanove budu jeftinije i učinkovitije? Što se tiče dobne granice radnika, iskustva u ovom projektu pokazala da i “stariji” radnici (po definiciji “tvrđi”) bez većih problema usvajaju zna-nja i vještine potrebne za uspješan rad u uvjetima implementacije novih tehnologija, što je i najbolji dokaz ljudima angažiranim na projektu da su na pravom putu.

Damir SalarAutor teksta je Damir Salar, dipl.iur, predstojnik Ureda Hrvat-

skoga zavoda za mirovinsko osiguranje.

••• Obradba predmeta pomoću ESUD-a traje prosječno 35 dana, dok je u postojećem sustavu oko 80 dana

179/4-5/2010 eHRVATSKA InfoTrend 7

Dan prvi: Inicijative i norme e-poslovanjaU svojem je predstavljanju, koje je održano nakon otvaranja, Ema

Culi je navela aktivnosti od donošenja strategije i uvođenja elektro-ničkoga poslovanja prije tri godine do danas, kao i buduće planove Ministarstva. Najavila je potrebu većega angažiranja na uvođenju elektroničkoga poslovanja u gospodarstvu i upravi zbog očitih ušte-da koje se očekuju (za Hrvatsku do 850 milijuna kn godišnje). Na-stavit će se dosadašnje aktivnosti (razvoj normi, biblioteke SW kom-ponenti „e-Modula“, objavljivanje baze znanja, podizanje svijesti o mogućnostima primjene i koristima), kao i izradba nove Strategije razvitka RH za razdoblje od 2011. do 2012.

Novosti o projektima e-Hrvatske predstavio je Tomislav Vračić, za-mjenik državnoga tajnika Središnjega državnoga ureda za e-Hrvat-sku, vezane za provedbu Strategije eUprave. Ključan je cilj Strategije izgradnja sustava elektroničke uprave, unutar kojega će biti povezi-vani postojeći i novi sustavi i tako izgraditi umrežena uprava. Dru-gi se dio predavanja odnosio na Hrvatski okvir za interoperabilnost (HROI). O projektu koji se zasniva na Europskoj strategiji interope-rabilnosti, Europskome okviru za interoperabilnost i dobroj svjet-skoj praksi govorio je Mladen Kostešić iz tvrtke APIS IT.

Središnje je predavanje ove godine bilo ono Liliane Fratini Passi (stručnjakinja za e-Račun Europske komisije) iz Italije. Ona je pred-stavila Finalni dokument Europske komisije o e-računu s preporu-kama EK za 2010. Finalni dokument obrađuje sve elemente koje tre-ba riješiti da bi uspjelo uvođenje e-računa i ostvarivanje koristi koje se nude. Bitan je za sve članice EU-a zbog preporuka koje sadrža-va, osobito u dijelu prekogranične povezanosti zemalja. Dokument je osobito bitan i za Hrvatsku jer je u zaostatku, a imamo se priliku uključiti koristeći preporuke iz finalnoga dokumenta.

Nenad Vrček govorio je o rezultatima projekta za potporu elektro-ničkomu poslovanju u Hrvatskoj kojega je financiralo Ministarstvo gospodarstva. Nabrojene su potrebne norme i metodološki okvir

Biti ili ne bitiKonferenciju, koja je ove godine održana u Zagrebu, otvorila je Ema Culi, ravnateljica uprave za trgovinu i unutrašnje tržište Mini-starstva gospodarstva, rada i poduzetništva kratkim pregledom aktivnosti Ministarstva na uvođenju e-Poslovanja u Hrvatskoj.

kako bi se pomoglo poduzećima ostvariti preduvjete za prijelaz na elektroničko poslovanje. Rezultat je projekta specifikacija elektro-ničkih dokumenata (račun, narudžba...) te transportni mehanizam kojime je moguće ostvariti interoperabilnost poslovnih subjekata. Popodne je održan i seminar na tu temu predavača Ivan Magdaleni-ća, na kojem je informatičkim tvrtkama praktično pokazana meto-dologija nadogradnje njihovih integralnih (ERP) sustava kako bi mo-gli raditi s elektroničkim dokumentima.

Pod izazovnim naslovom: “e-Račun - biti ili ne biti” Financijska agencija je predstavila faze koje su dosad prošli - od spoznaje da je e-Račun potreban pa sve do višegodišnjih lutanja, promjena smjera i poduzimanja samostalnih akcija. Kao osnovni problem istaknuto je normiranje jer nije riješena ključna preprjeka – Pravilnik o PDV-u. No sada su definirali osnovna pravila i norme i spremni su rješava-ti probleme. Najavili su za lipanj, zajedno sa Zagrebačkom bankom, dugo očekivani korak početka rada s e-Računima.

Da bi se zaokružila tema elektroničkoga poslovanja, odvjetnik Tin Matić u svojem je izlaganju dao pravnu definiciju te strukture ugo-vora o elektroničkoj razmjeni podataka, uz prikaz neimenovanoga ugovora i hrvatsku zakonsku regulativu. Autor je prikazao znače-nje ugovora u odnosu na otvorenu elektroničku razmjenu podata-ka (open EDI).

Za međusobnu suradnju tvrtki na području elektroničkoga poslo-vanja bitni su informacijski posrednici. Ranko Smokvina prikazao je osnovne i dodatne zadatke koje moraju obavljati posrednici (prema europskoj CWA 16050 besplatnoj normi): prijenos poruke od poši-ljatelja do primatelja, interoperabilnost, interkonekcija s drugim in-formacijskim posrednicima, kao i sadržaj ugovora o pružanju usluga. Istaknuo je problem konverzija poruka, minimalan sadržaj poruke, pohrana, korištenje omotnice te potrebe i korištenje registra adresa potrebnih za usmjeravanje poruke (routing). Kako ima više informa-cijskih posrednika koji djeluju na prostoru Hrvatske, neki su od njih predstavili svoje usluge kreiranja i razmjene elektroničkih dokume-nata (Panteon iz Slovenije, Editel iz Austrije, Comarch iz Poljske), koji su predstavili iskustva i rješenja za posredovanje.

Dan drugi: Dobavni lanciU utorak je na programu bila tema dobavni lanci (supply-chains).

Uvodno predavanje Upravljanje dobavnim lancima je održala Ja-sna Prester s Ekonomskoga fakulteta s teoretskim osnovama i dva-

� InfoTrend eHRVATSKA 179/4-5/2010

eGovernment

ma primjerima (Wolksvagen, Ikea). Pozvani predavač Coen Janssen iz Nizozemske, voditelj UN/Cefact-ove radne grupe TBG1 za dobav-ne lance, predstavio je razvoj normizacije poruka unutar dobavnoga lanca (za lanac BUY-SHIP-PAY). Uštede koje se postižu primjenom e-Poslovanja u dobavnome lancu istaknulo je više predavača, a poja-vom Interneta i XML norme te uštede su još veće i sada su dostupne i malim i srednjim poduzećima. Dobavni se lanci odnose na procese nabave i isporuke roba i usluga, a u njega su uključeni proizvođači, dobavljači, kupci i različiti posrednici u tim procesima.

Da bi se dobavni lanac mogao prenijeti s klasičnih medija (papir, telefon, telefaks, e-pošta) na elektronički, preduvjet je korištenje za-jedničkoga kataloga roba i usluga za sve sudionike u razmjeni poda-taka i elektroničkih dokumenata. Zbog bitnosti kataloga predavanje je održao Damir Šegović iz hrvatske GS1 organizacije. Predstavljen je elektronički katalog eCROKAT zasnovan na međunarodnoj nor-mi za e-Kataloge GS1, a koji je uključen u sustav međunarodne sin-kronizacije kataloga na mreže i GDSN (Global Data Synchronizati-on Network).

Ranko Smokvina u svojem se predavanju o automatizaciji dobav-noga lanca pozvao na Studiju Politehnike u Milanu (2008.) koja je pokazala da se primjenom e-Poslovanja u cjelokupnome dobavnome lancu, u različitim gospodarskim granama, postižu uštede 75-150 eura po jednoj elektronički obavljenoj poslovnoj transakciji. Ako se dobavni lanac izravno poveže na financijski lanac, tada su uštede još i veće, no za to je potrebna automatizacija dobavnoga lanca. Zbog bitnosti teme održan je i odgovarajući seminar.

Iskustva Agrokora o njihovome dobavnome lancu i automatizaciji procesa pomoću razmjene e-dokumenata odlično je predstavio Igor Javor s realnim prikazom izvedive mogućnosti (tzv. Quick winner). Agrokor je tu mogućnost usvojio, što dokazuje razmjena 100 000 e-dokumenata mjesečno. Predstavit će trenutačno stanje, koncepte razmjene e-dokumenata i planove za 2010.

Centralna je točka drugoga dana bio okrugli stol Automatizaci-ja dobavnoga lanaca. Moderator okrugloga stola bio je Ivica Pivar (Agrokor) uz 10 aktivnih sudionika iz Plive, Metroa, Atlantic grupe, Magme, AWT-a, Prodis-a te 50-ak slušača. Teme su za raspravu na okruglome stolu bile: uloga matičnih podataka - kako osigurati nji-hovu točnost i razmjenu, ekonomska opravdanost uvođenja elektro-ničkih dokumenata - troškovi/koristi i mogućnosti uvođenja eRaču-na. Rasprava je bila podrobna s primjerima iz prakse i preporukom da se što prije uđe u proces automatizacije jer su uštede velike (ilu-

strirane konkretnim primjerima Agrokora i Metroa).Održano je predavanje o nužnosti zajedničkoga e-poslovanja malih

trgovaca (i njihovih udruženja, klastera i zadruga) radi jačanja svo-jega pregovaračkoga položaja prema dobavljačima i smanjenja troš-kova dobave. Njihova se mreža razlikuje od drugih maloprodajnih mreža i sustava upravljanja lancem dobave (autonomnost vlasnika prodavaonica u kreiranju asortimana, naručivanju i plaćanju robe, materijala i usluga) te njihovoj financijskoj neovisnosti.

Drugog dana održana su i dva seminara. Uz prije spomenuti semi-nar o automatizaciji dobavnih lanaca ističemo i seminar Security / Risc Management, na primjenu analize i upravljanja sigurnosti elek-troničkoga poslovanja kojemu su sudionici mogli vježbati ispitivanje sigurnosti (tvrtke Infigo IS).

Dan treći: Rješenja, iskustva i sigurnostTreći je dan bio posvećen rješenjima e-Uprava, e-Carina, mobil-

no poslovanje… i iskustvima kao i sigurnosti e-poslovanja u upra-vi, gospodarstvu, javnoj nabavi i trgovini. Tako se Leda Lepri poza-bavila elektroničkim poslovanjem uprave, navela je pravna rješenja i propise te kako se implementiraju. Pozabavila se i ulogom susta-va OIB-a u elektroničkome poslovanju uprave. O međunarodnome tranzitnome carinskome sustavu pozabavila se Zlatica Tomašević koja je predstavila taj primjer carinske međunarodne suradnje bez papira.

Velik se problem nestrukturiranih podataka (njih je 80% informa-cija, a čije bi strukturiranje zahtijevalo mnogo ljudskoga rada i znat-ne troškove) očekuje riješiti semantičkim tehnologijama, istaknuo je Darko Gulija. One omogućavaju automatsku izdvajanje strukturira-nih podataka iz nestrukturiranoga sadržaja.

Ističemo izlaganje pozvanoga predavača Bojana Ždrnje, priznato-ga međunarodnoga stručnjaka za sigurnost poslovanja na Internetu. Zaštita informacijskih sustava i poslovnih informacija od neovlašte-nih aktivnosti jedan je od najvećih izazova poslovanja. Balansira-nje sigurnosnih i poslovnih rizika i ulaganja u zaštitu informacijskih sustava osnova je za djelotvorno upravljanje informacijskom sigur-nošću te zahtijeva značajne resurse, kako ljudske tako i financijske. Zbog toga je u programu bilo više predavanja o alatima nadzora i ele-mentima. Jedno se predstavljanje pozabavilo elektroničkim potpi-som i mogućnostima njegovoga korištenja u postupku dostave ponu-da u javnoj nabavi, drugo procjenom rizika i treće alatima za zaštitu elektroničkoga poslovanja.

Ante Polonijo