0

IDEA WSDC WIFI NVO

VIJEĆE MREŽA

PRAVDE GRAD

SARAJEVO VLADA

KS

1

AKTUELNI PROJEKT:

“Kulturom dijaloga do

kulture življenja”

CKD godinama povezuje mlade ljude iz cijele BiH. Organizirao je aktivnosti u različitim godinama sa ciljem što boljeg upoznavanja svih gradova ove prelijepe zemlje. Nastojimo da što veći broj mladih ljudi posjeti što više različitih gradova i tako obogati svoje iskustvo o ljepotama BiH. Evo, sada, i kroz Debatne novosti promoviramo kulturne vrijednosti BiH. Krenuli smo od Sarajeva kao glavnog grada, a sada idemo i malo južnije. Do Konjica. Ovaj mali grad plijeni po mnogo čemu. Za CKD je najvažniji debatni klub Srednje škole Konjic koji godinama uspješno vodi profesorica Dušica Ćukle. Do nekog izravnog putovanja u ovaj lijepi grad, pročitajmo nešto i o njemu, ali i još ponečemu drugome. Krenimo na naš virtualni put.

UMJESTO UVODA

Budite radosni kad god vam se za to pruža mogućnost i kad god za to nalazite snage u sebi, jer trenuci čiste radosti

vrijede i znače više nego čitavi dani i mjeseci našeg života provedeni u mutnoj igri naših sitnih i krupnih strasti i

prohtjeva. A minut čiste radosti ostaje u nama zauvijek, kao sjaj koji ništa ne može zamračiti.

Ivo Andrić

Umjesto uvoda 1

Zemljo moja 2

Sarajevo ljubavi moja 3

Sarajevo za turiste 4

Konjic za turiste 5

2

BiH u slici...

ZEMLJO MOJA

Ambasadori

AKTUELNI PROJEKT:

“Kulturom dijaloga do

kulture življenja”

Vidim polja sto se žitom zlate

i na brijegu vidim rodni dom

svakog trena mislim na te

zemljo moja zemljo moja

A u polju moja duša spava

u sred zita kao zlatni klas

postelja joj meka trava

zemljo moja,zemljo moja

I dok ja nisam tu

pokraj nje da skupa predamo

se snu

svaku noć čujem glas

koji zove dođi sreća čeka nas

Nigdje noći nisu tako plave

nigdje sunce nema takav sjaj

nigdje nisu takve trave

zemljo moja, zemljo moja

U tom klasu nek mi ljubav

spava

nek me ceka ja cu brzo doci

nek je ljubi tvoja trava

zemljo moja, zemljo moja.

3

Sarajevo u slici...

SARAJEVO LJUBAVI MOJA

Kemal Monteno

AKTUELNI PROJEKT:

“Kulturom dijaloga do

kulture življenja”

Zajedno smo rasli

grade, ja i ti

isto, plavo nebo

poklonilo nam stih

ispod Trebevica sanjali

smo sne

ko ce brze rasti

ko ce ljepsi biti

Ti si bio velik

a rodio se ja

s' Igmana uz osmijeh

slao si mi san

djecak koji raste zavolio te

tad

ostao je ovdje

vezan, za svoj grad

Ref.

Bilo gdje da krenem

o tebi sanjam

putevi me svi tebi vode

cekam s' nekom ceznjom

na svijetla tvoja

Sarajevo ljubavi moja

Pjesme svoje imas

i ja ih pjevam

zelim da ti kazem sta sanjam

radosti su moje i sreca tvoja

Sarajevo ljubavi moja

Kada prodju zime

i dodje lijepi Maj

djevojke su ljepse

ljubavi im daj

Setaliste tamno

uzdasima zri

neke oci plave

neke rijeci njezne

Sad je djecak covjek

a zima pokri' brijeg

park i kosa bijeli

al' otici ce snijeg

Proljece i mladost

ispunit' ce tad

Sarajevo moje

jedini moj grad

4

Zanimljivosti...

Od ovog broja Debatnih

novosti donosit ćemo

vam kreativne i

zanimljive priče o

gradovima i običajima u

BiH.

Krenućemo od glavnog

grada: Sarajevo

Iako tri dana nije ni iz bliza dovoljno da se razgleda i u

potpunosti upozna sa Sarajevom, sasvim je dovoljno da se

zaljubi u taj grad i istinski uživa u njemu. Mnogo povijesnih

stvari veže se uz ovaj grad, mnogo je povijesnih građevina i

spomenika koje svakako treba pogledati kako bi shvatili

“magičnu” privlačnost Sarajeva.

Zašto me toliko očarao ovaj grad? Odgovor vjerojatno leži u

jednostavnosti ljudi, odnosa među njima, jednostavnosti života i

ne zamaranju velikim stvarima kada nemaš mnogo. Sarajevo

živi svoj život, daleko od svih ostalih gradova, kao da je jedini

na svijetu. Impresionirana sam time što tamo ponosno stoje

brojne džamije, sinagoge, pravoslavne i katoličke crkve.

Sarajevo je konglomerat naroda i vjera, toliko različitih, a opet

bliskih. Tamo državi ponosno prkosi jedan restoran, nad

Miljackom se nadvijaju brojni mostovi, postoje brojni muzeji koji

prikazuju važne predmete, slike i kuće iz povijesti Sarajeva.

Kako bih Vam pobudila zanimanje za ovaj veličanstveni grad

predstavit ću Vam neke od znamenitosti koje svakako morate

posjetiti i doživjeti.

Muzej atentata i spomen ploča

Daleko u povijest odvest će Vas

Muzej atentata i ploča koja

označava mjesto na kojemu je

Gavrilo Princip izvršio atentat na

Franza Ferdinanda, što je bio

povod Prvom svjetskom ratu.

Povijest kaže da je bilo nekoliko

atentatora koji su se rasporedili

po glavnoj ulici po kojoj je trebao

proći austrougarski prijestolo-

nasljednik.

Kada je Ferdinand prošao pokraj, jedan od atentatora bacio je

bombu, promašio te ranio slučajne prolaznike. Nakon

ceremonije Ferdinand je htio posjetiti ranjene te je dogovorena

promjena puta kojim će obići grad. Vozač se nije

pridržavao dogovora i tu je priliku iskoristio Gavrilo Princip.

Upucao je Franza Ferdinanda i njegovu ženu.

Spomen ploča koja označava mjesto atentata

SARAJEVO ZA TURISTE

AKTUELNI PROJEKT:

“Kulturom dijaloga do

kulture življenja”

5

Riječi u slici ...

Stadion Koševo i dvorana

Zetra

Zatim su u Sarajevu 1984.

godine održane 14. zimske

olimpijske igre. Održavale su se

na stadionu Koševo, koji i danas

impozantno izgleda, u dvorani

Zetra (velika olimpijska dvorana

koja se nalazi tik do stadiona) te

na planinama koje okružuju

Sarajevo.

Te je godine napravljen poseban znak za zimske

olimpijske igre u obliku pahulje snijega. On označava četiri

planine koje okružuju Sarajevo (na kojima su se održavale

olimpijske igre), to su Bjelašnica, Jahorina, Igman i

Trebević. Danas su te planine poznatije kao atraktivna

skijališta koja privlače mnoge zaljubljenike u taj sport.

Inat kuća

Inat kuća je restoran u

kojemu se mogu probati

tradicionalna bosanska jela

koja su lagana, zdrava,

puna povrća, bez jakih

začina i dakako bez

svinjetine. Neka od njih su

razne pite, dolme, sarme,

čorbe, ćevapi, bosanski

lonac i baklave. Postoji

zanimljiva legenda prema

kojoj je Inat kuća nekada

stajala s desne strane

Miljacke, ali je Vlada na

tom mjestu željela sagraditi

vijećnicu.

Vlasnik nije htio državi prodati zemljište, ali nakon godina

zastrašivanja i podmićivanja ipak ga je pristao prodati za

veliku svotu novaca. No, pristao je pod jednim uvjetom, a

to je da presele restoran, ciglu po ciglu, na drugu stranu

Miljacke. Tamo se i dan danas ponosno inati taj restoran.

AKTUELNI PROJEKT:

“Kulturom dijaloga do

kulture življenja”

6

Izvor:

https://ninaausperger.wo

rdpress.com/2012/01/06/

sve-ljepote-sarajeva-

grada/

Svrzina kuća

Svrzina kuća predstavlja

tradicionalnu osmansko-

bosansku kuću sagrađenu u

18. stoljeću. Preciznije, to je

osmanska kuća prilagođena

bosanskom podneblju.

Danas je to dio muzeja grada

Sarajeva i svakako jedan od

muzeja koje trebate

pogledati ako se zateknete u

Sarajevu.

Kuća se sastoji od tri dijela: dijela za poslugu, obiteljskog

dijela i poslovnog dijela. Obiteljski dio nalazi se najdalje,

dalje od ulice kako bi obiteljska privatnost bila zaštićena.

Poslovni dio kuće su prostorije u kojima muškarac prima

svoje goste i vodi poslovne razgovore. Taj dio bio je

odvojen zbog toga što nije priličilo da poslovni suradnici

budu u istoj sobi s njegovom ženom. Odmah uz ulicu

nalazi se dio za poslugu.

Gazi Husrev – begova

džamija

Iako u Sarajevu postoji

mnogo džamija,

neizbježna lokacija za

turiste je Gazi Husrev –

begova džamija. Džamiju

je dao izgraditi bosanski

namjesnik Gazi Husrev –

beg 1530. godine. U

dvorištu džamije nalazi se

Gazi Husrev-begov

mauzolej u kojemu je on

pokopan.

Zanimljivo je bilo vidjeti mali znak modernog doba u

dvorištu džamije, a to je displej na kojemu se pokazuju

vremena kada se toga dana održavaju molitve. S

minareta, visokog tornja na kojemu su postavljeni zvučnici,

imami 5 puta na dan pozivaju na molitvu. Kako je molitva

bila u tijeku, nismo bili u mogućnosti razgledati

unutrašnjost džamije, ali i vanjština je pokazala kako se

radi o veličanstvenoj građevini.

AKTUELNI PROJEKT:

“Kulturom dijaloga do

kulture življenja”

Riječi u slici ....

7

Konjic je smješten u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, na

sjeveru planinske Hercegovine, u kotlini s obje strane rijeke

Neretve i oko ušća Neretvine pritoke Trešanice. Nalazi se u

sastavu Hercegovačko-neretvanske županije. To je prostorno

najveća Općina u FBiH, površine 1.386,6 km2, u kojem živi oko

34.000 stanovnika. Pruža mnogobrojne turističke zanimljivosti i

nezaboravne trenutke uživanja.

Kulturno-historijsko naslijeđe

Kulturno-historijsko naslijeđe naslijeđe općine Konjic je

izuzetno bogato, posebno spomenici iz srednjeg vijeka, tj.

nekropole stećaka i utvrđenja, te ostaci srednjovjekovnih

gradova i sakralnih objekata, prohujalih imperija i najnovijih

materijalnih i pisanih ostataka.

Stećci, bosanski nadgrobni spomenici,

najsnažnija su kulturna i umjetnička

pojava srednjovjekovne Bosne, biljeg

jednog vremena i prostora ”U stećcima je

tajna Bosne”, rekao je Mak Dizdar, a

veliki Miroslav Krleža ”Neka oprosti

gospođa Evropa, samo Bosna ima

spomenike. Stećke”. O historijskim

zbivanjima, narodnom životu i običajima,

o značajnim događajima, ljudima i

legendama svjedoče i pričaju oko 3.500

stećaka na skoro 150 registrovanih

nekropola, čime Konjic spada u red

općina sa najvećim brojem nekropola u

Bosni i Hercegovini i Regiji.

Na žalost, mnogi lokaliteti su često na

izuzetno strateškim položajima i u

naučnom pogledu izuzetno važni, ali

teško pristupačni (Bahtijevica - Dabića

poljana, Čičevo, Ježeprasina, Ocrkavlje,

Visočica - Poljice i Veliko jezero, Gorani,

Blace i dr.). Na mnogim nekropolama, na

kojima su nikla kasnije groblja, uočava se

da se stećci utapaju u ta groblja (Džepi,

Mokro, Donje selo, Blace, Zaslivlje, idr.).

KONJIC ZA TURISTE

AKTUELNI PROJEKT:

“Kulturom dijaloga do

kulture življenja”

Neka oprosti gospođa

Evropa, ona

nema spomenike kulture.

Pleme Inka

u Americi ima spomenike,

Egipat ima

prave spomenike kulture.

Neka oprosti gospođa

Evropa samo

Bosna ima spomenike.

Stećke.

Šta je stećak?

Oličenje gorštaka Bosanca!

Šta radi Bosanac na stećku?

Stoji uspravno! Digo glavu,

digo ruku!

Ali nigdje, nigdje, nikada,

niko nije

pronašao stećak na kome

Bosnac kleči ili moli.

Na kome je prikazan kao

sužanj.

Miroslav Krleža

Bosanac na stećku

8

Naglašene aktivnosti općine Konjic na inventarizaciji spomenika

kulturne baštine rezultirale su i proglašenjem nacionalnih spomenika u

općini Konjic, kojih do danas ima ukupno devetnaest. Na žalost, veliki

broj spomenika je vremenom nestao, a sa njihovim nestankom Konjic,

kao i svaka sredina, je ostao bez dijela svoje prošlosti, bez svjedoka na

minula vremena.

Malo je gradova u Bosni i Hercegovini i šire koji se mogu pohvaliti tako

burnom i dugo pisanom historijom, sa mnogobrojnim nalazima iz

rimskog perioda i srednjeg vijeka, izuzetno važan saobraćajni čvor u

osmanskom periodu i usputna stanica na putu carigradskog druma

prema moru, jedan od najačih centara bosanske crkve u XV stoljeću,

grad koji je povezivao i činio sponu između Bosanskog i Hercegovačkog

sandžaka. Konjic, jedan od najstarijih gradova u Bosni i Hercegovini.

Arheološki tragovi vode nas četiri hiljade godina unazad, a usputna

karavanska postaja i mjesto razmjene dobara u širim relacijama

Balkana svakako je još od vremena Rimljana, od prvih vjekova nove

ere. Ako uzmemo u obzir stare srednjovjekovne gradove, kojih je na 250

kvadratnih

kilometara oko Konjica bilo 14, sa 34 srednjovjekovne crkve i oko 150

nekropola sa skoro 4.160 stećaka, onda se iz toga može zaključiti da je

ovo područje bilo prilično naseljeno u srednjem vijeku. Tu su živjeli

imućni feudalci, koji su pravili srednjovjekovne gradove, crkve i stećke.

Vjerovatno je to bogatstvo dolazilo od stoke i voća, koje je prodavano

Dubrovčanima.

Prvi pisani pomen Konjica, potiče od 16. juna 1382. godine, kada se

pominje jedna trgovačka karavana koja je išla preko Konjica u

Dubrovnik, a iste godine ga pominje i istoričar Jiriček. To je bilo vrijeme

razvoja trgovačkog prometa između Dubrovačke republike i

unutrašnjosti. Dakle, Konjic je nastao u srednjem vijeku kao pogranična

varoš humske države, na važnom putu koji je povezivao Bosnu sa

Dubrovnikom. U srednjem vijeku u Konjicu je bila carinarnica. Sandalj

Hranić, veliki vojvoda bosanskog kraljevstva, koji je podigao grad

Vrabač na sedlu koje veže Paklenicu sa Borašnicom, držao je Konjic

sve do svoje smrti 1435. godine. Njegov nasljednik je bio Stjepan Vukčić

– Kosača, a 1454. godine na ove prostore dolaze Osmanlije.

Pored karavanskih puteva Turci su podizali hanove i karavansaraje, na

udaljenosti jednog od drugog oko 4 sata hoda. Hanovi su služili za

prenoćište putnika, kiridžija i njihovih karavana, ali i trgovalo se u njima.

Dakle, od 1462. godine do prvih decenija XVIII stoljeća nema skoro ni

jednog značajnijeg mjesta bez hana. U XIX stoljeću u Konjicu se

nalazilo nekoliko hanova. Na desnoj obali Neretve, kod kamenog mosta,

nalazio se Begtaševića han, na Suhom dolu je bio Mušančića han, u

Konjicu su bili i: Šuplji han, Jurića han, Golubovića han (na prostoru

franjevačkog samostana), Bubalov han na lijevoj obali Neretve,

Ljubušića han, Alagića i Džumhurov han. U XVIII stoljeću Konjic

doživljava nagli pad, uzrokovan pojavom kuge i velikim pomorom

stanovništva.

AKTUELNI PROJEKT:

“Kulturom dijaloga do

kulture življenja”

Konjic u slici

9

NACIONALNI SPOMENICI OPĆINE KONJIC

HISTORIJSKO PODRUČJE NEKROPOLA SA STEĆCIMA U SELU

ČIČEVO

Nacionalni spomenik čine:

a) nekropola sa 90 stećaka na likalitetu Kaursko groblje;

b) nekropola sa četiri stećka na lokalitetu Glavica;

c) osamljeni grob sa stećkom, smješten na prilaznom putu ka nekropoli

Kaursko groblje

HISTORIJSKO PODRUČJE – NEKROPOLA SA STEĆCIMA NA

LOKALITETU OGRADA (VLAH) istočno od sela Čičevo

Nacionalni spomenik čini 16 grobova sa stećcima (15 sanduka i jedan

visoki sljemenjak), a nekropola se nalazi na nadmorskoj visini od 744 m

na lokalitetu udaljenom oko 2,5 km u pravcu istoka od sela Čičevo.

KULTURNI KRAJOLIK – SELO LUKOMIR (GORNJI LUKOMIR)

Nacionalni spomenik čine objekti smješteni u selu Lukomir (96 objekata,

od čega 46 stambenih objekata, 49 gospodarskih objekata i objekat

bivše škole), nekropola sa 18 stećaka na lokalitetu Vlaško groblje i

nekropola sa devet stećaka na lokalitetu Jezerine.

DVA STEĆKA NA LOKALITETU „GROMILE“ U RAČICI

U zaseoku Račica, koje je od Konjica

udaljeno oko 20 km zračne linije u pravcu

jugoistoka, neposredno uz lokalni put, na

lokalitetu „Gromile“, smještena su dva

stećka u formi sljemenjaka sa postoljima.

Ova dva stećka su karakteristična što ne

spadaju u grupu niskih sljemenjaka, koji se

prema postolju sužavaju. Naime, pomenuti

stećci su rađeni tako da su izuzetno visoki,

uski i prema postolju se proširuju.

KULTURNI PEJZAŽ BLATAČKO JEZERO SA DIJELOM KANJONA

RIJEKE RAKITNICE, PRAHISTORIJSKIM GROBNIM GOMILAMA,

NEKROPOLAMA SA STEĆCIMA I NIŠANIMA, NASELJE BLACA

Nacionalni spomenik čine:

Blatačko jezero sa okolnim pejzažom površine 2 hektara i dijelom

kanjona Rakitnice; Četiri prahistorijske grobne gomile i nekropola sa 15

stećaka na lokalitetu Kosan-krst; Prahistorijska grobna gomila i

nekropola sa 12 stećaka na lokalitetu Viš stijena; Prahistorijska grobna

gomila i nekropola sa tri stećka na lokalitetu Bubaluša; Nekropola sa

osam stećaka na lokalitetu Kod Čekića; Prahistorijska grobna gomila i

osamljeni stećak na lokalitetu Komadinov do; Nekropola sa sedam

stećaka na prostoru aktivnog pravoslavnog groblja i nekropola sa devet

nišana u blizini lokaliteta Komadinov do.

NEKROPOLA SA STEĆCIMA I OSTACI SREDNJOVJEKOVNE

CRKVE NA LOKALITETU „CRKVINA“ U RAZIĆIMA

Nacionalni spomenik čini arheološko područje – ostaci srednjo-

vjekovne crkve i nekropola sa 104 stećka smještenih na desnoj

obali rijeke Neretve.

AKTUELNI PROJEKT:

“Kulturom dijaloga do

kulture življenja”

Konjic u slici

10

NEKROPOLA SA STEĆCIMA I OSTACI CRKVE GRČKA GLAVICA

U ZASEOKU BISKUP U GLAVATIČEVU

Biskup je selo u blizini Glavatičeva, oko 30 km udaljeno od Konjica,

prema jugoistoku. Pored makadamskog puta na omanjem uzvišenju

pod nazivom Grčka glavica, nalaze se ostaci crkve i nekropola sa

stećcima. Pomenuta nekropola se sastoji od 172 stećka i velikog

broja grobova bez spomenika, na površini od 1700 kvadratnih

metara. Na ovoj nekropoli se nalaze i ostaci jedne crkve čiji je

nastanak moguće okvirno datirati u XII ili XIII stoljeće.

ARHEOLOŠKI SPOMENICI - STEĆCI U PARKU NA VARDI ISPOD

DRUŠTVENOG DOMA U KONJICU

Uz most Jurija Gagarina, koji je dio magistralnog puta za Mostar, u

centru Konjica, na lijevoj obali Neretve, lokalitetu Varda ispod

Društvenog doma, u okviru uređenog parka izloženi su kameni

spomenici. Od toga je osam nadgrobnih spomenika iz antičkog i 5

stećaka iz srednjovjekovnog perioda i jedan nišan prelaznog oblika

iz ranog doba osmanske vladavine. Svi spomenici su sa lokaliteta u

Lisičićima i Ostrošcu, tj. sa područja koja su potopljena izgradnjom

brane u Jablanici i nastankom Jablaničkog jezera.

KAURSKO GROBLJE NA BORCIMA

Selo Borci, udaljeno dvadesetak kilometara jugoistočno od Konjica.

Nekropola sa 121 nadgrobnim spomenikom smještena je na malom

uzvišenju uz sami put. Sa istočne strane puta diže se kosa na čijem

se vrhu nalazi prahistorijska gradina. Arheološki nalazi iz starijeg i

mlađeg željeznog doba svjedoče da je područje Boraka bilo

naseljeno već od prahistorije. Već u to doba ovim lokalitetom je

prolazio karavanski put. Među stećcima leže i tri okrnjena miljokaza

ovdje upotrebljena kao nadgrobni spomenici. Inače, vrijedno je

napomenuti kako je glavna rimska cesta išla pravcem: Narona –

Dubrave - Nevesinjsko polje - Konjic i na toj maršuti su inače

evidentirani mnogobrojni miljokazi, od kojih su neki korišteni i kao

nišani-bašluci.

KAURSKO GROBLJE - NEKROPOLA STEĆAKA U VRBLJANIMA

Selo Vrbljani nalazi se oko devet kilometara sjeverno od Konjica, u

slivu rijeke Trešanice i to u brdima iznad desne, zapadne obale

rijeke. Lokalitet Kaurskog groblja, sa skoro 200 stećaka raspoređen

je na površini od skoro 4 dunuma. Njihovi ukrasi su: dvostruka

spirala, polumjesec, kružni vijenac, arkade, rozete, te ljudske figure-

čovjek na konju, pored konja, čovjek sa štitom i mačem, štapom.

Jedan od ovih stećaka reproduciran je u Enciklopediji likovnih

umjetnosti i svakako spada među prvorazredne spomenike

svoje vrste. Među ovim stećcima nalazi se i jedan rimski miljokaz

sa nekoliko klesanih kamenih blokova rimske provincijencije. Iako

leži u sekundarnom položaju, ovaj miljokaz služi kao dokaz da je

ovdje prolazila trasa komunikacije koja je povezivala južnu

Dalmaciju i Hercegovinu sa srednjom Bosno i dalje Podunavljem.

AKTUELNI PROJEKT:

“Kulturom dijaloga do

kulture življenja”

Konjic u slici

11

ČARŠIJSKA, JUNUZ-ČAUŠEVA DŽAMIJA

Nalazi se u staroj konjičkoj čaršiji, u neposrednoj

blizini Starog mosta. Ova džamija je vjerovatno

najstarija i, prema poziciji u urbanom tkivu naselja,

najznačajnija džamija u Konjicu. Prema tradiciji,

gradnja ovog objekta se pripisuje izvjesnom

Junuzčaušu, a datira se u XVI stoljeće

STARA DŽAMIJA U GORNJOJ MAHALI U SEONICI

Seonica je udaljena od Konjica 30 km prema jugozapadu, a od

Ostrošca 12 km prema sjeveru, smještenoj u kanjonu rječice Seončice.

U Seonici su nekada živjele čuvene i bogate begovske porodice koje su

posjedovale velike zemljišne posjede: Begimanovići, Delići, Glavovići,

Slomići, Pašalići, Begete, Buturovići, Hasagići, Alajbegovići.

FRANJEVAČKI SAMOSTAN I CRKVA sv. IVANA KRSTITELJA U

KONJICU

Nalaze se u samom središtu grada Konjica,

na desnoj obali Neretve, ispod brda zvanog

Vrtaljica, na lokalitetu u čijoj blizini su

izgrađeni prvobitni samostan i crkva

sredinom XIV stoljeća. Objekte graditeljske

cjeline čine: samostalna Crkva sv. Ivana

Krstitelja, samostalna zgrada, tri pomoćna

objekta (vjeronaučne prostorije-dvorane) i

pokretno naslijeđe.

Zgrada današnjeg samostana izgrađena je 1939-1940. godine, a crkva

sv. Ivana Krstitelja je građena duži vremenski period, u etapama.

Objekat crkve je građen u periodu 1895.-97. godine, enterijer crkve

završen 1909. godine, a zvonik je sagrađen 1919. godine. Objekat crkve

nije izveden prema originalnom projektu koji je uradio arhitekta Josip

Vrancaš iz Mađarske, koji je predstavljao jednog od najznačajnijih

graditelja svog vremena na području Bosne i Hercegovine.

REPOVAČKA DŽAMIJA U KONJICU

Repovačka džamija u Konjicu je jedina džamija

smještena na desnoj obali Neretve, na

povišenom platou iznad ulice, u neposrednoj

blizini Starog kamenog mosta. Specifičnost ove

džamije se očituje u nedostatku tipičnih

elemenata partera džamije i smještaju džamije

na povišenoj platformi koja dominira trgom.

AKTUELNI PROJEKT:

“Kulturom dijaloga do

kulture življenja”

Izvor:

http://www.itinereri.com/baze/

Baza_bih_prirodno_kulturno_

nasljedje.pdf

Konjic u slici

12

Plan aktivnosti za juli

JULI

Internet online natjecanje – vršnjačko nasilje

Internet online natjecanje – diskriminacija

Internet online natjecanje – ljudska prava

Internet online natjecanje – kultura življenja

Internet online natjecanje – interetničko pomirenje

Ažuriranje i administriranje bloga “NEnasilje”

Ažuriranje i administriranje Foruma “Ispričaj svoju priču”

Snimanje i distribuiranje webinara (6/8) – vršnjačko nasilje

Snimanje i distribuiranje webinara “Ovo je moja/naša kulturna baština” (2/3)

Učešće u radu Facebook grupa i stranica:

• CKD facebook stranica facebook.com/groups/134200443968

• Debatologija facebook.com/Debatologija

• Stop vršnjačkom nasilju i maloljetničkom prestupništvu

• facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnickomPrestupnistvu

• Stop netoleranciji u BiH facebook.com/pages/Stop-netoleranciji-u-BiH

• Debatom protiv diskriminacije facebook.com/debatomprotivdiskriminacije

Priprema i štampanje mjesečnog magazina Debatne novosti

Specijalno izdanje Debatnih novosti – Vremeplov kroz argumente protiv vršnjačkog nasilja

13

CKD Tim

Sanja Vlaisavljević, direktorica

Jasmin Čečo, počsni član

Skupštine CKD

Zoran Marčeta, finansijski asistent

i Predsjednik Skupštine CKD

Anesa Vilić, IT asistent

Nadina Balagić, program asistent

Amela Ibrahimagić,

program asistent

Tijana Ljuboje, stalni spoljni

saradnik

Anja Gengo, stalni spoljni

saradnik

Demond Đonko

MOSTAR

Danijela Zuletović

SARAJEVO

Midhat Čaušević TUZLA

Branka Kukić BANJA LUKA

Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo KŠC „ Sveti Pavao“

Opća gimnazija Zenica Srednjoškolski centar

Pale Srednja zubotehnička

škola Sarajevo Gazi Husrev-begova

medresa Sarajevo Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Gimnazija i SŠC Istočna Ilidža

KŠC - Srednja medicinska škola

Sarajevo Srednjoškolski centar “Nedžad Ibrišimović”

Ilijaš MSŠ Kakanj

Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo Gimnazija “Muhsin

Rizvić” Breza MSŠ „Hazim šabanović”

Visoko KŠC Opća-Realna gimnazija Sarajevo

Srednja elektrotehnička škola Mostar Srednja škola

Konjic Gimnazija Mostar

Srednja medicinska škola

Mostar Internacionalna

privatna gimnazija s

pravom javnosti Mostar

Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar

MSŠ Donji Vakuf Karađoz-begova medresa Mostar

Gimnazija „Petar Kočić“

Srbac Gimnazija Banja Luka KŠC - Opća gimnazija

Banja Luka Srednjo-

školski centar „Petar Kočić“

Zvornik Srednja elektro-

tehnička škola Prijedor

SŠC „Đuro Radmanović”

Novi Grad

Mješovita srednja škola Srebrenik Gimnazija „Dr.

Mustafa Kamarić“ Gračanica

Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“

Tešanj Behram-begova medresa Tuzla

Mješovita srednja škola „Musa Ćazim Ćatić“

Kladanj Gimnazija

„Mustafa Novalić” Gradačac

Srednja tehnička škola Tešanj MSŠ „Hasan

Kikić” Gradačac Srednja

elektrotehnička škola Tuzla

Srednja škola Pere Zečevića Odžak

REGIONALNI KOORDINATORI

ONLINE DEBATE, AKTIVNOSTI I ONLINE

KOMUNIKACIJA SA ŠKOLAMA

CKD FACEBOOK STRANICA

facebook.com/groups/134200443968

DEBATOLOGIJA facebook.com/Debatologij

a STOP VRŠNJAČKOM

NASILJU I MALOLJETNIČKOM

PRESTUPNIŠTVU facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnicko

mPrestupnistvu STOP NETOLERANCIJI

U BiH facebook.com/pages/Stop

-netoleranciji-u-BiH DEBATOM PROTIV DISKRIMINACIJE

facebook.com/debatomprotivdiskriminacije

BLOG NENASILJE http://nenasilje.blogger.ba

FORUM ISPRIČAJ SVOJU PRIČU

http://ispricajsvojupricu.freeforums.net/

Abdulah Bećirović BRČKO

Ekonomska škola Brčko Mješovita

srednja škola Čelić

Bojana Radović DOBOJ

Žarko Brkanlić –

počasni koordinator

14

No Škola Ime i prezime kapitena Gimnazija „Mustafa Novalić“ Gradačac Elma Delić Srednja tehnička škola Tešanj Belmin Salihbašić Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo Rijad Milić Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar Tarik Lizde Mješovita srednja elektrotehnička škola Tuzla Selma Salkanović Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar Klara Galić Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Selma Nukić Mješovita srednja škola Donji Vakuf Melika Balihodžić Gimnazija Mostar Lamija Aliman Gimnazija Banja Luka Violeta Vuletić Srednja elektrotehnička škola Amin Sejfić SŠC „Nedžad Ibrišimović“ Amina Ramić KŠC „ Sveti Pavao“ Opća gimnazija Melita Spahić Srednja elektrotehnička škola Anđela Knežević Srednja škola Konjic Amina Avdić Srednja ekonomska škola Brčko Dženana Kukić Srednja zubotehnička škola Sarajevo Irma Balićevac Gimnazija i srednja stručna škola „Petar Kočić“ Zorana Mičić Prva bošnjačka gimnazija Merima Kovačević Behram-begova medresa Ismail Ćidić MSŠ Kakanj Nihada Hrusto Gimnazija "Musa Ćazim Ćatić" Tešanj Almina Mujezinović MSŠ Čelić Adelisa Čaluković Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka Sonja Kosanović Gazi Husrev-begova medresa Benjamin Fajić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj Rifet Turkić MSŠ Srebrenik Amila Bričić

Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Fatima Velić

Zamjenik: Tea Drmač Gimnazija Istočno Sarajevo Jovana Marković Srednja škola „28. juni“ Istočno Sarajevo Darinka Kenjić

15

IME I PREZIME TRENERA ŠKOLA MJESTO

SREDNJE ŠKOLE

Aida Muminović/Samra Šečić MSŠ Srebrenik Srebrenik

Aida Sahačić Gimnazija „Mustafa Novalić” Gradačac

Alma Ahmethodžić Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn Sarajevo

Amela Redžić Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar

Amira Sejdinović Srednja škola Pere Zečevića Odžak

Amra Selimović Srednja elektrotehnička škola Tuzla

Anđela Džidić Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar

Albin Softić Srednja tehnička škola Tešanj

Amra Selimović Srednja elektrotehnička škola Tuzla

Nikolina Knezar/Vlatko Malbašić Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka

Azijada Jukan Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Gračanica

Azra Džananović Mješovita srednja škola Donji Vakuf

Bojana Radović Doboj

Branka Barać Gimnazija Mostar

Branka Kukić Gimnazija Banja Luka

Danijela Zuletović KŠC -Srednja medicinska škola Sarajevo

Dario Vrdoljak KŠC „ Sveti Pavao“ Opća gimnazija Zenica

Demond Đonko Srednja elektrotehnička škola Mostar

Dragana Kartal Srednjoškolski centar „Nedžad Ibrišimović“ Ilijaš

Dušanka Marin Srednja elektrotehnička škola Prijedor

Dušica Čukle Srednja škola Konjic Konjic

Dževad Genjac MSŠ „Hazim Šabanović” Visoko

Edin Balta Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo

Emilija Pavičević KŠC Opća-Realna gimnazija Sarajevo

Fajza Gavranović Gimnazija “Muhsin Rizvić” Breza

Harun Macić Karađoz-begova medresa Mostar

Jelena Ćirić/Branka Malinić Čugalj (KLUB U MIROVANJU) SŠC Pale

Lejla Bajraktarević/Abdulah Bečirović Ekonomska škola Brčko

Ljiljana Mučibabić Srednja zubotehnička škola Sarajevo

Marija Stepanović Srednjoškolski centar "Petar Kočić" Zvornik

Meliha Saračević Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo

Midhat Čaušević Behram-begova medresa Tuzla

Muhedin Lemeš Mješovita srednja škola Kakanj

Nađa Brkić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Nasiha Mulahalilović Mješovita srednja škola Čelić

Sabahudin Ćeman Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Sanja Mrđa SŠC „Đuro Radmanović” Novi Grad

Sadeta Subašić MSŠ „Hasan Kikić” Gradačac

Sedika Cerić Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Snežana Čokić Gimnazija Istočno Sarajevo Istočno Sarajevo

Ulfeta Imamović MSŠ “Musa Ćazim Čatić” Kladanj

Vedrana Mijović Pantelić Srednja škola „28. juni” Istočno Sarajevo

Vesna Milavić Srednja medicinska škola Mostar

Žarko Brkanlić Gimnazija „Petar Kočić“ Srbac

16

IME I PREZIME TRENERA FAKULTET MJESTO

Časlav Umičević Prirodno - matematički fakultet Banjaluka

Stefan Dragičević Ekonomski fakultet Brčko

Tajma Hatić Univerzitet Džemal Bijedić Mostar

Marko Kovačević Sveučilište Mostar

Din Herdželaš Pravni fakultet Kiseljak

Armin Ridžalović Ekonomski fakultet Sarajevo

Belma Ibrahimović/ Edita Gondžić Elektrotehnički fakultet Sarajevo

Dževad Sarač Filozofski fakultet Sarajevo

Esma Osmanbegović Medicinski fakultet Sarajevo

Zerin Vilogorac Pravni fakultet Sarajevo

Nataša Tandir Ekonomski fakultet, International Burch University Sarajevo

Irma Borovina Sarajevo School of Science and Technology Sarajevo

Sanja Tepavčević Pravni fakultet Istočno Sarajevo

Sanja Tepavčević Pravni fakultet Bijeljina

Minel Abaz i Ardanela Ridžalović Fakultet političkih nauka Sarajevo

Igor Pavlić Pravni fakultet Tuzla

Jusuf Hasić Filozofski fakultet Tuzla

Armin Bohm Fakultet informacijskih tehnologija Mostar

17

01. juli - Međunarodni dan suradnje

11. juli - Svjetski dan stanovništva (priznat od UN-a)

27. juli – Svjetski dan dijabetičara

prva subota u julu - Međunarodni dan saradnje (priznat od UN-a)

MEĐUNARODNI PRAZNICI

U JULU

JULI KROZ DATUME

18

CKD FACEBOOK STRANICA

facebook.com/groups/134200443968

DEBATOLOGIJA

facebook.com/Debatologija

WEB STRANICA

http://www.ckdbih.com/

19

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević

IZVRŠNA UREDNICA Nadina Balagić

REDAKCIJA Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja

Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta

DTP Anesa Vilić

WEB INFO Nadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVA Centar za kulturu dijaloga

Debatne novosti, br. 7. juli, 2015. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina +387 33 203 668

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH

izvjestaji.ckd@gmail.com www.ckdbih.com

CKD STRANICA:

https://www.faceb

ook.com/groups/1

34200443968/?fre

f=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.faceb

ook.com/Debatolo

gija?fref=ts