identifikacija i mogu Ćnosti odre Đivanja …...2 okoliš je prirodno okruženje organizama i...
TRANSCRIPT
0
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GEOTEHNI ČKI FAKULTET
GORAN SABOL
IDENTIFIKACIJA I MOGU ĆNOSTI ODREĐIVANJA ZNA ČAJA ASPEKATA OKOLIŠA
NA PRIMJERU VISOKOŠKOLSKE USTANOVE
DIPLOMSKI RAD
VARAŽDIN, 2010.
1
SADRŽAJ
1.0 UVOD ............................................................................................................................... 4
2.0 ISO 14001 ......................................................................................................................... 7
2.1 UVOD U ISO 14001 ..................................................................................................... 7
2.2 ODREDBE NORME ISO 14001 ................................................................................ 10
3.0 IDENTIFIKACIJA ASPEKATA OKOLIŠA ............................................................. 15
3.1 UVOD ......................................................................................................................... 15
3.2 ASPEKTI OKOLIŠA I UTJECAJI NA OKOLIŠ ...................................................... 16
3.2.1 DEFINICIJA ASPEKATA I UTJECAJA .................................................................. 16
3.2.2 KATEGORIJE ASPEKATA OKOLIŠA ................................................................ 17
3.2.3 METODE ZA IDENTIFIKACIJU ASPEKATA OKOLIŠA ................................. 20
4.0 OCJENJIVANJE UTJECAJA NA OKOLIŠ ............................................................. 21
4.1 ODABIR KRITERIJA ZA PROCJENU ..................................................................... 23
4.2 PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ ...................................................................... 29
5.0 DEFINIRANJE ZNA ČAJA ......................................................................................... 34
5.1 UVJETI OCJENJIVANJA ASPEKATA OKOLIŠA ................................................. 36
5.2. OCJENJIVANJE ASPEKATA OKOLIŠA METODOM ZBRAJANJA I METODOM MNOŽENJA FAKTORA ....................................................................................................... 39
6.0 ZAKLJU ČAK ................................................................................................................ 42
7.0 LITERATURA .............................................................................................................. 44
PRILOG ..................................................................................................................................... 45
SAŽETAK .................................................................................................................................. 55
2
Okoliš je prirodno okruženje organizama i njihovih zajednica uključujući i čovjeka,
koje omogućuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj zraka, vode, tla, zemljine
kamene kore, energije te materijalnog dobra i kulturne baštine kao dijela okruženja
kojeg je stvorio čovjek.
Ekologija i zaštita okoliša pojmovi su koji se danas puno koriste, a osnovnu razliku čini
to što je zaštita okoliša kao skup djelatnosti i mjera proizašla iz potreba očuvanja
cjelokupnog života u okolišu a koje proučava ekologija.
Prema definiciji [1], ekologija je prirodna znanost koja proučava odnose među živim
organizmima kao i njihov utjecaj na okoliš u kojem žive, te utjecaj tog okoliša na njih.
Posljedice ljudskog djelovanja odražavaju se na sva područja na Zemlji, sve eko sustave
i na sve sastavnice okoliša (vodu, tlo, zrak). Način na koji živimo na zemlji koristeći sve
raspoložive resurse, zadovoljavajući svoje potrebe i više od toga na način da uzimamo,
rasipamo i trošimo te na kraju odbacimo sve što nam više ne treba doveo je do potrebe
za očuvanjem okoliša i njegovom zaštitom.
Postoji više teorija zaštite okoliša:
- Antropološka, koja polazi od toga da je zaštita okoliša namijenjena isključivo
zdravlju i životu ljudi i općem blagostanju čovječanstva, a temelji se na
filozofskom shvaćanju ekološke etikepo kojem čovjek ima obvezu štititi
pojedine elemente okoliša u skladu sa svojim interesima
- Ekocentrična teorija zaštite okoliša polazi od prirode kao vrijednosti za sebe,
što vrijedi i za njenu zaštitu, bez obzira na njene funkcije za čovjeka, dakle,
priroda ima vlastito pravo egzistencije
- Resursna – ekonomska teorija koncentrirana je na zaštitu prirodnih izvora,
pogotovo neobnovljivih, uvažavajući tako interese budućih generacija. Ova
teorija se u većoj mjeri oslanja na sustav tržišne zaštite
3
Svjesni svih vrsta šteta u okolišu i potrebe za sprečavanjem daljnjeg negativnog
djelovanja zajedno sa potrebom saniranja čitavih područja, razvile su se mjere i
aktivnosti, donijeli propisi, te su se osnovale institucije u kojima stručnjaci diktiraju
svoja pravila ponašanja, te provode mjere zaštite okoliša i održivog razvoja.
Norme u zaštiti okoliša sve više se uvode u upravljačke strukture (posebno serije ISO
normi skupine 14000) kao poticaj boljem upravljanju zaštiti okoliša i instrumentom za
postizanje konkurentnosti u plasmanu roba i usluga neke organizacije van zemlje.
Temeljna funkcija serije normi ISO 14000 je definiranje svih faza sustava upravljanja
okolišem (u daljnjem tekstu EMS prema eng. skraćenici od Environmental Management
System) i hijerarhijske strukture sustava. Pri tome se funkcija politike okoliša stavlja u
centralni položaj sustava oko kojeg se nakon toga formira krug upravljanja i kontrole
upravljanja okolišem.
ISO 14000 serija se sastoji od 21 norme namijenjenie organizaciji u rukovođenju
njihovim zahtjevima zaštite okoliša i osiguravanju da će njihova politika zaštite okoliša
u praksi biti u skladu s ciljevima i misijom organizacije.
4
1.0 UVOD
Šteta koja se nanosi okolišu raste iz dana u dan zbog sve više zahtjeva koji dovode do
crpljenja prirodnih sirovina i zagađenja tla, vode i zraka. Glavni uzrok tome su jačanje
industrije i nezaustavljivi rast svjetske populacije što dovodi do stvaranja sve većih
količina otpada.
Unazad nekoliko desetljeća počela je jačati svijest za brigom za okoliš pa zbog toga i
sve više organizacija nastoji shvatiti na koji način i u kojoj mjeri one utječu na okoliš.
Rezultat toga je vođenje sustava za upravljanje okolišem kako bi se upravo mogli
kontrolirati ti utjecaji. Njihova pozornost se proteže od njihovih vlastitih aktivnosti pa
do aktivnosti njihovih dobavljača i partnera zbog toga što tzv. „zelene“ kompanije žele
sudjelovati sa „zelenim“ partnerima.
Riječ okoliš se danas koristi u širokom kontekstu. Tako možemo govoriti o kućnom
okolišu, poslovnom okolišu i socijalnom okolišu. [2] Tu riječ poglavito koristimo kako
bismo opisali fizikalnu okolinu (zrak, drveće, trava...) koja nas okružuje u
svakodnevnom životu. U ovom radu riječ okoliš se upravo odnosi na tu okolinu koju
smo spomenuli u prethodnoj rečenici. Citiramo li normu ISO 14001, naša briga za
okoliš se treba odnositi na „zrak, vodu, tlo, prirodne resurse, floru, faunu, ljude i njihove
međusobne odnose“. [3]
Pod već spomenutim sustavom za upravljanje okolišem poglavito mislimo na
kontroliranje naših aktivnosti kako bismo mogli održati fizikalne i kemijske resurse i pri
tom ih ne zagaditi ili onečistiti. Tu kontrolu možemo jednostavno implementirati u naš
svakodnevni život ako pazimo što kupujemo i što bacamo ali tek je u našem poslovnom
životu utjecaj na okoliš najznačajniji i ostavlja najveći trag. Tu se ponajprije misli na
utjecaj industrijskih aktivnosti koje dovode do crpljenja raspoloživih prirodnih resursa
što uzrokuje stalni porast štete koju prouzročimo okolišu.
5
Postoje četiri razloga zašto bi svaka organizacija trebala uzeti u obzir faktore u sustavu
upravljanja okolišem. To su: [2]
Etički - dužnost kao čovječanstvu nam je da se brinemo za svijet u kojem živimo i da
ga predamo našoj djeci na skrb u što boljem stanju.
Ekonomski - očuvamo li resurse i pokušamo li ne stvarati previše otpada te uzaludno
trošiti velike količine energije znači da štedimo.
Zakonski - s vremenom sve više vlada donosi i prilagođava već postojeće zakone u
skladu sa zaštitom okoliša zbog čega su nam potrebni sustavi kako bi bili sigurni da su
naši postupci u skladu sa zakonom kako ne bi narušili našu stečenu reputaciju.
Komercijalni - sve više velikih organizacija preuzima kontrolu nad vlastitim
odgovornostima koje se tiču zaštite okoliša, te stoga one same traže od svojih
dobavljača da učine isto. Bez potrebnih dokaza o provođenju sustava za upravljanje
okolišem možemo očekivati kako će se broj zainteresiranih strana za suradnju smanjiti.
S druge strane, demonstriramo li dobru praksu koja se tiče zaštite okoliša možemo samo
očekivati kako će nam se pružiti brojne nove prilike na tržištu.
Obvezivanje neke organizacije da će se brinuti za okoliš se danas rješava objavom
organizacije da su njene aktivnosti usklađene sa zahtjevima norme ISO 14001 koja je
međunarodna norma za sustav upravljanja okolišem. Organizacije koje su već otprije
registrirane normom ISO 9001 nemaju poteškoća sa prepoznavanjem ISO 14001 norme
koja ipak ima dvije dodatne značajke: organizacije moraju identificirati aspekte okoliša
koji su prisutni u njihovim aktivnostima i definirati utjecaje koje one imaju na okoliš, te
se moraju ujedno i pridržavati propisa koji se odnose na njih. Nakon toga prateći model
ISO 9001 potrebno je zapisati i implementirati operativne procedure zajedno s
priručnikom koji opisuje sustav za upravljenje okolišem. To je potrebno učiniti prije
nego li može stupiti nezavisna procjena usklađenosti s normom.
Kao što je internacionalna norma ISO 9000 bila bazirana na normi BS 5750 tako je za
bazu ISO 14001 norme poslužila norma BS 7750. Norma ISO 14001 je prvi puta bila
predstavljena u rujnu 1996. godine te je potisnula tada već postojeću normu BS 7750.
6
Druga verzija norme ISO 14001 donesena je 2004. godine i danas je još uvijek važeća
verzija te norme. Ostale norme koje su slične prethodno navedenim normama su
EMAS, BS5750, BS7750, IEC, DIN, CEN...
U ovom radu će se najviše pažnje posvetiti samoj normi ISO 14001 te o identifikaciji
aspekata okoliša i prikazati više načina određivanja značaja aspekata okoliša i
ocjenjivanja aspekata okoliša kako bi se aktivnosti zaštite okoliša formirale najprije na
one najznačajnije. Za primjer je uzeta visokoškolska ustanova Geotehničkog fakulteta u
Varaždinu.
7
2.0 ISO 14001
2.1 UVOD U ISO 14001
Protekla dva desetljeća obilježena su kao desetljeća ekološke svjesti. Donesen je
značajan broj zakona koji se bave ekologijom i propisa kako bi učinili poduzeća
ekološko odgovornima. S rastućim interesom za ekološka pitanja od strane javnosti,
ekološka odgovornost je postala značajno pitanje. Trenutno postoje dvije vrste ekološke
odgovornosti - zakonska i dobrovoljna.
Međunarodna organizacija za standardizaciju je pronašla način (serije ISO 14000
normi) kako bi pomogla poduzećima u rukovođenju ekološkim standardima. ISO 14001
norma zahtjeva od organizacija da osiguraju informacije o njihovom EMS-u (sustavu za
upravljanje okolišem) izdavanjem godišnjih izvješća. Uzimajući u obzir rastuću pažnju
vezanu za ekološka pitanja, organizacijama je potrebna pomoć na svim razinama u cilju
ispunjenja zahtjeva norme ISO 14001:2004. Certifikacija od strane raznih specijalnih i
neovisnih certifikacijskih tvrtki (DNV, Buerau Veritas...) se obavlja prema normi ISO
14001:2004. Sustavom upravljanja okolišem osiguravamo da su svi utjecaji na okoliš u
organizaciji identificirani, nadzirani i usklađeni sa zakonskom regulativom. Raznim
mehanizmima se kroz vrijeme negativni utjecaji ublažuju ili potpuno uklanjaju.
Slika 1: Tri stupa ISO 14001 (prema [3])
ISO 14001
TRAJNO POBOLJŠAVANJE
PREVENCIJA
USKLAĐENOST (S POLITIKOM, ZAKONSKIM I DRUGIM ZAHTJEVIMA)
8
Ova međunarodna norma se može primijeniti na svaku organizaciju koja želi:
- uvesti, održavati i poboljšati sustav upravljanja okolišem
- osigurati usklađenost sa svojom utvrđenom politikom upravljanja okolišem
- pokazati drugima tu usklađenost
- tražiti potvrđivanje odnosno certifikaciju svog sustava upravljanja okolišem od
druge strane
Upravljanje okolišem prema zahtjevima norme osigurava:
- smanjenje nepovoljnih utjecaja na okoliš
- brzi odziv u slučaju nezgoda ili izvanrednih situacija
- smanjenje troškova (energije, materijala...)
- usklađivanje poslovanja sa zakonskim zahtjevima
- pozitivnu predodžbu tvrtke u javnosti
- motiviranost zaposlenika
Pozitivan i aktivan odnos prema okolišu postao je bitan pokazatelj poslovne uspješnosti.
Osnovni zahtjevi norme ISO 14001 su:
- definirati politiku i ciljeve okoliša
- prepoznati sve aspekte i utjecaje na okoliš organizacije
- prepoznati sve zakonske i druge zahtjeve vezane za okoliš koje se odnose na
organizaciju
- definirati obveze i odgovornosti zaposlenika
- definirati način komunikacije o značajnim aspektima okoliša
9
- osigurati resurse
- definirati mjere za smanjenje i/ili eliminaciju negativnih utjecaja na okoliš
- pratiti ostvarene rezultate
- poduzimati radnje za kontinuirano poboljšanje sustava upravljanja okolišem
Slika 2: Uvođenje sustava ISO 14001 (prema [3])
POČETAK
1. POLITIKA
2. PLANIRANJE
3. PRIMJENA
4. PROVJERA
5. OCJENA
Stalno unapređenje
10
Tvrtka koja uvodi ISO 14001 mora uspostaviti i održavati sustav upravljanja okolišem
prema sljedećim zahtjevima: [2]
- Politika upravljanja okolišem – uprava određuje politiku upravljanja okolišem
tvrtke
- Planiranje – utvrđuju se aspekti okoliša i zakonska regulativa te na osnovu toga
određuju se ciljevi i programi upravljanja okolišem
- Primjena i rad – sve planirano se stavlja u primjenu uspostavljanjem
odgovornosti i komunikacije, provedbom edukacije, utvrđivanjem mogućnosti
nastanka izvanrednih situacija, uvježbavanjem postupanja u izvanrednim
situacijama...
- Promjena i popravne radnje – mehanizmima internih audita, popravnih i
zaštitnih radnji te praćenjem nesukladnosti sustav se provjerava i unapređuje
- Ocjena uprave – uprava se periodično informira o funkcioniranju sustava
upravljanja okolišem i ocjenjuje stanje sustava upravljanja okolišem
2.2 ODREDBE NORME ISO 14001
Zahtjevi za sustav za upravljanje okolišem koji se ocjenjuju tijekom certifikacijskog
pregleda se nalaze u poglavlju 4 norme pod sljedećih šest potpoglavlja: [4] i [5]
4.1. Opći zahtjevi
4.2. Politika upravljanja okolišem
4.3. Planiranje
4.4. Uvođenje i primjena
4.5. Provjeravanje
4.6. Preispitivanje upravljanja koje provodi uprava
11
Slijedi kratak osvrt na odredbe norme ISO 14001 pod poglavljem 4.
4.1. Opći zahtjevi
Organizacija mora posjedovati dokumentirani sustav upravljanja okolišem koji
zadovoljava sve zadane uvjete.
4.2. Politika upravljanja okolišem
Uprava mora definirati politiku upravljanja okolišem unutar organizacije koja osigurava
da:
- odgovara prirodi, opsegu i utjecaju njezinih djelatnosti, proizvoda ili usluga na
okoliš
- uključuje opredjeljenost uprave za trajno poboljšavanje i sprečavanje
onečišćavanja
- uključuje opredjeljenost uprave za usklađivanje s odgovarajućim zakonskim
zahtjevima i ostalim zahtjevima na koje se organizacija obvezala u odnosu na
svoje aspekte okoliša
- daje okvir za postavljanje i preispitivanje općih i pojedinačnih ciljeva
- dokumentira se, provodi i održava
- priopćava se svim osobama koje rade za ili u ime te organizacije
- dostupna je javnosti
4.3. Planiranje
4.3.1 Aspekti okoliša
Aspekti okoliša se identificiraju za normalne uvjete rada, za razumno predvidljive
devijacije i za izvanredne slučajeve.
12
4.3.2. Zakonski i ostali zahtjevi
Organizacija mora identificirati sve zakonske, nadzorne i ostale važne zahtjeve u svezi s
okolišem. Ti podaci su najčešće navedeni u Registru zakona i drugih zahtjeva unutar
organizacije koji se mora održavati konstantno ažuriranim.
4.3.3. Opći, pojedinačni ciljevi i programi
Ciljevi za unapređenje sustava upravljanja okolišem organizacije moraju biti postavljeni
te biti u skladu sa politikom upravljanja okolišem. Ujedno je potrebno postaviti i
programe kojima bi se trebali postići zadani ciljevi.
4.4. Uvođenje i primjena
4.4.1. Resursi, uloge, odgovornost i ovlaštenje
Uprava organizacije je dužna osigurati dostupnost resursa koji su bitni za
uspostavljanje, uvođenje, održavanje te poboljšavanje sustava upravljanja okolišem.
Ujedno je dužna i imenovati posebne predstavnike koji će neovisno o ostalim
odgovornostima imati definiranu ulogu, ovlasti i odgovornosti.
4.4.2. Kompetentnost, osposobljavanje i svjesnost
Svo osoblje mora imati adekvatnu naobrazbu koja se tiče relevantnih procedura EMS-a
i potrebno je znati posljedice za nepridržavanje istih.
4.4.3. Komunikacija
Potrebno je uspostaviti sustav kako bi se komunikacija mogla odvijati na svim razinama
i funkcijama unutar organizacije, a koji se tiču aspekata okoliša.
4.4.4. Dokumentacija
Treba postojati dokumantirani opis sustava upravljanja okolišem koji objedinjuje
politiku organizacije, ciljeve, opseg sustava i odgovornosti same organizacije
13
4.4.5. Nadzor dokumenata
Organizacija je dužna imati sustav za kontrolu njezine dokumentacije.
4.4.6. Nadzor rada
U skladu sa svojom politikom okoliša i odgovarajućim ciljevima, organizacija mora
prepoznati i planirati one radnje koje su povezane s utvrđenim značajnim aspektima
okoliša pod točno određenim uvjetima.
4.4.7. Pripravnost i odziv u izvanrednim situacijama
Potrebno je definirati predvidljive nužne situacije i implementirati pogodne procedure.
Važno je i da organizacija povremeno preispita i, ako je potrebno, izmjeni svoje
postupke pripravnosti u takvim situacijama, osobito nakon nesreća ili izvanrednih
situacija.
4.5. Provjeravanje
4.5.1. Praćenje i mjerenje
Trebaju postojati procedure za praćenje aktivnosti koje imaju utjecaj na okoliš. Svaka
oprema za praćenje određenih parametara tih aktivnosti mora biti kalibrirana.
4.5.2. Vrednovanje usklađenosti
Organizacija mora uspostaviti, primijeniti i održavati postupak ili postupke za
periodično vrednovanje usklađenosti s primjenjivim zakonskim pravima u skladu sa
svojim opredjeljenjem za usklađenost. Uz to, organizacija mora vrednovati usklađenost
s ostalim zahtjevima koje se obvezala poštovati.
4.5.3. Nesukladnost, popravna radnja i preventivna radnja
Organizacija mora uspostaviti, primijeniti i održavati postupke za rješavanje stvarnih i
mogućih nesukladnosti i za poduzimanje popravnih i preventivnih radnji. Organizacija
mora ujedno osigurati da se u dokumentaciji sustava upravljanja okolišem provede
svaka potrebna promjena.
14
4.5.4. Nadzor zapisa
Organizacija mora uspostaviti i održavati zapise koji su potrebni za dokazivanje
sukladnosti svoga sustava upravljanja okolišem sa zahtjevima i s normom ISO 14001.
Zapisi ujedno moraju biti i ostati čitljivi, prepoznatljivi i sljedivi.
4.5.5. Unutrašnji audit
Organizacija mora osigurati da se unutrašnji auditi sustava upravljanja okolišem
provode u planiranim vremenskim razmacima, te da odabir auditora i provedba audita
osiguraju objektivnost i nezavisnost procesa provođenja audita.
4.6. Preispitivanje upravljanja koje provodi uprava (upravna ocjena)
Organizacija mora periodično pregledavati politiku okoliša, zadatke i sustav upravljanja
okolišem kako bi se uvjerila da su oni učinkoviti i važni za potrebe organizacije.
Upravna ocjena mora obratiti pažnju na:
- rezultate unutrašnjih audita i vrednovanja usklađenosti sa zakonskim i ostalim
zahtjevima koje se organizacija obvezala poštovati,
- komunikaciju s vanjskim zainteresiranim stranama,
- informacije o učinku na okoliš,
- stupanj ostvarenosti općih i pojedinačnih ciljeva,
- status popravnih i preventivnih radnji
- provjeru potrebnih i preventivnih radnji
- provjeru potrebnih radnji prema prethodnomu preispitivanju usstava koje
provodi uprava
- preporuke za poboljšanje
15
3.0 IDENTIFIKACIJA ASPEKATA OKOLIŠA 3.1 UVOD
Uvođenje EMS-a bi trebalo rezultirati u poboljšanom učinku organizacije na okoliš.
Kako je učinak na okoliš neke kompanije usko povezan sa učinkom koji njezine
aktivnosti imaju na okolinu u kojoj ta kompanija djeluje, djelotvornost EMS-a se temelji
na razumijevanju aktivnosti organizacije koje mogu značajnije utjecati na neposrednu
okolinu a samim time i na okoliš općenito.
Najvažniji element bilo kojeg EMS-a uključuje identifikaciju aspekata okoliša i utjecaja
na okoliš. Informacija koja proizlazi iz ISO 14001 poglavlja 4.3.1, Aspekti okoliša,
pruža temelj za sljedećih sedam aktivnosti koje zahtijevaju od strane norme:
1. Garanciju da je politika okoliša prikladna za prirodu, mjere i utjecaje na
okoliš od strane aktivnosti organizacije, njenih proizvoda i usluga
2. Uspostavljanje ciljeva i zadataka koji su u skladu sa obvezama organizacije
da će spriječiti zagađenje okoliša
3. Identificiranje potreba za educiranjem svih zaposlenika čiji posao na radnom
mjestu može imati značajniji utjecaj na okoliš
4. Interno komuniciranje između različitih stupnjeva i funkcija organizacije
5. Identificiranje aktivnosti i operacija (uključujući održavanje) koje su
povezane sa značajnijim aspektima okoliša i razvijanje prikladnih uputa za
rad
6. Identificiranje potencijala za nesreće i nužne situacije
7. Provođenje monitoringa i mjerenje glavnih karakteristika aktivnosti koje
mogu imati značajniji utjecaj na okoliš
Iako je važna, ta aktivnost je relativno slabo razumljiva. Većina organizacija koja
prolazi kroz proces uvođenja norme ISO 14001 ukazuje na to da treba pomoć s tim
zahtjevima.
16
U sljedećim poglavljima ovog rada će se govoriti o definiranju aspekata i utjecaja na
okoliš, pristupu korak po korak kod identificiranja aspekata okoliša, utvrđivanju
utjecaja na okoliš i definiranju njihovih važnosti.
3.2 ASPEKTI OKOLIŠA I UTJECAJI NA OKOLIŠ
3.2.1 DEFINICIJA ASPEKATA I UTJECAJA
Aspekt okoliša je, prema ISO 14001, definiran kao element djelatnosti, proizvoda ili
usluga neke organizacije koji može s okolišem uzajamno djelovati, dok je utjecaj na
okoliš, također definiran prema ISO 14001, svaka promjena u okolišu, bilo negativna ili
pozitivna, nastala potpuno ili djelomično kao rezultat aspekata okoliša neke organizacije
[6]. Utjecaji na okoliš su često promatrani u obliku izlaza mada je utjecaje točnije
promatrati kao rezultat izlaza. Pod utjecaje na okoliš se ubrajaju emisija zraku ili
istjecanje otpadne vode koja može utjecati na okoliš tako da njezino ispuštanje u rijeku
ili potok može negativno djelovati npr. zbog visokih koncentracija teških metala u toj
otpadnoj vodi.
Primjeri aspekata i utjecaja su dani u sljedećoj tablici:
Tablica 1: Primjeri aspekata i utjecaja (prema [6])
Aspekt Utjecaj
Proces:
Proizvodnja obojenih tekstila Organska umjetna bojila
Zagađenje rijeka i mora
otpadnim vodama
Proizvod:
Lak za kosu Otapalo/freon
Klorirano otapalo koje se
ispušta u zrak/freon uništava
zaštitni ozonski sloj oko
Zemlje
Usluga:
Održavanje travnjaka Raspršivanje herbicida
Onečišćavanje tla i
podzemnih voda
17
Postupak od utvrđivanja svih aspekata preko njihovog utjecaja do procjenjivanja
njihovog značaja obično se opisuje tzv. efektom lijevka [6]. Npr. neka kompanija može
utvrditi 50 aspekata od kojih može 35 imati značajniji utjecaj na okoliš. Vrlo je
vjerojatno da jedan aspekt može imati i više od jednog utjecaja pa zbog toga 35
aspekata može stvoriti 35 utjecja na okoliš ili čak 40 ili 60. Od svih identificiranih
aspekata može se desiti da je samo njih 10 značajnije. Tada se tih 10 aspekata moraju
uzeti u obzir kao prioritetni kod zadavanja ciljeva i zadataka organizacije.
Organizacije su slobodne u smislu da same odrede prioritete i koji su aspekti značajni
na temelju tehnoloških opcija, financijskih i poslovnih pitanja te zainteresiranih strana.
3.2.2 KATEGORIJE ASPEKATA OKOLIŠA
Aspekti okoliša se dijele u 3 glavne kategorije: [6]
- Aspekti koji su srodni operacijama organizacije: Operativni aspekti su
obično i najviše naglašeni zbog toga što su nam bliži nego aspekti u ostale dvije
kategorije. Aspekti u ovoj kategoriji su asocirani sa glavnim poslovima
kompanije poput proizvodnje nekog proizvoda, ekstrakcije prirodne sirovine ili
sklapanja komponenti
- Aspekti koji su povezani sa uslugama koje pruža ili koristi neka
organizacija: Takvi aspekti su indirektno povezani sa kompanijinim glavnim
poslovima. Uslužni aspekti obuhvaćaju dostavu ili transport, održavanje opreme
ili objekta.
- Aspekti povezani s kompanijinim proizvodima organizacije: U ovu
kategoriju spadaju aspekti koji su asocirani sa pakiranjem ili korištenjem
završnih proizvoda kompanije. Krajnje, neki potencijalni utjecaji na okoliš su
izvan kompanijine kontrole. Npr. proizvođač može svesti na minimum otpad na
takav način da dostavi isporuči svoj proizvod u reciklirajućim spremnicima, ali
je na potrošaču da odredi hoće li spremnik biti recikliran.
18
Na ovoj stranici je u tablici 2 dani pregled aspekata koji se najčešće utvrde kod većine
organizacija.
Tablica 2: Kategorije aspekata okoliša (prema [6])
Kategorije radnih aspekata Kategorije uslužnih aspekata Kategorije proizvodnih
aspekata
Energija
- Prirodni plin
- Struja
Materijali
- Sirovi materijali
- Obrađeni materijali
- Reciklirani materijali
- Ponovno korišeni materijali
Prirodne sirovine
- Voda
- Upotreba zemljišta
Kemikalije
Ambalaža
- Papir
- Karton
- Plastika
- Aluminij
- Željezo
- Drvo
Objekti i oprema
- Dizajn
- Operacija
- Održavanje
Uredska administracija
- Papir
- Uložak za toner
- Rasvjetne fluoroscentne lampe
Čišćenje
- Deterdženti
- Aerosol čistači
- Voda
- Papir
- Krpe
Održavanje
- Umjetno gnojivo
- Herbicidi
- Energija
Održavanje
- Otapala
- Ulje
- Mast
Transport i dostava
- Gorivo
- Ulje
- Mast
- Fluidi
Hrana/ugostiteljstvo
- Papir/plastični tanjuri
- Pakiranje
- Boce, konzerve
- Hrana
- Krušne peći
- Mikrovalne peći
- Posude za pranje suđa
Suzbijanje štetočina
Sustav za sprečavanje požara
Objekt
- Zgrada
- Parkiralište
Izvor energije
- Baterija
- Struja
- Fosilno gorivo
- Solarna energija
Pakiranje
- Papir
- Karton
- Plastika
- Aluminij
- Željezo
- Drvo
Transport i dostava
- Gorivo
- Ulje
- Mast
- Fluidi
Kominikacija
- Papir
- Tinta
19
Identifikacija aspekata okoliša kroz odabrani pristup može razmotriti:
a) emisije u zrak
b) ispuštanja u vodu
c) ispuštanja u tlo
d) uporabu sirovina i prirodnih dobara
e) uporabu energije
f) emisiju energije, npr. toplina, radijacija, vibracije
g) otpad
h) fizikalna svojstva, npr, veličina, oblik, boja, vanjski izgled
Razmatranjem treba obuhvatiti aspekte koji se odnose na aktivnosti, proizvode i usluge
organizacije kao što su:
a) razvoj i projektiranje
b) proizvodni procesi
c) ambalaža i transport
d) praksa i učinak na okoliš kooperanata, partnera i dobavljača
e) upravljanje otpadom
f) crpljenje i distribucija sirovina i prirodnih resursa
g) distribucija, upotreba i životni ciklus proizvoda i
h) utjecaji pridruženi flori i fauni (životinjske vrste i bioraznolikost)
20
3.2.3 METODE ZA IDENTIFIKACIJU ASPEKATA OKOLIŠA
Sljedeći je dati prikaz korištenih metoda u postupku identifikacije aspekata okoliša sa
varirajućim stupnjem uspješnosti: [6]
1. Lančana metoda: Ovaj tip metode se fokusira na aspekte okoliša koji su
prisutni kroz tzv. „lanac“ koji se proteže od organizacije, dobavljača, kroz
proizvodnju i distribuciju proizvoda pa sve do odlaganja proizvoda. Takav
pristup obično uključuje analizu životnog vijeka.
2. Metoda identifikacije materijala : Ova metoda se usredotočuje na sve
materijale i njihove sastavne dijelove koji se koriste u proizvodnji. Takav
pristup nastoji obuhvatiti sve podatk o opasnim i kemijskim tvarima, ali
često zaobilazi aspekte poput vode i energije.
3. Metoda usklađenosti sa zakonodavnom regulativom: Metoda koja se
usredotočuje na tvari koje su regulirane od strane vlade, države i lokalnih
agencija za okoliš. Aspekti koji nisu regulirani, poput mnogih oblika
pakiranog otpada, nisu podneseni kod ove metode.
4. Dijagram toka procesa: Ova metoda predstavlja najlakši i najobuhvatniji
način za identificiranje aspekata okoliša. Metoda se vrši na principu da se
organizacija „razbije“ na manje upravljive dijelove tako da se svaki proces
organizacije predstavi na svaki proces i podržana aktivnost nadijagram toka
procesa, te se nakon toga svaki proces i aktivnost pojedinačno detaljno
promotri kako bi se mogli identificirati pripadajući aspekti.
Popis identificiranih aspekata okoliša Geotehničkog fakulteta u Varaždinu se nalazi u
Prilogu 1, koji je pripremljen koristeći predloške prema [7].
21
4.0 OCJENJIVANJE UTJECAJA NA OKOLIŠ
Na isti način na koji se mogu kategorizirati aspekti okoliša u smislu procesa, proizvoda i
usluga na isti se takav način mogu klasificirati i utjecaji na okoliš. U Dodatku A norme
ISO 14001 navedeno je kako organizacije ne trebaju procijeniti svaki produkt ili
komponentu nego da mogu odabrati kategorije svojih aktivnosti, proizvoda ili usluga
kako bi se identificirali oni aspekti koji mogu imati najveći utjecaj na okoliš.
Nije potrebno da aspekt ima stvarni utjecaj. Potencijal za značajniji utjecaj je dovoljan
da odredi aspekt kao značajan. Stoga organizacije koje uspješno upravljaju aspektima
kako bi izbjegle značajniji utjecaj bi trebale identificirati i procijeniti njihove
potencijalne utjecaje kako bi se izbjegli nepovoljni utjecaji na okoliš u budućnosti.
U sljedećoj tablici su prikazane kategorije uobičajenih utjecaja na okoliš.
Tablica 3: Kategorije uobičajenih utjecaja na okoliš (prema [6])
Kategorija radnih utjecaja Kategorija uslužnih
utjecaja
Kategorija proizvodnih
utjecaja
- Potrošnja/proizvodnja
energije
- Potrošnja/proizvodnja
prirodnih resursa
- Zagađivači zraka
- Otpuštanje otpadne vode
- Zagađivanje krajolika
- Odlaganje opasnog otpada
- Odlaganje čvrstog otpada
- Otpuštanje otpadne
vode
- Odlaganje kemikalija
- Odlaganje otopina
- Odlaganje iskorištenih
djelova
- Toksične tvari
- Kemikalije
- Odlaganje ambalaže
- Odlaganje proizvoda
- Buka
22
Utjecaji na okoliš se mogu identificirati na skoro identičan način kao i aspekti okoliša.
Najučinkovitija metoda je nadograđivati već postojeće podatke ili informacije.
Niže je prikazan primjer obrasca koji se koristi za identifikaciju utjecaja na okoliš.
Pritom je važno napomenuti da se odvojeni obrazac koristi za svaki pojedini utjecaj. To
omogućuje da kompanije organiziraju obrasce na način na koji im najviše odgovara
koristeći informacije koje su u označenim poljima. Dolje je dati primjer jednog takvog
obrasca: [6]
Operacijsko područje:
Aktivnost/zadatak:
Aspekt:
Obrazac ispunio: Datum:
Da Ne Pitanja: Utjecaji (ispuniti za svaki potvrdan odgovor)
Je li koja komponenta ovog aspekta ponovno ušla u proces iz kojeg je nastala?
Popis komponente i količine
Je li komponenta od tog aspekta ušla u koji drugi interni proces?
Popis komponente i količine
Je li koja komponenta ovog aspekta poslana na recikliranje? Popis komponente i količine
Je li koja komponenta ovog aspekta poslana na reprocesiranje
Popis komponente i količine
Je li koja komponenta ovog aspekta poslana na ponovnu uporabu?
Popis komponente i količine
Je li koja komponenta ovog aspekta emitirano direktno u zrak?
Popis komponente i količine
Je li koja komponenta ovog aspekta otpuštena u vodu? Popis komponente i količine
Je li koja komponenta ovog aspekta rukovana poput čvrstog otpada?
Popis komponente i količine
Je li koja komponenta ovog aspekta rukovana poput opasnog otpada?
Popis komponente i količine
Može li ovaj aspekt doprinjeti nesreći?
Identificirati tip nesreće, uvjete pod kojima može nastati i rezultat
Može li ovaj aspekt stvoriti hitnu situaciju?
Identificirati tip nesreće, uvjete pod kojima može nastati i rezultat
23
4.1 ODABIR KRITERIJA ZA PROCJENU
Nakon što su se identificirali svi značajni utjecaji na okoliš neke organizacije potrebno
je svakog od njih procijeniti kako bi se ustanovio značaj tog utjecaja. Ta procjena
ujedno postaje i temelj za određivanje značaja.
Uobičajena greška koja se javlja kod tog procesa određivanja značaja utjecaja na okoliš
je ta što se utjecaji procjenjuju pod normalnim operativnim uvjetima. Takav pristup je
pogrešan te je potrebno vršiti procjenu učinaka na okoliš pod abnormalnim uvjetima,
aktivnostima za vrijeme pokretanja i zaustavljanja cijelog sustava. Ujedno je potrebno
procijeniti i potencijal za moguće nesreće i hitne situacije. Ovo je veoma važno zbog
toga što neki aspekt nakon njegove identifikacije može biti konstantan bez obzira na
normalne ili abnormalne operacijske uvjete ali je njegov utjecaj na okoliš onaj koji
može znatno odstupati.
Utjecaji na okoliš se mogu procijeniti na nekoliko načina. Svaka kompanija ima svoju
ocjenjivačku proceduru zbog toga što je svaka kompanija dužna izabrati nekoliko
kombinacija procjenjivačkih kriterija koje najbolje odgovaraju njezinim aktivnostima i
zahvatima. U ovom radu će biti prikazan uobičajeni kriterij procjene utjecaja na okoliš.
Ono što je interesantno napomenuti je to da praktički svaki kriterij za ocjenu utjecaja na
okoliš uključuje skalu od 3 ili 5 bodova. Razlog tome je težnja ocjenjivača da odabere
sredinu kada se postavlja pitanje je li neki atribut za nijansu pozitivniji ili negativniji od
neutralnoga. Koristi li se skala od 4 bodova, tada je potrebno da se ocjenjivač odluči za
jednu stranu (opasno) ili drugu stranu (bezopasno). Neke organizacije pritom preferiraju
koristiti nenumeričke skale poput minimalno, nisko, srednje i visoko. Korištenje
nenumeričke skale se uobičajeno ne koristi u praksi zbog jednostavnosti numeričke
skale.
24
U sljedećem dijelu će biti prikazan primjer devet skala u rasponu od 5 bodova.
Organizacije nisu dužne provoditi ocjenjivanje na svih 9 skala nego su dužne se odlučiti
koje su skale važne za njih te na temelju tih skala vršiti ocjenjivanje. Raspon skala ili
njihove pridružene definicije je moguće modificirati od strane organizacije kako bi što
bolje odgovarale samoj organizaciji. [6]
Tri najčešća kriterija za procjenu utjecaja na okoliš su ozbiljnost, vjerojatnost i
učestalost utjecaja. Ozbiljnost se odnosi na stupanj na koji je okolina kompanije
(uključujući zrak, vodu, tlo, prirodne sirovine, floru, faunu i ljude) pogođena utjecajem.
Skala ozbiljnosti
5 = Ozbiljno/katastrofalno - veoma opasno ili potencijalno pogubno; potrebno
ispraviti i obnoviti
4 = Ozbiljno - opasno ali ne i potencijalno pogubno, teško za ispraviti ali
obnovljivo
3 = Srednje – donekle opasan, ispravljiv
2 = Blagi – niski potencijal za štetu, lako ispravljiv
1 = Bezopasan – nema potencijala za štetu, ispravljiv
Vjerojatnost služi kao indikator mogućnosti da će se nešto dogoditi. Ona pokušava
ocjeniti utjecaje prema vjerojatnosti njihove pojave.
Skala vjerojatnosti
5 = Veoma vjerojatno – velika vjerojatnost (90% ili više) da će aspekt rezultirati
prepoznatljivim utjecajem
25
4 = Vjerojatno – Veća vjerojatnost (od 68 do 89%) da će aspekt rezultirati
prepoznatljivim utjecajem
3 = Srednje – umjerena vjerojatnost (od 34 do 67%) da će aspekt rezultirati
prepoznatljivim utjecajem
2 = Nisko – mala vjerojatnost (od 11 do 33%) da će aspekt rezultirati
prepoznatljivim utjecajem
1 = Slabo – veoma niska ili nikakva vjerojatnost (10% ili manje) da će aspekt
rezultirati prepoznatljivim utjecajem
Učestalost opisuje koliko često se neki utjecaj može pojaviti. Ako je veoma vjerojatno
da će se neki utjecaj pojaviti, kolika je vjerojatnost da će se baš pojaviti – na dnevnoj
bazi, mjesečnoj ili jednom godišnje? Definiranje ove skale može varirati od kompanije
do kompanije. Primjerice neki događaj će se češće javiti ako se komapnija bavi
proizvodnjom nego ako se bavi pružanjem usluga.
Skala učestalosti
5 = Kontinuirani – događaj se javlja 3 puta na tjedan u prosjeku ili češće
4 = Ponavljani – događaj se javlja 1 ili 2 puta tjedno u prosjeku
3 = Regularni – događaj se javlja jednom mjesečno u prosjeku
2 = Isprekidani – događaj se javlja kvartalno u prosjeku
1 = Rijetki – događaj se javlja jednom godišnje u prosjeku ili manje
Ostali uobičajeni kriteriji su geografske granice, kontrola i nadzorni utjecaji.
Geografske granice opisuju područje na kojem se utjecaj javlja.
26
Skala geografskih granica
5 = Globalno – utjecaj se širi izvan granica unutar kojih je kompanija smještena
4 = Regionalna – utjecaj se širi izvan lokalne zajednice unutar koje je kompanija
smještena
3 = Lokalna – utjecaj se širi izvan područja kompanije u okolnu zajednicu
2 = Ograničen - utjecaj se širi izvan područja kompanije, ali je unutar obližnjeg
područja
1 = Izoliran – utjecaj je zadržan unutar područja kompanije
Kontrolnost je ključni koncept u standardu ISO 14001 i odnosi se na aspekte okoliša
aktivnosti koje provodi kompanija.
Skala kontrole
5 = Nekontrolirani – procesi i materijali nisu kontrolirani
4 = Indirektno utjecajni – procesi i materijali kontrolirani od nezavisne treće
strane
3 = Utjecajni = procesi i materijali su kontroirani od strane kupca ili dobavljača
2 = Indirektno kontrolirani – kompanija kontrolira dobavljačev ugovor
1 = Direktno kontrolirani – kompanija kontrolira procese i materijale
27
Zakonska regulativa identificira je li utjecaj asociran sa zahtjevima vlade.
Skala ispunjenja zakonske regulative
5 = Ispunjen – ovlašten od strane vlade, države ili lokalne vladine agencije
4 = Ispunjen u budućnosti – trenutno nije ispunjen, ali može biti pod
razmatranjem ili ima potencijal da bude reguliran u budućnosti
3 = Zadovoljena politika organizacije
2 = Zadovoljava proizvodnu praksu organizacije (norme i sl.)
1 = Ne postoji zakonska obveza
Neke kompanije su proširile koncept regulacijskog statusa kako bi uključili mjeru
izvješzavanja. To se odnosi na bilo koja upravna tijela koja moraju biti obaviještena o
utjecaju. U većini slučajeva to može biti primjenjivo na utjecaje koji isu rezultat
abnormalnih uvjeta rada. Ovisno o strukturi organizacije, ova skala bi trebala biti
modificirana da odražava važne stupnjeve vlasništva i odgovornosti.
Skala izvještavanja
5 = Izvještavanje državnim tijelima
4 = U slučaju korporativnog upravljanja – izvještavanje uprave koja je
dislocirana
3 = Uprava unutar organizacije koja može biti dislocirana
2 = Izvještavanje rukovoditelja postrojenja – javljanje unutar postrojenja
odgovornog za utjecaj
1 = Nije potrebno izvještavanje
28
Dodatna sagledavanja uključuju dioničare te trajanje utjecaja. Zabrinutost dioničara
odražava kako eksterne zainteresirane strane, tipično u obliku kupaca, regulatora,
stanovnika koji žive u blizini organizacije doživljavaju utjecaj na okoliš. Utjecaj koji
nije ozbiljniji ali je od primarne važnosti eksternim zainteresiranim stranama može biti
jednako značajan kao i utjecaj koji je od sekundarne važnosti samo nekolicini
zainteresiranih strana.
Skala zabrinutosti dioničara
5 = od primarne je važnosti svim ili većini zainteresiranih strana
4 = od primarne je važnosti samo nekoliko ili jednoj zainteresiranoj strani
3 = od sekundarne je važnosti svim ili većini zainteresiranih strana
2 = od sekundarne je važnosti samo nekoliko ili jednoj zainteresiranoj strani
1 = od male je ili nikakve važnosti zainteresiranim stranama
Trajanje se odnosi na vremensko trajanje koje će pogođeni subjekti osjetiti.
Ocjenjivačka shema koja se koristi se slobodno može modificirati kako bi uključila
vremenske razmake koji odražavaju utjecaje nastale kompanijinim aktivnostima.
Kronički utjecaj predstavlja situaciju u kojoj je šteta kontrolirana ali nije ispravljena.
Skala trajanja
5 = Nepovratna – kontrolirana ali ne i ispravljiva
4 = Tri godine ili više – uložiti dobar trud za ispraviti i popraviti
3 = Jedna do tri godine – teško za ispraviti ali popravljiv
2 = Tri do 12 mjeseci – ispravljiv
1 = Kratkoročan – utjecaj se može ispraviti u roku od tri mjeseca ili manje
29
4.2 PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Jednom kada se stvori ocjenjivačka shema i kada se utvrde temelji za ocjenjivanje
utjecaja potrebno je svaki utjecaj ocjeniti prema selektivnim kriterijama. Svakom
identificiranom utjecaju se pridružuje određeni broj koji prikazuje njegovu poziciju po
određenom kriteriju ocjenjivanja. Tipično, ta informacija je sažeta na primjeru radnog
lista koji je prikazan u sljedećoj tablici:
Tablica 4: Primjer ocjenjivanja utjecaja na okoliš (prema [6])
Aspekt:
Utjecaj:
Obrazac ispunio: Datum:
Pitanja Ocjena
1. Može li se utjecaj ispraviti? Ako da, kako? Koliko vremena je potrebno da se ispravi? Kakva je potencijalna opasnost od utjecaja?
2. Ako se ne može, može li se utjecaj kontrolirati? Kako? Kako dugo će trajati ta kontrola? Kakva je potencijalna opasnost od utjecaja?
3. Kolika je vjerojatnost u postocima da će se taj utjecaj javiti?
4. Kako često se javlja taj utjecaj u vremenkom razdoblju od godine dana?
5. Je li utjecaj prisutan samo na našoj lokaciji ili se širi izvan nje? Kako je veliko područje koje je zahvaćeno?
6. Tko može kontrolirati taj utjecaj? Ako je taj utjecaj na području naše kompanije, navedite odjel funkcionalnog područja. Ako je izvan, navedite što je više detalja moguće.
7. Je li utjecaj reguliran? Ako da, od strane koje agencije? Ako nije, hoće li u skorašnje vrijeme biti?
8. Je li utjecaj adresiran od strane kompanijine politike ili prakse? Ako da, navedite detalje.
9. Postoje li kakvi prijavljeni zahtjevi srodni utjecaju? Ako da, kako često i kome su prijave podnesene?
10. Je li taj utjecaj od interesa kompanijinom dioničaru? Ako da, kojem? Od koje važnosti?
11. Koliko je trajanje utjecaja kada se javi? Koliko je vremena potrebno da se utjecaj ispravi ili kontrolira?
Ukupan zbroj (navesti jesu li ocjene zbrojene ili množene u tu svrhu)
30
Nakon što su dodijeljene ocjene lako je primjenom jednostavne matematike odrediti
cjelokupne bodove za svaki pojedini utjecaj. Najčešći takav pristup je primjena
zbrajanja ili množenja – što je veći broj, značajniji je utjecaj.
Oba pristupa predstavljaju pomak prema ukupnoj ocjeni značajnosti utjecaja. Zbrajanje
kreće sa pretpostavkom da su svi faktori za ocjenjivanje jednako važni, dok množenje
predstavlja drugačiji pomak. Kod metode množenja kriteriji za ocjenjivanje nisu
ekvivalentni. Bilo koji faktor sa nižom ocjenom ujedno i manje pridonosi ukupnoj
važnosti ocjene nego oni faktori koji imaju višu ocjenu. Kako bi se ilustrirali ti pomaci
razmotrit će se dva utjecaja koji su ocijenjeni na temelju njihove mogućnosti i
ozbiljnosti.
Tablica 5: Primjer bodovanja
Utjecaj Vjerojatnost Ozbiljnost Značaj
Primjer 1 (zbrojeni)
Utjecaj 1
Utjecaj 2
3
5
3
1
3 + 3 = 6
5 + 1 = 6
Primjer 2 (množeni)
Utjecaj 1
Utjecaj 2
3
5
3
1
3 x 3 = 9
5 x 1 = 5
Premda postoji velika mogučnost da će se utjecaj 2 pojaviti, on je lako ispravljiv i nema
nikakvog potencijala za štetu. Manja je vjerojatnost da će se pojaviti utjecaj 1 u odnosu
na utjecaj 2 (34% do 67% u usporedbi prema 90% ili više) i da će biti donekle štetan. U
prvom primjeru su oba utjecaja podjednako značajna, ali ako se rezultati množe tada
vidimo da je utjecaj 1 mnogo značajniji od utjecaja 2.
31
Slika 1, Grafički prikaz tablice bodovanja
Takve razlike se također javljaju kada koristimo više kriterija procjene (tablica 6). U
ovom primjeru će biti pretpostavljeno da je kompanija odlučila ocijeniti svoje utjecaje
za četiri faktora – ozbiljnost, vjerojatnost, učestalost i trajanje.
Tablica 6: Procjena više kriterija (zbrojeni)
Utjecaj Ozbiljnost Vjerojatnost Učestalost Trajanje Značajnost
Utjecaj 1 3 3 1 2 9
Utjecaj 2 4 3 1 5 13
Utjecaj 3 2 2 4 2 10
Utjecaj 4 3 5 3 2 13
Utjecaj 5 1 5 3 2 12
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Utjecaj 1 Utjecaj 2
Bro
j b
od
ov
a
Utjecaj
Zbrojeni
Množeni
32
U ovom primjeru je značaj nekog utjecaja određen metodom zbrajanja ocjena za svaki
pojedini kriterij. Iz primjera iz tablice 5 se može vidjeti da su utjecaji 2 i 4 najznačajniji.
Iako imaju jednaku ukupnu ocjenu, utjecaj 2 će se javiti rjeđe (ne više od dva puta
godišnje) od utjecaja 4 (koji se javlja jednom mjesečno). S druge strane, utjecaj 2 je
nepovratni dok se utjecaj 4 može ispraviti za manje od godinu dana. Sa ukupnom
ocjenom 12, utjecaj 5 je skoro istog značaja kao i utjecaji 2 i 4 – veća je vjerojatnost da
će se pojaviti nego utjecaj 2, ali kada će se pojaviti ostaviti će manji trag.
Ako utvrdimo značaj utjecaja množeći bodove primjetit ćemo da su promjene drastične.
Takav primjer je prikazan u tablici 7. Utjecaji 2 i 4 nisu više jednaki po značajnosti.
Utjecaj 4 ima broj koji određuje značajnost veći za polovinu iznosa utjecaja 2.
Tablica 7: Procjena više kriterija (množeni)
Utjecaj Ozbiljnost Vjerojatnost Učestalost Trajanje Značajnost
Utjecaj 1 3 3 1 2 18
Utjecaj 2 4 3 1 5 60
Utjecaj 3 2 2 4 2 32
Utjecaj 4 3 5 3 2 90
Utjecaj 5 1 5 3 2 45
33
Slika 2, Grafički prikaz procjene više kriterija
Logično je sada postaviti pitanje kako pojedinac zna je li prigodnije zbrajati ili množiti
značajnost utjecaja na okoliš. Skale za procjenu utjecaja na okoliš su atributne skale; tj.
one identificiraju karakteristike koje su pridružene neživim objektima. Ti atributi se
smatraju kontinuiranim varijablama zbog toga što se mjere koristeći numerički sistem
gdje brojevi označuju atribut.
Da se ne bi ulazilo previše u statističke detalje, dovoljno je samo reči da se množenje
koristi kada su vrijednosti dodijeljene mjerenim atributima (npr. ozbiljnost, vjerojatnost
itd.) koji nisu povezani međusobno.
Ako se vratimo na prethodni primjer i obratimo pozornost na utjecaj 1, ozbiljnost je
pridružen broj 3. Vjerojatnost također ima pridružen broj 3 iako bi mogla vrlo
jednostavno imati i broj 1 ili 5. Vjerojatnost nije u vezi sa ozbiljnošću. Stoga dolazimo
do zaključka da bi se bodovi trebali zbrajati kada su vrijednosti atributa u međusobnoj
vezi.
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Utjecaj 1 Utjecaj 2 Utjecaj 3 Utjecaj 4 Utjecaj 5
Bro
j b
od
ov
a
Utjecaji
Zbrojeni
Množeni
34
Generalno gledajući, kriteriji koji su dodijeljeni procjeni utjecaja nisu međusobno
povezani. Stoga bi se množenje trebalo koristiti kako bi se utvrdila ukupna ocjena
značajnosti utjecaja.
5.0 DEFINIRANJE ZNA ČAJA
ISO 14001 limitira svoj fokus na aspekte okoliša koji imaju i koji mogu imati značajan
utjecaj na okoliš. Interesentno je to što autori ISO 14001 norme nedaju nikakvu njihovu
percepciju koja iskazuje koji su to utjecaji značajni, a koji nisu.
Pridruživanje značajnosti utjecaja se temelji na rezultatima procjene utjecaja na okoliš.
Kao što je prije već bilo navedeno i objašnjeno, nakon što se ustanovio kriterij za
procjenu utjecaja sljedi definiranje i pridruživanje numeričkih vrijednosti, te zatim iz
toga proizlazi ocjena značajnosti utjecaja za svaki identificirani aspekt okoliša. Kao što
je i bilo za očekivati, viša ocjena ukazuje da je neki aspekt značajniji. Najveći izazov
predstavlja gdje podvući liniju koja bi odvojila značajne utjecaje od onih beznačajnih.
Pretpostavimo da je ocjena utjecaja u rasponu od 1 do 10. Kako jedna organizacija
odlučuje da je ocjena 7 ili više značajni utjecaj, dok druga organizacija za isti taj utjecaj
odlučuje da je značajni ako je ocjena 6 ili više?
Bazirajući se na dvije skale od 5 bodova za vjerojatnost i ozbiljnost, svaka značajna
ocjena za utjecaje je predstavljena u tablici 8. Dvije ocjene su prikazane u svakoj ćeliji:
prva je ocjena dobivena množenjem vjerojatnosti sa ozbiljnosti, dok je druga dobivena
zbrajanjem tih vrijednosti.
Množene vrijednosti variraju od niskih 1 (1 x 1) do visokih 25 (5 x 5); zbrojene
vrijednosti variraju od 2 (1 + 1) do 10 (5 + 5).
35
Tablica 8: Ocjena utjecaja na temelju dva kriterija
Vjerojatnost Ozbiljnost
5 4 3 2 1
5 25/10 20/9 15/8 10/7 5/6
4 20/9 16/8 12/7 8/6 4/5
3 15/8 12/7 9/6 6/5 3/4
2 10/7 8/6 6/5 4/4 2/3
1 5/6 4/5 3/4 2/3 1/2
Primjer koji je prikazan u prethodnoj tablici koristi samo dva procjenjivačka faktora.
Kako broj procjenjivačkih kriterija raste tako se i broj mogućih ocjena i maksimalnih
vrijednosti povećava. Ako se koristi 5 skala od 5 mogućih ocjena za procjenu utjecaja i
ako se te ocjene množe, maksimalne vrijednosti za jedan utjecaj skaču na brojku od 3
125!
Konceptualno, zadatak je jednak bez obzira na to kako je veliki broj mogućih ocjena ili
maksimalnih vrijednosti. Komapnije se moraju same odlučiti gdje će podvući crtu koja
određuje značajnost. Sljedeća tri faktora se najčešće koriste kako bi učinili tu odluku:[6]
Nadzorni status: Neke organizacije definiraju sve regulirane utjecaje kao
značajne. Drugi raspravljaju da neki regulirani subjekti predstavljaju relativno
nisku razinu opasnosti okolišu i zbog toga nisu značajni na bazi stvarne
opasnosti.
Interes dioničara: Utjecaji koji se tiču vanjskih stranki sa legitimnim interesom
djelovanja kompanije su definirani kao značajni.
Rangiranje prema postocima: Rangiranje prema postocima se odnosi na
relativnu poziciju ocjene u distribuciji ocjena. Konkretnije rečeno, identificira
postotak ocjena jednakih ili nižih od danih ocjena. Takav pristup je uvijek u
obliku broja koji predtavlja postotak. Prema tome, ako 80% ocjena utjecaja ima
vrijednost 15 ili manje, rangiranje prema postocima za ocjenu 15 je 80. Neke
36
kompanije definiraju značajnim one utjecaje sa ocjenama višim od ocjena sa
rangiranjem prema postocima od 80 dok druge komapnije mogu koristiti kod
istog takvog pristupa postotak od 75 ili 90. Konkretno rečeno, utjecaji koji su u
top 10, 20 ili 25% su od interesa.
Svaki pristup definiranju značajnosti utjecja na okoliš će biti u neku ruku subjektivan
zbog toga jer nitko nema pravo odrediti da je postotak od 80% pogodniji od 70%.
Kompanija je ta koja se mora osloniti na profesionalno iskustvo i presudu onih
zaduženih za taj zadatak.
5.1 UVJETI OCJENJIVANJA ASPEKATA OKOLIŠA
U ovome dijelu rada će biti prikazani i ocijenjeni identificirani aspekti okoliša
Geotehničkog fakulteta u Varaždinu prema normi ISO 14001:2004 (poglavlje 4.3.1.).
Za ocjenu aspekata okoliša korišteni su sljedeći faktori i sljedeća skala ocjenjivanja:
ZAO – značajnost aspekta okoliša
UPAO – učestalost pojave aspekta okoliša
SKAO – stupanj kontrole nad aspektom okoliša
OUO – ozbiljnost utjecaja na okoliš
OUR – ozbiljnost utjecaja na radnika u organizaciji
IZR – ispitivanje zakonske regulative
ZS – zainteresirana strana koje se tiče utjecaj na okoliš
37
Značajnost aspekta okoliša (zbrojeni) ZAO
Nije značajan <21
Značajan ≥21
Značajnost aspekta okoliša (množeni) ZAO
Nije značajan <400
Značajan ≥400
Učestalost pojave aspekta okoliša UPAO
Nikad – nije se dogodilo, ali je moguće 1
Rijetko – < 1 put godišnje 2
Povremeno – < 4 puta godišnje 3
Redovito - ≥ 4 puta godišnje 4
Kontinuirano 5
Stupanj kontrole nad aspektom okoliša (Da li nadziremo i mjerimo aspekt?
Može li se dogoditi da izgubimo kontrolu ako nešto krene u krivom smjeru?
Ukoliko nadziremo, pratimo i mjerimo vjerojatnost je manja!)
SKAO
Nije vjerojatan – poduzete su kontinuirane mjere nadzora, praćenja i sigurnosne
mjere kojima se uklanja mogućnost gubitka kontrole 1
Moguć – aspekt se nadzire i prati, ali gubitak kontrole je moguć zbog kvara,
zbog nemara ili namjere osoblja 2
Vjerojatan – zbog specifičnosti procesa – aspekt se ne prati kontinuirano, nije
pod stalnim nadzorom 3
Vrlo vjerojatan – nije moguće kontrolirati utjecaj 5
38
Ozbiljnost utjecaja na okoliš (uključujući ljude van organizacije) (Na ovaj
faktor utječu i količine – npr. da li koristimo puno ili malo energije, trošimo
mnogo ili malo sirovina, sirovine su obnovljive ili nisu, koristimo opasne tvari ili
ne, otpad zbrinjavamo ili ne, da li ponovno koristimo materijale)
OUO
Beznačajan 0
Od vrlo malog značaja 1-3
Od umjerenog značaja – moguće djelotvornije iskorištenje prirodnih izvora ili
manje onečišćenje okoliša ili zdravlja ljudi 4-6
Značajan – u velikoj mjeri se koriste neobnovljivi resursi, resursi iz izvora koji
ne gospodare po načelima održivog razvoja, koriste se opasne tvari, ne postoje ili
se ne primjenjuju mjere zbrinjavanja otpada…
7-9
Kriti čan – lokalno ugrožen okoliš i ljudi 10
Katastrofalan – dugotrajno onečišćenje okoliša ili ugrožena sigurnost većeg broja
ljudi 12
Ozbiljnost utjecaja na radnika u organizaciji OUR
Nema utjecaja 0
Od vrlo malog značaja - i bez korištenja mjera zaštite na radu utjecaji su
minimalni 2
Od malog značaja - korištenjem mjera zaštite na radu utjecaji su eliminirani 3
Od većeg značaja - korištenjem mjera zaštite na radu utjecaji su smanjeni na
dozvoljenu mjeru 4
Vrlo značajno – vrlo značajno utječe na zdravlje radnika (bez obzira na mjere
zaštite na radu) 7
39
Ispitivanje zakonske regulative IZR
Ne postoji 0
Postoji 5
Zainteresirana strana koje se tiče utjecaj na okoliš ZS
Ne postoji 0
Postoji 1
Zainteresirana strana već je izrazila interes 2
5.2. OCJENJIVANJE ASPEKATA OKOLIŠA METODOM ZBRAJANJ A
I METODOM MNOŽENJA FAKTORA
Za izračun ukupnog značaja aspekata okoliša korišteni su sljedeći modeli:
a) Za metodu zbrajanja faktora:
ZAO = UPAO + SKAO + OUO + OUR + IZR + ZS
b) Za metodu množenja faktora:
ZAO = UPAO * SKAO * OUO * OUR * IZR * ZS
Ocjenjeni aspekti okoliša su prikazani u sljedećim tablicama:
40
Tablica 9: Izvješće o aspektima okoliša (zbrojeni)
Aspekt okoliša Utjecaji na okoliš UPAO SKAO OUO OUR IZR ZS ZAO
Utjecaj
aspekta na
okoliš
Otpad (papir)
- Onečišćenje tla, voda - Povećanje kapaciteta odlagališta
4 2 2 2 5 1 16 NZ
Otpad (elektronički)
- Onečišćenje tla, voda - Povećanje kapaciteta odlagališta - Narušavanje estetike okoliša
3 2 2 2 5 1 15 NZ
Otpad (toneri)
- Onečišćenje tla, voda, zraka - Povećanje kapaciteta odlagališta
4 1 2 2 5 1 15 NZ
Otpad (žarulje)
- Onečišćenje tla, voda, zraka - Povećanje kapaciteta odlagališta
4 2 2 2 5 1 16 NZ
Uporaba električne energije
- Promjena mikro klime - Utjecaj na floru i faunu krajoloka izgradnjom TE, HE i NE
5 2 3 2 5 1 18 NZ
Uporaba prirodnog plina (za grijanje)
- Smanjenje neobnovljivih prirodnih resursa (nafte i naftnih derivata)
5 2 3 2 5 1 18 NZ
Nekontrolirano ispuštanje prirodnog plina
- Efekt staklenika 2 2 3 2 5 1 15 NZ
Opće kemikalije - Onečišćenje otpadnih voda 5 1 1 3 5 1 16 NZ
Opasne kemikalije
- Onečišćenje otpadnih voda 5 1 1 3 5 1 16 NZ
41
Tablica 10: Izvješće o aspektima okoliša (množeni)
Aspekt okoliša Utjecaji na okoliš UPAO SKAO OUO OUR IZR ZS ZAO
Utjecaj
aspekta na
okoliš
Otpad (papir)
- Onečišćenje tla, voda - Povećanje kapaciteta odlagališta
4 2 2 2 5 1 160 NZ
Otpad (elektronički)
- Onečišćenje tla, voda - Povećanje kapaciteta odlagališta - Narušavanje estetike okoliša
3 2 2 2 5 1 120 NZ
Otpad (toneri)
- Onečišćenje tla, voda, zraka - Povećanje kapaciteta odlagališta
4 1 2 2 5 1 80 NZ
Otpad (žarulje)
- Onečišćenje tla, voda, zraka - Povećanje kapaciteta odlagališta
4 2 2 2 5 1 160 NZ
Uporaba električne energije
- Promjena mikro klime - Utjecaj na floru i faunu krajoloka izgradnjom TE, HE i NE
5 2 3 2 5 1 300 NZ
Uporaba prirodnog plina (za grijanje)
- Smanjenje neobnovljivih prirodnih resursa (nafte i naftnih derivata)
5 2 3 2 5 1 300 NZ
Nekontrolirano ispuštanje prirodnog plina
- Efekt staklenika 2 2 3 2 5 1 120 NZ
Opće kemikalije
- Onečišćenje otpadnih voda 5 1 1 3 5 1 75 NZ
Opasne kemikalije
- Onečišćenje otpadnih voda 5 1 1 3 5 1 75 NZ
42
6.0 ZAKLJU ČAK
Međunarodna organizacija za standardizaciju je pronašla način kako bi pomogla
poduzećima u rukovođenju ekološkim standardima. Rješenje Međunarodne organizacije
za standardizaciju je u obliku serije ISO 14000 normi, točnije norme ISO 14001. ISO
14001 norma zahtjeva od organizacija da osiguraju informacije o njihovom sustavu za
upravljanje okolišem izdavanjem godišnjih izvješća. Sustavom upravljanja okolišem
osiguravamo da su svi utjecaji na okoliš u tvrtci identificirani, nadzirani i usklađeni sa
zakonskom regulativom. Raznim mehanizmima se kroz vrijeme negativni utjecaji
ublažuju ili potpuno uklanjaju. Uvođenje norme ISO 14001 za tu organizaciju znači
povećani ugled te bolje poslovanje s ostalim poslovnim partnerima.
Na temelju spomenute ISO 14001 norme su identificirani i ocjenjeni aspekti i utjecaji na
okoliš Geotehničkog fakulteta u Varaždinu. Uzmemo li u obzir potrošnju energije
Geotehničkog fakulteta u Varaždinu i usporedimo li je sa potrošnjom energije u
organizacijama u zapadnoj Europi možemo vidjeti da se potrošnja energije
Geotehničkog fakulteta u Varaždinu nalazi između minimalnih i maksimalnih
vrijednosti (sa blažim naginjanjem prema minimalnim vrijednostima) propisanima
prema [7]. Iz toga možemo doći do zaključka da Geotehnički fakultet u Varaždinu
racionalno koristi energiju. Posebnu pozornost bi ovdje trebalo posvetiti potrošnji struje
koja je čak ispod propisanih minimalnih vrijednosti. Rezultat toga je moguće
nekorištenje klima uređaja u predavaonama. Što se tiče kemikalija, one se mogu naći u
opasnim i neopasnim oblicima u zgradi fakulteta. Najviše opasnih kemikalija je
zabilježeno u laboratoriju geokemije voda (kloridna kiselina, hidroklorična kiselina,
etanol...), ali one nisu u većim količinama koje bi mogle imati pri odlaganju neki
značajniji utjecaj na okoliš. Aspekti poput otpadne vode ili emisija u zrak također nisu
zabilježene u većim količinama koje bi mogle značajno utjecati. Jedina zamjerka se
može uputiti nesortiranju otpada na fakultetu. Sav otpad (komunalni ili opasni poput
tonera ili fluoriscentih lampi) se odlaže u kontejner u dvorištu fakulteta kojega gradsko
komunalno poduzeće Varkom odvozi jedanput mjesečno.
43
Što se tiče ocjenjivanja samih aspekata okoliša, ono je bilo provedeno pomoću dvije
metode (metode zbrajanja i metode množenja kriterija prema [6]). Rezultati su prikazani
u prethodnom poglavlju u tablicama 9 i 10. Obratimo li pozornost na tablicu 9 koja
predstavlja izvješće sa zbrojenim kriterijama za značajnost aspekta okoliša možemo
uočiti kako su svi aspekti u rasponu od 15 do 18 bodova. Takva situacija nam pokazuje
da su svi identificirani aspekti okoliša od približno jednakog značaja za okoliš te nam ne
prikazuje vjerodostojnu sliku stvarnog postojećeg stanja pošto su svi aspekti približno
jednako udaljeni od razine „značajnog aspekta“. Suprotnost tome je tablica 10 (koja
predstavlja izvješće sa množenim kriterijima) u kojemu je raspon bodova od 75 do 300.
Upravo nam zbog tog većeg raspona bodova koji se dobije metodom množenja situacija
iz tablice 10 prikazuje vjerodostojniju sliku postojećeg stanja i lakše je iz nje zaključiti
značajnost aspekata okoliša. Aspekti okoliša koji su dobili najviše ocjene su upotreba
električne energije i upotreba prirodnog plina za grijanje. Ta dva aspekta (uz upotrebu
kemikalija) se koriste kontinuirano i praktički kroz cijelu godinu (osim kada je fakultet
zatvoren zbog praznika od sredine srpnja do početka rujna) zbog čega im je i
dodijeljena najviša ocjena 5 u tom segmentu. Pošto kod ta dva aspekta postoji i
mogućnost gubitka kontrole zbog eventualnog kvara, oni rezultiraju i nešto višom
ocjenom za ukupnu značajnost aspekta (kod metode zbrajanja i množenja). Uz njih,
najvišu ocjenu 5 za učestalost upotrebe dobio je i aspekt upotrebe kemikalija za potrebe
laboratorija zbog čega taj aspekt također ima nešto višu ocjenu prema metodi zbrajanja,
dok kod metode množenja spada u samo dno značajnosti aspekata zbog nižih ocjena
kod stupnja kontrole i ozbiljnosti utjecaja. Pošto su ta dva aspekta (ali i svi ostali)
međusobno nepovezana, pogodnije je više vjerovati tablici 10 te nju uzeti kao
reprezentativnu tablicu ovog cjelokuponog ocjenjivanja značajnosti aspekata i zaključiti
kako su svi aspekti okoliša Geotehničkog fakulteta u Varaždinu daleko od razine
„značajnog aspekta“.
44
7.0 LITERATURA
[1] Naslov članka: Ekologija
Datum skidanja sadržaja s interneta: 11.04.2010.
Internetska adresa izvora: http://hr.wikipedia.org/wiki/Ekologija
[2] Edwards, A.J. (2004): ISO 14001 Environmental Certification Step By Step,
Elsevier Butterworth-Heinemann, Oxford, UK
[3] Stapleton, P.J., Glover, M.A., Davis, S.P. (2001): Environmental Management
Systems: An Implementation Guide For Small And Medium-Sized Organizations, NSF
International, US
[4] HRN EN ISO 14001, Hrvatski zavod za norme (HZN), Zagreb
[5] Whitelaw, K. (2004): ISO 14001 Environmental Systems Handbook, Elsevier
Butterworth-Heinemann, UK
[6] Block, M.R.(1999): Identifying Environmental Aspects and Impacts, McGraw-Hill
Inc.,US
[7] Zackrisson M., Bengtsson, G., Norberg, C. (2004): Measuring Your Company's
Environmental Impact, Earthscan, UK
[8] Sheldon, C., Yoxon, M. (2002): Environmental Management Systems, Earthscan,
UK
45
PRILOG
IZMJERENI I IDENTIFICIRANI UTJECAJI NA OKOLIŠ
46
*Svi podaci navedeni u prilogu su prosječne vrijednosti u razdoblju od 2007. do 2009. godine
1 OPIS KOMPANIJE
Tablica 1.1: Opis kompanije
Opis kompanije Visokoškolska ustanova
Broj zaposlenika 60
Organizacija Geotehnički Fakultet
Lokacija kompanije
Geotehnički fakultet se nalazi u ulici Hallerova aleja 7. Preko puta fakulteta na udaljenosti od otprilike 20 metara nalazi se Elektrostrojarska škola, te Centar za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar. Sa stražnje strane fakulteta nalazi se Perivoj Ivana Pavla II. i ugostiteljski objekt Rustica.
Prostor Prostor je površine 4 094 m2. Prostore geotehničkog fakulteta koriste još dvije komapnije (Caffe bar „GF“ i fotokopiraona „Tomislav“)
Upravljanje prostorima Kompanija upravlja sama svojim prostorima
47
2 ZAKONSKI I DRUGI ZAHTJEVI
Tablica 2.1: Zakonski i drugi zahtjevi – najvažnije
Zahtjevi Opis
Nacionalni zakoni vezani uz opće poslovanje GFV-a
- Zakon o zaštiti okoliša - Zakon o otpadu - Zakon o vodama - Zakon o kemikalijama
Međunarodni zakoni važni za poslovanje GFV-a
- Okvirna direktiva 2006/12/EZ o otpadu - Direktiva 98/8/EEZ o razvrstavanju, pakiranju i obilježavanju opasnih tvari - Direktiva 91/689/EEZ o opasnom otpadu izmijenjena direktivom 94/31/EZ - Direktiva 2002/96 o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi
Zahtjevi i preferencije kupaca i poslovnih partnera
Za sada nije bilo
Zahtjevi i preferencije susjeda Nije bilo u zadnjih 3 godine
Zahtjevi i preferencije zaposlenika Za sada nije bilo
48
3 OPASNOSTI
Tablica 3.1: Opasnosti kod kompanije od 2007. godine
Kada? Gdje? Razlog? Šteta nanesena okolišu?
Nisu zabilježene nikakve opasnosti ni nikakvi incidenti od 2007. godine
Tablica 3.2: Rizik nesreća
Procesi, prostori, druga aktivnost
Rizik nesreće Preventivne mjere Mjere za neseće koje su se dogodile
Kotao - Požar - Nekontrolirano ispuštanje plinova
- Zatvaranje ventila - Redovite kontrole opreme na kotlu - Ispitivanje plamenika - Dva aparata za gašenje (prah i CO2)
Nisu se dogodile nikakve nesreće
49
4 KEMIKALIJE I KEMIJSKI PROIZVODI
Tablica 4.1: Potrošnja različitih tipova kemikalija u laboratorijima
Tip kemikalije Srednja godišnja potrošnja (kg)
Upotreba
Silika gel 1 kg Za sušenje u aksikatoru
Aktivni ugljen 1 kg Za filtriranje
Kuhinjska sol 2 kg Za kemijske analize
L – ascorbic acid 1 kg Za kemijske analize
Tablica 4.2. Potrošnja različitih tipova za čišćenje, održavanje i ostale pomoćne službe
Tip kemikalije Srednja godišnja
potrošnja (kg) Upotreba
Tekući sapun (0.5 L) 29 Pranje ruku
Sredstva za čišćenje (u pakiranjima po 750 mL)
142 Za čišćenje podova,
sanitarnih uređaja, stakla... Kuglice za pisoare (pakiranje od 1 kg)
7 Za održavanje sanitarnih
uređaja
Tablica 4.3: Rukovanje kemikalijama
Dobavljanje Narudžbenica koja ide putem GFV-a
Pregled sredstava Odgovaraju li kemikalije naručenima, pregledavanje ambalaže (oštečenja itd.) i preuzimanje tek nakon što je sve u redu
Skladištenje Prema uputama proizvođača
Procedure rukovanja Prema uputama proizvođača
50
Tablica 4.4: Opasne kemikalije u laboratoriju geokemije voda
Naziv proizvoda Srednja godišnja
potrošnja (L) Oznake
Komponente opasne za zdravlje
ili okoliš Nitratna kiselina min.,
65% 6
Oksidirajuće, nagrizajuće Sve navedene
kemikalije ne sadržavaju
supstance koje se ne bi smjele koristiti ili
koje se nalaze na listi zabrana
Etanol 96% 4 Lako zapaljujuće
Kloroform stabiliziran s max. 1% etanola
2 Štetno
Hidroklorična kiselina 37 %
23 Nagrizajuće
Tablica 4.5: Opasne kemikalije u geotehničkom laboratoriju
Naziv proizvoda Srednja godišnja
potrošnja Oznake Komponente
opasne za zdravlje ili okoliš
Hidroklorična kiselina 19 %
1 L Nadražajuće
Sve navedene kemikalije ne
sadržavaju supstance koje se ne bi smjele koristiti ili
koje se nalaze na listi zabrana
Hidrogen peroksid 1 kg (navedena
količina se koristi otprilike 3 god.)
Nagrizajuće
Natrijev karbonat (bezvodni)
1 kg (navedena količina se koristi otrpilike 3 god.)
Nadražajuće
Natrijev silikat 1 kg Nadražajuće
Natrij heksametafosfat
5 kg (navedena količina se koristi
otrilike 2 god.) Nagrizajuće
Tablica 4.6: Opasne kemikalije kod službe za čišćenje i održavanje
Naziv proizvoda Koli čina koja se
naručuje godišnje (kom.)
Oznake Komponente
opasne za zdravlje ili okoliš
WC Bref 30 Nadražajuće Sve navedene kemikalije ne
sadržavaju supstance koje se ne bi smjele koristiti ili
koje se nalaze na listi zabrana
Domestos 24 Nadražajuće
Mr. Muscle 4 Nadražajuće
WD-40 13 Nadražajuće
Zapaljivo
51
5 POTROŠNJA ENERGIJE
Tablica 5.1: Godišnja potrošnja energije
Tip energije Srednja godišnja potrošnja GFV-a
(MWh) Trošak (kn) Uporaba
Električna energija 102.95 41 246 Za rasvjetu Za hlađenje
Toplinska energija 492.52 81 958 Za grijanje prostora
U tablici 5.2 potrošnja energije Geotehničkog fakulteta se uspoređuje sa potrošnjom energije u organizacijama u zapadnoj Europi (prema [7])
Tablica 5.2: Usporedba energijskih indikatora
Tip energije Jedinica GFV Maksimalne vrijednosti
Minimalne vrijednosti
Grijanje MWh/m2 0.13 0.28 0.09
Električna energija
MWh/m2 0.02 0.36 0.07
Grijanje i el. energija
MWh/m2 0.16 0.50 0.19
Grijanje MWh/zaposlenik 8.20 20.2 5.1
Električna energija
MWh/zaposlenik 1.71 26.1 3.6
Grijanje i el. energija
MWh/zaposlenik 9.92 32.5 10.6
Tablica 5.3: Procesi koji troše značajniju količinu energije
Proces Snaga (kW) Godišnja potrošnja iz procesa (kWh)
Atomski apsorpcijski spektrometar (AAS)
3,4 – 7,7 cca 450 - 500
Destilator 3 150
Peć za žarenje 3 100
52
6 OTPAD I RECIKLIRANJE
Tablica 6.1: Opasni otpad
Tip otpada Količina Interno
rukovanje Eksterno rukovanje Troškovi
Fluorescentne lampe
Otrpilike 50 komada
Nerazvrstano se odlaže u komunalni otpad
Vanjska organizacija odvozi na deponij otpada
248 kn po jednom odvozu kontejnera
Toneri (GFV) Otrpilike 30 komada
Toneri (Fotokopiraona)
Otrpilike 10 komada
Tablica 6.2: Sortirani otpad
Tip otpada Količina Interno rukovanje
Eksterno rukovanje
Troškovi
Papir Otrilike 2 t Prikupljanje Vanjska služba za odvoz otpada
-
Tablica 6.3: Ostali otpad
Tip otpada Količina Od čega se
sastoji? Rukovanje Troškovi
Komunalni otpad
Otprilike 10 kontejnera godišnje
- PVC - PET - Sitna
plastika - Karton - Tetra Pak
Odlaganje u kontejner kojeg odvozi gradsko komunalno poduzeće
248 kn po jednom odvozu kontejnera
53
7 UTJECAJ NA OKOLNO PODRUČJE
Tablica 7.1: Otpadna voda
Izvor Upotreba Godišnja potrošnja(m3)
Odvodnja Trenutne monitorne procedure
Zagađivači
Gradska voda
Za piće Za higijenu
1496 Komunlane
vode Nema Nema
Tablica 7.2: Usporedba indikatora vode
Potrošnja Jedinica GFV Maksimalne vrijednosti
Minimalne vrijednosti
Voda m3/zaposlenik 24.93 56.9 4.2
Tablica 7.3: Otpuštanja u tlo
Lokacija Razlog Polutant Količina Čišćenje
Nema zabilježenih otpuštanja u tlo
Tablica 7.4: Emisije u zrak
Proces/aktivnost Polutant Količina Procedure
monitoringa
Izgaranje prirodnog plina u kotlu za
centralno grijanje
O2 17,4 vol % Monitoring vrši
poduzeće EKOTERM
CO 19 mg/m3 PPM
CO2 37.1 vol %
Tablica 7.5: Značajniji izvori buke
Izvor Razina buke u radnom
području Razina buke u okolnom
području
Nema značajnijih izvora buke
54
8 KRATAK PREGLED
Tablica 8.1: Kratak pregled ulaznih aspekata
Ulaz Potrošnja
Električna energija 102.95 MWh
Toplinska energija 492.52 MWh
Voda 1496 m3
Opasne kemikalije (laboratorij geokemije voda)
- Nitratna kiselina min., 65% (6 L) - Etanol 96% (4 L) - Kloroform stabiliziran s max. 1% etanola (2 L) - Hidroklorična kiselina 37% (23 L)
Opasne kemikalije (geotehnički laboratorij)
- Hidroklorična kiselina 19% (1 L) - Hidrogeni peroksid (1 kg na 3 god.) - Natrijev karbonat (bezvodni) (1 kg na 3 god.) - Natrijev silikat (1 kg) - Natrij heksametafosfat (5 kg na 2 god.)
Opasne kemikalije (služba za čišćenje i održavanje)
- WC Bref (4 kom.) - Domestos (24 kom.) - Mr. Muscle (4 kom.) - WD-40 (13 kom.)
55
SAŽETAK
Ime i prezime: Goran Sabol
Naslov rada: Identifikacija i mogućnosti određivanja značaja aspekata okoliša na primjeru visokoškolske ustanove
U uvodnom dijelu rada ukratko je opisan pregled odredbi norme ISO 14001:2004 koja je međunarodna norma za sustav upravljanja okolišem donesena od strane Međunarodne organizacije za standardizaciju. Najveći dio rada je posvećen objašnjavanju pojmova, važnosti, načinima i svrsi identificiranja aspekata i utjecaja na okoliš. U tom dijelu rada su ujedno ukratko predstavljeni primjeri aspekata i utjecaja koji se najčešće mogu naći kod organizacija, kao i primjeri ocjenjivanja aspekata i ocjenjivačkih metoda. Na primjeru Geotehničkog fakulteta u Varaždinu prikazan je primjer jednog takvog identificiranja, ocjenjivanja i određivanja značajnosti aspekata okoliša, te je prikazano izvješće o rezultatima tog istraživanja kao i zaključak o značajnosti identificiranih aspekata.
Ključne riječi: norma ISO 14001, aspekt okoliša, utjecaj na okoliš, upravljanje okolišem